27. prosinca

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.10</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>27. prosinca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>389</id>
    <revision>
      <id>7520965</id>
      <parentid>7480815</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Blagdani i spomendani */</comment>
      <origin>7520965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3447" sha1="qqkoq7xgrgsyb3do58dv0wegb3g3uf4" xml:space="preserve">'''27. prosinca''' (27. 12.) 361. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (362. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

Do kraja godine ima još 4 dana.

==Događaji==
* [[1647.]] – [[Nikola Zrinski]] postavljen za hrvatskog [[ban]]a.
* [[1904.]] – U [[London]]u je održana praizvedba [[Kazališna predstava|kazališne predstave]] [[Petar Pan]] [[James Matthew Barrie|Jamesa Matthewa Barriea]].
* [[1945.]] – Osnovana [[Svjetska banka]].
* [[1945.]] – [[Koreja]] podjeljena na dvije države ([[Sjeverna Koreja|Sjevernu]] i [[Južna Koreja|Južnu]]).
* [[1972.]] – [[Australija]] obustavila vojnu pomoć južnom [[Vijetnam]]u i time okončala učešće u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].
* [[1978.]] – Novim ustavom u [[Španjolska|Španjolskoj]] uvedena [[ustavna monarhija]], a [[Juan Carlos I.]] zauzima mjesto [[Francisco Franco|Franca]] na čelu države (ponovno je uvedena demokracija nakon 40 godina).
* [[1985.]] – Napad [[Palestinski gerilci|palestinskih gerilaca]] na zračne luke u [[Rim]]u i [[Beč]]u.
* [[1991.]] – Utemeljena [[156. brigada HV-a|156. brigada]] [[Hrvatska vojska|HV]], [[Makarska]].
* [[2000.]] – [[Kina]] i [[Kuba]] u [[Havana|Havani]] potpisale protokol o jačanju vojne suradnje.
* [[2007.]] – Ubijena [[Benazir Buto]], pakistanska političarka, prva žena na čelu postkolonijalne muslimanske države.
* [[2008.]] – Započeo [[Rat u Gazi 2008. – 2009.|Rat u Gazi]]. 

{| 
| valign=top width=50% align=left |

==Rođenja 27. prosinca==
* [[1571.]] – [[Johannes Kepler]], njemački astronom († [[1630.]])
* [[1637.]] – [[Petar Kanavelić]], hrvatski pjesnik, epski i dramski pisac († [[1719.]])
* [[1797.]] – [[Mirza Galib]], indijski pjesnik († [[1869.]])
* [[1822.]] – [[Louis Pasteur]], francuski kemičar i biolog († [[1895.]])
* [[1901.]] – [[Marlene Dietrich]], njemačko-američka glumica i pjevačica († [[1992.]])
* [[1906.]] – [[Ivan Brkanović]], hrvatski skladatelj († [[1987.]])
* [[1917.]] – [[Ivo Bjelokosić]], hrvatski katolički svećenik († [[2001.]])
* [[1925.]] – [[Michel Piccoli]], francuski glumac
* [[1948.]] – [[Gerard Depardieu]], francuski glumac
* [[1959.]] – [[Ivan Selak]], hrvatski vojni pilot
* [[1962.]] – [[Danko Jakšić]], hrvatski slikar († [[2014.]])
* [[1969.]] – [[Nenad Cvetko]], hrvatski glumac
* [[1975.]] – [[Petar Hranuelli]], hrvatski kipar
* [[1995.]] – [[Timothée Chalamet]], francusko-američki glumac

| valign=top width=50% align=left |

==Smrti 27. prosinca==
* [[1923.]] – [[Gustave Eiffel]], francuski konstruktor (* [[1832.]])
* [[1942.]] – [[Jure Francetić]], hrvatski vojnik i političar. (* [[1912.]])
* [[1956.]] – [[Nikolaj Panin]], ruski klizač (* [[1872.]])
* [[1994.]] – [[Zvonimir Kulundžić]], hrvatski publicist, bibliolog i povjesničar (* [[1911.]])
* [[2000.]] – [[Radovan Devlić]], hrvatski autor stripova, ilustrator i pisac znanstvene fantastike (* [[1950.]])
* [[2002.]] – [[George Roy Hill]], američki filmski redatelj. (* [[1921.]])
* [[2007.]] – [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka i bivša premijerka (* [[1953.]])
* [[2018.]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik i akademik (* [[1946.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* [[Sveti Ivan Evanđelist]] – [[Ivanje (slobodno zidarstvo)]]

== Imendani ==
* Ivan
* Janko
* Fabiola

{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u prosincu| 027]]</text>
      <sha1>qqkoq7xgrgsyb3do58dv0wegb3g3uf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>24. lipnja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1429</id>
    <revision>
      <id>7520966</id>
      <parentid>7237882</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:09:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Blagdani i spomendani */</comment>
      <origin>7520966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4336" sha1="6rj390enm7mmjmff4b85d43mukdfyjx" xml:space="preserve">'''24. lipnja''' (24. 6.) 175. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (176. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 190 dana.

==Događaji==
* [[217. pr. Kr.]] – Rimljani upadaju u zasjedu i bivaju poraženi od [[Hanibal]]a u [[Bitka kod Trazimenskog jezera|bitci kod Trazimenskog jezera]]
* [[1314.]] –  [[Bitka kod Bannockburna]] završava odlučnom pobjedom škotskih snaga predvođenih [[Robert Bruce|Robertom Bruceom]].
* [[1419.]] – [[Dubrovačka Republika]] kupila od [[Bosna (država)|Bosne]] istočni dio [[Konavle|Konavala]].
* [[1509.]] – [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]] i [[Katarina Aragonska]] okrunjeni za kralja i kraljicu [[Engleska|Engleske]]
* [[1793.]] – Usvaja se prvi republikanski ustav u Francuskoj.
* [[1812.]] – [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] krenuo na [[Napoleonova invazija na Rusiju|pohod prema Rusiji]].
* [[1948.]] – [[Sovjetski savez|Sovjeti]] su započeli blokadu zapadnog [[Berlin]]a.
* [[1981.]] – U [[Međugorje|Međugorju]] je prvi put šestero mladih izvijestilo o [[Ukazanja u Međugorju|ukazanju]] [[Blažena Djevica Marija|Majke Božje]] na brdu Crnica.
* [[2007.]] – U [[Zagreb]]u se održao Energetski sastanak na vrhu [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]
* [[2024.]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski nogometni reprezentativac]] [[Luka Modrić]] pogotkom za vodstvo u utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (1:1) postao najstarijim strijelcem [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]] s navršenih 38 godina i 289 dana.
{| 
| valign=top width=50% align=left |

== Rođenja 24. lipnja ==
* [[1314.]] – [[Filipa Hainaultska]], engleska kraljica (* 1369.)
* [[1386.]] – [[Ivan Kapistran]], katolički svetac († [[1456.]])
* [[1532.]] – [[Robert Dudley]], engleski političar († [[1588.]])
* [[1542.]] – [[Ivan od Križa]], katolički svetac († [[1591.]])
* [[1850.]] – [[Horatio Herbert Kitchener]], britanski feldmaršal († [[1916.]])
* [[1890.]] – [[Ivo Parać]], hrvatski skladatelj i zborovođa († [[1954.]])
* [[1911.]] – [[Ernesto Sabato]], argentinski književnik († [[2011.]])
* [[1915.]] – [[Norman Cousins]], američki novinar, borac za svjetski mir († [[1990.]])
* [[1915.]] – [[Fred Hoyle]], engleski astronom († [[2001.]])
* [[1924.]] – [[Nellie Jane Gray]], američka ekonomistica, pravnica i pro-life aktivistica († [[2012.]])
* [[1929.]] – [[Carolyn Jean Spellmann Shoemaker|Carolyn S. Shoemaker]], američka astronomkinja.
* [[1932.]] – [[Alfie Lambe]],  irski katolički aktivist († [[1959.]])
* [[1940.]] – [[Petar Krelja]], hrvatski dokumentarist, filmski kritičar
* [[1964.]] – [[Günther Mader]], austrijski alpski skijaš
* [[1964.]] – [[Iain Glen]], škotski glumac
* [[1967.]] – [[Richard Zven Kruspe|Richard Kruspe]], njemački glazbenik
* [[1974.]] – [[Ivan Šipić]], hrvatski političar 
* [[1984.]] – [[Kristina Anđelka Đopar]], hrvatska operna pjevačica
* [[1986.]] – [[Solange Knowles]], američka pjevačica, glumica i model
* [[1987.]] – [[Lionel Messi]], argentinski nogometaš
* [[1996.]] – [[Dora Kalaus|Dora]] i [[Larissa Kalaus]], hrvatske rukometašice
| valign=top width=50% align=left |

== Smrti 24. lipnja ==
* [[1519.]] – [[Lucrezia Borgia]], talijanska vojvotkinja (* [[1480.]])
* [[1872.]] – [[Dimitrije Demeter]], hrvatski književni i kazališni djelatnik (* [[1811.]])
* [[1908.]] – [[Grover Cleveland]], 22. predsjednik SAD-a (* [[1833.]])
* [[1922.]] –[[Walther Rathenau]], njemački političar (* [[1867.]])
* [[1935.]] – [[Carlos Gardel]], argentinski pjevač (* [[1890.]])
* [[1963.]] – [[Marija Guadalupe Garcia Zavala]], meksička svetica (* [[1878.]])
* [[2008.]] – [[Leonid Hurwicz]], američki ekonomist (* [[1917.]])
* [[2011.]] – [[Tomislav Ivić]], hrvatski nogometni trener (* [[1933.]])
* [[Emilio Colombo|2013.–]] [[Emilio Colombo]], talijanski političar (* [[1920.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* Dan grada [[Delnice|Delnica]]
* Dan grada [[Sveti Ivan Zelina|Svetog Ivana Zeline]]
* Dan [[sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] – [[Ivanje (blagdan)]], [[Ivanje (slobodno zidarstvo)]]

== Imendani ==
* 

{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u lipnju| 024]]</text>
      <sha1>6rj390enm7mmjmff4b85d43mukdfyjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3160</id>
    <revision>
      <id>7520944</id>
      <parentid>7517888</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:21:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39602-09</username>
        <id>366637</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */</comment>
      <origin>7520944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26146" sha1="ldbv6v7yk57l3e91828iyntv9xarwic" xml:space="preserve">{{Godina|2026}}
{{aktualno}}
'''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]].

Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države.

U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]].

[[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine.

== Događaji ==
===Siječanj===
* [[1. siječnja]] 
**[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].&lt;ref&gt;
[https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].&lt;ref&gt;[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.&lt;ref&gt;[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].&lt;ref&gt;[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.&lt;/ref&gt; 
* [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].&lt;ref&gt;[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&amp;entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. siječnja]]
**Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].&lt;ref&gt;[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;
**Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}&lt;/ref&gt;
*[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje.
*[[9. siječnja]] 
** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].&lt;ref&gt;[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].&lt;ref name=GSF&gt;[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]&lt;/ref&gt;
* [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u.
* [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Veljača===
* [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).&lt;ref&gt;[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
* [[21. veljače]] 
** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]&lt;ref&gt;[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
* [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}&lt;/ref&gt;

===Ožujak===

===Travanj===
* [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}&lt;/ref&gt;
* [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}&lt;/ref&gt;
* [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[8. travnja]]
** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od &quot;uništenja civilizacije&quot;|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}&lt;/ref&gt;
** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* [[12. travnja]]
**[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
**Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Svibanj===
* [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].&lt;ref&gt;Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Lipanj===
* Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
* [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Šport==
{{glavni|Šport u 2026.}}
* [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]]
* [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]
* [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]]
* [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]]
* [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026.
* [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]]
* [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].
* [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.]]
* [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]]

== Rođenja ==
*

== Smrti == 

=== Siječanj ===
* [[2. siječnja]]
**[[Nikša Stančić]],  hrvatski povjesničar (* [[1938.]])
**[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]])
*[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]])
* [[9. siječnja]] 
** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]])
** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]])
** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]])
* [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]])
* [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]])
* [[19. siječnja]]
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]])
** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]])
* [[22. siječnja]] 
** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]])
** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]])
* [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]])
* [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]])

=== Veljača ===
* [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]])
* [[11. veljače]]
** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) 
** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]])
* [[15. veljače]]
** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]])
** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]])
* [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]],  američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]])
* [[18. veljače]]
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]])
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]])
* [[19. veljače]] 
** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]])
** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]])
* [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]])
* [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]])
* [[28. veljače]]
**[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]])
**[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]])

=== Ožujak ===
* [[4. ožujka]] 
** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]])
** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]])
* [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]])
* [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]])
* [[14. ožujka]] 
** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]])
** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]])
* [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]])
* [[17. ožujka]] 
** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]])
** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]])
* [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]])
* [[20. ožujka]] 
** [[J. Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]])
** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]])
* [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]])
* [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]])
* [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]])
* [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]])

=== Travanj ===
* [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]])
* [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]])
* [[6. travnja]] 
** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]])
** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]])
* [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]])
* [[8. travnja]] 
** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]])
** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener  (* [[1959.]])
* [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]])
* [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]])
* [[17. travnja]] 
** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]])
* [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]])
* [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]])
* [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]])

=== Svibanj ===
* [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]])
* [[12. svibnja]] 
** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]])
** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]])
* [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]])
* [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]])
* [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]])
* [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]])
* [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]])

=== Lipanj ===
* [[1. lipnja]] 
** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]])
** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]])
* [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]])
* [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]])
* [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]])
* [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]])
* [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]])
* [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (*[[1949.]])

=== Srpanj ===
* [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]])
* [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].)
* [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], engleska pjevačica (* [[1951.]])
* [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]])

== Obljetnice i godišnjice ==
* 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja)
* 50. godišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]]
* 100. godišnjica rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]]
* 100. godišnjica rođenja [[Marilyn Monroe]]
* 150. godišnjica rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Milan Begović|Milana Begovića]]
* 200. godišnjica rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]]
* 200. godišnjica [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]]
* 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]]
* 270. godišnjica osnutka [[Bjelovar]]a
* 400. godišnjica rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]]
* 400. godišnjica smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]]
* 400. godišnjica smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]]
* 500. godišnjica [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]]
* 500. godišnjica rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]]
* 500. godišnjica prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* 500. godišnjica smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]]
* 800. godišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])&lt;ref name=GSF/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>ldbv6v7yk57l3e91828iyntv9xarwic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katoličanstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4739</id>
    <revision>
      <id>7520937</id>
      <parentid>7492050</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lovro.milas</username>
        <id>323001</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17842" sha1="p9yaw2c7dnlxbe3egha5nmsndh5lr3p" xml:space="preserve">{{Kršćanstvo|expanded=no}}
[[Datoteka:Thebible33.jpg|230px|desno|thumb|Kršćanski predmeti: [[Raspelo]], [[Biblija]] i [[krunica]].]]
[[Datoteka:US Navy 111026-N-RJ456-003 Lt. Jose Bautistarojas conducts Roman Catholic Mass in the chapel aboard the Nimitz-class aircraft carrier USS John C. S.jpg|230px|minijatura|desno|Prizor sa [[Sveta misa|svete mise]]]]
[[Datoteka:Kriz-Selca.jpg|230px|minijatura|desno|[[Barok]]no [[raspelo]] iz [[Slovenija|Slovenije]].]]
[[Datoteka:Artgate Fondazione Cariplo - Molteni Giuseppe, La confessione.jpg|230px|minijatura|desno|[[Giuseppe Molteni]]: ''[[Ispovijed (Molteni)|Ispovijed]]'']]
'''Katoličanstvo''' ili '''katolicizam''' ([[latinski jezik|latinski]] ''catholicismus'', od [[grčki jezik|grčkog]] ''καθολικός'', ''katholikós'' 'sveopći, univerzalni') [[kršćanstvo|kršćanski]] je ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom [[Ekumenski sabor|ekumenskom koncilu]] čineći [[vjeroispovijed]]ni sustav [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]].

Uz [[pravoslavlje]], [[protestantizam]], [[miafizitizam]] i [[nestorijanizam]] jedna je od glavnih kršćanskih konfesija. U nazivu je naznačena univerzalnost kršćanske [[evanđelje|evanđeoske]] poruke, namijenjene svima bez obzira na narod, jezik ili kulturu, što je jedno od četiriju obilježja svake kršćanske Crkve ([[katolicitet]]). Ponekad se pojam katoličanstvo definira šire tako da obuhvaća sve Crkve koje imaju određeni nauk ili se deklariraju katoličkima iako se ne pokoravaju [[Papa|papi]].

== O porijeklu naziva ==

Riječ ''katolik'' dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''καθολικός'' (katholikos), a značenje je 'univerzalan, sveopći'.

Početkom [[2. stoljeće|II. stoljeća]] u pismu [[Ignacije Antiohijski|sv. Ignacija Antiohijskog]] nalazi se prvi sačuvani spomen uporabe riječi ''katolički'' vezano za Crkvu. Drugo rano spominjanje riječi povezuje se sa [[Sveti Polikarp|sv. Polikarpom]], [[biskup]]a Smirne (danas [[Izmir]] u [[Turska|Turskoj]]), koji se koristi tom riječju više puta. Sv. Polikarp bio je učenik [[Sveti Ivan Evanđelist|apostola Ivana]] i prijatelj sv. Ignacija Antiohijskog. Uskoro su naziv počeli upotrebljavati i drugi [[Teolog|teolozi]] te pisci.

== Vjerska zajednica ==

Katolicizam je organiziran kao vidljiva Kršćanska Crkva, koja ima hijerarhiju i laike. Članom vjerske zajednice postaje se [[krštenje]]m, a krste se djeca i odrasli. [[Kler]]ici i laici razlikuju se samo vrstom službe u zajednici. U katolicizmu postoje tri vrste hijerarhije: svećenička ([[biskup]], [[prezbiter]], [[đakon]]), kanonska ([[papa]], ordinarij, dekan, [[župnik]], kapelan) i počasna ([[kardinal]], metropolit, [[nadbiskup]], prelat, [[kanonik]] i prebendar). Katolička je crkva nadnacionalna i centralizirana. Vrhovni je poglavar [[papa]] (rimski biskup), koji uz pomoć [[Vatikan|Svete stolice]] i njezinih tijela upravlja sveopćom Crkvom, u zajedništvu s [[biskup]]ima, koji upravljaju mjesnim crkvama (biskupije). Biskupija se dijeli na dekanate, kojima upravljaju dekani ili nadžupnici. Dekanati se dijele na župe, kojima upravljaju [[župnik|župnici]], a pomažu im kapelani. Postoje i [[nuncij]]i.

== Dogma ==

U katolicizmu su prihvaćene glavne kršćanske [[Dogma|dogme]] (pet glavnih istina) definirane na prvih osam ekumenskih koncila. Katolicizam je u drugome kršćanskom tisućljeću dalje raščlanjivao i precizirao svoj dogmatski nauk (učenje o [[čistilište|čistilištu]], [[Sedam svetih sakramenata|sakramentima]], o odnosu pisane objave i tradicije, o bezgrješnom začeću, [[papina nezabludivost|papinoj nezabludivosti]] (1870.), [[Velika Gospa|Marijinu uznesenju na nebo]] (1950.) na još 13 ekumenskih koncila, koje ne prihvaćaju ostale kršćanske konfesije. Precizno su definirane i po [[kanonsko pravo|kanonskom pravu]] obvezne. Izvor su dogmi [[Biblija|Sveto pismo]] i Predaja, a pri njihovu tumačenju u obzir se uzima vjernički osjećaj, teološko tumačenje i u konačnici crkveno učiteljstvo.

== Bogoštovlje ==

U katoličkom kultu razlikuje se klanjanje (latrija, adoracija), od dulije (štovanje). Dok se klanjanje ili latrija iskazuje samo [[Bog]]u, dulija ili štovanje može se iskazivati i stvorenjima (anđeli, sveci, slike, kipovi, relikvije). Posebna dulija iskazuje se [[Sveta Marija|Bogorodici]] (hiperdulija). U središtu je katoličkog bogoštovlja klanjanje u duhu i istini (štovanje Boga životom u duhu evanđelja), ali se bogoštovnim činima također pridaje velika važnost (liturgija, [[euharistija]], [[sakrament]]i). Bogoštovne čine obavlja sakramentalna hijerarhija ([[biskup]], prezbiter, [[đakon]]) u uređenu bogoštovnom prostoru (kapela, [[crkva]], bazilika), u skladu s blagdanima koji se slave po gregorijanskom kalendaru kroz crkvenu godinu. Glavni su dijelovi crkvene godine [[korizma]] i [[advent]], a nedjelja je dan počinka i obveznog prisustvovanja liturgiji (misa). Glavni su Gospodnji blagdani [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrs]], [[Bogojavljenje]], [[Božić]], [[Trojstvo]], [[Duhovi (blagdan)|Duhovi]], marijanski Uznesenje na nebo ([[Velika Gospa]]) i [[Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješno začeće]], svetački [[Svi sveti]]. U katolicizmu se pridaje velika vrijednost sakralnoj umjetnosti (crkvena glazba, kiparstvo, slikarstvo, arhitektura, liturgijsko ruho i liturgijski predmeti), koja je uključena u bogoštovlje.

== Moral ==

Prema katoličkom učenju narav i nadnarav, ljudska slobodna volja i božanska milost nadopunjuju se i pretpostavljaju. Zato su u katoličkoj moralci bogoslovne krjeposti (vjera, nada, ljubav) i naravne ili stožerne krjeposti (razboritost, pravednost, umjerenost i jakost) komplementarne. Izvori su katoličkog morala [[Stari zavjet]] (Dekalog, osobna odgovornost), [[Novi zavjet]] (ljubav prema Bogu i bližnjemu) te naravna [[etika]]. Sustavno ga proučava moralka, a potanje regulira u zajednici [[kanonsko pravo]]. Prekršaj morala je grijeh, koji može biti laki i teški, a teški se grijeh regulira sakramentom pokore ([[ispovijed]]). Uz individualni moral u novije se vrijeme u katolicizmu naglašava i društveni moral.

== Duhovnost ==
Pounutrašnjenje osnovnih vjerskih istina i moralnih načela prema katoličkom se vjerovanju događa na više načina. Liturgijsko-sakramentalna duhovnost namijenjena je svim vjernicima i prvi je i osnovni oblik duhovnosti u katolicizmu. Uz bogoštovnu ulogu liturgija i primanje sakramenata ima i duhovnu, osoban doživljaj vjerskih istina, odgoj savjesti u evanđeoskom duhu, te prosvjetljenje. Pučka pobožnost namijenjena je širim vjerničkim slojevima ([[hodočašće|hodočašća]], [[post]]ovi, devetnice, [[Križni put (molitva)|križni put]], [[krunica]]), a svrha joj je da se u narodnoj kulturi i mentalitetu na primjeren način proživi kršćanska vjera. U katolicizmu je posebno naglašen asketsko-mistični put duhovnosti, koji je stoljećima nalazio svoj izraz u redovništvu. U katoličkom je redovništvu prevagnuo tip cenobitske zajednice, u kojoj se traga za skladom između kontemplacije i akcije, osobnoga duhovnog usavršavanja i djelovanja unutar šire zajednice i društva (fizički i intelektualni rad, misijska djelatnost, školstvo, karitativna djelatnost). Tako se kroz povijest razvila [[benediktinci|benediktinska]], [[cisterciti|cistercitska]], [[karmelićani|karmelićanska]], [[Dominikanci|dominikanska]], [[Franjevci|franjevačka]] i [[Isusovci|isusovačka]] duhovnost, a u novije vrijeme duhovnost raznih družbi i svjetovnih instituta. Katolička mistika nadahnjivala se novozavjetnim ([[Sveti Ivan Evanđelist|Ivan Evanđelist]] i [[Sveti Pavao|Pavao]]) i neoplatonističkim izvorima (Pseudodionizije). Glavni su katolički mistici i mistični pisci [[Bernard iz Clairvauxa]], [[Hildegard von Bingen|sv. Hildegarda]], Hugo iz Svetog Viktora, Rikard iz Svetog Viktora, sv. Gertruda Velika, sv. Mehtilda Magdeburška, [[Franjo Asiški|sv. Franjo Asiški]], [[Meister Eckhart]], Ivan Tauler, [[Henrik Suzo]], Ivan Gerson, I. van Ruysbroeck, [[Sveta Katarina Sijenska|Katarina Sienska]], [[Ivan od Križa]], [[Sveta Tereza Avilska|Terezija Avilska]]. U službi je katoličke duhovnosti bogata i raznolika sakralna umjetnost, duhovna ([[Toma Kempenac]], [[Marko Marulić]], [[Sv. Ignacije Lojolski|Ignacije Lojolski]], [[Franjo Saleški]], P. Berulle, [[Sveta Mala Terezija|Terezija iz Lisieuxa]]) i nabožna ([[Matija Divković]], [[Juraj Habdelić]], [[Filip Grabovac]], [[Andrija Kačić Miošić]]) književnost. Sustavnim proučavanjem duhovnosti bavi se duhovna teologija.

== Teologija ==
Prema katoličkom učenju milost pretpostavlja narav, a vjera razum (''fides quaerens intellectum'') pa je teologija kao sustavno obrazlaganje objave zauzela važno mjesto u katolicizmu. Izvori su katoličke teologije svetopisamska objava, kršćanska predaja i učenje ekumenskih koncila. U [[patristika|patrističkom (otačkom) razdoblju]] teološko se nazivlje razvijalo pod utjecajem neoplatonizma (augustinizam), u srednjem vijeku pod utjecajem aristotelizma ([[skolastika]]), a u novom vijeku pod utjecajem novijih filozofskih sustava ([[fenomenologija]], [[egzistencijalizam]], [[personalizam]]). U prvom tisućljeću zapadna će Crkva biti obilježena [[Sveti Aurelije Augustin|Augustin]]ovom teologijom (odnos naravi i milosti, ekleziologija i sakramentologija), a augustinizam će biti nazočan u katoličkoj teologiji sve do [[Reformacija|reformacije]] ([[16. stoljeće|XVI. stoljeće]]) i [[jansenizam|jansenističkog pokreta]] ([[17. stoljeće|XVII. stoljeće]]). U ranome srednjem vijeku (V-XI. st.) uglavnom se čuva i prenosi teologija crkvenih otaca, osobito latinskih (Hilarije iz Poitiersa, [[Sveti Ambrozije|Ambrozije Milanski]], [[Sveti Jeronim|Jeronim]], Augustin i [[Grgur Veliki]]). Za skolastike (XI-XIII. st.) veliki teolozi ([[Anselmo Canterburyjski]], [[Albert Veliki]], [[Toma Akvinski]], [[Bonaventura]] i [[Ivan Duns Skot]]) anstotelovskim kategorijama nastoje izreći objavu i produbiti odnos razuma i vjere. U visokome srednjem vijeku (XIV-XVI. st.) dolazi do stagnacije skolastičke teologije pod utjecajem nominalizma ([[William Occam]], G. Biel). U posttridentskom razdoblju (XVI/XVII. st.) dolazi do obnove skolastičke teologije. To je doba apologetskih i kontroverzističkih disputa ([[Robert Bellarmin]]). U XVIII. st. teologija stagnira, a napredak postiže crkvena historiografija. U XIX. st. dolazi do obnove teološke misli ([[John Henry Newman]]). Potkraj tog stoljeća obnavlja se novoskolastička teologija. U XX. st. dolazi do procvata katoličke teologije ([[Jean Danielou]], [[Henri de Lubac]], Yves Congar, [[Karl Rahner]], [[Hans Urs von Balthasar]], E. Schillebeeckx, [[Hans Kung]]), koja unutar moderne slike svijeta nastoji izložiti kršćansku poruku.

== Filozofija ==
[[Datoteka:Folio 79r - Pentecostes.jpg|230px|minijatura|desno|Silazak [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] na [[apostol]]e i [[Sveta Marija|Djevicu Mariju]], muzej Condé, Chantilly.]]Odnos vjere i razuma, objave i razumske spoznaje nametnuo se kršćanstvu na samom početku pa je filozofija u povijesti katolicizma našla važno mjesto, veće nego u pravoslavlju i protestantizmu. Pritom je katolicizam slijedio otačku tradiciju pozitivna odnosa prema naravnoj spoznaji i komplementarnost razuma i vjere (&quot;Shvati da bi vjerovao, vjeruj da bi shvatio&quot;). U prvom tisućljeću prevladavao je neoplatonistički utjecaj ([[Sveti Aurelije Augustin|Augustin]], [[Pseudodionizije]], [[Ivan Skot Eriugena]]), koji se nastavlja i u drugom tisućljeću (Bonaventura, [[Nikola Kuzanski]], Pico de la Mirandola). Za skolastike (XI-XIII. st.) prevladava aristotelovski utjecaj, posredovan preko Boetija i Averroesa. [[Anselmo Canterburyjski]] naglašava važnost dijalektike u teološkom istraživanju (''fides quaerens intellectum'') i izlaže ontološki [[dokaz]] za postojanje Boga. Škola iz Chartresa ([[Bernard iz Chartresa]], Ivan Salisburyjski) i [[Abelard]] produbljuju logičke i gnoseološke probleme, a predstavnici visoke skolastike ([[Albert Veliki]], [[Toma Akvinski]], [[Ivan Duns Škot|Duns Skot]]) dograđuju metafizički skolastički sustav. Pritom će dominikanska škola (tomizam) zastupati realizam, a franjevačka (skotizam) nominalizam. Tomizam će se postupno nametnuti kao službena katolička filozofija, osobito nakon Tridentskog koncila (XVI. st.), a preporučit će ga i papinski dokumenti potkraj XIX. st. (neotomizam). U XX. st. katolički filozofi slijede i neskolastičke smjerove ([[Maurice Blondel]], [[Pierre Teilhard de Chardin]]), egzistencijalizam ([[Charles Peguy]], [[Miguel de Unamuno]], [[Gabriel Marcel]]) i personalizam ([[Edomond Mounier]]).

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Pope Leo XIV 3 (cropped).jpg|mini|[[Lav XIV.|Papa Lav XIV.]]]]
[[Datoteka:CzechowiczSzymon.1758.Zmartwychwstanie.jpg|230px|minijatura|desno|Szymon Czechowicz: ''[[Isusovo uskrsnuće]]'']]
U [[antičko doba]] (IV. st.) područje [[Latinska Crkva|zapadne ili latinske Crkve]] podudara se s granicama [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnoga Rimskog Carstva]]. Nakon prodora islama (VII-VIII. st.) zapadna Crkva postupno gubi berberske zemlje (današnji [[Alžir]] i [[Tunis]]) te veći dio [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Ta izgubljena područja nadoknađuje (VII-X. st.) [[pokrštavanje]]m [[Germani|germanskih]] ([[Engleska]], [[Njemačka]], [[Danska]], [[Skandinavija]]) i [[Slaveni|slavenskih]] zemalja ([[Poljska]], [[Češka]], [[Moravska]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna]]). Nakon protestantske reformacije (XVI. st.) gubi znatna područja u [[Srednja Europa|srednjoj]] i sjeverozapadnoj Europi, a gubitak nadoknađuje misionarskim djelovanjem u prekomorskim zemljama ([[Latinska Amerika]], dijelovi crne Afrike i [[Filipini]]). Od XV. do XIX. st. s Katoličkom se Crkvom sjedinilo [[Istočne katoličke Crkve|18 istočnokršćanskih crkava]] ([[Istočna Europa|istočna]] i [[jugoistočna Europa]], [[Bliski istok]]), sačuvavši svoj obred, liturgijski jezik i crkvenu disciplinu. Isljevanjima u XIX. i XX. st. znatan broj katolika živi u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. Katolicizam se u prostoru i vremenu susretao s različitim društvenim poredcima, kulturama i civilizacijama, pri čemu mu se nametao problem prilagodbe. Obilježavao je zemlje i narode u kojima se ukorijenio, a i sam njima bio društveno, kulturno i civilizacijski obilježen. Premda je katolicizam nadnacionalan, u tom se smislu može govoriti o katoličkoj kulturi i civilizaciji. Katolicizam, tj. Katolička Crkve je prevladavajuća, u raznim stupnjevima, vjeroispovijest u većini Europe, pogotovo [[Južna Europa|južne]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]] srednje, Latinskoj Americi i Filipinima, te velikim dijelovima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] i rubnim područjima [[istočna Azija|istočne Azije]] ([[Južna Koreja]]). Broj katolika je 2023. bio oko 1,406 milijarda.&lt;ref&gt;[https://www.vaticannews.va/en/vatican-city/news/2025-03/pontifical-yearbook-2025-priests-religious-statistics.html New Church statistics reveal growing Catholic population, fewer pastoral workers]  {{eng oznaka}} Vatican News, objavljeno u ožujku 2025.&lt;/ref&gt;

== Crkva i država ==
[[Datoteka:Distribution of Catholics.png|230px|mini|Katolici u svijetu]]

U katolicizmu je načelno prihvaćen nauk o dvije vlasti, [[duh]]ovnoj (Crkva) i vremenitoj ([[država]]). No u povijesti je dolazilo do napetosti između papa i vladara, Crkve i države. Čas se vladari miješaju u crkvene poslove (borba za investituru, pornokracija, avignonsko sužanjstvo) ili pokazuju cezaropapističke tendencije (galikanizam, jozefinizam), čas pape nastoje biti vrhovni vođe zapadnoga srednjovj. kršćanskog svijeta ([[Grgur VII.]], [[Inocent III.]], [[Bonifacije VIII.]]), pokazujući teokratske tendencije. U srednjem vijeku katolicizam je službena religija zapadnoga kršćanskog svijeta, a nakon reformacije državna konfesija u katoličkim državama. Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ([[1789.]]) katolicizam se susreće s laičkim društvom i građanskom liberalnom državom te s problemom svjetonazornog pluralizma i slobode savjesti, a u XX. st. se susreo s totalitarnim državama, koje ga bilo toleriraju i podređuju ([[fašizam]]), bilo osuđuju na postupno odumiranje ([[komunizam]]). Na [[Drugi vatikanski koncil|Drugome vatikanskom koncilu]] ([[1962.]] – [[1965.]]) Katolička je crkva temeljito redefinirala odnos Crkve i države, prihvatila svjetonazorni pluralizam i slobodu savjesti. Prema koncilskom shvaćanju Crkva je odvojena od države, ali ne smije biti isključena iz društva.

== Izlazak iz Crkve ==
Ulazak u Crkvu je relativno jednostavan, [[krštenje]]m, čime osoba postaje dijete Božje i dobiva trajni pečat. Taj pečat se ne može izbrisati, i osoba jednom krštena zauvijek je kršćanin. Međutim formalni izlazak iz Crkve je moguć [[ekskomunikacija|ekskomunikacijom]] (izopćenjem), čime Crkva može dati jasnu poruku da nečija stajališta ili ponašanje ne podržava. Tko sudjeluje u [[pobačaj]]u, automatski je izopćen iz Katoličke Crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.jutarnji.hr/od-rastave-i-pobacaja-do-izopcenja/536052/ |naslov=Od rastave i pobačaja do izopćenja |novine=[[Jutarnji list]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100208080441/http://www.jutarnji.hr/od-rastave-i-pobacaja-do-izopcenja/536052 |archive-date=8. veljače 2010. |access-date=12. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
*[[Popis osnovnih tema u katoličanstvu]]
*[[Katolička Crkva]]
*[[Socijalni nauk Katoličke Crkve]]
*[[Politički katolicizam]]
*[[Kršćanske denominacije]]
*[[Istočne katoličke Crkve]]

{{Portal Kršćanstvo|expanded=no}}

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Katoličanstvo| ]]</text>
      <sha1>p9yaw2c7dnlxbe3egha5nmsndh5lr3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6449</id>
    <revision>
      <id>7520900</id>
      <parentid>7360961</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T04:53:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29426" sha1="4iuviphhgkcskxz53f7ecnm0latsxuz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Greek uc psi icon.svg|mini|120px|desno|Grčko slovo &quot;psi&quot;, uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito]]
'''Psihologija''' je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju. Psihologija nastoji sustavnim empirijskim istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja pojedinca, te o tome na koji način ljudi doživljavaju svijet u kojem žive. Među psihičke procese ubrajamo osjete, percepciju, pažnju, pamćenje, mišljenje, emocije i [[motivacija|motivaciju]].&lt;ref&gt;[https://www.medicinenet.com/psychology/definition.htm Medical Definition of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

Izraz &quot;psihologija&quot; je sastavnica koja potječe iz grčkog [[psiha (psihologija)|psiha]]  = ''duh, duša, život, um, dah'' i [[logos]] = ''govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje''. U doslovnom smislu, riječ psihologija znači promišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši. Pojam se, kao takav, prvi put spominje tijekom šesnaestog stoljeća, u djelima [[Philip Melanchthon|Philipa Melanchthona]]&lt;ref&gt;[https://www.etymonline.com/word/psychology Etimologija riječi psihologija] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; i u naslovu izgubljenog rada [[Marko Marulić|Marka Marulića]] - ''Psichiologia de ratione animae humanae''.&lt;ref&gt;[http://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm Classics in the History of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

Povijesno, psihologija je bila disciplina [[filozofija|filozofije]], iz koje se izdvojila [[1879.]] godine osnivanjem prvog psihologijskog laboratorija u Leipzigu, pod vodstvom [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Ovo je bio prvi laboratorij na svijetu koji se bavio originalnim istraživanjima i eksperimentima iz polja psihologije, iako je [[William James]] još [[1875.]] održavao demonstracije i teorijska predavanja o psihologiji na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]].&lt;ref name=&quot;wundt&quot;&gt;[https://www.verywellmind.com/who-founded-the-first-psychology-lab-2795250 The First Experimental Psychology Lab] Pristupljeno 18. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

== Discipline ==

Pod jedinstvenim imenom '''psihologija''' možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. Neke od njih su:&lt;ref&gt;[https://www.psychologycareercenter.org/what-are-the-branches-of-psychology What Are the Branches of Psychology?] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 What is psychology and what does it involve] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;
*[[eksperimentalna psihologija]] – proučavanje reakcija čovjeka, u kontroliranim uvjetima, na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, ili socijalne
*[[psihometrija]] – bavi se metodologijom i statističkom osnovom mjerenja psihičkih osobina pojedinca i grupe, te izradom i validacijom [[Psihologijski test|psihologijskih testova]] i [[Psihologijski upitnik|upitnika]]
*[[socijalna psihologija]] – proučava ponašanje ljudi u grupama, ali i odnos pojedinca i grupe
*[[klinička psihologija]] – bavi se dijagnostikom i terapijom patoloških oblika ponašanja
*[[psihologija rada]] – jedna od grana u multidisciplinarnom pristupu [[ergonomija|ergonomije]], proučava odnos pojedinca prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku
*[[psihologija životinja]] – istražuje ponašanje životinja u laboratorijskim i prirodnim uvjetima života, te veze između ljudskog i životinjskog ponašanja
*[[psihologija sporta]] – opisuje socijalne i emocionalne uvjete s kojima se susreću sportaši (najčešće profesionalni) prilikom obavljanja svojih aktivnosti, te pomaže u optimizaciji istih
*[[biološka psihologija]] i [[neuropsihologija]] – grane multidisciplinarnog pristupa [[neuroznanost]]i koje istražuju organske osnove psihičkih procesa i ponašanja
*[[organizacijska psihologija]] – istražuje procese povezane sa psihičkim životom u organizacijama
*[[psihologija komunikacije]] – istraživanje utjecaja [[Verbalna komunikacija|verbalne]], [[Paraverbalna komunikacija|paraverbalne]] i [[Neverbalna komunikacija|neverbalne]] komunikacije na ponašanje pojedinca i grupe
*[[forenzična psihologija|forenzička psihologija]] – proučava ponašanje i motivaciju pojedinaca koji su u procesu krivičnog ili prekršajnog pravnog postupka
*[[vojna psihologija]] – bavi se specifičnim problemima vezanim uz ponašanje vojnika (npr. nošenje sa stresom u borbenoj situaciji, utjecaj zapovjedne strukture na pojedinca, itd.)
*[[kognitivna psihologija]] – proučava spoznajne i intelektualne funkcije i njihovu vezu s čovjekovim ponašanjem
*[[psihopovijest]] – znanost o psihološkim motivima povijesnih događanja&lt;ref&gt;[https://www.jstor.org/stable/2504699?origin=crossref&amp;seq=1 Philip Pomper (1973.) Problems of a Naturalistic Psychohistory] History and Theory, 12, 4, str. 367.-388. https://doi.org/10.2307/2504699 Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;
*[[razvojna psihologija]] – opisuje utjecaj odrastanja (fizičkog i emocionalnog) i starenja na ponašanje
*[[dječja psihologija]] – grana razvojne i kliničke psihologije usmjerena na razdoblje od [[Porođaj|rođenja]] do kraja [[Adolescencija|adolescencije]], uz dodatni naglasak na dijagnostiku i tretman poteškoća u razvoju
*[[psihologija odgoja i obrazovanja]] – bavi se školskom problematikom i utjecajem odgojno-obrazovnog procesa na ponašanje učenika
*[[psihologija prodaje]] – jedna od grana u multidisciplinarnom pristupu [[marketing]]a, opisuje ponašanje i sklonosti ljudi prilikom kupnje i prodaje
*[[psihologija ličnosti]] – istraživanje karakteristika (tzv. [[crte ličnosti]]) kojima se može opisati cjelokupno djelovanje neke osobe

== Metode psihologije ==
Svaka znanost određena je metodama kojima se u istraživanju koristi. Kao empirijska znanost psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do spoznaja dolazi sustavnim istraživanjima. Glavne metode psihologijskog istraživanja su [[eksperiment]] te primjena testova i upitnika. Osim njih koriste se [[studija slučaja]], [[samoopažanje]], [[opažanje u prirodnim uvjetima]] i [[anketa|anketno ispitivanje]].&lt;ref&gt;[https://nios.ac.in/media/documents/secpsycour/english/chapter-2.pdf Methods of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

'''1. Samoopažanje ili introspekcija'''
* sustavno opažanje vlastitih psihičkih procesa
* vrlo subjektivna metoda, ovisi o iskrenosti ispitanika
* ne možemo uvijek točno opisati što želimo zbog naše velike psihološke slojevitosti

'''2. Opažanje u prirodnim uvjetima'''
* opažanje isključivo ponašanja
* često se koristi u dječjoj psihologiji
* dugotrajna metoda koja je pod prevelikim utjecajem interpretacije promatrača

'''3. Anketa'''
* za ispitivanje javnog mnijenja i tržišta
* postupak kojim se prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bismo dobili podatke o njihovim interesima, stavovima itd.
* uvijek je anonimna, s jasnim, kratkim i nedvosmislenim pitanjima
* važno je uzeti reprezentativni uzorak ispitanika
* intervju – vrsta ankete u kojoj se pitanja postavljaju usmenim putem

'''4. Studija slučaja'''
* može biti previše subjektivna
* dubinsko proučavanje pojedinca i njegovog slučaja

'''5. Eksperiment'''
* vrhunac znanstvene spoznaje
* postupak u kojem se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava radi opažanja i mjerenja
* točno znamo uzrok i posljedicu
* dijelovi eksperimenta:
** problem – pitanje koje traži odgovor
** hipoteza – pretpostavljeni odgovor na problem, na kraju se ili potvrdi ili odbaci
** zavisna varijabla – predmet proučavanja i mjerenja
** nezavisna varijabla – varijabla koju namjerno unosimo u eksperiment i variramo da provjerimo utjecaj na zavisnu

'''6. Testovi i upitnici'''
* standardizirane mjere kojima se ispituju sposobnosti, karakteristike i vještine
* primjeri – [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerova skala inteligencije za odrasle (WAIS)]], [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerova skala inteligencije za djecu (WISC)]], [[Eysenckov upitnik ličnosti|Eysenckov upitnik ličnosti (EPQ)]], [[NEO-PI-R]], itd.
* ovise o statističkim parametrima kako bi bili primjenjivi, prije svega o [[Pouzdanost (statistika)|pouzdanosti]] i [[Valjanost (statistika)|valjanosti]]

== Povijest psihologije ==

=== Početak psihologije kao znanosti ===
[[Datoteka:Wilhelm Wundt.jpg|mini|120px|lijevo|[[Wilhelm Wundt]]]]
Početkom psihologije se smatra osnivanje Wundtovog laboratorija u Leipzigu 1879. godine, iako je, četiri godine ranije, na Harvardu, William James održavao demonstracije i predavanja s temama iz psihologije. Wundtov pristup naziva se '''strukturalizam''', jer je pokušao opisati pojedine dijelove svijesti, uglavnom kroz treniranje ispitanika u metodi samoopažanja. Jamesov pristup nazivamo '''funkcionalizam''', s obzirom na to da je on ljudskom ponašanju i mentalnim procesima prišao s gledišta [[Teorija evolucije|Darwinove teorije evolucije]].&lt;ref name=&quot;hist&quot;/&gt;

=== Psihoanaliza i gestalt ===
Početkom dvadesetog stoljeća, u Europi, Freud je postao jedan od prvih zagovaratelja kliničke psihologije i postavio osnovne ideje o utjecaju ranog djetinjstva na sveukupni razvoj čovjeka, kroz svoj pristup '''psihoanalize'''. Osim njega, psiholozi [[geštaltizam|gestalt škole]] su također bili utjecajni na njemačkom govornom području, sve do dolaska nacizma na vlast, kad većina bježi u [[SAD]]. Ovaj pristup je bio važan na polju istraživanja percepcije, a osnovni princip glasi &quot;cjelina je više od zbroja dijelova&quot; (npr. pjesma je perceptivni doživljaj harmonije, melodije i ritma, više od zbroja individualnih nota).&lt;ref name=&quot;hist&quot;/&gt;

=== Biheviorizam ===
'''Biheviorizam''' se, kao najutjecajnija psihologijska teorija prve polovice 20. stoljeća, razvija iz rada fiziologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] u [[Rusija|Rusiji]] i, kasnije, kroz karijeru [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[B.F. Skinner]]a u SAD-u. Ovo je pristup usmjeren isključivo na vidljiva i mjerljiva ponašanja, kojim se detaljno može opisati proces učenja. Centralne ideje u biheviorizmu su klasično i operantno uvjetovanje, kojima se opisuje povezivanje podražaja s određenim ponašanjima, te postepena promjena u tom ponašanju, koja je pokazatelj učenja.&lt;ref name=&quot;hist&quot;&gt;[https://opentext.wsu.edu/psych105nusbaum/chapter/history-of-psychology/ History of Pychology]Pristupljeno 18. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Kognitivizam ===
[[Datoteka:Noam Chomsky (1977).jpg|mini|120px|desno|[[Noam Chomsky]]]]
'''Kognitivizam''' je odgovor na izrazitu usmjerenost biheviorizma na ponašanje i istovremeno ignoriranje mentalnih procesa. U ovom pristupu se osim veze između podražaja i ponašanja, naglašava obrada informacija, tj. kognicija. Jedan od glavnih predstavnika kognitivizma je [[Noam Chomsky]]. U Europi su Wundtov strukturalizam i gestalt teorija već bili usmjereni na mentalne procese, te je stoga prijelaz na kognitivizam bio lakši,&lt;ref name=&quot;hist&quot;/&gt; ali u SAD-u je utjecaj biheviorizma bio značajan i tek je ključno istraživanje [[Edward C. Tolman]]a, tijekom 1930.-ih i 40.-ih godina, pokrenulo taj prijelaz. Tolman je dokazao da štakori mogu naučiti put kroz kompliciran labirint bez potrebe da inicijalno dobiju hranu kao nagradu na kraju. Ovime je dokazan mentalni proces latentnog učenja, odnosno stvaranje kognitivne prostorne mape u pamćenju štakora.&lt;ref&gt;[https://www.simplypsychology.org/tolman.html Tolman - Latent Learning]Pristupljeno 18. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Humanizam ===
U SAD-u se, 1930.-ih i 40.-ih godina, također razvija '''humanizam''', uglavnom na polju kliničke psihologije. On je bio odgovor na pesimističan pogled koji je na ljudsku vrstu imala Freudova psihoanaliza i redukcionizam kojeg je iskazivala bihevioristička psihologija. U radovima [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i [[Carl Rogers|Carla Rogersa]] naglašava se slobodna volja, izbor, usmjerenost ponašanja, samopoštovanje, itd. Oni smatraju da je ljudsko djelovanje više od jednostavnog reagiranja na podražaje ili robovanja nesvjesnom, te da ima cilj koji svatko za sebe može odabrati. Jedna popularna, iako istraživanjima slabo potvrđena, hipoteza koju promovira Maslow je tzv. [[Maslowljeva teorija hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]]. Potrebe dijeli na fiziološke, sigurnosne, socijalne, potrebe za poštovanjem i samoaktualizaciju, koja predstavlja prije spomenuto individualno ostvarenje ciljeva i mogućnosti pojedinca.&lt;ref name=&quot;hist&quot;/&gt;

=== Multikulturalna psihologija ===
Zbog izrazitog utjecaja američke i europskih kultura na razvoj psihologije, sustavno je došlo do određenih grešaka u pristupu ljudskom ponašanju, zbog čega se neke od psihologijskih teorija ne mogu primijeniti na sve ljude. Noviji pristupi (od 1990.-ih) pokušavaju to ispraviti, te je kulturalni utjecaj na ponašanje sve češća varijabla u istraživanjima, od jednostavnih reakcija do crta ličnosti. Ovaj pristup nazivamo '''multikulturalna psihologija''' i komplementaran je s prethodnima, tj. pokušava postojeća znanja proširiti i prilagoditi na što je moguće veću populaciju ljudi.&lt;ref name=&quot;hist&quot;/&gt;

=== Povijest hrvatske psihologije ===
[[Ramiro Bujas]] je 1920. godine osnovao naš prvi laboratorij eksperimentalne psihologije pri Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1929. Katedru za psihologiju, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radovi kojima je posvetio najviše pažnje odnose se na psihogalvanski fenomen, tj. elektrodermalnu reakciju tijekom emocionalnih doživljaja, proučavanje procesa ispitivanja i ocjenjivanja učenika (dokimologiju) i čitljivost tiskanih slova, riječi i teksta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Bujas, Ramiro |url=https://enciklopedija.hr/clanak/10049 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. ožujka 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pov&quot;&gt;[https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/download/36/45/1823-1?inline=1 V. Kolesarić (ur.) (2019.) Prilozi povijesti psihologije u Hrvatskoj], Zagreb: FF Press&lt;/ref&gt;

Osam godina prije Bujasa, [[Elza Kučera]] provodila je prve eksperimente s područja psihologije u Hrvatskoj. Rad na ispitivanjima Fereovog efekta (vrsta elektrodermalne reakcije) obavljala je najvjerojatnije iz svog stana, u kojem je uspostavila jednostavan laboratorij 1912. godine. Dvije godine kasnije je u Nastavnom vjesniku objavila rad „Psihogalvanska refleksna pojava prema svome značenju za psihologiju čuvstava“, u kojem zaključno raspravlja o mogućoj upotrebi tog refleksa u kliničkoj praksi te kriminalistici.&lt;ref name=&quot;pov&quot;/&gt;

Nakon Ramira Bujasa, njegov sin [[Zoran Bujas]] je postao jedna od ključnih osoba psihologije u Hrvatskoj. Imao je plodnu istraživačku karijeru, a glavno područje interesa mu je bila psihofizika i psihofiziologija, pogotovo eksperimenti vezani uz osjet okusa. Čak 54 objavljena rada se bave okusom, a još dodatnih 22 drugim temama iz eksperimentalne psihologije. Bio je svjetski znan stručnjak na tom polju što je vidljivo iz više znanstvenih članaka objavljenih u međunarodnim časopisima i autorstvu poglavlja &quot;Electrical Taste&quot; u priručniku &quot;Handbook of Sensory Physiology&quot;.&lt;ref name=&quot;pov&quot;/&gt;

== Psihoterapija ==

=== Psihoanaliza ===
[[Datoteka:Sigmund Freud LIFE.jpg|mini|120px|desno|[[Sigmund Freud]]]]Teorija i metode dubinske psihologije koju je početkom 20. st. utemeljio [[Sigmund Freud]] kako bi objasnio duševne procese, ali i nastajanje i liječenje psiholoških poremećaja.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/Sigmund-Freud-on-psychoanalysis-1983319 Sigmund Freud on psychoanalysis] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Predstavlja teorijski skup koji se temelji na dvije postavke:
* ''1. Psihoanalitička teorija ličnosti''
Psiha čovjeka je prema Freudu podijeljena u tri područja (instance): Id, Ego i Superego. Id predstavlja iskonske biološke, animalističke nagone čovjeka koji nestaju poslije njihova zadovoljavanja. Superego predstavlja moralne, etičke vrijednosti i norme društva, odnosno ima funkciju savjesti osobnosti. Ego je posrednik između Ida i Superega. On je središnja instanca odlučivanja koja pokušava uskladiti potrebe Ida s preduvjetima Superega.

* ''2. Psihoanalitička razvojna psihologija''
Osnova razvoja u psihoanalizi je razvoj libida (seksualnog nagona). Prema Freudovom konceptu, ovisno o dobnoj razini, libido obilježava različite regije tijela djeteta:
:- oralna faza (prva godina života) – tijekom tog razdoblja usta su centar tjelesnog uzbuđenja ili napetosti,
:- analna faza (druga do treća godina života)- izražava fiksaciju na analnu fazu i odnosi se prema svijetu putem želje za upravljanjem i moći,
:- falusna faza (četvrta do šesta godina) – tijekom te faze postoji privlačnost prema roditelju suprotnoga spola, a uzbuđenja i napetosti su usredotočene na genitalije,
:- latentna faza (sedma do deseta godina) – nastaje smanjenje seksualnih nagona i interesa,
:- genitalna faza (od jedanaeste godine) – faza povezana s početkom [[pubertet]]a.
Kao moguće krize ili problemi unutar psihoseksualnog razvoja, tzv. fiksacije, mogu se javiti [[Edipov kompleks]], [[Elektrin kompleks]] ili zavist na [[penis]]u. Prema Sigmundu Freudu nesvjesni psihički procesi (prije svega oni koji potječu iz djetinjstva) mogu znatno utjecati na pojavu psihičkih poremećaja, kao što su neuroze. Procesi koji potječu iz djetinjstva podliježu mehanizmu potiskivanja i tjedno bi se tijekom trajanja psihoanalitičke terapije trebali izazvati i ponovno proživjeti, kako bi se u odrasloj dobi mogli svladati. Pacijent tijekom seanse treba izgovoriti sve što mu padne na pamet (slobodna asocijacija). Važni elementi psihoanalize su prenošenje i tumačenje snova. Klasično psihoanalitičko liječenje traje nekoliko godina. Psihoanalitičke škole koje i danas još postoje djelomično se, a ponekad i znatno, razlikuju jedna od druge. Tako postoje oblici liječenja kao što je skraćena psihoanalitička terapija ili fokalna terapija. Liječenju djece i mladih prilagođena su načela dječje analize [[Anna Freud|Anne Freud]] i [[Melanie Klein]]. Dječja psihoanaliza primjenjuje se primjerice kod [[Klinička depresija|depresije]] i opsesivne neuroze.

=== Kognitivno-bihevioralna terapija ===
Ovom se terapijom pokušava doći do misli koje su u osnovi ponašanja i navika, a učenjem konstruktivnijih oblika ponašanja postiže se promjena i poboljšanje situacije klijenta. Koristi se u terapiji širokog spektra kliničke problematike, a primjeri su: ovisnosti, fobije, anksioznost, depresija, bipolarni poremećaj, problemi sa stresom, panični napadi, itd. Kognitivno-bihevioralna terapija (engl. skraćenica: CBT) ima nekoliko pristupa:&lt;ref&gt;[https://www.verywellmind.com/what-is-cognitive-behavior-therapy-2795747 What Is Cognitive Behavioral Therapy (CBT)?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320030403/https://www.verywellmind.com/what-is-cognitive-behavior-therapy-2795747 |date=20. ožujka 2021. }} Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

* ''1. Kognitivna terapija'' pronalazi i pokušava ispraviti nekonstruktivne i intruzivne misli, ponašanja i emocionalne reakcije.
* ''2. Dijalektička bihevioralna terapija'' uključuje strategije emocionalne regulacije i osjetljivosti prilikom promjene ponašanja.
* ''3. Multimodalna terapija'' se bavi sa sedam modaliteta koje smatra ključnima u tretiranju psiholoških problema - ponašanje, afekt, osjeti, mašta, kognicija, međuljudski čimbenici i droge/biološki čimbenici.
* ''4. Racionalna i emotivna bihevioralna terapija (REBT)'' kojom se pokušavaju identificirati iracionalni uzorci mišljenja, navesti klijenta da im se aktivno suprotstavi, i naučiti ga kako ih prepoznati u budućnosti.

=== Grupna terapija ===

Kako joj i samo ime govori, ovaj oblik terapije uključuje jednog ili više terapeuta koji istovremeno rade s dvoje ili više klijenata. Ponekad se koristi samostalno, ali je uglavnom u kombinaciji s nekim oblikom individualne terapije i/ili psihofarmakološkim liječenjem.&lt;ref&gt;[https://www.verywellmind.com/what-is-group-therapy-2795760 An Overview of Group Therapy] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Irvin D. Yalom navodi sljedeće principe grupne terapije:
* unošenje nade u život klijenta
* univerzalnost - ljudi sa sličnim problemima sudjeluju u terapiji te tako vide da nisu sami
* informiranost - klijenti međusobno dijele podatke koji su primjenjivi na većinu ili sve njih
* altruizam - dijeljenje problema s drugima može dovesti do povećanja samopouzdanja
* korektivna vrijednost grupe - terapijska grupa je slična obiteljskoj
* razvoj tehnika socijalizacije
* imitativno ponašanje - modeliranje ponašanja prema drugim članovima grupe
* interpersonalno učenje - bolje razumijevanje sebe iz razgovora i povratnih informacija s drugima
* grupna kohezija
* katarza - grupni razgovor o emocijama i doživljajima umanjuje stres
* egzistencijalistički čimbenici - razvijanje odgovornosti za vlastite emocije, odabire, ponašanje, itd.

== Psihologija i druge discipline ==

=== Psihologija i psihijatrija ===
Najveća sličnost između psihologije i psihijatrije je na području kliničke psihologije. Ove dvije discipline nisu istovjetne, već komplementarne. Razlikuju se u obrazovanju, s obzirom na to da kliničkim psihologom postaje osoba koja se specijalizira nakon studija psihologije, dok psihijatrom postaje osoba koja tu specijalizaciju odabere nakon studija medicine. Klinički psiholozi rade u dijagnostici poremećaja i problema u ponašanju, uglavnom kroz upotrebu testova, upitnika i intervjua, a također i u terapiji kroz neke od metoda koje ne uključuju psihofarmake. Psihijatri, osim dijagnostike, rade na terapiji kroz metode koje mogu, iako ne uvijek, uključivati psihofarmake te su jedini koji ih mogu propisivati.&lt;ref&gt;[https://www.webmd.com/mental-health/guide-to-psychiatry-and-counseling Guide to Psychiatry and Counseling] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Psihologija i neurologija ===
Ove dvije znanosti su srodne, pogotovo unutar grana biološke i neuropsihologije. Zajedno rade na pronalaženju anatomskih i fizioloških osnova mentalnih procesa, pogotovo u polju organskih ozljeda mozga i tretmana istih. Dok je neurologija grana medicine i usmjerena na fiziološki opis psiholoških problema, neuropsihologija ima donekle obrnut, ali u potpunosti komplementaran pristup, koji polazi od ponašanja čije uzroke pronalazi u fiziologiji mozga. I jedna i druga grana su dio multidisciplinarnog pristupa neuroznanosti, koja je vrlo plodan spoj medicine, matematičkog modeliranja, informacijskih znanosti i psihologije, što je i vidljivo po velikom broju znanstvenih časopisa (i članaka objavljenih u njima) posvećenih neuroznanstvenoj tematici.&lt;ref&gt;[https://www.alliedacademies.org/neurology-psychology-journals.php Neurology and Psychology Journals] Pristupljeno 18. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Psihologija i filozofija ===
Filozofija je, tijekom povijesti, bila krovna disciplina za sve moderne znanosti. Neke su se od nje odvojile relativno rano, poput matematike, ali društvene znanosti su bile dio filozofskog diskursa sve do 19. stoljeća, uključujući psihologiju.&lt;ref name=&quot;wundt&quot;/&gt; Utjecaj filozofije na psihologiju je još vidljiv, npr. stoicizam i Sokratički dijalog su slični osnovama mnogih terapeutskih pristupa, poput kognitivno-bihevioralne terapije. Ono što je zanimljivo je da su psiholozi ustanovili utjecaj ličnosti pojedinca prilikom rezoniranja o filozofskoj tematici, tj. postoje dokazi da je pristup tradicionalno filozofskim temama, poput pitanja slobodne volje, pod utjecajem individualnog temperamenta i ličnosti.&lt;ref&gt;[https://www.psychologytoday.com/us/basics/philosophy Philosophy]Pristupljeno 18. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

== Psihologijski testovi i upitnici ==
Testovi i upitnici su mjerni instrumenti kojima se mjeri određena karakteristika, vještina ili sposobnost osobe. U psihologiji su to psihičke osobine - emocije, sklonosti, [[motivacija]], inteligencija, itd. Najpoznatiji su testovi inteligencije, kojima pokušavamo odrediti razinu (izraženu opisno ili brojkom) naše mentalne efikasnosti. Ako je odredimo brojčano, dobit ćemo kvocijent inteligencije (IQ).&lt;ref&gt;[https://www.healthline.com/health/iq-testing IQ Testing]Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Inteligencija je u većem dijelu 20. stoljeća smatrana fiksnom i urođenom, ali novija istraživanja su pokazala da i mnogi okolinski faktori mogu utjecati na uspješnost rješavanja testova. Jedan od takvih faktora je upoznatost i izloženost stereotipima o vlastitoj grupi, tzv. stereotipna prijetnja.&lt;ref&gt;[https://www.researchgate.net/publication/15726133_Stereotype_Threat_and_The_Intellectual_Test-Performance_of_African-Americans Steele, C.M. i Aronson J.M. (1995.) Stereotype Threat and The Intellectual Test-Performance of African-Americans]Journal of Personality and Social Psychology 69, 5, str. 797.-811. https://doi.org/10.1037/0022-3514.69.5.797 Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

== Problemi u psihologiji ==

=== Teorijski problemi ===
Kako je vidljivo iz navedenih teorijskih pristupa i mnogobrojnosti grana psihologije, ne postoji ujedinjena teorija ponašanja. Dileme između urođenosti ili naučenosti ponašanja te između biheviorizma i kognitivizma, okarakterizirale su prvu polovicu postojanja ove znanosti, a još uvijek nisu dorečene.&lt;ref&gt;[https://globaljournals.org/GJHSS_Volume19/6-Behaviorism-Innatism-Cognitivism.pdf Sultana (2019.) Behaviorism, Innatism, Cognitivism: Considering the Dominance to Provide Theoretical Underpinning of Language Acquisition Conjecture] Global Journal of Human Social Science, 19, 10, str. 73.-79. Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Dio ovog problema je uočljiv i u samom načinu obrazovanja psihologa, s obzirom na to da kroz isti program prolaze studenti koji će kasnije raditi na fundamentalnim istraživanjima i oni koji će svoju karijeru odraditi unutar neke primijenjene grane psihologije. Ne postoji specijalizacija od početka, kakvu npr. fizika ima u odnosu na inženjerstvo.&lt;ref&gt;[https://www.psychologytoday.com/us/blog/theory-knowledge/201405/getting-clear-about-the-problem-psychology Getting Clear About the Problem of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Primjenjivost rezultata ===
Također je tu i prije spomenuti problem primjenjivosti rezultata istraživanja na sveukupnu populaciju ljudske vrste, koji je u polju multikulturalne psihologije tek u početnim fazama rješavanja. Čak i jednostavne aktivnosti, poput fizioloških reakcija zjenice oka tijekom ronjenja, imaju različite rezultate ovisno o kulturi i navikama ljudi, tako da je ovo polje psihologije jedno od onih koje će značajno utjecati na univerzalnost primjene mnogih postojećih teorija i metoda. Gledano sa statističke strane, ovo je prije svega problem valjanosti.&lt;ref&gt;[https://www.psychologytoday.com/us/blog/non-weird-science/202004/psychologys-weird-problem Psychology's WEIRD Problem] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Ponovljivost istraživanja ===
Ponovljivost, ili replikabilnost, nekog istraživanja znači da ćemo, bez obzira koliko puta ga provedemo, uvijek dobiti iste ili vrlo slične rezultate. Istraživanje provedeno 2015. godine, kojim se pokušalo ponoviti rezultate iz 100 različitih studija, dovelo je do replikacije tek nešto više od trećine. Ovo je dodatno dovelo u fokus problem poznat još od 1970.-ih godina zbog kojeg mnoga psihologijska istraživanja, nakon dobivanja statistički značajnog rezultata, ne bivaju ponavljana. Manjak statističke značajnosti se često uzima kao razlog nemogućnosti publikacije istraživanja, ili čak gubljenja financijske potpore za daljnji rad.&lt;ref&gt;[https://www.psychologytoday.com/us/blog/straight-talk/201511/replication-problems-in-psychology Replication Problems in Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

=== Etički problemi ===
Kroz intervjue, testiranja i istraživanja psiholozi mogu doći do privatnih i osjetljivih informacija o ispitanicima i klijentima. Zbog toga se moraju odnositi s posebnom odgovornošću prema osobnim podacima, vodeći računa kako će se koristiti, tko ima pristup podacima i sprječavanje neodgovorne uporabe istih. Svaka interakcija psihologa s drugim ljudima podliježe pravilima profesionalne etike, te je kažnjiva u slučaju zlouporabe. Osobe koje nisu kvalificirane za interpretaciju testova, osim što ugrožavaju privatnost testirane osobe, svojom nestručnošću mu mogu i naškoditi. Kulturalno ili socijalno pristrani testovi mogu neke osobe staviti u nepovoljniji položaj, stoga je bitna svjesnost i osjetljivost na takve probleme.&lt;ref&gt;[http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/dok_kodeks_etike.pdf Kodeks etike psihološke djelatnosti] Pristupljeno 19. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

== Unutarnje poveznice ==
*[[suvremeni psiholozi]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* Spencer A. Rathus, Temelji Psihologije, Naklada Slap, 2000, {{ISBN|953-191-072-3}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://enciklopedija.hr/clanak/50934 Psihologija, hrvatska enciklopedija]
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&amp;id_podrucje=51&amp;status=1 Znanstveni časopisi na hrvatskom jeziku u kojima izlaze članci psihologijske tematike]

[[Kategorija:Društvene znanosti]]
[[Kategorija:Psihologija| ]]</text>
      <sha1>4iuviphhgkcskxz53f7ecnm0latsxuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đakovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6949</id>
    <revision>
      <id>7520691</id>
      <parentid>7470373</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Someone68239</username>
        <id>296530</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate osobe */</comment>
      <origin>7520691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27689" sha1="chvqgwbqsfnn47zdnbs5ujf034tojhd" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Đakovo
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Đakovo (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = Dakovo (19677163348).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Marin Mandarić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]]
|površina         = 169,2
|površina uža     = 39
|visina           = 
|z. širina        = 45.31
|z. dužina        = 18.41
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 23577
|stanovništvo uže = 16875
|svetac           = [[Sveti Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]]
|dan              = [[8. svibnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31400 Đakovo
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = DJ
|web              = {{URL|https://djakovo.hr/}}
|bilješke         = 
|predsjednik vijeća = Mario Plavčić ([[HDZ]])
}}
'''Đakovo''' je grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji administrativno pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Grad nosi titulu &quot;Srce Slavonije&quot;.

== Ime ==
U izvorima na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] naziva se ''Diakowar'', a na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Diakovár'' ili ''Djákovár''.

== Gradska naselja i četvrti ==
U sastav Grada Đakova ulazi 9 naselja (stanje 2018.), a to su: [[Budrovci]], '''Đakovo''', [[Đurđanci]], [[Ivanovci Đakovački]], [[Kuševac]], [[Novi Perkovci]], [[Piškorevci]], [[Selci Đakovački]] i [[Široko Polje]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Statut Grada Đakova |url=https://www.djakovo.hr/index.php/grad/statut-grada-dakova |date=10. veljače 2018. |journal=Službeni glasnik Grada Ðakova |accessdate=16. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;

Gradske četvrti u Đakovu su: Centar, Vila, Sjever, Brdo, Pazarište, Bajnak, Čikaga, Dračice i Groblje.

== Zemljopisni položaj ==
Grad Đakovo nalazi se u srcu povijesne pokrajine [[Slavonija|Slavonije]] na istoku Republike Hrvatske.

== Demografija ==
Kretanje broja stanovnika užeg područja grada Đakova nakon 2. svjetskog rata:

{| class=wikitable
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! popis !! stanovnika  
|-
| [[1953.]] ||  9573 
|-
| [[1961.]] || 12 077  
|-
| [[1971.]] || 15 987
|-
| [[1981.]] || 18 105 
|-
| [[1991.]] || 20 317  
|-
| [[2001.]] || 20 912 
|-
| [[2011.]] || 19 491
|}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Đakovo |p1857=8087 |p1869=9065 |p1880=8752 |p1890=10412 |p1900=12233 |p1910=13803 |p1921=14215 |p1931=15602 |p1948=17432 |p1953=18381 |p1961=21507 |p1971=25251 |p1981=27304 |p1991=29493 |p2001=30092 |p2011=27745 |p2021=23577 |napomena=Nastao iz stare općine Đakovo. U 1971. sadrži dio podataka općine Viškovci, a u 1931. dio podataka sadržan je u općini Viškovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đakovo |p1857=3078 |p1869=4085 |p1880=4442 |p1890=5159 |p1900=6375 |p1910=7344 |p1921=7716 |p1931=8526 |p1948=9522 |p1953=10225 |p1961=12744 |p1971=15987 |p1981=18105 |p1991=20317 |p2001=20912 |p2011=19491 |p2021=16875 |napomena=Od 1857. do 1961. sadrži podatke za raseljena naselja Malo Nabrđe i Veliko Nabrđe. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|mini|200px|[[Đakovačka katedrala]]]]
[[Datoteka:Dakovo-1.JPG|mini|200px|Pogled na đakovački korzo s Trga Franje Tuđmana]]
[[Datoteka:Dakovo-2.JPG|mini|200px|Đakovački korzo, Ulica Ivana Pavla II]]
[[Datoteka:Ergela Dakovo.JPG|mini|200px|Državna ergela lipicanaca]]
Brojni [[arheologija|arheološki]] lokaliteti nalaze se u gradu i okolici. Oni su ispisali bogatu povijest ovoga grada. Iskopavanja iz 1997. godine potvrđuju život na širem području grada već u [[neolitik]]u, oko 5500 godina prije Krista, koji kroz dugu i burnu povijest traje do današnjih dana.

U rimsko doba postojalo je ovdje naselje [[Certissa]], a ljepotom ovog kraja bio je oduševljen rimski car [[Prob|Marko Aurelije Prob]] koji je ovdje dao zasaditi [[vinograd]]e [[277.]] godine.

[[1239.]] godine zbog nemirne situacije u Bosni uzrokovane sukobima s bogumilima, brat hrvatsko-ugarskog [[Bela IV.|Bele IV.]], knez Koloman koji je upravljao oblasti Drava, poklonio bosanskom biskupu Ponsi grad Đakovo i cijeli taj kraj za sjedište biskupije, umjesto do tada nesigurnog Brda kod Sarajeva. Time je biskup zadržao sve duhovne ovlasti nad Bosnom. Tom darovnicom prvi put se spominje ime grada Đakova. Tu darovnicu je potvrdio [[1244.]] i sam kralj Bela IV. Od tada počinje povijest biskupije u Đakovu. Đakovo je i danas biskupski grad – sjedište [[Đakovačko-srijemska biskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. Sam grad se u pojedinim periodima svoje povijesti spominje pod sličnim imenima: '''Dyaco''', '''Diaco''', '''Dyacow'''... U dokumentima iz [[1355.]] godine prvi puta se spominje postojanje gotičke katedrale i biskupskog dvora koji su bili opasani zidinama. Dio tog zida ostao je sačuvan do danas. 

Godine [[1536.]] Đakovo su zaposjeli [[Tursko carstvo|Turci]] i vladali gotovo 150 godina – grad tada dobiva naziv '''Jakova'''. Srušene su skoro sve katoličke crkve i sagrađene džamije. Najpoznatija je Ibrahim-pašina džamija koja je nakon odlaska Turaka pretvorena u katoličku crkvu. Godine [[1690.]] u grad se vraća biskup i tada počinje izgradnja grada. Broj stanovnika naglo raste, a [[1751.]] godine otvara se prva škola. 

Poslije odlaska Turaka u Đakovu se gradi nova, skromnija katedrala i biskupski dvor. To je bila druga po redu od tri koliko ih je do sada u Đakovu sagrađeno. Gradili su ju biskupi [[Đuro Patačić]] i [[Petar Bakić|Bakić]].

Današnja [[Đakovačka katedrala|katedrala]], bazilika Sv. Petra, sagrađena je u neogotičko-romaničkom stilu. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] počeo ju je graditi [[1866.]] godine u 52. godini života i 16. godini biskupske službe. Gradnja je trajala punih 16 godina (do 1882. godine), od toga 4 godine vanjski građevinski radovi, a 12 unutrašnje uređenje katedrale. Za gradnju katedrale potrošeno je 7 000 000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kamen je dopreman iz [[Istra|Istre]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]]. Projektanti katedrale bili su arhitekti iz [[Beč]]a [[Karlo Rösner]] i [[Fridrich Schmidt]]. Unutrašnje uređenje je povjereno njemačkim slikarima koji su živjeli u [[Rim]]u, ocu i sinu Alexandru-Maximilianu i Ludwigu Seitzu. Katedrala ima 7 oltara, a krase ju 43 fresko slike, 31 kip i 32 reljefa, te orgulje sa 73 registra, tri manuala i 5486 svirala.

Đakovačka biskupija je kroz svoju 760 godišnju povijest imala 62 biskupa. U gradu još i danas postoje brojni dokazi njihova djelovanja. Biskup Patačić [[1706.]] godine obnavlja [[ergela|ergelu]].

Godine [[1773.]] Đakovo postaje središte sjedinjenih biskupija Bosansko-đakovačke i Srijemske koje obuhvaćaju sve sjeveroistočne hrvatske krajeve.

Biskup [[Antun Mandić]] otvara, danas najstariju visokoškolsku ustanovu Slavonije i [[Baranja|Baranje]], [[Bogoslovno sjemenište]]. Poduzima i velike gospodarske zahvate na vlastelinstvu, posebice u uzgoju vinograda. Ime mu je sačuvano u nadaleko poznatim mandićevskim vinogradima.

Imenovanjem [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] biskupom [[1849.]] godine grad je u novom usponu. Biskupsko vlastelinstvo postaje uzorno gospodarstvo sa znatnim prihodima koji velikom biskupu omogućuje neviđene mecenske pothvate u Hrvatskoj ([[HAZU]]), a Đakovu s novom katedralom, te brojnim crkvenim i gospodarskim zdanjima daje novo lice.

Povijest [[Državna ergela Đakovo|Ergele Đakovo]] počinje osnivanjem biskupije darovnicom deset arapskih konja i jednim pastuhom, iako se za godinu osnivanja uzima [[1506.]] Prema biskupu Bakiću uzgoj konja na vlastelinstvu postoji već [[1374.]] godine. Biskup [[Mijo Kesarić]] imao je ergelu s 90 arapskih konja, a broj im se povećao na 130 rasplodnih kobila 1524. godine. No većina tih konja izginula je zajedno s biskupom Đurom [[1526.]] u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]].

Za vrijeme turske vladavine, ergela je bila u vlasništvu požeških paša. No poslije stotinu i pedeset godišnje vladavine gradom Turci su bili prisiljeni napustiti grad odvodeći pri tome konje s ergele.

Poslije dolaska Austrijanaca, obnavlja se ergela zbog potrebe za stalnom stražom u tom pograničnom području. 1806. godine ergela Lipica se pred Napoleonom seli i smješta u Đakovo. Od tada počinje uzgoj lipicanskih konja u ergeli. Na gotovo isključivi uzgoj lipicanskih konja umjesto arapskih prelazi se za biskupovanja biskupa Strossmayera.
Uzgoj traje i danas u ''Državnoj ergeli lipicanaca'', koja se svrstava među najstarije u Europi, kao i kod sve većeg broja privatnih uzgajivača konja. Niz godina je Ergela bila u sastavu [[PIK Đakovo|PIK-a Đakovo]], a danas je to [[Državna ergela lipicanskih konja]], zadužena za uzgoj i selekciju.

Đakovo je oduvijek bio obrtnički grad. Godine [[1813.]] osnovano je udruženje obrtnika CEH. Industrijski razvoj je počeo izgradnjom mlinova i ciglana, a brojni obrtnici raznih struka ponudom svojih proizvoda pridonijeli su da je Đakovo, posebno po svojim sajmovima, postalo trgovište poznato u cijeloj Slavoniji. 

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u Đakovu je djelovao [[Logor Đakovo|istoimeni sabirni logor]], namijenjen prvenstveno židovskim ženama i djeci. Logor je otvoren krajem 1941. godine, a raspušten je u srpnju sljedeće godine. U logoru je život izgubilo preko 500 logoraša. Zahvaljujući lokalnom grobaru Stjepanu Kolbu, brojne su žrtve dostojanstveno sahranjene na đakovačkom Židovskom groblju, koje je znakovito kao jedinstven takav slučaj u svijetu, zbog čega je i zaštićeno kao kulturno dobro.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Lelas|first=Lorena|date=2023-10-31|title=Židovsko groblje u Đakovu|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:718374|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana 16. travnja 1945. godine, nakon dvodnevnih borbi, jedinice 21. udarne i 6. proleterske divizije »Nikola Tesla« oslobodile su Đakovo od nacističke okupacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sedamnaesta i 16. makedonska brigada Kumanovske divizije NOVJ, jedinice Kumanovskog vojnog područja… {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/dogadjaj.php?br=5915|access-date=2024-02-19|website=znaci.org}}&lt;/ref&gt; 

Nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora 1990. godine, sve je bilo izvjesnije da će Hrvatska put u demokraciju i suverenost morati braniti oružjem. Već od polovice svibnja 1990. stanovnici Đakovštine polako se pripremaju za obranu. Balvan-revolucija i oružano upletanje MIG-ova JNA protiv helikoptera sa specijalcima MUP-a koji su išli na intervenciju i gašenje pobune, bio je nedvojben znak svrstavanja JNA uz pobunjeničku velikosrpsku stranu. U Đakovu su se spremali te su polovicu 1991. dočekali kao jedna od jačih obrana u Slavoniji. Ipak, Hrvatska je bila slabo naoružana, jedva i za kratkotrajno ratovanje. Pripremajući se za proglašenje neovisnosti Hrvatske, moralo se razmišljati o preuzimanju vojarna u Dračicama i Frankopanskoj te preuzimanju vojnog poligona Nabrđe i vojnog skladišta Gaj prema Satnici Đakovačkoj. Nakon proglašenja neovisnosti, to je postala zadaća. Prvo se pokušalo pregovorima dogovoriti predaju vojarna mirnim putem, no JNA nije pristajala, nego je htjela očuvanje Jugoslavije. Time je prekoračila ovlasti, odbijajući prihvaćanja odluke o samostalnosti koju su uz referendum donijele legitimno izabrane civilne vlasti republike koja se je osamostalila. Koncem kolovoza 1991. godine u Đakovu se zaoštrava situacija. Provokacijama pucanjem iz vojarna JNA i vojnog poligona Nabrđa te četničkih uporišta uznemirava se naselja Đakovštine. U rujanskom ratu, kad su JNA i srpski pobunjenici pošli osvajati hrvatske gradove uz pomoć vojarna JNA iznutra, red je došao i na Đakovo. Stvari kulminiraju u 15. rujna 1991. Opća opasnost oglašena je u 17:15 i prestao je prividni mir. Iz obiju vojarna, JNA je zapucala po gradu. U dvosatnom napadu glavna meta je industrijska zona [[PIK Đakovo|PIK-a Đakovo]]. Nakon toga đakovačke obrambene snage dale su ultimatum vojarnama da prekinu paljbu i predaju se. Zatišje je potrajalo do ponoći. Potom je JNA još snažnije napala, a MUP RH i ZNG su uzvratili. Oglašena opća opasnost nije prestajala i građani su proveli vrijeme u skloništima. 16. rujna 1991. oficiri JNA opet su odbili ultimatume o predaji. Na to su ZNG i MUP brzo koordinirano djelovali te oslobodili vojarnu. U 13:25 ta je snažna utvrda pala. Uskoro je oslobođeno i vojno skladište Gaj kod Satnice Đakovačke. U vojarni u Dračicama oficiri JNA ostaju tvrdokorni. Nije pomogla ni molba nadređenima za predaju, gdje im supruge mole da predaju vojarnu. Umjesto toga, JNA je odgovorila pucnjavom teškim oružjem po gradu, pri čemu su oštetili brojne objekte. Borbe su trajale sve do 18. rujna 1991. u 12:00, kad se je predao i zadnji vojnik. 18. rujna 1991. oslobođen je vojni poligon Gašinci što je uz oslobođeno skladište Gaj dalo dobru podlogu za osnivanje đakovačke 122. brigade Hrvatske vojske.&lt;ref&gt;Igor Kretonić: [https://moje-djakovo.com/zapoceo-domovinski-rat-u-djakovu-bitka-za-vojne-objekte/ '' Započeo Domovinski rat u Đakovu – bitka za vojne objekte''] Moje Đakovo. 15. rujna 2020. . Pristupljeno {{safesubst:CURRENTDAY}}. {{safesubst:CURRENTMONTHNAME}} {{safesubst:LOCALYEAR}}.&lt;/ref&gt;

Uz to što je biskupsko središte, gospodarsko je i kulturno središte Đakovštine. Danas je Đakovo grad s preko 30.000 stanovnika.

== Arhitektura i znamenitosti ==
U dugoročnim planovima razvoja grada značajno mjesto ima turizam za čiji razvoj Đakovo i okolica imaju izvanredne uvjete. Đakovo turistima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji čine ovaj grad prepoznatljivim u Slavoniji.

Središte Đakova je Strossmayerov trg, omeđen katedralom, kurijama, korzom, biskupskim dvorom i sjemeništem. Najistaknutiji spomenik grada je [[Đakovačka katedrala]]. Posvećena sv. Petru, građena je od 1866. – 1882. godine, a za njeno podizanje je najzaslužniji biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. Prema riječima pape [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]] đakovačka je katedrala &quot;najljepša crkva između Venecije i Carigrada&quot;. 
[[File:Cathedral Dakovo, Croatia.JPG|mini|desno|Katedrala i Biskupski dvor u Đakovu]]
Uz katedralu je [[Biskupski dvor u Đakovu|biskupski dvor]] sagrađen u baroknom stilu, u kojemu je Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije. Đakovačka je biskupija nastala bulom ''Universi orbis Ecclesiis'' pape [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] od ([[9. srpnja]] [[1773.]]) kada su ujedinjene stare biskupije, Bosanska i Srijemska. Katedralni trg zatvara sa sjeverne strane zgrada [[Bogoslovno sjemenište u Đakovu|Bogoslovnog sjemeništa]], otvorena [[1914.]] godine. U njoj je izučavan velik broj ljudi koji su dali velik doprinos hrvatskoj katoličkoj crkvi i kulturi. Na istom se trgu nalaze i [[Kaptolske kurije u Đakovu|Kaptolske kurije]] niz baroknih kurija za stanovanje kanonika.

Pješačka ulica u staroj gradskoj jezgri naziva se ''Korzo'', i proteže se od katedrale do crkve Svih Svetih. Korzo je svakodnevno je okupljalište svih uzrasta. [[Župna crkva Svih Svetih u Đakovu|Župna crkva Svih Svetih]] nekadašnja je turska džamija s kupolom podignuta na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, koja je tek kasnije pretvorena u crkvu. Svoj je današnji izgled dobila u 19. stoljeću. Od drugih sakralnih zdanja može se izdvojiti samostan [[Milosrdne sestre Svetoga Križa|Milosrdnih sestara Svetog Križa]], s crkvom, izgrađen početkom 19. stoljeća.

U starom dijelu grada također je značajan [[Muzej Đakovštine]] koji čuva nekoliko vrijednih zbirki: arheološku, kulturno-povijesnu, etnografsku, numizmatičku i umjetničku.
[[File:Dakovo-2.JPG|mini|desno|Korzo u Đakovu]]
Može se reći da je Đakovo grad Josipa Jurja Strossmayera jer je njemu posvećen i ''Spomenik J. J. Strossmayeru'' – skulptura biskupa prema skici Rudolfa Valdeca, koju je izradio akademski kipar Marijan Sušac iz Osijeka. Spomen muzej Josipa Jurja Strossmayera otvoren je [[1991.]] godine. U šest prostorija smještena je maketa katedrale, slike i osobni biskupovi predmeti. Iza katedrale nalazi se i veliki park nazvan Strossmayerov perivoj, gdje je pozornica na kojoj se svake godine održavaju nadaleko poznati [[Đakovački vezovi]].

Znamenitost Đakova je i [[Đakovačka ergela]] – [[ergela]] plemenitih konja [[lipicanci|lipicanaca]], jedna od najstarijih u Europi, koja je pronijela glas o Đakovu daleko izvan granica Hrvatske.

Izvan Đakova nalazi se [[Jošava (jezero)|Jošava]]. Vodotoci i jezera Đakovštine koji privlače brojne ribiče i kupače željne odmora i prekrasne prirode.

== Kultura ==
Najznačajnije đakovačke manifestacije su: [[Silvestarske noći]], [[Đakovački vezovi]] (tradicionalna međunarodna smotra folklora koja traje dva tjedna, a završava prve srpanjske nedjelje. To je praznik cijelog kraja, kada ulicama na kolima ukrašenim cvijećem prolaze brojne folklorne skupine, pleše se po gradskim trgovima i bira najljepša nošnja. Istodobno se na hipodromu na ergeli održavaju konjička natjecanja u preskakanju prepona, vožnji dvoprega i četveroprega i druga. Osim toga tu se održavaju susreti hrvatskih kritičara, otvaraju likovne izložbe, održavaju razni koncerti i drugi zabavni programi te priređuju brojna kulinarska natjecanja), [[Đakovački rezovi]], [[Đakovački bušari]], [[Pola nove godine]], [[Smotra starogradskih plesova i pjesama]], [[Ivanjski krijesovi]], [[Smotra crkvenoga pučkog pjevanja]] i [[Nagrada Julije Benešić|Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara]].&lt;ref&gt;I.P. – MV: [http://www.mvinfo.hr/clanak/natjecaj-za-nagradu-i-povelju-uspjesnosti-julija-benesica-2016 ''Natječaj za Nagradu i Povelju uspješnosti Julija Benešića 2016.''], Moderna vremena, 22. ožujka 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

U Đakovu djeluju i dva kulturno-umjetnička društva:
* '''Kulturno-umjetničko društvo Sklad''' osnovano je 1863. godine. Društvo izvodi isključivo izvorne plesove i pjesme grada Đakova, sudjeluje na većini đakovačkih manifestacija i putuje širom Hrvatske. Unutar njega djeluje šest sekcija: folklorna, tamburaška, mažoret, dramska, ritmička i informativna.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kud-sklad.hr/ |title=KUD Sklad |access-date=31. listopada 2013. |archive-date=31. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131031215855/http://www.kud-sklad.hr/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturno-umjetničko društvo Tena''' osnovano je 1985. godine. Izvodi koreografirane hrvatske plesove. U KUD-u djeluje niz folklornih i tamburaških sekcija. Do sada su sudjelovali na brojnim domaćim i međunarodnim manifestacijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.kud-tena.hr/ |title=KUD Tena |access-date=15. rujna 2021. |archive-date=17. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110317044812/http://www.kud-tena.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U Đakovu djeluju i dvije radio postaje: [[Radio Đakovo]]&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/radio-dakovo Radio Đakovo], Radio Đakovo, pristupljeno 17. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; i [[Novi radio]].&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/novi-radio-dakovo Novi Radio], Novi Radio Đakovo, pristupljeno 18. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; Od 2018. godine s radom je započeo i internetski radio Tranzistor.&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/tranzistor Tranzistor], Tranzistor, pristupljeno 17. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; Kino djeluje u sklopu Centra za kulturu Đakovo. U gradu se nalazi Gradska knjižnica i čitaonica te tri muzeja: [[Muzej Đakovštine]], Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije i Spomen-muzej J.J. Strossmayera. Spomen-soba poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata s područja Đakovštine otvorena je 2021. godine.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210915110818/https://www.glas-slavonije.hr/474110/4/Otvorena-Spomen-soba-poginulim-braniteljima-i-civilima ''Otvorena Spomen-soba poginulim braniteljima i civilima''], ''[[Glas Slavonije]]'', objavljeno 14. rujna 2021., arhivirano 15. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

Od 2011. u gradu djeluje [[Klapa Certissa]], koja je osnivač i domaćin Susreta klapa u Slavoniji „U srcu te nosim” početkom [[rujan|rujna]].

== Obrazovanje ==
'''Visokoškolske ustanove u Đakovu:'''
* Katoličko bogoslovni fakultet

'''Srednjoškolske ustanove u Đakovu:'''
* Gimnazija Antuna Gustava Matoša 
* Ekonomska škola Braće Radić
* Strukovna škola Antuna Horvata
* Pučko otvoreno učilište Mentor
* Škola stranih jezika Mentor

'''Osnovnoškolske ustanove u Đakovu:'''
* OŠ Ivana Gorana Kovačića u čijem sastavu djeluje i osnovna glazbena škola
* OŠ Josipa Antuna Čolnića
* OŠ Vladimira Nazora Đakovo

'''Predškolske ustanove u Đakovu:'''
* Dječji vrtić Đakovo – Gajeva 
* Dječji vrtić Đakovo – Vila
* Dječji vrtić Đakovo – Mažuranićeva
* Dječji vrtić Sunčev sjaj-Nazaret (Montessori)
* Dječji vrtić Zvrk

== Udruge i društva == 
* Centar za razvoj i prosperitet, udruga za razvoj poduzetništva
* DVD Đakovo
* Odred izviđača &quot;Klasje&quot; Đakovo
* Planinarsko društvo &quot;Đakovo&quot;  
* Foto kino klub Đakovo
* Đakovački rezovi&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://rezovi.eu/ |title=Web stranica udruge &quot;Đakovački rezovi&quot;. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126131726/http://rezovi.eu/ |archive-date=26. siječnja 2013. |access-date=15. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt;
* Street – udruga za promicanje umjetnosti i kulture mladih 
* Udruga informatičara Đakovo
* Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje u kulturi &quot;Etno Media&quot;
* Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Đakovo
* Kinološko društvo Đakovo
* Astronomsko društvo Orion
* Udruga Šokaca Đakovštine
* Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje u kulturi &quot;Etno Media&quot;
* Društvo pedagoga tehničke kulture Slavonija
* Đakovačka udruga studenata
* Udruga za mlade Đakovo 
* Kulturno umjetnička udruga zvuka i slike (K.U.Z.I.S.)
* Udruga pučkih pjesnika &quot;Riječ ravnice&quot; Đakovo
* Radio klub Đakovo
* Udruga za promicanje umjetnosti i znanosti (UPUZ)
* Društvo prijatelja HNK Hajduk Split u Đakovu

== Šport ==
;Nogomet
* [[NK Đakovo]] (2012. spojeni u [[HNK Đakovo-Croatia]])
* [[NK Croatia Đakovo]] (2012. spojeni u [[HNK Đakovo-Croatia]])
*[[NK Dračice Đakovo]]

* U prošlosti su u međuraću Đakovu djelovali još neki nogometni klubovi kao [[HŠK Zrinski-Frankopan Đakovo|Zrinski-Frankopan]], [[HŠK Concordia Đakovo|Concordia]], Sloga, Mladica, [[HNŠK Viktorija Đakovo|Viktorija]] i dr.&lt;ref&gt;Borislav Bijelić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/68149 '' Počeci igranja nogometa u Đakovu''] Scrinia slavonica 8/2008., str. 277. Pristupljeno 8. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

;Košarka
* [[Košarkaški klub Đakovo|KK Đakovo]] 
;Rukomet
* [[RK Đakovo]]
* [[ŽRK PAN Đakovo]]
;Odbojka
* ŽOK Đakovo
;Streljaštvo
* SK Đakovo
;Borilački sportovi
* Brazilian Jiu-Jitsu klub Triangle
* Judo klub &quot;Samuraj&quot; Đakovo
* Karate klub Đakovo – osnovan 1972.g.
* Klub tajlandskog boksa Blitz
;Plivanje
* [[PK Đakovo]]
;Vaterpolo
* [[VK Đakovo]]
;Atletika
* AK Đakovo
* SLA Ante Perić
;Konjički sport
* [[KK Đakovo]]
;Šah
* ŠK Đakovo
* ŠK Dama
''Ženski šahovski turnir &quot;Dama&quot;'' održava se od 2006. s domaćinstvima u Đakovu i Zagrebu u organizaciji ŠK Dama.
;Tenis i stolni tenis
* TK Đakovo
* STK Đakovo – osnovan 1979.g.
* STK Dračice Đakovo – osnovan 2009.g.
;Gimnastika
* GK Sokol
;Mali nogomet
* MNK Đakovo
;Boćanje
* BK Đakovo
;Ribolov
* ŠRU Šaran
* ŠRU Bajer
;Biciklizam
* BK Kult Đakovo
;Kuglanje

* [[Kuglački klub Silos Đakovo|KK Silos]]
* [[Kuglački klub Fortuna Đakovo|KK Fortuna]]
* [[KK Policija Đakovo|KK Policija]]
* [[Ženski kuglački klub Đakovo|ŽKK Đakovo]]

Kuglanje ima dugu tradiciju u Đakovu, najstarija kuglana u gradu koja je još u pogonu je &quot;Dalmacija&quot; i datira iz [[1928.]] godine. Također postoji i '''Gradska liga''' u kojoj se natječe po 10 klubova u muškoj i ženskoj konkurenciji.

== Poznate osobe ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Josip Juraj Strossmayer]] – biskup
* [[Ćiril Kos]] – biskup
* [[Đuro Patačić]] – biskup
* [[Petar Bakić]] – biskup
* [[Antun Mandić]] – biskup
* [[Luka Botić]] – pjesnik
* [[Vatroslav Donegani]] – kipar
* [[Ivan Ribar]] – političar
* [[Ivo Lola Ribar]] – političar
* [[Domagoj Duvnjak]] – rukometaš
* [[Stjepan Jukić]] – nogometaš
* [[Josip Tadić]] – nogometaš
* [[Ivan Vargić]] – nogometaš
* [[Miroslav Bičanić]] – nogometaš
* [[Miroslav Žitnjak]] – nogometaš i nogometni djelatnik
* [[Domagoj Verhas]] – nogometaš
* [[Ivan Lajtman]] – nogometaš 
* [[Areta Ćurković]] – glumica 
* [[Ante Raspudić]] – poduzetnik{{col-break}}
* [[Hrvoje Stević]] – šahist, juniorski prvak svijeta 1995. godine
* [[Marija Miholjek]] – TV voditeljica
* [[Pavao Sučić]] – biskup
* [[Adam Rajzl]] – književnik i novinar
* [[Mirko Ćurić|Mirko &quot;Mira&quot; Ćurić]] – književnik i ravnatelj
* [[Stipe Ljubas]], hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Božo Prka]] – predsjednik uprave Privredne banke Zagreb
* [[Darko Ergotić]] – pjevač i član Slavonskih lola
* [[Čedo Maras]] – nogometaš
* [[Tomislav Radoš]] – košarkaš
* [[Ivo Ruszkowski]] – ortoped i akademik HAZU
* [[Vladimir Vince]] – svećenik, teolog i pravnik
* [[Kristina Šarić]] – šahistica, hrvatska državna prvakinja
* [[Maja Posavec]] – pjevačica i glumica
* [[Zrinka Posavec]] – pjevačica
* [[Kristian Pilipović]] – rukometaš
* [[Sanja Hajduković]] – hrvatska pjevačica
* [[Jelica Vlajki]] – hrvatska glumica
* [[Jelka Miličević]] – hrvatska političarka iz BiH
* [[Viktor Šnajder]] – hrvatski atletičar
* Igor Bobetic - musician

{{col-end}}

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|HRV}} [[Makarska]] (od 2006.)
* {{Z|HRV}} [[Sinj]] (od 2011.)
* {{Z|BIH}} [[Tomislavgrad]] (od 2014.)
* {{Z|NJE}} [[Malgersdorf]] 
* {{Z|NJE}} [[Kirchenthumbach]]

== Administracija i politika ==
Gradonačelnik Grada Đakova je Marin Mandarić ([[HDZ]]).
Gradom upravljaju:
*Gradsko poglavarstvo, koje je izvršno tijelo Grada Đakova
*Gradsko vijeće, koje je predstavničko tijelo građana Grada Đakova

Gradsko poglavarstvo se sastoji od 7 članova i podijeljeno je na 4 odjela:
# Ured gradonačelnika
# Odjel za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje
# Odjel za društvene djelatnosti
# Odjel za financije
# Odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam

Gradsko vijeće ima 21 člana koji se biraju direktno na lokalnim izborima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Mirko Marković, &quot;Đakovo i Đakovština&quot;, u: ''Zbornik Đakovštine'', br. 1, 1976, str. 147–349.
* Zvonko Vugrinović, &quot;Đakovo, turističko srce Slavonije&quot;

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Đakovo}}
* [http://www.djakovo.hr/ Službena stranica]
* [http://www.tz-djakovo.hr/ Turistička zajednica grada Đakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315144625/http://www.tz-djakovo.hr/ |date=15. ožujka 2010. }}

{{Đakovo}}
{{GiO OBŽ}}

[[Kategorija:Đakovo| ]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Đakova| ]]</text>
      <sha1>chvqgwbqsfnn47zdnbs5ujf034tojhd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520692</id>
      <parentid>7520691</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Someone68239</username>
        <id>296530</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Poznate osobe */</comment>
      <origin>7520692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27662" sha1="60jlicnb026qamqz3lk6tlzadob65y4" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Đakovo
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Đakovo (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = Dakovo (19677163348).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Marin Mandarić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]]
|površina         = 169,2
|površina uža     = 39
|visina           = 
|z. širina        = 45.31
|z. dužina        = 18.41
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 23577
|stanovništvo uže = 16875
|svetac           = [[Sveti Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]]
|dan              = [[8. svibnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31400 Đakovo
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = DJ
|web              = {{URL|https://djakovo.hr/}}
|bilješke         = 
|predsjednik vijeća = Mario Plavčić ([[HDZ]])
}}
'''Đakovo''' je grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji administrativno pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Grad nosi titulu &quot;Srce Slavonije&quot;.

== Ime ==
U izvorima na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] naziva se ''Diakowar'', a na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Diakovár'' ili ''Djákovár''.

== Gradska naselja i četvrti ==
U sastav Grada Đakova ulazi 9 naselja (stanje 2018.), a to su: [[Budrovci]], '''Đakovo''', [[Đurđanci]], [[Ivanovci Đakovački]], [[Kuševac]], [[Novi Perkovci]], [[Piškorevci]], [[Selci Đakovački]] i [[Široko Polje]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Statut Grada Đakova |url=https://www.djakovo.hr/index.php/grad/statut-grada-dakova |date=10. veljače 2018. |journal=Službeni glasnik Grada Ðakova |accessdate=16. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;

Gradske četvrti u Đakovu su: Centar, Vila, Sjever, Brdo, Pazarište, Bajnak, Čikaga, Dračice i Groblje.

== Zemljopisni položaj ==
Grad Đakovo nalazi se u srcu povijesne pokrajine [[Slavonija|Slavonije]] na istoku Republike Hrvatske.

== Demografija ==
Kretanje broja stanovnika užeg područja grada Đakova nakon 2. svjetskog rata:

{| class=wikitable
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! popis !! stanovnika  
|-
| [[1953.]] ||  9573 
|-
| [[1961.]] || 12 077  
|-
| [[1971.]] || 15 987
|-
| [[1981.]] || 18 105 
|-
| [[1991.]] || 20 317  
|-
| [[2001.]] || 20 912 
|-
| [[2011.]] || 19 491
|}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Đakovo |p1857=8087 |p1869=9065 |p1880=8752 |p1890=10412 |p1900=12233 |p1910=13803 |p1921=14215 |p1931=15602 |p1948=17432 |p1953=18381 |p1961=21507 |p1971=25251 |p1981=27304 |p1991=29493 |p2001=30092 |p2011=27745 |p2021=23577 |napomena=Nastao iz stare općine Đakovo. U 1971. sadrži dio podataka općine Viškovci, a u 1931. dio podataka sadržan je u općini Viškovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đakovo |p1857=3078 |p1869=4085 |p1880=4442 |p1890=5159 |p1900=6375 |p1910=7344 |p1921=7716 |p1931=8526 |p1948=9522 |p1953=10225 |p1961=12744 |p1971=15987 |p1981=18105 |p1991=20317 |p2001=20912 |p2011=19491 |p2021=16875 |napomena=Od 1857. do 1961. sadrži podatke za raseljena naselja Malo Nabrđe i Veliko Nabrđe. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|mini|200px|[[Đakovačka katedrala]]]]
[[Datoteka:Dakovo-1.JPG|mini|200px|Pogled na đakovački korzo s Trga Franje Tuđmana]]
[[Datoteka:Dakovo-2.JPG|mini|200px|Đakovački korzo, Ulica Ivana Pavla II]]
[[Datoteka:Ergela Dakovo.JPG|mini|200px|Državna ergela lipicanaca]]
Brojni [[arheologija|arheološki]] lokaliteti nalaze se u gradu i okolici. Oni su ispisali bogatu povijest ovoga grada. Iskopavanja iz 1997. godine potvrđuju život na širem području grada već u [[neolitik]]u, oko 5500 godina prije Krista, koji kroz dugu i burnu povijest traje do današnjih dana.

U rimsko doba postojalo je ovdje naselje [[Certissa]], a ljepotom ovog kraja bio je oduševljen rimski car [[Prob|Marko Aurelije Prob]] koji je ovdje dao zasaditi [[vinograd]]e [[277.]] godine.

[[1239.]] godine zbog nemirne situacije u Bosni uzrokovane sukobima s bogumilima, brat hrvatsko-ugarskog [[Bela IV.|Bele IV.]], knez Koloman koji je upravljao oblasti Drava, poklonio bosanskom biskupu Ponsi grad Đakovo i cijeli taj kraj za sjedište biskupije, umjesto do tada nesigurnog Brda kod Sarajeva. Time je biskup zadržao sve duhovne ovlasti nad Bosnom. Tom darovnicom prvi put se spominje ime grada Đakova. Tu darovnicu je potvrdio [[1244.]] i sam kralj Bela IV. Od tada počinje povijest biskupije u Đakovu. Đakovo je i danas biskupski grad – sjedište [[Đakovačko-srijemska biskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. Sam grad se u pojedinim periodima svoje povijesti spominje pod sličnim imenima: '''Dyaco''', '''Diaco''', '''Dyacow'''... U dokumentima iz [[1355.]] godine prvi puta se spominje postojanje gotičke katedrale i biskupskog dvora koji su bili opasani zidinama. Dio tog zida ostao je sačuvan do danas. 

Godine [[1536.]] Đakovo su zaposjeli [[Tursko carstvo|Turci]] i vladali gotovo 150 godina – grad tada dobiva naziv '''Jakova'''. Srušene su skoro sve katoličke crkve i sagrađene džamije. Najpoznatija je Ibrahim-pašina džamija koja je nakon odlaska Turaka pretvorena u katoličku crkvu. Godine [[1690.]] u grad se vraća biskup i tada počinje izgradnja grada. Broj stanovnika naglo raste, a [[1751.]] godine otvara se prva škola. 

Poslije odlaska Turaka u Đakovu se gradi nova, skromnija katedrala i biskupski dvor. To je bila druga po redu od tri koliko ih je do sada u Đakovu sagrađeno. Gradili su ju biskupi [[Đuro Patačić]] i [[Petar Bakić|Bakić]].

Današnja [[Đakovačka katedrala|katedrala]], bazilika Sv. Petra, sagrađena je u neogotičko-romaničkom stilu. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] počeo ju je graditi [[1866.]] godine u 52. godini života i 16. godini biskupske službe. Gradnja je trajala punih 16 godina (do 1882. godine), od toga 4 godine vanjski građevinski radovi, a 12 unutrašnje uređenje katedrale. Za gradnju katedrale potrošeno je 7 000 000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kamen je dopreman iz [[Istra|Istre]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]]. Projektanti katedrale bili su arhitekti iz [[Beč]]a [[Karlo Rösner]] i [[Fridrich Schmidt]]. Unutrašnje uređenje je povjereno njemačkim slikarima koji su živjeli u [[Rim]]u, ocu i sinu Alexandru-Maximilianu i Ludwigu Seitzu. Katedrala ima 7 oltara, a krase ju 43 fresko slike, 31 kip i 32 reljefa, te orgulje sa 73 registra, tri manuala i 5486 svirala.

Đakovačka biskupija je kroz svoju 760 godišnju povijest imala 62 biskupa. U gradu još i danas postoje brojni dokazi njihova djelovanja. Biskup Patačić [[1706.]] godine obnavlja [[ergela|ergelu]].

Godine [[1773.]] Đakovo postaje središte sjedinjenih biskupija Bosansko-đakovačke i Srijemske koje obuhvaćaju sve sjeveroistočne hrvatske krajeve.

Biskup [[Antun Mandić]] otvara, danas najstariju visokoškolsku ustanovu Slavonije i [[Baranja|Baranje]], [[Bogoslovno sjemenište]]. Poduzima i velike gospodarske zahvate na vlastelinstvu, posebice u uzgoju vinograda. Ime mu je sačuvano u nadaleko poznatim mandićevskim vinogradima.

Imenovanjem [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] biskupom [[1849.]] godine grad je u novom usponu. Biskupsko vlastelinstvo postaje uzorno gospodarstvo sa znatnim prihodima koji velikom biskupu omogućuje neviđene mecenske pothvate u Hrvatskoj ([[HAZU]]), a Đakovu s novom katedralom, te brojnim crkvenim i gospodarskim zdanjima daje novo lice.

Povijest [[Državna ergela Đakovo|Ergele Đakovo]] počinje osnivanjem biskupije darovnicom deset arapskih konja i jednim pastuhom, iako se za godinu osnivanja uzima [[1506.]] Prema biskupu Bakiću uzgoj konja na vlastelinstvu postoji već [[1374.]] godine. Biskup [[Mijo Kesarić]] imao je ergelu s 90 arapskih konja, a broj im se povećao na 130 rasplodnih kobila 1524. godine. No većina tih konja izginula je zajedno s biskupom Đurom [[1526.]] u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]].

Za vrijeme turske vladavine, ergela je bila u vlasništvu požeških paša. No poslije stotinu i pedeset godišnje vladavine gradom Turci su bili prisiljeni napustiti grad odvodeći pri tome konje s ergele.

Poslije dolaska Austrijanaca, obnavlja se ergela zbog potrebe za stalnom stražom u tom pograničnom području. 1806. godine ergela Lipica se pred Napoleonom seli i smješta u Đakovo. Od tada počinje uzgoj lipicanskih konja u ergeli. Na gotovo isključivi uzgoj lipicanskih konja umjesto arapskih prelazi se za biskupovanja biskupa Strossmayera.
Uzgoj traje i danas u ''Državnoj ergeli lipicanaca'', koja se svrstava među najstarije u Europi, kao i kod sve većeg broja privatnih uzgajivača konja. Niz godina je Ergela bila u sastavu [[PIK Đakovo|PIK-a Đakovo]], a danas je to [[Državna ergela lipicanskih konja]], zadužena za uzgoj i selekciju.

Đakovo je oduvijek bio obrtnički grad. Godine [[1813.]] osnovano je udruženje obrtnika CEH. Industrijski razvoj je počeo izgradnjom mlinova i ciglana, a brojni obrtnici raznih struka ponudom svojih proizvoda pridonijeli su da je Đakovo, posebno po svojim sajmovima, postalo trgovište poznato u cijeloj Slavoniji. 

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u Đakovu je djelovao [[Logor Đakovo|istoimeni sabirni logor]], namijenjen prvenstveno židovskim ženama i djeci. Logor je otvoren krajem 1941. godine, a raspušten je u srpnju sljedeće godine. U logoru je život izgubilo preko 500 logoraša. Zahvaljujući lokalnom grobaru Stjepanu Kolbu, brojne su žrtve dostojanstveno sahranjene na đakovačkom Židovskom groblju, koje je znakovito kao jedinstven takav slučaj u svijetu, zbog čega je i zaštićeno kao kulturno dobro.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Lelas|first=Lorena|date=2023-10-31|title=Židovsko groblje u Đakovu|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:718374|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana 16. travnja 1945. godine, nakon dvodnevnih borbi, jedinice 21. udarne i 6. proleterske divizije »Nikola Tesla« oslobodile su Đakovo od nacističke okupacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sedamnaesta i 16. makedonska brigada Kumanovske divizije NOVJ, jedinice Kumanovskog vojnog područja… {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/dogadjaj.php?br=5915|access-date=2024-02-19|website=znaci.org}}&lt;/ref&gt; 

Nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora 1990. godine, sve je bilo izvjesnije da će Hrvatska put u demokraciju i suverenost morati braniti oružjem. Već od polovice svibnja 1990. stanovnici Đakovštine polako se pripremaju za obranu. Balvan-revolucija i oružano upletanje MIG-ova JNA protiv helikoptera sa specijalcima MUP-a koji su išli na intervenciju i gašenje pobune, bio je nedvojben znak svrstavanja JNA uz pobunjeničku velikosrpsku stranu. U Đakovu su se spremali te su polovicu 1991. dočekali kao jedna od jačih obrana u Slavoniji. Ipak, Hrvatska je bila slabo naoružana, jedva i za kratkotrajno ratovanje. Pripremajući se za proglašenje neovisnosti Hrvatske, moralo se razmišljati o preuzimanju vojarna u Dračicama i Frankopanskoj te preuzimanju vojnog poligona Nabrđe i vojnog skladišta Gaj prema Satnici Đakovačkoj. Nakon proglašenja neovisnosti, to je postala zadaća. Prvo se pokušalo pregovorima dogovoriti predaju vojarna mirnim putem, no JNA nije pristajala, nego je htjela očuvanje Jugoslavije. Time je prekoračila ovlasti, odbijajući prihvaćanja odluke o samostalnosti koju su uz referendum donijele legitimno izabrane civilne vlasti republike koja se je osamostalila. Koncem kolovoza 1991. godine u Đakovu se zaoštrava situacija. Provokacijama pucanjem iz vojarna JNA i vojnog poligona Nabrđa te četničkih uporišta uznemirava se naselja Đakovštine. U rujanskom ratu, kad su JNA i srpski pobunjenici pošli osvajati hrvatske gradove uz pomoć vojarna JNA iznutra, red je došao i na Đakovo. Stvari kulminiraju u 15. rujna 1991. Opća opasnost oglašena je u 17:15 i prestao je prividni mir. Iz obiju vojarna, JNA je zapucala po gradu. U dvosatnom napadu glavna meta je industrijska zona [[PIK Đakovo|PIK-a Đakovo]]. Nakon toga đakovačke obrambene snage dale su ultimatum vojarnama da prekinu paljbu i predaju se. Zatišje je potrajalo do ponoći. Potom je JNA još snažnije napala, a MUP RH i ZNG su uzvratili. Oglašena opća opasnost nije prestajala i građani su proveli vrijeme u skloništima. 16. rujna 1991. oficiri JNA opet su odbili ultimatume o predaji. Na to su ZNG i MUP brzo koordinirano djelovali te oslobodili vojarnu. U 13:25 ta je snažna utvrda pala. Uskoro je oslobođeno i vojno skladište Gaj kod Satnice Đakovačke. U vojarni u Dračicama oficiri JNA ostaju tvrdokorni. Nije pomogla ni molba nadređenima za predaju, gdje im supruge mole da predaju vojarnu. Umjesto toga, JNA je odgovorila pucnjavom teškim oružjem po gradu, pri čemu su oštetili brojne objekte. Borbe su trajale sve do 18. rujna 1991. u 12:00, kad se je predao i zadnji vojnik. 18. rujna 1991. oslobođen je vojni poligon Gašinci što je uz oslobođeno skladište Gaj dalo dobru podlogu za osnivanje đakovačke 122. brigade Hrvatske vojske.&lt;ref&gt;Igor Kretonić: [https://moje-djakovo.com/zapoceo-domovinski-rat-u-djakovu-bitka-za-vojne-objekte/ '' Započeo Domovinski rat u Đakovu – bitka za vojne objekte''] Moje Đakovo. 15. rujna 2020. . Pristupljeno {{safesubst:CURRENTDAY}}. {{safesubst:CURRENTMONTHNAME}} {{safesubst:LOCALYEAR}}.&lt;/ref&gt;

Uz to što je biskupsko središte, gospodarsko je i kulturno središte Đakovštine. Danas je Đakovo grad s preko 30.000 stanovnika.

== Arhitektura i znamenitosti ==
U dugoročnim planovima razvoja grada značajno mjesto ima turizam za čiji razvoj Đakovo i okolica imaju izvanredne uvjete. Đakovo turistima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji čine ovaj grad prepoznatljivim u Slavoniji.

Središte Đakova je Strossmayerov trg, omeđen katedralom, kurijama, korzom, biskupskim dvorom i sjemeništem. Najistaknutiji spomenik grada je [[Đakovačka katedrala]]. Posvećena sv. Petru, građena je od 1866. – 1882. godine, a za njeno podizanje je najzaslužniji biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. Prema riječima pape [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]] đakovačka je katedrala &quot;najljepša crkva između Venecije i Carigrada&quot;. 
[[File:Cathedral Dakovo, Croatia.JPG|mini|desno|Katedrala i Biskupski dvor u Đakovu]]
Uz katedralu je [[Biskupski dvor u Đakovu|biskupski dvor]] sagrađen u baroknom stilu, u kojemu je Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije. Đakovačka je biskupija nastala bulom ''Universi orbis Ecclesiis'' pape [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] od ([[9. srpnja]] [[1773.]]) kada su ujedinjene stare biskupije, Bosanska i Srijemska. Katedralni trg zatvara sa sjeverne strane zgrada [[Bogoslovno sjemenište u Đakovu|Bogoslovnog sjemeništa]], otvorena [[1914.]] godine. U njoj je izučavan velik broj ljudi koji su dali velik doprinos hrvatskoj katoličkoj crkvi i kulturi. Na istom se trgu nalaze i [[Kaptolske kurije u Đakovu|Kaptolske kurije]] niz baroknih kurija za stanovanje kanonika.

Pješačka ulica u staroj gradskoj jezgri naziva se ''Korzo'', i proteže se od katedrale do crkve Svih Svetih. Korzo je svakodnevno je okupljalište svih uzrasta. [[Župna crkva Svih Svetih u Đakovu|Župna crkva Svih Svetih]] nekadašnja je turska džamija s kupolom podignuta na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, koja je tek kasnije pretvorena u crkvu. Svoj je današnji izgled dobila u 19. stoljeću. Od drugih sakralnih zdanja može se izdvojiti samostan [[Milosrdne sestre Svetoga Križa|Milosrdnih sestara Svetog Križa]], s crkvom, izgrađen početkom 19. stoljeća.

U starom dijelu grada također je značajan [[Muzej Đakovštine]] koji čuva nekoliko vrijednih zbirki: arheološku, kulturno-povijesnu, etnografsku, numizmatičku i umjetničku.
[[File:Dakovo-2.JPG|mini|desno|Korzo u Đakovu]]
Može se reći da je Đakovo grad Josipa Jurja Strossmayera jer je njemu posvećen i ''Spomenik J. J. Strossmayeru'' – skulptura biskupa prema skici Rudolfa Valdeca, koju je izradio akademski kipar Marijan Sušac iz Osijeka. Spomen muzej Josipa Jurja Strossmayera otvoren je [[1991.]] godine. U šest prostorija smještena je maketa katedrale, slike i osobni biskupovi predmeti. Iza katedrale nalazi se i veliki park nazvan Strossmayerov perivoj, gdje je pozornica na kojoj se svake godine održavaju nadaleko poznati [[Đakovački vezovi]].

Znamenitost Đakova je i [[Đakovačka ergela]] – [[ergela]] plemenitih konja [[lipicanci|lipicanaca]], jedna od najstarijih u Europi, koja je pronijela glas o Đakovu daleko izvan granica Hrvatske.

Izvan Đakova nalazi se [[Jošava (jezero)|Jošava]]. Vodotoci i jezera Đakovštine koji privlače brojne ribiče i kupače željne odmora i prekrasne prirode.

== Kultura ==
Najznačajnije đakovačke manifestacije su: [[Silvestarske noći]], [[Đakovački vezovi]] (tradicionalna međunarodna smotra folklora koja traje dva tjedna, a završava prve srpanjske nedjelje. To je praznik cijelog kraja, kada ulicama na kolima ukrašenim cvijećem prolaze brojne folklorne skupine, pleše se po gradskim trgovima i bira najljepša nošnja. Istodobno se na hipodromu na ergeli održavaju konjička natjecanja u preskakanju prepona, vožnji dvoprega i četveroprega i druga. Osim toga tu se održavaju susreti hrvatskih kritičara, otvaraju likovne izložbe, održavaju razni koncerti i drugi zabavni programi te priređuju brojna kulinarska natjecanja), [[Đakovački rezovi]], [[Đakovački bušari]], [[Pola nove godine]], [[Smotra starogradskih plesova i pjesama]], [[Ivanjski krijesovi]], [[Smotra crkvenoga pučkog pjevanja]] i [[Nagrada Julije Benešić|Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara]].&lt;ref&gt;I.P. – MV: [http://www.mvinfo.hr/clanak/natjecaj-za-nagradu-i-povelju-uspjesnosti-julija-benesica-2016 ''Natječaj za Nagradu i Povelju uspješnosti Julija Benešića 2016.''], Moderna vremena, 22. ožujka 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

U Đakovu djeluju i dva kulturno-umjetnička društva:
* '''Kulturno-umjetničko društvo Sklad''' osnovano je 1863. godine. Društvo izvodi isključivo izvorne plesove i pjesme grada Đakova, sudjeluje na većini đakovačkih manifestacija i putuje širom Hrvatske. Unutar njega djeluje šest sekcija: folklorna, tamburaška, mažoret, dramska, ritmička i informativna.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kud-sklad.hr/ |title=KUD Sklad |access-date=31. listopada 2013. |archive-date=31. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131031215855/http://www.kud-sklad.hr/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturno-umjetničko društvo Tena''' osnovano je 1985. godine. Izvodi koreografirane hrvatske plesove. U KUD-u djeluje niz folklornih i tamburaških sekcija. Do sada su sudjelovali na brojnim domaćim i međunarodnim manifestacijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.kud-tena.hr/ |title=KUD Tena |access-date=15. rujna 2021. |archive-date=17. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110317044812/http://www.kud-tena.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U Đakovu djeluju i dvije radio postaje: [[Radio Đakovo]]&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/radio-dakovo Radio Đakovo], Radio Đakovo, pristupljeno 17. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; i [[Novi radio]].&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/novi-radio-dakovo Novi Radio], Novi Radio Đakovo, pristupljeno 18. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; Od 2018. godine s radom je započeo i internetski radio Tranzistor.&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/tranzistor Tranzistor], Tranzistor, pristupljeno 17. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; Kino djeluje u sklopu Centra za kulturu Đakovo. U gradu se nalazi Gradska knjižnica i čitaonica te tri muzeja: [[Muzej Đakovštine]], Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije i Spomen-muzej J.J. Strossmayera. Spomen-soba poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata s područja Đakovštine otvorena je 2021. godine.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210915110818/https://www.glas-slavonije.hr/474110/4/Otvorena-Spomen-soba-poginulim-braniteljima-i-civilima ''Otvorena Spomen-soba poginulim braniteljima i civilima''], ''[[Glas Slavonije]]'', objavljeno 14. rujna 2021., arhivirano 15. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

Od 2011. u gradu djeluje [[Klapa Certissa]], koja je osnivač i domaćin Susreta klapa u Slavoniji „U srcu te nosim” početkom [[rujan|rujna]].

== Obrazovanje ==
'''Visokoškolske ustanove u Đakovu:'''
* Katoličko bogoslovni fakultet

'''Srednjoškolske ustanove u Đakovu:'''
* Gimnazija Antuna Gustava Matoša 
* Ekonomska škola Braće Radić
* Strukovna škola Antuna Horvata
* Pučko otvoreno učilište Mentor
* Škola stranih jezika Mentor

'''Osnovnoškolske ustanove u Đakovu:'''
* OŠ Ivana Gorana Kovačića u čijem sastavu djeluje i osnovna glazbena škola
* OŠ Josipa Antuna Čolnića
* OŠ Vladimira Nazora Đakovo

'''Predškolske ustanove u Đakovu:'''
* Dječji vrtić Đakovo – Gajeva 
* Dječji vrtić Đakovo – Vila
* Dječji vrtić Đakovo – Mažuranićeva
* Dječji vrtić Sunčev sjaj-Nazaret (Montessori)
* Dječji vrtić Zvrk

== Udruge i društva == 
* Centar za razvoj i prosperitet, udruga za razvoj poduzetništva
* DVD Đakovo
* Odred izviđača &quot;Klasje&quot; Đakovo
* Planinarsko društvo &quot;Đakovo&quot;  
* Foto kino klub Đakovo
* Đakovački rezovi&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://rezovi.eu/ |title=Web stranica udruge &quot;Đakovački rezovi&quot;. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126131726/http://rezovi.eu/ |archive-date=26. siječnja 2013. |access-date=15. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt;
* Street – udruga za promicanje umjetnosti i kulture mladih 
* Udruga informatičara Đakovo
* Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje u kulturi &quot;Etno Media&quot;
* Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Đakovo
* Kinološko društvo Đakovo
* Astronomsko društvo Orion
* Udruga Šokaca Đakovštine
* Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje u kulturi &quot;Etno Media&quot;
* Društvo pedagoga tehničke kulture Slavonija
* Đakovačka udruga studenata
* Udruga za mlade Đakovo 
* Kulturno umjetnička udruga zvuka i slike (K.U.Z.I.S.)
* Udruga pučkih pjesnika &quot;Riječ ravnice&quot; Đakovo
* Radio klub Đakovo
* Udruga za promicanje umjetnosti i znanosti (UPUZ)
* Društvo prijatelja HNK Hajduk Split u Đakovu

== Šport ==
;Nogomet
* [[NK Đakovo]] (2012. spojeni u [[HNK Đakovo-Croatia]])
* [[NK Croatia Đakovo]] (2012. spojeni u [[HNK Đakovo-Croatia]])
*[[NK Dračice Đakovo]]

* U prošlosti su u međuraću Đakovu djelovali još neki nogometni klubovi kao [[HŠK Zrinski-Frankopan Đakovo|Zrinski-Frankopan]], [[HŠK Concordia Đakovo|Concordia]], Sloga, Mladica, [[HNŠK Viktorija Đakovo|Viktorija]] i dr.&lt;ref&gt;Borislav Bijelić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/68149 '' Počeci igranja nogometa u Đakovu''] Scrinia slavonica 8/2008., str. 277. Pristupljeno 8. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

;Košarka
* [[Košarkaški klub Đakovo|KK Đakovo]] 
;Rukomet
* [[RK Đakovo]]
* [[ŽRK PAN Đakovo]]
;Odbojka
* ŽOK Đakovo
;Streljaštvo
* SK Đakovo
;Borilački sportovi
* Brazilian Jiu-Jitsu klub Triangle
* Judo klub &quot;Samuraj&quot; Đakovo
* Karate klub Đakovo – osnovan 1972.g.
* Klub tajlandskog boksa Blitz
;Plivanje
* [[PK Đakovo]]
;Vaterpolo
* [[VK Đakovo]]
;Atletika
* AK Đakovo
* SLA Ante Perić
;Konjički sport
* [[KK Đakovo]]
;Šah
* ŠK Đakovo
* ŠK Dama
''Ženski šahovski turnir &quot;Dama&quot;'' održava se od 2006. s domaćinstvima u Đakovu i Zagrebu u organizaciji ŠK Dama.
;Tenis i stolni tenis
* TK Đakovo
* STK Đakovo – osnovan 1979.g.
* STK Dračice Đakovo – osnovan 2009.g.
;Gimnastika
* GK Sokol
;Mali nogomet
* MNK Đakovo
;Boćanje
* BK Đakovo
;Ribolov
* ŠRU Šaran
* ŠRU Bajer
;Biciklizam
* BK Kult Đakovo
;Kuglanje

* [[Kuglački klub Silos Đakovo|KK Silos]]
* [[Kuglački klub Fortuna Đakovo|KK Fortuna]]
* [[KK Policija Đakovo|KK Policija]]
* [[Ženski kuglački klub Đakovo|ŽKK Đakovo]]

Kuglanje ima dugu tradiciju u Đakovu, najstarija kuglana u gradu koja je još u pogonu je &quot;Dalmacija&quot; i datira iz [[1928.]] godine. Također postoji i '''Gradska liga''' u kojoj se natječe po 10 klubova u muškoj i ženskoj konkurenciji.

== Poznate osobe ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Josip Juraj Strossmayer]] – biskup
* [[Ćiril Kos]] – biskup
* [[Đuro Patačić]] – biskup
* [[Petar Bakić]] – biskup
* [[Antun Mandić]] – biskup
* [[Luka Botić]] – pjesnik
* [[Vatroslav Donegani]] – kipar
* [[Ivan Ribar]] – političar
* [[Ivo Lola Ribar]] – političar
* [[Domagoj Duvnjak]] – rukometaš
* [[Stjepan Jukić]] – nogometaš
* [[Josip Tadić]] – nogometaš
* [[Ivan Vargić]] – nogometaš
* [[Miroslav Bičanić]] – nogometaš
* [[Miroslav Žitnjak]] – nogometaš i nogometni djelatnik
* [[Domagoj Verhas]] – nogometaš
* [[Ivan Lajtman]] – nogometaš 
* [[Areta Ćurković]] – glumica 
* [[Ante Raspudić]] – poduzetnik{{col-break}}
* [[Hrvoje Stević]] – šahist, juniorski prvak svijeta 1995. godine
* [[Marija Miholjek]] – TV voditeljica
* [[Pavao Sučić]] – biskup
* [[Adam Rajzl]] – književnik i novinar
* [[Mirko Ćurić|Mirko &quot;Mira&quot; Ćurić]] – književnik i ravnatelj
* [[Stipe Ljubas]], hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Božo Prka]] – predsjednik uprave Privredne banke Zagreb
* [[Darko Ergotić]] – pjevač i član Slavonskih lola
* [[Čedo Maras]] – nogometaš
* [[Tomislav Radoš]] – košarkaš
* [[Ivo Ruszkowski]] – ortoped i akademik HAZU
* [[Vladimir Vince]] – svećenik, teolog i pravnik
* [[Kristina Šarić]] – šahistica, hrvatska državna prvakinja
* [[Maja Posavec]] – pjevačica i glumica
* [[Zrinka Posavec]] – pjevačica
* [[Kristian Pilipović]] – rukometaš
* [[Sanja Hajduković]] – hrvatska pjevačica
* [[Jelica Vlajki]] – hrvatska glumica
* [[Jelka Miličević]] – hrvatska političarka iz BiH
* [[Viktor Šnajder]] – hrvatski atletiča

{{col-end}}

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|HRV}} [[Makarska]] (od 2006.)
* {{Z|HRV}} [[Sinj]] (od 2011.)
* {{Z|BIH}} [[Tomislavgrad]] (od 2014.)
* {{Z|NJE}} [[Malgersdorf]] 
* {{Z|NJE}} [[Kirchenthumbach]]

== Administracija i politika ==
Gradonačelnik Grada Đakova je Marin Mandarić ([[HDZ]]).
Gradom upravljaju:
*Gradsko poglavarstvo, koje je izvršno tijelo Grada Đakova
*Gradsko vijeće, koje je predstavničko tijelo građana Grada Đakova

Gradsko poglavarstvo se sastoji od 7 članova i podijeljeno je na 4 odjela:
# Ured gradonačelnika
# Odjel za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje
# Odjel za društvene djelatnosti
# Odjel za financije
# Odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam

Gradsko vijeće ima 21 člana koji se biraju direktno na lokalnim izborima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Mirko Marković, &quot;Đakovo i Đakovština&quot;, u: ''Zbornik Đakovštine'', br. 1, 1976, str. 147–349.
* Zvonko Vugrinović, &quot;Đakovo, turističko srce Slavonije&quot;

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Đakovo}}
* [http://www.djakovo.hr/ Službena stranica]
* [http://www.tz-djakovo.hr/ Turistička zajednica grada Đakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315144625/http://www.tz-djakovo.hr/ |date=15. ožujka 2010. }}

{{Đakovo}}
{{GiO OBŽ}}

[[Kategorija:Đakovo| ]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Đakova| ]]</text>
      <sha1>60jlicnb026qamqz3lk6tlzadob65y4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520701</id>
      <parentid>7520692</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Someone68239|Someone68239]] ([[User talk:Someone68239|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Horvat 1gnorancija|Horvat 1gnorancija]]</comment>
      <origin>7470373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27663" sha1="ef0s1kqi8hi1uzwja1mbksktsajzsgk" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Đakovo
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Đakovo (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = Dakovo (19677163348).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Marin Mandarić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]]
|površina         = 169,2
|površina uža     = 39
|visina           = 
|z. širina        = 45.31
|z. dužina        = 18.41
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 23577
|stanovništvo uže = 16875
|svetac           = [[Sveti Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]]
|dan              = [[8. svibnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31400 Đakovo
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = DJ
|web              = {{URL|https://djakovo.hr/}}
|bilješke         = 
|predsjednik vijeća = Mario Plavčić ([[HDZ]])
}}
'''Đakovo''' je grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji administrativno pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Grad nosi titulu &quot;Srce Slavonije&quot;.

== Ime ==
U izvorima na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] naziva se ''Diakowar'', a na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Diakovár'' ili ''Djákovár''.

== Gradska naselja i četvrti ==
U sastav Grada Đakova ulazi 9 naselja (stanje 2018.), a to su: [[Budrovci]], '''Đakovo''', [[Đurđanci]], [[Ivanovci Đakovački]], [[Kuševac]], [[Novi Perkovci]], [[Piškorevci]], [[Selci Đakovački]] i [[Široko Polje]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Statut Grada Đakova |url=https://www.djakovo.hr/index.php/grad/statut-grada-dakova |date=10. veljače 2018. |journal=Službeni glasnik Grada Ðakova |accessdate=16. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;

Gradske četvrti u Đakovu su: Centar, Vila, Sjever, Brdo, Pazarište, Bajnak, Čikaga, Dračice i Groblje.

== Zemljopisni položaj ==
Grad Đakovo nalazi se u srcu povijesne pokrajine [[Slavonija|Slavonije]] na istoku Republike Hrvatske.

== Demografija ==
Kretanje broja stanovnika užeg područja grada Đakova nakon 2. svjetskog rata:

{| class=wikitable
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! popis !! stanovnika  
|-
| [[1953.]] ||  9573 
|-
| [[1961.]] || 12 077  
|-
| [[1971.]] || 15 987
|-
| [[1981.]] || 18 105 
|-
| [[1991.]] || 20 317  
|-
| [[2001.]] || 20 912 
|-
| [[2011.]] || 19 491
|}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Đakovo |p1857=8087 |p1869=9065 |p1880=8752 |p1890=10412 |p1900=12233 |p1910=13803 |p1921=14215 |p1931=15602 |p1948=17432 |p1953=18381 |p1961=21507 |p1971=25251 |p1981=27304 |p1991=29493 |p2001=30092 |p2011=27745 |p2021=23577 |napomena=Nastao iz stare općine Đakovo. U 1971. sadrži dio podataka općine Viškovci, a u 1931. dio podataka sadržan je u općini Viškovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đakovo |p1857=3078 |p1869=4085 |p1880=4442 |p1890=5159 |p1900=6375 |p1910=7344 |p1921=7716 |p1931=8526 |p1948=9522 |p1953=10225 |p1961=12744 |p1971=15987 |p1981=18105 |p1991=20317 |p2001=20912 |p2011=19491 |p2021=16875 |napomena=Od 1857. do 1961. sadrži podatke za raseljena naselja Malo Nabrđe i Veliko Nabrđe. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|mini|200px|[[Đakovačka katedrala]]]]
[[Datoteka:Dakovo-1.JPG|mini|200px|Pogled na đakovački korzo s Trga Franje Tuđmana]]
[[Datoteka:Dakovo-2.JPG|mini|200px|Đakovački korzo, Ulica Ivana Pavla II]]
[[Datoteka:Ergela Dakovo.JPG|mini|200px|Državna ergela lipicanaca]]
Brojni [[arheologija|arheološki]] lokaliteti nalaze se u gradu i okolici. Oni su ispisali bogatu povijest ovoga grada. Iskopavanja iz 1997. godine potvrđuju život na širem području grada već u [[neolitik]]u, oko 5500 godina prije Krista, koji kroz dugu i burnu povijest traje do današnjih dana.

U rimsko doba postojalo je ovdje naselje [[Certissa]], a ljepotom ovog kraja bio je oduševljen rimski car [[Prob|Marko Aurelije Prob]] koji je ovdje dao zasaditi [[vinograd]]e [[277.]] godine.

[[1239.]] godine zbog nemirne situacije u Bosni uzrokovane sukobima s bogumilima, brat hrvatsko-ugarskog [[Bela IV.|Bele IV.]], knez Koloman koji je upravljao oblasti Drava, poklonio bosanskom biskupu Ponsi grad Đakovo i cijeli taj kraj za sjedište biskupije, umjesto do tada nesigurnog Brda kod Sarajeva. Time je biskup zadržao sve duhovne ovlasti nad Bosnom. Tom darovnicom prvi put se spominje ime grada Đakova. Tu darovnicu je potvrdio [[1244.]] i sam kralj Bela IV. Od tada počinje povijest biskupije u Đakovu. Đakovo je i danas biskupski grad – sjedište [[Đakovačko-srijemska biskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. Sam grad se u pojedinim periodima svoje povijesti spominje pod sličnim imenima: '''Dyaco''', '''Diaco''', '''Dyacow'''... U dokumentima iz [[1355.]] godine prvi puta se spominje postojanje gotičke katedrale i biskupskog dvora koji su bili opasani zidinama. Dio tog zida ostao je sačuvan do danas. 

Godine [[1536.]] Đakovo su zaposjeli [[Tursko carstvo|Turci]] i vladali gotovo 150 godina – grad tada dobiva naziv '''Jakova'''. Srušene su skoro sve katoličke crkve i sagrađene džamije. Najpoznatija je Ibrahim-pašina džamija koja je nakon odlaska Turaka pretvorena u katoličku crkvu. Godine [[1690.]] u grad se vraća biskup i tada počinje izgradnja grada. Broj stanovnika naglo raste, a [[1751.]] godine otvara se prva škola. 

Poslije odlaska Turaka u Đakovu se gradi nova, skromnija katedrala i biskupski dvor. To je bila druga po redu od tri koliko ih je do sada u Đakovu sagrađeno. Gradili su ju biskupi [[Đuro Patačić]] i [[Petar Bakić|Bakić]].

Današnja [[Đakovačka katedrala|katedrala]], bazilika Sv. Petra, sagrađena je u neogotičko-romaničkom stilu. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] počeo ju je graditi [[1866.]] godine u 52. godini života i 16. godini biskupske službe. Gradnja je trajala punih 16 godina (do 1882. godine), od toga 4 godine vanjski građevinski radovi, a 12 unutrašnje uređenje katedrale. Za gradnju katedrale potrošeno je 7 000 000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kamen je dopreman iz [[Istra|Istre]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]]. Projektanti katedrale bili su arhitekti iz [[Beč]]a [[Karlo Rösner]] i [[Fridrich Schmidt]]. Unutrašnje uređenje je povjereno njemačkim slikarima koji su živjeli u [[Rim]]u, ocu i sinu Alexandru-Maximilianu i Ludwigu Seitzu. Katedrala ima 7 oltara, a krase ju 43 fresko slike, 31 kip i 32 reljefa, te orgulje sa 73 registra, tri manuala i 5486 svirala.

Đakovačka biskupija je kroz svoju 760 godišnju povijest imala 62 biskupa. U gradu još i danas postoje brojni dokazi njihova djelovanja. Biskup Patačić [[1706.]] godine obnavlja [[ergela|ergelu]].

Godine [[1773.]] Đakovo postaje središte sjedinjenih biskupija Bosansko-đakovačke i Srijemske koje obuhvaćaju sve sjeveroistočne hrvatske krajeve.

Biskup [[Antun Mandić]] otvara, danas najstariju visokoškolsku ustanovu Slavonije i [[Baranja|Baranje]], [[Bogoslovno sjemenište]]. Poduzima i velike gospodarske zahvate na vlastelinstvu, posebice u uzgoju vinograda. Ime mu je sačuvano u nadaleko poznatim mandićevskim vinogradima.

Imenovanjem [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] biskupom [[1849.]] godine grad je u novom usponu. Biskupsko vlastelinstvo postaje uzorno gospodarstvo sa znatnim prihodima koji velikom biskupu omogućuje neviđene mecenske pothvate u Hrvatskoj ([[HAZU]]), a Đakovu s novom katedralom, te brojnim crkvenim i gospodarskim zdanjima daje novo lice.

Povijest [[Državna ergela Đakovo|Ergele Đakovo]] počinje osnivanjem biskupije darovnicom deset arapskih konja i jednim pastuhom, iako se za godinu osnivanja uzima [[1506.]] Prema biskupu Bakiću uzgoj konja na vlastelinstvu postoji već [[1374.]] godine. Biskup [[Mijo Kesarić]] imao je ergelu s 90 arapskih konja, a broj im se povećao na 130 rasplodnih kobila 1524. godine. No većina tih konja izginula je zajedno s biskupom Đurom [[1526.]] u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]].

Za vrijeme turske vladavine, ergela je bila u vlasništvu požeških paša. No poslije stotinu i pedeset godišnje vladavine gradom Turci su bili prisiljeni napustiti grad odvodeći pri tome konje s ergele.

Poslije dolaska Austrijanaca, obnavlja se ergela zbog potrebe za stalnom stražom u tom pograničnom području. 1806. godine ergela Lipica se pred Napoleonom seli i smješta u Đakovo. Od tada počinje uzgoj lipicanskih konja u ergeli. Na gotovo isključivi uzgoj lipicanskih konja umjesto arapskih prelazi se za biskupovanja biskupa Strossmayera.
Uzgoj traje i danas u ''Državnoj ergeli lipicanaca'', koja se svrstava među najstarije u Europi, kao i kod sve većeg broja privatnih uzgajivača konja. Niz godina je Ergela bila u sastavu [[PIK Đakovo|PIK-a Đakovo]], a danas je to [[Državna ergela lipicanskih konja]], zadužena za uzgoj i selekciju.

Đakovo je oduvijek bio obrtnički grad. Godine [[1813.]] osnovano je udruženje obrtnika CEH. Industrijski razvoj je počeo izgradnjom mlinova i ciglana, a brojni obrtnici raznih struka ponudom svojih proizvoda pridonijeli su da je Đakovo, posebno po svojim sajmovima, postalo trgovište poznato u cijeloj Slavoniji. 

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u Đakovu je djelovao [[Logor Đakovo|istoimeni sabirni logor]], namijenjen prvenstveno židovskim ženama i djeci. Logor je otvoren krajem 1941. godine, a raspušten je u srpnju sljedeće godine. U logoru je život izgubilo preko 500 logoraša. Zahvaljujući lokalnom grobaru Stjepanu Kolbu, brojne su žrtve dostojanstveno sahranjene na đakovačkom Židovskom groblju, koje je znakovito kao jedinstven takav slučaj u svijetu, zbog čega je i zaštićeno kao kulturno dobro.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Lelas|first=Lorena|date=2023-10-31|title=Židovsko groblje u Đakovu|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:718374|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana 16. travnja 1945. godine, nakon dvodnevnih borbi, jedinice 21. udarne i 6. proleterske divizije »Nikola Tesla« oslobodile su Đakovo od nacističke okupacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sedamnaesta i 16. makedonska brigada Kumanovske divizije NOVJ, jedinice Kumanovskog vojnog područja… {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/dogadjaj.php?br=5915|access-date=2024-02-19|website=znaci.org}}&lt;/ref&gt; 

Nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora 1990. godine, sve je bilo izvjesnije da će Hrvatska put u demokraciju i suverenost morati braniti oružjem. Već od polovice svibnja 1990. stanovnici Đakovštine polako se pripremaju za obranu. Balvan-revolucija i oružano upletanje MIG-ova JNA protiv helikoptera sa specijalcima MUP-a koji su išli na intervenciju i gašenje pobune, bio je nedvojben znak svrstavanja JNA uz pobunjeničku velikosrpsku stranu. U Đakovu su se spremali te su polovicu 1991. dočekali kao jedna od jačih obrana u Slavoniji. Ipak, Hrvatska je bila slabo naoružana, jedva i za kratkotrajno ratovanje. Pripremajući se za proglašenje neovisnosti Hrvatske, moralo se razmišljati o preuzimanju vojarna u Dračicama i Frankopanskoj te preuzimanju vojnog poligona Nabrđe i vojnog skladišta Gaj prema Satnici Đakovačkoj. Nakon proglašenja neovisnosti, to je postala zadaća. Prvo se pokušalo pregovorima dogovoriti predaju vojarna mirnim putem, no JNA nije pristajala, nego je htjela očuvanje Jugoslavije. Time je prekoračila ovlasti, odbijajući prihvaćanja odluke o samostalnosti koju su uz referendum donijele legitimno izabrane civilne vlasti republike koja se je osamostalila. Koncem kolovoza 1991. godine u Đakovu se zaoštrava situacija. Provokacijama pucanjem iz vojarna JNA i vojnog poligona Nabrđa te četničkih uporišta uznemirava se naselja Đakovštine. U rujanskom ratu, kad su JNA i srpski pobunjenici pošli osvajati hrvatske gradove uz pomoć vojarna JNA iznutra, red je došao i na Đakovo. Stvari kulminiraju u 15. rujna 1991. Opća opasnost oglašena je u 17:15 i prestao je prividni mir. Iz obiju vojarna, JNA je zapucala po gradu. U dvosatnom napadu glavna meta je industrijska zona [[PIK Đakovo|PIK-a Đakovo]]. Nakon toga đakovačke obrambene snage dale su ultimatum vojarnama da prekinu paljbu i predaju se. Zatišje je potrajalo do ponoći. Potom je JNA još snažnije napala, a MUP RH i ZNG su uzvratili. Oglašena opća opasnost nije prestajala i građani su proveli vrijeme u skloništima. 16. rujna 1991. oficiri JNA opet su odbili ultimatume o predaji. Na to su ZNG i MUP brzo koordinirano djelovali te oslobodili vojarnu. U 13:25 ta je snažna utvrda pala. Uskoro je oslobođeno i vojno skladište Gaj kod Satnice Đakovačke. U vojarni u Dračicama oficiri JNA ostaju tvrdokorni. Nije pomogla ni molba nadređenima za predaju, gdje im supruge mole da predaju vojarnu. Umjesto toga, JNA je odgovorila pucnjavom teškim oružjem po gradu, pri čemu su oštetili brojne objekte. Borbe su trajale sve do 18. rujna 1991. u 12:00, kad se je predao i zadnji vojnik. 18. rujna 1991. oslobođen je vojni poligon Gašinci što je uz oslobođeno skladište Gaj dalo dobru podlogu za osnivanje đakovačke 122. brigade Hrvatske vojske.&lt;ref&gt;Igor Kretonić: [https://moje-djakovo.com/zapoceo-domovinski-rat-u-djakovu-bitka-za-vojne-objekte/ '' Započeo Domovinski rat u Đakovu – bitka za vojne objekte''] Moje Đakovo. 15. rujna 2020. . Pristupljeno {{safesubst:CURRENTDAY}}. {{safesubst:CURRENTMONTHNAME}} {{safesubst:LOCALYEAR}}.&lt;/ref&gt;

Uz to što je biskupsko središte, gospodarsko je i kulturno središte Đakovštine. Danas je Đakovo grad s preko 30.000 stanovnika.

== Arhitektura i znamenitosti ==
U dugoročnim planovima razvoja grada značajno mjesto ima turizam za čiji razvoj Đakovo i okolica imaju izvanredne uvjete. Đakovo turistima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji čine ovaj grad prepoznatljivim u Slavoniji.

Središte Đakova je Strossmayerov trg, omeđen katedralom, kurijama, korzom, biskupskim dvorom i sjemeništem. Najistaknutiji spomenik grada je [[Đakovačka katedrala]]. Posvećena sv. Petru, građena je od 1866. – 1882. godine, a za njeno podizanje je najzaslužniji biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. Prema riječima pape [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]] đakovačka je katedrala &quot;najljepša crkva između Venecije i Carigrada&quot;. 
[[File:Cathedral Dakovo, Croatia.JPG|mini|desno|Katedrala i Biskupski dvor u Đakovu]]
Uz katedralu je [[Biskupski dvor u Đakovu|biskupski dvor]] sagrađen u baroknom stilu, u kojemu je Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije. Đakovačka je biskupija nastala bulom ''Universi orbis Ecclesiis'' pape [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] od ([[9. srpnja]] [[1773.]]) kada su ujedinjene stare biskupije, Bosanska i Srijemska. Katedralni trg zatvara sa sjeverne strane zgrada [[Bogoslovno sjemenište u Đakovu|Bogoslovnog sjemeništa]], otvorena [[1914.]] godine. U njoj je izučavan velik broj ljudi koji su dali velik doprinos hrvatskoj katoličkoj crkvi i kulturi. Na istom se trgu nalaze i [[Kaptolske kurije u Đakovu|Kaptolske kurije]] niz baroknih kurija za stanovanje kanonika.

Pješačka ulica u staroj gradskoj jezgri naziva se ''Korzo'', i proteže se od katedrale do crkve Svih Svetih. Korzo je svakodnevno je okupljalište svih uzrasta. [[Župna crkva Svih Svetih u Đakovu|Župna crkva Svih Svetih]] nekadašnja je turska džamija s kupolom podignuta na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, koja je tek kasnije pretvorena u crkvu. Svoj je današnji izgled dobila u 19. stoljeću. Od drugih sakralnih zdanja može se izdvojiti samostan [[Milosrdne sestre Svetoga Križa|Milosrdnih sestara Svetog Križa]], s crkvom, izgrađen početkom 19. stoljeća.

U starom dijelu grada također je značajan [[Muzej Đakovštine]] koji čuva nekoliko vrijednih zbirki: arheološku, kulturno-povijesnu, etnografsku, numizmatičku i umjetničku.
[[File:Dakovo-2.JPG|mini|desno|Korzo u Đakovu]]
Može se reći da je Đakovo grad Josipa Jurja Strossmayera jer je njemu posvećen i ''Spomenik J. J. Strossmayeru'' – skulptura biskupa prema skici Rudolfa Valdeca, koju je izradio akademski kipar Marijan Sušac iz Osijeka. Spomen muzej Josipa Jurja Strossmayera otvoren je [[1991.]] godine. U šest prostorija smještena je maketa katedrale, slike i osobni biskupovi predmeti. Iza katedrale nalazi se i veliki park nazvan Strossmayerov perivoj, gdje je pozornica na kojoj se svake godine održavaju nadaleko poznati [[Đakovački vezovi]].

Znamenitost Đakova je i [[Đakovačka ergela]] – [[ergela]] plemenitih konja [[lipicanci|lipicanaca]], jedna od najstarijih u Europi, koja je pronijela glas o Đakovu daleko izvan granica Hrvatske.

Izvan Đakova nalazi se [[Jošava (jezero)|Jošava]]. Vodotoci i jezera Đakovštine koji privlače brojne ribiče i kupače željne odmora i prekrasne prirode.

== Kultura ==
Najznačajnije đakovačke manifestacije su: [[Silvestarske noći]], [[Đakovački vezovi]] (tradicionalna međunarodna smotra folklora koja traje dva tjedna, a završava prve srpanjske nedjelje. To je praznik cijelog kraja, kada ulicama na kolima ukrašenim cvijećem prolaze brojne folklorne skupine, pleše se po gradskim trgovima i bira najljepša nošnja. Istodobno se na hipodromu na ergeli održavaju konjička natjecanja u preskakanju prepona, vožnji dvoprega i četveroprega i druga. Osim toga tu se održavaju susreti hrvatskih kritičara, otvaraju likovne izložbe, održavaju razni koncerti i drugi zabavni programi te priređuju brojna kulinarska natjecanja), [[Đakovački rezovi]], [[Đakovački bušari]], [[Pola nove godine]], [[Smotra starogradskih plesova i pjesama]], [[Ivanjski krijesovi]], [[Smotra crkvenoga pučkog pjevanja]] i [[Nagrada Julije Benešić|Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara]].&lt;ref&gt;I.P. – MV: [http://www.mvinfo.hr/clanak/natjecaj-za-nagradu-i-povelju-uspjesnosti-julija-benesica-2016 ''Natječaj za Nagradu i Povelju uspješnosti Julija Benešića 2016.''], Moderna vremena, 22. ožujka 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

U Đakovu djeluju i dva kulturno-umjetnička društva:
* '''Kulturno-umjetničko društvo Sklad''' osnovano je 1863. godine. Društvo izvodi isključivo izvorne plesove i pjesme grada Đakova, sudjeluje na većini đakovačkih manifestacija i putuje širom Hrvatske. Unutar njega djeluje šest sekcija: folklorna, tamburaška, mažoret, dramska, ritmička i informativna.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kud-sklad.hr/ |title=KUD Sklad |access-date=31. listopada 2013. |archive-date=31. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131031215855/http://www.kud-sklad.hr/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturno-umjetničko društvo Tena''' osnovano je 1985. godine. Izvodi koreografirane hrvatske plesove. U KUD-u djeluje niz folklornih i tamburaških sekcija. Do sada su sudjelovali na brojnim domaćim i međunarodnim manifestacijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.kud-tena.hr/ |title=KUD Tena |access-date=15. rujna 2021. |archive-date=17. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110317044812/http://www.kud-tena.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U Đakovu djeluju i dvije radio postaje: [[Radio Đakovo]]&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/radio-dakovo Radio Đakovo], Radio Đakovo, pristupljeno 17. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; i [[Novi radio]].&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/novi-radio-dakovo Novi Radio], Novi Radio Đakovo, pristupljeno 18. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; Od 2018. godine s radom je započeo i internetski radio Tranzistor.&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/tranzistor Tranzistor], Tranzistor, pristupljeno 17. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; Kino djeluje u sklopu Centra za kulturu Đakovo. U gradu se nalazi Gradska knjižnica i čitaonica te tri muzeja: [[Muzej Đakovštine]], Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije i Spomen-muzej J.J. Strossmayera. Spomen-soba poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata s područja Đakovštine otvorena je 2021. godine.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210915110818/https://www.glas-slavonije.hr/474110/4/Otvorena-Spomen-soba-poginulim-braniteljima-i-civilima ''Otvorena Spomen-soba poginulim braniteljima i civilima''], ''[[Glas Slavonije]]'', objavljeno 14. rujna 2021., arhivirano 15. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

Od 2011. u gradu djeluje [[Klapa Certissa]], koja je osnivač i domaćin Susreta klapa u Slavoniji „U srcu te nosim” početkom [[rujan|rujna]].

== Obrazovanje ==
'''Visokoškolske ustanove u Đakovu:'''
* Katoličko bogoslovni fakultet

'''Srednjoškolske ustanove u Đakovu:'''
* Gimnazija Antuna Gustava Matoša 
* Ekonomska škola Braće Radić
* Strukovna škola Antuna Horvata
* Pučko otvoreno učilište Mentor
* Škola stranih jezika Mentor

'''Osnovnoškolske ustanove u Đakovu:'''
* OŠ Ivana Gorana Kovačića u čijem sastavu djeluje i osnovna glazbena škola
* OŠ Josipa Antuna Čolnića
* OŠ Vladimira Nazora Đakovo

'''Predškolske ustanove u Đakovu:'''
* Dječji vrtić Đakovo – Gajeva 
* Dječji vrtić Đakovo – Vila
* Dječji vrtić Đakovo – Mažuranićeva
* Dječji vrtić Sunčev sjaj-Nazaret (Montessori)
* Dječji vrtić Zvrk

== Udruge i društva == 
* Centar za razvoj i prosperitet, udruga za razvoj poduzetništva
* DVD Đakovo
* Odred izviđača &quot;Klasje&quot; Đakovo
* Planinarsko društvo &quot;Đakovo&quot;  
* Foto kino klub Đakovo
* Đakovački rezovi&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://rezovi.eu/ |title=Web stranica udruge &quot;Đakovački rezovi&quot;. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126131726/http://rezovi.eu/ |archive-date=26. siječnja 2013. |access-date=15. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt;
* Street – udruga za promicanje umjetnosti i kulture mladih 
* Udruga informatičara Đakovo
* Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje u kulturi &quot;Etno Media&quot;
* Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Đakovo
* Kinološko društvo Đakovo
* Astronomsko društvo Orion
* Udruga Šokaca Đakovštine
* Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje u kulturi &quot;Etno Media&quot;
* Društvo pedagoga tehničke kulture Slavonija
* Đakovačka udruga studenata
* Udruga za mlade Đakovo 
* Kulturno umjetnička udruga zvuka i slike (K.U.Z.I.S.)
* Udruga pučkih pjesnika &quot;Riječ ravnice&quot; Đakovo
* Radio klub Đakovo
* Udruga za promicanje umjetnosti i znanosti (UPUZ)
* Društvo prijatelja HNK Hajduk Split u Đakovu

== Šport ==
;Nogomet
* [[NK Đakovo]] (2012. spojeni u [[HNK Đakovo-Croatia]])
* [[NK Croatia Đakovo]] (2012. spojeni u [[HNK Đakovo-Croatia]])
*[[NK Dračice Đakovo]]

* U prošlosti su u međuraću Đakovu djelovali još neki nogometni klubovi kao [[HŠK Zrinski-Frankopan Đakovo|Zrinski-Frankopan]], [[HŠK Concordia Đakovo|Concordia]], Sloga, Mladica, [[HNŠK Viktorija Đakovo|Viktorija]] i dr.&lt;ref&gt;Borislav Bijelić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/68149 '' Počeci igranja nogometa u Đakovu''] Scrinia slavonica 8/2008., str. 277. Pristupljeno 8. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

;Košarka
* [[Košarkaški klub Đakovo|KK Đakovo]] 
;Rukomet
* [[RK Đakovo]]
* [[ŽRK PAN Đakovo]]
;Odbojka
* ŽOK Đakovo
;Streljaštvo
* SK Đakovo
;Borilački sportovi
* Brazilian Jiu-Jitsu klub Triangle
* Judo klub &quot;Samuraj&quot; Đakovo
* Karate klub Đakovo – osnovan 1972.g.
* Klub tajlandskog boksa Blitz
;Plivanje
* [[PK Đakovo]]
;Vaterpolo
* [[VK Đakovo]]
;Atletika
* AK Đakovo
* SLA Ante Perić
;Konjički sport
* [[KK Đakovo]]
;Šah
* ŠK Đakovo
* ŠK Dama
''Ženski šahovski turnir &quot;Dama&quot;'' održava se od 2006. s domaćinstvima u Đakovu i Zagrebu u organizaciji ŠK Dama.
;Tenis i stolni tenis
* TK Đakovo
* STK Đakovo – osnovan 1979.g.
* STK Dračice Đakovo – osnovan 2009.g.
;Gimnastika
* GK Sokol
;Mali nogomet
* MNK Đakovo
;Boćanje
* BK Đakovo
;Ribolov
* ŠRU Šaran
* ŠRU Bajer
;Biciklizam
* BK Kult Đakovo
;Kuglanje

* [[Kuglački klub Silos Đakovo|KK Silos]]
* [[Kuglački klub Fortuna Đakovo|KK Fortuna]]
* [[KK Policija Đakovo|KK Policija]]
* [[Ženski kuglački klub Đakovo|ŽKK Đakovo]]

Kuglanje ima dugu tradiciju u Đakovu, najstarija kuglana u gradu koja je još u pogonu je &quot;Dalmacija&quot; i datira iz [[1928.]] godine. Također postoji i '''Gradska liga''' u kojoj se natječe po 10 klubova u muškoj i ženskoj konkurenciji.

== Poznate osobe ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Josip Juraj Strossmayer]] – biskup
* [[Ćiril Kos]] – biskup
* [[Đuro Patačić]] – biskup
* [[Petar Bakić]] – biskup
* [[Antun Mandić]] – biskup
* [[Luka Botić]] – pjesnik
* [[Vatroslav Donegani]] – kipar
* [[Ivan Ribar]] – političar
* [[Ivo Lola Ribar]] – političar
* [[Domagoj Duvnjak]] – rukometaš
* [[Stjepan Jukić]] – nogometaš
* [[Josip Tadić]] – nogometaš
* [[Ivan Vargić]] – nogometaš
* [[Miroslav Bičanić]] – nogometaš
* [[Miroslav Žitnjak]] – nogometaš i nogometni djelatnik
* [[Domagoj Verhas]] – nogometaš
* [[Ivan Lajtman]] – nogometaš 
* [[Areta Ćurković]] – glumica 
* [[Ante Raspudić]] – poduzetnik{{col-break}}
* [[Hrvoje Stević]] – šahist, juniorski prvak svijeta 1995. godine
* [[Marija Miholjek]] – TV voditeljica
* [[Pavao Sučić]] – biskup
* [[Adam Rajzl]] – književnik i novinar
* [[Mirko Ćurić|Mirko &quot;Mira&quot; Ćurić]] – književnik i ravnatelj
* [[Stipe Ljubas]], hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Božo Prka]] – predsjednik uprave Privredne banke Zagreb
* [[Darko Ergotić]] – pjevač i član Slavonskih lola
* [[Čedo Maras]] – nogometaš
* [[Tomislav Radoš]] – košarkaš
* [[Ivo Ruszkowski]] – ortoped i akademik HAZU
* [[Vladimir Vince]] – svećenik, teolog i pravnik
* [[Kristina Šarić]] – šahistica, hrvatska državna prvakinja
* [[Maja Posavec]] – pjevačica i glumica
* [[Zrinka Posavec]] – pjevačica
* [[Kristian Pilipović]] – rukometaš
* [[Sanja Hajduković]] – hrvatska pjevačica
* [[Jelica Vlajki]] – hrvatska glumica
* [[Jelka Miličević]] – hrvatska političarka iz BiH
* [[Viktor Šnajder]] – hrvatski atletičar

{{col-end}}

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|HRV}} [[Makarska]] (od 2006.)
* {{Z|HRV}} [[Sinj]] (od 2011.)
* {{Z|BIH}} [[Tomislavgrad]] (od 2014.)
* {{Z|NJE}} [[Malgersdorf]] 
* {{Z|NJE}} [[Kirchenthumbach]]

== Administracija i politika ==
Gradonačelnik Grada Đakova je Marin Mandarić ([[HDZ]]).
Gradom upravljaju:
*Gradsko poglavarstvo, koje je izvršno tijelo Grada Đakova
*Gradsko vijeće, koje je predstavničko tijelo građana Grada Đakova

Gradsko poglavarstvo se sastoji od 7 članova i podijeljeno je na 4 odjela:
# Ured gradonačelnika
# Odjel za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje
# Odjel za društvene djelatnosti
# Odjel za financije
# Odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam

Gradsko vijeće ima 21 člana koji se biraju direktno na lokalnim izborima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Mirko Marković, &quot;Đakovo i Đakovština&quot;, u: ''Zbornik Đakovštine'', br. 1, 1976, str. 147–349.
* Zvonko Vugrinović, &quot;Đakovo, turističko srce Slavonije&quot;

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Đakovo}}
* [http://www.djakovo.hr/ Službena stranica]
* [http://www.tz-djakovo.hr/ Turistička zajednica grada Đakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315144625/http://www.tz-djakovo.hr/ |date=15. ožujka 2010. }}

{{Đakovo}}
{{GiO OBŽ}}

[[Kategorija:Đakovo| ]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Đakova| ]]</text>
      <sha1>ef0s1kqi8hi1uzwja1mbksktsajzsgk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sigmund Freud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10791</id>
    <revision>
      <id>7520741</id>
      <parentid>7449650</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija: Austrijski psihijatri]]</comment>
      <origin>7520741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16782" sha1="sj51igjhrk23uap5gcmgyco06rlyh95" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Sigmund Freud
| slika                   = Sigmund Freud LIFE.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[6. svibnja]] [[1856.]]
| mjesto_rođenja          = [[Příbor]], [[Češka]]
| datum_smrti             = [[23. rujna]] [[1939.]]
| mjesto_smrti            = [[London]], [[Engleska]]
| prebivalište            = [[Austrija]], (kasnije) [[Engleska]]
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Austrijanci|Austrijanac]]
| etnicitet               = [[Židovi|aškenaski Židov]]
| polje                   = [[neurologija]], [[psihijatrija]], [[psihologija]], [[psihoterapija]], [[psihoanaliza]]
| radna_institucija       = [[Sveučilište u Beču]]
| alma_mater              = [[Sveučilište u Beču]]
| doktorski_mentor        = [[Jean-Martin Charcot]], (kasnije) [[Josef Breuer]]
| doktorski_studenti      = [[Alfred Adler]], [[John Bowlby]], [[Viktor Frankl]], [[Anna Freud]], [[Ernest Jones]], [[Carl Gustav Jung]], [[Melanie Klein]], [[Jacques Lacan]], [[Fritz Perls]], [[Otto Rank]], [[Wilhelm Reich]], [[Donald Winnicott]]
| poznat_po               = [[psihoanaliza]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nagrada Goethe]]
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Sigmund Freud'''{{Efn|Izgovor: '''Zigmund Frojd'''.}} ([[Příbor]] (tada Freiberg), [[Češka]], [[6. svibnja]] [[1856.]] – [[London]], [[23. rujna]] [[1939.]]), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj [[Psihoanaliza|psihoanalize]].

== Životopis ==

=== Djetinjstvo ===

Sigmund Freud rođen je [[6. svibnja]] [[1856.]] godine u mjestu Příbor u [[Moravska|Moravskoj]] kao ''Sigismund Schlomo Freud''. Freudov otac Jakob bio je duhovit i oštrouman trgovac vunom. Freudova majka Amalie bila je žena vedra duha, ujedno druga supruga svoga muža koja je uz to bila 20 godina mlađa od njega. U 21. godini rodila je svog prvog sina, njezinog dragog Sigmunda. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. Kada je Freudu bilo četiri godine s roditeljima se seli u [[Beč]] jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio [[Židovi|Židov]] nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim [[medicina|medicinskog]] i [[pravo|pravnog]]. To ga nije sprječavalo da nauči govoriti [[francuski jezik|francuski]], [[engleski]], [[talijanski jezik|talijanski]] i [[španjolski jezik|španjolski]] jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]]a, [[Hegel]]a, [[William Shakespeare|Shakespeare]]a, [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]]a i [[Kant]]a.

=== Studij ===

Kao što je prethodno rečeno, kao Židov u [[Beč]]u mogao je birati samo između [[medicina|medicine]] i [[pravo|prava]] i [[1873.]] godine odlučio je studirati medicinu, iako je u prvi mah htio postati odvjetnikom, i shodno tome upisuje studij medicine na Bečkom sveučilištu. Tu će upoznati sestrinu prijateljicu ''Marthu Bernays'' s kojom će se kasnije oženiti. Godine [[1877.]] promijenio je svoje ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi put je to učinio [[1885.]] godine, a [[1907.]] po drugi puta. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovu arhivu koji je bio dostupan samo njegovu osobnom životopiscu [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski.

Nakon završetka školovanja [[1881.]] s 25 godina prihvaća radno mjesto u Institutu za cerebralnu anatomiju gdje radi istraživanja uspoređujući [[mozak|mozgove]] odraslih ljudi i fetusa. Nekoliko godina kasnije radi studiju o [[kokain]]u te [[1884.]] godine otkriva njegova analgetska svojstva i iskušava ga na sebi. Naredna 1885. godina biva značajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi četiri mjeseca u [[Pariz]]u i radi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena [[Jean Charcot|Jeanom Charcotom]] koji je istraživao uzroke i terapiju histerije putem hipnoze. Godine [[1886.]] vraća se iz Pariza u Beč i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Freud se posvećuje oboljelima od histerije koje - što je u to doba bilo uobičajeno - liječi elektroterapijom i hipnozom. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih asocijacija i analize snova. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne. Stoga su su njegove ideje često obrađivane u raznim djelima, kako stručnim tako i laičkim. Freudovi sljedbenici drže svog uzora velikim znanstvenikom na polju medicine koji je otkrio važne istine o ljudskoj [[psihologija|psihologiji]], dok ga drugi vide (posebice na polju [[psihijatrija|psihijatrije]]) kao [[filozofija|filozofskog]] vizionara koji je preoblikovao sliku ljudske prirode i pomogao nam suprotstaviti se tabuima, ali čije su teorije, koje je ponudio znanosti, posrnule u praksi.

=== Obiteljski čovjek ===

U listopadu 1886. Freud stupa u brak s Marthom Bernays s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku [[Anna Freud|Annu Freud]] koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju dječje psihologije. Iako različitih karaktera [[ljubav]] Sigmunda i Marhte bila je čvrsta. Tako Sigmund 1885. godine u ljubavnom zanosu piše svojoj zaručnici: 
Princezo, moja mala princezo, kako će to biti lijepo. Dolazim s novcem, ostajem dulje i donosim ti nešto lijepo. A onda ću u Pariz, da postanem velik, potom ću se oženiti tobom i liječiti neizlječive neurotične slučajeve, a uz tebe ću sam ostati zdrav i ljubiti te.

Na što mu ona odgovara: &quot;Sigi, moj Sigi, jučer sam prvi put izgovorila tvoje ime. Dragi moj, sretna sam, da sretnija nikada u životu nisam bila.&quot; 

Čini se kako je vladala gotovo pa idila, ali Sigi je bio gotovo dosadan [[muškarac]] zbog svoje pretjerane organiziranosti. Svaki je dan &quot;štucao&quot; bradu i brkove kod istog brijača, svake subote kartao s istim društvom i, nakon 11 godina braka, u koji je ušao poslije petogodišnjih zaruka, više nije bilo intimnosti. Martha se posvetila odgoju šestero djece, a Freud je danonoćno radio na svojim &quot;slučajevima&quot;. Tako dosadno? Čini se da ipak nije. Martha je, tvrde neki proučavatelji, bila strastvena žena, tvrdila je da ljubav mora biti ekstremna ili je uopće nema. Kao da je imala dva života, onaj kućanice i majke i onaj žene koja je slutila i &quot;mračne&quot; ženske želje. Freud je pak bio ljubomoran, isključiv, uvjeren da su žene ograničene svojim spolom i bez imalo želje da u tom dijelu nadiđe svoje vrijeme. Moja je majka vjerovala u moga oca, a ne u psihoanalizu, rekla je jedna Freudova kćerka jer je Martha očito bila tu kad je trebalo pa je čak, navodno, i izvukla Freuda iz moguće [[kokain]]ske ovisnosti dok je tom [[Psihoaktivne droge|drogom]] eksperimentirao ne znajući (ipak je to bilo [[19. stoljeće]]) da može izazvati ovisnost.

=== Znanstveni rad ===

Istraživanju problema histerije posvetili su se nešto kasnije zajedno Freud i [[Josef Breuer]]. Iz rezultata tog istraživanja proizašla je njihova zajednička knjiga Studije na području histerije u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. No, nedugo nakon objavljivanja knjige (1895.) iz javnosti neznanih razloga prekidaju suradnju. Poučen iskustvima zajedničikih istraživanja Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao psihoanalitička teorija. Nakon raskida s Breurom Freud se i dalje posvećuje istom problemu. Tako u listopadu [[1897.]] otkriva [[Edipov kompleks]], a [[1899.]] pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. Godine [[1900.]] objavljuje knjigu [[Tumačenje snova]], svoje najznačajnije djelo, koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: Psihopatologija svakodnevnog života (1901.), Tri rasprave o teoriji seksualnosti (1905.), Šale i njihova povezanost s nesvjesnim (1905.). U knjizi Tri eseja o seksualnosti Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa [[seks]]ualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu Fragment jedne analize histerije analizira traumatsku funkciju [[seksualnost]]i u [[Histerija|histeriji]], kao i ulogu [[homoseksualnost]]i.

Godine [[1902.]] osniva Psihološko društvo srijedom u kojem okuplja svoje prve učenike (Ferdern, Ranka, Adler). Od [[1912.]] bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona života ([[eros]]) i nagona [[smrt]]i (thanatos), principa stvarnosti i principa zadovoljstva. Godine [[1913.]] objavljuje tekst Totem i tabu u kojem raspravlja o kulturno povijesnom fenomenu zabrane [[incest]],  [[1915.]] objavljuje tri metapsihološka ogleda Nago i nagonske sudbine, Potiskivanje i Nesvjesno, a [[1916.]] Žalost i melankolija.  Zbog epidemije [[Gripa|gripe]] ([[1920.]]) umire Freudova kćerka Sophie, a iste godine on predlaže novi model društvenog sklopa u kome se pojavljuju ego, id i superego. Njegov istraživački doprinos uključuje i otkrivanje novih osobina živčanih stanica kod zlatne ribice i postojanje [[testis]]a kod mužjaka jegulje. Ipak, najvažnijim otkrićem smatra se činjenica da kokain može biti upotrebljen za liječenje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih štetnih učinaka, no njegovo oduševljenje ovim otkrićem ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Godine [[1922.]] ustanovljen mu je [[rak (bolest)|rak]] nepca. Do smrti se podvrgavao nizu operacija, nakon kojih nije bio izliječen. Unatoč protestu [[antisemitizam|antisemitskih]] krugova [[1930.]] godine prima nagradu ''Goethepreis'' (nagrada grada [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]a) za rad Nelagoda u kulturi.

Nakon što su [[nacizam|nacisti]] anektirali Austriju [[1938.]] godine, a prije toga u [[Berlin]]u javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napušta [[Austrija|Austriju]] i seli se u [[Engleska|Englesku]] gdje do same smrti, uzrokovane [[Rak (bolest)|rakom]] nepca, liječi svoje pacijente. 
[[23. rujna]] [[1939.]] godine u 3 sata ujutro Freudov kućni liječnik je ustanovio njegovu smrt, a nakon smrtonosne doze [[morfij]]a, koju je Freud sam zatražio. 

Sigmund Freud djed je [[slikarstvo|slikara]] [[Lucien Freud|Luciena Freuda]] te komediografa i [[Pisac|pisca]] [[Clement Freud|Clementa Freuda]] te pradjed [[novinar]]ke [[Emma Freud|Emme Freud]] i modne dizajnerice [[Bella Freud|Belle Freud]] te [[Matthew Freud|Matthewa Freuda]].

== Freudova psihologija - psihoanaliza ==
Glavni predstavnik [[Psihoanaliza|psihoanalize]] je Sigmund Freud. On je iznio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvaćanja i tumačenja čovjeka.

=== Topografija ličnosti ===

Freud dijeli [[ličnost]], tj. ljudski um na 3 razine: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. 

Nesvjesno je za njega najvažnije. Područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih. To je mnoštvo sadržaja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost.  Te misli, sjećanja ili porivi toliko su uznemiravajući (pod neke od uznemirujućih nesvjesnih tema spadaju [[incest]], [[mržnja]] prema braći i sestrama, roditeljima, supružnicima ili sjećanja na traume iz djetinjstva) da bi svijest o njima dovela do osjećaja [[anksioznost]]i.

U nesvjesnom se nalaze:
*sadržaji koji su [[Represija|represijom]] potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše
*nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svijest i nisu naučene
*iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati.

Zadatak psihoanalize je ući u nesvjesno, vidjeti što se događa, izbaciti to u svjesno i riješiti. Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog:
*[[Hipnoza]] – opušteno stanje u kojem osoba ne pruža nikakav otpor već govori sve što je psihijatar pita.
*[[Slobodna asocijacija]] – klasična psihoanalitička tehnika u kojoj osoba svjesno govori što joj prvo padne na pamet.
*[[Snovi]] – kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako težak i to nam ne dopušta naša [[svijest]], [[cenzura]]. Tada bi naš JA bio ugrožen. Kad mi spavamo, spava i naša cenzura i tada dolazi do prelaska. Međutim, snovi izlaze u [[simbol]]ima zbog tzv. [[strah]]a da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadržaja sna: [[Latentni san|latentni]] (onaj koji sadrži simbole koje onda treba protumačiti) i [[Manifestni san|manifestni]] (onaj koji daje pravo značenje)
*[[šala|Šale]], pogreške i propusti 
*Podatci o tome što pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za osobine koje i on sam ima.
*Podatci o životu. Ljudi se zbog neuspjeha često odaju nekim pretjeranim konzumacijama npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan način samokažnjavanja za neuspjeh.
*Otpor nekim temama u razgovoru
*Umjetnička djela predstavljaju neurotičke [[simptom]]e koji su sami po sebi izraz nesvjesnog

U ličnosti, osim nesvjesnog postoje i druge razine svijesti. To su:

*[[Predsvjesno]] – svi sadržaji koje koncentracijom i voljom mogu preći u svjesno
*[[Svjesno]] – sve ono čega smo sad svjesni

Većina [[simbol]]a u Freudovim zapisima ima seksualne [[Konotacija|konotacije]]. Pretpostavka za takve interpretacije počiva na tome što je Freud pod utjecajem [[Viktorijansko doba|viktorijanske ere]], kada je većina ljudi bila seksualno inhibirana,  vjerovao da se potisnuti seksualni osjećaji i žudnje izražavaju kroz [[Sanjanje|snove]] u simboličkom obliku.

=== Struktura ličnosti ===

Freud govori o tri strukture koje čine ličnost:
*[[Id]] – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo [[instinkt]]i ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionirati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).
*[[Ego]] – Prisutan je kod odraslog čovjeka. Ego je struktura koja funkcionira po principu realnosti. Freud kaže da je ego tu da bi kontrolirao id, da bi ga ograničio, usmjerio… On je onaj koji usmjerava ličnost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi došao do zadovoljenja na realan način. Sposoban je na promjenu. Raspolaže kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcionira bez ida.
*[[Superego]] – to je dio ličnosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija [[Socijalizacija|socijalizacijom]]. On je moralni čuvar ličnosti. Na temelju usađenih normi on sudi što je dobro a što loše u postupanju ličnosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego pomaže da superego ne ode previše u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture: 
*[[Ego-ideal]] – razvija se pod utjecajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti
*[[Savjest]] – razvija se pod utjecajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjećaj krivnje i [[grijeh]]a.

Od tri strukture koje čine ličnost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnoj razini ličnosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najviše ima u predsvjesnoj, dok superega najviše ima u svjesnoj.

== Bilješke ==
{{notelist}}

{{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}}
{{wikicitat}}
{{Čovječji razvoj}}

{{GLAVNIRASPORED:Freud, Sigmund}}
[[Kategorija: Austrijski psiholozi]]
[[Kategorija: Austrijski psihijatri]]
[[Kategorija:Židovi u Austriji]]</text>
      <sha1>sj51igjhrk23uap5gcmgyco06rlyh95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14851</id>
    <revision>
      <id>7520766</id>
      <parentid>7380124</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:39:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4966" sha1="p8a8zv36ypbutntpp20e5d9wazin91t" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Privlaka
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija) (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Daria Bićanić (neovisni)
|naselja          = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]]
|površina         = 52,4
|površina uža     = 52,4
|visina           = 
|z. širina        = 45.19
|z. dužina        = 18.84
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 2192
|stanovništvo uže = 2192
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32251 Privlaka
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://opcina-privlaka.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Privlaka''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska_županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

==Stanovništvo==
Na popisu stanovništva 2011. godine, općina, odnosno naseljeno mjesto Privlaka imala je 2954 stanovnika.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Privlaka |p1857=1617 |p1869=1727 |p1880=1680 |p1890=1901 |p1900=1818 |p1910=1931 |p1921=1800 |p1931=1942 |p1948=2005 |p1953=2466 |p1961=2925 |p1971=3224 |p1981=3368 |p1991=3501 |p2001=3776 |p2011=2954 |p2021=2192 |napomena=Nastala iz stare općine Vinkovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
=== Nacionalna pripadnost ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Narod
!Broj stanovnika
!%
|-
|[[Hrvati]]
|2930
|99,19 %
|-
|[[Bošnjaci]]
|2
|0,07 %
|-
|[[Mađari]]
|2
|0,07 %
|-
|[[Nijemci]]
|2
|0,07 %
|-
|[[Srbi]]
|12
|0,41 %
|-
|Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti
|1
|0,03 %
|-
|Ne izjašnjavaju se
|3
|0,10 %
|-
|Nepoznato
|2
|0,07 %
|-
|'''Ukupno'''
|'''2954'''
|'''100 %'''
|}

=== Materinski jezik ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Jezik
!Broj
stanovnika
! %
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|2949
|99,83 %
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|3
|0,10 %
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|1
|0,03 %
|-
|Nepoznato
|1
|0,03 %
|-
|'''Ukupno'''
|'''2954'''
|'''100 %'''
|}

=== Religiozna pripadnost ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=&quot;3&quot; |Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine
|-
!Religija
!Broj
stanovnika
! %
|-
|[[Katolici]]
|2920
|98,85 %
|-
|[[Pravoslavci]]
|16
|0,54 %
|-
|[[Protestantizam|Protestanti]]
|1
|0,03 %
|-
|[[Musliman]]i
|3
|0,10 %
|-
|[[Agnosticizam|Agnostici]] i [[Skepticizam|skeptici]]
|2
|0,07 %
|-
|Nisu vjernici i [[ateisti]]
|5
|0,17 %
|-
|Ne izjašnjavaju se
|5
|0,17 %
|-
|Nepoznato
|2
|0,07 %
|-
|'''Ukupno'''
|'''2954'''
|'''100 %'''
|-
|}

== Povijest ==
{{Nedostaju izvori}}Prvi se put spominje 1332. kao Perlak ili Porlak. Oko 1730. godine Privlaci je pripojeno selo Fališevac. Danas je to nekadašnje selo jedna od najvećih ulica u Privlaci pod imenom Faličevci. Zbog dobre zemlje rastao je broj stanovnika. Godine 1827. selo je brojilo 1464 stanovnika. Nekad je Privlaka pripadala otočkoj župi. Škola je osnovana 1772. godine. Iz te obitelji potječe majka hrvatskog bana [[Josip Šokčević|Josipa Šokčevića]]. Župna crkva Sv. Martina podignuta je krajem 18. stoljeća. Tijekom Domovinskog rata crkva je bila pogođena granatama. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Vinkovci]].

== Geografski položaj ==
{{Susjedne općine|SJEVEROZAPAD=[[Vinkovci]]|SJEVER=[[Vinkovci]], [[Stari Jankovci]]|SJEVEROISTOK=[[Stari Jankovci]]|ZAPAD=[[Rokovci]], [[Andrijaševci]]|ISTOK=[[Otok]], [[Stari Jankovci]]|JUGOZAPAD=[[Gradište]], [[Cerna]]|JUG=[[Gradište]], [[Otok]]|JUGOISTOK=[[Otok]]}}

== Uprava ==
Općinski načelnik – Daria Bićanić&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Općinski načelnik i uprava|url=https://www.opcina-privlaka.hr/opcinski-nacelnik-i-uprava.html|access-date=2024-04-27|website=www.opcina-privlaka.hr|archive-date=27. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240427200022/https://www.opcina-privlaka.hr/opcinski-nacelnik-i-uprava.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Mirko Filipović|Mirko ''Cro Cop'' Filipović]] (boksač, kickboksač, borac mješovitih borilačkih vještina)
* [[Ivan Domac]]

== Obrazovanje ==
Osnovna škola Stjepana Antolovića, koju pohađa preko 350 učenika.
== Kultura ==
* [[KC Klasje]]

== Sport ==
* [[NK Mladost Privlaka]] ([[nogomet]]ni klub)
* [[RK Privlaka Privlaka]] ([[rukomet]]ni klub)
* [[Taekwondo]] club „Cro-Cop”
* Streljačko društvo „Sokol” Privlaka

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Općina Privlaka.jpg|Položaj Privlake u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{Mrva-općina}} 
{{GiO VSŽ}}

[[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</text>
      <sha1>p8a8zv36ypbutntpp20e5d9wazin91t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donji Kraljevec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14956</id>
    <revision>
      <id>7520877</id>
      <parentid>7246340</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39475-54</username>
        <id>366633</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gospodarstvo */</comment>
      <origin>7520877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5449" sha1="t50ky6sf84qe7s0a3qoa12s0r4j6zxu" xml:space="preserve">{{otheruses|[[Donji Kraljevec (Hrašćina)]]}}
{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Donji Kraljevec
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Donji Kraljevec (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|MEŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Miljenko Horvat
|naselja          = [[#Općinska naselja|6 općinskih naselja]]
|površina         = 36,3
|površina uža     = 11,5
|visina           = 
|z. širina        = 46.37
|z. dužina        = 16.65
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 4043
|stanovništvo uže = 1407
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 40320 Donji Kraljevec
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://donjikraljevec.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Donji Kraljevec''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Ime ==

U povijesnim dokumentima na mađarskom jeziku Donji Kraljevec naziva se ''Murakirály''.

== Općinska naselja ==

Općina se sastoji od 6 naselja, to su: [[Donji Hrašćan]], [[Donji Kraljevec]], [[Donji Pustakovec]], [[Hodošan]], [[Palinovec]] i [[Sveti Juraj u Trnju]].

== Stanovništvo ==

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Donji Kraljevec imala je 4931 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:

* [[Donji Hrašćan]] – 508
* [[Donji Kraljevec]] – 1694
* [[Donji Pustakovec]] – 341
* [[Hodošan]] – 1311
* [[Palinovec]] – 792
* [[Sveti Juraj u Trnju]] – 285

[[Datoteka:Donji Kraljevec.JPG|thumb|Centar sela]]

=== Nacionalni sastav, 2001.===

* [[Hrvati]] – 4843 (98,22)
* [[Srbi]] – 13 (0,26)
* [[Albanci]] – 7 (0,14)
* [[Rusi]] – 3
* [[Makedonci]] – 2
* [[Slovenci]] – 2
* [[Ukrajinci]] – 2
* [[Crnogorci]] – 1
* [[Mađari]] – 1
* [[Nijemci]] – 1
* neopredijeljeni – 24 (0,49)
* nepoznato – 32 (0,65)

[[Datoteka:Bahnhof Donji Kraljevec.JPG|thumb|Željeznička postaja]]

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Donji Kraljevec |p1857=3303 |p1869=3888 |p1880=4032 |p1890=4393 |p1900=4591 |p1910=5510 |p1921=5831 |p1931=5871 |p1948=6064 |p1953=5817 |p1961=5518 |p1971=5438 |p1981=5337 |p1991=5313 |p2001=4931 |p2011=4659 |p2021=4043 |napomena=Nastala iz stare općine Čakovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Donji Kraljevec |p1857=964 |p1869=1220 |p1880=1197 |p1890=1291 |p1900=1366 |p1910=1672 |p1921=1775 |p1931=1596 |p1948=1636 |p1953=1596 |p1961=1536 |p1971=1565 |p1981=1598 |p1991=1653 |p2001=1694 |p2011=1560 |p2021=1407 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Gospodarstvo ==
[[Tvornica stočne hrane (Čakovec)|TSH]] iz Čakovca u Donjem Kraljevcu ima izdvojeni pogon ''Silos i sušaru''.&lt;ref&gt;[https://tsh-cakovec.hr/o-nama/ TSH] ''O nama'' Pristupljeno 20. srpnja 2020.&lt;/ref&gt; U Donjem Kraljevcu OPG planira izgraditi [[peradarnik]] ([[farma|farmu]] [[brojler]]a) kapaciteta 39.900 komada na površini od 8933 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode: [http://medjimurska-zupanija.hr/wp-content/uploads/2019/04/Informaciju_o_zahtjevu_za_ocjenu_o_potrebi_procjene_utjecaja_na_okoli%C5%A1.pdf ''Informacija o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Farma brojlera kapaciteta 39.900 komada u Donjem Kraljevcu''] Međimurska županija. 12. travnja 2019. Pristupljeno 20. srpnja 2020.&lt;/ref&gt; Srpnja 2020. završava se jedan od modernijih silosa u regiji, potpuno robotiziran i spojen sa željezničkom prugom Zagreb – Budimpešta. Ulaganje je vrijedno sto milijuna kuna i najkasnije bit će gotovo do žetve 2021. godine.&lt;ref&gt;Ivica Grudiček/Dnevnik/IMS/HRT: [https://vijesti.hrt.hr/635661/infrastrukturom-i-silosima-do-bolje-cijene ''Infrastrukturom i silosima do bolje cijene ''] HRT. 18. srpnja 2020. Pristupljeno 20. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Rudolf Steiner]], filozof, osnivač antropozofije

[[Datoteka:Rudolf Steiner Geburtshaus,Donji Kraljevec, Croatia.JPG|mini|Rodna kuća [[Rudolf Steiner|Rudolfa Steinera]] ]]

== Spomenici i znamenitosti ==

* [[crkva Sv. Ivana Nepomuka u Donjem Kraljevcu]]

== Šport ==

* [[NK Kraljevčan 38 Donji Kraljevec|NK Kraljevčan 38]] (nogomet)
* [[KK Donji Kraljevec]] (košarka)

Na stadionu Milenium, jedinom specijaliziranom stadionu za [[speedway]] u Hrvatskoj,&lt;ref&gt;https://narod.hr/sport/donji-kraljevec-u-subotu-domacin-velike-medunarodne-speedway-utrke&lt;/ref&gt; održavale su se utrke FIM Svjetskog prvenstva u speedwayu pod nazivom [[Velika nagrada Hrvatske u speedwayu|FIM Croatian Speedway Grand Prix]]. ''Noćni streetball turnir &quot;Donji Kraljevec&quot;'' održava se od 2013.&lt;ref&gt;https://www.donjikraljevec.hr/2022/07/18/10-nocni-streetball-turnir-donji-kraljevec-2022/&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20160214005700/http://donjikraljevec.hr/ Službena stranica Općine Donji Kraljevec]

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-općina}}
{{Naselja u sastavu Općine Donji Kraljevec}}
{{GiO MŽ}}
[[Kategorija:Općine u Međimurskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Donji Kraljevec| ]]</text>
      <sha1>t50ky6sf84qe7s0a3qoa12s0r4j6zxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgorica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16732</id>
    <revision>
      <id>7520702</id>
      <parentid>7442975</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:33:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>311821</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gospodarstvo */</comment>
      <origin>7520702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17396" sha1="4nfgrr1z117sjlxfz1wocaxguqtvsg8" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Podgorica
| ime_genitiv = Podgorice
| izvorno_ime = &lt;small&gt;Подгорица&lt;/small&gt;
| veličina_slike = 280px
| slika_zastava = Flag of Podgorica, Montenegro.svg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_grb = PodgoricaCOA.png
| slika_grb_veličina = 80px
| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 47
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 28
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z+X|CG}}
| utemeljenje_ime = Prvi spomen
| utemeljenje_datum = [[1326.]]
| utemeljenje1_ime = Izvorno ime
| utemeljenje1_datum = Ribnica
| d1-d50

| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Olivera Injac
| stranka_vođe = [[Pokret Evropa Sad!|PES!]]
| površina_šira = 1441 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| visina = 44 m
| stanovništvo_godina = &lt;small&gt;[[2011.]]&lt;/small&gt;
| stanovništvo ={{n|185937}} 

| stanovništvo_prazno1_ime =Gradsko naselje 
| stanovništvo_prazno1 ={{n|150977}} 
| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 81000 
| pozivni_broj = +382 (0)20
| prazno_ime = [[Registarska pločica vozila|Registarska oznaka]]
| prazno_info = PG
| prazno1_ime = Dan grada
| prazno1_info = [[19. prosinca]]
| web_stranica = [http://www.podgorica.me/ podgorica.me]

| slika_karta = Podgorica-Position.PNG
| veličina_karte = 200px
| opis_karte = Položaj Podgorice u Crnoj Gori.
|opis_kolaža=Podgorica.|kolaž=[[Datoteka:PG collage.jpg|250px]]}}
'''Podgorica''' ([[crnogorski|na crnogorskoj ćiril.]] Подгорица, prijašnja imena: '''Ribnica''' i '''Titograd''') [[Glavni grad|glavni]] je i najveći [[grad]] [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nalazi se u središnjem dijelu doline [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Morača|Morače]]. Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Grad je imao {{N|185937}} stanovnika, od toga {{N|150977}} u samoj Podgorici.

==Povijest==
[[Datoteka:Coat of arms of Titograd.png|thumb|left|150px|Grb Titograda.]]
[[File:Depedogen.JPG|mini|lijevo|Utvrda Ribnica.]]
Podgorica je nastala u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] kao [[Birziminium]], kasnije i kao rimski grad [[Duklja (grad)|Duklja]]. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] naselili su je [[Slaveni]] i nazvali je Ribnica. Naziv Podgorica upotrijebljen je prvi put [[1426.]] godine.

Od [[1478.]] grad je pod [[Osmansko Carstvo|turskom]] vlašću, da bi ga [[1878.]] oslobodili [[Crnogorci]]. U razdoblju turske vlasti, [[1858.]] godine, u gradu je bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava.&lt;ref&gt;[http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html vremenskalinija.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180326125727/http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html |date=26. ožujka 2018. }}, &quot;VREMENSKA LINIJA: Istorija Crne Gore&quot;, pristupljeno 8. ožujka 2018.&lt;/ref&gt; Formalno je pripao Crnoj Gori [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]].
Od [[1916.]] do [[1918.]] Podgorica je bila pod [[Austro-Ugarska|austrijskom]] upravom, da bi je okupirali [[Srbi]] i u njoj održali takozvanu »Veliku narodnu skupštinu« kojom je Crna Gora nasilno pripojena [[Srbija|Srbiji]]. Između dva rata Podgorica je imala oko {{N|15000}} stanovnika, ali je nakon rata taj broj sveden na manje od pet, jer je grad stradao kao malo koji u [[Europa|Europi]]: bio je bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.
S vraćanjem državnosti Crnoj Gori u [[Josip Broz Tito|Titovoj]] [[SFRJ|Jugoslaviji]] i Podgorica ([[1. kolovoza]] [[1946.]]&lt;ref&gt;Zakon o promjeni imena grada Podgorice u Titograd (Službeni list NR Crne Gore, br. 14 od 1-VIII-1946)&lt;/ref&gt; – nazvana [[Titograd]]om) je prosperirala. [[31. prosinca]] [[1946.]] Titograd postaje glavni grad Crne Gore, zamijenivši [[Cetinje]].

Na [[referendum]]u [[1992.]] vraćeno joj je staro ime – Podgorica. S procesom [[Tranzicija|tranzicije]] i pripremama za crnogorsku nezavisnost Podgorica se sve više razvija u važan regionalni centar.

==Zemljopisne odrednice==
Grad se nalazi u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, na prostoru oko pet rijeka – [[Morača|Morače]], [[Ribnica (Morača)|Ribnice]], [[Zeta (rijeka)|Zete]], [[Cijevna (rijeka)|Cijevne]] i [[Sitnica|Sitnice]]. Nedaleko od Podgorice je [[Skadarsko jezero]], a s gradnjom [[tunel Sozina|tunela Sozina]], [[Jadransko more]] je na svega pola sata vožnje.

Podgorica je poznata po toploj klimi i jedan je od najtoplijih gradova jugoistočne Europe.

==Stanovništvo==
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Podgorica je imala {{N|185937}} stanovnika raspoređenih u 143 naseljena mjesta. Sam grad Podgorica imao je {{N|150977}} stanovnika.&lt;ref&gt;[https://www.monstat.org/cg/page.php?id=536&amp;pageid=322 Stanovništvo prema nacinalnoj odnosno etničkoj pripadnosti po naseljima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220610173937/http://monstat.org/cg/page.php?id=536&amp;pageid=322 |date=10. lipnja 2022. }} Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u 2011. godini – Podaci na nivou naselja, ''Uprava za statistiku Crne Gore-MONSTAT''&lt;/ref&gt;

===Naseljena mjesta===
[[File:Radio_tower_Podgorica.jpg|mini|lijevo|350px|Podgorica s Dajbabske Gore.]]
[[Arza]], [[Balabani]], [[Baloči]], [[Barlaj]], [[Begova Glavica]], [[Bezjovo]], [[Benkaj]], [[Beri]], [[Berislavci]], [[Bigor]], [[Bijelo Polje (Golubovci, Crna Gora)|Bijelo Polje]], [[Bioče]], [[Bistrice]], [[Blizna (Podgorica, Crna Gora)|Blizna]], [[Bolesestra]], [[Brežine]], [[Briđe]], [[Brskut]], [[Budza]], [[Buronji]], [[Cvilin (Podgorica, Crna Gora)|Cvilin]], [[Cijevna (Podgorica, Crna Gora)|Cijevna]], [[Crvena Paprat]], [[Crnci (Podgorica, Crna Gora)|Crnci]], [[Ćafa]], [[Ćepetići]], [[Delaj]], [[Dinoša]], [[Dolovi (Podgorica, Crna Gora)|Dolovi]], [[Donje Stravče]], [[Donji Kokoti]], [[Donji Milješ]], [[Draževina (Podgorica, Crna Gora)|Draževina]], [[Drešaj]], [[Drume]], [[Duga (Podgorica, Crna Gora)|Duga]], [[Dučići (Podgorica, Crna Gora)|Dučići]], [[Dušići]], [[Duške]], [[Đurkovići]], [[Farmaci]], [[Fundina]], [[Gornje Stravče]], [[Gornji Kokoti]], [[Gornji Milješ]], [[Gradac (Podgorica, Crna Gora)|Gradac]], [[Grbavci (Podgorica, Crna Gora)|Grbavci]], [[Grbi Do]], [[Gurec]], [[Helmnica]], [[Kiselica (Podgorica, Crna Gora)|Kiselica]], [[Klopot]], [[Kopilje]], [[Kornet (Podgorica, Crna Gora)|Kornet]], [[Kosor (Podgorica, Crna Gora)|Kosor]], [[Kotrabudan]], [[Koći]], [[Kržanja]], [[Kruse]], [[Krševo]], [[Kurilo]], [[Lekići]], [[Lijeva Rijeka]], [[Liješnje (Podgorica, Crna Gora)|Liješnje]], [[Liješta]], [[Lovka (Podgorica, Crna Gora)|Lovka]], [[Lopate]], [[Lužnica (Podgorica, Crna Gora)|Lužnica]], [[Lutovo]], [[Ljajkovići]], [[Medun]], [[Mileti]], [[Mojanovići]], [[Momče]], [[Mrke]], [[Mužeška]], [[Nabon]], [[Nikmaraš]], [[Ožezi]], [[Omerbožovići]], [[Opasanica]], [[Oraovice]], [[Orasi (Podgorica, Crna Gora)|Orasi]], [[Orahovo (Podgorica, Crna Gora)|Orahovo]], [[Parci]], [[Pelev Brijeg]], [[Petrovići (Podgorica, Crna Gora)|Petrovići]], [[Pikalj]], '''Podgorica''', [[Podhum (Podgorica, Crna Gora)|Podhum]], [[Ponari]], [[Poprat]], [[Prisoja (Podgorica, Crna Gora)|Prisoja]],[[Prifti]], [[Progonovići]], [[Radeća]], [[Radovče]], [[Rakića Kuće]], [[Raći]], [[Releza]], [[Rijeka Piperska]], [[Rudine (Podgorica, Crna Gora)|Rudine]], [[Selište (Podgorica, Crna Gora)|Selište]], [[Seoca (Podgorica, Crna Gora)|Seoca]], [[Seoštica]], [[Sjenice (Podgorica, Crna Gora)|Sjenice]], [[Skorać]], [[Slacko]], [[Spinja]], [[Srpska]], [[Staniselići]], [[Stanjevića Rupa]], [[Stijena (Podgorica, Crna Gora)|Stijena]], [[Stjepovo]], [[Stupovi]], [[Sukuruć]], [[Šušunja]], [[Trabojin]], [[Trmanje]], [[Ubalac]], [[Ubli (Podgorica, Crna Gora)|Ubli]], [[Velje Brdo]], [[Veruša (Podgorica, Crna Gora)|Veruša]], [[Vidijenje]], [[Vilac]], [[Vilusi (Podgorica, Crna Gora)|Vilusi]], [[Vladni]], [[Vranj]], [[Vrbica (Podgorica, Crna Gora)|Vrbica]], [[Vukovci (Podgorica, Crna Gora)|Vukovci]], [[Vuksanlekići]], [[Zagreda (Podgorica, Crna Gora)|Zagreda]] i [[Zaugao]].

Izglasavanjem Skupštine Crne Gore 2018. godine [[Tuzi]] postaju zasebna općina. Za njima je uslijedila općina [[Golubovci]] koja se od 16. kolovoza 2022. godine također odvojila od glavnog grada Podgorice.

===Nacionalni sastav===

[[File:Podgorica_2009.jpg|mini|Građevinski bum u Podgorici.]]
[[File:Podgorica_2011_1.jpg|mini|Podgorica okružena planinama.]]
Slijedi prikaz nacionalnosti koje žive u Podgorici, a broje više od 1000 pripadnika:

* [[Crnogorci]] – {{N|106642}} (57,35 %)
* [[Srbi]] – {{N|43248}} (23,26 %)
* [[Albanci]] – 9538 (5,13 %)
* [[Muslimani]] – 4122 (2,22 %)
* [[Romi]] – 3988 (2,14 %)
* [[Bošnjaci]] – 3687 (1,98 %)
* nacionalno neopredijeljeni – 8882 (4,78 %).
===Vjerski sastav===
* [[pravoslavni]] – {{N|145575}} (78,29 %) 
* [[muslimani]] – 4608 (2,48 %)
* [[katolici]] – 7947 (4,27 %) 
* [[ateisti]] – 3698 (1,99 %)
* ne žele se izjasniti – 4583 (2,46 %)
===Jezični sastav===
* [[Crnogorski jezik|crnogorski]] – {{N|78837}} (42,40 %) 
* [[Srpski jezik|srpski]] – {{N|76541}} (41,17 %) 
* [[Albanski jezik|albanski]] – {{N|10276}} (5,53 %)
* [[Bošnjački jezik|bošnjački]] – 1262 (0,68 %)
* ne žele se izjasniti – 7521 (4,04 %)
===Hrvati u Podgorici===
Prema popisu iz 2011., broj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]] u Podgorici iznosi 664 (0,36 %), dok je 258 (0,14 %) stanovnika izjavilo kako [[hrvatski jezik]] koristi kao materinji.

== Gospodarstvo ==
[[File:%D0%A0%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D0%B8_%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0,_%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%BB%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D0%91%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%A7%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%B8.jpg|mini|[[Skupština Crne Gore|Crnogorski parlament]].]]

[[Slika:Central Bank of Montenegro.jpg|mini|[[Središnja banka Crne Gore]].]]
Podgorica nije samo administrativni centar Crne Gore već i njezin glavni gospodarski pokretač. Najveći dio crnogorske industrije i tvrtki nalazi se u Podgorici.

Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gospodarstvo Podgorice zasnivalo se na [[Trgovina|trgovini]] i zanatstvu, što je ostalo iz vremena duge [[Osmansko Carstvo|turske vladavine]]. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Titograd je postao glavni grad Crne Gore i doživio je brzu urbanizaciju i industrijalizaciju. U gradu i njegovoj okolini osnovane su tvornice za preradu [[aluminij]]a, [[duhan]]a, [[tekstil]]a, [[Vino|vina]] te građevinske tvrtke.

Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] zatvorene su mnoge [[Tvrtka|tvrtke]]. One koje su ostale uglavnom su [[Privatizacija|privatizirane]] te su opstale na [[Tržište|tržištu]]. ''Kombinat aluminijuma Podgorica'' (u vlasništvu Rusala) i ''AD Plantaže'' (proizvodnja vina i alkoholnih pića) najveće su tvrtke u gradu. Početkom 21. stoljeća financijski i uslužni sektor u Podgorici brzo se razvija. U gradu se nalaze dvije [[Burza|burze]] i većina crnogorskih [[Banka|banaka]]. Gospodarske su aktivnosti u Podgorici iz djelatnosti teške industrije uglavnom prešle u sektor telekomunikacija, građevinasrtva i bankarstva. Investitori i strane kompanije koji su otvorili svoja predstavništa u Podgorici značajno su pridonijeli rastu i unošenju raznolikosti u gospodarstvo grada. Kao sporedni efekt navedenih događaja znatno su porasle cijene građevinskog zemljišta.

== Promet ==
[[Slika:Zagoric.JPG|mini|Podgorica iz zraka.]]

=== Javni prijevoz ===
Javni gradski prijevoz sastoji se od autobusnih linija. Tvrtka ''Gradski saobraćaj a.d.'' koja je bila u vlasništvu Grada Podgorice [[bankrot]]irala je i prestala s radom [[2001.]] godine. Autobusni prijevoz danas vrše privatni prijevoznici. Također, u gradu postoji i [[taksi]] prijevoz. Taksi usluge pruža preko 20 različitih udruženja/tvrtki, s ukupno više od 800 vozila.

=== Cestovni promet ===
Lokacija grada u središtu Crne Gore čini Podgoricu prirodnim prometnim žarištem. Ceste su uglavnom lošije od onih europskih, ali u bližoj budućnosti u planu su dva projekta. Prvi od njih je gradnja autoceste Bar-Boljare te nastavak na zaopočeti Jadransko-Jonski prometni koridor. Oba prometna pravca prolazit će u blizini Podgorice. Također, novoizgrađeni tunel Sozina dužine {{N|4,2|km}} skratio je put do luke [[Bar (grad)|Bar]] na [[Jadransko more|Jadranu]] na svega 30 minuta.

=== Željeznički promet ===
Mreža crnogorskih [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] oblikovana je u obliku slova ''X'', a sastoji se od sljedećih pruga:&lt;ref&gt;[http://www.montecargo.me/korisnicki-servis/pregled-mreze-zeljeznicke-pruge-u-crnoj-gori/ Pregled mreže željezničke pruge u Crnoj Gori] Montecargo (pristupljeno 29. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* pruga Bijelo Polje – Podgorica – Bar (dio međunarodne pruge [[željeznička pruga Beograd – Bar|Beograd – Bar]])
* pruga Podgorica – Tuzi (dio međunarodne pruge [[željeznička pruga Podgorica – Skadar|Podgorica – Skadar]])
* [[željeznička pruga Nikšić – Podgorica|pruga Nikšić – Podgorica]].

Podgorica je sjecište ovih pruga te glavno središte putničkog i teretnog prometa. Glavni željeznički kolodvor smješten je oko 1,5 km od glavnog gradskog trga.
=== Zračni promet ===
{{glavni|Zračna luka Podgorica}}
[[Slika:Podgorica_airport.jpg|mini|[[Zračna luka Podgorica]].]]Podgorički aerodrom smješten je 10 km južno od grada i glavna je međunarodna zračna luka u Crnoj Gori. Dana 13. lipnja [[2006.]] godine objekt je moderniziran time što je u promet pušten novi putnički terminal. Zračna luka je u [[2008.]] godini ostvarila promet od preko {{N|500000}} putnika. Svakodnevne zračne linije prevoze putnike prema 13 europskih gradova, a to su: [[Beč]], [[Beograd]], [[Budimpešta]], [[London]], [[Frankfurt na Majni]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[Moskva]], [[Rim]], [[Skoplje]], [[Pariz]], [[Priština]] i [[Zagreb]].

== Obrazovanje ==
Podgorica je središte više sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih ustanova (među kojima su [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] – CANU, [[Matica crnogorska]] te [[Sveučilište Crne Gore]]), svih političkih i državnih institucija, [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]], [[Montenegro Airlines]]a, [[Veleposlanstvo|veleposlanstava]] i [[konzulat]]a [[SAD]], [[Rusija|Rusije]], [[Kina|Kine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Italija|Italije]] i drugih zemalja.

Glavna gradska ulica je Ulica slobode, koja je i gradski korzo, dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.

== Kultura ==
*[[Crnogorsko narodno kazalište]]
*[[KIC Budo Tomović Podgorica]]

==Znamenitosti==
[[Slika:WInter_Royal_Palace_in_Podgorica.jpg|mini|Kraljevska Palača, dvorac kralja Nikole I.]]
[[Slika:Prirodnja%C4%8Dki.JPG|lijevo|mini|Sahat kula i Prirodnjački muzej Crne Gore.]]
[[Slika:Río Moraca, norte de Podgorica, Montenegro, 2014-04-14, DD 10.JPG|desno|mini|Kanjon rijeke Morače.]]
Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iz turskog perioda sačuvana je ''Sahat-kula'' iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], dvije od nekadašnjih šest [[džamija]] (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sačinjavaju ''Staru varoš''.

Iz perioda [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] najvažniji je Dvorac kralja [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]] u parku ''Kruševac'', danas Centar za suvremenu umjetnost.

Glavno obilježje grada dugo su bile soc-realističke građevine i blokovi zgrada, no dosta se toga promijenilo tijekom posljednjih godina, kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a [[13. srpnja]] [[2005.]] pušten je u promet novi, najveći most na Morači, ''[[Most Milenijum|Milenijum]]'', koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

== Šport ==
* nogometni klub Budućnost
* muški košarkaški klub Budućnost
* ženski rukometni klub Budućnost
&lt;!-- OFK Titograd, kako se sad zove? --&gt;
* [[Boro Miranović]], višestruki državni prvak u body buildingu&lt;ref&gt;(crnog.) [http://spiritus-movens.me/ljudi/02/11/boro-miranovic-zaboravljen-kralj/ Spiritus movens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213090449/http://spiritus-movens.me/ljudi/02/11/boro-miranovic-zaboravljen-kralj/ |date=13. veljače 2017. }} (Volim Podgoricu/dijaspora.news): ''Boro Miranović, zaboravljen i kralj '' (pristupljeno 12. veljače 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
*[http://www.montenegroberza.com/code/navigate.asp?Id=718 Članak o modernizaciji crnogorske željeznice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150611004629/http://www.montenegroberza.com/code/navigate.asp?Id=718 |date=11. lipnja 2015. }}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.podgorica.me/ Službene stranice grada Podgorice]

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Podgorica
|commonshr      = Podgorica
|commonscat     = Podgorica
|commonscathr   = Podgorica
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Crna Gora}}
{{Upravna podjela Crne Gore}}
{{Naselja u Podgorici}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Općine u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Podgorica| ]]</text>
      <sha1>4nfgrr1z117sjlxfz1wocaxguqtvsg8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520711</id>
      <parentid>7520702</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:58:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>311821</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znamenitosti */</comment>
      <origin>7520711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17433" sha1="ox6ii70slnm8c3sjsliss3ueq4bq3zf" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Podgorica
| ime_genitiv = Podgorice
| izvorno_ime = &lt;small&gt;Подгорица&lt;/small&gt;
| veličina_slike = 280px
| slika_zastava = Flag of Podgorica, Montenegro.svg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_grb = PodgoricaCOA.png
| slika_grb_veličina = 80px
| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 47
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 28
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z+X|CG}}
| utemeljenje_ime = Prvi spomen
| utemeljenje_datum = [[1326.]]
| utemeljenje1_ime = Izvorno ime
| utemeljenje1_datum = Ribnica
| d1-d50

| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Olivera Injac
| stranka_vođe = [[Pokret Evropa Sad!|PES!]]
| površina_šira = 1441 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| visina = 44 m
| stanovništvo_godina = &lt;small&gt;[[2011.]]&lt;/small&gt;
| stanovništvo ={{n|185937}} 

| stanovništvo_prazno1_ime =Gradsko naselje 
| stanovništvo_prazno1 ={{n|150977}} 
| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 81000 
| pozivni_broj = +382 (0)20
| prazno_ime = [[Registarska pločica vozila|Registarska oznaka]]
| prazno_info = PG
| prazno1_ime = Dan grada
| prazno1_info = [[19. prosinca]]
| web_stranica = [http://www.podgorica.me/ podgorica.me]

| slika_karta = Podgorica-Position.PNG
| veličina_karte = 200px
| opis_karte = Položaj Podgorice u Crnoj Gori.
|opis_kolaža=Podgorica.|kolaž=[[Datoteka:PG collage.jpg|250px]]}}
'''Podgorica''' ([[crnogorski|na crnogorskoj ćiril.]] Подгорица, prijašnja imena: '''Ribnica''' i '''Titograd''') [[Glavni grad|glavni]] je i najveći [[grad]] [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nalazi se u središnjem dijelu doline [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Morača|Morače]]. Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Grad je imao {{N|185937}} stanovnika, od toga {{N|150977}} u samoj Podgorici.

==Povijest==
[[Datoteka:Coat of arms of Titograd.png|thumb|left|150px|Grb Titograda.]]
[[File:Depedogen.JPG|mini|lijevo|Utvrda Ribnica.]]
Podgorica je nastala u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] kao [[Birziminium]], kasnije i kao rimski grad [[Duklja (grad)|Duklja]]. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] naselili su je [[Slaveni]] i nazvali je Ribnica. Naziv Podgorica upotrijebljen je prvi put [[1426.]] godine.

Od [[1478.]] grad je pod [[Osmansko Carstvo|turskom]] vlašću, da bi ga [[1878.]] oslobodili [[Crnogorci]]. U razdoblju turske vlasti, [[1858.]] godine, u gradu je bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava.&lt;ref&gt;[http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html vremenskalinija.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180326125727/http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html |date=26. ožujka 2018. }}, &quot;VREMENSKA LINIJA: Istorija Crne Gore&quot;, pristupljeno 8. ožujka 2018.&lt;/ref&gt; Formalno je pripao Crnoj Gori [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]].
Od [[1916.]] do [[1918.]] Podgorica je bila pod [[Austro-Ugarska|austrijskom]] upravom, da bi je okupirali [[Srbi]] i u njoj održali takozvanu »Veliku narodnu skupštinu« kojom je Crna Gora nasilno pripojena [[Srbija|Srbiji]]. Između dva rata Podgorica je imala oko {{N|15000}} stanovnika, ali je nakon rata taj broj sveden na manje od pet, jer je grad stradao kao malo koji u [[Europa|Europi]]: bio je bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.
S vraćanjem državnosti Crnoj Gori u [[Josip Broz Tito|Titovoj]] [[SFRJ|Jugoslaviji]] i Podgorica ([[1. kolovoza]] [[1946.]]&lt;ref&gt;Zakon o promjeni imena grada Podgorice u Titograd (Službeni list NR Crne Gore, br. 14 od 1-VIII-1946)&lt;/ref&gt; – nazvana [[Titograd]]om) je prosperirala. [[31. prosinca]] [[1946.]] Titograd postaje glavni grad Crne Gore, zamijenivši [[Cetinje]].

Na [[referendum]]u [[1992.]] vraćeno joj je staro ime – Podgorica. S procesom [[Tranzicija|tranzicije]] i pripremama za crnogorsku nezavisnost Podgorica se sve više razvija u važan regionalni centar.

==Zemljopisne odrednice==
Grad se nalazi u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, na prostoru oko pet rijeka – [[Morača|Morače]], [[Ribnica (Morača)|Ribnice]], [[Zeta (rijeka)|Zete]], [[Cijevna (rijeka)|Cijevne]] i [[Sitnica|Sitnice]]. Nedaleko od Podgorice je [[Skadarsko jezero]], a s gradnjom [[tunel Sozina|tunela Sozina]], [[Jadransko more]] je na svega pola sata vožnje.

Podgorica je poznata po toploj klimi i jedan je od najtoplijih gradova jugoistočne Europe.

==Stanovništvo==
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Podgorica je imala {{N|185937}} stanovnika raspoređenih u 143 naseljena mjesta. Sam grad Podgorica imao je {{N|150977}} stanovnika.&lt;ref&gt;[https://www.monstat.org/cg/page.php?id=536&amp;pageid=322 Stanovništvo prema nacinalnoj odnosno etničkoj pripadnosti po naseljima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220610173937/http://monstat.org/cg/page.php?id=536&amp;pageid=322 |date=10. lipnja 2022. }} Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u 2011. godini – Podaci na nivou naselja, ''Uprava za statistiku Crne Gore-MONSTAT''&lt;/ref&gt;

===Naseljena mjesta===
[[File:Radio_tower_Podgorica.jpg|mini|lijevo|350px|Podgorica s Dajbabske Gore.]]
[[Arza]], [[Balabani]], [[Baloči]], [[Barlaj]], [[Begova Glavica]], [[Bezjovo]], [[Benkaj]], [[Beri]], [[Berislavci]], [[Bigor]], [[Bijelo Polje (Golubovci, Crna Gora)|Bijelo Polje]], [[Bioče]], [[Bistrice]], [[Blizna (Podgorica, Crna Gora)|Blizna]], [[Bolesestra]], [[Brežine]], [[Briđe]], [[Brskut]], [[Budza]], [[Buronji]], [[Cvilin (Podgorica, Crna Gora)|Cvilin]], [[Cijevna (Podgorica, Crna Gora)|Cijevna]], [[Crvena Paprat]], [[Crnci (Podgorica, Crna Gora)|Crnci]], [[Ćafa]], [[Ćepetići]], [[Delaj]], [[Dinoša]], [[Dolovi (Podgorica, Crna Gora)|Dolovi]], [[Donje Stravče]], [[Donji Kokoti]], [[Donji Milješ]], [[Draževina (Podgorica, Crna Gora)|Draževina]], [[Drešaj]], [[Drume]], [[Duga (Podgorica, Crna Gora)|Duga]], [[Dučići (Podgorica, Crna Gora)|Dučići]], [[Dušići]], [[Duške]], [[Đurkovići]], [[Farmaci]], [[Fundina]], [[Gornje Stravče]], [[Gornji Kokoti]], [[Gornji Milješ]], [[Gradac (Podgorica, Crna Gora)|Gradac]], [[Grbavci (Podgorica, Crna Gora)|Grbavci]], [[Grbi Do]], [[Gurec]], [[Helmnica]], [[Kiselica (Podgorica, Crna Gora)|Kiselica]], [[Klopot]], [[Kopilje]], [[Kornet (Podgorica, Crna Gora)|Kornet]], [[Kosor (Podgorica, Crna Gora)|Kosor]], [[Kotrabudan]], [[Koći]], [[Kržanja]], [[Kruse]], [[Krševo]], [[Kurilo]], [[Lekići]], [[Lijeva Rijeka]], [[Liješnje (Podgorica, Crna Gora)|Liješnje]], [[Liješta]], [[Lovka (Podgorica, Crna Gora)|Lovka]], [[Lopate]], [[Lužnica (Podgorica, Crna Gora)|Lužnica]], [[Lutovo]], [[Ljajkovići]], [[Medun]], [[Mileti]], [[Mojanovići]], [[Momče]], [[Mrke]], [[Mužeška]], [[Nabon]], [[Nikmaraš]], [[Ožezi]], [[Omerbožovići]], [[Opasanica]], [[Oraovice]], [[Orasi (Podgorica, Crna Gora)|Orasi]], [[Orahovo (Podgorica, Crna Gora)|Orahovo]], [[Parci]], [[Pelev Brijeg]], [[Petrovići (Podgorica, Crna Gora)|Petrovići]], [[Pikalj]], '''Podgorica''', [[Podhum (Podgorica, Crna Gora)|Podhum]], [[Ponari]], [[Poprat]], [[Prisoja (Podgorica, Crna Gora)|Prisoja]],[[Prifti]], [[Progonovići]], [[Radeća]], [[Radovče]], [[Rakića Kuće]], [[Raći]], [[Releza]], [[Rijeka Piperska]], [[Rudine (Podgorica, Crna Gora)|Rudine]], [[Selište (Podgorica, Crna Gora)|Selište]], [[Seoca (Podgorica, Crna Gora)|Seoca]], [[Seoštica]], [[Sjenice (Podgorica, Crna Gora)|Sjenice]], [[Skorać]], [[Slacko]], [[Spinja]], [[Srpska]], [[Staniselići]], [[Stanjevića Rupa]], [[Stijena (Podgorica, Crna Gora)|Stijena]], [[Stjepovo]], [[Stupovi]], [[Sukuruć]], [[Šušunja]], [[Trabojin]], [[Trmanje]], [[Ubalac]], [[Ubli (Podgorica, Crna Gora)|Ubli]], [[Velje Brdo]], [[Veruša (Podgorica, Crna Gora)|Veruša]], [[Vidijenje]], [[Vilac]], [[Vilusi (Podgorica, Crna Gora)|Vilusi]], [[Vladni]], [[Vranj]], [[Vrbica (Podgorica, Crna Gora)|Vrbica]], [[Vukovci (Podgorica, Crna Gora)|Vukovci]], [[Vuksanlekići]], [[Zagreda (Podgorica, Crna Gora)|Zagreda]] i [[Zaugao]].

Izglasavanjem Skupštine Crne Gore 2018. godine [[Tuzi]] postaju zasebna općina. Za njima je uslijedila općina [[Golubovci]] koja se od 16. kolovoza 2022. godine također odvojila od glavnog grada Podgorice.

===Nacionalni sastav===

[[File:Podgorica_2009.jpg|mini|Građevinski bum u Podgorici.]]
[[File:Podgorica_2011_1.jpg|mini|Podgorica okružena planinama.]]
Slijedi prikaz nacionalnosti koje žive u Podgorici, a broje više od 1000 pripadnika:

* [[Crnogorci]] – {{N|106642}} (57,35 %)
* [[Srbi]] – {{N|43248}} (23,26 %)
* [[Albanci]] – 9538 (5,13 %)
* [[Muslimani]] – 4122 (2,22 %)
* [[Romi]] – 3988 (2,14 %)
* [[Bošnjaci]] – 3687 (1,98 %)
* nacionalno neopredijeljeni – 8882 (4,78 %).
===Vjerski sastav===
* [[pravoslavni]] – {{N|145575}} (78,29 %) 
* [[muslimani]] – 4608 (2,48 %)
* [[katolici]] – 7947 (4,27 %) 
* [[ateisti]] – 3698 (1,99 %)
* ne žele se izjasniti – 4583 (2,46 %)
===Jezični sastav===
* [[Crnogorski jezik|crnogorski]] – {{N|78837}} (42,40 %) 
* [[Srpski jezik|srpski]] – {{N|76541}} (41,17 %) 
* [[Albanski jezik|albanski]] – {{N|10276}} (5,53 %)
* [[Bošnjački jezik|bošnjački]] – 1262 (0,68 %)
* ne žele se izjasniti – 7521 (4,04 %)
===Hrvati u Podgorici===
Prema popisu iz 2011., broj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]] u Podgorici iznosi 664 (0,36 %), dok je 258 (0,14 %) stanovnika izjavilo kako [[hrvatski jezik]] koristi kao materinji.

== Gospodarstvo ==
[[File:%D0%A0%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D0%B8_%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0,_%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%BB%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D0%91%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%A7%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%B8.jpg|mini|[[Skupština Crne Gore|Crnogorski parlament]].]]

[[Slika:Central Bank of Montenegro.jpg|mini|[[Središnja banka Crne Gore]].]]
Podgorica nije samo administrativni centar Crne Gore već i njezin glavni gospodarski pokretač. Najveći dio crnogorske industrije i tvrtki nalazi se u Podgorici.

Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gospodarstvo Podgorice zasnivalo se na [[Trgovina|trgovini]] i zanatstvu, što je ostalo iz vremena duge [[Osmansko Carstvo|turske vladavine]]. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Titograd je postao glavni grad Crne Gore i doživio je brzu urbanizaciju i industrijalizaciju. U gradu i njegovoj okolini osnovane su tvornice za preradu [[aluminij]]a, [[duhan]]a, [[tekstil]]a, [[Vino|vina]] te građevinske tvrtke.

Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] zatvorene su mnoge [[Tvrtka|tvrtke]]. One koje su ostale uglavnom su [[Privatizacija|privatizirane]] te su opstale na [[Tržište|tržištu]]. ''Kombinat aluminijuma Podgorica'' (u vlasništvu Rusala) i ''AD Plantaže'' (proizvodnja vina i alkoholnih pića) najveće su tvrtke u gradu. Početkom 21. stoljeća financijski i uslužni sektor u Podgorici brzo se razvija. U gradu se nalaze dvije [[Burza|burze]] i većina crnogorskih [[Banka|banaka]]. Gospodarske su aktivnosti u Podgorici iz djelatnosti teške industrije uglavnom prešle u sektor telekomunikacija, građevinasrtva i bankarstva. Investitori i strane kompanije koji su otvorili svoja predstavništa u Podgorici značajno su pridonijeli rastu i unošenju raznolikosti u gospodarstvo grada. Kao sporedni efekt navedenih događaja znatno su porasle cijene građevinskog zemljišta.

== Promet ==
[[Slika:Zagoric.JPG|mini|Podgorica iz zraka.]]

=== Javni prijevoz ===
Javni gradski prijevoz sastoji se od autobusnih linija. Tvrtka ''Gradski saobraćaj a.d.'' koja je bila u vlasništvu Grada Podgorice [[bankrot]]irala je i prestala s radom [[2001.]] godine. Autobusni prijevoz danas vrše privatni prijevoznici. Također, u gradu postoji i [[taksi]] prijevoz. Taksi usluge pruža preko 20 različitih udruženja/tvrtki, s ukupno više od 800 vozila.

=== Cestovni promet ===
Lokacija grada u središtu Crne Gore čini Podgoricu prirodnim prometnim žarištem. Ceste su uglavnom lošije od onih europskih, ali u bližoj budućnosti u planu su dva projekta. Prvi od njih je gradnja autoceste Bar-Boljare te nastavak na zaopočeti Jadransko-Jonski prometni koridor. Oba prometna pravca prolazit će u blizini Podgorice. Također, novoizgrađeni tunel Sozina dužine {{N|4,2|km}} skratio je put do luke [[Bar (grad)|Bar]] na [[Jadransko more|Jadranu]] na svega 30 minuta.

=== Željeznički promet ===
Mreža crnogorskih [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] oblikovana je u obliku slova ''X'', a sastoji se od sljedećih pruga:&lt;ref&gt;[http://www.montecargo.me/korisnicki-servis/pregled-mreze-zeljeznicke-pruge-u-crnoj-gori/ Pregled mreže željezničke pruge u Crnoj Gori] Montecargo (pristupljeno 29. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* pruga Bijelo Polje – Podgorica – Bar (dio međunarodne pruge [[željeznička pruga Beograd – Bar|Beograd – Bar]])
* pruga Podgorica – Tuzi (dio međunarodne pruge [[željeznička pruga Podgorica – Skadar|Podgorica – Skadar]])
* [[željeznička pruga Nikšić – Podgorica|pruga Nikšić – Podgorica]].

Podgorica je sjecište ovih pruga te glavno središte putničkog i teretnog prometa. Glavni željeznički kolodvor smješten je oko 1,5 km od glavnog gradskog trga.
=== Zračni promet ===
{{glavni|Zračna luka Podgorica}}
[[Slika:Podgorica_airport.jpg|mini|[[Zračna luka Podgorica]].]]Podgorički aerodrom smješten je 10 km južno od grada i glavna je međunarodna zračna luka u Crnoj Gori. Dana 13. lipnja [[2006.]] godine objekt je moderniziran time što je u promet pušten novi putnički terminal. Zračna luka je u [[2008.]] godini ostvarila promet od preko {{N|500000}} putnika. Svakodnevne zračne linije prevoze putnike prema 13 europskih gradova, a to su: [[Beč]], [[Beograd]], [[Budimpešta]], [[London]], [[Frankfurt na Majni]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[Moskva]], [[Rim]], [[Skoplje]], [[Pariz]], [[Priština]] i [[Zagreb]].

== Obrazovanje ==
Podgorica je središte više sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih ustanova (među kojima su [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] – CANU, [[Matica crnogorska]] te [[Sveučilište Crne Gore]]), svih političkih i državnih institucija, [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]], [[Montenegro Airlines]]a, [[Veleposlanstvo|veleposlanstava]] i [[konzulat]]a [[SAD]], [[Rusija|Rusije]], [[Kina|Kine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Italija|Italije]] i drugih zemalja.

Glavna gradska ulica je Ulica slobode, koja je i gradski korzo, dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.

== Kultura ==
*[[Crnogorsko narodno kazalište]]
*[[KIC Budo Tomović Podgorica]]

==Znamenitosti==
[[Slika:WInter_Royal_Palace_in_Podgorica.jpg|mini|Kraljevska Palača, dvorac kralja Nikole I.]]
[[Slika:Natural History Museum of Montenegro, Sahat Kula, 2019.jpg|lijevo|mini|Sahat kula i Prirodnjački muzej Crne Gore.]]
[[Slika:Río Moraca, norte de Podgorica, Montenegro, 2014-04-14, DD 10.JPG|desno|mini|Kanjon rijeke Morače.]]
Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iz turskog perioda sačuvana je ''Sahat-kula'' iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], dvije od nekadašnjih šest [[džamija]] (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sačinjavaju ''Staru varoš''.

Iz perioda [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] najvažniji je Dvorac kralja [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]] u parku ''Kruševac'', danas Centar za suvremenu umjetnost.

Glavno obilježje grada dugo su bile soc-realističke građevine i blokovi zgrada, no dosta se toga promijenilo tijekom posljednjih godina, kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a [[13. srpnja]] [[2005.]] pušten je u promet novi, najveći most na Morači, ''[[Most Milenijum|Milenijum]]'', koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

== Šport ==
* nogometni klub Budućnost
* muški košarkaški klub Budućnost
* ženski rukometni klub Budućnost
&lt;!-- OFK Titograd, kako se sad zove? --&gt;
* [[Boro Miranović]], višestruki državni prvak u body buildingu&lt;ref&gt;(crnog.) [http://spiritus-movens.me/ljudi/02/11/boro-miranovic-zaboravljen-kralj/ Spiritus movens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213090449/http://spiritus-movens.me/ljudi/02/11/boro-miranovic-zaboravljen-kralj/ |date=13. veljače 2017. }} (Volim Podgoricu/dijaspora.news): ''Boro Miranović, zaboravljen i kralj '' (pristupljeno 12. veljače 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
*[http://www.montenegroberza.com/code/navigate.asp?Id=718 Članak o modernizaciji crnogorske željeznice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150611004629/http://www.montenegroberza.com/code/navigate.asp?Id=718 |date=11. lipnja 2015. }}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.podgorica.me/ Službene stranice grada Podgorice]

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Podgorica
|commonshr      = Podgorica
|commonscat     = Podgorica
|commonscathr   = Podgorica
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Crna Gora}}
{{Upravna podjela Crne Gore}}
{{Naselja u Podgorici}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Općine u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Podgorica| ]]</text>
      <sha1>ox6ii70slnm8c3sjsliss3ueq4bq3zf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genocid u Srebrenici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18177</id>
    <revision>
      <id>7520776</id>
      <parentid>7492112</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:50:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>328610</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63815" sha1="gfld0dcs8i6pvrg4umal87qcmxe0a04" xml:space="preserve">[[Datoteka:Potocari2007.jpg|mini|250px|Potočari, [[11. srpnja]] [[2007.]]]]
[[Datoteka:Srebrenica2007.jpg|mini|250px|Priprema za pokop 465 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]]]]
[[Datoteka:ICMP-PIP.jpg|mini|250px|Mrtvačnica s posmrtnim ostatcima iz [[Srebrenica|Srebrenice]] koji čekaju na identifikaciju]]
'''Genocid u Srebrenici''' je [[ratni zločin]] izvršen u razdoblju od [[13. srpnja|13.]] do [[19. srpnja]] [[1995.]] godine, tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], u kojemu su [[Vojska Republike Srpske]] i posebna [[srbija]]nska vojna postrojba [[Škorpioni (paravojna postrojba)|Škorpioni]] ubili najmanje 8372 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca i dječaka s područja enklave [[Srebrenica]].

Srebreničku enklavu je [[1993.]] godine [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeće sigurnosti UN-a]] proglasilo zaštićenim područjem, a zauzele su je srpske snage [[11. srpnja]] [[1995.]] godine. Prema standardnim podatcima, srpske snage ubile su između 7000 i 8000 nenaoružanih Bošnjaka među kojima su se nalazili dječaci i muškarci u dobi od 13 do 77 godina.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/en/krs-tj010802e.pdf Tužiteljstvo protiv Radoslava Krstića]  {{eng oznaka}} ICTY, 2. kolovoza 2001. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubojstva bio je plaćenik 10. diverzantskog odreda [[Dražen Erdemović]], koji je osuđen u studenome [[1996.]] na pet godina zatvora. Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je bio oslobođen, a na temelju njegova iskaza iz kolovoza 2001. osuđen je general [[Radislav Krstić]].

Pad bošnjačke enklave [[Žepa|Žepe]], koju je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine proglasilo zaštićenim područjem, dogodio se [[25. srpnja]] [[1995.]] godine. Kao posljedica sukoba između srpskih snaga i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] poginulo je oko 70 ljudi. Ranjeni civili evakuirani su u [[Sarajevo]] i [[Kladanj]], a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe. Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik ARBiH [[Avdo Palić]] kojega su Srbi zarobili tijekom pregovora o uvjetima predaje žepačkog garnizona [[27. srpnja]] [[1995.]] u kampu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]], te je kasnije ubijen.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krajina.ba/na-danasnji-dan-ubijen-heroj-odbrane-zepe-avdo-palic/ |title=Na današnji dan ubijen heroj odbrane Žepe Avdo Palić |date=2017-09-05 |publisher=krajina.ba |accessdate=2018-11-19 |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119214657/https://www.krajina.ba/na-danasnji-dan-ubijen-heroj-odbrane-zepe-avdo-palic/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada Srebrenice i Žepe, [[NATO]] je usvojio plan bombardiranja srpskih ciljeva i prijetnjom sile kako bi spriječili napade srpskih snaga na zaštićenu zonu u [[Goražde|Goraždu]]. Tvrdnja predsjednika [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da je nestalo između 7 i 10 tisuća muslimana, kao i druga granata na tržnici u [[Markale|Markalama]] u Sarajevu, bili su povod za masovno bombardiranje Republike Srpske. Konačno su u kolovozu 1995. godine hrvatske snage – [[Hrvatska vojska|HV]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]], zajedno s Armijom RBiH potisnuli [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] u akcijama koje su trajale do prosinca 1995. godine, omogućivši potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] kojim je zaključen rat u BiH.

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], [[Europski parlament]] i [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika za BiH]], označili su pokolj u Srebrenici kao genocid.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0028+0+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN Rezolucija Europskoga parlamenta od 15. siječnja 2009.]  {{eng oznaka}} Europski parlament, 15. siječnja 2009. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ohr.int/print/?content_id=40028 Decision Enacting the Law on the Center for the Srebrenica-Potocari Memorial and Cemetery for the Victims of the 1995 Genocide]  {{eng oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606075959/http://www.ohr.int/print/?content_id=40028 |date=6. lipnja 2011. }} OHR, 25. lipnja 2007. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Službena vlast [[Republika Srpska|Republike Srpske]] preuzela je odgovornost za počinjeni pokolj u Srebrenici 2003. godine.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 Otvaranje najmračnije stranice]  {{srp oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229163349/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 |date=29. veljače 2012. }}. ''Vreme'', 1. srpnja 2004. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; [[Narodna skupština Republike Srbije]] osudila je pokolj [[2010.]]&lt;ref&gt;[http://lenta.ru/news/2010/03/31/apology/ Сербский парламент извинился за массовое убийство в Сребренице]  {{rus oznaka}}. Lenta, 31. ožujka 2010. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; U [[Siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] označio je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao [[genocid]]. [[Europski parlament]] je u siječnju [[2009.]] godine proglasio [[11. srpnja]] „Danom sjećanja na genocid u Srebrenici”.

Dana 23. svibnja 2024. godine, [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjeni Narodi]] usvojili su rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a kojom se također osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-23|title=UN approves annual commemoration of 1995 Srebrenica genocide|url=https://www.euronews.com/2024/05/23/un-approves-annual-commemoration-of-1995-srebrenica-genocide|access-date=2024-05-25|website=euronews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-23|title=Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-69055449|access-date=2024-05-25|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

== Uvod ==
[[Bosna i Hercegovina]] je svoj put prema nezavisnosti započela [[15. listopada]] [[1991.]] godine parlamentarnom deklaracijom o [[suverenost]]i. [[Europska zajednica]] priznala je Republiku Bosnu i Hercegovinu [[6. travnja]] [[1992.]] godine, a [[SAD|Sjedinjene Države]] učinile su to idućeg dana. Međutim, stvar nije bila riješena međunarodnim priznanjem jer je u to vrijeme počela ofenziva srpskih snaga sa svrhom osvajanja i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] teritorija. Međunarodna zajednica pokušala je u više navrata uspostaviti [[mir]], no ti su pokušaji imali tek ograničen uspjeh. U istočnom dijelu Bosne, koji je u blizini Srbije, razvio se osobito žestok napad Srba.

[[Datoteka:Srebrenica 1994.png|mini|desno|200px|Enklave Srebrenica i Žepa]]

[[Srbi]] su namjeravali sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao sastavni dio bivše države. To je bio njihov temeljni i dugoročni [[politika|politički]] cilj u Bosni i Hercegovini. Željeli su živjeti u istoj [[država|državi]] s drugim Srbima, a jedina država koja je to mogla jamčiti bila je [[SFRJ|Jugoslavija]]. Srbi su shvatili da područje srednjeg [[Podrinje|Podrinja]] za njih ima golemo [[strategija|strateško]] značenje. Bez srednjeg Podrinja ne bi bilo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], ne bi bilo teritorijalnog integriteta srpskih etničkih teritorija. Umjesto toga, srpsko bi stanovništvo bilo prisiljeno prihvatiti takozvani status [[enklava|enklave]] na svojim etničkim teritorijama. Teritorij bi bio podijeljen na dva dijela, cijelo područje bi bilo razbijeno i bilo bi odvojeno od same Srbije i područja nastanjenih gotovo 100% srpskim stanovništvom.

Usprkos tome što je u [[Srebrenica|Srebrenici]] stanovništvo bilo pretežno [[Bošnjaci|bošnjačko]], srpske paravojne snage s tog područja i iz susjednih dijelova istočne Bosne početkom su [[1992.]] godine na nekoliko tjedana okupirale [[grad]]. Međutim, u svibnju 1992. godine skupina boraca [[Armija RBiH|Armije RBiH]] pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]] uspjela je ponovo osvojiti Srebrenicu. Tijekom nekoliko idućih mjeseci Orić i njegovi ljudi širili su oslobođeni teritorij serijom iznenadnih napada. Do rujna 1992. godine snage Armije RBiH iz Srebrenice spojile su se sa snagama iz [[Žepa|Žepe]], grada pod bošnjačkom kontrolom [[jug|južno]] od Srebrenice. Do siječnja [[1993.]] godine enklava je dodatno proširena, tako da je uključivala [[Cerska|Cersku]], enklavu pod kontrolom Bošnjaka, koja se nalazila [[zapad]]no od Srebrenice. U to je vrijeme srebrenička enklava dostigla svoj najveći opseg od 900 kvadratnih kilometara, no nikada se nije spojila s glavnim područjem pod bosanskom kontrolom na zapadu i ostala je ranjiv otok usred teritorija pod kontrolom Srba.

''Vidi također:[[Napad na Kravicu]]''

U siječnju 1993. godine na pravoslani Božić muslimanske snage napale su srpsko selo [[Kravica|Kravice]]. Ubijeno je 49 Srba među kojima je bio i veliki broj civila. Srbi su odgovorili protunapadom koji je trajao nekoliko idućih mjeseci, osvojivši na kraju [[selo|sela]] [[Konjević Polje]] i Cersku, prekinuvši vezu između Srebrenice i Žepe i smanjivši veličinu srebreničke enklave na 150 kvadratnih kilometara. Stanovnici obližnjih područja, Bošnjaci, slili su se u grad Srebrenicu, tako da se broj njegovih stanovnika popeo na 50 000 do 60 000 ljudi. Za vrijeme tih vojnih aktivnosti u mjesecima nakon siječnja 1993. pojavili su se izvještaji o [[teror]]u Bošnjaka nad srpskim [[civil]]ima, kao i o srpskom teroru nad bošnjačkim [[civili]]ma.

Zapovjednik Zaštitnih snaga UN-a ([[UNPROFOR]]), francuski general [[Philippe Morillon]] posjetio je Srebrenicu u ožujku 1993. Do tada je grad već postao prenapučen i vladali su uvjeti [[opsada|opsade]]. Srpske su snage u svom napredovanju prekinule dovod [[voda|vode]], tako da u gradu [[vodovod|tekuće vode]] gotovo i nije bilo. Ljudi su [[električna struja|struju]] dobivali iz improviziranih [[Električni generator|električnih generatora]]. [[Hrana]], [[lijekovi]] i druge nužne potrepštine bili su izuzetno rijetki. Prije odlaska, general Morillon je na javnom skupu [[panika|uspaničenim]] stanovnicima Srebrenice rekao da se grad nalazi pod zaštitom UN-a i da ih on nikada neće napustiti.

Između ožujka i travnja 1993. godine iz Srebrenice je pod pokroviteljstvom Visokog povjerenstva [[UN]]-a za [[izbjeglica|izbjeglice]] ([[UNHCR]]) [[evakuacija|evakuirano]] između 8.000 i 9.000 Bošnjaka. Evakuacijama su se, međutim, protivile bosanske vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]], smatrajući da se time doprinosi etničkom čišćenju teritorija.

Srpske su vlasti i dalje ostale usredotočene na zauzimanje enklave, koja je zbog svoje blizine srpskoj granici i zbog činjenice da je bila potpuno okružena teritorijem pod kontrolom Srba bila i strateški važna i lako osvojiva. Srbi su [[13. travnja]] 1993. godine predstavnicima UNHCR-a rekli da će u roku od dva dana napasti grad ako se Bošnjaci ne predaju i ne pristanu na evakuaciju.

=== Travanj 1993.: Vijeće sigurnosti proglašava Srebrenicu ‘zaštićenom zonom’ ===
[[Datoteka:Srebrenica Center 2.JPG|right|thumb|200px|Razrušena kuća u Srebrenici nakon sukoba]]

[[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeće sigurnosti]] je [[16. travnja]] 1993. godine reagiralo tako što je donijelo rezoluciju kojom je proglasio da «sve strane i drugi, Srebrenicu i njenu okolinu trebaju smatrati ‘zaštićenom zonom’ koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu.» Istovremeno je Vijeće sigurnosti pod zaštitu UN-a stavilo još dvije enklave, Žepu i [[Goražde]].

Prva skupina vojnika UNPROFOR-a stigla je u Srebrenicu [[18. travnja]] 1993. godine.

Općenito se smatralo da su srpske snage koje su okruživale enklavu disciplinirane i dobro naoružane. VRS (Vojska Republike Srpske) bila je organizirana po teritorijalnom principu i Srebrenica je pripadala području pod kontrolom Drinskog korpusa. Oko enklave je bilo razmješteno između 1.000 i 2.000 vojnika iz tri [[brigada|brigade]] Drinskog korpusa. Te su snage bile opremljene [[tenk]]ovima, oklopnim vozilima, [[topništvo|topničkim]] [[oružje]]m i [[minobacač]]ima. Jedinica ARBiH koja je ostala u enklavi, naime 28. divizija, nije bila ni dobro organizirana ni dobro opremljena. Nedostajala je čvrsta komandna struktura i sistem [[komunikacije]]; neki od vojnika ARBiH imali su stare lovačke [[puška|puške]] ili uopće nisu imali oružja, a samo nekolicina njih imala je prave [[uniforma|uniforme]]. Međutim, Raspravno vijeće [[Haaški sud|Haaškog suda]] saslušalo je i svjedočenja da 28. divizija nije bila onako slaba kakvom su je neki opisivali. Sigurno je da je broj ljudi u 28. diviziji nadmašivao broj ljudi u Drinskom korpusu, te da su se protiv snaga VRS-a na tom području redovno provodila izviđanja i diverzije.

Od samog početka obje su strane u sukobu kršile sporazum o ‘zaštićenoj zoni’. Raspravno vijeće čulo je svjedočenja o smišljenoj strategiji Srba da se međunarodnim konvojima pomoći ograniči pristup u enklavu. Pukovnik [[Thomas Karremans]] (zapovjednik [[Nizozemska|Nizozemskog]] bataljuna) izjavio je u svom svjedočenju da su srpske snage sprečavale njegovom ljudstvu da se vrati u enklavu, te da se sprečavalo i unošenje opreme i municije. Nužne potrepštine, poput hrane, lijekova i [[goriva]], bivale su sve rjeđe. Neki Bošnjaci u Srebrenici žalili su se na napade srpskih vojnika.

Raspravno je vijeće saslušalo velikim dijelom neosporeno i vjerodostojno svjedočenje o sustavnom odbijanju Bošnjaka da se pridržavaju sporazuma o demilitarizaciji ‘zaštićene zone’. Bosanski su [[helikopter]]i letjeli kršeći time odredbu o zoni zabrane letenja, ARBiH je otvarala vatru prema srpskim linijama i kretala se kroz ‘zaštićenu zonu’, 28. divizija nastavila se naoružavati, a ARBiH je prisvojila barem jedan dio [[humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]] koja je stizala u enklavu. Srbima se činilo da bosanske snage u Srebrenici koriste ‘zaštićenu zonu’ kao prikladnu bazu za pokretanje ofenziva protiv VRS-a, a da UNPROFOR ništa ne čini kako bi to spriječio. General Halilović je priznao da su bosanski helikopteri letjeli i time kršili zabranu letenja, te da je on osobno poslao osam helikoptera s municijom za 28. diviziju. U [[moral]]nom smislu on to nije shvaćao kao kršenje sporazuma o ‘zaštićenoj zoni’, s obzirom na to da su Bošnjaci od početka bili iznimno loše opskrbljeni oružjem.

=== Početak 1995.: u srebreničkoj ‘zaštićenoj zoni’ stanje se pogoršava ===

Početkom [[1995.]] godine do enklave je uspijevalo stići sve manje konvoja sa zalihama. Vojnici Nizozemskog bataljuna koji su stigli u siječnju 1995. vidjeli su kako se situacija tokom mjeseci nakon njihovog dolaska rapidno pogoršava. Već siromašni izvori opskrbe civilnog stanovništva još su se više smanjili, pa su čak i zalihe hrane, lijekova, goriva i municije snaga UN-a postale kritično oskudne. Na kraju su mirotvorne snage imale toliko malo goriva da su bile prisiljene enklavom patrolirati pješice. Vojnicima Nizozemskog bataljona, koji su radi dopusta napustili to područje, nije bilo dopušteno da se vrate te je njihov broj sa 600 opao na 400 ljudi.

Od srpske vojske stizali su i drugi zloslutni znakovi. U ožujku i travnju nizozemski vojnici primijetili su jačanje srpskih snaga u blizini dvije promatračke točke, OP Romeo i OP Quebec. Činilo se da su novopridošli srpski vojnici opremljeniji i discipliniraniji. Jedan od komandanata bosanskih snaga rekao je jednom vojniku Nizozemskog bataljuna da Srbi imaju u planu zauzeti te dvije promatračke točke.

=== Proljeće 1995.: Srbi planiraju napad na srebreničku ‘zaštićenu zonu’ ===
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|mini|120 px|Radovan Karadžić]]

U ožujku 1995. godine [[Radovan Karadžić]], predsjednik Republike Srpske (RS), reagirajući na pritisak međunarodne zajednice da se okonča [[rat]] i na tekuće napore da se pregovorima postigne [[mir]]ovni sporazum, izdao je direktivu VRS-u u vezi s dugoročnom strategijom snaga VRS-a u enklavi. U toj direktivi, poznatoj pod nazivom «Direktiva 7», konkretno se navodi da VRS treba:

{{citat2|[...] izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime sprečiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uvjete totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života meštana u Srebrenici.|15px|15px|Radovan Karadžić|Direktiva 7}}

Točno kao što je i bilo predviđeno tom direktivom, sredinom 1995. godine humanitarna je situacija za bosansko-muslimanske civile i vojno osoblje u enklavi postala [[katastrofa]]lna. Početkom srpnja 1995. godine iz niza izvještaja 28. divizije vidi se kako su snage ABiH u enklavi hitno tražile deblokadu koridora za humanitarnu pomoć i kako su, kada to nije uspjelo, civili počeli umirati od [[glad]]i.

=== Razdoblje od [[6. srpnja|6.]] do [[11. srpnja]] 1995.: zauzimanje Srebrenice ===

Ofanziva VRS-a na Srebrenicu i Žepu, pod nazivom Operacija Krivaja 95 i Stupčanica 95, započela je 6. srpnja 1995. Sljedećih dana, pet promatračkih točaka UNPROFOR-a u [[jug|južnom]] dijelu enklave padaju jedna za drugom zbog napredovanja snaga bosanskih Srba. Neki od nizozemskih vojnika povukli su se u enklavu nakon što su njihovi položaji bili napadnuti, dok su se posade drugih promatračkih točaka predale bosanskim Srbima. Istovremeno su se obrambene snage ABiH našle pod teškom vatrom i bile potisnute natrag prema gradu.

Ujutro [[10. srpnja]] 1995. godine situacija u samoj Srebrenici bila je napeta. Stanovnici, od kojih su neki bili naoružani, preplavili su ulice grada. Pukovnik Karremans slao je hitne zahtjeve kojima je tražio zračnu podršku [[NATO]]-a radi obrane grada, no nikakva pomoć nije stigla do otprilike 14:30 sati 11. srpnja 1995. godine, kada je NATO bombardirao tenkove VRS-a koji su se primicali gradu. [[Zrakoplov]]i NATO-a pokušali su bombardirati i artiljerijske položaje VRS-a iznad grada, no tu su operaciju morali prekinuti zbog slabe vidljivosti. Planovi NATO-a da nastavi sa zračnim napadima odbačeni su nakon što je VRS zaprijetio da će ubiti nizozemske vojnike koji su se nalazili u zarobljeništvu VRS-a, te da će granatirati bazu UN-a u Potočarima, izvan grada, kao i okolna područja, na koja je pobjeglo 20.000 do 30.000 civila. &lt;!--  ??? [138] --&gt;

== Masakr ==

=== Masa ljudi u Potočarima ===
Suočeni s činjenicom da je Srebrenica pala pod kontrolu srpskih snaga, tisuće je bošnjačkih stanovnika Srebrenice pobjeglo u Potočare kako bi potražili zaštitu u bazi UN-a. Do večeri 11. srpnja 1995. godine u Potočarima se okupilo između 20.000 i 25.000 bošnjačkih izbjeglica. Njih nekoliko tisuća nahrupilo je u samu bazu UN-a, dok su se drugi smjestili po obližnjim tvornicama i poljima. Iako su tamo velikom većinom bili okupljeni [[žena|žene]], [[djeca]], starci i [[invalid]]i, &lt;!--   ???[143] --&gt;svjedoci su procijenili da se u samoj bazi UN-a nalazilo najmanje 300 [[muškarac]]a, dok ih je u masi izvan baze bilo između 600 i 900.

Uvjeti u Potočarima bili su nehumani. Bilo je vrlo malo hrane i vode, a srpanjske vrućine su bile nesnosne. Jedan od časnika Nizozemskog bataljuna opisao je situaciju na sljedeći način:
 
{{citat2|Bili su u stanju panike, bili su [[strah|uplašeni]] i gurali su se prema vojnicima, mojim vojnicima, vojnicima UN-a koji su ih pokušavali smiriti. Ljudi koji bi pali, bili su pregaženi. Situacija je bila kaotična.|15px|15px|Pripadnik Nizozemskog bataljuna}}

==== Dana [[12. srpnja|12.]] i [[13. srpnja]]: zločini u Potočarima ====
Kako je prolazio dan 12. srpnja 1995. godine, ionako teški fizički uvjeti postali su još gori zbog aktivne kampanje terora, koja je povećala paniku stanovništva, tako da su svi izbezumljeno željeli otići. Izbjeglice u bazi vidjele su srpske vojnike kako pale kuće i stogove sijena. Dana 12. srpnja poslijepodne srpski su se vojnici umiješali u masu. Jedan se svjedok sjeća kako je čuo vojnike da psuju bosanske [[Islam|muslimane]] i govore im da odu, da će biti poklani, da je to srpska zemlja. Došlo je do ubojstava.

U kasnim jutarnjim satima 12. srpnja jedan je svjedok vidio hrpu od 20 do 30 tijela nagomilanih iza zgrade «Transporta» u Potočarima, uz neki [[stroj]] nalik na [[traktor]]. Drugi je svjedok izjavio da je 12. srpnja oko podneva vidio jednog vojnika kako je nožem ubio dijete usred gomile [[prognanik]]a. Izjavio je također da je iza tvornice [[cink]]a vidio srpske vojnike kako ubijaju više od stotinu bošnjačkih muškaraca i potom tovare njihova tijela na [[kamion]].

Kako se smračilo, teror se pojačao. Krici, puščana paljba i drugi zastrašujući zvuci mogli su se čuti tokom cijele noći i nitko nije mogao spavati. Vojnici su izvlačili ljude iz gomile i odvodili ih. Neki bi se vratili, a neki ne. Jedan je svjedok ispričao da su te noći odveli trojicu braće, od kojih je jedan bio tek dijete, dok su ostali bili [[adolescencija|adolescenti]]. Kada ih je majka krenula tražiti, našla ih je zaklane.

Te noći je bolničar Nizozemskog bataljuna naletio na dvojicu srpskih vojnika koji su [[silovanje|silovali]] jednu mladu ženu:

{{citat2|Vidjeli smo dvojicu srpskih vojnika, od kojih je jedan čuvao stražu, a drugi je, skinutih hlača, ležao na jednoj djevojci. Vidjeli smo da djevojka leži na tlu, na nekoj vrsti dušeka. Na dušeku je bilo [[krv]]i, čak je i ona bila pokrivena krvlju. Na nogama je imala [[modrica|modrice]]. I po nogama joj je tekla krv. Bila je u potpunom [[šok]]u. Bila je potpuno izbezumljena.|15px|15px|Pripadnik Nizozemskog bataljuna}}

Tijekom noći i rano idućeg jutra mnoštvom su se proširile priče o silovanjima i [[ubojstvo|ubojstvima]], pa je u [[Sabirni logor|logoru]] zavladao još veći strah.

==== Odvajanje bošnjačkih muškaraca u Potočarima ====
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Massacre Victim 2 - Potocari 2007.jpg|right|thumb|170px|Ekshumacija ostataka žrtava u Srebrenici]]

Od jutra 12. srpnja srpske su snage počele izdvajati muškarce od ostalih izbjeglica u Potočarima i zadržavati ih na zasebnim mjestima. Jedan svjedok iz Nizozemskog bataljuna vidio je kako muškarce odvode na jednu lokaciju ispred tvornice cinka i potom kako ih iste večeri odvoze kamionom. Nadalje, kada su se bošnjačke izbjeglice počele ukrcavati u [[autobus]]e, srpski su vojnici sustavno izdvajali vojno sposobne muškarce koji su se u gužvi pokušavali ukrcati. Ponekad bi zadržali i mlađe i starije muškarce. Ti su ljudi odvođeni u zgradu u Potočarima poznatu kao «bijela kuća». Već je uvečer 12. srpnja major Robert Franken, zapovjednik Nizozemskog bataljuna, čuo da muškarci ne pristižu zajedno sa ženama i djecom na odredište u [[Kladanj|Kladnju]].

Dana 13. srpnja vojnici Nizozemskog bataljona primijetili su jasne znake da Srbi ubijaju neke od izdvojenih bošnjačkih muškaraca. Tako je, na primjer, vodnik David Vaasen vidio dvojicu vojnika kako jednog čovjeka odvode iza «bijele kuće». Čuo je potom hitac i vidio kako se ta dvojica vojnika vraćaju sami. Jedan drugi časnik Nizozemskog bataljuna vidio je srpske vojnike kako jednog nenaoružanog čovjeka ubijaju hicem u glavu. Čuo je i 20-40 hitaca iz [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] na sat tokom cijelog poslijepodneva. Kada su nizozemski vojnici pukovniku Josephu Kingoriju, vojnom promatraču Ujedinjenih naroda ([[UNMO]]) na području Srebrenice, rekli da odvode muškarce iza «bijele kuće» i da se ti muškarci više ne vraćaju, pukovnik Kingori se tamo uputio da bi ispitao što se događa. Kako se približavao tom mjestu, začuo je pucnje, no srpski su ga vojnici zaustavili prije no što je mogao ustanoviti što se događa.

=== Kolona bošnjačkih muškaraca ===
{{glavni|Zbjeg iz Srebrenice}}
Kako je situacija u Potočarima uvečer 11. srpnja postajala sve kritičnija, među Bošnjacima se proširio glas da se vojno sposobni muškarci trebaju povući u [[šuma|šumu]], organizirati kolonu zajedno s pripadnicima 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine i pokušati se probiti prema teritoriju na [[sjever]]u, pod kontrolom bosanskih [[vlast]]i. Oko 22h uvečer 11. srpnja «komanda divizije» je zajedno s bošnjačkim općinskim vlastima Srebrenice donijela odluku da se organizira [[zbjeg iz Srebrenice|kolona]]. Mlađi muškarci bojali su se da će ih ubiti ako padnu u srpske ruke u Potočarima i vjerovali da su im šanse veće ako kroz šume pokušaju pobjeći do [[Tuzla|Tuzle]].

Kolona se okupila u blizini sela [[Jaglići]] i [[Šušnjari]] i počela se kretati prema sjeveru. Svjedoci su procijenili da se u koloni povlačilo između 10 000 i 15 000 ljudi. Oko trećina muškaraca u koloni bili su bosanski vojnici iz 28. divizije, iako nisu svi vojnici bili naoružani.&lt;ref name=&quot;Čekić&quot;&gt;(boš.) [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 Bosnjaci.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812210012/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 |date=12. kolovoza 2016. }} Smail Čekić: ''Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici'', 8. srpnja 2009. (pristupljeno 22. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Oko ponoći 11. srpnja kolona se počela kretati duž poteza [[Konjević Polje]]-[[Bratunac]]. Dana 12. srpnja srpske su snage pokrenule topnički napad na kolonu koja je prelazila [[asfalt]]nu [[cesta|cestu]] na području između Konjević Polja i [[Nova Kasaba|Nove Kasabe]], na putu prema Tuzli. Samo otprilike jedna trećina muškarca uspješno je prešla asfaltnu cestu i kolona je razbijena u dva dijela. Cijeli dan i noć ostatak je kolone bio izložen jakoj vatri i granatiranju. Ljudi sa začelja kolone koji su preživjeli te patnje opisali su tu akciju kao «[[lov]] na ljude».

[[Datoteka:Map 61 - Bosnia - Srebrenica &amp; Zepa, July 1995.jpg|right|thumb|270px|Zemljovid operacija oko Srebrenice u srpnju 1995.]]

Muškarci Bošnjaci, koji su u Potočarima odvojeni od žena, djece i staraca (čiji broj je iznosio otprilike 1.000), prebačeni su u Bratunac, kamo su kasnije dovedeni bošnjački muškarci zarobljeni u koloni. Tisuće zarobljenih Bošnjaka, koji su u zarobljeništvo dospjeli nakon zauzimanja Srebrenice, pogubljeni su gotovo do posljednjeg čovjeka. Neke su ubijali vojnici koji su ih zarobili, pojedinačno ili u malim grupama, a neki su ubijeni na mjestima na kojima su bili privremeno zarobljeni. Međutim, većina njih pobijena je u pažljivo isplaniranim masovnim [[egzekucija]]ma, počevši od 13. srpnja, i to na području odmah sjeverno od Srebrenice.

Većina masovnih egzekucija odvijala se prema točno utvrđenom obrascu. Muškarce su prvo odvodili u prazne [[škola|škole]] ili skladišta. Nakon što bi ih tamo držali nekoliko sati, ukrcali bi ih u autobuse ili kamione, odveli na neko drugo mjesto i tamo ih pogubili. Polja na kojima su vršene egzekucije obično su se nalazila na osami. Zarobljenici su bili nenaoružani, no u mnogim slučajevima poduzete su mjere da se otpor svede na minimum, tako što su zarobljenicima stavljali poveze na [[oči]], ruke vezali na leđima ili skidali cipele. Kada bi stigli na mjesta egzekucije, ljude su u malim grupama iskrcavali s kamiona, postrojavali ih i strijeljali. One koji su preživjeli prve rafale iz vatrenog oružja ubijali bi pojedinačnim hicem, no katkada su ih prethodno ostavljali da neko vrijeme pate.

=== Plan pogubljenja bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice ===

Napravljen je koordinirani plan da se zarobe svi vojno sposobni bošnjački muškarci. Među zarobljenima našli su se, ustvari, i mnogi dječaci znatno mlađi od te dobi i muškarci koji su bili nekoliko godina stariji, a koji su ostali u enklavi nakon zauzimanja Srebrenice. Ti su se muškarci i dječaci našli na udaru bez obzira na to jesu li odlučili pobjeći u Potočare ili pridružiti se koloni Bošnjaka.

Iako su Srbi duže vrijeme bili optuženi za [[masakr]], priznanja od strane srpskih vlasti nije bilo sve do srpnja [[2004.]] godine, kada su srpske vlasti priznale da su njihove sigurnosne snage izvršile pokolj. Komisija za Srebrenicu Republike Srpske u svom je finalnom izvještaju priznala da je ubojstvo više od 7.800 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo planirano. Komisija je ustanovila da je više od 7.800 ljudi ubijeno nakon što su skupljena 34 popisa s imenima žrtava.

=== Masovne egzekucije ===

Obimno planiranje i koordinacija na visokoj razini, bez čega ne bi u nekoliko dana bilo moguće pobiti tisuće ljudi, očigledni su i iz najšturijeg opisa razmjera i [[metoda|metodičnosti]] kojom su se egzekucije izvršavale.

==== Dana 13. srpnja ujutro: egzekucije na Jadru ====
Jedna egzekucija manjih razmjera izvršena je na rijeci [[Jadar]] 13. srpnja. Sedamnaest je muškaraca odvezeno na mjesto na obali Jadra. Muškarce su ondje postrojili i strijeljali. Jedan svjedok, koga je metak pogodio u kuk, skočio je u rijeku i uspio pobjeći.

==== Dana 13. srpnja poslijepodne: egzekucije u Cerskoj dolini ====
Prva velika egzekucija dogodila se poslijepodne 13. srpnja 1995. godine. Između 1.000 i 1.500 bošnjačkih muškaraca iz kolone – koji su bježali kroz šumu i 13. srpnja poslijepodne bili zarobljeni i zatočeni na poljani kod Sandića – odvedeno je autobusima ili pješice u skladište u [[Kravica|Kravici]]. Oko 18.00h, kad se skladište napunilo, vojnici su počeli unutra ubacivati ručne [[bomba|bombe]] i pucati u ljude nagurane u skladištu. Jedan od preživjelih prisjeća se:

{{citat2|Odjednom, u skladištu je nastala velika pucnjava, a mi nismo znali odakle dolazi. Bilo je pušaka, ručnih bombi, rafala; u skladištu se tako zamračilo da ništa nismo mogli vidjeti. Ljudi su počeli jaukati, vikati, zapomagati. Onda bi nastalo zatišje, pa bi onda odjednom sve počelo iznova. I tako su oni nastavili pucati sve dok nije pala noć.|15px|15px|''Svjedočanstvo preživjeloga''}}&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt;

Stražari raspoređeni oko zgrade ubijali su zatvorenike koji su pokušavali pobjeći kroz prozore. Kad je pucnjava prestala, skladište je bilo puno leševa.

[[DNK#DNK i kriminal|Analiza DNK]] kose, krvi i ostataka eksplozivnih materijala sakupljenih u skladištu Kravica jaki su [[dokaz]]i da se ondje ubijalo. Na zidovima i podu zgrade vještaci su pronašli tragove hitaca, ostatke [[eksploziv]]nog materijala, metaka i čahura, kao i ostatke ljudske krvi, [[kosti]]ju i tkiva.
Forenzički dokazi koje je predočio tužitelj upućuju na vezu između skladišta u Kravici, primarne [[masovna grobnica|masovne grobnice]] poznate kao Glogova 2 i sekundarne grobnice poznate pod nazivom Zeleni Jadar 5.

==== Dana 13. i [[14. srpnja]]: Tišća ====
Autobusi pretrpani bošnjačkim ženama, djecom i starcima na putu iz Potočara u Kladanj bili su zaustavljeni u [[Tišća|Tišći]] i pretraženi, a bošnjački muškarci koji su u njima zatečeni iskrcani su iz autobusa.

Svjedočenje otkriva da je u Tišći izvršena vrlo organizirana operacija. Jednog su svjedoka u predmetu Krstić s te kontrolne točke odveli u obližnju školu, gdje se već nalazio stanovit broj drugih zarobljenika. Jedan je časnik dao uputstva vojniku koji je svjedoka sprovodio u obližnju školu. Čini se da je u školi bio jedan vojnik koji je prenosio i primao naređenja putem poljskog [[telefon]]a. Negdje oko ponoći, svjedoka su zajedno s još 22 muškarca ukrcali u kamion, s rukama vezanim na leđima. U jednom je trenutku kamion stao, a vojnik, koji se tamo nalazio, rekao je: «Ne ovamo. Odvezi ih gore, tamo gdje su već odvozili ljude.» Kamion je došao do druge točke, a vojnici su stali oko stražnjeg dijela kamiona i počeli pucati u zarobljenike.

==== Dana 14. srpnja: zatočenje u školi u Grbavcima i stratište u Orahovcu ====
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|Ratko Mladić]]

Velika skupina zatvorenika koje su preko noći držali u Bratuncu odvezena je rano ujutro 14. srpnja konvojem od 30 autobusa u školu u Grbavcima kod Orahovca. &lt;!--  ???[600] --&gt;Kad su stigli, školska je [[gimnastika|gimnastička]] dvorana već bila napola puna zarobljenicima koji su pristizali od ranih jutarnjih sati,&lt;!--  [601] --&gt; da bi se za nekoliko sati zgrada potpuno napunila. Preživjeli procjenjuju da je tamo bilo između 2.000 i 2.500 ljudi, među kojima je bilo i vrlo mladih i vrlo starih, iako je optužba u predmetu Krstić sugerirala kako je to možda pretjerana procjena i kako je vjerojatnije da je na toj lokaciji bilo oko 1.000 zarobljenika. U jednom je trenutku, prema sjećanju jednog svjedoka, došao general Mladić i ljudima rekao: «Eto, vaša vlada vas ne želi pa se ja moram za vas pobrinuti».

Nakon što su ih u gimnastičkoj sali držali nekoliko sati, muškarce su toga poslijepodneva u manjim grupama odvodili na stratišta. Na odlasku iz gimnastičke sale, svaki je zatvorenik dobio povez za oči i nešto vode. Zatvorenike su zatim kamionima odvozili na stratišta udaljena manje od jednog kilometra. Muškarce bi postrojili i pucali im u leđa. One koji su preživjeli prvu paljbu ubili bi dodatnim hicem. Korištene su dvije susjedne livade: kad se jedna napunila tijelima, egzekutori su se preselili na drugu. Dok su se vršile egzekucije, kako su izjavili preživjeli, teška je mehanizacija kopala jame. Jedan je svjedok u predmetu Krstić, koji je preživio strijeljanje pretvarajući se da je mrtav, izvijestio da se general Mladić dovezao u [[crvena|crvenom]] [[automobil]]u i promatrao neke od egzekucija.

Forenzički dokazi potkrepljuju ključne momente iskaza preživjelih. [[Fotografija|Fotografije]] snimljene iz zraka pokazuju da je [[tlo]] u Orahovcu bilo prekopavano između [[5. srpnja|5.]] i [[27. srpnja]], a zatim ponovo između [[7. rujna|7.]] i [[27. rujna]] 1995. godine. U tom su području otkrivene dvije primarne masovne grobnice, koje su istražitelji nazvali ''Lažete 1'' i ''Lažete 2''. Grobni lokalitet Lažete 1 Tužilaštvo Haškog tribunala ekshumiralo je između 13. srpnja i [[3. kolovoza]] [[2000.]] godine. Svi od 130 nađenih pojedinaca za koje se [[spol]] mogao utvrditi bili su muškarci. U grobnici je nađeno 138 poveza za oči. Tokom ekshumacija na tom je lokalitetu nađen identifikacijski materijal dvadeset i tri osobe registrirane kao nestale nakon pada Srebrenice. Grobni lokalitet Lažete 2 djelomično je ekshumirao zajednički tim Tužilaštva i organizacije «Liječnici za ljudska prava», između [[19. kolovoza]] i [[9. rujna]] [[1996.]] godine, a čitava je ekshumacija završena 2000. godine. Sve 243 žrtve iz Lažeta 2 bili su muškarci, a vještaci su ustanovili da je golema većina umrla od ozljeda nanesenih vatrenim oružjem. Osim toga, nađeno je 147 poveza za oči. Noge jedne žrtve bile su sputane platnenom vrećom. Forenzičke analize uzoraka tla i [[pelud]]i, poveza za oči, [[ligatura]], čahura i zračnih snimaka iskopanih i naknadno prekopanih grobnica po datumima pokazale su, nadalje, da su tijela iz grobnica u Lažetama 1 i Lažetama 2 bila uklonjena i ponovo ukopana u sekundarne grobnice na lokalitetima nazvanim ''Cesta za Hodžiće 3'', ''4'' i ''5''. Zračne snimke pokazuju da su te sekundarne grobnice nastale između 7. rujna i [[2. listopada]] 1995. godine, a Tužilaštvo ih je sve ekshumiralo [[1998.]] godine.

==== Dana 14. i [[16. srpnja]]: zatočenje u školi u Pilici, stratište na Vojnoj ekonomiji Branjevo ====
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|right|thumb|230px|Masovna grobnica u [[Potočari]]ma, 2007.]]

Dana 14. srpnja, u školu u selu [[Pilica]], sjeverno od [[Zvornik]]a, autobusima je prevezeno još zarobljenika. Kao i u drugim objektima zatočenja, ni ovdje nije bilo hrane ni vode te je veći broj muškaraca [[smrt|umro]] od vrućine i [[dehidracija|dehidracije]] u gimnastičkoj dvorani škole. Ljude su u školi u Pilici držali dvije noći. Dana 16. srpnja, prema sada već poznatom obrascu, ljude su prozvali da izađu iz škole i ukrcali su ih u autobuse s rukama vezanim na leđima. Zatim su ih odvezli na Vojnu ekonomiju Branjevo gdje su ih postrojavali u grupe od 10 osoba te strijeljali.

[[Dražen Erdemović]], pred Haaškim sudom osuđen na 5 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS-a (prištapske jedinice Glavnog štaba) i sudjelovao je u masovnoj egzekuciji. Erdemović, koji je za vrijeme istrage i suđenja opetovano izražavao žaljenje zbog zločina koje je počinio, svjedočio je za optužbu u predmetu [[Radislav Krstić|Krstić]] i u svom je iskazu spomenuo i sljedeće:

{{citat2|Ljudima ispred nas je naređeno da se okrenu leđima prema nama. Nakon što su nam okrenuli leđa, mi smo u njih pucali. Izdana nam je naredba da pucamo.|15px|15px|Dražen Erdemović}}
Erdemović je rekao da su sve žrtve osim jedne nosile civilnu odjeću i da, uz iznimku jedne osobe koja je pokušala pobjeći, prije strijeljanja nitko nije pružio nikakav otpor. U nekim su slučajevima egzekutori bili naročito okrutni. Kada bi koji od vojnika prepoznao nekoga iz Srebrenice, toga bi [[čovjek]]a tukli i ponižavali prije nego što bi ga ubili. Erdemović je svoje kolege vojnike morao nagovarati da za strijeljanje prestanu koristiti [[mitraljez]]e: iako su mitraljezi zarobljenicima nanosili smrtne ozljede, smrt nije nastupala odmah pa su tako njihove muke bivale produžene.

Erdemović je posvjedočio da je 16. srpnja 1995. godine oko 15.00 sati, nakon što su završili s egzekucijom zarobljenika na Vojnoj ekonomiji Branjevo, njemu i ostalim vojnicima iz 10. diverzantskog odreda rečeno da grupa od 500 zarobljenih bosanskih muslimana iz Srebrenice pokušava pobjeći iz obližnjeg društvenog doma. Erdemović i ostali pripadnici njegove jedinice odbili su sudjelovati u daljnjem ubijanju. Tada im je rečeno da dođu na sastanak s potpukovnikom u kafić u Pilici. Erdemović i ostali vojnici otišli su u kafić kako se od njih tražilo, a dok su čekali, čuli su pucnjavu i detonacije ručnih bombi. Buka je trajala otprilike 15-20 minuta, nakon čega je jedan vojnik iz Bratunca ušao u kafić i prisutne obavijestio da je «sve gotovo».

Toga je dana na tom stratištu ubijeno između 1.000 i 1.200 ljudi.

Na fotografijama područja oko Vojne ekonomije Branjevo snimljenima iz zraka 17. srpnja 1995. vidi se velik broj leševa u polju pored Vojne ekonomije, kao i tragovi rovokopača koji je pokupio leševe iz polja.

Pronalaženje žrtava na području Srebrenice, često u masovnim grobnicama, njihova ekshumacija i identifikacija traje relativno sporo. Do [[2002.]] godine ekshumirano je 5.000 tijela, a identificirano ih je 200. Od tada je broj ekshumiranih tijela porastao na 6.000, a identificiranih na oko 2.000 (podatci iz [[2005.]] godine).

== Prekopavanja grobnica ==
[[Sudska medicina|Forenzički]] dokazi pokazuju da su početkom jeseni 1995. godine, srpske snage napravile značajan napor da se prikriju masovna pogubljenja tako što su premještali primarne grobnice u udaljene sekundarne grobnice. Forenzički dokazi također pokazuju da su u periodu od nekoliko tjedana u rujnu i početkom listopada 1995. godine srpske snage iskopale mnoge primarne grobnice i premjestile tijela u udaljene sekundarne grobnice. Forenzičke su analize uspjele povezati određene primarne i sekundarne grobnice:

**Branjevo vojna baza i Cancari put 12
**Petkovići brana i Liplje 2
**Orahovac (Lažete 2) i Hodžići put 5
**Orahovac (Lažete 1) i Hodžići put 3 i 4
**Glogova i Zeleni Jadar 5
**Kozluk i Cancari put 3

Dokazi o prekopavanjima pokazuju značajan napor da se leševi iz primarnih grobnica sakriju, što je nesumnjivo uzrokovano velikim međunarodnim pritiskom koji je uslijedio nakon pada Srebrenice. Takve ekstremne mjere ne bi bile neophodne da je većina ljudi (pokopanih u primarnim grobnicama) poginula u borbama.

== Epilog i nedavni događaji ==
[[Datoteka:Independent.jpg|mini|lijevo|Naslovna stranica engleskog ''Independenta'': «UN dopustio da 8.000 ljudi pogine u Bosni»]]

Vijesti o masakru prvi put su se pojavile u svjetskim [[mediji]]ma u kolovozu 1995. godine. Dana [[10. kolovoza]] Sjedinjene Američke Države objavile su satelitske fotografije koje su prikazale moguće masovne grobnice nedaleko od sela Nova Kasaba. Na temelju toga američki je izvjestitelj David Rohde posjetio sjeveroistočnu Bosnu i istražio slučaj na licu mjesta. Dana [[18. kolovoza]] Rohde je objavio u dnevnom listu «Christian Science Monitor» značajne vijesti i priče u kojima je iznio dokaze da se u srebreničkoj oblasti dogodio masakr velikih proporcija. Svjetski su mediji objavili da se veliki masakr nad Bošnjacima dogodio nakon što su srpske snage okupirale UN-ovu zaštićenu zonu i da UN-ovi promatrači nisu učinili ništa da to spriječe.

Godine 1996. su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, vojni i politički vođe Srba, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju optuženi za zločin genocida, [[zločin protiv čovječnosti]], te kršenje [[zakon]]a o običajima ratovanja. Radislavu Krstiću, najvišem časniku srpske vojske u Haaškom sudu, suđeno je 2000. godine za zločin genocida u Srebrenici. Godine 1995. Krstić je rukovodio napadom na Srebrenicu, zajedno s generalom Mladićem. U kolovozu [[2001.]] godine Radislav Krstić je osuđen po optužbi za zločin genocida i dobio je 46 godina [[zatvor]]ske kazne.

Nakon dugotrajne rasprave o pokolju u Srebrenici, u travnju [[2002.]] godine, nizozemska je vlada (drugi kabinet [[Wim Kok|Wima Koka]]) odlučila podnijeti kolektivnu [[ostavka|ostavku]], nakon službene istrage i izvješća kojeg je načinio [[Nederlands Instituut voor Oorlogsdocumentatie]].

''[[The Enclave]]'', trodijelna [[Televizija|televizijska]] serija bazirana na događajima u Srebrenici, prikazana je 1995. godine na nizozemskoj televiziji ''Nederlandse Publieke Omroep''. Potom je napravljen i film, koji je obuhvatio navedene dijelove serije.

U ožujku [[2003.]] godine izgrađen je Memorijalni cenatar u Potočarima, a otvorio ga je [[Bill Clinton]]. Prvih 600 identificiranih žrtava pokolja pokopano je [[31. ožujka]], dok je još 118 pokopano [[11. srpnja]] iste godine, na osmu godišnjicu pokolja. Na devetu godišnjicu pokolja, 11. srpnja [[2004.]] godine, ukopano je još 338 identificiranih žrtava.

'''Istraživačko dokumentacijski centar''' objavio je da je 7.711 osoba nestalo ili poginulo tijekom tog razdoblja.&lt;ref name=&quot;IDC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs |title=IDC: victim statistics |accessdate=2010-07-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs |archivedate=2010-12-03}}&lt;/ref&gt; Godine 2004. Visoki predstavnik međunarodne zajednice [[Paddy Ashdown]] prinudio je Vladu Republike Srpske da osnuje Komisiju za istragu događaja u Srebrenici. Komisija je u listopadu 2004. godine objavila izvješće u kojemu je potvrdila da je s područja Srebrenice nestalo ili poginulo 8.373 osoba (od toga su 7.793 osobe ubijene između 10. i 19. srpnja 1995. godine, a ostale nakon tog razdoblja), od čega je 500-injak bilo mlađe od 18 godina (tj. 1 od 16 žrtava) a popis uključuje i nekoliko desetaka žena i djevojčica.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Victims of the Srebrenica Massacre, The Polynational War Memorial, 1. kolovoza 2009. - [http://www.war-memorial.net/Victims-of-the-Srebrenica-Massacre-1.171]&lt;/ref&gt;
 
[[Datoteka:Srebrenica massacre memorial wall of names 2009 4.jpg|right|thumb|230px|Memorijalni centar u [[Potočari]]ma s imenima žrtava Srebrenice]]

Srpska strana osporavala je nalaze Komisije, tvrdeći da je Komisija radila pod pritiskom Visokog predstavnika. Međutim, [[Dragan Čavić]], [[predsjednik]] Republike Srpske, preko televizije je rekao da su srpske snage pobile nekoliko tisuća civila u Srebrenici, kršeći [[međunarodno pravo]]. Istaknuo je da je Srebrenica crno poglavlje [[Povijest Srbije|srpske povijesti]].&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 Otvaranje najmračnije stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229163349/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 |date=29. veljače 2012. }}&lt;/ref&gt;

Dana [[10. studenoga]] 2004. godine Vlada Republike Srpske objavila je službenu ispriku, nakon što je srpska vlada razmotrila izvještaj Komisije. Vlada Republike Srpske je priopćila:

{{citat2|Izvještaj jasno pokazuje da su ogromni zločini počinjeni u regiji Srebrenice, srpnja 1995.|15px|15px|''Iz službene isprike Vlade Republike Srpske}}&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166 &quot;Bosnian Serbs issue apology for massacre&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607144917/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166 |date=7. lipnja 2011. }} Associated Press, 11. studenogar 2004.&lt;/ref&gt;
Tri mjeseca kasnije, [[18. siječnja]] 2005. godine, dvojica su srpskih časnika – [[Vidoje Blagojević]] i [[Dragan Jokić]] – osuđeni i poslani u zatvor zbog sudjelovanja u srebreničkom pokolju.

Sredinom 2005. godine sarajevski je fotograf Tarik Samarah u suradnji s novoosnovanom [[nevladina organizacija|nevladinom organizacijom]] ''Inicijativa mladih za ljudska prava'' širom Beograda postavio 27 velikih reklaminih panoa u sjećanje na srebrenički pokolj. Panoi su izazvali veliku kontroverzu i mnogi su bili uništeni porukama na kojima je pisalo &quot;[[Nož]], žica, Srebrenica,&quot; &quot;Biće repriza,&quot; i &quot;Ratko Mladić&quot;.

Dana 11. srpnja 2005. godine navršilo se 10 godina od pokolja u Srebrenici. Komemorativnoj ceremoniji u Potočarima prisustvovalo je oko 50.000 ljudi i preko 40 državnih delegacija. Tog je dana pokopano još 610 identificiranih žrtava. Srpski predsjednik [[Boris Tadić]] također je prisustvovao komemoraciji, odao je počast i poklonio se pred [[tabut]]ima žrtava. Tadićevo je prisustvo izazvalo ogorčenje među srpskim ultranacionalistima, ali ga je pozdravila međunarodna zajednica. Francuski, nizozemski i britanski [[ministar|ministri]] također su bili prisutni, kao i [[Richard Holbrook]], bivši američki predstavnik za [[Balkan]]. Britanski tajnik vanjskih poslova [[Jack Straw]] ispričao se u ime međunarodne zajednice rekavši: «sramota je međunarodne zajednice da se ovakvo zlo dogodilo ispred našeg nosa, a da nismo učinili ništa».

Do danas je nastavljeno otkopavanje masovnih grobnica. Žrtve se s počastima [[pokop|pokapaju]], što za obiteljima poginulih daje osjećaj epiloga.

== Uloga Srbije ==
Dana [[2. srpnja]] 2005. godine pojavila se video-snimka [[zlostavljanje|zlostavljanja]] i egzekucije četvorice dječaka i dvojice mladića, žrtava srebreničkog pokolja. Dokaz se pojavio na suđenju [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] kao svjedočanstvo o umiješanosti pripadnika srpskih [[policija|policijskih]] jedinica u srebreničkom pokolju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.domovina.net/tribunal/ictytv/050601_milosevic_eng.ram |title=Video snimka |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20050613113637/http://www.domovina.net/tribunal/ictytv/050601_milosevic_eng.ram |archive-date=13. lipnja 2005. |access-date=15. kolovoza 2005.}}&lt;/ref&gt; Video-snimka prikazuje [[svećenik]]a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] koji blagoslivlja nekoliko vojnika. Potom se vojnici pojavljaju privodeći vezane civile i na kojima se vide tragovi fizičkog [[nasilje|nasilja]]. Ti su civili kasnije identificirani kao četvorica maloljetnika mlađih od 16 godina i dvojica ljudi dvadesetih godina. Dok se voze u kamionu, ležeći svezani na podu kamiona, vojnici ih udaraju nogama u glavu i psuju. Potom je prikazana egzekucija četvorice civila, koji su nakon toga snimljeni kako leže u polju. Zatim se čuje negodovanje snimatelja, koji se žali na ispražnjene [[baterija|baterije]], jer nije u stanju nastaviti snimanje. Vojnici naređuju dvojici civila da u obližnju štalu premjeste leševe tek ubijenih ljudi, nakon čega su i njih dvojica pogubljeni.

Video-snimka je izazvala [[javnost|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila popis od 3287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.

U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata – dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 |title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect |publisher=[[New York Times]] |author=Marlise Simons |language=engleski |date=2010-07-10 |accessdate=2010-07-11}}&lt;/ref&gt;

=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===

Dana [[27. srpnja]] 2005. godine američki je Zastupnički dom usvojio rezoluciju (H. Res 199, koju su predložili kongresnici Christopher Smith i Benjamin Cardin) i na taj način obilježio desetogodišnjicu pokolja u Srebrenici. Rezolucija je usvojena apsolutnom većinom, s 370 glasova ''za'', jednim glasom ''protiv'', dok su 62 glasača bila odsutna.

Rezolucija je višestranačka mjera kojom se obilježavao 11. srpnja 1995. – 2005. desetogodišnjica srebreničkog pokolja u kojemu su srpske snage preko 8000 muškaraca i dječaka detaljno i metodično odvojile od svojih kćeri, majki, sestara i supruga i potom ubile, zakopale u masovne grobnice i onda premjestile u sekundarne grobnice kako bi se prikrio zločin. Srebrenica je pala nakon napada srpskih snaga 11. srpnja 1995. godine. Grad je u to vrijeme bio UN-ova sigurnosna zona i pod zaštitom međunarodne zajednice. Masakr u Srebrenici bio je najgori pokolj u Europi poslije Drugog svjetskog rata.

Rezolucija kaže:&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Christopher Smith [http://chrissmith.house.gov/lawsandresolutions/hres199.htm H.Res. 199], Expressing the Sense of the House of Representatives Regarding the Massacre at Srebrenica in July 1995. Pristupljeno 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:SE00134:@@@D&amp;summ2=m&amp; CRS Summary: A resolution expressing the sense of the Senate regarding the massacre at Srebrenica in July 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110072211/http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:SE00134:@@@D&amp;summ2=m&amp; |date=10. siječnja 2016. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.opencongress.org/bill/109-sr134/show S.Res.134 A resolution expressing the sense of the Senate regarding the massacre at Srebrenica in July 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412033138/http://www.opencongress.org/bill/109-sr134/show |date=12. travnja 2009. }}, [http://www.opencongress.org www.opencongress.org]. Pristupljeno 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Politika [[agresija|agresije]] i etničkog čišćenja koju su implementirale srpske snage u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine s direktnom pomoći vlasti [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]), a koja je uzrokovala raseljenje više od 2.000.000 stanovnika i procjenjeno 200.000 žrtava, desetine tisuća silovanih ili na drugi način mučenih i zlostavljanih osoba, dok su nevini civili Sarajeva i drugih urbanih naselja bili neprestano izloženi granatiranju i snajperskim napadima; definirani su kao kriminalni čin genocida po [[definicija|definiciji]] kako navodi članak 2 Konvencije za prevenciju i kažnjavanje genocida, potpisan u [[Pariz]]u [[9. prosinca]] [[1948.]] godine i stavljen u punopravnu snagu [[12. siječnja]] [[1951.]] godine.|15px|15px|''Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199''}}

== Presude ==
{{glavni|Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg|right|thumb|230px|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.icty.org/sid/7964 |title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment |language=engleski |publisher=ICTY |date=2001-08-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm |title=War crimes case widens 'genocide' |language=engleski |publisher=BBC NEWS |date=2004-04-19}}&lt;/ref&gt; Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]&lt;ref name=&quot;ap&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.newsweek.com/id/76749 |title=Crimes Against Humanity |author=Rod Nordland |language=engleski |date=2001-08-13 |publisher=Newsweek |accessdate=2010-04-20}}&lt;/ref&gt;

[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.

Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.&lt;ref name=&quot;reverse&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network&lt;/ref&gt;

[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. &quot;''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''&quot;, objavio je ICTY.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre |publisher=CNN |date=2010-06-10 |access-date=11. lipnja 2010. |archive-date=7. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807113020/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm |title=Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica |publisher=BBC |date=2010-06-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici |title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici |publisher=Nacional |date=2010-06-10 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić|Milorada Trbića]] – između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločine – ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;popovic et al&quot;&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf |title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic |publisher=ICTY |date=2009-10-16 |accessdate=2010-07-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ |title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo |publisher=BIRN |date=2007-07-11 |accessdate=2010-07-08 |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902031651/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300002%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300794%2C17300797%2C17300798%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=2&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630552611407&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1249&amp;bih=50588&amp;psw=1249&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F67%2F10%2F3220%2F |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html |title=Karadzic war crimes trial set for late October |publisher=CNN |date=2009-10-17 |accessdate=2010-07-08 |archive-date=31. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091231152709/http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ |title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide |publisher=Balkaninsight |date=2009-10-16 |accessdate=2010-07-08}}&lt;/ref&gt;

[[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.

Prema presudi po žalbi u predmetu Radislav Krstić:&lt;ref&gt;Krstic Appeal, ICTY, par. 31, page 11. Date: 19 April 2003. | https://www.legal-tools.org/doc/86a108/pdf&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;„Odluka da se ne ubiju žene ili djeca može se objasniti osjetljivošću bosanskih Srba na javno mnijenje. Za razliku od ubijanja zarobljenih vojnika, takva akcija nije se mogla lako držati u tajnosti ili prikriti kao vojna operacija, te je stoga nosila povećan rizik od privlačenja međunarodne osude... Međunarodna pažnja usmjerena na Srebrenicu, u kombinaciji s prisustvom trupa UN-a u tom području, spriječila je članove Glavnog štaba VRS-a koji su osmislili genocidni plan da ga provedu na najdirektniji i najefikasniji način. Ograničeni okolnostima, usvojili su metodu koja bi im omogućila da provedu genocidni plan uz minimiziranje rizika od odmazde.“&lt;/blockquote&gt;

Štoviše, kako je i samo suđenje naglasilo, opis onih koje je ubila VRS kao &quot;muškaraca vojnog uzrasta&quot; sam po sebi je bio &quot;pogrešan naziv&quot; jer su bili uključeni &quot;dječaci i stariji muškarci koji se obično smatraju izvan tog raspona&quot;.&lt;ref&gt;Žalba u predmetu Krstić, MKSJ, stavak 27, stranica 9. Datum: 19. travnja 2003. | https://www.legal-tools.org/doc/86a108/pdf&lt;/ref&gt;

Ipak, jedan dio je pogubljen, po preliminarnoj listi ubijene djece u genocidu u Srebrenici je ubijeno 499 djece.&lt;ref&gt;Bilten Srebrenica #41, Udruzenje Gradjana Zene Srebrenice Tuzle, autori: Danijel Toljaga i Hasan Nuhanovic, stranica 7-11. | http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2020/08/Srebrenica.bilten.41.pdf&lt;/ref&gt; Konačan popis ubijene djece u genocidu u Srebrenici uključuje 694 djece.&lt;ref&gt;dr. sc. Zilha Mastalić-Košuta iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, objavljeno u Preporod | https://preporod.info/bs/article/32921/u-srebrenici-od-1992-do-1995-godine-ubijeno-826-djece&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* ICTY, 2004. ''Appeals chambers judgement in Prosecuter v. Radislav Krstić,'' [http://www.un.org/icty/krstic/jug33-e.htm ICTY stranice].
* David Rohde. 1997. ''Endgame: The Betrayal and Fall of Srebrenica, Europe's Worst massacre Since World War II''. WestviewPress. {{ISBN|0813335337}}.
* Van Gennep, 1999. ''Srebrenica: Het Verhaal van de Overlevenden [Srebrenica: The Story of the Survivors]''. Van Gennep, Amsterdam. {{ISBN|90-5515-224-2}}. (prijevod: Samrtno Srebreničko ljeto '95, Udruženje građana 'Žene Srebrenice', Tuzla, 1998).

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Srebrenica massacre}}
*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.
*{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].
*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070216034511/http://213.222.3.5/srebrenica/ Netherlands Institute for War Documentation] – studije o događajima prije, tijekom i nakon pada Srebrenice
*{{bos oznaka}} [http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ Memorijalni centar Srebrenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729071544/http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ |date=29. srpnja 2010. }} 
* {{jezikk|engl.|engleski}} [http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html O genocidu u Srebrenici na stranicama PBS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090607182907/http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html |date=7. lipnja 2009. }}

{{GLAVNIRASPORED:Srebrenica, Genocid}}
[[Kategorija:Pokolji Vojske RS nad Bošnjacima u Ratu u BiH]]
[[Kategorija:Srebrenica u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Genocidi]]</text>
      <sha1>gfld0dcs8i6pvrg4umal87qcmxe0a04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Menci Klement Crnčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18500</id>
    <revision>
      <id>7520760</id>
      <parentid>7467749</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:05:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>uređenje infokutije, naslova djela i galerije</comment>
      <origin>7520760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11762" sha1="i7qgz61vi04ursdy7sg3xgeayqtn7jn" xml:space="preserve">{{Likovni umjetnik
|ime          = Menci Klement Crnčić
|slika        = Menci Klement Crncic Hreljin 08112012 3 roberta f.jpg
|veličina     = 
|opis         = Spomen-ploča Menciju Klementu Crnčiću iznad [[Hreljin]]a
|rođenje      = [[3. travnja]] [[1865.]]
|smrt         = [[9. studenoga]] [[1930.]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|period       = [[moderna]]
|vrsta        = [[slikarstvo]] - [[karikatura]] - [[grafika]]
|praksa       = 
|utjecao      = 
|utjecali     = 
|djela        = 
|nagrade      = Fügerova zlatna medalja (1896.)
|potpis       = 
}}
'''Menci Klement Crnčić''' ([[Bruck an der Mur]], [[Austrija]], [[3. travnja]] [[1865.]] – [[Zagreb]], [[9. studenoga]] [[1930.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Slikarstvo|slikar]], [[Grafika|grafičar]] i [[Karikatura|karikaturist]].

== Životopis ==
Menci Klement Crnčić rođen je [[3. travnja]] [[1865.]] godine, u mjestu [[Bruck an der Mur]], u [[Austrija|Austriji]]. Pučku školu pohađao je u [[Beč]]u, a vojničku realku (bio je iz vojničke obitelji) u [[Sankt Pölten|St. Pöltenu]] i Hranicama u Moravskoj (1876. – 82.). Napustivši vojničko zvanje, studirao je slikarstvo u [[Beč]]u (1882. – 84.) te prelazi u [[München]], no zbog pomanjkanja sredstava ne upisuje se na Akademiju i zadržava se samo kraće vrijeme u gradu na [[Isar]]u. Očekujući [[Stipendija|stipendiju]] boravio je u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] kod sestre Marije. Studij slikarstva nastavio je na Akademiji u Münchenu kod prof. Nikolausa Gysisa (1889. – 1892.) stipendijom Krajiške imovine, odgojne i obrazovne zaklade.&lt;ref name=&quot;alm&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://alm.hr/umjetnici/crncic-menci-clement |title=Crnčić Menci Clement |website=alm.hr |publisher=Galerija A.L.M. |access-date=2023-01-10}}&lt;/ref&gt; Kratko vrijeme bio je učitelj slikanja u [[Obrtnička škola Zagreb|Obrtničkoj školi u Zagrebu]].
[[Datoteka:Menci Klement Crncic Hreljin 08112012 2 roberta f.jpg|mini|lijevo|Mjesto (iznad [[Hreljin]]a) s kojeg je Menci Klement Crnčić često slikao]]
Nastojanjem predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavog]], koji je u Crnčiću uočio izvanrednog crtača, dobiva [[1894.]] [[Stipendija|stipendiju]] zemaljske vlade za studij [[Grafika|grafike]] u bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. Williama Ungera, grafičara zaslužnog za oživljavanje [[bakropis]]a u Njemačkoj i Austriji. Za vrijeme studija grafike dobio je 1896. godine Fugerovu zlatnu medalju za najbolji rad, te 1897. specijalnu nagradu Akademije, a devet njegovih grafika nalaze se u zbirci [[Muzej Albertina u Beču|Albertina]] u Beču. Do završetka studija [[1897.]] godine živio je naizmjence u [[Beč]]u i [[Lovran]]u, a potom stalno u Lovranu kod brata Alberta. Za tog boravka slikao je mnogo po [[Istra|Istri]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]].&lt;ref name=&quot;alm&quot;/&gt;

Godine [[1900.]] dolazi u [[Zagreb]] gdje s [[Bela Čikoš Sesija|Belom Čikošom Sesijom]] otvara [[Viša škola za umjetnost i obrt|Višu školu za umjetnost i obrt]], koja kasnije postaje [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovna akademija]] na kojoj radi kao [[profesor]] do kraja života.

S [[Milan Šenoa|Milanom Šenoom]] bio je [[1905.]] godine na studijskom putovanju po [[Italija|Italiji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]], [[1907.]] godine s [[Oton Iveković|Otonom Ivekovićem]] po [[Italija|Italiji]] do [[Napulj]]a, a [[1908.]] godine upoznaje [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. 

Početkom [[1910.]] godine sklapa brak sa slikaricom [[Lina Virant|Linom Virant]], [[1911.]] rodio mu se sin Klement, a [[1915.]] kćerka Branka. [[1913.]] godine gradi vilu u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], u kojoj je slikajući provodio sve slobodno vrijeme često pozivajući svoje učenike i prijatelje. S prof. [[Artur Schneider|Arturom Schneiderom]] priređuje [[1914.]] godine u Zagrebu međunarodnu grafičku izložbu Hrvatskog društva umjetnosti.

Od [[1920.]] do [[1928.]] godine bio je direktor [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerove galerije u Zagrebu]].

Umro je u Zagrebu [[9. studenoga]] [[1930.]] godine.

== Djelo==
[[Datoteka:Menci Clement Crnčić - Bonaca.jpg|mini|''[[Bonaca]]'', ulje na platnu iz 1906., [[Moderna galerija]], [[Zagreb]]. Menci Klement Crnčić je zabilježen kao prvi hrvatski [[Marina (slikarstvo)|marinist]].&lt;ref name=LZMK&gt;''[https://enciklopedija.hr/clanak/marina-likovne-umjetnosti marina]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;]]
Crnčić prvi put izlaže [[1891.]] godine, kada je zapažena njegova slika ''Slavonac runi kukuruz''.

Na Crnčićevim je slikama čest motiv more koje slika s velikom ljubavlju. Prvi je u hrvatskoj umjetnosti slikao [[marina (slikarstvo)|marine]]. Izvrstan pejsažist bilježi osobitosti naših krajeva, osobito [[Istra|Istre]], [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Uz [[Ferdo Kovačević|Ferdu Kovačevića]] bio je pionir u hrvatskom slikarstvu pejzaža. 

Začetnik je i moderne hrvatske grafike. Radio je uglavnom [[bakropis]]e, u početku pod utjecajem [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]] münchenske škole, a zatim pod utjecajem „[[zagrebačka šarena škola|šarene zagrebačke škole]]”. Kolorirani bakropisi staroga Zagreba puni su osjećaja za žanr i realistički pristup motivima. Ilustrirao je niz knjiga, radio [[scenografija|scenografiju]] i [[plaketa|plakete]] te crtao [[karikatura|karikature]]. Oslikao je [[ikonostas]] u [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] [[crkva|crkvi]] Sv. Trojice u [[Bjelovar]]u.

[[Portret]]e radi realistički, čvrstim i odmjerenim potezom. 

Menci Klement Crnčić bio je jedan od onih koji su postavljali temelje cjelokupnom kasnijem stvaralaštvu hrvatskih umjetnika.

Grafički opus može se podijeliti u tri faze. 

''Radovi iz prve faze'' pod utjecajem učitelja, realistički, akademski tehnički, jasnih i tonski oblikovanih volumena. Bavio se i tada aktualnim simbolističkim literarnim temama (''Posljednji potomak, Osamljena, Večernji zvon, Ave Maria''). Portrete je radio realistički, čvrstim odmjerenim potezima (F. Mikšić, K. Thuroczy, V. Lunaček, A. Bauer). U toj fazi radio je i [[monotipija|monotipije]] (''Rab, Na obali, Luka u Velikom Lošinju''). Za bakropis ''Nedjeljno jutro u Lovranu'' 1896. dobio je Fügerovu zlatnu medalju. U kasnijim [[bakropis]]ima njegov likovni rukopis je samostalniji, crtež postaje diskretniji, a potez čišći.

''Drugoj fazi'' pripadaju većinom kolorirani bakropisi s motivima iz staroga Zagreba, nastali oko 1910. Obilježava ih slobodniji crtež, suverena ležernost i lakoća ostvarenja. U njima je naglašen autorov smisao za žanr, slikovitost prizora ponekad obogaćenih narodnim nošnjama (''Bakačeva kula, Pod zidom, Kamenita vrata, Jelačićev trg, Splavnica''). 

''U trećoj fazi'', oko 1920., C. postiže punu stvaralačku samostalnost i tehničko savršenstvo. Tada nastaju njegovi najbolji bakropisi, stvara pretežno primorske krajolike: niz frankapanskih gradova i kaštela te motiva iz okolice Novog Vinodolskog i s otoka [[Krk]]a (''Belgrad, Bribir, Drivenik, Grižane, Ogulinska cesta, Povile, Vrbnik''). 

== Izložbe ==

''Samostalne izložbe'': u Zagrebu 1900./01., 1910. (dvije izložbe), 1911. – 14., 1917., 1918. (s O. Ivekovićem), 1919., 1920. (dvije izložbe), 1922., 1924. – 26., 1929. – 30., 1931. (retrospektiva), 1973., 1985., 1987. – 88., Beču i Opatiji 1902., Osijeku 1907. (s O. Ivekovićem), 1910., 1970., Budimpešti 1910. i Novom Vinodolskom 1987. 

Osim na spomenutim skupnim izložbama, sudjelovao je na mnogim izložbama Društva hrvatskih umjetnika, Hrvatskog društva umjetnosti, »Lade« (Beograd, Sofija, Zagreb, Rijeka), na izložbi Hagenbunda u Beču (1912), izložbama grafika u Beču, Zagrebu, Lavovu te izložbama jugoslavenskih grafičara u Zürichu i St. Gallenu (1926.). 

== Galerija radova ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; perrow=&quot;6&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija odabranih djela&quot;&gt;
Menci Clement Crnčić - Razgled z Bellaviste.jpg|''Pogled kod Bellaviste'', 1902., privatna zbirka ([[Davor Vugrinec]])
Menci Clement Crnčić - Svjetionik - 1904.jpg|''Svjetionik'', 1904., [[Predsjednički dvori]], Zagreb
Menci Clement Crnčić - Coastal landscape.jpg|''Obalni krajolik'', 1906., privatna zbirka
Menci Clement Crncic Blühender Klostergarten.jpg|''Vrt u klaustru'' (Novi Vinodolski), privatna zbirka
Menci Clement Crnčić - Neverin.jpg|''Neverin'', prije 1920., privatna zbirka
Menci Clement Crnčić - Pejzaž.jpg|''Pejzaž'', oko 1915.-1920., Moderna galerija, Zagreb
Menci Clement Crnčić - Zrnovnica II.jpg|Žrnovnica II., prije 1920., privatna zbirka
Menci Clement Crnčić Hafen von Kraljevica.jpg|''Luka kod Kraljevice'', prije 1930., privatna zbirka
Menci Clement Crnčić, Djevojčica.JPG|''Djevojčica''
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
* Goran Moravček, [http://fluminensia.org/tag/menci-klement-crncic, Veseli domoljubi iz “Kvak” kluba], fluminensia.org, 3. travnja 2013., pristupljeno 12. kolovoza 2015.
* [http://www.berza-antikviteta.com/elementi/autori/pdf/menci-clement.pdf Menci Clement Crnčić], berza-antikviteta.com. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210843/http://www.berza-antikviteta.com/elementi/autori/pdf/menci-clement.pdf |date=4. ožujka 2016.}}, pristupljeno 12. kolovoza 2015.
* [http://www.mdc.hr/UserFiles/file/kalendar/Pozivnica_Menci%20Clement%20Crncic%20(2).pdf Menci Clement Crnčić, (1865. - 1930.) izbor bakropisa], Galerija Stari grad Đurđevac, pozivnica, mdc.hr, pristupljeno 12. kolovoza 2015.
* [http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=591 Djela / Menci Clement Crnčić]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310185149/http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=590|date=10. ožujka 2016.}}, Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pristupljeno 12. kolovoza 2015.
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3730 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Crnčić, Menci Clement], ([[Božena Šurina]], 1989.), pristupljeno 12. kolovoza 2015.
* [http://www.alm.hr/hr/umjetnici/crncic-menci-cl/15/ Menci Clement Crnčić], Galerija umjetnina A.L.M., pristupljeno 12. kolovoza 2015.
* [https://bib.irb.hr/datoteka/938697.Crncic_katalog.pdf Izložba Menci Clement Crnčić (1865.-1930.) Retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb, 16. veljače- 8. svibnja 2016.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211102033408/https://bib.irb.hr/datoteka/938697.Crncic_katalog.pdf |date=2. studenoga 2021. }}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Menci Clement Crnčić
|commonscathr   = Menci Clement Crnčić
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B112985%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] 
* [https://enciklopedija.hr/clanak/12773 Crnčić, Menci Clement] Hrvatska enciklopedija. LZMK 
* [http://proleksis.lzmk.hr/16183/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Crnčić, Menci Clement]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3730 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Crnčić, Menci Clement] &lt;small&gt;(autorica: [[Božena Šurina]], 1989.)&lt;/small&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Crnčić, Menci Klement}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski grafičari]]
[[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Austrija]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>i7qgz61vi04ursdy7sg3xgeayqtn7jn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18725</id>
    <revision>
      <id>7521027</id>
      <parentid>7338058</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>311821</id>
      </contributor>
      <comment>/* Promet */</comment>
      <origin>7521027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13565" sha1="8nh33sj0x7tzssvgc6lhw6q1zq03du5" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Priština
| ime_genitiv = Prištine
| izvorno_ime = Prishtina / Prishtinë
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama =Prishtina Collage.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =Panorama i znamenitosti Prištine

| slika_zastava                =Prishtina-flag.svg
| slika_zastava_veličina       =100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Prishtina-Stema.PNG
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Kosovo

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =42
| širina-minute    =40
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =21
| dužina-minute    =10
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z|KOSV}} [[Kosovo]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =[[Kosovski okruzi|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Prištinski okrug]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Načelnik
| ime_vođe       =[[Përparim Rama]] 
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 230 km²
| površina_šira     = 854 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =652 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke     = 
| stanovništvo              =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =198.214 
| stanovništvo_uže_gustoća  =836 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         =465.186
| stanovništvo_šire_gustoća =545 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =+383 38
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[https://prishtinaonline.com/sr/naslovna prishtinaonline.com]

| bilješke =

}}

'''Priština''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Prishtina'', [[ćirilica]]: Приштина) glavni je i najveći grad [[Kosovo|Republike Kosovo]]. Priština je upravno, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte države.

Broj stanovnika u Prištini kreće se oko {{N|200.000}}, dok šire gradsko područje ima oko {{N|470.000}} stanovnika. Etničku većinu čine [[Albanci]], dok su manjine [[Srbi]], [[Bošnjaci]], [[Romi]] i [[Turci]]. Priština ima svoje [[Sveučilište u Prištini|sveučilište]] i [[Zračna luka Priština|međunarodnu zračnu luku]].

== Zemljopis ==
Priština se nalazi na koordinatama 42° 40' 0&quot; [[sjever]]no i 21° 10' 0&quot; [[Istok|istočno]]. Površine je 230 [[km²]]. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu [[Kosovo|Kosova]] blizu planine [[Goljak (planina)|Goljak]]. Iz Prištine se vrlo dobro vidi [[Šar-planina]], koja se nalazi nekoliko kilometara [[Jug|južno]] od Prištine. Grad se nalazi uz manje gradove [[Obilić]] i [[Kosovo Polje]]. Također, nekoliko [[kilometar]]a južno od grada se nalazi i [[jezero]] [[Badovac]].

Kroz [[grad]] Prištinu teku rječice [[Veluša (rijeka)|Veluša]] i [[Prištevka]], koje su sedamdesetih godina 20. stoljeća pokrivene betonskim kanalima, kako bi se bolje regulirala gradska prometna mreža. To je pridonijelo urbanom razvoju grada. Rijeka Prištevka je tekla pored gradske tržnice, pa je u nju bacano smeće. Zbog toga se gradom širio neugodan miris te je i ovo razlog pokrivanja rijeka. Obje rijeke se spajaju u samom gradu, kod [[Gradski stadion Priština|Gradskog stadiona]], a Prištevka se potom ulijeva u [[Sitnica|Sitnicu]].

== Povijest ==
=== Rat na Kosovu ===
Tijekom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], srpske vlasti su vršile [[Operacija Potkova|progone i deportacije]] [[Albanci|albanskog stanovništva]] Prištine.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.pescanik.info/content/view/2764/65/ |title=Presuda Haškog suda |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306013907/http://www.pescanik.info/content/view/2764/65/ |archive-date=6. ožujka 2021. |access-date=11. svibnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Prištinski željeznički kolodvor je služio kao sabirni centar odakle su preusmjavane izbjeglice iz sjevernih dijelova Kosova na granici s [[Makedonija|Makedonijom]].&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;&gt;[http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Po naređenju: ratni zločini na Kosovu] (Izveštaj Human Right Watch-a)&lt;/ref&gt; Tisuća stanovnika Prištine i okolnih mjesta je bilo sakupljeno na željezničkom kolodvoru, a u okolini je bila postavljena naoružana policija.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Stanovnici Prištine su ukrcavani u prenatrpane [[vlak]]ove i deportirani iz države.&lt;ref name=&quot;OEBS&quot;/&gt; Tijekom putovanja vlakom, policajci su prognanicima [[Brisanje identiteta (Kosovo)|oduzimali osobne dokumente]] i iznuđivali novac.&lt;ref name=&quot;OEBS&quot;/&gt; Vlakovima su kosovski Albanci iz Prištine deportirani u Makedoniju, ili do naselja [[Đeneral Janković]] u blizini makedonske granice, odakle im je zapovjeđeno da pješice nastave.&lt;ref name=&quot;Optužnica&quot;&gt;[http://americanradioworks.publicradio.org/features/kosovo_trans/more2.htm Optužnica za ratne zločine srpskim vlastima]&lt;/ref&gt;

Protjerivanje je počelo [[24. ožujka]], a produžilo se do [[4. travnja]] [[1999.]]&lt;ref name=&quot;OEBS&quot;&gt;[http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf Kosovo: kako viđeno, tako rečeno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114133046/http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf |date=14. studenoga 2010. }} (Izvještaj OEBS-a)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Priština bilježi burnu demografsku prošlost, u kojoj se struktura stanovništva nekoliko puta značajno mijenjala. Prvi podatak o stanovništvu datira iz [[1486.]] godine i doba valdavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Prema tom popis grad je imao 392 obiteljska domaćinstva, što okvirno daje brojku između 1.500 i 2.000 stanovnika. Godine [[1850.]] zabilježena je brojka od 12.000, a [[1902.]] od 18.000 stanovnika. Prvi popis stanovništva proveden u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] bio je [[1921.]] godine, a prema danim podacima Priština je tada imala 14.338 stanovnika.

Godine [[1948.]], u prvom popisu nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], stanovništvo je poraslo na 19.631. Nakon rata većinski narod u gradu postaju [[Albanci]]. Popis iz [[1991.]] godine govori kako je [[grad]] tada imao 205.093 stanovnika, od čega su 78.7 % bili Albanci. Najnoviji popis proveden je [[2011.]] godine, prema kojem Priština ima 198.214 stanovnika, dok je veličina populacije šireg gradskog područja 465.186.

Što se tiče [[Religija|religijske]] strukture, većina stanovništva su [[muslimani]].

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Kosova Government Building.jpg|mini|230px|Sjedište Kosovske vlade.]]
=== Gospodarska infrastruktura ===
Što se tiče razvoja gradske infrastrukture, nakon proglašenja neovisnosti [[Kosovo|Kosova]] izgrađene su mnoge gradske prometnice. Također, planira se izgradnja cestovnog prstena oko grada, što bi dodatno potaklo gospodarski razvoj. U tijeku je i izgradnja poslovno-stambenog kompleksa [[ENK City Center]] s tornjem od 165 [[Metar|metra]] visine. Objekt bi bio dom i radno mjesto za oko 20.000 ljudi, a investicija je vrijedna 400 [[milijun]]a [[Euro|eura]].

=== Industrija i usluge ===
Iako je nakon ratnih sukoba krajem 90-ih godina zabilježen pad industrijske proizvodnje, u gradu ipak postoji [[Farmaceutska industrija|farmaceutska]] i [[tekstilna industrija]] te proizvodnja [[nakit]]a. [[Industrijska zona]] smještena je na putu prema prigradskom naselju Kosovo polje. U Prištini se nalaze sjedišta većine važnijih kosovskih [[Tvrtka|tvrtki]]. Danas je ondje oko 9.000 registriranih i neregistriranih gospodarskih subjekata, u kojima je zaposleno preko 75.000 ljudi. Većina stanovništva radi u [[Usluge|uslugama]], [[Trgovina|trgovini]], [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Građevinarstvo|građevinskom sektoru]], dok [[turizam]] nije značajnije razvijen.

=== Mediji ===
Osim navedenog, Priština je i [[Mediji|medijski]] centar Kosova. Središnja [[Televizija|televizijska]] kuća je ''Radio Televizioni ja Kosovës'' (Državna televizija Kosova) - dok su najpoznatiji [[radio]] centri ''Radio Kosova'' i ''Radio Blue Sky''. Postoje i privatni televizijski programi, poput ''Radio Televizioni 21'', ''KTV (Kohavision) Popullore 21'', ''21 Plus'', ''TV Klan''. Također, sve utjecajnije novinske kuće na Kosovu, kao što su ''Koha Ditore'', ''Bota Sot'', ''Epoka e Re'' te ''Express Gazeta'' imaju svoje sjedište u ovom gradu.

== Promet ==
[[Slika: Hot Uni.jpg |mini|230px|Bulevar Majke Tereze.]]
=== Cestovni promet ===
Priština je čvorište četiri državne [[Cesta|ceste]] koje se pružaju prema [[Prizren]]u na [[istok]]u (i dalje prema granici s [[Albanija|Albanijom]]), sjeveru prema [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] (i dalje prema granici sa [[Srbija|Srbijom]]), te dvije ceste prema [[jug]]u -  jedna prema glavnom gradu Republike [[Makedonija|Makedonije]] [[Skopje|Skopju]], a druga prema [[Preševo|Preševu]], gradu na krajnjem jugu Srbije. Autocesta broj 7 koja je većim dijelom izgrađena i povezivat će Prištinu s Prizrenom ulazit će u grad s njegove zapadne strane.

=== Željeznički promet ===
Željeznička veza prema [[Niš]]u prekinuta je te do daljnjeg nije u funkciji.

=== Zračni promet ===
Prištinska zračna luka nosi ime [[Zračna luka Adem Jashari Priština|Adem Jashari]]. Međunarodnog je karaktera putničke linije su od [[1. siječnja]] [[2013.]] uspostavljene prema 7 država ([[Austrija]], [[Belgija]], [[Italija]], [[Hrvatska]], [[Njemačka]], [[Slovenija]] i [[Švicarska]], dok je s [[Turska|Turskom]] uspostavljena i linije za zračni prijevoz tereta. Godine [[2009.]] zabilježeno je 1.2 milijuna putnika.

== Znamenitosti ==
[[Datoteka:Bibloteka Kombetare ne Prishtine.jpg|230px|mini|desno|[[Nacionalna knjižnica Kosova]] u Prištini (pogled odozgo).]]
[[Katedrala Majke Tereze u Prištini]] dovršena 2010. najveća je rimokatolička crkva na Balkanu.

== Poznate osobe== 
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Priština}}
{{div col|cols=3}}
* [[Elyesa Bazna]], tajni agent tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
* [[Etrit Berisha]], albanski nogometaš
* [[Đurađ Branković]], srpski despot
* [[Lorik Cana]], albanski nogometaš
* [[Arta Dobroshi]], kosovska glumica
* [[Goran Đorović]], srpski nogometaš
* [[Era Istrefi]], albansko-kosovska pjevačica
* [[Albin Kurti]], kosovski premijer
* [[Isa Mustafa]], kosovski premijer
* [[Rita Ora]], britanska pjevačica
* [[Behgjet Pacolli]], kosovski predsjednik
* [[Amir Rrahmani]], kosovski nogometaš
{{div col end}}

== Šport ==
* [[KF Prishtina]], nogometni klub

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|TUR}} [[Ankara]], [[Turska]]
* {{Z|TUR}} [[Bursa]], Turska
* {{Z|ALB}} [[Drač]], [[Albanija]]
* {{Z|PAK}} [[Karachi]], [[Pakistan]]
* {{Z|ALB}} [[Tirana]], [[Albanija]]

== Izvori ==
* [http://kk.rks-gov.net/prishtina/Projects/Buxheti/Infrastrukture.aspx Investicije u cestovni promet u Prištini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100727162721/http://kk.rks-gov.net/prishtina/Projects/Buxheti/Infrastrukture.aspx |date=27. srpnja 2010. }} (albanski jezik)
* [http://macedoniaonline.eu/content/view/969/61/ Vijesti o gradnji gospodarsko-stambenog kompleksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120703043816/http://macedoniaonline.eu/content/view/969/61 |date=3. srpnja 2012. }} (engleski jezik)
* [http://macedoniaonline.eu/content/view/969/61/ Popis stanovništva iz 2011. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120703043816/http://macedoniaonline.eu/content/view/969/61 |date=3. srpnja 2012. }} (albanski jezik)
* [http://www.enkinvestgroup.com/Catalog/ENK_Catalog.pdf ENK City Center, PDF dokument] (engleski jezik)
{{izvori}}

{{Općine na Kosovu i Metohiji}}

[[Kategorija:Priština| ]]
[[Kategorija:Naselja na Kosovu]]</text>
      <sha1>8nh33sj0x7tzssvgc6lhw6q1zq03du5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carl Gustav Jung</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19362</id>
    <revision>
      <id>7520736</id>
      <parentid>6838749</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:51:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Švicarski psihijatri]]</comment>
      <origin>7520736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14115" sha1="aoiic9brb1lz1iqj50toh8ucn7cnrp7" xml:space="preserve">
{{Znanstvenik
| ime                     = Carl Gustav Jung
| slika                   = Jung_1910-crop.jpg
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[26. srpnja]] [[1875.]]
| mjesto_rođenja          = [[Kesswil]], [[Švicarska]]
| datum_smrti             = [[6. lipnja]] [[1961.]]
| mjesto_smrti            = [[Zürich]], [[Švicarska]]
| prebivalište            = [[Švicarska]]
| državljanstvo           = [[Švicarci|Švicarac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[psihijatrija]], [[psihologija]], [[psihoterapija]], [[analitička psihologija]]
| radna_institucija       = [[Burghölzli]]
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = [[Eugen Bleuler]], [[Sigmund Freud]]
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = [[analitička psihologija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Carl Gustav Jung''' (Kesswill, [[26. srpnja]] [[1875.]] – Zürich, [[6. lipnja]] [[1961.]]), švicarski [[psiholog]] i [[psihijatar]].

Doktorirao je medicinu u [[Basel]]u. Godine [[1904.]] razradio je metodu testiranja koja je postala standardni postupak u otkrivanju &quot;''kompleksa''&quot;. Začetnik je tzv. ''[[analitička psihologija|analitičke psihologije]]'' u kojoj se razlikuju dva sloja nesvjesnoga : osobno nesvjesno i kolektivno nesvjesno (rjeđe korišteni naziv je &quot;arhetipska psihologija&quot;- no, taj se nazivak rabi i za varijantu jungovske psihologije koju je razvio moderni Jungov nastavljač [[James Hillman]]). Jungova psihologija dala je značajne rezultate u interpretaciji [[mitologija|mitoloških]] i [[religija|religijskih]] [[simbol]]a. Njegova djela imaju snažan utjecaj u mnogim područjima kulturnog stvaralaštva (Jungov je utjecaj vidljiv, npr. u djelima [[Mircea Eliade]]a, [[Joseph Campbell|Josepha Campbella]], [[Erich Neumann|Ericha Neumanna]], [[Hermann Hesse|Hermanna Hessea]],..).

== Osnove Jungove psihologije ==

Jung je svoju inačicu [[psihoanaliza|psihoanalize]] razvijao nakon raskida s [[Sigmund Freud|Freudom]], praktički do konca života. Budući da je neke od osnovnih pojmova mijenjao tijekom vremena, te da se u korpusu njegovih sabranih djela može naći više zbunjujuće protuslovnih definicija temeljnih ideja, ovdje će biti prikazani temeljci Jungove psihologije u njenom završnome obliku. Također, Jungova psihologija opterećena je i nazovislovnom zbrkom: najčešći pojam u porabi je «analitička psihologija», katkad «dubinska psihologija», a nerijetko (što je, možda, i najprimjereniji nazivak) i «arhetipska psihologija»- iako se taj termin koristi i za opis oblika psihologije što ga je razvio Jungov učenik James Hillman.
Jungov model psihe uključuje nekoliko glavnih sastavnica:

*[[ego]] ili svjesno biće- identično Freudovoj definiciji ega

*osobno nesvjesno ili dinamičko skladište [[poriva]], [[frustracija]], [[strepnja|strepnji]] i želja pojedinca 

*kolektivno nesvjesno ili, po Jungu, rezervoar nesvjesnih sadržaja nastao tijekom ljudske [[evolucija (biologija)|evolucije]] 

Posljednji dio je i najkontroverzniji, te odvaja Jungovu psihologiju od ostalih varijanti psihoanalize i približava ju drevnim filozofskim učenjima. Po istraživanjima povjesničara Jungove misli, izgleda da su se dva toka susrela u Jungovoj definiciji kolektivnoga nesvjesnoga: zastarjela vitalistička medicina kakva se poučavala na sveučilištu u [[Zurich]]u koncem 19. stoljeća i u kojoj se sreće pojam «[[Iskonska slika|praslika]]» (Urbilder) što navodno generiraju osobne ljudske sklonosti; druga je indijska upanišadska tradicija, te zapadne okultne struje [[gnoza|gnoze]], [[hermetizam|hermetizma]] i [[alkemija|alkemije]]. Jung je kolektivno nesvjesno u početku zamišljao kao skladište nesvjesnih psihičkih sadržaja koji bi bili odlika pojedinih [[nacija]], «[[rasa]]» ili kultura, u skladu s [[neoromantizam|neoromantičnim]] razmišljanjima početka 20. stoljeća. Po tom bi, npr. kolektivno nesvjesno kod psihoanalize [[Francuzi|Francuza]] uzrokovalo pojavu drugačijih svjesnih psiholoških obrazaca nego kod, recimo, [[Norvežani|Norvežana]]. No, Jung je vrlo brzo napustio tu sklisku definiciju i prihvatio onu kojoj bi primjereniji naziv bio univerzalno nesvjesno. Po Jungu, kolektivno nesvjesno sadrži četiri arhetipa ili univerzalna praoblika ili obrasca: Jastvo, Animus, Anima i Sjena (doduše, Jung na drugim mjestima piše da arhetipova ima bezbroj, ponekad pak Sjenu ne stavlja među arhetipove, a Personu da. No, ovdje će biti dana definicija koja se najčešće sreće.). Ti su arhetipovi nalik na ideje ili forme u [[Platon]]ovoj filozofiji (samo se kod Junga ne mogu izravno percipirati, nego tek u manifestacijama). Poznavatelji zapadnoga okultizma prepoznaju u Jungovom pojmu kolektivnoga nesvjesnoga kauzalni plan teozofa, noetički svijet hermetika te prvu hipostazu neoplatonika.&lt;ref&gt; Richard Noll:Aryan Christ, 1997.&lt;/ref&gt;

Arhetipovi su sljedeći:

*[[Jastvo]] ili «pravi ja» osobe, nadosobni je centar psihe koji ju, na paradoksalni način, i sadrži. Jung ga je izrijekom izjednačio s Atmanom iz Chandogya upanišade, Buddha prirodom iz tekstova [[Zen|Zen budizma]], Lapisom alkemičara i Nousom Plotina. U tradicijama se, po Jungu, Jastvo manifestira najčešće kao primordijalni čovjek, [[Adam Kadmon]] u [[kabala|kabalističkom]] [[judaizam|judaizmu]], Mahapurusha u [[hinduizam|hinduizmu]], Antropos u [[gnosticizam|gnosticizmu]], [[Krist]] kao Logos u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] te [[Buda]] u [[budizam|budizmu]].&lt;ref&gt; C.G.Jung.: Čovjek i njegovi simboli, Zagreb, 1973. i kasnija izdanja &lt;/ref&gt;

*Animus je praslika muškarca u ženi

*Anima je praslika žene u muškarcu

*Sjena je središnja zapreka koja koči i uništava pojedinca, «unutarnji Đavo»- suma autodestruktivnih i konstriktivnih energija nesvjesnoga

Po Jungu, arhetipovi se ukazuju u snovima, sanjarenjima, slobodnim asocijacijama preko simbola među kojima su najpoznatiji mudri starac (za Jastvo), kralj (može biti Jastvo, a i Animus- ovisno o surječju), kraljica (Jastvo, ali i Anima) i sl. Također, važnu ulogu u Jungovoj psihologiji ima Persona ili maska- lik koji osobnost/personalnost «navlači» ili su u nj «uvlači», uglavnom nesvjesno, tijekom saobraćaja s drugim ljudima i u prilagodbi raznim životnim situacijama. Persona je, esencijalno, uloga ili maska koju osobnost igra u životu (otac, domaćica, službenik, vojnik,..).

Cijela se Jungova psihologija može sažetu u jednu riječ: [[individuacija]]. Individuacija je rast personalnosti koja, u iskustvima i dramama života, kroz susret s arhetipovima dolazi do ostvarene zrelosti i cjelovitosti. Po Jungu, njegova je vrsta psihologije namijenjena više ljudima zrelije dobi koji su realizirali svoje osobne ambicije ([[seks]], karijera, [[obitelj]], društveno priznanje) te se, zasićeni životnim iskustvima, nalaze na pragu duhovne krize i propitivanja onoga što se često zove «smisao života». Potencijalni prigovor da, tako definiranoj, njegovoj psihologiji nedostaje univerzalnost Jung je otklonio tvrdnjom da i mladi ljudi mogu osjećati snažan poriv za individuacijom, no da se to ipak češće događa u zrelije životno doba: izuzetci bi bili veoma rano psihički razvijeni pojedinci, te ljudi takve psihološke konstitucije kojima su stalnice ljudskoga postojanja-obitelj i karijera- u drugome planu. Sam je Jung prihvatio Freudov obrazac formiranja osobnosti u ranim fazama [[djetinjstvo|djetinjstva]], no inzistirao je na tome da je Freudova cjelokupna vizura ograničena i plošna: po Jungu, Freud je u skladu s mehaničko-materijalističkom [[paradigma|paradigmom]] i svojim «hidrauličkim» modelom psihe zapravo nametnuo parcijalno vrijednu interpretaciju životnoga rasta kao univerzalnu-ili, stigavši na pola puta, pomislio je da je prešao sav put.

Jungov obrazac psihičkoga rasta, inkorporirajući Freudov, predstavlja pojedinca kao biće koje, svjesno i nesvjesno, stremi ozbiljenju stanja punoće sebstva (nešto nalik na diktum iz [[William Shakespeare|Shakespeareovog]] &quot;[[Hamlet]]a&quot;- &quot;Budi vjeran svom istinskomu Ja&quot;). Individuacija je proces u kojem čovjek, apsorbirajući psihičke energije što emaniraju iz arhetipova kolektivnoga nesvjesnog u svjesno iskustvo, te nadvladavajući opstrukciju unutarnjega neprijatelja ili Sjene i time ekspandirajući polje ego-personalnosti, raste do vrhunca susreta sa simbolima Jastva (često prikazanima u likovima osnivača religija poput Krista, no, nerijetko u slikama cjelovitosti kakve je Jung našao u hinduističkim i budističkim [[mandala]]ma, geometrijski pravilnim i zaokruženim figurama), ostvarujući time istinski životno ispunjenje i cjelovitost.&lt;ref&gt; C.G.Jung: Čovjek i njegovi simboli, Zagreb, 1973; Frieda Fordham: An Introduction to Jungian Psychology; 1966.; Jolande Jacobi: Psihologija C.G. Junga, Zagreb,2006. &lt;/ref&gt;

U Jungovoj se psihologiji pojavljuju, kao temeljni, još dva pojma: psihoidnost zbilje i sinkronost ili sinkronicitet. Prvi je Jung definirao metaforički: po njegovoj su izrijeci [[psiha (psihologija)|psiha]] i fizička stvarnost lice i naličje istoga novčića. Ako se išta suvislo da iščitati iz te tvrdnje, izgleda da je, bar u naznakama, kod Junga postojala sklonost objektivnom [[idealizam|idealizmu]]: jer tvarna [[zbilja]] nije projekcija psihe, niti je psiha manifestacija oblika visokoorganizirane tvari (stari problem um/mozak)- najrealnije je reći da po Jungu fundamentalna zbilja obuhvaća i sadrži kako mentalne tako i materijalne elemente, no jedan ne proizlazi iz drugoga. Ovaj svjetonazor, koji je zapravo nejasan [[ontologija|ontološki]] i metafizički iskaz, Jung nije do konca razjasnio. Sukladno toj metafizici, Jung je postulirao i novi prirodni zakon- [[sinkronicitet]]. Po njemu, radi se o akauzalnim vezama među pojavama u materijalnom univerzumu i ljudskim psihičkim doživljajima- opet, ovdje pojave idu «jedna uz drugu» a ne proistječu jedna iz druge. Ilustracije su najčešće iz područja [[parapsihologija|parapsihologije]] ([[telepatija]], [[prekognicija]], ..) te disciplina kao [[astrologija]] ili [[knjiga promjene|I Ching]].&lt;ref&gt; C.G.Jung: The Collected Works, Bollingen Series,1.-20.,&lt;/ref&gt; 

Status Jungove psihologije u novije vrijeme ne može se jednoznačno odrediti, no zorna su bar dva trenda: po znanstveno, pa i [[Scijentizam|scijentistički]] orijentiranim psiholozima Jung zapravo i nije psiholog nego moderno utjelovljenje okultnoga metafizičara, žreca i proroka. Po tom je poimanju cijela zgrada Jungove psihologije bezvrijedno okultno petljanje, i kao sustav još ranjivija na kritiku od Freudove, u dobroj mjeri diskreditirane psihoanalize. Budući da su empirijske i kvantitativne paradigme doživjele procvat u zadnjim desetljećima ([[kognitivna znanost]], medicinsko imaginiranje [[mozak|mozga]], [[neuropsihologija]], računalne simulacije biokemijskih uzroka [[Duševna bolest|mentalnih poremećaja]],..), Jungov pristup se u novom ozračju doima beznadno zastarjelim i neznanstvenim. S druge strane, Jungovi su sljedbenici uspjeli u integraciji [[analitička psihologija|analitičke psihologije]] u psihijatrijske nastavne planove u većini zapadnih sveučilišta, pa je Jungov pristup zadobio stanovitu akademsku respektabilnost. No, glavni utjecaj Junga nije u području medicine ili psihijatrijske terapije (uostalom, velik je dio jungovskih analitičara stekao diplome ne na medicinskim studijama, nego na umjetničkima i sličnim specijaliziranima institutima), već u širem području kulture, a napose u interpretaciji mitologije, te kao inspiracija u poljima [[književnost]]i, [[film]]a, [[vizualna umjetnost|vizualnih umjetnosti]] i sl. Simultano sa slabljenjem utjecaja u znanstvenim krugovima [[informatičko doba|informatičkoga doba]], Jungova nazočnost neprekidno raste u svim porama [[humanistika|humanistike]], a posebice u onome dijelu opće kulturi modernoga doba zasićenome dominantnim [[materijalizam|materijalizmom]] i scijentizmom.

== Djela ==
* &quot;Preobrazbe i simboli libida&quot; 
* &quot;Psihološki tipovi&quot; 
* &quot;Veze između ja i nesvjesnog&quot; 
* &quot;Psihologija i religija&quot; 
* &quot;Psihologija i alkemija&quot;
* &quot;Mysterium coniunctionis&quot;
* &quot;Čovjek i njegovi simboli&quot; (uvod)
* &quot;Sjećanja, snovi, razmišljanja&quot;
* &quot;Crvena knjiga&quot;

Na hrvatski su prevedeni do sada &quot;Čovjek i njegovi simboli&quot;, &quot;Odgovor Jobu&quot;, &quot;Psihologija i alkemija&quot;, te autobiografija &quot;Sjećanja, snovi i razmišljanja&quot;. 
Neke od zanimljivosti povezane s Jungovom pojavom u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su:

*Jung je spomenuo hrvatskoga psihologa [[Ramiro Bujas|Ramira Bujasa]] u radu o [[sinkronicitet]]u

*prijevod &quot;Psihologije i alkemije&quot; na hrvatski [[1984.]] (prevela Štefica Halembek, redigirao [[Tomislav Ladan]]) ondašnja je hrvatska politička vrhuška ocijenila kao &quot;nacionalistički&quot; u jeziku. Također, nakon raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] taj je prijevod opet preveden na [[srpski]] - što je jedan od interesantnih podataka za proučavatelje odnosa [[hrvatski jezik|hrvatskog]] i [[srpski jezik|srpskog]] jezika.


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.socioniko.net Jungova tipologija]
* [http://aras.org''Archive for Research in Archetypal Symbolism'':] A pictorial and written archive of mythological, ritualistic, and symbolic images from all over the world and from all epochs of human history.
* [http://www.ship.edu/~cgboeree/jung.html A short bio of Jung]
* [http://www.cgjungpage.org The Jung Page. Original essays, reprinted articles, reviews of books and films, research tools, a lexicon of terms, and other works.]
* [http://www.jungpoland.org C.G. Jung's Polish Website of Analytical Psychology]  
* [http://www.friesian.com/jung.htm Influence on Friesian philosophy]  

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Jung, Carl Gustav}}
[[Kategorija:Švicarski znanstvenici]]
[[Kategorija:Švicarski psihijatri]]
[[Kategorija:Psiholozi]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Hermetizam]]</text>
      <sha1>aoiic9brb1lz1iqj50toh8ucn7cnrp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20654</id>
    <revision>
      <id>7520951</id>
      <parentid>7430369</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:41:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39340-51</username>
        <id>366639</id>
      </contributor>
      <comment>Dodani vrhovi Veliki Bat i Konj na popis.</comment>
      <origin>7520951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14279" sha1="gtcykaz5zzf47kyrxvaub6e6kui40oq" xml:space="preserve">{{Infookvir planina
| ime                = Dinara
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 
| slika              = Dinara Knin Croatia.jpg
| opis slike         = Pogled na Dinaru s [[Kninska tvrđava|Kninske tvrđave]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = {{Coord|44.062475|N|16.387691|E|region:HR-17_type:mountain_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref     = 
| smještaj           = 
| dz                 = HRV,BIH
| najbliži gradovi   = [[Knin]]&lt;br /&gt;[[Sinj]]&lt;br /&gt;[[Livno]]&lt;br /&gt;[[Vrlika]]
| dio gorja          = [[Dinaridi]]

| vrh                = {{Z|BIH}} [[Troglav]] – 1913 [[Metar|m]]&lt;br /&gt;{{Z|HRV}} [[Dinara (vrh)|Dinara]] ([[Sinjal]]) – 1831
| ostali vrhovi      = {{plainlist|
* [[Ošljak (vrh)|Ošljak]] (1589 m)
* [[Jančija glava]] (1585 m)
* [[Badanj (Dinara)|Badanj]] (1281 m)}}

| starost            = 
| zadnja erupcija    = 
| vulkanski luk      = 

| prvi uspon         = 
| najlakša staza     = 
| planinarski domovi = vidi u [[#Planinarska skloništa i kuće|tekstu]]&lt;!-- {{plainlist|
* [[Planinarska kuća Brezovac]] (1050 m)
* [[Planinarsko sklonište Martinova košara]] (1287 m)
* [[Planinarsko sklonište Pume]] (1630 m)
* [[Planinarsko sklonište Edo Retelj]] (1450 m)
* [[Planinarska kuća Sveti Jakov]] (1001 m)&lt;ref name=&quot;plkuce&quot;&gt;[http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/ HPS: Planinarske kuće]&lt;/ref&gt;}} --&gt;

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Hrvatska#BiH
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}{{dz}}
'''Dinara''' je planina u [[Dinarsko gorje|Dinarskom gorju]] na granici [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Dinara dijeli [[Livanjsko polje]] od [[Sinjsko polje|Sinjskoga]], te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dana [[5. veljače]] [[2021.]] proglašen je [[Park prirode Dinara]] kao dvanaesti [[park prirode]] [[Hrvatska|Hrvatske]].

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84&amp;nbsp;[[Kilometar|km]] (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon [[Velebit]]a), između rijeke [[Cetina|Cetine]] na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u [[Kamešnica|Kamešnicu]]. U geografiji se uobičajilo cijeli planinski prostor od Slovenskih [[Alpe|Alpa]] do [[Šar-planina|Šarskih planina]] nazivati [[Dinaridi]].

Najviši vrh masiva Dinare, [[Troglav]] (1913 m) nalazi se u BiH. Vrh [[Sinjal]] (1831&amp;nbsp;m) najviši je vrh u Hrvatskoj.

==Popis najviših vrhova==
Vrhovi Dinare u Hrvatskoj i BiH viši od 1500 m su&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;http://www.dinarskogorje.com/b31-dinara-masiv.html &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.hps.hr/info/najvisi-vrhovi/ &lt;/ref&gt;
* {{Z|BIH}} [[Troglav]] 1913 m
* {{Z|BIH}} Konj 1856 m
* {{Z|BIH}} Veliki Bat 1854 m
* {{Z|HRV}} [[Dinara (vrh)|Dinara (Sinjal)]] 1831 m najviši vrh u RH
* {{Z|BIH}} Lišanj 1793 m
* {{Z|BIH}} Klečar 1792 m
* {{Z|BIH}} Marino brdo 1789 m
* {{Z|BIH}} Šlime 1779 m
* {{Z|HRV}} Jančiji vrh (JZ) 1768 m
* {{Z|HRV}} Velika Duvjakuša 1708 m
* {{Z|HRV}} Gorica (S) 1704 m
* {{Z|HRV}} Gnjat/Glavica (I) 1696 m 	
* {{Z|HRV}} Torlakova glava 1674 m
* {{Z|HRV}} Jančarska glava 1669 m
* {{Z|HRV}} Ošljak 1589 m
* {{Z|HRV}} Jančija glava 	1585 m
* {{Z|HRV}} Velika Glavica 1579 m
* {{Z|HRV}} Orlovača 1545 m
* {{Z|HRV}} Antića glavica 1539 m
* {{Z|HRV}} Čakolica 1521 m
* {{Z|HRV}} Jančag 1516 m

==Planinarska skloništa i kuće==
[[Datoteka:Mountaineering at Dinara -Croatia- in 2010.jpg|mini|300x300px|Skupina planinara na putu prema vrhu Sinjal (kolovoz 2010.)]]
Na Dinari je izgrađeno desetak planinarskih kuća i skloništa:&lt;ref&gt;http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dinaridi.net/planinarska-sklonita.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107155745/http://www.dinaridi.net/planinarska-sklonita.html |archive-date=7. studenoga 2016. |access-date=7. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[Planinarska kuća Brezovac]] 1050 m [[Hrvatsko planinarsko društvo Dinara|HPD Dinara, Knin]]
* [[Planinarsko sklonište Martinova košara]] 1278 m HPD Sinjal, Kijevo
* [[Planinarska kuća Glavaš]] 550 m HPD Sinjal, Kijevo
* [[Planinarsko sklonište Rupe]] 1363 m PU Dinaridi, Split
* [[Planinarska kuća Sveti Jakov]] 1001 m PD Sveti Jakov, Gornji Bitelić
* [[Planinarsko sklonište Pume]] 1630 m PU Dinaridi, Split
* [[Planinarsko sklonište Hrvatski vitez Josip Goreta]] 1530 m, HPD ZOLJ, Vrlika
* [[Planinarsko sklonište Lišanjski vrh]] 1794 m PU Dinaridi, Split
* [[Planinarsko sklonište Jankovo brdo]] 1780 m, PU Dinaridi, Split
* [[Planinarsko sklonište Mali Maglaj]] 1450 m, PU Dinaridi, Split

Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore, ali je izgorjelo u požaru podmetnutom u zimu 2012. U isto vrijeme izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na [[Kamešnica|Kamešnici]], no to je sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu [[HGSS]]-a Eduardu Edi Retelju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dalmatian-nature.hr/hr/news-detail/zapaljena-sklonista-na-dinari |title=Arhivirana kopija |access-date=7. studenoga 2016. |archive-date=7. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107160742/http://www.dalmatian-nature.hr/hr/news-detail/zapaljena-sklonista-na-dinari |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[12. svibnja]] [[planinarstvo u 2018.|2018.]] splitska planinarska udruga Dinaridi te njeni partneri [[7. gardijska brigada &quot;Pume&quot;]] i [[Hrvatska gorska služba spašavanja]] svečano otvorili na planini [[Dinara|Dinari]] na predjelu Ošjaku planinarsko sklonište koje se zove po prerano preminulom Dragi Grubaću, vrsnom planinaru i hrvatskom branitelju. Ovo sklonište je planinarski objekt na najvećoj visini u Republici Hrvatskoj, na visini od 1645 metara.&lt;ref&gt;Ferata: [http://www.ferata.hr/svecano-otvaranje-planinarskog-doma-na-dinari/ ''Svečano otvaranje planinarskog doma na Dinari''], Ferata, 10. svibnja 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;HTV-ov Dnevnik 12. svibnja 2018.&lt;/ref&gt;

==Biljni i životinjski svijet==
[[Datoteka:Zapadni steny pohori Dinara, vecer.jpg|mini|256x256px|Zapadni greben Dinare.]]
[[Datoteka:Dinara kod Dulera.jpg|256px|mini|desno|Dinara kod Dulera.]]
===Biljni svijet===
Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je [[endem]]skih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak ([[Arabidopsis arenosa|pješčarska gušarka]], [[Arabidopsis halleri]] i [[Arabidopsis croatica|hrvatska gušarka]]), [[Hieracium Pilosella|proljetnica (dinarsko mišije uho)]], [[Edraianthus dalmaticus|dalmatinsko zvonce]], [[Pulsatilla alpina|šaša]], [[Leontopodium alpinu|krški runolist]], [[Gentiana lutea|srčenjak]], [[Juniperus communis|obična borovica]] i [[Rhododendron hirsutum|dlakavi pjenišnik]]. U rijetkim šumama prevladava [[Fraxinus excelsior|jasen]], [[Quercus pubescens|hrast medunac]], [[Quercus petraea|hrast kitnjak]] i [[Acer campestre|klen]] a na većim nadmorskim visinama [[Fagus sylvatica|bukva]] te [[Picea abies|smreka]], [[Abies alba|jela]], [[Pinus mugo|planinski bor]] i [[Pinus sylvestris|obični bor]]. 

Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava [[Rubus idaeus|malina]] u malinjacima, [[Rubus fruticosus|divljih kupina]], [[Cornus mas|drinina]], [[Prunus cerasifera|razdelija]] i [[Fragaria vesca|šumskih jagoda]] kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta. 

===Životinjski svijet===
====Ptice====
U [[ornitologija|ornitološkom]] smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera [[Perućko jezero|Peruće]] i porječja rijeka [[Cetina|Cetine]] i [[Krka|Krke]] sukladno direktivi [[EU]] o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti [[Phasianus colchicus|običnog fazana]], [[Coturnix coturnix|prepelicu]], [[Eremophila alpestris|planinsku ševu]], [[Tringa totanus|crvenonoga prutka]] tj. šljuku, [[Burhinus oedicnemus|ćukavicu]], [[Acrocephalus melanopogon|crnoprugastog trstenjaka]] a od većih grabljivica [[Aquila chrysaetos|suri orao]], [[Circaetus gallicus|orao zmijar]] i [[Falco peregrinus|sivi sokol]]. Također je ponekad viđen i [[Gyps fulvus|bijeloglavi sup]] najvjerojatnije u svom preletu prema [[Cres]]u.

====Sisavci====
Na području planine Dinare od sisavaca obitava [[Ursus arctos|mrki medvjed]], [[Canis lupus|vuk]], [[Lynx lynx|ris]], [[Felis silvestris|divlja mačka]], [[Vulpes vulpes|lisica]], [[Sus scrofa|divlja svinja]], [[Meles meles|jazavac]], [[Lepus europaeus|zec]] i ugrožena endemska vrsta dinarski miš [[Dolomys bogdanovi longipedis]].

====Zmije====
Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

[[Herpetologija]] na području planine Dinare: [[Coronella austriaca|obična smukulja]] (smuculja), [[Hierophis gemonensis|šara poljarica]] (šarulja), [[Vipera ammodytes|poskok]], [[Salamandra salamandra|pjegavi daždevnjak]], [[Anguis fragilis|sljepić]] (blavor), [[Vipera ursinii|planinski žutokrug]] i [[Ichthyosaura alpestris|planinski vodenjak]].

== Povijest ==
Današnja [[Bosanskohercegovačko-hrvatska granica|državna granica između Hrvatske i BiH]] na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] od 1715. i mira u [[Požarevački mir|Požarevcu]] 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. – 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Tijekom samih početaka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji [[brana Peruća]] – selo [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]] – Opsenjak – Karaula (vrh grebena Debelog brda) – Ravno Vrdovo – Bračev dolac – Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

[[Operacija Zima '94.]] odvijala se u razdoblju od [[29. studenog]] do [[24. prosinca]] [[1994.]] godine na području [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km – ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom [[HV]]-a i [[HVO]]-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srpskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]] preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio [[Mine|miniranog]] prostora.

U lipnju 2016. postavljena je prva automatska meterološka postaja na Dinari. Smjestili su ju ispred planinarskog skloništa Pume na 1630 metara nadmorske visine, ispod vrha Velika Duvjakuša na Dinari, i bila je druga po visini u Hrvatskoj poslije one na Sv. Juri. Ta postaja bilježi meteorološke parametre poput temperature, vlage i tlaka zraka, brzine vjetra, količine oborina, UV indeksa, broja sunčanih sati, i sve to u realnom vremenu šalje na internet. Na njoj su i panoramske meteorološke kamere. [[9. listopada]] [[2020.]] je na najvišem vrhu Sinjalu postavljena [[automatska meteorološka postaja]].&lt;ref&gt;Rade Popadić: [https://www.dalmacijadanas.hr/veliki-dan-za-hrvatsku-meteorologiju-postavljena-meteo-postaja-na-vrh-hrvatske-podaci-sa-sinjala-na-dinari-dostupni-online/ '' VELIKI DAN ZA HRVATSKU METEOROLOGIJU Postavljena meteo postaja na vrh Hrvatske: Podaci sa Sinjala na Dinari dostupni online!''] Dalmacija danas. 9. listopada 2020.. Pristupljeno 10. listopada 2020. &lt;/ref&gt;

== Galerija ==
[[Datoteka:Mountain Dinara -Croatia- on the way to top from Glavas.jpg|ništa|mini|700x700px|Zaravan na stazi od sela Glavaš prema vrhu Sinjal]]
[[Datoteka:Mountain Dinara -Croatia- on the way to top.jpg|ništa|mini|700x700px|Greben na uzvisini iznad sela Glavaš]]
[[Datoteka:Mountain Dinara -Croatia- near mountain lodge Brezovac.jpg|alt=|obrub|ništa|mini|700x700px|Na putu prema planinarskom domu Brezovac na Dinari.]]

== Povezani članci ==
* [[Park prirode Dinara]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Bibliografija==
* Vera Vitori, ''Zavičajna bibliografija na temu: Knin, Krka, Dinara'', ''[[Geoadria]]'' 1/2017. &lt;small&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/273873 (elektronička inačica)]&lt;/small&gt;
* Ivica Ljubičić, Sandro Bogdanović, Mihaela Britvec, Dubravka Dujmović Purgar, Ivana Vitasović Kosić i Marko Jelić, ''Flora Dinare : 100 značajnih svojti'', Spiritoso, Zagreb, 2022. (274 str.), ISBN 9789535847854

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [https://www.hps.hr/info/dinara/ Dinara na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza]
* [http://www.summitpost.org/mountain/rock/151472/dinara.html Dinara na SummitPost-u] {{Eng oznaka}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=OdxebviByK4 »Dinara«], serijal ''Vrhovi Balkana'', [[Al Jazeera Balkans]], 27. 9. 2018.

[[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dinaridi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačko-hrvatska granica]]
[[Kategorija:Granične planine]]</text>
      <sha1>gtcykaz5zzf47kyrxvaub6e6kui40oq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gari Kasparov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21755</id>
    <revision>
      <id>7520687</id>
      <parentid>7516622</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:52:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Citati o Hrvatskoj */</comment>
      <origin>7520687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39817" sha1="f9haatm58gvsgay1dtyys82379lpl0u" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|siječanj 2002.}}
{{Infookvir šahist
|ime          = Gari Kasparov
|slika        = Garri kasparow 20070318.jpg
|veličina     = 220px
|punoime      = Gari Kimovič Kasparov
|važnija_djela = ''Dijete promjene'' &lt;br&gt; ''Moji veliki prethodnici'' &lt;br&gt; ''Kako život imitira šah'' &lt;br&gt; ''Zima dolazi''
|država       = {{Z+X|SSSR}}&lt;br&gt;{{Z+X|RUS}} (od [[1992.]])&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}} (od [[2014.]])
|datum_rođenja     = [[13. travnja]] [[1963.]]
|mjesto_rođenja    = [[Baku]], [[Azerbajdžan]]
|datum_smrti       = 
|mjesto_smrti      =
|titula       = [[Šahovski velemajstor|Velemajstor]] (1980.)
|rejtingmaks  = 2851 ([[srpanj]] [[1999.]])
|najviši_rang = 1. ([[siječanj]] [[1984.]])
|fide_id      = 4100018
}}

'''Gari Kimovič Kasparov''' ([[ruski jezik|rus.]] ''Га́рри Ки́мович Каспа́ров''; [[Baku]], [[Azerbajdžan]], [[13. travnja]] [[1963.]]), [[Rusija|ruski]] je [[šah]]ovski [[Šahovski velemajstor|velemajstor]], [[svjetski šahovski prvak]] u razdoblju od [[1985.]] do [[2000.]] godine. Neki ga smatraju najvećim šahistom svih vremena.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://listverse.com/2009/09/06/top-10-greatest-chess-players-in-history/ Top 10 Greatest Chess Players in History], listverse.com, 6. rujna 2009., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Leon Watson, [http://www.telegraph.co.uk/news/2017/07/06/king-back-chess-legend-garry-kasparov-comes-retirement/ ''The king is back: Chess legend Garry Kasparov comes out of retirement'']:{{citat2|Yet 20 years on Garry Kasparov is still considered the greatest chess player in history, a genius so special he became world champion at 22 and was then almost invincible for two decades.}}, telegraph.co.uk, 6. srpnja 2017., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Od [[2014.]] godine ima hrvatsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/gari-kasparov-dobio-hrvatsko-drzavljanstvo-923829 ''Gari Kasparov dobio hrvatsko državljanstvo''], vecernji.hr, 27. veljače 2014., (pristupljeno 22. srpnja 2014.)&lt;/ref&gt;

Na svjetskoj šahovskoj ljestvici [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] došao je na prvo mjesto (ispred tadašnjeg svjetskog prvaka [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]]) [[1983.]] godine i do siječnja [[2006.]] godine, bez prekida, bio je prvi. Značajan je i po svojem političkom djelovanju u korist reformi i demokracije u [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] odnosno [[Rusija|Rusiji]], posvetivši se borbi protiv vladavine [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. Kako je napustio profesionalni šah, više se ne nalazi na svjetskoj šahovskoj ljestvici FIDE. Najraniji mu je šahovski uzor bio četvrti svjetski šahovski prvak [[Aleksandar Aljehin]].&lt;ref&gt;Gari Kasparov, Kako život imitira šah, VBZ, Zagreb, 2009., str. 9–10&lt;/ref&gt;

== Rane godine ==
[[Datoteka:Kasparov-2.jpg|mini|200px|desno|Kasparov u dobi od 11 godina]]

Gari Kasparov rođen je kao Hari Vajnštajn (Weinstein) ([[Ruski jezik|ruski]]: '''Гарри Вайнштейн'''). Otac mu je bio [[Židovi|Židov]], a majka [[Armenci|Armenka]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/313020/Garry-Kasparov#245672.hook Garry Kasparov], britannica.com, (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; djevojačkog prezimena Kasparjan. Roditelji su mu se rano razveli i majka je svoje prezime promijenila u [[Ruski jezik|rusku]] inačicu, Kasparov. U dobi od 12 godina Hari je uzeo majčino prezime i &quot;[[Rusifikacija|rusificirao]]&quot; ime. 

Rano je skrenuo pozornost na sebe izuzetnim talentom. Od [[1974.]] godine učio je u šahovskoj školi koju je vodio bivši svjetski prvak [[Mihail Botvinik]]. Godine [[1976.]], kao trinaestogodišnjak, osvojio je prvenstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] za igrače do 18 godina.

Svjetska šahovska javnost upoznala ga je [[1979.]] godine kada je uvjerljivo pobijedio na turniru u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sljedeće godine priznat mu je naslov velemajstora. Brzo je napredovao. Godine [[1982.]] na prvenstvu Sovjetskoga Saveza podijelio je prvo mjesto s [[Lav Psahis|Lavom Psahisom]].

[[Datoteka:Garry Kasparov 1980 Dortmund.jpg|mini|200px|desno|Kasparov prima pokal svjetskog juniorskog prvaka u [[Dortmund]]u 1980. godine]] 

Uz profesionalno igranje šaha, bio je odličan student [[Anglistika|anglistike]]. Rado je čitao poeziju i napamet znao mnoge pjesme [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin|Jesenjina]], [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]] i [[Evgenij Jevtušenko|Jevtušenka]]. Tjelesno je bio snažan, igrao je [[nogomet]] i vozio [[bicikl]].

U mečevima kandidata 1983. godine postiže uvjerljive pobjede. U četvrtzavršnici pobjeđuje [[Aleksander Beljavski|Aleksandra Beljavskog]] 6:3, u poluzavršnici [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]] 7:4, te u završnici [[Vasilij Smislov|Vasilija Smislova]] 8,5:4,5. (Vasilij Smislov je tada imao 62 godine. Bio je svjetski prvak od [[1957.]] do [[1958.]] godine, pet godina prije Kasparovljevog rođenja.)

== Pet mečeva s Karpovom ==

Kasparov je s 21 godinom bio najmlađi igrač koji je igrao meč za prvenstvo svijeta. Nasuprot njega bio je [[Anatolij Karpov]], svjetski prvak od [[1974.]] godine, s 33 godine na vrhuncu snaga.

Neobičnim spletom okolnosti tijekom šest godina Kasparov i Karpov odigrali su čak pet mečeva za svjetsko prvenstvo. Obojica u to doba daleko nadmašuju sve ostale svjetske šahiste. U tim su mečevima odigrali ukupno 144 partije. 

=== Prvi meč: 48 partija! ===

Ovo je najdulji meč u povijesti šaha, i to će sigurno zadugo i ostati. Imao je izrazito neobičan tijek i još neobičniji završetak. Igralo se po pravilima usvojenim 1974. godine: igra se dok jedan igrač ne postigne šest pobjeda, bez ograničenja trajanja meča. U slučaju poraza, bivši svjetski prvak ima pravo na revanš-meč u roku od godinu dana. Meč je započeo u Moskvi, ujesen [[1984.]] godine. Kasparov je započeo samouvjereno, agresivnom igrom koja mu je do tada donosila uspjeh. To je međutim bilo lakoumno protiv izvrsno pripremljenog Karpova, vrhunskog majstora obrane i duboke strategije. Hladnokrvno je odbijao napade i postizao pozicijsku prednost. Nakon devet partija rezultat je bio 4:0 za Karpova i izgledalo je da je sve gotovo. Tada Kasparov naglo mijenja taktiku. Počinje igrati solidno, bez rizika, izazivajući protivnika da napada kako bi postigao još dvije pobjede. Karpov međutim nije želio preuzeti veći rizik, vjerojatno u nadi da će posve poniziti mladog protivnika pobjedom od 6:0. Rezultat je bila serija od 17 remija. Zatim je Karpov dobio 27. partiju i poveo s 5:0. Konačno, međutim, Kasparov dolazi do pobjede u 32. partiji. Slijedi nova serija od 14 remija. Kasparov je nevjerojatno hladnokrvno sputavao svoj temperament, Karpov je bio jednako nevjerojatno neprodoran. Igrali su već peti mjesec i oba igrača bila su isrcpljena. Onda Kasparov dobiva dvije partije za redom, 47. i 48, i smanjuje na 3:5. Meč je najednom opet postao napet ([[1978.]] godine Karpov je protiv Korčnoja vodio s 5:2, zatim je Korčnoj izjednačio, a Karpov je ipak dobio 32. partiju i tako pobijedio sa 6:5). Sovjetska se šahovska federacija tada odlučila ne neobičan potez: zatražili su od predsjednika [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] [[Florencio Campomanes|Florencia Campomanesa]] prekid meča, jer su oba igrača potpuno iscrpljena. Predloženo je da se meč poništi, te da se nakon šest mjeseci igra novi. Oba su igrača to prihvatila; obojica su kasnije tvrdila da su bili izmanipulirani. Karpov je svakako bio u krizi, a Kasparov je ipak još uvijek trebao dobiti tri partije, a ne izgubiti nijednu.

=== Drugi meč: Kasparov prvak svijeta ===

Odluka o prekidu izazvala je lavinu polemika u šahovskom svijetu, ali bila je konačna. Tako, nakon stanke od šest mjeseci, sudionici su se ponovno susreli u [[Moskva|Moskvi]] [[1985.]] godine. Pravila su u međudobi bila promijenjena: dužina meča ograničena je na maksimalno 24 partije, s tim što se meč prekida ako netko postigne šest pobjeda a u slučaju ako bi nakon 24 partije rezultat bio neodlučan svjetski prvak zadržava titulu. Ostalo je i pravo prvaka na revanš meč. Borba je bila vrlo napeta i izjednačena. Nakon 23 partije, Kasparov je vodio 12:11. Posljednju partiju Karpov igrao je na sve ili ništa, ali izgubio je i konačni rezultat meča bio je 13:11. Tako je Kasparov, star 22 godine, postao 13. prvak svijeta, najmlađi u povijesti. Velemajstor [[Dražen Marović]] pisao je tada u ''[[Šahovski glasnik|Šahovskom glasniku]]'' da je Kasparov zasluženo pobijedio. Bio je energičan i dosjetljiv, s teorijskim novinama i zbunjujućim žrtvama. Bijelima je uspijevao zahvatiti inicijativu, crnima se odlično branio u daminom gambitu i scheveninškoj inačici sicilijanke.

=== Sljedeća tri meča ===

Karpov je imao pravo na revanš, i tako je nepunih godinu dana nakon prethodnog igran i treći meč. Kasparov je pobijedio s 12,5:11,5.

Nije prošla ni godina dana, a veliki se protivnici ponovno susreću. Karpov je pobjedom u meču kandidata ostvario pravo na novi meč. Ovoga puta Kasparov je bio pred porazom. Pri rezultatu 11:11 grubim prijevidom izgubio je 23. partiju. Karpov je vodio 12:11 i trebao mu je remi u posljednjoj partiji, dok je Kasparov morao igrati na pobjedu. Za razliku od Karpova u drugom meču, on uspijeva pobijediti. Tu je partiju, najvažniju u svojoj karijeri, dobio u Karpovljevom stilu: dugoročnom igrom na sitne prednosti uspio je dovesti do pobjede malo bolju konačnicu. Neriješenim rezultatom u meču sačuvao je naslov. U to je doba Kasparov optužio FIDE za pristranost prema bivšem prvaku. [[Dražen Marović]] je u ''Šahovskom glasniku'' izrazio mišljenje da ima pravo: Kasparov je dvaput branio titulu u dvije godine, koliko Karpov u 10 godina. O tijeku meča Marović je komentirao da Kasparov po svojoj naravi podsjeća na [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] i [[Mihail Talj|Mihaila Talja]]: kreativan, nagao, impulzivan, često i nepromišljen. Te su slabosti Aljehinu donijele poraze u prvom meču s [[Max Euwe|Maxom Euweom]], a Talju u drugom meču s [[Mihail Botvinik|Mihailom Botvinikom]]. Ova su dvojica, kao i Karpov, bili metodični, disciplinirani profesionalci.

Tri godine kasnije, Karpov je ponovno izazivač, pobijedivši konkurente u mečevima kandidata. Meč je opet bio neizvjestan do kraja. Kasparov je pobijedio s 12,5:11,5.

== Vatreni zagovornik demokracije ==
Doba ''gigantomanije'' Kasparova i Karpova ujedno je i doba velikih promjena u Sovjetskome Savezu, [[Raspad SSSR-a|njegova raspada]] i [[Pad komunizma|pada komunizma]]. Dva velika protivnika našla su se i politički na suprotnim stranama. 

Karpov, koji je dva puta ''obranio'' titulu od izazivača, sovjetskog disidenta [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]], bio je miljenik starog sustava. Imao je nekoliko političkih dužnosti, bio je i dopredsjednik sovjetske (a zatim ruske) šahovske organizacije. Nasuprot tomu, Kasparov od početka [[Perestrojka|perestrojke]] javno djeluje, pružajući  potporu reformama [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], a zatim i [[Boris Jeljcin|Borisu Jeljcinu]]. Kasnije se međutim razočarao u obojici.

Njihovo je suparništvo [[1990-ih]] godina dovelo i do borbe za vlast u Ruskoj šahovskoj organizaciji, a i FIDE je u tu borbu bila upletena.

=== Prijatelj Hrvatske ===
Ovo se suparništvo drastično manifestiralo u odnosu prema [[Velikosrpska agresija|velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH]]. Karpov je u prvoj polovici [[1990-ih]] godina više puta posjećivao Srbiju i Crnu Goru. Igrao je na međunarodnim natjecanjima za momčad »Agrouniverzala« iz [[Zemun]]a. Vrhunac Karpovljeve podrške Srbiji bilo je odigravanje simultanke u okupiranu [[Vukovar]]u, [[1995.]] godine.

Nasuprot tome, Kasparov je izražavao snažnu podršku Hrvatskoj u vrijeme obrane Hrvatske od srpsko-crnogorske agresije i u vrijeme borbe Hrvatske za međunarodno priznanje. Više puta je dolazio na odmor i pripreme za mečeve na [[Crveni Otok (Sveti Andrija)|Crveni otok]] pokraj [[Rovinj]]a. Igrao je za momčad ŠK Borovo-Vukovar '91. U lipnju [[2011.]] godine postao je član ŠK ETF-Osijek.&lt;ref name=&quot;SD&quot;&gt;D. Kerže, [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/135454/gari-kasparov-postao-clan-osjeckog-sahovskog-kluba ''Gari Kasparov postao član osječkog šahovskog kluba''], slobodnadalmacija.hr, 17. lipnja. 2011., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Iste godine postao je i član [[Hrvatski šahovski savez|HŠS]].&lt;ref name=&quot;SD&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SD-1&quot;&gt;Dražen Čvorović, [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/173116/kasparov-hrvatskoj-je-mjesto-na-prvoj-crti-bojisnice-za-sah ''Kasparov: Hrvatskoj je mjesto na prvoj crti bojišnice za šah''], slobodnadalmacija.hr, 13. srpnja. 2012., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; U veljači 2014. Gari Kasparov dobio je [[hrvatsko državljanstvo]] zbog svog lobiranja za Hrvatsku i [[Vukovar]] 1991. godine.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot; /&gt;&lt;ref&gt;M.B./D.D.N., [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gari-kasparov-dobio-hrvatsko-drzavljanstvo---325283.html ''Gari Kasparov dobio hrvatsko državljanstvo''], dnevnik.hr, 27. veljače. 2014., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Hrvatsku smatra svojom drugom domovinom, od [[2000.]] godine ima kuću u [[Makarska|Makarskoj]], a prije toga boravio je na Crvenom otoku pokraj [[Rovinj]]a.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot; /&gt; Godine 2014. bio je hrvatski kandidat za predsjednika [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] i dobio je 61 glas nasuprot 110 koliko je dobio ruski kandidat [[Kirsan Iljumžinov]], koji je tada ponovno izabran za predsjednika FIDE.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Igor Rozin, [https://in.rbth.com/arts/2014/08/14/kirsan_ilyumzhinov_beats_garry_kasparov_in_battle_for_fide_presidency_37525 ''Kirsan Ilyumzhinov beats Garry Kasparov in battle for FIDE presidency''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218053535/https://www.rbth.com/arts/2014/08/14/kirsan_ilyumzhinov_beats_garry_kasparov_in_battle_for_fide_presidency_37525 |date=18. veljače 2021. }}, in.rbth.com, 14. kolovoza 2014., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Hrvatski državljanin ===
[[Zoran Milanović]] je [[2014.]] godine, tada kao predsjednik vlade, Kasparovu dodijelio hrvatsko državljanstvo.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusija-sahovsku-legendu-garija-kasparova-kojem-je-milanovic-dao-drzavljanstvo-rh-stavila-na-popis-terorista-i-ekstremista/ Rusija šahovsku legendu Garija Kasparova, kojem je Milanović dao državljanstvo RH, stavila na popis terorista i ekstremista] Telegram. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Dana 15. ožujka 2026. na otvorenju I. memorijalnog šahovskog turnira u čast Sanjinu Španoviću, čiji su organizatori bili [[Alojzije Janković]] i [[GNK Dinamo]],&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-organizira-humanitarni-sahovski-turnir-u-spomen-sanjina-spanovica-20260306 Dinamo organizira humanitarni šahovski turnir u spomen Sanjina Španovića] Tportal. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Milanović je izjavio da je Kasparov prva i jedina osoba kojoj je dodijelio hrvatsko državljanstvo, a za [[Diplomacija|diplomatske]] napore koje je Kasparov uložio aktivno se zalažući za Hrvatsku tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Milanović je u istoj izjavi rekao da je Kasparov takvo dobročinstvo &quot;zaslužio dugom časti i kulture srca Hrvatske prema ljudima koji su dobri i plemeniti prema njoj&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.hina.hr/video/12272918 Predsjednik Milanović na otvorenju šahovskog turnira u čast Sanjina Španovića] HINA. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Dana [[3. siječnja]] [[2016.]] gostovao je u emisiji ''[[Nedjeljom u dva]]''.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/kasparov-u-nedjeljom-u-2-rusija-je-mafijaska-drzava-mirne-promjene-vise-nisu-opcija/865926.aspx Kasparov u Nedjeljom u 2: Rusija je mafijaška država, mirne promjene više nisu opcija] Index.hr. Pristupljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Raskol u svjetskom šahu 1993. ==

Početak raskola s [[FIDE]] seže u [[1985.]] godinu, kada je tadašnji predsjednik FIDE [[Florencio Campomanes]] prekinuo meč Kasparova i Karpova, opravdavajući tu odluku &quot;iscrpljenošću igrača&quot;. Za vrijeme [[Šahovska olimpijada 1988.|šahovske olimpijade 1988.]] u [[Solun]]ju Campomanes je Kasparova nazvao &quot;piratom&quot;. Kasparov je iste godine osnovao ''Grandmaster Association'' (udruženje velemajstora), preteču PCA-e.

Godine [[1993.]] dolazi do velike krize u natjecanjima za svjetsko prvenstvo, koja do [[2006.]] godine nije bila razriješena. FIDE je po uobičajenom sustavo organizirala mečeve kandidata. Pobjednik je bio [[Englezi|Englez]] [[Nigel Short]], koji je u poluzavršnici pobijedio Karpova, a u završnici [[Jan Timman|Jana Timmana]]. 

=== Meč Kasparov {{--}} Short ===

Do sukoba je došlo kada je Kasparov odbio igrati meč u gradu koji je izabrala FIDE, nezadovoljan ponuđenim nagradnim fondom; sklopio je ugovor o igranju meča u [[London]]u, uz dvostruko veći nagradni fond. Short se s time složio. Administracija FIDE, ljutita zbog narušavanja njezina autoriteta, povukla je drastičan i besmislen potez: objavila je da Kasparovu oduzima titulu prvaka, a Shortu pravo izazivača, te da će meč za ispražnjeno mjesto prvaka u [[Amsterdam]]u igrati Karpov i Timman.

Kasparav i Short, te još nekoliko vrhunskih igrača, osnovali su [[1993.]] godine novu udrugu, '''Professional Chess Association''' (PCA),&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://en.chessbase.com/post/garry-kasparov-a-history-of-profesional-che ''Garry Kasparov: A History of Profesional Chess''], chessbase.com, 8. travnja 2002., pristupljeno 14. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; koja je bila formalni organizator njihovog dvoboja. Tako su 1993. godine odigrana dva meča. Kasparov je pobijedio Shorta 12,5:7,5 i obranio titulu, a Karpov Timmana 12,5:8,5. Tako je došlo do situacije kao u profesionalnom boksu, s dva prvaka u različitim inačicama. No šahovski svijet je titulu priznavao samo Kasparovu.

=== Meč Kasparov {{--}} Anand 1995. ===

Administracija FIDE ostaje tvrdoglava. FIDE i PCA organiziraju svaka svoj kandidatski ciklus. U organizaciji PCA odigran je krajem [[1995.]] godine meč Kasparov-[[Viswanathan Anand|Anand]]. Igralo se na bolji rezultat iz 16 partija. Prvih osam partija završeno je remijem. Devetu partiju dobiva Anand. U desetoj, Kasparov igrajući bijelima, nalazi teorijsku novost sa žrtvom skakača u 11. potezu u otvorenoj inačici španjolke. Kasnije žrtvuje i topa i pobjeđuje. Odlučujućom se pokazala sljedeća, 11. partija: Kasparov crnima igra zmajevu varijantu sicilijanke. U posve jednakoj poziciji, Anand odbija ponudu remija; forsirajući, upada u jednostavnu zamku i gubi. Nakon toga Kasparov je dobio još dvije partije i ostvario pobjedu 8:5.

Nešto kasnije u organizaciji [[FIDE]] odigran je meč Karpov-[[Gata Kamsky|Kamsky]], koji je Karpov uvjerljivo dobio. FIDE je imala velikih problema u nalaženju organizatora tog meča, koji šahovska javnost ne priznaje. Zanimljivo je da su Kamsky i Anand odigrali dva meča kandidata: u inačici [[FIDE]] u četvrtzavršnici pobijedio je Kamski sa 6:4, a u inačici PCA u završnici pobijedio je Anand sa 6,5:4,5.

=== Kaos u natjecanjima za svjetskoga šahovskog prvaka ===

[[FIDE]], koja ima financijske probleme, naglo je izmijenila sustav natjecanja; titula &quot;prvak svijeta FIDE&quot; izgubila je dotadašnji smisao. Vidi članak: [[Svjetsko prvenstvo u šahu]].

PCA je također zapala u probleme zbog međusobnog suparništva vrhunskih igrača, različitih interesa sponzora i pritiska FIDE. Kasparov, karizmatična osoba i odličan u odnosima s medijima i sponzorima, praktički sam donosi odluke, kao što su to činili svjetski prvaci u razdoblju od [[1886.]] do [[1946.]] godine. 

Početkom [[1998.]] godine bilo je objavljeno da će Anand i Kramnik, drugi i treći na rang-listi, igrati dvoboj kandidata, nakon čega će pobjednik igrati dvoboj protiv Kasparova. Pod pritiskom predsjednika [[FIDE]] Kirsana Ilyumzhinova, međutim, Anand je odustao od meča. U PCA dolazi do raskola. Kasparov hitro raspušta tu organizaciju i uz pomoć španjolskog bogataša i šahovskog mecene Luisa Rentera osniva novu organizaciju '''[[World Chess Council]]''' (WCC). Za Anandovog zamjenika imenovan je Aleksej Širov; vrhunski igrač, koji je dobio španjolsko državljanstvo, što je svakako utjecalo na odluku. U organizaciji WCC odigran je sredinom [[1998.]] godine meč Širov-Kramnik; Širov je pobijedio s 5,5:3,5. Meč Kasparov {{--}} Širov bio je najavljen za listopad 1998. godine, međutim biva odgođen jer dolazi do sukoba Kasparova i Rentera. Na kraju dvoboj nije ni odigran. WCC je nestala sa scene.

=== Dvoboj Kasparov {{--}} Kramnik 2000.: gubitak naslova ===

Tek pet godina nakon prethode obrane naslova, organiziran je dvoboj u kojem je Kasparov branio naslov. Izazivač je ovoga puta [[Vladimir Kramnik]]. Sponzor i organizator bio je [[BrainGames Network]] (BGN). Igralo se opet 16 partija. Kramnik je razradio savršenu taktiku: od početka igra na &quot;umrtvljenje&quot; pozicije, izbjegava komplikacije u kojima Kasparov uživa i čeka da se protivnik &quot;istrči&quot;. To je bila taktika koju je primjenjivao Karpov, ali Kramnik je imao više uspjeha.

Kasparova je iznevjerila kreativnost: u 15 odigranih partija nije dobio nijednu! Kramnik je dobio dvije, 13 je bilo remi, i tako Kramnik postaje svjetski prvak.

&lt;!-- /POTREBNO JE AŽURIRATI PODATKE PREMA: http://ratings.fide.com/top.phtml?list=men I http://ratings.fide.com/card.phtml?event=4100018 /
== I dalje broj jedan na svjetskoj šahovskoj ljestvici ==

Kroz sve te godine, a i nakon gubitka titule, Kasparov, uz rijetke padove, bilježi izvrsne turnirske rezultate. To se nastavilo i nakon gubitka titule u meču. Drži prvo mjesto na svjetskoj šahovskoj ljestvici&lt;ref&gt;http://www.fide.com/ratings/ &lt;/ref&gt; neprekidno od 1983. godine. Na rang-listi od srpnja 2005. godine ima 2812 bodova, dok drugoplasirani Anand ima 2788. U srpnju 1999. godine imao je rejting 2851, što je najviši domet u povijesti. Kramnik je jedini koji je, osim Kasparova, prešao 2800 bodova (u razdoblju od srpnja 2001. do travnja 2003.).
--&gt;

== Mečevi protiv računala ==
Kasparov je odigrao nekoliko značajnih mečeva protiv računalnih programa, koji su početkom prvog desetljeća postali toliko jaki te dobivaju većinu partija i protiv vodećih velemajstora. Prvi je igrač pobjednik nad šahovskim računalom.&lt;ref&gt;Jurica Srbiš, [https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:1218 ''Utjecaj šahovske igre na etičke vrijednosti u odgoju i obrazovanju djece: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612070845/https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:1218 |date=12. lipnja 2020. }}, Đuro Blažeka (mentor), Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), srpanj 2019., str. 15., pristupljeno 22. studenoga 2019.&lt;/ref&gt;

* U veljači [[1996.]] godine igrao je meč u šest partija protiv [[IBM]]-ova računala [[Deep Blue]]. Izgubio je prvu partiju, ali zatim dobiva tri partije uz dva remija.

* Svibnja [[1997.]] godine gubi meč protiv poboljšanje inačice Deep Bluea. Pri rezultatu 1:1 uz tri remija, izgubio je posljednju partiju nakon grube grješke u otvaranju. Dugo vremena nakon tog meča Kasparov, a i drugi velemajstori, izražavali su sumnju da je IBM varao, tako što je neki velemajstor u tajnosti provjeravao poteze koje je računalo izabralo. Programi, naime, računaju inačice stotinu milijuna puta brže od čovjeka, ali ponekad se izgube u pozicijama gdje je potrebna dalekosežna strategija pa ljudska intuicija nadvladava. (Deep Blue bio je posebno računalo sastavljeno do 50 osobnih računala (PC-a), spojenih u cjelinu samo za ovu namjenu.)

* U studenome [[2003.]] godine igrao je meč u četiri partije protiv programa X3D Fritz, koji je temeljem prethodnih rezultata imao ocjenu 2807. U meču su korišteni virtualna ploča, 3D naočale i sustav za prepoznavanje glasa. Meč je završen neriješeno, 1:1, uz dva remija. Program je računao sto milijuna poteza u sekundi, dok čovjek ne može računati više od dva poteza u sekundi.

== Meč Kasparov {{--}} Karpov 2009.: 25. obljetnica ==
Kasparov i Karpov odigrali su u [[Valencija|Valenciji]] od [[21. rujna|21.]] do [[24. rujna]] [[2009.]] godine 12 partija (4 [[Brzopotezni šah|brzopotezne]] i 8 [[Munjeviti šah|munjevitih]]) na 25. obljetnicu početka njihova prvoga poništenoga meča u Moskvi 1984. godine. Krajnji rezultat je bio 9:3 za Kasparova (3:1, brzopotezni; 6:2, munjeviti).&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Mark Crowther, [https://theweekinchess.com/chessnews/events/kasparov-vs-karpov-match-in-valencia-2009 Kasparov vs Karpov Match in Valencia 2009], theweekinchess.com, 24. rujna 2009., pristupljeno 22. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; 

== Povijesna ocjena ==

Kada je Kasparov osvojio naslov svjetskog prvaka, [[Dražen Marović]] zapisao je:

{{citat2|Od velike je važnosti da se u monotoniji i praznini osamdesetih godina pojavio igrač šampionskog kova u tradicionalnom smislu riječi, natjecatelj, pisac i istraživač, koji vrijednost kraljevske igre vidi i s onu stranu natjecanja i efemernog rezultata. U ovom sumornom šahovskom razdoblju praznih simbola, lažnih brojčanih pokazatelja i šund-literature Gari Kasparov vraća nas tradicionalnim vrijednostima šahovnice svojim stavom prema šahu, svojim analizatorskim radom i svojom briljantnom praksom i mislim da je prvenstveno u tom temeljni značaj njegove pojave.}}

== Politička djelatnost ==
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:MarchNesoglas09juneSpB1.jpg|mini|Kasparov na prosvjedima u [[Sankt-Peterburg]]u [[9. lipnja]] 2007. godine]]
U ožujku 2005. godine, nakon pobjede na velikom turniru u Linaresu, Kasparov je objavio da napušta šah te da će se posvetiti političkoj karijeri, jer smatra potrebnim »učiniti sve u mojoj moći za otpor diktaturi Vladimira Putina«. Bio je vodeći član skupine liberalne oporbe ''Komitet 2008''.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://www.theguardian.com/world/2005/mar/11/sport ''Kasparov retires from professional chess circuit'']:{{citat2|He has emerged as an outspoken critic of the Russian president, Vladimir Putin, and is playing a leading role in a group formed by prominent liberal opposition leaders called Committee 2008: Free Choice.}}, theguardian.com, 12. ožujka 2005., pristupljeno 18. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; 

Zajedno s još 170 prosvjednika Kasparov je [[14. travnja]] [[2007.]] godine uhićen zbog kršenja javnog reda i mira na prosvjedima u [[Moskva|Moskvi]] i pušten nekoliko sati kasnije uz globu. Dana [[24. studenoga]] 2007. godine uhićen je pod optužbom da je organizirao nedopušteni prosvjed i opirao se pri uhićenju. Osuđen je na pet dana zatvora. Na tom je skupu protiv vlade sudjelovalo oko 2000 ljudi, na poziv pokreta [[Druga Rusija]].

== Priznanja ==
* [[29. studenoga]] [[1995.]] hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] odlikovao je Kasparova [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bućara]].&lt;ref&gt;[https://www.hina.hr/OTS/6527931 PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIMIO GARIJA KASPAROVA - PRIOPĆENJE] Hina. Pristupljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Citati ==
* Uoči Meča za svjetskog prvaka 2023. između [[Ding Liren|Dinga Lirena]] i [[Jan Nepomnjašči|Jana Nepomnjaščija]], Kasparov je rekao: ''Teško da to mogu nazvati mečom za svjetskog prvaka. Za mene bi meč za svjetskog prvaka trebao uključivati ​​najjačeg igrača na planetu. Nisam ovdje da komentiram Magnusovu odluku, ali to je na neki način amputirani događaj. Imam svoju povijest s FIDE-om, pa zato neću mijenjati svoje mišljenje o FIDE prvenstvima. Šteta što Magnus nije tamo i prirodno je da je meč između Nepa i Dinga ionako sjajna predstava, ali to nije meč za svjetskog prvaka.''&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Colin McGourty, [https://web.archive.org/web/20230413155447/https://chess24.com/en/read/news/kasparov-i-can-hardly-call-it-a-world-championship-match Kasparov: &quot;I can hardly call it a World Championship match&quot;], chess24.com, 18. ožujka 2023. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 13. travnja 2023.), pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

* Kasparov je 2024. uoči meča za svjetskog prvaka između Dinga i [[Gukesh Dommaraju|Gukesha]] izjavio: ''Ne tretiram ovo kao meč za svjetskog prvaka. Za mene je meč za svjetskog prvaka uvijek bilo natjecanje za titulu najboljeg igrača svijeta. Mislim da je povijest mečeva za svjetskog prvaka započela ovdje u Saint Louisu kada se [[Wilhelm Steinitz|Steinitz]] suočio sa [[Johannes Zukertort|Zukertortom]] i završila s Magnusom Carlsenom. Bilo je 16 svjetskih prvaka. Mogli biste ih u svakom trenutku nazvati najboljim igračima na svijetu.''&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://indianexpress.com/article/sports/chess/garry-kasparov-hot-take-gukesh-vs-ding-liren-world-chess-championship-9647724/ ''Garry Kasparov’s hot take on Gukesh vs Ding Liren: ‘Don’t see it as World Championship match (without Carlsen)’''], indianexpress.com, 1. studenoga 2024., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

* ''Danas naše društvo stavlja veliki naglasak na specijalizaciju i fokus. Studenti su odlazili na sveučilište s idejom da prošire svoje znanje; sada je to postalo uglavnom praktično iskustvo. Studenti koriste visoko obrazovanje kao sredstvo za razvoj vještine koja će ih učiniti privlačnima poslodavcima. Stavljamo toliki naglasak na to da budemo dobri u onome što radimo da ne uspijevamo shvatiti da poboljšanje u onome što radimo najbolje možemo postići ako postanemo bolji u drugim — i krajnje različitim — stvarima.''
** Kako život imitira šah (2007.)

* ''Naša najveća snaga leži u crpljenju i sintezi obrazaca, metoda i informacija. Svjesno ograničavanje ove sposobnosti sužavanjem fokusa nije samo zločin, nego i onaj koji donosi malo uspjeha.'' 
** Kako život imitira šah (2007.)

=== Citati o Hrvatskoj ===
Dana [[3. srpnja]] [[2026.]], nakon što je [[hrvatska nogometna reprezentacija]] u šesnaestini finala svjetskog prvenstva izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske]] u susretu koji je odjeknuo u nogometnoj javnosti, Kasparov je odao priznanje hrvatskoj momčadi: ''Baš tragično, kakav kraj. Sve moje simpatije ovoj fenomenalnoj hrvatskoj reprezentaciji. I moju je karijeru obilježilo i porazilo računalo!''&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Kasparov je uputio kritiku [[FIFA]]-i: ''Čak i ako imate potpuno povjerenje u tu tehnologiju, morate imati jednako povjerenje u FIFA-ine dužnosnike koji je tumače i objavljuju rezultate. Nedostatak transparentnosti u svakom koraku otežava vjerovanje da ovo nije bila otvorena pljačka kako bi se osiguralo da Ronaldo prođe u idući krug.''&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/kasparov-ovo-je-bila-otvorena-pljacka-kako-bi-ronaldo-prosao-u-iduci-krug/2809767.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Kasparov: Ovo je bila otvorena pljačka kako bi Ronaldo prošao u idući krug] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Bio je kritičan i prema suđenju u četvrtfinalnoj utakmici [[Engleska|Engleske]] i [[Norveška|Norveške]] istog SP-a. Naime, nakon što je norveški vratar izbacio loptu, lopta je okrznula kabel kamere u zraku, no FIFA je to demantirala, navodeći da senzor u lotpi nije zabilježio fizički kontakt. Kasparov je ironičnim objavom na [[X]]-u komentirao utakmicu riječima: ''FIFA bi odsad trebala sve kablove za kamere raditi od hrvatske kose!'', aludirajući na incident u samoj završnici utakmice Hrvatske i Portugala.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/kasparov-fifa-bi-trebala-sve-kabele-za-kamere-raditi-od-hrvatske-kose/2812590.aspx Kasparov: FIFA bi trebala sve kabele za kamere raditi od hrvatske kose] Index.hr. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Fighting Chess: My Games and Career'', HarperCollins, New York, 1983.
* ''Moje partije'', ur. [[Zlatko Klarić (šahist)|Zlatko Klarić]] i Dražen Marović, Sportska tribina, Zagreb, 1983.
* ''Sicilijanska obrana: moje najjače oružje'', Sportska tribina, Zagreb, 1986. (suautor Aleksander Nikitin)
* ''The Test of Time'', Pergamon Press, Oxford, 1986.
* ''Kasparov Teaches Chess'', Batsford Ltd, London, 1986.
* ''Unlimited Challenge: An Autobiography'', Grove Weidenfeld, New York, 1990. (zajedno s Donaldom Trelfordom)
* ''Gary Kasparov's Fighting Chess'', Henry Holt &amp; Co, New York, 1995. (suaotori Jon Speelman i Bob Wade)
* ''Garry Kasparov's Chess Challenge'', Cadogan Books, London, 1996.
* ''Kasparov Against the World: The Story of the Greatest Online Challenge'', KasparovChess Online, 2000. (zajedno s Danielom Kingom)
* ''My Great Predecessors'', 1-5, Everyman Chess, London, 2003. – 2006. 
** (hrv. izd. ''Moji veliki prethodnici'', knj. 1: ''Od Steinitza do Aljehina'', AGM, Zagreb, 2004. (suautor Dimitrij Pliseckij)
* ''Checkmate!: My First Chess Book'', Everyman Chess, London, 2004.
* ''Garry Kasparov on Modern Chess'', 1-4, Everyman Chess, London, 2007. – 2010.
** ''Part 1: Revolution in the 70s'', 2007.
** ''Part 2: Kasparov vs Karpov 1975-1985'', 2008.
** ''Part 3: Kasparov vs Karpov 1986-1987'', 2009.
** ''Part 4: Kasparov vs Karpov 1988-2009'', 2010.
* ''How life imitates chess: [insights into life as a game of strategy]'', Arrow Books, London, 2008. (suautor Mig Greengard), (hrv. izd. ''Kako život imitira šah: povlačenje pravih poteza'', VBZ, Zagreb, 2009.)
* ''Garry Kasparov on Garry Kasparov'', I-III, Everyman Chess, London, 2011. – 2014.
** ''Part I: 1973-1985'', 2011.
** ''Part II: 1985-1993'', 2013.
** ''Part III: 1993-2005'', 2014.
* ''Winter Is Coming: Why Vladimir Putin and the Enemies of the Free World Must Be Stopped'', PublicAffairs, New York, 2015. (hrv. izd. ''Zima dolazi: zašto Vladimir Putin i neprijatelji slobodnog svijeta moraju biti zaustavljeni'', Profil, Zagreb, 2015.)
* ''Deep Thinking: Where Machine Intelligence Ends and Human Creativity Begins'', PublicAffairs, New York, 2017.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Demis Hassabis, [http://www.nature.com/nature/journal/v544/n7651/full/544413a.html?WT.mc_id=TWT_NatureNews&amp;foxtrotcallback=true Artificial Intelligence: Chess match of the century], nature.com, 26. travnja 2017., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Slika:Kasparov Karolyi 1980 Dortmund.jpg|Kasparov i Károlyi, Svjetsko juniorsko prvenstvo 1980.
Slika:Kasparov Honoring 1980 Dortmund.jpg|Kasparov prima pokal, Svjetsko juniorsko prvenstvo 1980.
Slika:Kasparov-12.jpg|Kasparov i Karpov, 1985.
Slika:Anand-Kasparov 2000-06-24 Frankfurt.jpg|Anand i Kasparov, 2000.
Slika:Kasparov-11.jpg|Kasparov i Kramnik, Botvinikov memorijal, 2001.
Slika:Kasparov-30.jpg|Kasparov u Linaresu, 2005.
Slika:Kasparov-45.jpg|Sting i Kasparov, 2007.
Slika:Autografo Garri Kasparov.jpg|Kasparovljev potpis
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Niz članaka u ''[[Šahovski glasnik|Šahovskom glasniku]]''.
* [[Dimitrije Bjelica]], ''Drama u Podmoskovlju'', Književne novine, Beograd, 1986. 
:Knjiga, koja se može naći u našim knjižnicama, obrađuje prva dva meča Karpov-Kasparov, 1984-1985. g. Bjelica kao novinar prikazuje događaje, a komentari partija potiču od raznih velemajstora. 
* Eduard Gufeljd i Dimitrije Bjelica, ''Gari Kasparov – zvezda iz Bakua'', u dvije knjige, Književne novine, Beograd, 1986. – 1987.
:Prva knjiga donosi opsežni životopis, a druga izbor partija.
* Gari Kasparov, ''Moje partije'', Sportska tribina, Zagreb, 1984.
* G. Kasparov i A. Nikitin, ''Sicilijanska obrana: moje najjače oružje'', Sportska tribina, Zagreb, 1986.
* Gari Kasparov, ''Moji veliki prethodnici'', 1. knjiga: ''Od Steinitza do Aljehina'', AGM, Zagreb, 2004.
:Prvi svezak serije o svjetskim prvacima i drugim najboljim igračima. Obrađuje prvih pet svjetskih prvaka. Na ruskom i engleskom jeziku tiskan 2003. godine. Sljedeća tri sveska izašla su tijekom 2004. godine. Posljednji, peti svezak, posvećen [[Anatolij Karpov|Karpovu]] i drugim velikim igračima 1970-ih i 1980-ih godina, najavljen je za kraj 2005. godine.
* [[Slavko Peleh]], ''Na putu do vrha: Kasparov – Anand: New York 1995'', Inmedia, Zagreb, 1996.
:Knjižica o meču za svjetsko prvenstvo 1995. godine.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Garry Kasparov}}
* {{rus oznaka}} [http://www.kasparov.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313210117/http://www.kasparov.ru/ |date=13. ožujka 2014. }}
* {{eng oznaka}}, {{hrv oznaka}} [http://kcfadriatic.com/ Kasparov Chess Foundation Adriatic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218053527/https://fonts.googleapis.com/css?family=Lato%3A400%2C400i%2C700%2C700i&amp;subset=latin&amp;ver=2.6.3 |date=18. veljače 2021. }}
* {{eng oznaka}} [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=15940 2110 Kasparovljevih partija na chessgames.com]
* {{eng oznaka}} [http://www.wtharvey.com/kasp.html Stotinu pozicija iz Kasparovljevih partija kao zagonetke]
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060216232712/http://bobby-fischer.net/Garry_Kasparov_Retires.html Kasparovljeva najava povlačenja iz šaha]
* {{eng oznaka}} [http://www.mark-weeks.com/chess/85kk$$.htm Svjetsko prvenstvo 1985.]
* {{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4163439.stm Kasparovljeva politička uvjerenja]
* Više o Kasparovljevom povlačenju na {{eng oznaka}} [http://www.chesscenter.com/twic/r15.html ''The Week in Chess''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051128071023/http://www.chesscenter.com/twic/r15.html |date=28. studenoga 2005. }} i {{eng oznaka}} [http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2258 Chessbase]
* Kasparov je također povremeni suradnik u ''The Wall Street Journalu'':
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110006444 The Great Game], o povlačenju i politici u Rusiji, 19. ožujka 2005.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110005371 Fischer's Price], o Bobiju Fischeru, 19. srpnja 2004. 
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110005100 Stop the Moral Equivalence], o terorizmu, 19. svibnja 2004.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/extra/?id=110004820 Putinocracy], o Putinovom režimu, 14. ožujka 2004.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/extra/?id=110003081 Man vs. Machine], o računalnom šahu, 16. veljače 2003.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110002087 The War Is Not Yet Won], o ratu u Iraku, 5. kolovoza 2003.

{{GLAVNIRASPORED:Kasparov, Gari}}
[[Kategorija:Ruski šahisti]]
[[Kategorija:Hrvatski šahisti]]
[[Kategorija:Azerbajdžanski športaši]]
[[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]]
[[Kategorija:Životopisi, Baku]]
[[Kategorija:Šahovski pisci]]
[[Kategorija:Šport u Bakuu]]</text>
      <sha1>f9haatm58gvsgay1dtyys82379lpl0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520755</id>
      <parentid>7520687</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Citati o Hrvatskoj */</comment>
      <origin>7520755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39817" sha1="j3bhvl5rzqb6qptm9sahkkny86krd0y" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|siječanj 2002.}}
{{Infookvir šahist
|ime          = Gari Kasparov
|slika        = Garri kasparow 20070318.jpg
|veličina     = 220px
|punoime      = Gari Kimovič Kasparov
|važnija_djela = ''Dijete promjene'' &lt;br&gt; ''Moji veliki prethodnici'' &lt;br&gt; ''Kako život imitira šah'' &lt;br&gt; ''Zima dolazi''
|država       = {{Z+X|SSSR}}&lt;br&gt;{{Z+X|RUS}} (od [[1992.]])&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}} (od [[2014.]])
|datum_rođenja     = [[13. travnja]] [[1963.]]
|mjesto_rođenja    = [[Baku]], [[Azerbajdžan]]
|datum_smrti       = 
|mjesto_smrti      =
|titula       = [[Šahovski velemajstor|Velemajstor]] (1980.)
|rejtingmaks  = 2851 ([[srpanj]] [[1999.]])
|najviši_rang = 1. ([[siječanj]] [[1984.]])
|fide_id      = 4100018
}}

'''Gari Kimovič Kasparov''' ([[ruski jezik|rus.]] ''Га́рри Ки́мович Каспа́ров''; [[Baku]], [[Azerbajdžan]], [[13. travnja]] [[1963.]]), [[Rusija|ruski]] je [[šah]]ovski [[Šahovski velemajstor|velemajstor]], [[svjetski šahovski prvak]] u razdoblju od [[1985.]] do [[2000.]] godine. Neki ga smatraju najvećim šahistom svih vremena.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://listverse.com/2009/09/06/top-10-greatest-chess-players-in-history/ Top 10 Greatest Chess Players in History], listverse.com, 6. rujna 2009., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Leon Watson, [http://www.telegraph.co.uk/news/2017/07/06/king-back-chess-legend-garry-kasparov-comes-retirement/ ''The king is back: Chess legend Garry Kasparov comes out of retirement'']:{{citat2|Yet 20 years on Garry Kasparov is still considered the greatest chess player in history, a genius so special he became world champion at 22 and was then almost invincible for two decades.}}, telegraph.co.uk, 6. srpnja 2017., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Od [[2014.]] godine ima hrvatsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/gari-kasparov-dobio-hrvatsko-drzavljanstvo-923829 ''Gari Kasparov dobio hrvatsko državljanstvo''], vecernji.hr, 27. veljače 2014., (pristupljeno 22. srpnja 2014.)&lt;/ref&gt;

Na svjetskoj šahovskoj ljestvici [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] došao je na prvo mjesto (ispred tadašnjeg svjetskog prvaka [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]]) [[1983.]] godine i do siječnja [[2006.]] godine, bez prekida, bio je prvi. Značajan je i po svojem političkom djelovanju u korist reformi i demokracije u [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] odnosno [[Rusija|Rusiji]], posvetivši se borbi protiv vladavine [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. Kako je napustio profesionalni šah, više se ne nalazi na svjetskoj šahovskoj ljestvici FIDE. Najraniji mu je šahovski uzor bio četvrti svjetski šahovski prvak [[Aleksandar Aljehin]].&lt;ref&gt;Gari Kasparov, Kako život imitira šah, VBZ, Zagreb, 2009., str. 9–10&lt;/ref&gt;

== Rane godine ==
[[Datoteka:Kasparov-2.jpg|mini|200px|desno|Kasparov u dobi od 11 godina]]

Gari Kasparov rođen je kao Hari Vajnštajn (Weinstein) ([[Ruski jezik|ruski]]: '''Гарри Вайнштейн'''). Otac mu je bio [[Židovi|Židov]], a majka [[Armenci|Armenka]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/313020/Garry-Kasparov#245672.hook Garry Kasparov], britannica.com, (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; djevojačkog prezimena Kasparjan. Roditelji su mu se rano razveli i majka je svoje prezime promijenila u [[Ruski jezik|rusku]] inačicu, Kasparov. U dobi od 12 godina Hari je uzeo majčino prezime i &quot;[[Rusifikacija|rusificirao]]&quot; ime. 

Rano je skrenuo pozornost na sebe izuzetnim talentom. Od [[1974.]] godine učio je u šahovskoj školi koju je vodio bivši svjetski prvak [[Mihail Botvinik]]. Godine [[1976.]], kao trinaestogodišnjak, osvojio je prvenstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] za igrače do 18 godina.

Svjetska šahovska javnost upoznala ga je [[1979.]] godine kada je uvjerljivo pobijedio na turniru u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sljedeće godine priznat mu je naslov velemajstora. Brzo je napredovao. Godine [[1982.]] na prvenstvu Sovjetskoga Saveza podijelio je prvo mjesto s [[Lav Psahis|Lavom Psahisom]].

[[Datoteka:Garry Kasparov 1980 Dortmund.jpg|mini|200px|desno|Kasparov prima pokal svjetskog juniorskog prvaka u [[Dortmund]]u 1980. godine]] 

Uz profesionalno igranje šaha, bio je odličan student [[Anglistika|anglistike]]. Rado je čitao poeziju i napamet znao mnoge pjesme [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin|Jesenjina]], [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]] i [[Evgenij Jevtušenko|Jevtušenka]]. Tjelesno je bio snažan, igrao je [[nogomet]] i vozio [[bicikl]].

U mečevima kandidata 1983. godine postiže uvjerljive pobjede. U četvrtzavršnici pobjeđuje [[Aleksander Beljavski|Aleksandra Beljavskog]] 6:3, u poluzavršnici [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]] 7:4, te u završnici [[Vasilij Smislov|Vasilija Smislova]] 8,5:4,5. (Vasilij Smislov je tada imao 62 godine. Bio je svjetski prvak od [[1957.]] do [[1958.]] godine, pet godina prije Kasparovljevog rođenja.)

== Pet mečeva s Karpovom ==

Kasparov je s 21 godinom bio najmlađi igrač koji je igrao meč za prvenstvo svijeta. Nasuprot njega bio je [[Anatolij Karpov]], svjetski prvak od [[1974.]] godine, s 33 godine na vrhuncu snaga.

Neobičnim spletom okolnosti tijekom šest godina Kasparov i Karpov odigrali su čak pet mečeva za svjetsko prvenstvo. Obojica u to doba daleko nadmašuju sve ostale svjetske šahiste. U tim su mečevima odigrali ukupno 144 partije. 

=== Prvi meč: 48 partija! ===

Ovo je najdulji meč u povijesti šaha, i to će sigurno zadugo i ostati. Imao je izrazito neobičan tijek i još neobičniji završetak. Igralo se po pravilima usvojenim 1974. godine: igra se dok jedan igrač ne postigne šest pobjeda, bez ograničenja trajanja meča. U slučaju poraza, bivši svjetski prvak ima pravo na revanš-meč u roku od godinu dana. Meč je započeo u Moskvi, ujesen [[1984.]] godine. Kasparov je započeo samouvjereno, agresivnom igrom koja mu je do tada donosila uspjeh. To je međutim bilo lakoumno protiv izvrsno pripremljenog Karpova, vrhunskog majstora obrane i duboke strategije. Hladnokrvno je odbijao napade i postizao pozicijsku prednost. Nakon devet partija rezultat je bio 4:0 za Karpova i izgledalo je da je sve gotovo. Tada Kasparov naglo mijenja taktiku. Počinje igrati solidno, bez rizika, izazivajući protivnika da napada kako bi postigao još dvije pobjede. Karpov međutim nije želio preuzeti veći rizik, vjerojatno u nadi da će posve poniziti mladog protivnika pobjedom od 6:0. Rezultat je bila serija od 17 remija. Zatim je Karpov dobio 27. partiju i poveo s 5:0. Konačno, međutim, Kasparov dolazi do pobjede u 32. partiji. Slijedi nova serija od 14 remija. Kasparov je nevjerojatno hladnokrvno sputavao svoj temperament, Karpov je bio jednako nevjerojatno neprodoran. Igrali su već peti mjesec i oba igrača bila su isrcpljena. Onda Kasparov dobiva dvije partije za redom, 47. i 48, i smanjuje na 3:5. Meč je najednom opet postao napet ([[1978.]] godine Karpov je protiv Korčnoja vodio s 5:2, zatim je Korčnoj izjednačio, a Karpov je ipak dobio 32. partiju i tako pobijedio sa 6:5). Sovjetska se šahovska federacija tada odlučila ne neobičan potez: zatražili su od predsjednika [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] [[Florencio Campomanes|Florencia Campomanesa]] prekid meča, jer su oba igrača potpuno iscrpljena. Predloženo je da se meč poništi, te da se nakon šest mjeseci igra novi. Oba su igrača to prihvatila; obojica su kasnije tvrdila da su bili izmanipulirani. Karpov je svakako bio u krizi, a Kasparov je ipak još uvijek trebao dobiti tri partije, a ne izgubiti nijednu.

=== Drugi meč: Kasparov prvak svijeta ===

Odluka o prekidu izazvala je lavinu polemika u šahovskom svijetu, ali bila je konačna. Tako, nakon stanke od šest mjeseci, sudionici su se ponovno susreli u [[Moskva|Moskvi]] [[1985.]] godine. Pravila su u međudobi bila promijenjena: dužina meča ograničena je na maksimalno 24 partije, s tim što se meč prekida ako netko postigne šest pobjeda a u slučaju ako bi nakon 24 partije rezultat bio neodlučan svjetski prvak zadržava titulu. Ostalo je i pravo prvaka na revanš meč. Borba je bila vrlo napeta i izjednačena. Nakon 23 partije, Kasparov je vodio 12:11. Posljednju partiju Karpov igrao je na sve ili ništa, ali izgubio je i konačni rezultat meča bio je 13:11. Tako je Kasparov, star 22 godine, postao 13. prvak svijeta, najmlađi u povijesti. Velemajstor [[Dražen Marović]] pisao je tada u ''[[Šahovski glasnik|Šahovskom glasniku]]'' da je Kasparov zasluženo pobijedio. Bio je energičan i dosjetljiv, s teorijskim novinama i zbunjujućim žrtvama. Bijelima je uspijevao zahvatiti inicijativu, crnima se odlično branio u daminom gambitu i scheveninškoj inačici sicilijanke.

=== Sljedeća tri meča ===

Karpov je imao pravo na revanš, i tako je nepunih godinu dana nakon prethodnog igran i treći meč. Kasparov je pobijedio s 12,5:11,5.

Nije prošla ni godina dana, a veliki se protivnici ponovno susreću. Karpov je pobjedom u meču kandidata ostvario pravo na novi meč. Ovoga puta Kasparov je bio pred porazom. Pri rezultatu 11:11 grubim prijevidom izgubio je 23. partiju. Karpov je vodio 12:11 i trebao mu je remi u posljednjoj partiji, dok je Kasparov morao igrati na pobjedu. Za razliku od Karpova u drugom meču, on uspijeva pobijediti. Tu je partiju, najvažniju u svojoj karijeri, dobio u Karpovljevom stilu: dugoročnom igrom na sitne prednosti uspio je dovesti do pobjede malo bolju konačnicu. Neriješenim rezultatom u meču sačuvao je naslov. U to je doba Kasparov optužio FIDE za pristranost prema bivšem prvaku. [[Dražen Marović]] je u ''Šahovskom glasniku'' izrazio mišljenje da ima pravo: Kasparov je dvaput branio titulu u dvije godine, koliko Karpov u 10 godina. O tijeku meča Marović je komentirao da Kasparov po svojoj naravi podsjeća na [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] i [[Mihail Talj|Mihaila Talja]]: kreativan, nagao, impulzivan, često i nepromišljen. Te su slabosti Aljehinu donijele poraze u prvom meču s [[Max Euwe|Maxom Euweom]], a Talju u drugom meču s [[Mihail Botvinik|Mihailom Botvinikom]]. Ova su dvojica, kao i Karpov, bili metodični, disciplinirani profesionalci.

Tri godine kasnije, Karpov je ponovno izazivač, pobijedivši konkurente u mečevima kandidata. Meč je opet bio neizvjestan do kraja. Kasparov je pobijedio s 12,5:11,5.

== Vatreni zagovornik demokracije ==
Doba ''gigantomanije'' Kasparova i Karpova ujedno je i doba velikih promjena u Sovjetskome Savezu, [[Raspad SSSR-a|njegova raspada]] i [[Pad komunizma|pada komunizma]]. Dva velika protivnika našla su se i politički na suprotnim stranama. 

Karpov, koji je dva puta ''obranio'' titulu od izazivača, sovjetskog disidenta [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]], bio je miljenik starog sustava. Imao je nekoliko političkih dužnosti, bio je i dopredsjednik sovjetske (a zatim ruske) šahovske organizacije. Nasuprot tomu, Kasparov od početka [[Perestrojka|perestrojke]] javno djeluje, pružajući  potporu reformama [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], a zatim i [[Boris Jeljcin|Borisu Jeljcinu]]. Kasnije se međutim razočarao u obojici.

Njihovo je suparništvo [[1990-ih]] godina dovelo i do borbe za vlast u Ruskoj šahovskoj organizaciji, a i FIDE je u tu borbu bila upletena.

=== Prijatelj Hrvatske ===
Ovo se suparništvo drastično manifestiralo u odnosu prema [[Velikosrpska agresija|velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH]]. Karpov je u prvoj polovici [[1990-ih]] godina više puta posjećivao Srbiju i Crnu Goru. Igrao je na međunarodnim natjecanjima za momčad »Agrouniverzala« iz [[Zemun]]a. Vrhunac Karpovljeve podrške Srbiji bilo je odigravanje simultanke u okupiranu [[Vukovar]]u, [[1995.]] godine.

Nasuprot tome, Kasparov je izražavao snažnu podršku Hrvatskoj u vrijeme obrane Hrvatske od srpsko-crnogorske agresije i u vrijeme borbe Hrvatske za međunarodno priznanje. Više puta je dolazio na odmor i pripreme za mečeve na [[Crveni Otok (Sveti Andrija)|Crveni otok]] pokraj [[Rovinj]]a. Igrao je za momčad ŠK Borovo-Vukovar '91. U lipnju [[2011.]] godine postao je član ŠK ETF-Osijek.&lt;ref name=&quot;SD&quot;&gt;D. Kerže, [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/135454/gari-kasparov-postao-clan-osjeckog-sahovskog-kluba ''Gari Kasparov postao član osječkog šahovskog kluba''], slobodnadalmacija.hr, 17. lipnja. 2011., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Iste godine postao je i član [[Hrvatski šahovski savez|HŠS]].&lt;ref name=&quot;SD&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SD-1&quot;&gt;Dražen Čvorović, [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/173116/kasparov-hrvatskoj-je-mjesto-na-prvoj-crti-bojisnice-za-sah ''Kasparov: Hrvatskoj je mjesto na prvoj crti bojišnice za šah''], slobodnadalmacija.hr, 13. srpnja. 2012., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; U veljači 2014. Gari Kasparov dobio je [[hrvatsko državljanstvo]] zbog svog lobiranja za Hrvatsku i [[Vukovar]] 1991. godine.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot; /&gt;&lt;ref&gt;M.B./D.D.N., [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gari-kasparov-dobio-hrvatsko-drzavljanstvo---325283.html ''Gari Kasparov dobio hrvatsko državljanstvo''], dnevnik.hr, 27. veljače. 2014., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Hrvatsku smatra svojom drugom domovinom, od [[2000.]] godine ima kuću u [[Makarska|Makarskoj]], a prije toga boravio je na Crvenom otoku pokraj [[Rovinj]]a.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot; /&gt; Godine 2014. bio je hrvatski kandidat za predsjednika [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] i dobio je 61 glas nasuprot 110 koliko je dobio ruski kandidat [[Kirsan Iljumžinov]], koji je tada ponovno izabran za predsjednika FIDE.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Igor Rozin, [https://in.rbth.com/arts/2014/08/14/kirsan_ilyumzhinov_beats_garry_kasparov_in_battle_for_fide_presidency_37525 ''Kirsan Ilyumzhinov beats Garry Kasparov in battle for FIDE presidency''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218053535/https://www.rbth.com/arts/2014/08/14/kirsan_ilyumzhinov_beats_garry_kasparov_in_battle_for_fide_presidency_37525 |date=18. veljače 2021. }}, in.rbth.com, 14. kolovoza 2014., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Hrvatski državljanin ===
[[Zoran Milanović]] je [[2014.]] godine, tada kao predsjednik vlade, Kasparovu dodijelio hrvatsko državljanstvo.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusija-sahovsku-legendu-garija-kasparova-kojem-je-milanovic-dao-drzavljanstvo-rh-stavila-na-popis-terorista-i-ekstremista/ Rusija šahovsku legendu Garija Kasparova, kojem je Milanović dao državljanstvo RH, stavila na popis terorista i ekstremista] Telegram. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Dana 15. ožujka 2026. na otvorenju I. memorijalnog šahovskog turnira u čast Sanjinu Španoviću, čiji su organizatori bili [[Alojzije Janković]] i [[GNK Dinamo]],&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-organizira-humanitarni-sahovski-turnir-u-spomen-sanjina-spanovica-20260306 Dinamo organizira humanitarni šahovski turnir u spomen Sanjina Španovića] Tportal. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Milanović je izjavio da je Kasparov prva i jedina osoba kojoj je dodijelio hrvatsko državljanstvo, a za [[Diplomacija|diplomatske]] napore koje je Kasparov uložio aktivno se zalažući za Hrvatsku tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Milanović je u istoj izjavi rekao da je Kasparov takvo dobročinstvo &quot;zaslužio dugom časti i kulture srca Hrvatske prema ljudima koji su dobri i plemeniti prema njoj&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.hina.hr/video/12272918 Predsjednik Milanović na otvorenju šahovskog turnira u čast Sanjina Španovića] HINA. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Dana [[3. siječnja]] [[2016.]] gostovao je u emisiji ''[[Nedjeljom u dva]]''.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/kasparov-u-nedjeljom-u-2-rusija-je-mafijaska-drzava-mirne-promjene-vise-nisu-opcija/865926.aspx Kasparov u Nedjeljom u 2: Rusija je mafijaška država, mirne promjene više nisu opcija] Index.hr. Pristupljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Raskol u svjetskom šahu 1993. ==

Početak raskola s [[FIDE]] seže u [[1985.]] godinu, kada je tadašnji predsjednik FIDE [[Florencio Campomanes]] prekinuo meč Kasparova i Karpova, opravdavajući tu odluku &quot;iscrpljenošću igrača&quot;. Za vrijeme [[Šahovska olimpijada 1988.|šahovske olimpijade 1988.]] u [[Solun]]ju Campomanes je Kasparova nazvao &quot;piratom&quot;. Kasparov je iste godine osnovao ''Grandmaster Association'' (udruženje velemajstora), preteču PCA-e.

Godine [[1993.]] dolazi do velike krize u natjecanjima za svjetsko prvenstvo, koja do [[2006.]] godine nije bila razriješena. FIDE je po uobičajenom sustavo organizirala mečeve kandidata. Pobjednik je bio [[Englezi|Englez]] [[Nigel Short]], koji je u poluzavršnici pobijedio Karpova, a u završnici [[Jan Timman|Jana Timmana]]. 

=== Meč Kasparov {{--}} Short ===

Do sukoba je došlo kada je Kasparov odbio igrati meč u gradu koji je izabrala FIDE, nezadovoljan ponuđenim nagradnim fondom; sklopio je ugovor o igranju meča u [[London]]u, uz dvostruko veći nagradni fond. Short se s time složio. Administracija FIDE, ljutita zbog narušavanja njezina autoriteta, povukla je drastičan i besmislen potez: objavila je da Kasparovu oduzima titulu prvaka, a Shortu pravo izazivača, te da će meč za ispražnjeno mjesto prvaka u [[Amsterdam]]u igrati Karpov i Timman.

Kasparav i Short, te još nekoliko vrhunskih igrača, osnovali su [[1993.]] godine novu udrugu, '''Professional Chess Association''' (PCA),&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://en.chessbase.com/post/garry-kasparov-a-history-of-profesional-che ''Garry Kasparov: A History of Profesional Chess''], chessbase.com, 8. travnja 2002., pristupljeno 14. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; koja je bila formalni organizator njihovog dvoboja. Tako su 1993. godine odigrana dva meča. Kasparov je pobijedio Shorta 12,5:7,5 i obranio titulu, a Karpov Timmana 12,5:8,5. Tako je došlo do situacije kao u profesionalnom boksu, s dva prvaka u različitim inačicama. No šahovski svijet je titulu priznavao samo Kasparovu.

=== Meč Kasparov {{--}} Anand 1995. ===

Administracija FIDE ostaje tvrdoglava. FIDE i PCA organiziraju svaka svoj kandidatski ciklus. U organizaciji PCA odigran je krajem [[1995.]] godine meč Kasparov-[[Viswanathan Anand|Anand]]. Igralo se na bolji rezultat iz 16 partija. Prvih osam partija završeno je remijem. Devetu partiju dobiva Anand. U desetoj, Kasparov igrajući bijelima, nalazi teorijsku novost sa žrtvom skakača u 11. potezu u otvorenoj inačici španjolke. Kasnije žrtvuje i topa i pobjeđuje. Odlučujućom se pokazala sljedeća, 11. partija: Kasparov crnima igra zmajevu varijantu sicilijanke. U posve jednakoj poziciji, Anand odbija ponudu remija; forsirajući, upada u jednostavnu zamku i gubi. Nakon toga Kasparov je dobio još dvije partije i ostvario pobjedu 8:5.

Nešto kasnije u organizaciji [[FIDE]] odigran je meč Karpov-[[Gata Kamsky|Kamsky]], koji je Karpov uvjerljivo dobio. FIDE je imala velikih problema u nalaženju organizatora tog meča, koji šahovska javnost ne priznaje. Zanimljivo je da su Kamsky i Anand odigrali dva meča kandidata: u inačici [[FIDE]] u četvrtzavršnici pobijedio je Kamski sa 6:4, a u inačici PCA u završnici pobijedio je Anand sa 6,5:4,5.

=== Kaos u natjecanjima za svjetskoga šahovskog prvaka ===

[[FIDE]], koja ima financijske probleme, naglo je izmijenila sustav natjecanja; titula &quot;prvak svijeta FIDE&quot; izgubila je dotadašnji smisao. Vidi članak: [[Svjetsko prvenstvo u šahu]].

PCA je također zapala u probleme zbog međusobnog suparništva vrhunskih igrača, različitih interesa sponzora i pritiska FIDE. Kasparov, karizmatična osoba i odličan u odnosima s medijima i sponzorima, praktički sam donosi odluke, kao što su to činili svjetski prvaci u razdoblju od [[1886.]] do [[1946.]] godine. 

Početkom [[1998.]] godine bilo je objavljeno da će Anand i Kramnik, drugi i treći na rang-listi, igrati dvoboj kandidata, nakon čega će pobjednik igrati dvoboj protiv Kasparova. Pod pritiskom predsjednika [[FIDE]] Kirsana Ilyumzhinova, međutim, Anand je odustao od meča. U PCA dolazi do raskola. Kasparov hitro raspušta tu organizaciju i uz pomoć španjolskog bogataša i šahovskog mecene Luisa Rentera osniva novu organizaciju '''[[World Chess Council]]''' (WCC). Za Anandovog zamjenika imenovan je Aleksej Širov; vrhunski igrač, koji je dobio španjolsko državljanstvo, što je svakako utjecalo na odluku. U organizaciji WCC odigran je sredinom [[1998.]] godine meč Širov-Kramnik; Širov je pobijedio s 5,5:3,5. Meč Kasparov {{--}} Širov bio je najavljen za listopad 1998. godine, međutim biva odgođen jer dolazi do sukoba Kasparova i Rentera. Na kraju dvoboj nije ni odigran. WCC je nestala sa scene.

=== Dvoboj Kasparov {{--}} Kramnik 2000.: gubitak naslova ===

Tek pet godina nakon prethode obrane naslova, organiziran je dvoboj u kojem je Kasparov branio naslov. Izazivač je ovoga puta [[Vladimir Kramnik]]. Sponzor i organizator bio je [[BrainGames Network]] (BGN). Igralo se opet 16 partija. Kramnik je razradio savršenu taktiku: od početka igra na &quot;umrtvljenje&quot; pozicije, izbjegava komplikacije u kojima Kasparov uživa i čeka da se protivnik &quot;istrči&quot;. To je bila taktika koju je primjenjivao Karpov, ali Kramnik je imao više uspjeha.

Kasparova je iznevjerila kreativnost: u 15 odigranih partija nije dobio nijednu! Kramnik je dobio dvije, 13 je bilo remi, i tako Kramnik postaje svjetski prvak.

&lt;!-- /POTREBNO JE AŽURIRATI PODATKE PREMA: http://ratings.fide.com/top.phtml?list=men I http://ratings.fide.com/card.phtml?event=4100018 /
== I dalje broj jedan na svjetskoj šahovskoj ljestvici ==

Kroz sve te godine, a i nakon gubitka titule, Kasparov, uz rijetke padove, bilježi izvrsne turnirske rezultate. To se nastavilo i nakon gubitka titule u meču. Drži prvo mjesto na svjetskoj šahovskoj ljestvici&lt;ref&gt;http://www.fide.com/ratings/ &lt;/ref&gt; neprekidno od 1983. godine. Na rang-listi od srpnja 2005. godine ima 2812 bodova, dok drugoplasirani Anand ima 2788. U srpnju 1999. godine imao je rejting 2851, što je najviši domet u povijesti. Kramnik je jedini koji je, osim Kasparova, prešao 2800 bodova (u razdoblju od srpnja 2001. do travnja 2003.).
--&gt;

== Mečevi protiv računala ==
Kasparov je odigrao nekoliko značajnih mečeva protiv računalnih programa, koji su početkom prvog desetljeća postali toliko jaki te dobivaju većinu partija i protiv vodećih velemajstora. Prvi je igrač pobjednik nad šahovskim računalom.&lt;ref&gt;Jurica Srbiš, [https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:1218 ''Utjecaj šahovske igre na etičke vrijednosti u odgoju i obrazovanju djece: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612070845/https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:1218 |date=12. lipnja 2020. }}, Đuro Blažeka (mentor), Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), srpanj 2019., str. 15., pristupljeno 22. studenoga 2019.&lt;/ref&gt;

* U veljači [[1996.]] godine igrao je meč u šest partija protiv [[IBM]]-ova računala [[Deep Blue]]. Izgubio je prvu partiju, ali zatim dobiva tri partije uz dva remija.

* Svibnja [[1997.]] godine gubi meč protiv poboljšanje inačice Deep Bluea. Pri rezultatu 1:1 uz tri remija, izgubio je posljednju partiju nakon grube grješke u otvaranju. Dugo vremena nakon tog meča Kasparov, a i drugi velemajstori, izražavali su sumnju da je IBM varao, tako što je neki velemajstor u tajnosti provjeravao poteze koje je računalo izabralo. Programi, naime, računaju inačice stotinu milijuna puta brže od čovjeka, ali ponekad se izgube u pozicijama gdje je potrebna dalekosežna strategija pa ljudska intuicija nadvladava. (Deep Blue bio je posebno računalo sastavljeno do 50 osobnih računala (PC-a), spojenih u cjelinu samo za ovu namjenu.)

* U studenome [[2003.]] godine igrao je meč u četiri partije protiv programa X3D Fritz, koji je temeljem prethodnih rezultata imao ocjenu 2807. U meču su korišteni virtualna ploča, 3D naočale i sustav za prepoznavanje glasa. Meč je završen neriješeno, 1:1, uz dva remija. Program je računao sto milijuna poteza u sekundi, dok čovjek ne može računati više od dva poteza u sekundi.

== Meč Kasparov {{--}} Karpov 2009.: 25. obljetnica ==
Kasparov i Karpov odigrali su u [[Valencija|Valenciji]] od [[21. rujna|21.]] do [[24. rujna]] [[2009.]] godine 12 partija (4 [[Brzopotezni šah|brzopotezne]] i 8 [[Munjeviti šah|munjevitih]]) na 25. obljetnicu početka njihova prvoga poništenoga meča u Moskvi 1984. godine. Krajnji rezultat je bio 9:3 za Kasparova (3:1, brzopotezni; 6:2, munjeviti).&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Mark Crowther, [https://theweekinchess.com/chessnews/events/kasparov-vs-karpov-match-in-valencia-2009 Kasparov vs Karpov Match in Valencia 2009], theweekinchess.com, 24. rujna 2009., pristupljeno 22. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; 

== Povijesna ocjena ==

Kada je Kasparov osvojio naslov svjetskog prvaka, [[Dražen Marović]] zapisao je:

{{citat2|Od velike je važnosti da se u monotoniji i praznini osamdesetih godina pojavio igrač šampionskog kova u tradicionalnom smislu riječi, natjecatelj, pisac i istraživač, koji vrijednost kraljevske igre vidi i s onu stranu natjecanja i efemernog rezultata. U ovom sumornom šahovskom razdoblju praznih simbola, lažnih brojčanih pokazatelja i šund-literature Gari Kasparov vraća nas tradicionalnim vrijednostima šahovnice svojim stavom prema šahu, svojim analizatorskim radom i svojom briljantnom praksom i mislim da je prvenstveno u tom temeljni značaj njegove pojave.}}

== Politička djelatnost ==
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:MarchNesoglas09juneSpB1.jpg|mini|Kasparov na prosvjedima u [[Sankt-Peterburg]]u [[9. lipnja]] 2007. godine]]
U ožujku 2005. godine, nakon pobjede na velikom turniru u Linaresu, Kasparov je objavio da napušta šah te da će se posvetiti političkoj karijeri, jer smatra potrebnim »učiniti sve u mojoj moći za otpor diktaturi Vladimira Putina«. Bio je vodeći član skupine liberalne oporbe ''Komitet 2008''.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://www.theguardian.com/world/2005/mar/11/sport ''Kasparov retires from professional chess circuit'']:{{citat2|He has emerged as an outspoken critic of the Russian president, Vladimir Putin, and is playing a leading role in a group formed by prominent liberal opposition leaders called Committee 2008: Free Choice.}}, theguardian.com, 12. ožujka 2005., pristupljeno 18. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; 

Zajedno s još 170 prosvjednika Kasparov je [[14. travnja]] [[2007.]] godine uhićen zbog kršenja javnog reda i mira na prosvjedima u [[Moskva|Moskvi]] i pušten nekoliko sati kasnije uz globu. Dana [[24. studenoga]] 2007. godine uhićen je pod optužbom da je organizirao nedopušteni prosvjed i opirao se pri uhićenju. Osuđen je na pet dana zatvora. Na tom je skupu protiv vlade sudjelovalo oko 2000 ljudi, na poziv pokreta [[Druga Rusija]].

== Priznanja ==
* [[29. studenoga]] [[1995.]] hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] odlikovao je Kasparova [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bućara]].&lt;ref&gt;[https://www.hina.hr/OTS/6527931 PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIMIO GARIJA KASPAROVA - PRIOPĆENJE] Hina. Pristupljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Citati ==
* Uoči Meča za svjetskog prvaka 2023. između [[Ding Liren|Dinga Lirena]] i [[Jan Nepomnjašči|Jana Nepomnjaščija]], Kasparov je rekao: ''Teško da to mogu nazvati mečom za svjetskog prvaka. Za mene bi meč za svjetskog prvaka trebao uključivati ​​najjačeg igrača na planetu. Nisam ovdje da komentiram Magnusovu odluku, ali to je na neki način amputirani događaj. Imam svoju povijest s FIDE-om, pa zato neću mijenjati svoje mišljenje o FIDE prvenstvima. Šteta što Magnus nije tamo i prirodno je da je meč između Nepa i Dinga ionako sjajna predstava, ali to nije meč za svjetskog prvaka.''&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Colin McGourty, [https://web.archive.org/web/20230413155447/https://chess24.com/en/read/news/kasparov-i-can-hardly-call-it-a-world-championship-match Kasparov: &quot;I can hardly call it a World Championship match&quot;], chess24.com, 18. ožujka 2023. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 13. travnja 2023.), pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

* Kasparov je 2024. uoči meča za svjetskog prvaka između Dinga i [[Gukesh Dommaraju|Gukesha]] izjavio: ''Ne tretiram ovo kao meč za svjetskog prvaka. Za mene je meč za svjetskog prvaka uvijek bilo natjecanje za titulu najboljeg igrača svijeta. Mislim da je povijest mečeva za svjetskog prvaka započela ovdje u Saint Louisu kada se [[Wilhelm Steinitz|Steinitz]] suočio sa [[Johannes Zukertort|Zukertortom]] i završila s Magnusom Carlsenom. Bilo je 16 svjetskih prvaka. Mogli biste ih u svakom trenutku nazvati najboljim igračima na svijetu.''&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://indianexpress.com/article/sports/chess/garry-kasparov-hot-take-gukesh-vs-ding-liren-world-chess-championship-9647724/ ''Garry Kasparov’s hot take on Gukesh vs Ding Liren: ‘Don’t see it as World Championship match (without Carlsen)’''], indianexpress.com, 1. studenoga 2024., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

* ''Danas naše društvo stavlja veliki naglasak na specijalizaciju i fokus. Studenti su odlazili na sveučilište s idejom da prošire svoje znanje; sada je to postalo uglavnom praktično iskustvo. Studenti koriste visoko obrazovanje kao sredstvo za razvoj vještine koja će ih učiniti privlačnima poslodavcima. Stavljamo toliki naglasak na to da budemo dobri u onome što radimo da ne uspijevamo shvatiti da poboljšanje u onome što radimo najbolje možemo postići ako postanemo bolji u drugim — i krajnje različitim — stvarima.''
** Kako život imitira šah (2007.)

* ''Naša najveća snaga leži u crpljenju i sintezi obrazaca, metoda i informacija. Svjesno ograničavanje ove sposobnosti sužavanjem fokusa nije samo zločin, nego i onaj koji donosi malo uspjeha.'' 
** Kako život imitira šah (2007.)

=== Citati o Hrvatskoj ===
Dana [[3. srpnja]] [[2026.]], nakon što je [[hrvatska nogometna reprezentacija]] u šesnaestini finala svjetskog prvenstva izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske]] u susretu koji je odjeknuo u nogometnoj javnosti, Kasparov je odao priznanje hrvatskoj momčadi: ''Baš tragično, kakav kraj. Sve moje simpatije ovoj fenomenalnoj hrvatskoj reprezentaciji. I moju je karijeru obilježilo i porazilo računalo!''&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Kasparov je uputio kritiku [[FIFA]]-i: ''Čak i ako imate potpuno povjerenje u tu tehnologiju, morate imati jednako povjerenje u FIFA-ine dužnosnike koji je tumače i objavljuju rezultate. Nedostatak transparentnosti u svakom koraku otežava vjerovanje da ovo nije bila otvorena pljačka kako bi se osiguralo da Ronaldo prođe u idući krug.''&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/kasparov-ovo-je-bila-otvorena-pljacka-kako-bi-ronaldo-prosao-u-iduci-krug/2809767.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Kasparov: Ovo je bila otvorena pljačka kako bi Ronaldo prošao u idući krug] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Bio je kritičan i prema suđenju u četvrtfinalnoj utakmici [[Engleska|Engleske]] i [[Norveška|Norveške]] istog SP-a. Naime, nakon što je norveški vratar izbacio loptu, lopta je okrznula kabel kamere u zraku, no FIFA je to demantirala, navodeći da senzor u lotpi nije zabilježio fizički kontakt. Kasparov je ironičnom objavom na [[X]]-u komentirao utakmicu riječima: ''FIFA bi odsad trebala sve kablove za kamere raditi od hrvatske kose!'', aludirajući na incident u samoj završnici utakmice Hrvatske i Portugala.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/kasparov-fifa-bi-trebala-sve-kabele-za-kamere-raditi-od-hrvatske-kose/2812590.aspx Kasparov: FIFA bi trebala sve kabele za kamere raditi od hrvatske kose] Index.hr. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Fighting Chess: My Games and Career'', HarperCollins, New York, 1983.
* ''Moje partije'', ur. [[Zlatko Klarić (šahist)|Zlatko Klarić]] i Dražen Marović, Sportska tribina, Zagreb, 1983.
* ''Sicilijanska obrana: moje najjače oružje'', Sportska tribina, Zagreb, 1986. (suautor Aleksander Nikitin)
* ''The Test of Time'', Pergamon Press, Oxford, 1986.
* ''Kasparov Teaches Chess'', Batsford Ltd, London, 1986.
* ''Unlimited Challenge: An Autobiography'', Grove Weidenfeld, New York, 1990. (zajedno s Donaldom Trelfordom)
* ''Gary Kasparov's Fighting Chess'', Henry Holt &amp; Co, New York, 1995. (suaotori Jon Speelman i Bob Wade)
* ''Garry Kasparov's Chess Challenge'', Cadogan Books, London, 1996.
* ''Kasparov Against the World: The Story of the Greatest Online Challenge'', KasparovChess Online, 2000. (zajedno s Danielom Kingom)
* ''My Great Predecessors'', 1-5, Everyman Chess, London, 2003. – 2006. 
** (hrv. izd. ''Moji veliki prethodnici'', knj. 1: ''Od Steinitza do Aljehina'', AGM, Zagreb, 2004. (suautor Dimitrij Pliseckij)
* ''Checkmate!: My First Chess Book'', Everyman Chess, London, 2004.
* ''Garry Kasparov on Modern Chess'', 1-4, Everyman Chess, London, 2007. – 2010.
** ''Part 1: Revolution in the 70s'', 2007.
** ''Part 2: Kasparov vs Karpov 1975-1985'', 2008.
** ''Part 3: Kasparov vs Karpov 1986-1987'', 2009.
** ''Part 4: Kasparov vs Karpov 1988-2009'', 2010.
* ''How life imitates chess: [insights into life as a game of strategy]'', Arrow Books, London, 2008. (suautor Mig Greengard), (hrv. izd. ''Kako život imitira šah: povlačenje pravih poteza'', VBZ, Zagreb, 2009.)
* ''Garry Kasparov on Garry Kasparov'', I-III, Everyman Chess, London, 2011. – 2014.
** ''Part I: 1973-1985'', 2011.
** ''Part II: 1985-1993'', 2013.
** ''Part III: 1993-2005'', 2014.
* ''Winter Is Coming: Why Vladimir Putin and the Enemies of the Free World Must Be Stopped'', PublicAffairs, New York, 2015. (hrv. izd. ''Zima dolazi: zašto Vladimir Putin i neprijatelji slobodnog svijeta moraju biti zaustavljeni'', Profil, Zagreb, 2015.)
* ''Deep Thinking: Where Machine Intelligence Ends and Human Creativity Begins'', PublicAffairs, New York, 2017.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Demis Hassabis, [http://www.nature.com/nature/journal/v544/n7651/full/544413a.html?WT.mc_id=TWT_NatureNews&amp;foxtrotcallback=true Artificial Intelligence: Chess match of the century], nature.com, 26. travnja 2017., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Slika:Kasparov Karolyi 1980 Dortmund.jpg|Kasparov i Károlyi, Svjetsko juniorsko prvenstvo 1980.
Slika:Kasparov Honoring 1980 Dortmund.jpg|Kasparov prima pokal, Svjetsko juniorsko prvenstvo 1980.
Slika:Kasparov-12.jpg|Kasparov i Karpov, 1985.
Slika:Anand-Kasparov 2000-06-24 Frankfurt.jpg|Anand i Kasparov, 2000.
Slika:Kasparov-11.jpg|Kasparov i Kramnik, Botvinikov memorijal, 2001.
Slika:Kasparov-30.jpg|Kasparov u Linaresu, 2005.
Slika:Kasparov-45.jpg|Sting i Kasparov, 2007.
Slika:Autografo Garri Kasparov.jpg|Kasparovljev potpis
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Niz članaka u ''[[Šahovski glasnik|Šahovskom glasniku]]''.
* [[Dimitrije Bjelica]], ''Drama u Podmoskovlju'', Književne novine, Beograd, 1986. 
:Knjiga, koja se može naći u našim knjižnicama, obrađuje prva dva meča Karpov-Kasparov, 1984-1985. g. Bjelica kao novinar prikazuje događaje, a komentari partija potiču od raznih velemajstora. 
* Eduard Gufeljd i Dimitrije Bjelica, ''Gari Kasparov – zvezda iz Bakua'', u dvije knjige, Književne novine, Beograd, 1986. – 1987.
:Prva knjiga donosi opsežni životopis, a druga izbor partija.
* Gari Kasparov, ''Moje partije'', Sportska tribina, Zagreb, 1984.
* G. Kasparov i A. Nikitin, ''Sicilijanska obrana: moje najjače oružje'', Sportska tribina, Zagreb, 1986.
* Gari Kasparov, ''Moji veliki prethodnici'', 1. knjiga: ''Od Steinitza do Aljehina'', AGM, Zagreb, 2004.
:Prvi svezak serije o svjetskim prvacima i drugim najboljim igračima. Obrađuje prvih pet svjetskih prvaka. Na ruskom i engleskom jeziku tiskan 2003. godine. Sljedeća tri sveska izašla su tijekom 2004. godine. Posljednji, peti svezak, posvećen [[Anatolij Karpov|Karpovu]] i drugim velikim igračima 1970-ih i 1980-ih godina, najavljen je za kraj 2005. godine.
* [[Slavko Peleh]], ''Na putu do vrha: Kasparov – Anand: New York 1995'', Inmedia, Zagreb, 1996.
:Knjižica o meču za svjetsko prvenstvo 1995. godine.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Garry Kasparov}}
* {{rus oznaka}} [http://www.kasparov.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313210117/http://www.kasparov.ru/ |date=13. ožujka 2014. }}
* {{eng oznaka}}, {{hrv oznaka}} [http://kcfadriatic.com/ Kasparov Chess Foundation Adriatic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218053527/https://fonts.googleapis.com/css?family=Lato%3A400%2C400i%2C700%2C700i&amp;subset=latin&amp;ver=2.6.3 |date=18. veljače 2021. }}
* {{eng oznaka}} [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=15940 2110 Kasparovljevih partija na chessgames.com]
* {{eng oznaka}} [http://www.wtharvey.com/kasp.html Stotinu pozicija iz Kasparovljevih partija kao zagonetke]
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060216232712/http://bobby-fischer.net/Garry_Kasparov_Retires.html Kasparovljeva najava povlačenja iz šaha]
* {{eng oznaka}} [http://www.mark-weeks.com/chess/85kk$$.htm Svjetsko prvenstvo 1985.]
* {{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4163439.stm Kasparovljeva politička uvjerenja]
* Više o Kasparovljevom povlačenju na {{eng oznaka}} [http://www.chesscenter.com/twic/r15.html ''The Week in Chess''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051128071023/http://www.chesscenter.com/twic/r15.html |date=28. studenoga 2005. }} i {{eng oznaka}} [http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2258 Chessbase]
* Kasparov je također povremeni suradnik u ''The Wall Street Journalu'':
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110006444 The Great Game], o povlačenju i politici u Rusiji, 19. ožujka 2005.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110005371 Fischer's Price], o Bobiju Fischeru, 19. srpnja 2004. 
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110005100 Stop the Moral Equivalence], o terorizmu, 19. svibnja 2004.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/extra/?id=110004820 Putinocracy], o Putinovom režimu, 14. ožujka 2004.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/extra/?id=110003081 Man vs. Machine], o računalnom šahu, 16. veljače 2003.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110002087 The War Is Not Yet Won], o ratu u Iraku, 5. kolovoza 2003.

{{GLAVNIRASPORED:Kasparov, Gari}}
[[Kategorija:Ruski šahisti]]
[[Kategorija:Hrvatski šahisti]]
[[Kategorija:Azerbajdžanski športaši]]
[[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]]
[[Kategorija:Životopisi, Baku]]
[[Kategorija:Šahovski pisci]]
[[Kategorija:Šport u Bakuu]]</text>
      <sha1>j3bhvl5rzqb6qptm9sahkkny86krd0y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520756</id>
      <parentid>7520755</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:48:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Citati o Hrvatskoj */</comment>
      <origin>7520756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39839" sha1="c2y2n08u4szsf7199eo7smuwbu9o5i9" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|siječanj 2002.}}
{{Infookvir šahist
|ime          = Gari Kasparov
|slika        = Garri kasparow 20070318.jpg
|veličina     = 220px
|punoime      = Gari Kimovič Kasparov
|važnija_djela = ''Dijete promjene'' &lt;br&gt; ''Moji veliki prethodnici'' &lt;br&gt; ''Kako život imitira šah'' &lt;br&gt; ''Zima dolazi''
|država       = {{Z+X|SSSR}}&lt;br&gt;{{Z+X|RUS}} (od [[1992.]])&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}} (od [[2014.]])
|datum_rođenja     = [[13. travnja]] [[1963.]]
|mjesto_rođenja    = [[Baku]], [[Azerbajdžan]]
|datum_smrti       = 
|mjesto_smrti      =
|titula       = [[Šahovski velemajstor|Velemajstor]] (1980.)
|rejtingmaks  = 2851 ([[srpanj]] [[1999.]])
|najviši_rang = 1. ([[siječanj]] [[1984.]])
|fide_id      = 4100018
}}

'''Gari Kimovič Kasparov''' ([[ruski jezik|rus.]] ''Га́рри Ки́мович Каспа́ров''; [[Baku]], [[Azerbajdžan]], [[13. travnja]] [[1963.]]), [[Rusija|ruski]] je [[šah]]ovski [[Šahovski velemajstor|velemajstor]], [[svjetski šahovski prvak]] u razdoblju od [[1985.]] do [[2000.]] godine. Neki ga smatraju najvećim šahistom svih vremena.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://listverse.com/2009/09/06/top-10-greatest-chess-players-in-history/ Top 10 Greatest Chess Players in History], listverse.com, 6. rujna 2009., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Leon Watson, [http://www.telegraph.co.uk/news/2017/07/06/king-back-chess-legend-garry-kasparov-comes-retirement/ ''The king is back: Chess legend Garry Kasparov comes out of retirement'']:{{citat2|Yet 20 years on Garry Kasparov is still considered the greatest chess player in history, a genius so special he became world champion at 22 and was then almost invincible for two decades.}}, telegraph.co.uk, 6. srpnja 2017., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Od [[2014.]] godine ima hrvatsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/gari-kasparov-dobio-hrvatsko-drzavljanstvo-923829 ''Gari Kasparov dobio hrvatsko državljanstvo''], vecernji.hr, 27. veljače 2014., (pristupljeno 22. srpnja 2014.)&lt;/ref&gt;

Na svjetskoj šahovskoj ljestvici [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] došao je na prvo mjesto (ispred tadašnjeg svjetskog prvaka [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]]) [[1983.]] godine i do siječnja [[2006.]] godine, bez prekida, bio je prvi. Značajan je i po svojem političkom djelovanju u korist reformi i demokracije u [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] odnosno [[Rusija|Rusiji]], posvetivši se borbi protiv vladavine [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. Kako je napustio profesionalni šah, više se ne nalazi na svjetskoj šahovskoj ljestvici FIDE. Najraniji mu je šahovski uzor bio četvrti svjetski šahovski prvak [[Aleksandar Aljehin]].&lt;ref&gt;Gari Kasparov, Kako život imitira šah, VBZ, Zagreb, 2009., str. 9–10&lt;/ref&gt;

== Rane godine ==
[[Datoteka:Kasparov-2.jpg|mini|200px|desno|Kasparov u dobi od 11 godina]]

Gari Kasparov rođen je kao Hari Vajnštajn (Weinstein) ([[Ruski jezik|ruski]]: '''Гарри Вайнштейн'''). Otac mu je bio [[Židovi|Židov]], a majka [[Armenci|Armenka]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/313020/Garry-Kasparov#245672.hook Garry Kasparov], britannica.com, (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; djevojačkog prezimena Kasparjan. Roditelji su mu se rano razveli i majka je svoje prezime promijenila u [[Ruski jezik|rusku]] inačicu, Kasparov. U dobi od 12 godina Hari je uzeo majčino prezime i &quot;[[Rusifikacija|rusificirao]]&quot; ime. 

Rano je skrenuo pozornost na sebe izuzetnim talentom. Od [[1974.]] godine učio je u šahovskoj školi koju je vodio bivši svjetski prvak [[Mihail Botvinik]]. Godine [[1976.]], kao trinaestogodišnjak, osvojio je prvenstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] za igrače do 18 godina.

Svjetska šahovska javnost upoznala ga je [[1979.]] godine kada je uvjerljivo pobijedio na turniru u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sljedeće godine priznat mu je naslov velemajstora. Brzo je napredovao. Godine [[1982.]] na prvenstvu Sovjetskoga Saveza podijelio je prvo mjesto s [[Lav Psahis|Lavom Psahisom]].

[[Datoteka:Garry Kasparov 1980 Dortmund.jpg|mini|200px|desno|Kasparov prima pokal svjetskog juniorskog prvaka u [[Dortmund]]u 1980. godine]] 

Uz profesionalno igranje šaha, bio je odličan student [[Anglistika|anglistike]]. Rado je čitao poeziju i napamet znao mnoge pjesme [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin|Jesenjina]], [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]] i [[Evgenij Jevtušenko|Jevtušenka]]. Tjelesno je bio snažan, igrao je [[nogomet]] i vozio [[bicikl]].

U mečevima kandidata 1983. godine postiže uvjerljive pobjede. U četvrtzavršnici pobjeđuje [[Aleksander Beljavski|Aleksandra Beljavskog]] 6:3, u poluzavršnici [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]] 7:4, te u završnici [[Vasilij Smislov|Vasilija Smislova]] 8,5:4,5. (Vasilij Smislov je tada imao 62 godine. Bio je svjetski prvak od [[1957.]] do [[1958.]] godine, pet godina prije Kasparovljevog rođenja.)

== Pet mečeva s Karpovom ==

Kasparov je s 21 godinom bio najmlađi igrač koji je igrao meč za prvenstvo svijeta. Nasuprot njega bio je [[Anatolij Karpov]], svjetski prvak od [[1974.]] godine, s 33 godine na vrhuncu snaga.

Neobičnim spletom okolnosti tijekom šest godina Kasparov i Karpov odigrali su čak pet mečeva za svjetsko prvenstvo. Obojica u to doba daleko nadmašuju sve ostale svjetske šahiste. U tim su mečevima odigrali ukupno 144 partije. 

=== Prvi meč: 48 partija! ===

Ovo je najdulji meč u povijesti šaha, i to će sigurno zadugo i ostati. Imao je izrazito neobičan tijek i još neobičniji završetak. Igralo se po pravilima usvojenim 1974. godine: igra se dok jedan igrač ne postigne šest pobjeda, bez ograničenja trajanja meča. U slučaju poraza, bivši svjetski prvak ima pravo na revanš-meč u roku od godinu dana. Meč je započeo u Moskvi, ujesen [[1984.]] godine. Kasparov je započeo samouvjereno, agresivnom igrom koja mu je do tada donosila uspjeh. To je međutim bilo lakoumno protiv izvrsno pripremljenog Karpova, vrhunskog majstora obrane i duboke strategije. Hladnokrvno je odbijao napade i postizao pozicijsku prednost. Nakon devet partija rezultat je bio 4:0 za Karpova i izgledalo je da je sve gotovo. Tada Kasparov naglo mijenja taktiku. Počinje igrati solidno, bez rizika, izazivajući protivnika da napada kako bi postigao još dvije pobjede. Karpov međutim nije želio preuzeti veći rizik, vjerojatno u nadi da će posve poniziti mladog protivnika pobjedom od 6:0. Rezultat je bila serija od 17 remija. Zatim je Karpov dobio 27. partiju i poveo s 5:0. Konačno, međutim, Kasparov dolazi do pobjede u 32. partiji. Slijedi nova serija od 14 remija. Kasparov je nevjerojatno hladnokrvno sputavao svoj temperament, Karpov je bio jednako nevjerojatno neprodoran. Igrali su već peti mjesec i oba igrača bila su isrcpljena. Onda Kasparov dobiva dvije partije za redom, 47. i 48, i smanjuje na 3:5. Meč je najednom opet postao napet ([[1978.]] godine Karpov je protiv Korčnoja vodio s 5:2, zatim je Korčnoj izjednačio, a Karpov je ipak dobio 32. partiju i tako pobijedio sa 6:5). Sovjetska se šahovska federacija tada odlučila ne neobičan potez: zatražili su od predsjednika [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] [[Florencio Campomanes|Florencia Campomanesa]] prekid meča, jer su oba igrača potpuno iscrpljena. Predloženo je da se meč poništi, te da se nakon šest mjeseci igra novi. Oba su igrača to prihvatila; obojica su kasnije tvrdila da su bili izmanipulirani. Karpov je svakako bio u krizi, a Kasparov je ipak još uvijek trebao dobiti tri partije, a ne izgubiti nijednu.

=== Drugi meč: Kasparov prvak svijeta ===

Odluka o prekidu izazvala je lavinu polemika u šahovskom svijetu, ali bila je konačna. Tako, nakon stanke od šest mjeseci, sudionici su se ponovno susreli u [[Moskva|Moskvi]] [[1985.]] godine. Pravila su u međudobi bila promijenjena: dužina meča ograničena je na maksimalno 24 partije, s tim što se meč prekida ako netko postigne šest pobjeda a u slučaju ako bi nakon 24 partije rezultat bio neodlučan svjetski prvak zadržava titulu. Ostalo je i pravo prvaka na revanš meč. Borba je bila vrlo napeta i izjednačena. Nakon 23 partije, Kasparov je vodio 12:11. Posljednju partiju Karpov igrao je na sve ili ništa, ali izgubio je i konačni rezultat meča bio je 13:11. Tako je Kasparov, star 22 godine, postao 13. prvak svijeta, najmlađi u povijesti. Velemajstor [[Dražen Marović]] pisao je tada u ''[[Šahovski glasnik|Šahovskom glasniku]]'' da je Kasparov zasluženo pobijedio. Bio je energičan i dosjetljiv, s teorijskim novinama i zbunjujućim žrtvama. Bijelima je uspijevao zahvatiti inicijativu, crnima se odlično branio u daminom gambitu i scheveninškoj inačici sicilijanke.

=== Sljedeća tri meča ===

Karpov je imao pravo na revanš, i tako je nepunih godinu dana nakon prethodnog igran i treći meč. Kasparov je pobijedio s 12,5:11,5.

Nije prošla ni godina dana, a veliki se protivnici ponovno susreću. Karpov je pobjedom u meču kandidata ostvario pravo na novi meč. Ovoga puta Kasparov je bio pred porazom. Pri rezultatu 11:11 grubim prijevidom izgubio je 23. partiju. Karpov je vodio 12:11 i trebao mu je remi u posljednjoj partiji, dok je Kasparov morao igrati na pobjedu. Za razliku od Karpova u drugom meču, on uspijeva pobijediti. Tu je partiju, najvažniju u svojoj karijeri, dobio u Karpovljevom stilu: dugoročnom igrom na sitne prednosti uspio je dovesti do pobjede malo bolju konačnicu. Neriješenim rezultatom u meču sačuvao je naslov. U to je doba Kasparov optužio FIDE za pristranost prema bivšem prvaku. [[Dražen Marović]] je u ''Šahovskom glasniku'' izrazio mišljenje da ima pravo: Kasparov je dvaput branio titulu u dvije godine, koliko Karpov u 10 godina. O tijeku meča Marović je komentirao da Kasparov po svojoj naravi podsjeća na [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] i [[Mihail Talj|Mihaila Talja]]: kreativan, nagao, impulzivan, često i nepromišljen. Te su slabosti Aljehinu donijele poraze u prvom meču s [[Max Euwe|Maxom Euweom]], a Talju u drugom meču s [[Mihail Botvinik|Mihailom Botvinikom]]. Ova su dvojica, kao i Karpov, bili metodični, disciplinirani profesionalci.

Tri godine kasnije, Karpov je ponovno izazivač, pobijedivši konkurente u mečevima kandidata. Meč je opet bio neizvjestan do kraja. Kasparov je pobijedio s 12,5:11,5.

== Vatreni zagovornik demokracije ==
Doba ''gigantomanije'' Kasparova i Karpova ujedno je i doba velikih promjena u Sovjetskome Savezu, [[Raspad SSSR-a|njegova raspada]] i [[Pad komunizma|pada komunizma]]. Dva velika protivnika našla su se i politički na suprotnim stranama. 

Karpov, koji je dva puta ''obranio'' titulu od izazivača, sovjetskog disidenta [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]], bio je miljenik starog sustava. Imao je nekoliko političkih dužnosti, bio je i dopredsjednik sovjetske (a zatim ruske) šahovske organizacije. Nasuprot tomu, Kasparov od početka [[Perestrojka|perestrojke]] javno djeluje, pružajući  potporu reformama [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], a zatim i [[Boris Jeljcin|Borisu Jeljcinu]]. Kasnije se međutim razočarao u obojici.

Njihovo je suparništvo [[1990-ih]] godina dovelo i do borbe za vlast u Ruskoj šahovskoj organizaciji, a i FIDE je u tu borbu bila upletena.

=== Prijatelj Hrvatske ===
Ovo se suparništvo drastično manifestiralo u odnosu prema [[Velikosrpska agresija|velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH]]. Karpov je u prvoj polovici [[1990-ih]] godina više puta posjećivao Srbiju i Crnu Goru. Igrao je na međunarodnim natjecanjima za momčad »Agrouniverzala« iz [[Zemun]]a. Vrhunac Karpovljeve podrške Srbiji bilo je odigravanje simultanke u okupiranu [[Vukovar]]u, [[1995.]] godine.

Nasuprot tome, Kasparov je izražavao snažnu podršku Hrvatskoj u vrijeme obrane Hrvatske od srpsko-crnogorske agresije i u vrijeme borbe Hrvatske za međunarodno priznanje. Više puta je dolazio na odmor i pripreme za mečeve na [[Crveni Otok (Sveti Andrija)|Crveni otok]] pokraj [[Rovinj]]a. Igrao je za momčad ŠK Borovo-Vukovar '91. U lipnju [[2011.]] godine postao je član ŠK ETF-Osijek.&lt;ref name=&quot;SD&quot;&gt;D. Kerže, [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/135454/gari-kasparov-postao-clan-osjeckog-sahovskog-kluba ''Gari Kasparov postao član osječkog šahovskog kluba''], slobodnadalmacija.hr, 17. lipnja. 2011., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Iste godine postao je i član [[Hrvatski šahovski savez|HŠS]].&lt;ref name=&quot;SD&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SD-1&quot;&gt;Dražen Čvorović, [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/173116/kasparov-hrvatskoj-je-mjesto-na-prvoj-crti-bojisnice-za-sah ''Kasparov: Hrvatskoj je mjesto na prvoj crti bojišnice za šah''], slobodnadalmacija.hr, 13. srpnja. 2012., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; U veljači 2014. Gari Kasparov dobio je [[hrvatsko državljanstvo]] zbog svog lobiranja za Hrvatsku i [[Vukovar]] 1991. godine.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot; /&gt;&lt;ref&gt;M.B./D.D.N., [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gari-kasparov-dobio-hrvatsko-drzavljanstvo---325283.html ''Gari Kasparov dobio hrvatsko državljanstvo''], dnevnik.hr, 27. veljače. 2014., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; Hrvatsku smatra svojom drugom domovinom, od [[2000.]] godine ima kuću u [[Makarska|Makarskoj]], a prije toga boravio je na Crvenom otoku pokraj [[Rovinj]]a.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot; /&gt; Godine 2014. bio je hrvatski kandidat za predsjednika [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] i dobio je 61 glas nasuprot 110 koliko je dobio ruski kandidat [[Kirsan Iljumžinov]], koji je tada ponovno izabran za predsjednika FIDE.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Igor Rozin, [https://in.rbth.com/arts/2014/08/14/kirsan_ilyumzhinov_beats_garry_kasparov_in_battle_for_fide_presidency_37525 ''Kirsan Ilyumzhinov beats Garry Kasparov in battle for FIDE presidency''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218053535/https://www.rbth.com/arts/2014/08/14/kirsan_ilyumzhinov_beats_garry_kasparov_in_battle_for_fide_presidency_37525 |date=18. veljače 2021. }}, in.rbth.com, 14. kolovoza 2014., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Hrvatski državljanin ===
[[Zoran Milanović]] je [[2014.]] godine, tada kao predsjednik vlade, Kasparovu dodijelio hrvatsko državljanstvo.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusija-sahovsku-legendu-garija-kasparova-kojem-je-milanovic-dao-drzavljanstvo-rh-stavila-na-popis-terorista-i-ekstremista/ Rusija šahovsku legendu Garija Kasparova, kojem je Milanović dao državljanstvo RH, stavila na popis terorista i ekstremista] Telegram. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Dana 15. ožujka 2026. na otvorenju I. memorijalnog šahovskog turnira u čast Sanjinu Španoviću, čiji su organizatori bili [[Alojzije Janković]] i [[GNK Dinamo]],&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-organizira-humanitarni-sahovski-turnir-u-spomen-sanjina-spanovica-20260306 Dinamo organizira humanitarni šahovski turnir u spomen Sanjina Španovića] Tportal. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Milanović je izjavio da je Kasparov prva i jedina osoba kojoj je dodijelio hrvatsko državljanstvo, a za [[Diplomacija|diplomatske]] napore koje je Kasparov uložio aktivno se zalažući za Hrvatsku tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Milanović je u istoj izjavi rekao da je Kasparov takvo dobročinstvo &quot;zaslužio dugom časti i kulture srca Hrvatske prema ljudima koji su dobri i plemeniti prema njoj&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.hina.hr/video/12272918 Predsjednik Milanović na otvorenju šahovskog turnira u čast Sanjina Španovića] HINA. Pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Dana [[3. siječnja]] [[2016.]] gostovao je u emisiji ''[[Nedjeljom u dva]]''.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/kasparov-u-nedjeljom-u-2-rusija-je-mafijaska-drzava-mirne-promjene-vise-nisu-opcija/865926.aspx Kasparov u Nedjeljom u 2: Rusija je mafijaška država, mirne promjene više nisu opcija] Index.hr. Pristupljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Raskol u svjetskom šahu 1993. ==

Početak raskola s [[FIDE]] seže u [[1985.]] godinu, kada je tadašnji predsjednik FIDE [[Florencio Campomanes]] prekinuo meč Kasparova i Karpova, opravdavajući tu odluku &quot;iscrpljenošću igrača&quot;. Za vrijeme [[Šahovska olimpijada 1988.|šahovske olimpijade 1988.]] u [[Solun]]ju Campomanes je Kasparova nazvao &quot;piratom&quot;. Kasparov je iste godine osnovao ''Grandmaster Association'' (udruženje velemajstora), preteču PCA-e.

Godine [[1993.]] dolazi do velike krize u natjecanjima za svjetsko prvenstvo, koja do [[2006.]] godine nije bila razriješena. FIDE je po uobičajenom sustavo organizirala mečeve kandidata. Pobjednik je bio [[Englezi|Englez]] [[Nigel Short]], koji je u poluzavršnici pobijedio Karpova, a u završnici [[Jan Timman|Jana Timmana]]. 

=== Meč Kasparov {{--}} Short ===

Do sukoba je došlo kada je Kasparov odbio igrati meč u gradu koji je izabrala FIDE, nezadovoljan ponuđenim nagradnim fondom; sklopio je ugovor o igranju meča u [[London]]u, uz dvostruko veći nagradni fond. Short se s time složio. Administracija FIDE, ljutita zbog narušavanja njezina autoriteta, povukla je drastičan i besmislen potez: objavila je da Kasparovu oduzima titulu prvaka, a Shortu pravo izazivača, te da će meč za ispražnjeno mjesto prvaka u [[Amsterdam]]u igrati Karpov i Timman.

Kasparav i Short, te još nekoliko vrhunskih igrača, osnovali su [[1993.]] godine novu udrugu, '''Professional Chess Association''' (PCA),&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://en.chessbase.com/post/garry-kasparov-a-history-of-profesional-che ''Garry Kasparov: A History of Profesional Chess''], chessbase.com, 8. travnja 2002., pristupljeno 14. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; koja je bila formalni organizator njihovog dvoboja. Tako su 1993. godine odigrana dva meča. Kasparov je pobijedio Shorta 12,5:7,5 i obranio titulu, a Karpov Timmana 12,5:8,5. Tako je došlo do situacije kao u profesionalnom boksu, s dva prvaka u različitim inačicama. No šahovski svijet je titulu priznavao samo Kasparovu.

=== Meč Kasparov {{--}} Anand 1995. ===

Administracija FIDE ostaje tvrdoglava. FIDE i PCA organiziraju svaka svoj kandidatski ciklus. U organizaciji PCA odigran je krajem [[1995.]] godine meč Kasparov-[[Viswanathan Anand|Anand]]. Igralo se na bolji rezultat iz 16 partija. Prvih osam partija završeno je remijem. Devetu partiju dobiva Anand. U desetoj, Kasparov igrajući bijelima, nalazi teorijsku novost sa žrtvom skakača u 11. potezu u otvorenoj inačici španjolke. Kasnije žrtvuje i topa i pobjeđuje. Odlučujućom se pokazala sljedeća, 11. partija: Kasparov crnima igra zmajevu varijantu sicilijanke. U posve jednakoj poziciji, Anand odbija ponudu remija; forsirajući, upada u jednostavnu zamku i gubi. Nakon toga Kasparov je dobio još dvije partije i ostvario pobjedu 8:5.

Nešto kasnije u organizaciji [[FIDE]] odigran je meč Karpov-[[Gata Kamsky|Kamsky]], koji je Karpov uvjerljivo dobio. FIDE je imala velikih problema u nalaženju organizatora tog meča, koji šahovska javnost ne priznaje. Zanimljivo je da su Kamsky i Anand odigrali dva meča kandidata: u inačici [[FIDE]] u četvrtzavršnici pobijedio je Kamski sa 6:4, a u inačici PCA u završnici pobijedio je Anand sa 6,5:4,5.

=== Kaos u natjecanjima za svjetskoga šahovskog prvaka ===

[[FIDE]], koja ima financijske probleme, naglo je izmijenila sustav natjecanja; titula &quot;prvak svijeta FIDE&quot; izgubila je dotadašnji smisao. Vidi članak: [[Svjetsko prvenstvo u šahu]].

PCA je također zapala u probleme zbog međusobnog suparništva vrhunskih igrača, različitih interesa sponzora i pritiska FIDE. Kasparov, karizmatična osoba i odličan u odnosima s medijima i sponzorima, praktički sam donosi odluke, kao što su to činili svjetski prvaci u razdoblju od [[1886.]] do [[1946.]] godine. 

Početkom [[1998.]] godine bilo je objavljeno da će Anand i Kramnik, drugi i treći na rang-listi, igrati dvoboj kandidata, nakon čega će pobjednik igrati dvoboj protiv Kasparova. Pod pritiskom predsjednika [[FIDE]] Kirsana Ilyumzhinova, međutim, Anand je odustao od meča. U PCA dolazi do raskola. Kasparov hitro raspušta tu organizaciju i uz pomoć španjolskog bogataša i šahovskog mecene Luisa Rentera osniva novu organizaciju '''[[World Chess Council]]''' (WCC). Za Anandovog zamjenika imenovan je Aleksej Širov; vrhunski igrač, koji je dobio španjolsko državljanstvo, što je svakako utjecalo na odluku. U organizaciji WCC odigran je sredinom [[1998.]] godine meč Širov-Kramnik; Širov je pobijedio s 5,5:3,5. Meč Kasparov {{--}} Širov bio je najavljen za listopad 1998. godine, međutim biva odgođen jer dolazi do sukoba Kasparova i Rentera. Na kraju dvoboj nije ni odigran. WCC je nestala sa scene.

=== Dvoboj Kasparov {{--}} Kramnik 2000.: gubitak naslova ===

Tek pet godina nakon prethode obrane naslova, organiziran je dvoboj u kojem je Kasparov branio naslov. Izazivač je ovoga puta [[Vladimir Kramnik]]. Sponzor i organizator bio je [[BrainGames Network]] (BGN). Igralo se opet 16 partija. Kramnik je razradio savršenu taktiku: od početka igra na &quot;umrtvljenje&quot; pozicije, izbjegava komplikacije u kojima Kasparov uživa i čeka da se protivnik &quot;istrči&quot;. To je bila taktika koju je primjenjivao Karpov, ali Kramnik je imao više uspjeha.

Kasparova je iznevjerila kreativnost: u 15 odigranih partija nije dobio nijednu! Kramnik je dobio dvije, 13 je bilo remi, i tako Kramnik postaje svjetski prvak.

&lt;!-- /POTREBNO JE AŽURIRATI PODATKE PREMA: http://ratings.fide.com/top.phtml?list=men I http://ratings.fide.com/card.phtml?event=4100018 /
== I dalje broj jedan na svjetskoj šahovskoj ljestvici ==

Kroz sve te godine, a i nakon gubitka titule, Kasparov, uz rijetke padove, bilježi izvrsne turnirske rezultate. To se nastavilo i nakon gubitka titule u meču. Drži prvo mjesto na svjetskoj šahovskoj ljestvici&lt;ref&gt;http://www.fide.com/ratings/ &lt;/ref&gt; neprekidno od 1983. godine. Na rang-listi od srpnja 2005. godine ima 2812 bodova, dok drugoplasirani Anand ima 2788. U srpnju 1999. godine imao je rejting 2851, što je najviši domet u povijesti. Kramnik je jedini koji je, osim Kasparova, prešao 2800 bodova (u razdoblju od srpnja 2001. do travnja 2003.).
--&gt;

== Mečevi protiv računala ==
Kasparov je odigrao nekoliko značajnih mečeva protiv računalnih programa, koji su početkom prvog desetljeća postali toliko jaki te dobivaju većinu partija i protiv vodećih velemajstora. Prvi je igrač pobjednik nad šahovskim računalom.&lt;ref&gt;Jurica Srbiš, [https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:1218 ''Utjecaj šahovske igre na etičke vrijednosti u odgoju i obrazovanju djece: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612070845/https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:1218 |date=12. lipnja 2020. }}, Đuro Blažeka (mentor), Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), srpanj 2019., str. 15., pristupljeno 22. studenoga 2019.&lt;/ref&gt;

* U veljači [[1996.]] godine igrao je meč u šest partija protiv [[IBM]]-ova računala [[Deep Blue]]. Izgubio je prvu partiju, ali zatim dobiva tri partije uz dva remija.

* Svibnja [[1997.]] godine gubi meč protiv poboljšanje inačice Deep Bluea. Pri rezultatu 1:1 uz tri remija, izgubio je posljednju partiju nakon grube grješke u otvaranju. Dugo vremena nakon tog meča Kasparov, a i drugi velemajstori, izražavali su sumnju da je IBM varao, tako što je neki velemajstor u tajnosti provjeravao poteze koje je računalo izabralo. Programi, naime, računaju inačice stotinu milijuna puta brže od čovjeka, ali ponekad se izgube u pozicijama gdje je potrebna dalekosežna strategija pa ljudska intuicija nadvladava. (Deep Blue bio je posebno računalo sastavljeno do 50 osobnih računala (PC-a), spojenih u cjelinu samo za ovu namjenu.)

* U studenome [[2003.]] godine igrao je meč u četiri partije protiv programa X3D Fritz, koji je temeljem prethodnih rezultata imao ocjenu 2807. U meču su korišteni virtualna ploča, 3D naočale i sustav za prepoznavanje glasa. Meč je završen neriješeno, 1:1, uz dva remija. Program je računao sto milijuna poteza u sekundi, dok čovjek ne može računati više od dva poteza u sekundi.

== Meč Kasparov {{--}} Karpov 2009.: 25. obljetnica ==
Kasparov i Karpov odigrali su u [[Valencija|Valenciji]] od [[21. rujna|21.]] do [[24. rujna]] [[2009.]] godine 12 partija (4 [[Brzopotezni šah|brzopotezne]] i 8 [[Munjeviti šah|munjevitih]]) na 25. obljetnicu početka njihova prvoga poništenoga meča u Moskvi 1984. godine. Krajnji rezultat je bio 9:3 za Kasparova (3:1, brzopotezni; 6:2, munjeviti).&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Mark Crowther, [https://theweekinchess.com/chessnews/events/kasparov-vs-karpov-match-in-valencia-2009 Kasparov vs Karpov Match in Valencia 2009], theweekinchess.com, 24. rujna 2009., pristupljeno 22. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; 

== Povijesna ocjena ==

Kada je Kasparov osvojio naslov svjetskog prvaka, [[Dražen Marović]] zapisao je:

{{citat2|Od velike je važnosti da se u monotoniji i praznini osamdesetih godina pojavio igrač šampionskog kova u tradicionalnom smislu riječi, natjecatelj, pisac i istraživač, koji vrijednost kraljevske igre vidi i s onu stranu natjecanja i efemernog rezultata. U ovom sumornom šahovskom razdoblju praznih simbola, lažnih brojčanih pokazatelja i šund-literature Gari Kasparov vraća nas tradicionalnim vrijednostima šahovnice svojim stavom prema šahu, svojim analizatorskim radom i svojom briljantnom praksom i mislim da je prvenstveno u tom temeljni značaj njegove pojave.}}

== Politička djelatnost ==
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:MarchNesoglas09juneSpB1.jpg|mini|Kasparov na prosvjedima u [[Sankt-Peterburg]]u [[9. lipnja]] 2007. godine]]
U ožujku 2005. godine, nakon pobjede na velikom turniru u Linaresu, Kasparov je objavio da napušta šah te da će se posvetiti političkoj karijeri, jer smatra potrebnim »učiniti sve u mojoj moći za otpor diktaturi Vladimira Putina«. Bio je vodeći član skupine liberalne oporbe ''Komitet 2008''.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://www.theguardian.com/world/2005/mar/11/sport ''Kasparov retires from professional chess circuit'']:{{citat2|He has emerged as an outspoken critic of the Russian president, Vladimir Putin, and is playing a leading role in a group formed by prominent liberal opposition leaders called Committee 2008: Free Choice.}}, theguardian.com, 12. ožujka 2005., pristupljeno 18. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; 

Zajedno s još 170 prosvjednika Kasparov je [[14. travnja]] [[2007.]] godine uhićen zbog kršenja javnog reda i mira na prosvjedima u [[Moskva|Moskvi]] i pušten nekoliko sati kasnije uz globu. Dana [[24. studenoga]] 2007. godine uhićen je pod optužbom da je organizirao nedopušteni prosvjed i opirao se pri uhićenju. Osuđen je na pet dana zatvora. Na tom je skupu protiv vlade sudjelovalo oko 2000 ljudi, na poziv pokreta [[Druga Rusija]].

== Priznanja ==
* [[29. studenoga]] [[1995.]] hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] odlikovao je Kasparova [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bućara]].&lt;ref&gt;[https://www.hina.hr/OTS/6527931 PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIMIO GARIJA KASPAROVA - PRIOPĆENJE] Hina. Pristupljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Citati ==
* Uoči Meča za svjetskog prvaka 2023. između [[Ding Liren|Dinga Lirena]] i [[Jan Nepomnjašči|Jana Nepomnjaščija]], Kasparov je rekao: ''Teško da to mogu nazvati mečom za svjetskog prvaka. Za mene bi meč za svjetskog prvaka trebao uključivati ​​najjačeg igrača na planetu. Nisam ovdje da komentiram Magnusovu odluku, ali to je na neki način amputirani događaj. Imam svoju povijest s FIDE-om, pa zato neću mijenjati svoje mišljenje o FIDE prvenstvima. Šteta što Magnus nije tamo i prirodno je da je meč između Nepa i Dinga ionako sjajna predstava, ali to nije meč za svjetskog prvaka.''&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Colin McGourty, [https://web.archive.org/web/20230413155447/https://chess24.com/en/read/news/kasparov-i-can-hardly-call-it-a-world-championship-match Kasparov: &quot;I can hardly call it a World Championship match&quot;], chess24.com, 18. ožujka 2023. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 13. travnja 2023.), pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

* Kasparov je 2024. uoči meča za svjetskog prvaka između Dinga i [[Gukesh Dommaraju|Gukesha]] izjavio: ''Ne tretiram ovo kao meč za svjetskog prvaka. Za mene je meč za svjetskog prvaka uvijek bilo natjecanje za titulu najboljeg igrača svijeta. Mislim da je povijest mečeva za svjetskog prvaka započela ovdje u Saint Louisu kada se [[Wilhelm Steinitz|Steinitz]] suočio sa [[Johannes Zukertort|Zukertortom]] i završila s Magnusom Carlsenom. Bilo je 16 svjetskih prvaka. Mogli biste ih u svakom trenutku nazvati najboljim igračima na svijetu.''&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://indianexpress.com/article/sports/chess/garry-kasparov-hot-take-gukesh-vs-ding-liren-world-chess-championship-9647724/ ''Garry Kasparov’s hot take on Gukesh vs Ding Liren: ‘Don’t see it as World Championship match (without Carlsen)’''], indianexpress.com, 1. studenoga 2024., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

* ''Danas naše društvo stavlja veliki naglasak na specijalizaciju i fokus. Studenti su odlazili na sveučilište s idejom da prošire svoje znanje; sada je to postalo uglavnom praktično iskustvo. Studenti koriste visoko obrazovanje kao sredstvo za razvoj vještine koja će ih učiniti privlačnima poslodavcima. Stavljamo toliki naglasak na to da budemo dobri u onome što radimo da ne uspijevamo shvatiti da poboljšanje u onome što radimo najbolje možemo postići ako postanemo bolji u drugim — i krajnje različitim — stvarima.''
** Kako život imitira šah (2007.)

* ''Naša najveća snaga leži u crpljenju i sintezi obrazaca, metoda i informacija. Svjesno ograničavanje ove sposobnosti sužavanjem fokusa nije samo zločin, nego i onaj koji donosi malo uspjeha.'' 
** Kako život imitira šah (2007.)

=== Citati o Hrvatskoj ===
Dana [[3. srpnja]] [[2026.]], nakon što je [[hrvatska nogometna reprezentacija]] u šesnaestini finala svjetskog prvenstva izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske]] u susretu koji je odjeknuo u nogometnoj javnosti, Kasparov je odao priznanje hrvatskoj momčadi: ''Baš tragično, kakav kraj. Sve moje simpatije ovoj fenomenalnoj hrvatskoj reprezentaciji. I moju je karijeru obilježilo i porazilo računalo!''&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Kasparov je uputio kritiku [[FIFA]]-i: ''Čak i ako imate potpuno povjerenje u tu tehnologiju, morate imati jednako povjerenje u FIFA-ine dužnosnike koji je tumače i objavljuju rezultate. Nedostatak transparentnosti u svakom koraku otežava vjerovanje da ovo nije bila otvorena pljačka kako bi se osiguralo da Ronaldo prođe u idući krug.''&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/kasparov-ovo-je-bila-otvorena-pljacka-kako-bi-ronaldo-prosao-u-iduci-krug/2809767.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Kasparov: Ovo je bila otvorena pljačka kako bi Ronaldo prošao u idući krug] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Bio je kritičan i prema suđenju u četvrtfinalnoj utakmici [[Engleska|Engleske]] i [[Norveška|Norveške]] istog SP-a. Naime, nakon što je norveški vratar izbacio loptu, lopta je okrznula kabel kamere u zraku, no FIFA je to demantirala, navodeći da senzor u lotpi nije zabilježio fizički kontakt. Kasparov je ironičnom objavom na [[X (društvena mreža)|X]]-u komentirao utakmicu riječima: ''FIFA bi odsad trebala sve kablove za kamere raditi od hrvatske kose!'', aludirajući na incident u samoj završnici utakmice Hrvatske i Portugala.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/kasparov-fifa-bi-trebala-sve-kabele-za-kamere-raditi-od-hrvatske-kose/2812590.aspx Kasparov: FIFA bi trebala sve kabele za kamere raditi od hrvatske kose] Index.hr. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Fighting Chess: My Games and Career'', HarperCollins, New York, 1983.
* ''Moje partije'', ur. [[Zlatko Klarić (šahist)|Zlatko Klarić]] i Dražen Marović, Sportska tribina, Zagreb, 1983.
* ''Sicilijanska obrana: moje najjače oružje'', Sportska tribina, Zagreb, 1986. (suautor Aleksander Nikitin)
* ''The Test of Time'', Pergamon Press, Oxford, 1986.
* ''Kasparov Teaches Chess'', Batsford Ltd, London, 1986.
* ''Unlimited Challenge: An Autobiography'', Grove Weidenfeld, New York, 1990. (zajedno s Donaldom Trelfordom)
* ''Gary Kasparov's Fighting Chess'', Henry Holt &amp; Co, New York, 1995. (suaotori Jon Speelman i Bob Wade)
* ''Garry Kasparov's Chess Challenge'', Cadogan Books, London, 1996.
* ''Kasparov Against the World: The Story of the Greatest Online Challenge'', KasparovChess Online, 2000. (zajedno s Danielom Kingom)
* ''My Great Predecessors'', 1-5, Everyman Chess, London, 2003. – 2006. 
** (hrv. izd. ''Moji veliki prethodnici'', knj. 1: ''Od Steinitza do Aljehina'', AGM, Zagreb, 2004. (suautor Dimitrij Pliseckij)
* ''Checkmate!: My First Chess Book'', Everyman Chess, London, 2004.
* ''Garry Kasparov on Modern Chess'', 1-4, Everyman Chess, London, 2007. – 2010.
** ''Part 1: Revolution in the 70s'', 2007.
** ''Part 2: Kasparov vs Karpov 1975-1985'', 2008.
** ''Part 3: Kasparov vs Karpov 1986-1987'', 2009.
** ''Part 4: Kasparov vs Karpov 1988-2009'', 2010.
* ''How life imitates chess: [insights into life as a game of strategy]'', Arrow Books, London, 2008. (suautor Mig Greengard), (hrv. izd. ''Kako život imitira šah: povlačenje pravih poteza'', VBZ, Zagreb, 2009.)
* ''Garry Kasparov on Garry Kasparov'', I-III, Everyman Chess, London, 2011. – 2014.
** ''Part I: 1973-1985'', 2011.
** ''Part II: 1985-1993'', 2013.
** ''Part III: 1993-2005'', 2014.
* ''Winter Is Coming: Why Vladimir Putin and the Enemies of the Free World Must Be Stopped'', PublicAffairs, New York, 2015. (hrv. izd. ''Zima dolazi: zašto Vladimir Putin i neprijatelji slobodnog svijeta moraju biti zaustavljeni'', Profil, Zagreb, 2015.)
* ''Deep Thinking: Where Machine Intelligence Ends and Human Creativity Begins'', PublicAffairs, New York, 2017.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Demis Hassabis, [http://www.nature.com/nature/journal/v544/n7651/full/544413a.html?WT.mc_id=TWT_NatureNews&amp;foxtrotcallback=true Artificial Intelligence: Chess match of the century], nature.com, 26. travnja 2017., (pristupljeno 27. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Slika:Kasparov Karolyi 1980 Dortmund.jpg|Kasparov i Károlyi, Svjetsko juniorsko prvenstvo 1980.
Slika:Kasparov Honoring 1980 Dortmund.jpg|Kasparov prima pokal, Svjetsko juniorsko prvenstvo 1980.
Slika:Kasparov-12.jpg|Kasparov i Karpov, 1985.
Slika:Anand-Kasparov 2000-06-24 Frankfurt.jpg|Anand i Kasparov, 2000.
Slika:Kasparov-11.jpg|Kasparov i Kramnik, Botvinikov memorijal, 2001.
Slika:Kasparov-30.jpg|Kasparov u Linaresu, 2005.
Slika:Kasparov-45.jpg|Sting i Kasparov, 2007.
Slika:Autografo Garri Kasparov.jpg|Kasparovljev potpis
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Niz članaka u ''[[Šahovski glasnik|Šahovskom glasniku]]''.
* [[Dimitrije Bjelica]], ''Drama u Podmoskovlju'', Književne novine, Beograd, 1986. 
:Knjiga, koja se može naći u našim knjižnicama, obrađuje prva dva meča Karpov-Kasparov, 1984-1985. g. Bjelica kao novinar prikazuje događaje, a komentari partija potiču od raznih velemajstora. 
* Eduard Gufeljd i Dimitrije Bjelica, ''Gari Kasparov – zvezda iz Bakua'', u dvije knjige, Književne novine, Beograd, 1986. – 1987.
:Prva knjiga donosi opsežni životopis, a druga izbor partija.
* Gari Kasparov, ''Moje partije'', Sportska tribina, Zagreb, 1984.
* G. Kasparov i A. Nikitin, ''Sicilijanska obrana: moje najjače oružje'', Sportska tribina, Zagreb, 1986.
* Gari Kasparov, ''Moji veliki prethodnici'', 1. knjiga: ''Od Steinitza do Aljehina'', AGM, Zagreb, 2004.
:Prvi svezak serije o svjetskim prvacima i drugim najboljim igračima. Obrađuje prvih pet svjetskih prvaka. Na ruskom i engleskom jeziku tiskan 2003. godine. Sljedeća tri sveska izašla su tijekom 2004. godine. Posljednji, peti svezak, posvećen [[Anatolij Karpov|Karpovu]] i drugim velikim igračima 1970-ih i 1980-ih godina, najavljen je za kraj 2005. godine.
* [[Slavko Peleh]], ''Na putu do vrha: Kasparov – Anand: New York 1995'', Inmedia, Zagreb, 1996.
:Knjižica o meču za svjetsko prvenstvo 1995. godine.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Garry Kasparov}}
* {{rus oznaka}} [http://www.kasparov.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313210117/http://www.kasparov.ru/ |date=13. ožujka 2014. }}
* {{eng oznaka}}, {{hrv oznaka}} [http://kcfadriatic.com/ Kasparov Chess Foundation Adriatic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218053527/https://fonts.googleapis.com/css?family=Lato%3A400%2C400i%2C700%2C700i&amp;subset=latin&amp;ver=2.6.3 |date=18. veljače 2021. }}
* {{eng oznaka}} [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=15940 2110 Kasparovljevih partija na chessgames.com]
* {{eng oznaka}} [http://www.wtharvey.com/kasp.html Stotinu pozicija iz Kasparovljevih partija kao zagonetke]
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060216232712/http://bobby-fischer.net/Garry_Kasparov_Retires.html Kasparovljeva najava povlačenja iz šaha]
* {{eng oznaka}} [http://www.mark-weeks.com/chess/85kk$$.htm Svjetsko prvenstvo 1985.]
* {{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4163439.stm Kasparovljeva politička uvjerenja]
* Više o Kasparovljevom povlačenju na {{eng oznaka}} [http://www.chesscenter.com/twic/r15.html ''The Week in Chess''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051128071023/http://www.chesscenter.com/twic/r15.html |date=28. studenoga 2005. }} i {{eng oznaka}} [http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2258 Chessbase]
* Kasparov je također povremeni suradnik u ''The Wall Street Journalu'':
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110006444 The Great Game], o povlačenju i politici u Rusiji, 19. ožujka 2005.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110005371 Fischer's Price], o Bobiju Fischeru, 19. srpnja 2004. 
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110005100 Stop the Moral Equivalence], o terorizmu, 19. svibnja 2004.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/extra/?id=110004820 Putinocracy], o Putinovom režimu, 14. ožujka 2004.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/extra/?id=110003081 Man vs. Machine], o računalnom šahu, 16. veljače 2003.
:* {{eng oznaka}} [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110002087 The War Is Not Yet Won], o ratu u Iraku, 5. kolovoza 2003.

{{GLAVNIRASPORED:Kasparov, Gari}}
[[Kategorija:Ruski šahisti]]
[[Kategorija:Hrvatski šahisti]]
[[Kategorija:Azerbajdžanski športaši]]
[[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]]
[[Kategorija:Životopisi, Baku]]
[[Kategorija:Šahovski pisci]]
[[Kategorija:Šport u Bakuu]]</text>
      <sha1>c2y2n08u4szsf7199eo7smuwbu9o5i9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Feletar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23012</id>
    <revision>
      <id>7521081</id>
      <parentid>7397375</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:40:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39372-78</username>
        <id>366653</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7521081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1926" sha1="rzpqz7h37e1oi08rjgiw3934xt87pij" xml:space="preserve">'''Petar Feletar''' ([[Čakovec]], [[1978.]]) je hrvatski [[geograf]], [[Demografija|demograf]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mraović|first=Nikola|date=2024-12-13|title=Predstavljanje Hrvatskog demografskog društva|url=https://www.gspress.eu/predstavljanje-hrvatskog-demografskog-drustva/|access-date=2026-02-03|website=GS Press|language=hr}}&lt;/ref&gt; i [[povjesničar]]. [[Docent|Izvanredni profesor]] je na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakultetu prometnih znanosti]] u Zagrebu. 

Završio je studij geografije i povijesti. Član je Znanstvenog vijeća za promet, Sekcije za urbani promet i prostorno planiranje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Znanstveno vijeće za promet – HAZU|url=https://www.info.hazu.hr/znanstvena-vijeca/znanstveno-vijece-za-promet/|access-date=2026-02-03|website=www.info.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Tajnik je uredništva časopisa ''Podravina.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Meridijani - Impresum|url=https://podravina.org/impresum/|access-date=2026-02-03|website=podravina.org}}&lt;/ref&gt; Bio je predsjednik Sveučilišne organizacije [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]].

== Djela ==
Autor je monografija &quot;Istočno Međimurje&quot; (2005.) i &quot;Hrvatske povijesne ceste&quot; (2016.) i koautor monografija &quot;Novi Zrin&quot; (2001.), &quot;Grad Prelog&quot; (2004.), &quot;Općina i župa Donja Dubrava&quot; (2007.),  &quot;Grad Samobor&quot; (2011.), &quot;750 godina Preloga&quot; (2014.), &quot;Procesi dramatične depopulacije gornje hrvatske Podravine&quot; (2018.), &quot;Novi Zrin – 360. godina od izgradnje&quot; (2021.), &quot;Zrinyi-Ujvar a Mura menten&quot; (2022.), &quot;Općina Virje&quot; (2023.), &quot;Velika geografija Hrvatske br.5&quot; (2024.). Koautor je [[Udžbenik|udžbenika]] za [[Gimnazija|gimnazije]] &quot;Geografija 4&quot; (2009. i 2014.).

==Izvori==
{{Izvori}}

{{Mrva-biog-znan-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Feletar, Petar}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski geografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Čakovec]]</text>
      <sha1>rzpqz7h37e1oi08rjgiw3934xt87pij</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521082</id>
      <parentid>7521081</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39372-78</username>
        <id>366653</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7521082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1915" sha1="95xrat0baxs9acfi90kr3zt0g1hnfnp" xml:space="preserve">'''Petar Feletar''' ([[Čakovec]], [[1978.]]) je hrvatski [[geograf]], [[Demografija|demograf]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mraović|first=Nikola|date=2024-12-13|title=Predstavljanje Hrvatskog demografskog društva|url=https://www.gspress.eu/predstavljanje-hrvatskog-demografskog-drustva/|access-date=2026-02-03|website=GS Press|language=hr}}&lt;/ref&gt; i [[povjesničar]]. Izvanredni profesor je na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakultetu prometnih znanosti]] u Zagrebu. 

Završio je studij geografije i povijesti. Član je Znanstvenog vijeća za promet, Sekcije za urbani promet i prostorno planiranje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Znanstveno vijeće za promet – HAZU|url=https://www.info.hazu.hr/znanstvena-vijeca/znanstveno-vijece-za-promet/|access-date=2026-02-03|website=www.info.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Tajnik je uredništva časopisa ''Podravina.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Meridijani - Impresum|url=https://podravina.org/impresum/|access-date=2026-02-03|website=podravina.org}}&lt;/ref&gt; Bio je predsjednik Sveučilišne organizacije [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]].

== Djela ==
Autor je monografija &quot;Istočno Međimurje&quot; (2005.) i &quot;Hrvatske povijesne ceste&quot; (2016.) i koautor monografija &quot;Novi Zrin&quot; (2001.), &quot;Grad Prelog&quot; (2004.), &quot;Općina i župa Donja Dubrava&quot; (2007.),  &quot;Grad Samobor&quot; (2011.), &quot;750 godina Preloga&quot; (2014.), &quot;Procesi dramatične depopulacije gornje hrvatske Podravine&quot; (2018.), &quot;Novi Zrin – 360. godina od izgradnje&quot; (2021.), &quot;Zrinyi-Ujvar a Mura menten&quot; (2022.), &quot;Općina Virje&quot; (2023.), &quot;Velika geografija Hrvatske br.5&quot; (2024.). Koautor je [[Udžbenik|udžbenika]] za [[Gimnazija|gimnazije]] &quot;Geografija 4&quot; (2009. i 2014.).

==Izvori==
{{Izvori}}

{{Mrva-biog-znan-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Feletar, Petar}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski geografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Čakovec]]</text>
      <sha1>95xrat0baxs9acfi90kr3zt0g1hnfnp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lukavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23592</id>
    <revision>
      <id>7520775</id>
      <parentid>7520366</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:49:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24283" sha1="ktoeqxd3r9mk1y1mdac9mc4tkqvgp4s" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Općina FBiH|
grb=Coat of arms Lukavac.svg|
ime = Lukavac|
županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]|
centar = Lukavac|
karta=Lukavac municipality.svg|
načelnik = Edin Delić|
površina = 352,66|
stanovništvo = 57.070 (1991.)|
gustoća = 159.87|
}}
'''Lukavac''' je grad i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] gdje ce Afan,Kanye West i Kasane Teto imati koncert.

== Zemljopis ==
Grad '''Lukavac''' nalazi se u srednjem toku rijeke [[Spreča|Spreče]], a na pruzi [[Tuzla]] – [[Doboj]].

Prosječna [[nadmorska visina]] je 186 [[metar]]a, površina 320 [[km&amp;sup2;]]. Na području ove općine je [[1991.]] godine živjelo 57.070 stanovnika, od toga 66,7 % [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 21,6 % [[Srbi]], 3,8 % [[Hrvati]] i 6 % ostali.

Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne zemljopisne širine i 18° 31' istočne zemljopisne širine. Leži u sjevernom umjerenom zemljopisnom pojasu s umjerenom kontinentalnom klimom.

Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i [[rekreacija|rekreaciju]], neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za [[akumulacijsko jezero]] [[Modrac]] i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, [[Bistaračko jezero]] (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Lukavac}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Lukavac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|38.080 (66,72 %) 
|34.845 (63,74 %)
|34.010 (65,68 %)
|-
|'''Srbi''' 
|12.169 (21,32 %) 
|12.089 (22,11 %)
|13.526 (26,12 %)
|-
|'''Hrvati'''
|2159 (3,78 %)
|2592 (4,74 %)
|3111 (6,00 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3424 (5,99 %)
|4245 (7,76 %)
|613 (1,18 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1238 (2,16 %)
|895 (1,63 %)
|521 (1,00 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''57.070'''
|'''54.666'''
|'''51.781'''
|}

====Lukavac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Lukavac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|7596 (60,06 %)
|5424 (51,18 %)
|5221 (60,61 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|2219 (17,54 %)
|1905 (17,97 %)
|1897 (22,02 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|493 (3,89 %)
|651 (6,14 %)
|892 (10,35 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1940 (15,33 %)
|2346 (22,13 %)
|382 (4,43 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|399 (3,15 %)
|271 (2,55 %)
|221 (2,56 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''12.647'''
|'''10.597'''
|'''8613'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja:

[[Babice Donje]], [[Babice Gornje]], [[Berkovica]], [[Bikodže]], [[Bistarac Donji]], [[Bistarac Gornji]], [[Bokavići]], [[Borice]], [[Brijesnica Donja]], [[Brijesnica Gornja]], [[Caparde (Lukavac, BiH)|Caparde]], [[Cerik (Lukavac, BiH)|Cerik]], [[Crveno Brdo (Lukavac, BiH)|Crveno Brdo]], [[Devetak (Lukavac, BiH)|Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Huskići]], [[Jaruške Donje]], [[Jaruške Gornje]], [[Kalajevo (Lukavac, BiH)|Kalajevo]], [[Komari (Lukavac, BiH)|Komari]], [[Krtova]], [[Kruševica (Lukavac, BiH)|Kruševica]], Lukavac, [[Lukavac Gornji]], [[Mičijevići]], [[Milino Selo (Lukavac, BiH)|Milino Selo]], [[Modrac (Lukavac, BiH)|Modrac]], [[Orahovica (Lukavac, BiH)|Orahovica]], [[Poljice (Lukavac, BiH)|Poljice]], [[Prline]], [[Prokosovići]], [[Puračić]], [[Smoluća Donja]], [[Smoluća Gornja]], [[Semići]], [[Sižje]], [[Stupari (Lukavac, BiH)|Stupari]], [[Šikulje (Lukavac, BiH)|Šikulje]], [[Tabaci]], [[Tumare]], [[Turija (Lukavac, BiH)|Turija]], [[Vasiljevci]] i [[Vijenac (Lukavac, BiH)|Vijenac]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Lukavac, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Krtova i Vasiljevci.

== Uprava ==
== Povijest ==
Pronađeni ostaci kultura iz [[brončano doba|brončanog doba]] na brdu Gradina kod [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u [[prapovijest]]i.

[[Arheologija|Arheološki]] nalazi iz [[bakreno doba|bakrenog doba]] u naselju [[Bokavići]], koje se pod istim imenom spominje još [[1512.]] godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela [[BiH]] nalazili pogodne uvjete za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: [[Lukavac Gornji|Gornji]] i Donji Lukavac, [[Bokavići]], [[Modrac (Lukavac, BiH)|Modrac]], [[Smoluća Gornja]] i [[Smoluća Donja]], [[Puračić]], [[Turija (Lukavac, BiH)|Turija]], [[Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Kruševica (Lukavac, BiH)|Kruševica]] itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima [[1528.]] godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz [[1885.]] godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz [[1644.]] godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.

Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati [[malta (carina)|maltarinu]] (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji &quot;nije davao mira&quot; prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove &quot;revnosti&quot; u poslu, zvali &quot;Lukavcem&quot;. Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke.

Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca u svezi je s austro-ugarskim oslobađanjem BiH od Osmanlija. Austro-Ugarska je ovdje podigla [[Tvornica sode Lukavac|tvornicu sode]] [[1893.]] godine. S druge strane su za upravitelja i ostale austro-ugarske dužnosnike zaposlene u tvornici napravljene vile, koje su najstarije i najljepše građevine u Lukavcu ([[vila Solvay]] i dr.). Industrija je od Lukavca napravila industrijsko središte, a susjedni [[Puračić]] postupno je izgubio na važnosti. Podignuta je i [[tvornica cementa Lukavac|tvornica cementa]], Koksno-kemijski kombinat.&lt;ref name=&quot;prokleta brana&quot;&gt;(boš.) [https://prokletabrana.net/2010/06/16/jezero-modrac/ Prokletabrana.net] ''Kako Lukavac živi '' 16. lipnja 2010. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture.

Po popisu iz 1895.godine se pored naselja iz prethodnog popisa pojavilo i naselje Bistarac-Fabrika, odnosno današnji grad Lukavac, u kojem je bilo 477 stanovnika.&lt;ref&gt;(bošnjački) [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Adnan Kalesić: ''Donji Bistarac krajem XIX vijeka'', Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., {{ISBN|978-9958-693-10-6}}, str. 340. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

Za stanovanje poslovođa i istaknutih majstora iz tvornice sode, podignuto je stambeno naselje Filipstan. Zbog rastućeg broja katoličkih vjernika ukazala se potreba za crkvom, čemu su pridonijeli zahtjevi vjernika i tvornice sode. Nadbiskup Štadler osnovao je župu sv. Anđela čuvara, poslije preimenovanu u sv. Ante Padovanskoga. Crkva po nacrtu Karla Paržika sagrađena je 1930. godine.&lt;ref&gt;[https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/485-nacionalni-spomenik-crkva-sv-ante-padovanskog Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717095502/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/485-nacionalni-spomenik-crkva-sv-ante-padovanskog |date=17. srpnja 2020. }} ''Nacionalni spomenik crkva sv. Ante Padovanskog '', 1. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

Za vrijeme austrougarske uprave područje današnje lukavačke općine administrativno je pripadalo kotaru Tuzli.
Upravnu je organizaciju naslijedio u Kraljevini SHS, i tuzlanski okrug imao je jednu gradsku (Tuzla) i 37 seoskih općina. Između dvaju svjetskih ratova pripadalo je tuzlanskom okrugu. Dijelila se teritorijalno na četiri, odnosno pet općina: Lukavac Turski, Lukavac-Fabrika, Puračić, Dobošnica i Vasiljevci (kraće vrijeme). Zakon u općinama za Bosnu i Hercegovinu iz 1927. na području Tuzlanskog sreza uspostavljeno je 14 općina, od čega na lukavačkom dijelu bilo je četiri, odnosno pet općina: Dobošnica, Bokavić, Puračić, Lukavac i Lukavac-Fabrika (novo naselje koje se razvijalo oko Tvornice sode „Solvay“).&lt;ref&gt;(bošnjački) [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Omer Hamzić: ''Administrativno-teritorijalno ustrojstvo i politička situacija napodručju Lukavca u periodu između dva svjetska rata'', Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., {{ISBN|978-9958-693-10-6}}, str. 351.-2. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

KPJ je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Lukavcu.&lt;ref&gt;(srp.) [http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728162839/http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf |date=28. srpnja 2017. }} Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 24 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1936. godine utemeljen je ogranak [[HKD Napredak|HKD Napretka]]. Ogranak je djelovao do 1946. kad je zbog ratnih okolnosti prestao djelovati.&lt;ref name=&quot;novi predsjednik&quot;&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Božana Vilušić Tomić: ''Vlč. Andrija Župarić novi predsjednik Napretkove podružnice u Lukavcu'', str. 19, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 23. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Prvo oslobođenje Lukavca [[30. rujna]] [[1943.]] godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca [[13. rujna]] [[1944.]] godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim [[1958.]] godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac ima 15 000 stanovnika.

Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u susjednoj općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktirali su s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Hrvata je 1991. u općini Lukavcu bilo tek 5,3 %. Općinska organizacija je mala. Prvi predsjednik bio je Vlatko Tunjić. Uspjela je proći izborni prag 1990. godine. Konstituirajuća i izborna skupština lokalnog ogranka HDZBiH bila je početkom rujna 1990. godine i za predsjednika je izabran Mijo Božić koji je bio i općinski vijećnik. Parlamentarnost je ogranak zadržao do prvih poratnih izbora.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Nitko se iz ovog kraja nije obogatio kao radnik u Cementari, Sodi ili Koksari. Blagostanje je stiglo s Amerikancima. Za rata 1990-ih Amerikanci su bili boravili u vojnoj zračnoj luci. Pretvorili su ga u svoju [[Tuzla Air Base|zračnu bazu]]. Stabiliziranjem situacije nakon rata, stožer u Lukavcu formirao je Kellog Brown and Root (KBR) koji je bio logistička pomoć toj zračnoj bazi. Žitelji Lukavca i okolinie isprva su radili jednostavne poslove kod Amerikanaca a vremenom su obavljali više poslove u hijerarhijskoj ljestvici. Završetkom misije KBR-a u BiH krenuo je u novi posao u Irak. Amerikancima je trebalo ljudstvo i vrlo mnogo ljudi lukavačkog kraja otišlo je radii tamo kao potpora američkom vojnom stroju, zbog čega je mnoštvo stanova prazno jer ljudi rade na terenima. Zbog dobro plaćenog outsourceinga koji su Amerikanci za te poslove na Bliskom Istoku sproveli ovdje, u ovom kraju je najviše ljudi bogata imovna stanja po glavi u BiH.&lt;ref name=&quot;prokleta brana&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.globalsecurity.org/military/facility/tuzla.htm Facility Tuzla] (eng.)&lt;/ref&gt; Lukavcu ekološki problem predstavlja industrijski otpadni talog zvan [[Bijelo more (Lukavac)|Bijelo more]]. Predlaže se rješenje kojim bi se taj otpad koristio kao sirovina u proizvodnji cementa.

Dana 30. ožujka 2003. održana je obnoviteljska skupština HKD Napretka. Od 26. ožujka 2017. predsjednik ogranka je vlč. Andrija Župarić koji je zamijenio dotadašnjeg predsjednika Božu Tunjića.&lt;ref name=&quot;novi predsjednik&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na [[industrija|industrijskoj]], [[rudarstvo|rudarskoj]] i [[turizam|turističkoj]] karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U Lukavcu je [[tvornica cementa Lukavac|tvornica cementa]], [[tvornica sode Lukavac|sode]] i [[koksara]]. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, [[trgovina|trgovine]], [[šport]]a i [[kultura|kulture]], kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.

== Poznate osobe ==
*[[Mirko Kokotović]], nogometaš
*Zoran Iljkić, predsjednik podružnice HKD Napredak u Beču&lt;ref&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Razgovarala: Ivana Jurić: ''Razgovor: Zoran Iljkić iz Lukavca novi predsjednik Napretkove podružnice u Beču'', str. 21, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 22. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
*Neven Tunjić, glazbenik

== Spomenici i znamenitosti ==
Nacionalni spomenici BiH na prostoru Lukavca i Puračića su:&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804014844/https://bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica |date=4. kolovoza 2020. }} Nacionalni spomenici na prostoru Lukavca i Puračića, stranica 1, 8. travnja 2016.  (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
*[[Crkva sv. Ante Padovanskoga u Lukavcu|Crkva sv. Ante Padovanskoga]] sa župnom kućom, Lukavac, nacionalni spomenik BiH od 2015. godine.
*[[Vila Solvay]]
*[[Čamdžića kuća u Puračiću|Čamdžića kuća]] u Puračiću
*[[Hram sv. proroka Ilije u Puračiću|Hram sv. proroka Ilije]] u Puračiću
*[[stara željeznička postaja u Lukavcu|stara željeznička postaja]] u Lukavcu&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica?start=4 Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181028033558/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica?start=4 |date=28. listopada 2018. }} Nacionalni spomenici na prostoru Lukavca i Puračića, stranica 2, 8. travnja 2016. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
U Lukavcu je osnovan ogranak [[HKD Napredak]] u travnju [[1936.]] godine. Jedna od prvih aktivnosti bila je pokretanje „Napretkove čitaonice“ koja se trudila oko opismenjavanja seljaka.{{sfn|Zovkić|2020|p=89}}

=== Katolička Crkva ===
Na zamolbu katoličkih vjernika i poticaj vodstva Tvornice amonijačke sode u Lukavcu, nadbiskup [[Josip Stadler]] osnovao je [[1910.]] godine župu Lukavac koja je tada imala 336 katolika. Godine [[1923.]] broj je narastao na 1504 župljana, a [[1931.]] na 1609. Uprava mjesne tvornice otkupila je prvi župni stan i staro crkveno zemljište. Taj je novac uložen u fond za gradnju nove župne kuće i crkve. Akcija je započela [[1927.]] godine pod vodstvom župnika Franje Maleševića (1868.-1927., od 1910. bio prvi župnik Lukavca). Privremeni upravitelj je zatim bio kanonik Marko Nedić. Novi je župni stan sagrađen [[1929.]] godine. Za vrijeme župnikovanja [[Karlo Cankar|Karla Cankara]] dovršena je crkva na čast sv. Antuna Padovanskog. Crkva je blagoslovljena [[3. kolovoza]] [[1930.]] godine. Crkvu je projektirao arhitekt [[Karlo Pařik]].{{sfn|Zovkić|2020|p=88}}

== Sport ==
* Klub Kung Fu Wu Shu &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Shao-Lin&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; Lukavac
*Aikido klub &quot;Gard&quot;
* KK Lukavac
* KK Radnički Lukavac, osnivači su bivši članovi KK Lukavac, koji godinama egzistira ali bez zapaženih rezultata&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.sodalive.ba/sport/lukavac-ce-dobiti-novi-kosarkaski-klub-kk-radnicki-lukavac/ SodaLive] ''Lukavac će dobiti novi košarkaški klub: KK “Radnički” Lukavac'', 23. lipnja 2012. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[FK Radnički Lukavac]]
* Biciklistička staza HKD Napredak, Biciklijada
* ŽOK Lukavac
* OK 7-Lukavac
* ŽOK Smeč 
* [[RK Lukavac]]
* Plivački klub Galeb GIKIL, dvije godine zaredom najbolja ekipa općine Lukavac, uz brojne medalje, rekord BiH u štafeti 4x100m mješovito (Emina Sejdinović, Zerina Karić, Lejla Osmanbegović i Matea Tunjić), u 2012. godini oborile su 12 državnih rekorda BiH (Emina Sejdinović 8 i Matea Tunjić 4)&lt;ref&gt;(boš.) [https://pkgalebgikil.info/index.php/takmicenja/49-galebovi-dominirali-na-izboru-sportiste-godine-opcine-lukavac-bakir-babovic-najbolji-sportista-opcine-lukavac PK Galeb GIKIL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181024231912/https://pkgalebgikil.info/index.php/takmicenja/49-galebovi-dominirali-na-izboru-sportiste-godine-opcine-lukavac-bakir-babovic-najbolji-sportista-opcine-lukavac |date=24. listopada 2018. }} ''„Galebovi“ dominirali na Izboru sportiste godine općine Lukavac: Bakir Babović najbolji sportista općine Lukavac'', izvješće s manifestacije proglašenja najboljih športaša s područja općine Lukavca, u subotu, 12. siječnja 2013. godine (pristupljeno 24. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

==Izvor==
{{izvori}}
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Zovkić |first=Mato |date=2020 |title=Karlo Cankar, Slovenac svećenik u Bosni (1877.-1953.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/378077 |journal=Vrhbosnensia |location=Sarajevo |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet |volume=24 |number=1 |pages=59–101}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lukavac.ba Službena stranica Općine Lukavac]
* [http://www.sodalive.ba SodaLIVE.ba - Lukavački info portal (Prvi i najstariji internet portal na općini Lukavac)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=LHhB16Y9pOc Dušni dan u Lukavcu], rtvlukavac
* [https://www.youtube.com/watch?v=hKMaWQ3y51s Proslava 100 godina župe u Lukavcu], aziz zubcevic
* [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Bastina.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Zbornik općine Lukavac

{{Lukavac}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Lukavac| ]]</text>
      <sha1>ktoeqxd3r9mk1y1mdac9mc4tkqvgp4s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520778</id>
      <parentid>7520775</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:51:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24286" sha1="ow34xtqy00fit1axqyxip3i7wrvy74w" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Općina FBiH|
grb=Coat of arms Lukavac.svg|
ime = Lukavac|
županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]|
centar = Lukavac|
karta=Lukavac municipality.svg|
načelnik = Edin Delić|
površina = 352,66|
stanovništvo = 57.070 (1991.)|
gustoća = 159.87|
}}
'''Lukavac''' je grad i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] gdje ce Femboy ,Kanye West i Kasane Teto imati koncert.

== Zemljopis ==
Grad '''Lukavac''' nalazi se u srednjem toku rijeke [[Spreča|Spreče]], a na pruzi [[Tuzla]] – [[Doboj]].

Prosječna [[nadmorska visina]] je 186 [[metar]]a, površina 320 [[km&amp;sup2;]]. Na području ove općine je [[1991.]] godine živjelo 57.070 stanovnika, od toga 66,7 % [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 21,6 % [[Srbi]], 3,8 % [[Hrvati]] i 6 % ostali.

Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne zemljopisne širine i 18° 31' istočne zemljopisne širine. Leži u sjevernom umjerenom zemljopisnom pojasu s umjerenom kontinentalnom klimom.

Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i [[rekreacija|rekreaciju]], neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za [[akumulacijsko jezero]] [[Modrac]] i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, [[Bistaračko jezero]] (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Lukavac}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Lukavac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|38.080 (66,72 %) 
|34.845 (63,74 %)
|34.010 (65,68 %)
|-
|'''Srbi''' 
|12.169 (21,32 %) 
|12.089 (22,11 %)
|13.526 (26,12 %)
|-
|'''Hrvati'''
|2159 (3,78 %)
|2592 (4,74 %)
|3111 (6,00 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3424 (5,99 %)
|4245 (7,76 %)
|613 (1,18 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1238 (2,16 %)
|895 (1,63 %)
|521 (1,00 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''57.070'''
|'''54.666'''
|'''51.781'''
|}

====Lukavac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Lukavac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|7596 (60,06 %)
|5424 (51,18 %)
|5221 (60,61 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|2219 (17,54 %)
|1905 (17,97 %)
|1897 (22,02 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|493 (3,89 %)
|651 (6,14 %)
|892 (10,35 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1940 (15,33 %)
|2346 (22,13 %)
|382 (4,43 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|399 (3,15 %)
|271 (2,55 %)
|221 (2,56 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''12.647'''
|'''10.597'''
|'''8613'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja:

[[Babice Donje]], [[Babice Gornje]], [[Berkovica]], [[Bikodže]], [[Bistarac Donji]], [[Bistarac Gornji]], [[Bokavići]], [[Borice]], [[Brijesnica Donja]], [[Brijesnica Gornja]], [[Caparde (Lukavac, BiH)|Caparde]], [[Cerik (Lukavac, BiH)|Cerik]], [[Crveno Brdo (Lukavac, BiH)|Crveno Brdo]], [[Devetak (Lukavac, BiH)|Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Huskići]], [[Jaruške Donje]], [[Jaruške Gornje]], [[Kalajevo (Lukavac, BiH)|Kalajevo]], [[Komari (Lukavac, BiH)|Komari]], [[Krtova]], [[Kruševica (Lukavac, BiH)|Kruševica]], Lukavac, [[Lukavac Gornji]], [[Mičijevići]], [[Milino Selo (Lukavac, BiH)|Milino Selo]], [[Modrac (Lukavac, BiH)|Modrac]], [[Orahovica (Lukavac, BiH)|Orahovica]], [[Poljice (Lukavac, BiH)|Poljice]], [[Prline]], [[Prokosovići]], [[Puračić]], [[Smoluća Donja]], [[Smoluća Gornja]], [[Semići]], [[Sižje]], [[Stupari (Lukavac, BiH)|Stupari]], [[Šikulje (Lukavac, BiH)|Šikulje]], [[Tabaci]], [[Tumare]], [[Turija (Lukavac, BiH)|Turija]], [[Vasiljevci]] i [[Vijenac (Lukavac, BiH)|Vijenac]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Lukavac, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Krtova i Vasiljevci.

== Uprava ==
== Povijest ==
Pronađeni ostaci kultura iz [[brončano doba|brončanog doba]] na brdu Gradina kod [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u [[prapovijest]]i.

[[Arheologija|Arheološki]] nalazi iz [[bakreno doba|bakrenog doba]] u naselju [[Bokavići]], koje se pod istim imenom spominje još [[1512.]] godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela [[BiH]] nalazili pogodne uvjete za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: [[Lukavac Gornji|Gornji]] i Donji Lukavac, [[Bokavići]], [[Modrac (Lukavac, BiH)|Modrac]], [[Smoluća Gornja]] i [[Smoluća Donja]], [[Puračić]], [[Turija (Lukavac, BiH)|Turija]], [[Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Kruševica (Lukavac, BiH)|Kruševica]] itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima [[1528.]] godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz [[1885.]] godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz [[1644.]] godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.

Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati [[malta (carina)|maltarinu]] (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji &quot;nije davao mira&quot; prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove &quot;revnosti&quot; u poslu, zvali &quot;Lukavcem&quot;. Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke.

Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca u svezi je s austro-ugarskim oslobađanjem BiH od Osmanlija. Austro-Ugarska je ovdje podigla [[Tvornica sode Lukavac|tvornicu sode]] [[1893.]] godine. S druge strane su za upravitelja i ostale austro-ugarske dužnosnike zaposlene u tvornici napravljene vile, koje su najstarije i najljepše građevine u Lukavcu ([[vila Solvay]] i dr.). Industrija je od Lukavca napravila industrijsko središte, a susjedni [[Puračić]] postupno je izgubio na važnosti. Podignuta je i [[tvornica cementa Lukavac|tvornica cementa]], Koksno-kemijski kombinat.&lt;ref name=&quot;prokleta brana&quot;&gt;(boš.) [https://prokletabrana.net/2010/06/16/jezero-modrac/ Prokletabrana.net] ''Kako Lukavac živi '' 16. lipnja 2010. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture.

Po popisu iz 1895.godine se pored naselja iz prethodnog popisa pojavilo i naselje Bistarac-Fabrika, odnosno današnji grad Lukavac, u kojem je bilo 477 stanovnika.&lt;ref&gt;(bošnjački) [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Adnan Kalesić: ''Donji Bistarac krajem XIX vijeka'', Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., {{ISBN|978-9958-693-10-6}}, str. 340. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

Za stanovanje poslovođa i istaknutih majstora iz tvornice sode, podignuto je stambeno naselje Filipstan. Zbog rastućeg broja katoličkih vjernika ukazala se potreba za crkvom, čemu su pridonijeli zahtjevi vjernika i tvornice sode. Nadbiskup Štadler osnovao je župu sv. Anđela čuvara, poslije preimenovanu u sv. Ante Padovanskoga. Crkva po nacrtu Karla Paržika sagrađena je 1930. godine.&lt;ref&gt;[https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/485-nacionalni-spomenik-crkva-sv-ante-padovanskog Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717095502/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/485-nacionalni-spomenik-crkva-sv-ante-padovanskog |date=17. srpnja 2020. }} ''Nacionalni spomenik crkva sv. Ante Padovanskog '', 1. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

Za vrijeme austrougarske uprave područje današnje lukavačke općine administrativno je pripadalo kotaru Tuzli.
Upravnu je organizaciju naslijedio u Kraljevini SHS, i tuzlanski okrug imao je jednu gradsku (Tuzla) i 37 seoskih općina. Između dvaju svjetskih ratova pripadalo je tuzlanskom okrugu. Dijelila se teritorijalno na četiri, odnosno pet općina: Lukavac Turski, Lukavac-Fabrika, Puračić, Dobošnica i Vasiljevci (kraće vrijeme). Zakon u općinama za Bosnu i Hercegovinu iz 1927. na području Tuzlanskog sreza uspostavljeno je 14 općina, od čega na lukavačkom dijelu bilo je četiri, odnosno pet općina: Dobošnica, Bokavić, Puračić, Lukavac i Lukavac-Fabrika (novo naselje koje se razvijalo oko Tvornice sode „Solvay“).&lt;ref&gt;(bošnjački) [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Omer Hamzić: ''Administrativno-teritorijalno ustrojstvo i politička situacija napodručju Lukavca u periodu između dva svjetska rata'', Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., {{ISBN|978-9958-693-10-6}}, str. 351.-2. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

KPJ je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Lukavcu.&lt;ref&gt;(srp.) [http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728162839/http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf |date=28. srpnja 2017. }} Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 24 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1936. godine utemeljen je ogranak [[HKD Napredak|HKD Napretka]]. Ogranak je djelovao do 1946. kad je zbog ratnih okolnosti prestao djelovati.&lt;ref name=&quot;novi predsjednik&quot;&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Božana Vilušić Tomić: ''Vlč. Andrija Župarić novi predsjednik Napretkove podružnice u Lukavcu'', str. 19, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 23. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Prvo oslobođenje Lukavca [[30. rujna]] [[1943.]] godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca [[13. rujna]] [[1944.]] godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim [[1958.]] godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac ima 15 000 stanovnika.

Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u susjednoj općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktirali su s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Hrvata je 1991. u općini Lukavcu bilo tek 5,3 %. Općinska organizacija je mala. Prvi predsjednik bio je Vlatko Tunjić. Uspjela je proći izborni prag 1990. godine. Konstituirajuća i izborna skupština lokalnog ogranka HDZBiH bila je početkom rujna 1990. godine i za predsjednika je izabran Mijo Božić koji je bio i općinski vijećnik. Parlamentarnost je ogranak zadržao do prvih poratnih izbora.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Nitko se iz ovog kraja nije obogatio kao radnik u Cementari, Sodi ili Koksari. Blagostanje je stiglo s Amerikancima. Za rata 1990-ih Amerikanci su bili boravili u vojnoj zračnoj luci. Pretvorili su ga u svoju [[Tuzla Air Base|zračnu bazu]]. Stabiliziranjem situacije nakon rata, stožer u Lukavcu formirao je Kellog Brown and Root (KBR) koji je bio logistička pomoć toj zračnoj bazi. Žitelji Lukavca i okolinie isprva su radili jednostavne poslove kod Amerikanaca a vremenom su obavljali više poslove u hijerarhijskoj ljestvici. Završetkom misije KBR-a u BiH krenuo je u novi posao u Irak. Amerikancima je trebalo ljudstvo i vrlo mnogo ljudi lukavačkog kraja otišlo je radii tamo kao potpora američkom vojnom stroju, zbog čega je mnoštvo stanova prazno jer ljudi rade na terenima. Zbog dobro plaćenog outsourceinga koji su Amerikanci za te poslove na Bliskom Istoku sproveli ovdje, u ovom kraju je najviše ljudi bogata imovna stanja po glavi u BiH.&lt;ref name=&quot;prokleta brana&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.globalsecurity.org/military/facility/tuzla.htm Facility Tuzla] (eng.)&lt;/ref&gt; Lukavcu ekološki problem predstavlja industrijski otpadni talog zvan [[Bijelo more (Lukavac)|Bijelo more]]. Predlaže se rješenje kojim bi se taj otpad koristio kao sirovina u proizvodnji cementa.

Dana 30. ožujka 2003. održana je obnoviteljska skupština HKD Napretka. Od 26. ožujka 2017. predsjednik ogranka je vlč. Andrija Župarić koji je zamijenio dotadašnjeg predsjednika Božu Tunjića.&lt;ref name=&quot;novi predsjednik&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na [[industrija|industrijskoj]], [[rudarstvo|rudarskoj]] i [[turizam|turističkoj]] karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U Lukavcu je [[tvornica cementa Lukavac|tvornica cementa]], [[tvornica sode Lukavac|sode]] i [[koksara]]. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, [[trgovina|trgovine]], [[šport]]a i [[kultura|kulture]], kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.

== Poznate osobe ==
*[[Mirko Kokotović]], nogometaš
*Zoran Iljkić, predsjednik podružnice HKD Napredak u Beču&lt;ref&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Razgovarala: Ivana Jurić: ''Razgovor: Zoran Iljkić iz Lukavca novi predsjednik Napretkove podružnice u Beču'', str. 21, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 22. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
*Neven Tunjić, glazbenik

== Spomenici i znamenitosti ==
Nacionalni spomenici BiH na prostoru Lukavca i Puračića su:&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804014844/https://bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica |date=4. kolovoza 2020. }} Nacionalni spomenici na prostoru Lukavca i Puračića, stranica 1, 8. travnja 2016.  (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
*[[Crkva sv. Ante Padovanskoga u Lukavcu|Crkva sv. Ante Padovanskoga]] sa župnom kućom, Lukavac, nacionalni spomenik BiH od 2015. godine.
*[[Vila Solvay]]
*[[Čamdžića kuća u Puračiću|Čamdžića kuća]] u Puračiću
*[[Hram sv. proroka Ilije u Puračiću|Hram sv. proroka Ilije]] u Puračiću
*[[stara željeznička postaja u Lukavcu|stara željeznička postaja]] u Lukavcu&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica?start=4 Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181028033558/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica?start=4 |date=28. listopada 2018. }} Nacionalni spomenici na prostoru Lukavca i Puračića, stranica 2, 8. travnja 2016. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
U Lukavcu je osnovan ogranak [[HKD Napredak]] u travnju [[1936.]] godine. Jedna od prvih aktivnosti bila je pokretanje „Napretkove čitaonice“ koja se trudila oko opismenjavanja seljaka.{{sfn|Zovkić|2020|p=89}}

=== Katolička Crkva ===
Na zamolbu katoličkih vjernika i poticaj vodstva Tvornice amonijačke sode u Lukavcu, nadbiskup [[Josip Stadler]] osnovao je [[1910.]] godine župu Lukavac koja je tada imala 336 katolika. Godine [[1923.]] broj je narastao na 1504 župljana, a [[1931.]] na 1609. Uprava mjesne tvornice otkupila je prvi župni stan i staro crkveno zemljište. Taj je novac uložen u fond za gradnju nove župne kuće i crkve. Akcija je započela [[1927.]] godine pod vodstvom župnika Franje Maleševića (1868.-1927., od 1910. bio prvi župnik Lukavca). Privremeni upravitelj je zatim bio kanonik Marko Nedić. Novi je župni stan sagrađen [[1929.]] godine. Za vrijeme župnikovanja [[Karlo Cankar|Karla Cankara]] dovršena je crkva na čast sv. Antuna Padovanskog. Crkva je blagoslovljena [[3. kolovoza]] [[1930.]] godine. Crkvu je projektirao arhitekt [[Karlo Pařik]].{{sfn|Zovkić|2020|p=88}}

== Sport ==
* Klub Kung Fu Wu Shu &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Shao-Lin&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; Lukavac
*Aikido klub &quot;Gard&quot;
* KK Lukavac
* KK Radnički Lukavac, osnivači su bivši članovi KK Lukavac, koji godinama egzistira ali bez zapaženih rezultata&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.sodalive.ba/sport/lukavac-ce-dobiti-novi-kosarkaski-klub-kk-radnicki-lukavac/ SodaLive] ''Lukavac će dobiti novi košarkaški klub: KK “Radnički” Lukavac'', 23. lipnja 2012. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[FK Radnički Lukavac]]
* Biciklistička staza HKD Napredak, Biciklijada
* ŽOK Lukavac
* OK 7-Lukavac
* ŽOK Smeč 
* [[RK Lukavac]]
* Plivački klub Galeb GIKIL, dvije godine zaredom najbolja ekipa općine Lukavac, uz brojne medalje, rekord BiH u štafeti 4x100m mješovito (Emina Sejdinović, Zerina Karić, Lejla Osmanbegović i Matea Tunjić), u 2012. godini oborile su 12 državnih rekorda BiH (Emina Sejdinović 8 i Matea Tunjić 4)&lt;ref&gt;(boš.) [https://pkgalebgikil.info/index.php/takmicenja/49-galebovi-dominirali-na-izboru-sportiste-godine-opcine-lukavac-bakir-babovic-najbolji-sportista-opcine-lukavac PK Galeb GIKIL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181024231912/https://pkgalebgikil.info/index.php/takmicenja/49-galebovi-dominirali-na-izboru-sportiste-godine-opcine-lukavac-bakir-babovic-najbolji-sportista-opcine-lukavac |date=24. listopada 2018. }} ''„Galebovi“ dominirali na Izboru sportiste godine općine Lukavac: Bakir Babović najbolji sportista općine Lukavac'', izvješće s manifestacije proglašenja najboljih športaša s područja općine Lukavca, u subotu, 12. siječnja 2013. godine (pristupljeno 24. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

==Izvor==
{{izvori}}
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Zovkić |first=Mato |date=2020 |title=Karlo Cankar, Slovenac svećenik u Bosni (1877.-1953.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/378077 |journal=Vrhbosnensia |location=Sarajevo |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet |volume=24 |number=1 |pages=59–101}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lukavac.ba Službena stranica Općine Lukavac]
* [http://www.sodalive.ba SodaLIVE.ba - Lukavački info portal (Prvi i najstariji internet portal na općini Lukavac)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=LHhB16Y9pOc Dušni dan u Lukavcu], rtvlukavac
* [https://www.youtube.com/watch?v=hKMaWQ3y51s Proslava 100 godina župe u Lukavcu], aziz zubcevic
* [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Bastina.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Zbornik općine Lukavac

{{Lukavac}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Lukavac| ]]</text>
      <sha1>ow34xtqy00fit1axqyxip3i7wrvy74w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520781</id>
      <parentid>7520778</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:55:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NDG</username>
        <id>315262</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Jeremiahlogan|Jeremiahlogan]] ([[User talk:Jeremiahlogan|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>7472641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24231" sha1="oglgzyatw3p54bvs5qghf48t6i4e4wy" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Općina FBiH|
grb=Coat of arms Lukavac.svg|
ime = Lukavac|
županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]|
centar = Lukavac|
karta=Lukavac municipality.svg|
načelnik = Edin Delić|
površina = 352,66|
stanovništvo = 57.070 (1991.)|
gustoća = 159.87|
}}
'''Lukavac''' je grad i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==
Grad '''Lukavac''' nalazi se u srednjem toku rijeke [[Spreča|Spreče]], a na pruzi [[Tuzla]] – [[Doboj]].

Prosječna [[nadmorska visina]] je 186 [[metar]]a, površina 320 [[km&amp;sup2;]]. Na području ove općine je [[1991.]] godine živjelo 57.070 stanovnika, od toga 66,7 % [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 21,6 % [[Srbi]], 3,8 % [[Hrvati]] i 6 % ostali.

Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne zemljopisne širine i 18° 31' istočne zemljopisne širine. Leži u sjevernom umjerenom zemljopisnom pojasu s umjerenom kontinentalnom klimom.

Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i [[rekreacija|rekreaciju]], neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za [[akumulacijsko jezero]] [[Modrac]] i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, [[Bistaračko jezero]] (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Lukavac}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Lukavac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|38.080 (66,72 %) 
|34.845 (63,74 %)
|34.010 (65,68 %)
|-
|'''Srbi''' 
|12.169 (21,32 %) 
|12.089 (22,11 %)
|13.526 (26,12 %)
|-
|'''Hrvati'''
|2159 (3,78 %)
|2592 (4,74 %)
|3111 (6,00 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3424 (5,99 %)
|4245 (7,76 %)
|613 (1,18 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1238 (2,16 %)
|895 (1,63 %)
|521 (1,00 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''57.070'''
|'''54.666'''
|'''51.781'''
|}

====Lukavac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Lukavac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|7596 (60,06 %)
|5424 (51,18 %)
|5221 (60,61 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|2219 (17,54 %)
|1905 (17,97 %)
|1897 (22,02 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|493 (3,89 %)
|651 (6,14 %)
|892 (10,35 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1940 (15,33 %)
|2346 (22,13 %)
|382 (4,43 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|399 (3,15 %)
|271 (2,55 %)
|221 (2,56 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''12.647'''
|'''10.597'''
|'''8613'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja:

[[Babice Donje]], [[Babice Gornje]], [[Berkovica]], [[Bikodže]], [[Bistarac Donji]], [[Bistarac Gornji]], [[Bokavići]], [[Borice]], [[Brijesnica Donja]], [[Brijesnica Gornja]], [[Caparde (Lukavac, BiH)|Caparde]], [[Cerik (Lukavac, BiH)|Cerik]], [[Crveno Brdo (Lukavac, BiH)|Crveno Brdo]], [[Devetak (Lukavac, BiH)|Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Huskići]], [[Jaruške Donje]], [[Jaruške Gornje]], [[Kalajevo (Lukavac, BiH)|Kalajevo]], [[Komari (Lukavac, BiH)|Komari]], [[Krtova]], [[Kruševica (Lukavac, BiH)|Kruševica]], Lukavac, [[Lukavac Gornji]], [[Mičijevići]], [[Milino Selo (Lukavac, BiH)|Milino Selo]], [[Modrac (Lukavac, BiH)|Modrac]], [[Orahovica (Lukavac, BiH)|Orahovica]], [[Poljice (Lukavac, BiH)|Poljice]], [[Prline]], [[Prokosovići]], [[Puračić]], [[Smoluća Donja]], [[Smoluća Gornja]], [[Semići]], [[Sižje]], [[Stupari (Lukavac, BiH)|Stupari]], [[Šikulje (Lukavac, BiH)|Šikulje]], [[Tabaci]], [[Tumare]], [[Turija (Lukavac, BiH)|Turija]], [[Vasiljevci]] i [[Vijenac (Lukavac, BiH)|Vijenac]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Lukavac, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Krtova i Vasiljevci.

== Uprava ==
== Povijest ==
Pronađeni ostaci kultura iz [[brončano doba|brončanog doba]] na brdu Gradina kod [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u [[prapovijest]]i.

[[Arheologija|Arheološki]] nalazi iz [[bakreno doba|bakrenog doba]] u naselju [[Bokavići]], koje se pod istim imenom spominje još [[1512.]] godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela [[BiH]] nalazili pogodne uvjete za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: [[Lukavac Gornji|Gornji]] i Donji Lukavac, [[Bokavići]], [[Modrac (Lukavac, BiH)|Modrac]], [[Smoluća Gornja]] i [[Smoluća Donja]], [[Puračić]], [[Turija (Lukavac, BiH)|Turija]], [[Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Kruševica (Lukavac, BiH)|Kruševica]] itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima [[1528.]] godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz [[1885.]] godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz [[1644.]] godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.

Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati [[malta (carina)|maltarinu]] (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji &quot;nije davao mira&quot; prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove &quot;revnosti&quot; u poslu, zvali &quot;Lukavcem&quot;. Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke.

Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca u svezi je s austro-ugarskim oslobađanjem BiH od Osmanlija. Austro-Ugarska je ovdje podigla [[Tvornica sode Lukavac|tvornicu sode]] [[1893.]] godine. S druge strane su za upravitelja i ostale austro-ugarske dužnosnike zaposlene u tvornici napravljene vile, koje su najstarije i najljepše građevine u Lukavcu ([[vila Solvay]] i dr.). Industrija je od Lukavca napravila industrijsko središte, a susjedni [[Puračić]] postupno je izgubio na važnosti. Podignuta je i [[tvornica cementa Lukavac|tvornica cementa]], Koksno-kemijski kombinat.&lt;ref name=&quot;prokleta brana&quot;&gt;(boš.) [https://prokletabrana.net/2010/06/16/jezero-modrac/ Prokletabrana.net] ''Kako Lukavac živi '' 16. lipnja 2010. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture.

Po popisu iz 1895.godine se pored naselja iz prethodnog popisa pojavilo i naselje Bistarac-Fabrika, odnosno današnji grad Lukavac, u kojem je bilo 477 stanovnika.&lt;ref&gt;(bošnjački) [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Adnan Kalesić: ''Donji Bistarac krajem XIX vijeka'', Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., {{ISBN|978-9958-693-10-6}}, str. 340. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

Za stanovanje poslovođa i istaknutih majstora iz tvornice sode, podignuto je stambeno naselje Filipstan. Zbog rastućeg broja katoličkih vjernika ukazala se potreba za crkvom, čemu su pridonijeli zahtjevi vjernika i tvornice sode. Nadbiskup Štadler osnovao je župu sv. Anđela čuvara, poslije preimenovanu u sv. Ante Padovanskoga. Crkva po nacrtu Karla Paržika sagrađena je 1930. godine.&lt;ref&gt;[https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/485-nacionalni-spomenik-crkva-sv-ante-padovanskog Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717095502/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/485-nacionalni-spomenik-crkva-sv-ante-padovanskog |date=17. srpnja 2020. }} ''Nacionalni spomenik crkva sv. Ante Padovanskog '', 1. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

Za vrijeme austrougarske uprave područje današnje lukavačke općine administrativno je pripadalo kotaru Tuzli.
Upravnu je organizaciju naslijedio u Kraljevini SHS, i tuzlanski okrug imao je jednu gradsku (Tuzla) i 37 seoskih općina. Između dvaju svjetskih ratova pripadalo je tuzlanskom okrugu. Dijelila se teritorijalno na četiri, odnosno pet općina: Lukavac Turski, Lukavac-Fabrika, Puračić, Dobošnica i Vasiljevci (kraće vrijeme). Zakon u općinama za Bosnu i Hercegovinu iz 1927. na području Tuzlanskog sreza uspostavljeno je 14 općina, od čega na lukavačkom dijelu bilo je četiri, odnosno pet općina: Dobošnica, Bokavić, Puračić, Lukavac i Lukavac-Fabrika (novo naselje koje se razvijalo oko Tvornice sode „Solvay“).&lt;ref&gt;(bošnjački) [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Omer Hamzić: ''Administrativno-teritorijalno ustrojstvo i politička situacija napodručju Lukavca u periodu između dva svjetska rata'', Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., {{ISBN|978-9958-693-10-6}}, str. 351.-2. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

KPJ je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Lukavcu.&lt;ref&gt;(srp.) [http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728162839/http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf |date=28. srpnja 2017. }} Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 24 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1936. godine utemeljen je ogranak [[HKD Napredak|HKD Napretka]]. Ogranak je djelovao do 1946. kad je zbog ratnih okolnosti prestao djelovati.&lt;ref name=&quot;novi predsjednik&quot;&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Božana Vilušić Tomić: ''Vlč. Andrija Župarić novi predsjednik Napretkove podružnice u Lukavcu'', str. 19, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 23. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Prvo oslobođenje Lukavca [[30. rujna]] [[1943.]] godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca [[13. rujna]] [[1944.]] godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim [[1958.]] godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac ima 15 000 stanovnika.

Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u susjednoj općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktirali su s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Hrvata je 1991. u općini Lukavcu bilo tek 5,3 %. Općinska organizacija je mala. Prvi predsjednik bio je Vlatko Tunjić. Uspjela je proći izborni prag 1990. godine. Konstituirajuća i izborna skupština lokalnog ogranka HDZBiH bila je početkom rujna 1990. godine i za predsjednika je izabran Mijo Božić koji je bio i općinski vijećnik. Parlamentarnost je ogranak zadržao do prvih poratnih izbora.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Nitko se iz ovog kraja nije obogatio kao radnik u Cementari, Sodi ili Koksari. Blagostanje je stiglo s Amerikancima. Za rata 1990-ih Amerikanci su bili boravili u vojnoj zračnoj luci. Pretvorili su ga u svoju [[Tuzla Air Base|zračnu bazu]]. Stabiliziranjem situacije nakon rata, stožer u Lukavcu formirao je Kellog Brown and Root (KBR) koji je bio logistička pomoć toj zračnoj bazi. Žitelji Lukavca i okolinie isprva su radili jednostavne poslove kod Amerikanaca a vremenom su obavljali više poslove u hijerarhijskoj ljestvici. Završetkom misije KBR-a u BiH krenuo je u novi posao u Irak. Amerikancima je trebalo ljudstvo i vrlo mnogo ljudi lukavačkog kraja otišlo je radii tamo kao potpora američkom vojnom stroju, zbog čega je mnoštvo stanova prazno jer ljudi rade na terenima. Zbog dobro plaćenog outsourceinga koji su Amerikanci za te poslove na Bliskom Istoku sproveli ovdje, u ovom kraju je najviše ljudi bogata imovna stanja po glavi u BiH.&lt;ref name=&quot;prokleta brana&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.globalsecurity.org/military/facility/tuzla.htm Facility Tuzla] (eng.)&lt;/ref&gt; Lukavcu ekološki problem predstavlja industrijski otpadni talog zvan [[Bijelo more (Lukavac)|Bijelo more]]. Predlaže se rješenje kojim bi se taj otpad koristio kao sirovina u proizvodnji cementa.

Dana 30. ožujka 2003. održana je obnoviteljska skupština HKD Napretka. Od 26. ožujka 2017. predsjednik ogranka je vlč. Andrija Župarić koji je zamijenio dotadašnjeg predsjednika Božu Tunjića.&lt;ref name=&quot;novi predsjednik&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na [[industrija|industrijskoj]], [[rudarstvo|rudarskoj]] i [[turizam|turističkoj]] karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U Lukavcu je [[tvornica cementa Lukavac|tvornica cementa]], [[tvornica sode Lukavac|sode]] i [[koksara]]. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, [[trgovina|trgovine]], [[šport]]a i [[kultura|kulture]], kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.

== Poznate osobe ==
*[[Mirko Kokotović]], nogometaš
*Zoran Iljkić, predsjednik podružnice HKD Napredak u Beču&lt;ref&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Razgovarala: Ivana Jurić: ''Razgovor: Zoran Iljkić iz Lukavca novi predsjednik Napretkove podružnice u Beču'', str. 21, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 22. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
*Neven Tunjić, glazbenik

== Spomenici i znamenitosti ==
Nacionalni spomenici BiH na prostoru Lukavca i Puračića su:&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804014844/https://bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica |date=4. kolovoza 2020. }} Nacionalni spomenici na prostoru Lukavca i Puračića, stranica 1, 8. travnja 2016.  (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
*[[Crkva sv. Ante Padovanskoga u Lukavcu|Crkva sv. Ante Padovanskoga]] sa župnom kućom, Lukavac, nacionalni spomenik BiH od 2015. godine.
*[[Vila Solvay]]
*[[Čamdžića kuća u Puračiću|Čamdžića kuća]] u Puračiću
*[[Hram sv. proroka Ilije u Puračiću|Hram sv. proroka Ilije]] u Puračiću
*[[stara željeznička postaja u Lukavcu|stara željeznička postaja]] u Lukavcu&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica?start=4 Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181028033558/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-lukavca-i-puracica?start=4 |date=28. listopada 2018. }} Nacionalni spomenici na prostoru Lukavca i Puračića, stranica 2, 8. travnja 2016. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
U Lukavcu je osnovan ogranak [[HKD Napredak]] u travnju [[1936.]] godine. Jedna od prvih aktivnosti bila je pokretanje „Napretkove čitaonice“ koja se trudila oko opismenjavanja seljaka.{{sfn|Zovkić|2020|p=89}}

=== Katolička Crkva ===
Na zamolbu katoličkih vjernika i poticaj vodstva Tvornice amonijačke sode u Lukavcu, nadbiskup [[Josip Stadler]] osnovao je [[1910.]] godine župu Lukavac koja je tada imala 336 katolika. Godine [[1923.]] broj je narastao na 1504 župljana, a [[1931.]] na 1609. Uprava mjesne tvornice otkupila je prvi župni stan i staro crkveno zemljište. Taj je novac uložen u fond za gradnju nove župne kuće i crkve. Akcija je započela [[1927.]] godine pod vodstvom župnika Franje Maleševića (1868.-1927., od 1910. bio prvi župnik Lukavca). Privremeni upravitelj je zatim bio kanonik Marko Nedić. Novi je župni stan sagrađen [[1929.]] godine. Za vrijeme župnikovanja [[Karlo Cankar|Karla Cankara]] dovršena je crkva na čast sv. Antuna Padovanskog. Crkva je blagoslovljena [[3. kolovoza]] [[1930.]] godine. Crkvu je projektirao arhitekt [[Karlo Pařik]].{{sfn|Zovkić|2020|p=88}}

== Sport ==
* Klub Kung Fu Wu Shu &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Shao-Lin&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; Lukavac
*Aikido klub &quot;Gard&quot;
* KK Lukavac
* KK Radnički Lukavac, osnivači su bivši članovi KK Lukavac, koji godinama egzistira ali bez zapaženih rezultata&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.sodalive.ba/sport/lukavac-ce-dobiti-novi-kosarkaski-klub-kk-radnicki-lukavac/ SodaLive] ''Lukavac će dobiti novi košarkaški klub: KK “Radnički” Lukavac'', 23. lipnja 2012. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[FK Radnički Lukavac]]
* Biciklistička staza HKD Napredak, Biciklijada
* ŽOK Lukavac
* OK 7-Lukavac
* ŽOK Smeč 
* [[RK Lukavac]]
* Plivački klub Galeb GIKIL, dvije godine zaredom najbolja ekipa općine Lukavac, uz brojne medalje, rekord BiH u štafeti 4x100m mješovito (Emina Sejdinović, Zerina Karić, Lejla Osmanbegović i Matea Tunjić), u 2012. godini oborile su 12 državnih rekorda BiH (Emina Sejdinović 8 i Matea Tunjić 4)&lt;ref&gt;(boš.) [https://pkgalebgikil.info/index.php/takmicenja/49-galebovi-dominirali-na-izboru-sportiste-godine-opcine-lukavac-bakir-babovic-najbolji-sportista-opcine-lukavac PK Galeb GIKIL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181024231912/https://pkgalebgikil.info/index.php/takmicenja/49-galebovi-dominirali-na-izboru-sportiste-godine-opcine-lukavac-bakir-babovic-najbolji-sportista-opcine-lukavac |date=24. listopada 2018. }} ''„Galebovi“ dominirali na Izboru sportiste godine općine Lukavac: Bakir Babović najbolji sportista općine Lukavac'', izvješće s manifestacije proglašenja najboljih športaša s područja općine Lukavca, u subotu, 12. siječnja 2013. godine (pristupljeno 24. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

==Izvor==
{{izvori}}
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Zovkić |first=Mato |date=2020 |title=Karlo Cankar, Slovenac svećenik u Bosni (1877.-1953.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/378077 |journal=Vrhbosnensia |location=Sarajevo |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet |volume=24 |number=1 |pages=59–101}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lukavac.ba Službena stranica Općine Lukavac]
* [http://www.sodalive.ba SodaLIVE.ba - Lukavački info portal (Prvi i najstariji internet portal na općini Lukavac)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=LHhB16Y9pOc Dušni dan u Lukavcu], rtvlukavac
* [https://www.youtube.com/watch?v=hKMaWQ3y51s Proslava 100 godina župe u Lukavcu], aziz zubcevic
* [https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf Bastina.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123194548/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf |date=23. studenoga 2016. }} Zbornik općine Lukavac

{{Lukavac}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Lukavac| ]]</text>
      <sha1>oglgzyatw3p54bvs5qghf48t6i4e4wy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bihać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23680</id>
    <revision>
      <id>7520804</id>
      <parentid>7516810</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35704" sha1="0lr6e30i6613jhmweigw75cxjrdqhuo" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Bihać
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Bihać (collage image).jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Panorama Bihaća, [[Džamija Fethija u Bihaću | Džamija Fethija]] (prije [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Bišću|Crkva sv. Antuna Padovanskog]]), [[Stećak | Stećci]], Kapetanova kula, Turbe, te rijeka [[Una]].

| slika_zastava = Flag of Bihać.png
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms of Bihać.png
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif |border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Elvedin Sedić]]
| stranka_vođe = PoMAK
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Grad
| površina_prazno1 = 900 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = 56.261
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 39.690
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme]]
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 77000
| pozivni_broj = +387 (0)37
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.bihac.org/ www.bihac.org]

| slika_karta = BiH municipality location Bihać.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj grada Bihaća u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

[[Datoteka:Pecat_i_grb_Bihaca_iz_XIX_st.jpg|mini|305x305px|Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća]]

[[Datoteka:Bihac tvrdi grad AD 1590.jpg|mini|305x305px|Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast]]

'''Bihać''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] gdje ce oboriti rekord za najveci dih u historiji, administrativno središte [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]]. Nalazi se na obali rijeke [[Una|Une]] u sjeverozapadnom dijelu BiH, u regiji [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]. Godine 2013. grad je imao 56 261 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Neo|title=Detalji popisa stanovništva za grad Bihać|url=https://www.biscani.net/detalji-popisa-stanovnistva-za-grad-bihac/|access-date=2022-08-23|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanske županije. Na zapadu Bihać graniči s općinama [[Donji Lapac]], [[Korenica]] i [[Slunj]], na sjeveru s gradom [[Cazin]]om, na istoku s općinama [[Bosanska Krupa]] i [[Bosanski Petrovac]], a na jugu s općinom [[Drvar]]. Površina Bihaća iznosi 900 km².&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Bihać|url=https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/federacija-bih/61-destinacije/federacija-bih/395-bihac-bihac|access-date=2022-08-23|website=Visit my Country - Bosna i Hercegovina|language=bs-ba|archive-date=3. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203091127/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/federacija-bih/61-destinacije/federacija-bih/395-bihac-bihac|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bihać je smješten u [[Bihaćka kotlina|Bihaćkoj kotlini]], koju sa zapada i jugozapada zatvara planina [[Lička Plješivica]] i njeni obronci Debeljača i Somišlje, dok je na istoku i jugoistoku omeđuje planina [[Grmeč]] i njeni obronci Ljutoč, Jadovnik i Gredoviti vrh.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Historija|url=https://www.bihac.org/sadrzaj/historija/2|access-date=2022-08-23|website=Grad Bihać|language=bs}}&lt;/ref&gt;  Kroz njega protječu rijeka [[Una]] (80 km) i njene pritoke [[Klokot (rijeka)|Klokot]] i [[Privilica]].

Reljef se većinom sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Velik dio grada bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Klima je uglavnom [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno-kontinentalna]] i umjereno-planinska, uz male promjene zbog zračnih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padalina, većinom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od studenoga do travnja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://lin.bihac.org/bihac.php |title=Klima Bihaća |archive-url=https://web.archive.org/web/20100101112727/http://lin.bihac.org/bihac.php |archive-date=1. siječnja 2010. |access-date=31. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Etimologija ===
Riječ &quot;bihać&quot; u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro, a ovo je područje nekad zauzimalo središnje mjesto u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]]. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako [[Psetska župa|Pset]] ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bihać.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bihać dobio ime po kraljevskom dobru|url=https://www.cazin.net/vijesti/bihac-dobio-ime-po-kraljevskom-dobru|access-date=2022-08-23|website=Cazin.NET|language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoji i legenda o imućnom čovjeku Dobriši koji je imao tri kćerke: Biku, Soku i Vranu. Dobriša je umro, a u znak sjećanja na svog oca, kćeri odlučiše na svome imanju podignuti tri gradića. Obzirom da su imale veliki posjed u [[Pounje|Pounju]], imale su poteškoća da očuvaju svoje imanje jer ih je napadao i imanje pokušavao oteti jedan nasilnik. Ipak, uspjele su s njim da postignu dogovor i nastave u miru da grade tri grada kako su isprva i naumile. Dalje legenda kaže da je Bika odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće, iz kojeg je kasnije nastalo Bišće, da bi na kraju grad dobio ime koje i danas ima, a to je Bihać. Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom brdu prepunom stijena izgradila grad koji je po njoj dobi ime [[Sokolac (razdvojba)|Sokolac]]. Najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj dobio ime [[Vrnograč]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=USK|first=Moj|date=2017-11-29|title=Znate li kako je Bihać dobio ime?|url=http://mojusk.ba/znate-li-kako-je-bihac-dobio-ime/|access-date=2022-08-23|website=mojusk.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest, ilirski i rimski period ===
Zahvaljujući povoljnim geografsko-klimatskim uvjetima, ovaj prostor naseljen je još u [[Prapovijest|prapovijesnom]] razdoblju. Potvrđuju to i provedena arheološka istraživanja. Rezultat tih istraživanja su otkrića na [[Nekropola|nekropoli]] Jezerine u [[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoci]], na [[Sojenica|sojeničkom]] naselju u [[Ripač|Ripču]], nekropoli u [[Ribić|Ribiću]] te svetištu plemena [[Japodi|Japoda]] na izvoru Privilice. Osim ovih otkrića, arheolozi su u okolici Bihaća pronašli i ostatke [[Gradina (tip naselja)|gradina]], naselja na uzvišenim zaravnjenim glavicama ([[Izačić]]-gradina, Kulište kod [[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrića]]). Na ulazu ili u najbližoj okolini gradina uočljivi su bili tumulusi, odnosno prapovijesni grobovi (Palež kod [[Spahići (Bihać, BiH)|Spahića]], Zapoljak-Crkvina kod [[Tihotina|Tihotine]] i Dubrovnik kod [[Srbljani|Srbljana]]). Najveći broj gradina na bihaćkom području nastao je u starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] (8.- 5. stoljeća pr. Kr.). U okolici Bihaća se je nalazilo jedno od središta [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Japodi|Japoda]]. Njih će 35. godine pr. Kr. pokoriti [[Rimsko Carstvo|rimski]] vojskovođa [[August|Oktavijan August]].

Iz epigrafskih natpisa se vidi da su se domaća imena zadržala i nekoliko stoljeća nakon toga, pa se zaključuje da je proces romanizacije išao veoma sporo. Iz rimskog perioda ima manje gradina, pa je predpostavka da su se naselja gradila od drveta. Iz rimskog doba potječu brojni nadgrobni spomenici, natpisi, reljefi, posvete božanstvima i ostaci rimskih zgrada. Tako je u [[Golubić (Bihać)|Golubiću]] pronađeno šest rimskih spomenika koji su upotrijebljeni za pokrivanje vodovoda u Žegaru, dok su ostaci rimskih zgrada pronađeni u [[Brekovica|Brekovici]], Golubiću, Ripču i [[Malo Založje|Malom Založju]]. U Golubiću je pronađen Mitrasov reljef, dvije posvete bogu [[Mitras|Mitrasu]] te jedan reljef s likom [[Heraklo|Herakla]]. Iz rimskog razdoblja značajne arheološke nalaze predstavljaju rimski novac izrađen od bronce i japodski natpisi pronađeni u Brekovici, [[Čavkići|Čavkićima]], [[Ćehići|Ćehićima]], na Humačkoj glavici, u [[Kralje|Kraljama]], Pritoci, Ribiću i Malom Založju. Početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] područje Bihaća počinju naseljavati [[Slaveni]]. Prvi gradovi oko rijeke Une, prema povijesnim izvorima, nastaju sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;''Bosna i Hercegovina u antičko doba.'' -[[Ivo Bojanovski]], Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Kao najvažnija srednjovjekovna utvrda Pounja, Bihać se prvi put spominje [[1260.]] godine kao vlasništvo [[Cisterciti|cistercitske]] Topuske opatije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bihać|url=https://enciklopedija.hr/clanak/7528|access-date=2022-08-24|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; To potvrđuje isprava ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od 26. veljače 1260. kojom poklanja Topuskoj opatiji posjed [[Kralje]] za izdržavanje grada na otoku sv. Ladislava. U sačuvanim povijesnim listinama grad na otoku zabilježen je pod različitim imenima: Bihig, Byheg, Buch, Bichich, Bihag, Vyhych, Bywhergh Wyhugh, što označava kraljevsko dobro. Već [[1262.]] godine Bihać postaje slobodni [[municipij]] sa svim pravima „slobodnog kraljevskog grada“. Ovaj status mu je omogućio znatno brži gospodarski i prometni razvoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Franjić|first=Živko|url=https://books.google.ba/books?id=dHdpAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Povijest Bihaća: od najstarijih vremena do 1878. godine|date=1999|publisher=Napredak|isbn=978-9958-9431-0-2|language=hr}}&lt;/ref&gt; O izgledu grada u 13. stoljeću nema dovoljno podataka. Ono što znamo jeste da je u tom razdoblju Bihać imao sedam crkava, među kojima je najveća bila gradska [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Bišću|Crkva sv. Antuna]]. U ovom razdoblju spominju se i [[dominikanci]] koji su imali svoj samostan u blizini gradske crkve (spominje se 1266. godine). Stoga većina povjesničara smatra da je crkva sv. Antuna bila njihova crkva. 

Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Bihać gubi svoju samoupravu. Na njegovom području u ovom razdoblju se nalaze posade [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]], namjesnik [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]], pretendenta na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Na taj način Bihać je uvučen u dinastičke borbe koje su već dulje vrijeme trajale na području Slavonije i Ugarske. Poslije [[1405.]] godine Bihaćem upravljaju pristalice ugarsko-hrvatskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Sigismunda]], koji je Bihać na putu za Dalmaciju posjetio [[1412.]] godine. Godine [[1434.]] kralj Sigismund je grad prvo založio, a potom i poklonio hrvatskoj plemićkoj obitelji [[Frankapani|Frankopana]] pod čijom upravom ostaje do početka 16. stoljeća. U Bihaću je više puta zasjedao [[Hrvatski sabor]] – poslije [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]], Sabor je zasjedao u Bihaću [[1494.]] i poslao [[Aleksandar VI.|papi Aleksandru VI.]] molbu da utječe na [[Vladislav II. Jagelović|kralja Vladislava]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Ludwig Steindorff: &quot;Povijest Hrvatske&quot; {{ISBN|953-222-228-6}} str. 63.&lt;/ref&gt; Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj dio pounjskog područja bio je pod vlašću hrvatskih banova. Od onih koji su sa svojom vojnom posadom duže vremensko razdoblje boravili u Bihaću bio je [[Ivaniš Korvin]]. Izborom [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja [[1527.]] godine Bihać je ponovno došao pod kraljevsku vlast kao „''regia civitas''“. Iako je kraljev namjesnik [[Nikola Jurišić]] priznao gradu privilegije u njegovu tvrđavu je smjestio [[Kapetan|kapetana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Neo|title=Bihać kroz povijest (2. dio): BIHAĆ 1260. - 1878. godine|url=https://www.biscani.net/bihac-kroz-povijest-1-dio-bihacko-srednjovjekovlje/|access-date=2022-08-24|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt; Tako je bihaćka varoš bila pod jurisdikcijom bana, dok je bihaćki kapetan zapovijedao s posadom u Ripču. Bihaćka kapetanija, jedna od četiri hrvatske kapetanije, je sredinom 16. stoljeća obuhvaćala gradove: Bihać, Ripač, Sokolac, Drežnik, Tržac, Slunj, Cetinu, Izačić, Toplički Turanj, Brekovicu, Ostrožac, Vrnograč, Pernu, Stijenu, Cazin, Bužim i još neka mjesta. To je razdoblje kad se Bihać nalazi na snažnom udaru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]].

=== Osmanlije i Austro-Ugarska ===
Godine [[1530.]] Austrijski odbor dao je trupe za obranu sedam ključnih uporišta u Hrvatskoj, jedno od njih bio je Bihać, a drugo obližnji Ripač.  [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su zauzele Bihać [[1592.]] godine nakon 10-dnevne opsade.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pad Bihaća u ruke Osmanlija 1592.|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/pad-bihaca-u-ruke-osmanlija-1592-1255790|access-date=2022-08-24|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Tada je formiran Bihaćki sandžak koji je ušao u sastav [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] austrijska vojska u dva navrata opsjeda Bihać ([[1689.]] i [[1698.]]), ali bez uspjeha. Godine [[1865.]] Bihać je postao sjedište Bihaćkog sandžaka koji se sastojao od sljedećih [[Kadiluk|kaza]]: Bihać, [[Ključ (BiH)|Ključ]], [[Bosanska Kostajnica|Kostajnica]], [[Krupa na Uni|Krupa]], [[Ostrožac (Cazin, BiH)|Ostrožac]] (sa sjedištem u Cazinu), [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Prijedor]] i [[Stari Majdan]].  

[[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] [[1878.]] godine Bosna i Hercegovina, pa tako i Bihać dolazi pod vlast [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. [[Austro-Ugarska]] zauzela je Bihać 19. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt;  Godine [[1881.]] godine u Bihaću je otvorena osnovna škola (općinska škola), a [[1885.]] godine počela je s radom i trogodišnja trgovačka škola koja će djelovati do [[1913.]] godine. Zalaganjem časnih sestara reda [[Klanjateljice Krvi Kristove|Klanjateljica Krvi Kristove]] u njihovom bihaćkom samostanu [[Sveti Josip|sv. Josipa]] otpočela je [[1894.]] godine s radom pučka škola s četiri razreda, a nakon toga i internat za djecu. Kasnije su časne sestre pokrenule i rad više djevojačke škole. Škola pod vodstvom časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bihaću uspješno je djelovala do [[1945.]] godine kada su je komunističke vlasti zatvorile. Mala gimnazija u Bihaću s radom počinje [[1911.]] godine.

=== Kraljevina Jugoslavija, Drugi svjetski rat ===
U razdoblju od [[1918.]] do [[1941.]] Bihać je sastavni dio [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba]], kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Prvo je bio središte oblasti, a od [[1929.]] godine postaje središte okruga u [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]]. Od kulturno-prosvjetnih društava u Bihaću su aktivno djelovali: „[[Gajret]]“, „[[Prosvjeta]]“, „Krajišnik“, „Narodna uzdanica“, „Zora“ i druga. Najveći doprinos otvaranju muzeja u Bihaću u razdoblju 1933.-1941. dao je dr. [[Stanko Sielski]], tadašnji upravnik bihaćkog Doma zdravlja. Dr. Sielski samostalno prikuplja arheološke predmete te uređuje lapidarij koji je bio smješten između kanala i zgrade pošte u središtu Bihaća. Godine [[1937.]] Bihać dobiva prvi organizirani nogometni klub „[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]&quot;. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bihać ulazi u sastav novoformirane [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Postaje sjedište velike župe [[Krbava]] i [[Psat]]. Njemačke jedinice u Bihać ulaze 13. travnja 1941., a nakon njih 17. travnja 1941. i talijanske. Od prvih dana okupacije na području Bihaća i njegove okolice aktivno se razvija narodno-oslobodilački pokret. Uspješne vojne akcije [[Partizani|partizanskih]] jedinica od 2. do 4. studenog 1942. godine rezultirale su privremenim zauzimanjem Bihaća. Tako je formirana slobodna teritorija poznata pod nazivom “Bihaćka republika”. 

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[NOB]]-a, Bihać postaje mjesto u kojem se donose mnoge odluke značajne za konačno oslobođenje Jugoslavije. Tako je u Bihaću 26. i 27. studenoga 1942. godine održano 1. zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, koje postaje općenacionalno i općepolitičko predstavništvo NOP-a. Njemačke snage ponovo su 29. siječnja 1943. godine zauzele Bihać. Pod njemačkom okupacijom Bihać ostaje sve do 28. ožujka 1945. godine, kad je oslobođen.   

=== SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini ===
U razdoblju 1945. – 1992. godine, Bihać u okviru [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], pripada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i postaje važno gospodarsko, kulturno i upravno središte ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]], a posebno tadašnjeg Bihaćkog okruga. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] 1992.- 1995. godine, Bihać zajedno s cijelim područjem Bihaćkog okruga nalazi se 1201 dan u potpunoj blokadi i izolaciji. Iako je bio izložen svakodnevnim granatiranjima i stradanjima civilnog stanovništva, zahvaljujući jedinicama Petog korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskoga vijeća obrane]] regije Bihać i MUP-a, Bihać je obranjen. Nakon rata, [[Daytonski sporazum|Dejtonskim mirovnim sporazumom]] iz 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem BiH, Bihać je postao sjedište [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Historija|url=https://www.bihac.org/sadrzaj/historija/2|access-date=2022-08-24|website=Grad Bihać|language=bs}}&lt;/ref&gt;  

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bihać}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bihać'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|46.737 (66,07 %) 
|40.041 (61,09 %)
|37.325 (64,14 %)
|-
|'''Srbi''' 
|12.689 (17,93 %) 
|11.093 (16,92 %)
|12.096 (20,78 %)
|-
|'''Hrvati'''
|5580 (7,88 %)
|5855 (8,93 %)
|6824 (11,72 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4356 (6,15 %)
|7364 (11,23 %)
|1133 (1,94 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1370 (1,93 %)
|1191 (1,81 %)
|807 (1,38 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''70.732'''
|'''65.544'''
|'''58.185'''
|}

==== Bihać (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bihać'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|27.418 (60,18 %)
|14.155 (47,38 %)
|13.752 (57,15 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|8218 (18,04 %)
|5829 (19,51 %)
|5222 (21,70 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|4805 (10,54 %)
|2872 (9,61 %)
|3453 (14,35 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4020 (8,82 %)
|6616 (22,14 %)
|1014 (4,21 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1092 (2,39 %)
|403 (1,34 %)
|619 (2,57 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''45.553'''
|'''29.875'''
|'''24.060'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Bihaća'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 27. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|49.550 (88,07 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3265 (5,80 %) 
|-
|'''Srbi'''
|910 (1,62 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2536 (4,51 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''56.261'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bihać – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|34.142 (86,02 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3043 (7,67 %) 
|-
|'''Srbi'''
|424 (1,07 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2081 (5,24 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''39.690'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Grad Bihać sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrići]],
[[Baljevac (Bihać, BiH)|Baljevac]],
'''Bihać''', 
[[Boboljusci]], 
[[Bosanski Osredci]], 
[[Brekovica]], 
[[Bugar]], 
[[Ćukovi (Bihać, BiH)|Ćukovi]], 
[[Doljani (Bihać, BiH)|Doljani]], 
[[Donja Gata]], 
[[Dubovsko]], 
[[Gorjevac]], 
[[Gornji Tiškovac]], 
[[Grabež]], 
[[Grmuša]], 
[[Hrgar]], 
[[Izačić]], 
[[Jankovac (Bihać, BiH)|Jankovac]], 
[[Jezero (Bihać, BiH)|Jezero]], 
[[Kalati]], 
[[Klisa (Bihać, BiH)|Klisa]], 
[[Klokot (Bihać, BiH)|Klokot]], 
[[Kula (Bihać, BiH)|Kula]], 
[[Kulen Vakuf]], 
[[Lipa (Bihać, BiH)|Lipa]], 
[[Lohovo]], 
[[Lohovska Brda]], 
[[Mala Peća]], 
[[Mali Cvjetnić]], 
[[Mali Skočaj]], 
[[Malo Očijevo]], 
[[Martin Brod]], 
[[Međudražje]], 
[[Muslići (Bihać, BiH)|Muslići]], 
[[Očigrije]], 
[[Orašac (Bihać, BiH)|Orašac]], 
[[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovica]], 
[[Palučci]], 
[[Papari]], 
[[Praščijak]], 
[[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoka]], 
[[Prnjavor (Bihać, BiH)|Prnjavor]], 
[[Račić]], 
[[Rajnovci]], 
[[Ripač]], 
[[Spahići (Bihać, BiH)|Spahići]], 
[[Srbljani]], 
[[Teočak (Bihać, BiH)|Teočak]], 
[[Trubar]], 
[[Turija (Bihać, BiH)|Turija]], 
[[Velika Gata]], 
[[Veliki Cvjetnić]], 
[[Veliki Skočaj]], 
[[Veliki Stjenjani]], 
[[Veliko Očijevo]], 
[[Vikići]], 
[[Vrsta (Bihać, BiH)|Vrsta]], 
[[Zavalje]] i
[[Zlopoljac]].

Prije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma naseljena mjesta [[Boboljusci]], [[Bosanski Osredci]], [[Gornji Tiškovac]], [[Mali Cvjetnić]], [[Malo Očijevo]], [[Martin Brod]], [[Očigrije]], [[Palučci]], [[Trubar]], [[Veliki Cvjetnić]] i [[Veliko Očijevo]] su pripadala općini [[Drvar]].

Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Čavkići]], [[Čekrlije]], [[Dobrenica]], [[Golubić (Bihać, BiH)|Golubić]], [[Kamenica (Bihać, BiH)|Kamenica]], [[Kralje]], [[Malo Založje]], [[Mrkonjića Lug]], [[Orljani]], [[Pokoj (Bihać, BiH)|Pokoj]], [[Sokolac (Bihać, BiH)|Sokolac]], [[Vedro Polje (Bihać, BiH)|Vedro Polje]], [[Veliko Založje]], [[Vinica (Bihać, BiH)|Vinica]] i [[Vrkašić]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.&lt;!-- prema [[Predložak:Trebinje]], [[suradnik:Boris Godunov]] (inačica od 11:11, 6. lipnja 2009.) --&gt;

== Mjesne zajednice ==

{{nedostaju izvori}}

Na popisu stanovništva [[1991.]] godine Bihać je imao 48 naseljenih mjesta u 36 mjesnih zajednica:

=== Gradske mjesne zajednice ===

{{stupci|2|
* MZ Bakšaiš (2218 st., 1991.)
* MZ Centar (1371 st.)
* MZ Čavkići (1351 st.) obuhvaća naselja Čavkići, Mujadžići, Ćehići i Midžići
* MZ Donje Prekounje (1955 st.)
* MZ Golubić (730 st.)
* MZ Gornje Prekounje (3541 st.)
* MZ Harmani (5697 st.)
* MZ Hatinac (2289 st.)
* MZ Jezero – Privilica (3601 st.)
* MZ Kamenica (1309 st.)
* MZ Kralje (2198 st.)
* MZ Luke (2875 st.)
* MZ Mali Lug (1248 st.)
* MZ Mrkonjića Lug (1820 st.)
* MZ Ozimice (6884 st.)
* MZ Pokoj (1126 st.)
* MZ Ribić-Orljani (1767 st.)
* MZ Ružica (3452 st.)
* MZ Sokolac (2070 st.)
* MZ Vedro Polje (679 st.)
* MZ Veliko Založje (403 st.)
* MZ Žegar (790 st.)
}}

obuhvaćaju naselja: [[Baljevac (Bihać, BiH)|Baljevac]], Bihać, [[Grabež]], [[Jankovac (Bihać, BiH)|Jankovac]], [[Lohovska Brda]], [[Muslići (Bihać, BiH)|Muslići]] i [[Zlopoljac]].

=== Seoske mjesne zajednice ===

* MZ Brekovica (2677 st.) – obuhvaća naselja: [[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrići]] i [[Brekovica]]
* MZ Doljani (154 st.) – obuhvaća naselje [[Doljani (Bihać, BiH)|Doljani]]
* MZ Gata Ilidža (2264 st.) – obuhvaća naselja: [[Bugar]], [[Donja Gata]], [[Mala Peća]] i [[Velika Gata]] 
* MZ Golubić (1108 st.) – obuhvaća naselja: [[Golubić (Bihać)|Golubić]] 
*MZ Grmuša (304 st.) – obuhvaća naselje [[Grmuša]] 
* MZ Izačić (3201 st.) – obuhvaća naselja: [[Izačić]], [[Kula (Bihać, BiH)|Kula]], [[Prnjavor (Bihać, BiH)|Prnjavor]] i [[Vikići]]
* MZ Klokot (1293 st.) – obuhvaća naselja: [[Klokot (Bihać, BiH)|Klokot]] i [[Papari]]
* MZ Kulen Vakuf (2107 st.) – obuhvaća naselja: [[Kalati]], [[Klisa (Bihać, BiH)|Klisa]], [[Kulen Vakuf]], [[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovica]], [[Rajnovci]] i [[Veliki Stjenjani]]
* MZ Lipa (218 st.) – obuhvaća naselja: [[Dubovsko]], [[Lipa (Bihać, BiH)|Lipa]] i [[Teočak (Bihać, BiH)|Teočak]]
* MZ Orašac (3036 st.) – obuhvaća naselja: [[Ćukovi (Bihać, BiH)|Ćukovi]] i [[Orašac (Bihać, BiH)|Orašac]]
* MZ Pritoka (839 st.) – obuhvaća naselje [[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoka]]
* MZ Ripač (3001 st.) – obuhvaća naselja: [[Gorjevac]], [[Hrgar]], [[Lohovo]], [[Praščijak]], [[Račić]] i [[Ripač]]
* MZ Skočaj (412 st.) – obuhvaća naselja: [[Mali Skočaj]] i [[Veliki Skočaj]]
* MZ Srbljani (2526 st.) – obuhvaća naselja: [[Jezero (Bihać, BiH)|Jezero]], [[Spahići (Bihać, BiH)|Spahići]] i [[Srbljani]]
* MZ Vrsta (2118 st.) – obuhvaća naselja: [[Turija (Bihać, BiH)|Turija]] i [[Vrsta (Bihać, BiH)|Vrsta]]
* MZ Zavalje (302 st.) – obuhvaća naselja: [[Međudražje]] i [[Zavalje]]

== Uprava ==

Gradonačelnik: Elvedin Sedić ([[PoMak]])

'''Gradsko vijeće:'''

*[[Stranka demokratske akcije|SDA]] – 8 vijećnika
*[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] –  4 vijećnika
*[[A-SDA]] – 3 vijećnika
*[[SBB BIH]] – 2 vijećnika
*[[DF Željko Komšić]] – 1 vijećnika
* [[PoMak]] –  6 vijećnika
* [[Nezavisni]] –  1 vijećnika

=== Suvremeni Bihać ===

[[Hrvati u BiH|Hrvati]] u Bihaću su platili visoku cijenu za obranu grada. Čak 72 pripadnika [[HVO Bihać]] položila su život u njegovoj obrani, a 250 ih je lakše i teže ranjeno.&lt;ref name=&quot;hvo&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/za-vlasti-bihacu-hvo-paravojska-a-hrvatska-agresor-clanak-573546 Večernji list 22. lipnja 2013.]&lt;/ref&gt; [[Operacija Oluja|Operacijom Oluja]] [[Hrvatska vojska]] je uz pomoć [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] deblokirala Bihać i tako spriječila da doživi tada izglednu sudbinu [[Srebrenica|Srebrenice]].&lt;ref name=&quot;hvo&quot; /&gt;

=== Popis bihaćkih načelnika ===

(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.)

==== Popis bihaćkih kapetana od 16. do 19. stoljeća ====
[[Datoteka:Bihacka-kula.jpg|mini|200px|Bihaćka kula]]
{{stupci|3|
*Jakov Ravnikar
*Erazmo Turn
*Petar Keglević
*Bartol Ravnikar
*Martin Gal
*Vilim Šnicenbaum
*Juraj Zauer
*Juraj od Zobelsberga
*Mihajlo Špalatin
*Juraj Kronšal
*Adam Šramf
*Danilo Lozer
*Fridrik od Višnje Gore
*Sebastijan Lamberg
*Benko Krajner
*Juraj Paner
*Franjo Resel
*Danilo Obričan
*Ladislav More
*Jakov Prank
*Franjo Horner
*Tomo Dornberg
*Hrustan beg Bišćević 1592. Potomci su mu vjerojatno Hrustanovići iz Golubića.
*Murad-aga . potomci su Muratović, a posjedi okolo Klokota i Pecikovića glavice, zvane i Muratović.
*Derviš-aga Hadugarić – i ovo se prezime gubi, a potomci su mu Derviševići.
*Duralija Ali-aga kasnije Alaga i Alagići / &quot;Dvoboj Dur Alije i Bihaćkog bana&quot; pjesma u desetercu; Dur zbog prgave naravi, Džabija jer je ubirao porez, do 1592.poreznik u Lici Za zasluge u osvojenju Bišča dobio velike posjede na bakšiš . poklon otuda naziv naselju Bakšaiš i Hatinac
*Idriz-beg – Idrizovići
*Mustaj-beg Hasumović (Lipovača?)- Kasumovići
*Osman-aga Poprženović s Dur Alijom Ali-agom zarobio dva Madžara Ševeljića koji su pokazali gdje je barutana. Pri eksploziji opržen -Popržen i s Ali- agom dobio posjede oko kule u Kalini kraljama Vrkašiću.
*Mustaj-beg Badnjević porijeklom iz Krupe
*Tatar Mustaj-beg Idris Kapitanović – Tatarevići
*Salih-paša Kulinović – Kulenovići iz Vakufa
*Ahmet-beg Ahmetovići
*Idrasović
*Afmet-beg Jusufbegović
*Ibrahim-paša – Ibrahimpašići
*Hasan-beg Ibrahimpašić
*Mehmed-beg Bišćević
*Jakub-beg Jakupovići
*Hilmi
*Husein ef. Karabegović
*Kemal ef. Mesic
}}

== Gospodarstvo ==

U bivšoj SFRJ Bihać je bio razvijen industrijski grad. Tvornice kao što su ''Kombiteks'', ''Krajinametal'', ''Polietilenka'', ''Bira'', ''Žitoprerada'', ''Energoinvest - Tvornica rastavljača i kablovskih glava'' bile su nosioci privrednog razvoja, ali su u postratnoj neuspješnoj privatizaciji nažalost uništene .

Danas je Bihać sjedište jedne od najvećih pivovara u Bosni i Hercegovini koja proizvodi dva pivarska brenda, ''Preminger'' i ''Unski biser''. Bihaćka mljekara koja je u vlasništvu njemačke firme ''Meggle'' jedna je od vodećih u BiH. Također, u novije vrijeme postignuti su značajni rezultati i u turizmu. Bihaćki rafting na rijeci Uni smatra se jednim od najboljih u regionu. Turističkim rezultatima pogoduje i proglašenje gornjeg toka Une prvim Nacionalnim parkom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

== Poznate osobe ==

{{stupci|2|* [[Luka Marjanović]], pravnik, dekan i rektor 
* [[Natko Katičić]], akademik
* [[Vladimir Dvorniković]], filozofski pisac i etnopsiholog
* [[Viktorija Badrov]], operna pjevačica i vokalna pedagoginja
* [[Atif Dudaković]], general, zapovjednik 5. Korpusa ARBiH (1993. – 1997.)
* [[Tvrtko Čubelić]],  hrvatski povjesničar književnosti i folklorist
* [[Enver Krupić]], slikar
* [[Franjo Džal]], ratni pilot
* [[Ferid Džanić]], vođa pobune hrvatskih vojnika u [[Villefranche-de-Rouergue]] (1943.)
* [[Petar Šimić]], admiral [[JRM]]
* [[Ekrem Čaušević]], turkolog 
* [[Zvonimir Diklić]], sveučilišni profesor, pisac udžbenika
* [[Amir Smajić ]], pjevač  
* [[Dževad Hozo]], grafičar, akademik
* [[Tomislav Dretar]], književnik i zapovjednik [[Bihaćki HVO|Bihaćkog HVO]]-a (1992. – 1993.)
* [[Zdravko Dizdar]], povjesničar
* [[Irfan Ljubijankić]], otorinolaringolog i ministar vanjskih poslova BiH
* [[Mehmed Tatlić]], kirurg, prvi ministar zdravstva SR BiH
* [[Vlado Šantić]], zapovjednik [[Bihaćki HVO|Bihaćkog HVO]]-a (1993. – 1995.)
* [[Vladimir Vinčar]], brigadir, pomoćnik zapovjednika 5. Korpusa ARBiH (1993. – 1997.)
* [[Husein Dervišević]], književnik
* [[Sadko Hadžihasanović]], slikar
* [[Nihad Hasanović]], pisac
* [[Alen Islamović]], glazbenik
* [[Hrvoje Jurić]], pjesnik, filozofski pisac, prevoditelj
* [[Tomislav Tomić]], pjesnik, pripovjedač
* [[Donna Ares]], pjevačica
* [[Hamdija Abdić]], pukovnik, zapovjednik 502. Bihaćke brigade (1993. – 1995.)
* [[Zdenko Kožul]], šahovski [[velemajstor]]
* [[Sead Lipovača]] – osnivač i gitarist Divljih Jagoda
}}

== Spomenici i znamenitosti ==

Glavni bihaćki spomenici i znamenitosti:

* [[Kapetanova kula (Bihać)|Kapetanova kula]]
* [[Bihaćka kula]]
* [[Džamija Fethija u Bihaću]]
* [[Bihaćki bedem]]
* Turbe
* neolitsko groblje u [[Ripač|Ripču]]
* Sokolačka tvrđava

== Obrazovanje ==

Od 1997. godine Bihać je sveučilišni grad.

== Šport ==

* [[NK Jedinstvo Bihać]]
* OŠN 3E Bihać
* Sportsko-plesni Centar &quot;Virus&quot; Bihać
* AN Jedinstvo Bihać
* Judo klub Una Bihać
* Nogometni klub Radnički
* Košarkaški klub Bihać
* Gimnastički klub Avangard
* Rukometni klub Bihać
* [[OK Bihać|Odbojkaški klub Bihać]]
* Nogometni klub Omladinac 75 Pokoj
* Konjički klub &quot;Bihać&quot;
* Karate klub &quot;Bihać&quot;
* Karate klub &quot;Pegaz&quot;
* MNK Beton Bihać
* KIK Una Bihać
* Aikido klub Takemusu Bihać
* MNK Palma Bihać
* Šahovski klub &quot;Bihać&quot; Bihać
* Fudbalski klub Brekovica
* Košarkaški klub Željo 1971
* Ženski rukometni klub Bihać
*Nogometni klub Brekovica
*Ženski rukometni klub Bihać
*Ženski odbojkaški klub Bihać
* [[Omladinski fudbalski klub Bihać (OFK Bihać)]]
* [[NK Sloga Kralje-Vrkašić 1937]]

Od 2011. održava se ''Malonogometni noćni turnir Preminger''. ''Međunarodni malonogometni turnir &quot;Dan dječijeg nogometa&quot;'' održava se od 2011. ''Novogodišnji malonogometni turnir Bihać'' održava se od 1985.

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Bihać|Bihać}}

* [http://www.bihac.org/ Općina Bihać]

{{BiH}}
{{Bihać}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Bihać| ]]</text>
      <sha1>0lr6e30i6613jhmweigw75cxjrdqhuo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520810</id>
      <parentid>7520804</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Jeremiahlogan|Jeremiahlogan]] ([[User talk:Jeremiahlogan|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>7516810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35657" sha1="8cegk9oid0zzwnhhh459b8sjjc48hea" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Bihać
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Bihać (collage image).jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Panorama Bihaća, [[Džamija Fethija u Bihaću | Džamija Fethija]] (prije [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Bišću|Crkva sv. Antuna Padovanskog]]), [[Stećak | Stećci]], Kapetanova kula, Turbe, te rijeka [[Una]].

| slika_zastava = Flag of Bihać.png
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms of Bihać.png
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif |border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Elvedin Sedić]]
| stranka_vođe = PoMAK
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Grad
| površina_prazno1 = 900 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = 56.261
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 39.690
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme]]
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 77000
| pozivni_broj = +387 (0)37
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.bihac.org/ www.bihac.org]

| slika_karta = BiH municipality location Bihać.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj grada Bihaća u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

[[Datoteka:Pecat_i_grb_Bihaca_iz_XIX_st.jpg|mini|305x305px|Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća]]

[[Datoteka:Bihac tvrdi grad AD 1590.jpg|mini|305x305px|Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast]]

'''Bihać''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], te administrativno središte [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]]. Nalazi se na obali rijeke [[Una|Une]] u sjeverozapadnom dijelu BiH, u regiji [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]. Godine 2013. grad je imao 56 261 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Neo|title=Detalji popisa stanovništva za grad Bihać|url=https://www.biscani.net/detalji-popisa-stanovnistva-za-grad-bihac/|access-date=2022-08-23|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanske županije. Na zapadu Bihać graniči s općinama [[Donji Lapac]], [[Korenica]] i [[Slunj]], na sjeveru s gradom [[Cazin]]om, na istoku s općinama [[Bosanska Krupa]] i [[Bosanski Petrovac]], a na jugu s općinom [[Drvar]]. Površina Bihaća iznosi 900 km².&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Bihać|url=https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/federacija-bih/61-destinacije/federacija-bih/395-bihac-bihac|access-date=2022-08-23|website=Visit my Country - Bosna i Hercegovina|language=bs-ba|archive-date=3. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203091127/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/federacija-bih/61-destinacije/federacija-bih/395-bihac-bihac|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bihać je smješten u [[Bihaćka kotlina|Bihaćkoj kotlini]], koju sa zapada i jugozapada zatvara planina [[Lička Plješivica]] i njeni obronci Debeljača i Somišlje, dok je na istoku i jugoistoku omeđuje planina [[Grmeč]] i njeni obronci Ljutoč, Jadovnik i Gredoviti vrh.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Historija|url=https://www.bihac.org/sadrzaj/historija/2|access-date=2022-08-23|website=Grad Bihać|language=bs}}&lt;/ref&gt;  Kroz njega protječu rijeka [[Una]] (80 km) i njene pritoke [[Klokot (rijeka)|Klokot]] i [[Privilica]].

Reljef se većinom sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Velik dio grada bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Klima je uglavnom [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno-kontinentalna]] i umjereno-planinska, uz male promjene zbog zračnih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padalina, većinom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od studenoga do travnja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://lin.bihac.org/bihac.php |title=Klima Bihaća |archive-url=https://web.archive.org/web/20100101112727/http://lin.bihac.org/bihac.php |archive-date=1. siječnja 2010. |access-date=31. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Etimologija ===
Riječ &quot;bihać&quot; u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro, a ovo je područje nekad zauzimalo središnje mjesto u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]]. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako [[Psetska župa|Pset]] ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bihać.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bihać dobio ime po kraljevskom dobru|url=https://www.cazin.net/vijesti/bihac-dobio-ime-po-kraljevskom-dobru|access-date=2022-08-23|website=Cazin.NET|language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoji i legenda o imućnom čovjeku Dobriši koji je imao tri kćerke: Biku, Soku i Vranu. Dobriša je umro, a u znak sjećanja na svog oca, kćeri odlučiše na svome imanju podignuti tri gradića. Obzirom da su imale veliki posjed u [[Pounje|Pounju]], imale su poteškoća da očuvaju svoje imanje jer ih je napadao i imanje pokušavao oteti jedan nasilnik. Ipak, uspjele su s njim da postignu dogovor i nastave u miru da grade tri grada kako su isprva i naumile. Dalje legenda kaže da je Bika odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće, iz kojeg je kasnije nastalo Bišće, da bi na kraju grad dobio ime koje i danas ima, a to je Bihać. Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom brdu prepunom stijena izgradila grad koji je po njoj dobi ime [[Sokolac (razdvojba)|Sokolac]]. Najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj dobio ime [[Vrnograč]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=USK|first=Moj|date=2017-11-29|title=Znate li kako je Bihać dobio ime?|url=http://mojusk.ba/znate-li-kako-je-bihac-dobio-ime/|access-date=2022-08-23|website=mojusk.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest, ilirski i rimski period ===
Zahvaljujući povoljnim geografsko-klimatskim uvjetima, ovaj prostor naseljen je još u [[Prapovijest|prapovijesnom]] razdoblju. Potvrđuju to i provedena arheološka istraživanja. Rezultat tih istraživanja su otkrića na [[Nekropola|nekropoli]] Jezerine u [[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoci]], na [[Sojenica|sojeničkom]] naselju u [[Ripač|Ripču]], nekropoli u [[Ribić|Ribiću]] te svetištu plemena [[Japodi|Japoda]] na izvoru Privilice. Osim ovih otkrića, arheolozi su u okolici Bihaća pronašli i ostatke [[Gradina (tip naselja)|gradina]], naselja na uzvišenim zaravnjenim glavicama ([[Izačić]]-gradina, Kulište kod [[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrića]]). Na ulazu ili u najbližoj okolini gradina uočljivi su bili tumulusi, odnosno prapovijesni grobovi (Palež kod [[Spahići (Bihać, BiH)|Spahića]], Zapoljak-Crkvina kod [[Tihotina|Tihotine]] i Dubrovnik kod [[Srbljani|Srbljana]]). Najveći broj gradina na bihaćkom području nastao je u starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] (8.- 5. stoljeća pr. Kr.). U okolici Bihaća se je nalazilo jedno od središta [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Japodi|Japoda]]. Njih će 35. godine pr. Kr. pokoriti [[Rimsko Carstvo|rimski]] vojskovođa [[August|Oktavijan August]].

Iz epigrafskih natpisa se vidi da su se domaća imena zadržala i nekoliko stoljeća nakon toga, pa se zaključuje da je proces romanizacije išao veoma sporo. Iz rimskog perioda ima manje gradina, pa je predpostavka da su se naselja gradila od drveta. Iz rimskog doba potječu brojni nadgrobni spomenici, natpisi, reljefi, posvete božanstvima i ostaci rimskih zgrada. Tako je u [[Golubić (Bihać)|Golubiću]] pronađeno šest rimskih spomenika koji su upotrijebljeni za pokrivanje vodovoda u Žegaru, dok su ostaci rimskih zgrada pronađeni u [[Brekovica|Brekovici]], Golubiću, Ripču i [[Malo Založje|Malom Založju]]. U Golubiću je pronađen Mitrasov reljef, dvije posvete bogu [[Mitras|Mitrasu]] te jedan reljef s likom [[Heraklo|Herakla]]. Iz rimskog razdoblja značajne arheološke nalaze predstavljaju rimski novac izrađen od bronce i japodski natpisi pronađeni u Brekovici, [[Čavkići|Čavkićima]], [[Ćehići|Ćehićima]], na Humačkoj glavici, u [[Kralje|Kraljama]], Pritoci, Ribiću i Malom Založju. Početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] područje Bihaća počinju naseljavati [[Slaveni]]. Prvi gradovi oko rijeke Une, prema povijesnim izvorima, nastaju sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;''Bosna i Hercegovina u antičko doba.'' -[[Ivo Bojanovski]], Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Kao najvažnija srednjovjekovna utvrda Pounja, Bihać se prvi put spominje [[1260.]] godine kao vlasništvo [[Cisterciti|cistercitske]] Topuske opatije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bihać|url=https://enciklopedija.hr/clanak/7528|access-date=2022-08-24|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; To potvrđuje isprava ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od 26. veljače 1260. kojom poklanja Topuskoj opatiji posjed [[Kralje]] za izdržavanje grada na otoku sv. Ladislava. U sačuvanim povijesnim listinama grad na otoku zabilježen je pod različitim imenima: Bihig, Byheg, Buch, Bichich, Bihag, Vyhych, Bywhergh Wyhugh, što označava kraljevsko dobro. Već [[1262.]] godine Bihać postaje slobodni [[municipij]] sa svim pravima „slobodnog kraljevskog grada“. Ovaj status mu je omogućio znatno brži gospodarski i prometni razvoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Franjić|first=Živko|url=https://books.google.ba/books?id=dHdpAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Povijest Bihaća: od najstarijih vremena do 1878. godine|date=1999|publisher=Napredak|isbn=978-9958-9431-0-2|language=hr}}&lt;/ref&gt; O izgledu grada u 13. stoljeću nema dovoljno podataka. Ono što znamo jeste da je u tom razdoblju Bihać imao sedam crkava, među kojima je najveća bila gradska [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Bišću|Crkva sv. Antuna]]. U ovom razdoblju spominju se i [[dominikanci]] koji su imali svoj samostan u blizini gradske crkve (spominje se 1266. godine). Stoga većina povjesničara smatra da je crkva sv. Antuna bila njihova crkva. 

Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Bihać gubi svoju samoupravu. Na njegovom području u ovom razdoblju se nalaze posade [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]], namjesnik [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]], pretendenta na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Na taj način Bihać je uvučen u dinastičke borbe koje su već dulje vrijeme trajale na području Slavonije i Ugarske. Poslije [[1405.]] godine Bihaćem upravljaju pristalice ugarsko-hrvatskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Sigismunda]], koji je Bihać na putu za Dalmaciju posjetio [[1412.]] godine. Godine [[1434.]] kralj Sigismund je grad prvo založio, a potom i poklonio hrvatskoj plemićkoj obitelji [[Frankapani|Frankopana]] pod čijom upravom ostaje do početka 16. stoljeća. U Bihaću je više puta zasjedao [[Hrvatski sabor]] – poslije [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]], Sabor je zasjedao u Bihaću [[1494.]] i poslao [[Aleksandar VI.|papi Aleksandru VI.]] molbu da utječe na [[Vladislav II. Jagelović|kralja Vladislava]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Ludwig Steindorff: &quot;Povijest Hrvatske&quot; {{ISBN|953-222-228-6}} str. 63.&lt;/ref&gt; Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj dio pounjskog područja bio je pod vlašću hrvatskih banova. Od onih koji su sa svojom vojnom posadom duže vremensko razdoblje boravili u Bihaću bio je [[Ivaniš Korvin]]. Izborom [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja [[1527.]] godine Bihać je ponovno došao pod kraljevsku vlast kao „''regia civitas''“. Iako je kraljev namjesnik [[Nikola Jurišić]] priznao gradu privilegije u njegovu tvrđavu je smjestio [[Kapetan|kapetana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Neo|title=Bihać kroz povijest (2. dio): BIHAĆ 1260. - 1878. godine|url=https://www.biscani.net/bihac-kroz-povijest-1-dio-bihacko-srednjovjekovlje/|access-date=2022-08-24|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt; Tako je bihaćka varoš bila pod jurisdikcijom bana, dok je bihaćki kapetan zapovijedao s posadom u Ripču. Bihaćka kapetanija, jedna od četiri hrvatske kapetanije, je sredinom 16. stoljeća obuhvaćala gradove: Bihać, Ripač, Sokolac, Drežnik, Tržac, Slunj, Cetinu, Izačić, Toplički Turanj, Brekovicu, Ostrožac, Vrnograč, Pernu, Stijenu, Cazin, Bužim i još neka mjesta. To je razdoblje kad se Bihać nalazi na snažnom udaru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]].

=== Osmanlije i Austro-Ugarska ===
Godine [[1530.]] Austrijski odbor dao je trupe za obranu sedam ključnih uporišta u Hrvatskoj, jedno od njih bio je Bihać, a drugo obližnji Ripač.  [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su zauzele Bihać [[1592.]] godine nakon 10-dnevne opsade.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pad Bihaća u ruke Osmanlija 1592.|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/pad-bihaca-u-ruke-osmanlija-1592-1255790|access-date=2022-08-24|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Tada je formiran Bihaćki sandžak koji je ušao u sastav [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] austrijska vojska u dva navrata opsjeda Bihać ([[1689.]] i [[1698.]]), ali bez uspjeha. Godine [[1865.]] Bihać je postao sjedište Bihaćkog sandžaka koji se sastojao od sljedećih [[Kadiluk|kaza]]: Bihać, [[Ključ (BiH)|Ključ]], [[Bosanska Kostajnica|Kostajnica]], [[Krupa na Uni|Krupa]], [[Ostrožac (Cazin, BiH)|Ostrožac]] (sa sjedištem u Cazinu), [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Prijedor]] i [[Stari Majdan]].  

[[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] [[1878.]] godine Bosna i Hercegovina, pa tako i Bihać dolazi pod vlast [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. [[Austro-Ugarska]] zauzela je Bihać 19. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt;  Godine [[1881.]] godine u Bihaću je otvorena osnovna škola (općinska škola), a [[1885.]] godine počela je s radom i trogodišnja trgovačka škola koja će djelovati do [[1913.]] godine. Zalaganjem časnih sestara reda [[Klanjateljice Krvi Kristove|Klanjateljica Krvi Kristove]] u njihovom bihaćkom samostanu [[Sveti Josip|sv. Josipa]] otpočela je [[1894.]] godine s radom pučka škola s četiri razreda, a nakon toga i internat za djecu. Kasnije su časne sestre pokrenule i rad više djevojačke škole. Škola pod vodstvom časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bihaću uspješno je djelovala do [[1945.]] godine kada su je komunističke vlasti zatvorile. Mala gimnazija u Bihaću s radom počinje [[1911.]] godine.

=== Kraljevina Jugoslavija, Drugi svjetski rat ===
U razdoblju od [[1918.]] do [[1941.]] Bihać je sastavni dio [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba]], kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Prvo je bio središte oblasti, a od [[1929.]] godine postaje središte okruga u [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]]. Od kulturno-prosvjetnih društava u Bihaću su aktivno djelovali: „[[Gajret]]“, „[[Prosvjeta]]“, „Krajišnik“, „Narodna uzdanica“, „Zora“ i druga. Najveći doprinos otvaranju muzeja u Bihaću u razdoblju 1933.-1941. dao je dr. [[Stanko Sielski]], tadašnji upravnik bihaćkog Doma zdravlja. Dr. Sielski samostalno prikuplja arheološke predmete te uređuje lapidarij koji je bio smješten između kanala i zgrade pošte u središtu Bihaća. Godine [[1937.]] Bihać dobiva prvi organizirani nogometni klub „[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]&quot;. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bihać ulazi u sastav novoformirane [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Postaje sjedište velike župe [[Krbava]] i [[Psat]]. Njemačke jedinice u Bihać ulaze 13. travnja 1941., a nakon njih 17. travnja 1941. i talijanske. Od prvih dana okupacije na području Bihaća i njegove okolice aktivno se razvija narodno-oslobodilački pokret. Uspješne vojne akcije [[Partizani|partizanskih]] jedinica od 2. do 4. studenog 1942. godine rezultirale su privremenim zauzimanjem Bihaća. Tako je formirana slobodna teritorija poznata pod nazivom “Bihaćka republika”. 

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[NOB]]-a, Bihać postaje mjesto u kojem se donose mnoge odluke značajne za konačno oslobođenje Jugoslavije. Tako je u Bihaću 26. i 27. studenoga 1942. godine održano 1. zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, koje postaje općenacionalno i općepolitičko predstavništvo NOP-a. Njemačke snage ponovo su 29. siječnja 1943. godine zauzele Bihać. Pod njemačkom okupacijom Bihać ostaje sve do 28. ožujka 1945. godine, kad je oslobođen.   

=== SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini ===
U razdoblju 1945. – 1992. godine, Bihać u okviru [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], pripada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i postaje važno gospodarsko, kulturno i upravno središte ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]], a posebno tadašnjeg Bihaćkog okruga. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] 1992.- 1995. godine, Bihać zajedno s cijelim područjem Bihaćkog okruga nalazi se 1201 dan u potpunoj blokadi i izolaciji. Iako je bio izložen svakodnevnim granatiranjima i stradanjima civilnog stanovništva, zahvaljujući jedinicama Petog korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskoga vijeća obrane]] regije Bihać i MUP-a, Bihać je obranjen. Nakon rata, [[Daytonski sporazum|Dejtonskim mirovnim sporazumom]] iz 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem BiH, Bihać je postao sjedište [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Historija|url=https://www.bihac.org/sadrzaj/historija/2|access-date=2022-08-24|website=Grad Bihać|language=bs}}&lt;/ref&gt;  

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bihać}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bihać'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|46.737 (66,07 %) 
|40.041 (61,09 %)
|37.325 (64,14 %)
|-
|'''Srbi''' 
|12.689 (17,93 %) 
|11.093 (16,92 %)
|12.096 (20,78 %)
|-
|'''Hrvati'''
|5580 (7,88 %)
|5855 (8,93 %)
|6824 (11,72 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4356 (6,15 %)
|7364 (11,23 %)
|1133 (1,94 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1370 (1,93 %)
|1191 (1,81 %)
|807 (1,38 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''70.732'''
|'''65.544'''
|'''58.185'''
|}

==== Bihać (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bihać'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|27.418 (60,18 %)
|14.155 (47,38 %)
|13.752 (57,15 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|8218 (18,04 %)
|5829 (19,51 %)
|5222 (21,70 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|4805 (10,54 %)
|2872 (9,61 %)
|3453 (14,35 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4020 (8,82 %)
|6616 (22,14 %)
|1014 (4,21 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1092 (2,39 %)
|403 (1,34 %)
|619 (2,57 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''45.553'''
|'''29.875'''
|'''24.060'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Bihaća'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 27. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|49.550 (88,07 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3265 (5,80 %) 
|-
|'''Srbi'''
|910 (1,62 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2536 (4,51 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''56.261'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bihać – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|34.142 (86,02 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3043 (7,67 %) 
|-
|'''Srbi'''
|424 (1,07 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2081 (5,24 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''39.690'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Grad Bihać sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrići]],
[[Baljevac (Bihać, BiH)|Baljevac]],
'''Bihać''', 
[[Boboljusci]], 
[[Bosanski Osredci]], 
[[Brekovica]], 
[[Bugar]], 
[[Ćukovi (Bihać, BiH)|Ćukovi]], 
[[Doljani (Bihać, BiH)|Doljani]], 
[[Donja Gata]], 
[[Dubovsko]], 
[[Gorjevac]], 
[[Gornji Tiškovac]], 
[[Grabež]], 
[[Grmuša]], 
[[Hrgar]], 
[[Izačić]], 
[[Jankovac (Bihać, BiH)|Jankovac]], 
[[Jezero (Bihać, BiH)|Jezero]], 
[[Kalati]], 
[[Klisa (Bihać, BiH)|Klisa]], 
[[Klokot (Bihać, BiH)|Klokot]], 
[[Kula (Bihać, BiH)|Kula]], 
[[Kulen Vakuf]], 
[[Lipa (Bihać, BiH)|Lipa]], 
[[Lohovo]], 
[[Lohovska Brda]], 
[[Mala Peća]], 
[[Mali Cvjetnić]], 
[[Mali Skočaj]], 
[[Malo Očijevo]], 
[[Martin Brod]], 
[[Međudražje]], 
[[Muslići (Bihać, BiH)|Muslići]], 
[[Očigrije]], 
[[Orašac (Bihać, BiH)|Orašac]], 
[[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovica]], 
[[Palučci]], 
[[Papari]], 
[[Praščijak]], 
[[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoka]], 
[[Prnjavor (Bihać, BiH)|Prnjavor]], 
[[Račić]], 
[[Rajnovci]], 
[[Ripač]], 
[[Spahići (Bihać, BiH)|Spahići]], 
[[Srbljani]], 
[[Teočak (Bihać, BiH)|Teočak]], 
[[Trubar]], 
[[Turija (Bihać, BiH)|Turija]], 
[[Velika Gata]], 
[[Veliki Cvjetnić]], 
[[Veliki Skočaj]], 
[[Veliki Stjenjani]], 
[[Veliko Očijevo]], 
[[Vikići]], 
[[Vrsta (Bihać, BiH)|Vrsta]], 
[[Zavalje]] i
[[Zlopoljac]].

Prije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma naseljena mjesta [[Boboljusci]], [[Bosanski Osredci]], [[Gornji Tiškovac]], [[Mali Cvjetnić]], [[Malo Očijevo]], [[Martin Brod]], [[Očigrije]], [[Palučci]], [[Trubar]], [[Veliki Cvjetnić]] i [[Veliko Očijevo]] su pripadala općini [[Drvar]].

Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Čavkići]], [[Čekrlije]], [[Dobrenica]], [[Golubić (Bihać, BiH)|Golubić]], [[Kamenica (Bihać, BiH)|Kamenica]], [[Kralje]], [[Malo Založje]], [[Mrkonjića Lug]], [[Orljani]], [[Pokoj (Bihać, BiH)|Pokoj]], [[Sokolac (Bihać, BiH)|Sokolac]], [[Vedro Polje (Bihać, BiH)|Vedro Polje]], [[Veliko Založje]], [[Vinica (Bihać, BiH)|Vinica]] i [[Vrkašić]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.&lt;!-- prema [[Predložak:Trebinje]], [[suradnik:Boris Godunov]] (inačica od 11:11, 6. lipnja 2009.) --&gt;

== Mjesne zajednice ==

{{nedostaju izvori}}

Na popisu stanovništva [[1991.]] godine Bihać je imao 48 naseljenih mjesta u 36 mjesnih zajednica:

=== Gradske mjesne zajednice ===

{{stupci|2|
* MZ Bakšaiš (2218 st., 1991.)
* MZ Centar (1371 st.)
* MZ Čavkići (1351 st.) obuhvaća naselja Čavkići, Mujadžići, Ćehići i Midžići
* MZ Donje Prekounje (1955 st.)
* MZ Golubić (730 st.)
* MZ Gornje Prekounje (3541 st.)
* MZ Harmani (5697 st.)
* MZ Hatinac (2289 st.)
* MZ Jezero – Privilica (3601 st.)
* MZ Kamenica (1309 st.)
* MZ Kralje (2198 st.)
* MZ Luke (2875 st.)
* MZ Mali Lug (1248 st.)
* MZ Mrkonjića Lug (1820 st.)
* MZ Ozimice (6884 st.)
* MZ Pokoj (1126 st.)
* MZ Ribić-Orljani (1767 st.)
* MZ Ružica (3452 st.)
* MZ Sokolac (2070 st.)
* MZ Vedro Polje (679 st.)
* MZ Veliko Založje (403 st.)
* MZ Žegar (790 st.)
}}

obuhvaćaju naselja: [[Baljevac (Bihać, BiH)|Baljevac]], Bihać, [[Grabež]], [[Jankovac (Bihać, BiH)|Jankovac]], [[Lohovska Brda]], [[Muslići (Bihać, BiH)|Muslići]] i [[Zlopoljac]].

=== Seoske mjesne zajednice ===

* MZ Brekovica (2677 st.) – obuhvaća naselja: [[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrići]] i [[Brekovica]]
* MZ Doljani (154 st.) – obuhvaća naselje [[Doljani (Bihać, BiH)|Doljani]]
* MZ Gata Ilidža (2264 st.) – obuhvaća naselja: [[Bugar]], [[Donja Gata]], [[Mala Peća]] i [[Velika Gata]] 
* MZ Golubić (1108 st.) – obuhvaća naselja: [[Golubić (Bihać)|Golubić]] 
*MZ Grmuša (304 st.) – obuhvaća naselje [[Grmuša]] 
* MZ Izačić (3201 st.) – obuhvaća naselja: [[Izačić]], [[Kula (Bihać, BiH)|Kula]], [[Prnjavor (Bihać, BiH)|Prnjavor]] i [[Vikići]]
* MZ Klokot (1293 st.) – obuhvaća naselja: [[Klokot (Bihać, BiH)|Klokot]] i [[Papari]]
* MZ Kulen Vakuf (2107 st.) – obuhvaća naselja: [[Kalati]], [[Klisa (Bihać, BiH)|Klisa]], [[Kulen Vakuf]], [[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovica]], [[Rajnovci]] i [[Veliki Stjenjani]]
* MZ Lipa (218 st.) – obuhvaća naselja: [[Dubovsko]], [[Lipa (Bihać, BiH)|Lipa]] i [[Teočak (Bihać, BiH)|Teočak]]
* MZ Orašac (3036 st.) – obuhvaća naselja: [[Ćukovi (Bihać, BiH)|Ćukovi]] i [[Orašac (Bihać, BiH)|Orašac]]
* MZ Pritoka (839 st.) – obuhvaća naselje [[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoka]]
* MZ Ripač (3001 st.) – obuhvaća naselja: [[Gorjevac]], [[Hrgar]], [[Lohovo]], [[Praščijak]], [[Račić]] i [[Ripač]]
* MZ Skočaj (412 st.) – obuhvaća naselja: [[Mali Skočaj]] i [[Veliki Skočaj]]
* MZ Srbljani (2526 st.) – obuhvaća naselja: [[Jezero (Bihać, BiH)|Jezero]], [[Spahići (Bihać, BiH)|Spahići]] i [[Srbljani]]
* MZ Vrsta (2118 st.) – obuhvaća naselja: [[Turija (Bihać, BiH)|Turija]] i [[Vrsta (Bihać, BiH)|Vrsta]]
* MZ Zavalje (302 st.) – obuhvaća naselja: [[Međudražje]] i [[Zavalje]]

== Uprava ==

Gradonačelnik: Elvedin Sedić ([[PoMak]])

'''Gradsko vijeće:'''

*[[Stranka demokratske akcije|SDA]] – 8 vijećnika
*[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] –  4 vijećnika
*[[A-SDA]] – 3 vijećnika
*[[SBB BIH]] – 2 vijećnika
*[[DF Željko Komšić]] – 1 vijećnika
* [[PoMak]] –  6 vijećnika
* [[Nezavisni]] –  1 vijećnika

=== Suvremeni Bihać ===

[[Hrvati u BiH|Hrvati]] u Bihaću su platili visoku cijenu za obranu grada. Čak 72 pripadnika [[HVO Bihać]] položila su život u njegovoj obrani, a 250 ih je lakše i teže ranjeno.&lt;ref name=&quot;hvo&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/za-vlasti-bihacu-hvo-paravojska-a-hrvatska-agresor-clanak-573546 Večernji list 22. lipnja 2013.]&lt;/ref&gt; [[Operacija Oluja|Operacijom Oluja]] [[Hrvatska vojska]] je uz pomoć [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] deblokirala Bihać i tako spriječila da doživi tada izglednu sudbinu [[Srebrenica|Srebrenice]].&lt;ref name=&quot;hvo&quot; /&gt;

=== Popis bihaćkih načelnika ===

(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.)

==== Popis bihaćkih kapetana od 16. do 19. stoljeća ====
[[Datoteka:Bihacka-kula.jpg|mini|200px|Bihaćka kula]]
{{stupci|3|
*Jakov Ravnikar
*Erazmo Turn
*Petar Keglević
*Bartol Ravnikar
*Martin Gal
*Vilim Šnicenbaum
*Juraj Zauer
*Juraj od Zobelsberga
*Mihajlo Špalatin
*Juraj Kronšal
*Adam Šramf
*Danilo Lozer
*Fridrik od Višnje Gore
*Sebastijan Lamberg
*Benko Krajner
*Juraj Paner
*Franjo Resel
*Danilo Obričan
*Ladislav More
*Jakov Prank
*Franjo Horner
*Tomo Dornberg
*Hrustan beg Bišćević 1592. Potomci su mu vjerojatno Hrustanovići iz Golubića.
*Murad-aga . potomci su Muratović, a posjedi okolo Klokota i Pecikovića glavice, zvane i Muratović.
*Derviš-aga Hadugarić – i ovo se prezime gubi, a potomci su mu Derviševići.
*Duralija Ali-aga kasnije Alaga i Alagići / &quot;Dvoboj Dur Alije i Bihaćkog bana&quot; pjesma u desetercu; Dur zbog prgave naravi, Džabija jer je ubirao porez, do 1592.poreznik u Lici Za zasluge u osvojenju Bišča dobio velike posjede na bakšiš . poklon otuda naziv naselju Bakšaiš i Hatinac
*Idriz-beg – Idrizovići
*Mustaj-beg Hasumović (Lipovača?)- Kasumovići
*Osman-aga Poprženović s Dur Alijom Ali-agom zarobio dva Madžara Ševeljića koji su pokazali gdje je barutana. Pri eksploziji opržen -Popržen i s Ali- agom dobio posjede oko kule u Kalini kraljama Vrkašiću.
*Mustaj-beg Badnjević porijeklom iz Krupe
*Tatar Mustaj-beg Idris Kapitanović – Tatarevići
*Salih-paša Kulinović – Kulenovići iz Vakufa
*Ahmet-beg Ahmetovići
*Idrasović
*Afmet-beg Jusufbegović
*Ibrahim-paša – Ibrahimpašići
*Hasan-beg Ibrahimpašić
*Mehmed-beg Bišćević
*Jakub-beg Jakupovići
*Hilmi
*Husein ef. Karabegović
*Kemal ef. Mesic
}}

== Gospodarstvo ==

U bivšoj SFRJ Bihać je bio razvijen industrijski grad. Tvornice kao što su ''Kombiteks'', ''Krajinametal'', ''Polietilenka'', ''Bira'', ''Žitoprerada'', ''Energoinvest - Tvornica rastavljača i kablovskih glava'' bile su nosioci privrednog razvoja, ali su u postratnoj neuspješnoj privatizaciji nažalost uništene .

Danas je Bihać sjedište jedne od najvećih pivovara u Bosni i Hercegovini koja proizvodi dva pivarska brenda, ''Preminger'' i ''Unski biser''. Bihaćka mljekara koja je u vlasništvu njemačke firme ''Meggle'' jedna je od vodećih u BiH. Također, u novije vrijeme postignuti su značajni rezultati i u turizmu. Bihaćki rafting na rijeci Uni smatra se jednim od najboljih u regionu. Turističkim rezultatima pogoduje i proglašenje gornjeg toka Une prvim Nacionalnim parkom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

== Poznate osobe ==

{{stupci|2|* [[Luka Marjanović]], pravnik, dekan i rektor 
* [[Natko Katičić]], akademik
* [[Vladimir Dvorniković]], filozofski pisac i etnopsiholog
* [[Viktorija Badrov]], operna pjevačica i vokalna pedagoginja
* [[Atif Dudaković]], general, zapovjednik 5. Korpusa ARBiH (1993. – 1997.)
* [[Tvrtko Čubelić]],  hrvatski povjesničar književnosti i folklorist
* [[Enver Krupić]], slikar
* [[Franjo Džal]], ratni pilot
* [[Ferid Džanić]], vođa pobune hrvatskih vojnika u [[Villefranche-de-Rouergue]] (1943.)
* [[Petar Šimić]], admiral [[JRM]]
* [[Ekrem Čaušević]], turkolog 
* [[Zvonimir Diklić]], sveučilišni profesor, pisac udžbenika
* [[Amir Smajić ]], pjevač  
* [[Dževad Hozo]], grafičar, akademik
* [[Tomislav Dretar]], književnik i zapovjednik [[Bihaćki HVO|Bihaćkog HVO]]-a (1992. – 1993.)
* [[Zdravko Dizdar]], povjesničar
* [[Irfan Ljubijankić]], otorinolaringolog i ministar vanjskih poslova BiH
* [[Mehmed Tatlić]], kirurg, prvi ministar zdravstva SR BiH
* [[Vlado Šantić]], zapovjednik [[Bihaćki HVO|Bihaćkog HVO]]-a (1993. – 1995.)
* [[Vladimir Vinčar]], brigadir, pomoćnik zapovjednika 5. Korpusa ARBiH (1993. – 1997.)
* [[Husein Dervišević]], književnik
* [[Sadko Hadžihasanović]], slikar
* [[Nihad Hasanović]], pisac
* [[Alen Islamović]], glazbenik
* [[Hrvoje Jurić]], pjesnik, filozofski pisac, prevoditelj
* [[Tomislav Tomić]], pjesnik, pripovjedač
* [[Donna Ares]], pjevačica
* [[Hamdija Abdić]], pukovnik, zapovjednik 502. Bihaćke brigade (1993. – 1995.)
* [[Zdenko Kožul]], šahovski [[velemajstor]]
* [[Sead Lipovača]] – osnivač i gitarist Divljih Jagoda
}}

== Spomenici i znamenitosti ==

Glavni bihaćki spomenici i znamenitosti:

* [[Kapetanova kula (Bihać)|Kapetanova kula]]
* [[Bihaćka kula]]
* [[Džamija Fethija u Bihaću]]
* [[Bihaćki bedem]]
* Turbe
* neolitsko groblje u [[Ripač|Ripču]]
* Sokolačka tvrđava

== Obrazovanje ==

Od 1997. godine Bihać je sveučilišni grad.

== Šport ==

* [[NK Jedinstvo Bihać]]
* OŠN 3E Bihać
* Sportsko-plesni Centar &quot;Virus&quot; Bihać
* AN Jedinstvo Bihać
* Judo klub Una Bihać
* Nogometni klub Radnički
* Košarkaški klub Bihać
* Gimnastički klub Avangard
* Rukometni klub Bihać
* [[OK Bihać|Odbojkaški klub Bihać]]
* Nogometni klub Omladinac 75 Pokoj
* Konjički klub &quot;Bihać&quot;
* Karate klub &quot;Bihać&quot;
* Karate klub &quot;Pegaz&quot;
* MNK Beton Bihać
* KIK Una Bihać
* Aikido klub Takemusu Bihać
* MNK Palma Bihać
* Šahovski klub &quot;Bihać&quot; Bihać
* Fudbalski klub Brekovica
* Košarkaški klub Željo 1971
* Ženski rukometni klub Bihać
*Nogometni klub Brekovica
*Ženski rukometni klub Bihać
*Ženski odbojkaški klub Bihać
* [[Omladinski fudbalski klub Bihać (OFK Bihać)]]
* [[NK Sloga Kralje-Vrkašić 1937]]

Od 2011. održava se ''Malonogometni noćni turnir Preminger''. ''Međunarodni malonogometni turnir &quot;Dan dječijeg nogometa&quot;'' održava se od 2011. ''Novogodišnji malonogometni turnir Bihać'' održava se od 1985.

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Bihać|Bihać}}

* [http://www.bihac.org/ Općina Bihać]

{{BiH}}
{{Bihać}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Bihać| ]]</text>
      <sha1>8cegk9oid0zzwnhhh459b8sjjc48hea</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trebinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25132</id>
    <revision>
      <id>7521059</id>
      <parentid>7516776</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:02:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39380-33</username>
        <id>366644</id>
      </contributor>
      <comment>dodatak Đuro Babić</comment>
      <origin>7521059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69627" sha1="fgkbxvq56n9og6bet84aptgm6zg69ne" xml:space="preserve">{{slično|gradu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]|grad u [[Slovenija|Sloveniji]] sličnog naziva|Trebnje}}
{{Naselje
| ime =Trebinje&lt;br/&gt;&lt;small&gt;Требиње&lt;/small&gt;
| ime_genitiv = Trebinja
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Trebinje River.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =

| slika_zastava                = Застава Требиња.png
| slika_zastava_veličina       = 150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Grb Trebinja.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Trebinje Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Trebinja u BiH
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute    = 42
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute    = 19
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Mirko Ćurić ([[SNSD]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 904 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = {{Gubitak}}29.198 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno1      = 23.770
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 89000
| pozivni_broj       = +387 59
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Broj naselja 
| prazno_info  = 141&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba]

| bilješke =

}}
'''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. 

Ključnu ulogu u izgradnji modernog Trebinja imao je barun [[Đuro Babić]], Hrvat i Ličanin, koji je od zapuštene turske kasabe napravio moderan i uređen pogranični grad tadašnje Austo-Ugarske. 

== Zemljopis ==
[[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&amp;nbsp;km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62140 Trebinje] Hrvatska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;&gt;(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
U Trebinju su [[Hrvati]] [[1895.]] godine činili oko 38 % stanovništva, a [[1948.]] godine oko 8 %.{{sfn|Vidović|2010|p=210}}

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Srbi'''
|21.349 (68,87 %) 
|18.123 (59,67 %)
|19.362 (66,71 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|5571 (17,97 %) 
|4405 (14,50 %)
|4846 (16,69 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1246 (4,01 %)
|2309 (7,60 %)
|3350 (11,54 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1642 (5,29 %)
|4154 (13,67 %)
|424 (1,46 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1188 (3,83 %)
|1381 (4,54 %)
|1042 (3,59 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''30.996'''
|'''30.372'''
|'''29.024'''
|}

====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|14.915 (68,19 %) 
|9489 (54,94 %)
|1788 (50,65 %)
|-
|'''Bošnjaci''' 
|4228 (19,33 %)
|3039 (17,59 %)
|1211 (34,30 %)
|-
|'''Hrvati'''
|347 (1,58 %)
|412 (2,38 %)
|208 (5,89 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1470 (6,72 %)
|3364 (19,47 %)
|124 (3,51 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|910 (4,16 %)
|967 (5,59 %)
|199 (5,63 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''21.870'''
|'''17.271'''
|'''3530'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Trebinja'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|27.287 (93,46 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|995 (3,41 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|295 (1,01 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|621 (2,13 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''29.198'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|22.344 (94,00 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|676 (2,84 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|201 (0,85 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|569 (2,31 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''23.770'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==
Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Aranđelovo]],
[[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]],
[[Arslanagića Most]],
[[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], 
[[Begović Kula]],
[[Bihovo]],
[[Bijelač]],
[[Bijograd]], 
[[Bioci]], 
[[Bodiroge]],
[[Bogojević Selo]],
[[Borilovići]],
[[Brani Do]],
[[Brova]],
[[Budoši]],
[[Bugovina]],
[[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]],
[[Cicina]],
[[Čvarići]],
[[Desin Selo]],
[[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]],
[[Do (Trebinje, BiH)|Do]],
[[Dobromani]],
[[Dodanovići]],
[[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]],
[[Domaševo]],
[[Donja Kočela]],
[[Donje Čičevo]],
[[Donje Grančarevo]],
[[Donje Vrbno]],
[[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]],
[[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]],
[[Dražin Do]],
[[Drijenjani]],
[[Dubljani]],
[[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]],
[[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]],
[[Đedići]],
[[Glavinići]],
[[Gojšina]],
[[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]],
[[Gomiljani]],
[[Gornja Kočela]],
[[Gornje Čičevo]],
[[Gornje Grančarevo]],
[[Gornje Vrbno]],
[[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]],
[[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]],
[[Grbeši]],
[[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]],
[[Grkavci]],
[[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]],
[[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]],
[[Janjač]],
[[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]],
[[Jasenica Lug]],
[[Jazina]],
[[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]],
[[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]],
[[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]],
[[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]],
[[Korlati]],
[[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]],
[[Kovačina]],
[[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]],
[[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]],
[[Kremeni Do]],
[[Krnjevići]], 
[[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], 
[[Kunja Glavica]], 
[[Lapja]], 
[[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], 
[[Lokvice]], 
[[Lomači]], 
[[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], 
[[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]],
[[Ljekova]], 
[[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]],
[[Marić Međine]],
[[Mesari]],
[[Mionići]],
[[Morče]],
[[Mosko]], 
[[Mrkonjići]], 
[[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], 
[[Necvijeće]], 
[[Nikontovići]], 
[[Ograde]], 
[[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Orašje Površ]], 
[[Orašje Zubci]], 
[[Parojska Njiva]], 
[[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], 
[[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], 
[[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], 
[[Podstrašivica]], 
[[Podštirovnik]], 
[[Podvori]], 
[[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Poljice Popovo]], 
[[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], 
[[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], 
[[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Rapti Zupci]], 
[[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], 
[[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], 
[[Skočigrm]], 
[[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Staro Slano]], 
[[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], 
[[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], 
[[Šćenica Ljubomir]], 
[[Taleža]], 
[[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], 
[[Trebijovi]], 
Trebinje, 
[[Tuli]], 
[[Tulje]], 
[[Turani]], 
[[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]],
[[Turmenti]], 
[[Tvrdoš]], 
[[Ubla]], 
[[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]],
[[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]],
[[Uvjeća]],
[[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Gora]], 
[[Vladušići]], 
[[Vlasače]],
[[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]],
[[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]],
[[Vrpolje Ljubomir]],
[[Vrpolje Zagora]],
[[Vučija]],
[[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]],
[[Zgonjevo]], 
[[Žakovo]],
[[Ždrijelovići]], 
[[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i 
[[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Baljivac]], 
[[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], 
[[Belenići]], 
[[Bobovišta]], 
[[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], 
[[Cicrina]], 
[[Čavaš]], 
[[Čopice]], 
[[Čvaljina]], 
[[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], 
[[Dvrsnica]], 
[[Glavska]], 
[[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]],
[[Golubinac]], 
[[Gorogaše]], 
[[Grebci]],
[[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], 
[[Ivanica]], 
[[Kalađurđevići]], 
[[Kijev Do]], 
[[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], 
[[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], 
[[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], 
[[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], 
[[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], 
[[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], 
[[Nenovići]], 
[[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], 
[[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], 
[[Orahov Do]], 
[[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], 
[[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Ravno]], 
[[Rupni Do]], 
[[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], 
[[Slavogostići]], 
[[Slivnica Bobani]], 
[[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Sparožići]], 
[[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], 
[[Šćenica Bobani]], 
[[Trebimlja]], 
[[Trnčina]], 
[[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], 
[[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Međa]], 
[[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], 
[[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], 
[[Začula]], 
[[Zagradinje]], 
[[Zaplanik]], 
[[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]].

Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1 %. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja – [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intenzivnim komunikacijama na širokom prostoru.

U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen, a možda postoji i osmi.&lt;ref&gt;(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. -  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Stari vijek ===
U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]]

=== Srednji vijek ===
Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. 
Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije.

U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunije Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika:
Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.).

=== Osmansko Carstvo ===
Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
Austrougarska i ustanička vojska [[Ivan Musić|Ivana Musića]] zauzeli su Trebinje 7. i 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=437.}}&lt;/ref&gt; Tako je Trebinje oslobođeno od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austrougarske vladavine bilo je sjedištem okruga.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.&lt;ref&gt;[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...&lt;ref&gt;(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200404154518/http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm |date=4. travnja 2020. }} ''Indice Trebinje''  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165516/https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165454/https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski &quot;poslanik&quot; u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.&lt;ref&gt;&quot;Pravda&quot;, Beograd 1934.&lt;/ref&gt; Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.&lt;ref&gt;(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Godine 1914. poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja – civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;&gt;(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime &quot;budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS&quot;.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt;

Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].&lt;ref&gt;(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805201419/https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ |date=5. kolovoza 2020. }} ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. 
[[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;&gt;[http://znaci.org/arhiv/odrednica/trebinje znaci.org] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organiziranje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. 
Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt; [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; 24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4&lt;/ref&gt;
[[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14&lt;/ref&gt; Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;/&gt; [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;&gt;[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje – Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] – [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

[[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. 
[[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: &quot;zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 
Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;&gt;(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;  Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] – [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] – [[Dubrovnik]] – [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;&gt;(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}}

=== Rat u neovisnoj BiH ===
U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi – vojarna JNA, drugi – Đački dom u Medakovićima, treći – stara zgrada MUP-a, četvrti – u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati &quot;jako željeli Trebinje&quot;. Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;/&gt; Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;/&gt; neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje&lt;ref&gt;[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998.
Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;&gt;(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su &quot;„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje&quot;.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;&gt;(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;&gt;[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Poslijeratna BiH ===
Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.&lt;ref name=&quot;net&quot;/&gt; Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog &quot;nedostatka dokaza&quot; obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Vučurević je na uhićenju to sve nazvao &quot;dubrovačkim lažima&quot;. Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.&lt;ref name=&quot;net&quot;&gt;[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014161104/http://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ |date=14. listopada 2017. }} ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt;

Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

[[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Na proljeće 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.&lt;ref name=&quot;Papović&quot; /&gt;

Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

Godine 2011. pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.&lt;ref&gt;[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće &quot;Nikola Tesla&quot; kupuje &quot;Novoteks&quot; - 16. ožujka 2015.   (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.&lt;ref&gt;[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča – Trebinje.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].&lt;ref&gt;[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji Ranjeni orao.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

== Urbaniziam ==
Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nositelja ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20 %.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Trebinje}}
{{div col|cols=3}}
*[[Lutvo Ahmetović]], partizan i političar
* [[Srđan Aleksić]], srpski glumac amater i plivač
* [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac
* [[Asmir Begović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Sabahudin Bilalović]], bosanskohercegovački košarkaš
* [[Pero Budak]], hrvatski glumac i pjesnik
* [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački književnik i nacistički teolog
* [[Tijana Bošković]], srpska odbojkašica
* [[Gojko Cimirot]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog, sveučilišni profesor, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
* [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat
* [[Ratomir Dugonjić]], partizan i političar
* [[Nebojša Glogovac]], srpski glumac
*[[Izet Hajdarhodzic]], hrvatski glumac I sveuč. profesor 
* [[Ksenija Kantoci]], hrvatska kiparica
* [[Milena Nikolić]], bosanskohercegovačka nogometašica
* [[Nataša Ninković]], srpska glumica
* [[Arnela Odžaković]], bosanskohercegovačka karatistica
* [[Drago Perović]], akademik, hrvatski liječnik i anatom
* [[Vladimir Radmanović]], srpski košarkaš
* [[Izeta-Beba Selimović]], bosanskohercegovačka interpretatorka [[sevdalinka|sevdalinki]]
* [[Sanja Starović]], srpska odbojkašica
* [[Boris Savović]], srpsko-crnogorski košarkaš
* [[Anđelko Vuletić]], hrvatski književnik{{div col end}}

== Kultura ==
[[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi.
Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]].

Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju:
* [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti.
* [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije.
* Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije.
*  Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza.
* [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika.
* Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu.

[[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića.

Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog.

Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta.

== Znanost i umjetnost ==
* Fakultet za proizvodnju i menadžment&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Fakultet za turizam i hotelijerstvo&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Akademija likovnih umjetnosti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]]

=== Hercegovačka Gračanica ===
{{glavni|Hercegovačka Gračanica}}
Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen-kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427023018/http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ |date=27. travnja 2020. }} ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad.

=== Manastir Tvrdoš ===
Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma.

Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]].

Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine.

=== Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg ===
[[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]]

Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine.

Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo.

=== Manastir Duži ===
Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja.

U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a.

=== Manastir Zavala ===
Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50&amp;nbsp;km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine.

Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]].

=== Petro Pavlov manastir ===
Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]].

Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova.

=== Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom ===
Spomen – crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje.

=== Katolička katedrala ===
[[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]]
{{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}}
Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]]

=== Osman-pašina džamija ===
Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman-paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine.

=== Arslanagića most ===
[[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]]
{{glavni|Arslanagića most}}
Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most.

Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice.

Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most.

=== Muzej Hercegovine ===
Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća.
=== Careva ili Stara (Atik) džamija ===
Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu.

Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena.
=== Begova kuća ===
Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu &quot;Zaštićene graditeljske baštine&quot; u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom.

Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]].

=== Kamene oči ===
Na Kučinom brdu nalazi se pećina Kamene oči do koje vodi markirana staza.&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Šport ==
*[[FK Leotar]]
*[[FK Alat Trebinje|FK Alat]]
*[[KK Leotar]]
*[[ŽRK Leotar]]
*Kajak kanu klub Trebišnjica

Od 2003. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Eko regata''.&lt;ref&gt;P. Mucović, [https://avaz.ba/vijesti/bih/679245/odrzana-tradicionalna-eko-regata-prvo-mjesto-osvojili-kajakasi-mrcaja-iz-imotskog Održana tradicionalna „Eko regata“: Prvo mjesto osvojili kajakaši „Mrčaja“ iz Imotskog], Dnevni avaz, objavljeno 6. rujna 2021., pristupljeno 9. studenog 2023.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;
File:Trebinje 016.jpg
File:Trebinje 013.jpg
File:Trebinje 014.jpg
File:Trebinje 017.jpg
File:Trebinje 001.jpg ‎ 
File:Trebinje 005.jpg ‎ 
File:Trebinje 007.jpg
File:Trebinje 008.jpg
File:Trebinje 009.jpg
File:Trebinje 006.jpg 
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2011 |title=Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=20 |pages=207–248}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica]

{{Trebinje}}
{{Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Trebinje| ]]</text>
      <sha1>fgkbxvq56n9og6bet84aptgm6zg69ne</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521061</id>
      <parentid>7521059</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:07:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39380-33</username>
        <id>366644</id>
      </contributor>
      <comment>gramatički ispravak</comment>
      <origin>7521061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69628" sha1="kvaglmd4xmnc5oc13d6bbhk317yccyd" xml:space="preserve">{{slično|gradu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]|grad u [[Slovenija|Sloveniji]] sličnog naziva|Trebnje}}
{{Naselje
| ime =Trebinje&lt;br/&gt;&lt;small&gt;Требиње&lt;/small&gt;
| ime_genitiv = Trebinja
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Trebinje River.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =

| slika_zastava                = Застава Требиња.png
| slika_zastava_veličina       = 150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Grb Trebinja.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Trebinje Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Trebinja u BiH
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute    = 42
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute    = 19
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Mirko Ćurić ([[SNSD]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 904 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = {{Gubitak}}29.198 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno1      = 23.770
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 89000
| pozivni_broj       = +387 59
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Broj naselja 
| prazno_info  = 141&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba]

| bilješke =

}}
'''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. 

Ključnu ulogu u izgradnji modernog Trebinja imao je barun [[Đuro Babić]], Hrvat i Ličanin, koji je od zapuštene turske kasabe napravio moderan i uređen pogranični grad tadašnje Austro-Ugarske. 

== Zemljopis ==
[[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&amp;nbsp;km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62140 Trebinje] Hrvatska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;&gt;(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
U Trebinju su [[Hrvati]] [[1895.]] godine činili oko 38 % stanovništva, a [[1948.]] godine oko 8 %.{{sfn|Vidović|2010|p=210}}

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Srbi'''
|21.349 (68,87 %) 
|18.123 (59,67 %)
|19.362 (66,71 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|5571 (17,97 %) 
|4405 (14,50 %)
|4846 (16,69 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1246 (4,01 %)
|2309 (7,60 %)
|3350 (11,54 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1642 (5,29 %)
|4154 (13,67 %)
|424 (1,46 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1188 (3,83 %)
|1381 (4,54 %)
|1042 (3,59 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''30.996'''
|'''30.372'''
|'''29.024'''
|}

====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|14.915 (68,19 %) 
|9489 (54,94 %)
|1788 (50,65 %)
|-
|'''Bošnjaci''' 
|4228 (19,33 %)
|3039 (17,59 %)
|1211 (34,30 %)
|-
|'''Hrvati'''
|347 (1,58 %)
|412 (2,38 %)
|208 (5,89 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1470 (6,72 %)
|3364 (19,47 %)
|124 (3,51 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|910 (4,16 %)
|967 (5,59 %)
|199 (5,63 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''21.870'''
|'''17.271'''
|'''3530'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Trebinja'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|27.287 (93,46 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|995 (3,41 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|295 (1,01 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|621 (2,13 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''29.198'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|22.344 (94,00 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|676 (2,84 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|201 (0,85 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|569 (2,31 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''23.770'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==
Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Aranđelovo]],
[[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]],
[[Arslanagića Most]],
[[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], 
[[Begović Kula]],
[[Bihovo]],
[[Bijelač]],
[[Bijograd]], 
[[Bioci]], 
[[Bodiroge]],
[[Bogojević Selo]],
[[Borilovići]],
[[Brani Do]],
[[Brova]],
[[Budoši]],
[[Bugovina]],
[[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]],
[[Cicina]],
[[Čvarići]],
[[Desin Selo]],
[[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]],
[[Do (Trebinje, BiH)|Do]],
[[Dobromani]],
[[Dodanovići]],
[[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]],
[[Domaševo]],
[[Donja Kočela]],
[[Donje Čičevo]],
[[Donje Grančarevo]],
[[Donje Vrbno]],
[[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]],
[[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]],
[[Dražin Do]],
[[Drijenjani]],
[[Dubljani]],
[[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]],
[[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]],
[[Đedići]],
[[Glavinići]],
[[Gojšina]],
[[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]],
[[Gomiljani]],
[[Gornja Kočela]],
[[Gornje Čičevo]],
[[Gornje Grančarevo]],
[[Gornje Vrbno]],
[[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]],
[[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]],
[[Grbeši]],
[[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]],
[[Grkavci]],
[[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]],
[[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]],
[[Janjač]],
[[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]],
[[Jasenica Lug]],
[[Jazina]],
[[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]],
[[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]],
[[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]],
[[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]],
[[Korlati]],
[[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]],
[[Kovačina]],
[[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]],
[[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]],
[[Kremeni Do]],
[[Krnjevići]], 
[[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], 
[[Kunja Glavica]], 
[[Lapja]], 
[[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], 
[[Lokvice]], 
[[Lomači]], 
[[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], 
[[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]],
[[Ljekova]], 
[[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]],
[[Marić Međine]],
[[Mesari]],
[[Mionići]],
[[Morče]],
[[Mosko]], 
[[Mrkonjići]], 
[[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], 
[[Necvijeće]], 
[[Nikontovići]], 
[[Ograde]], 
[[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Orašje Površ]], 
[[Orašje Zubci]], 
[[Parojska Njiva]], 
[[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], 
[[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], 
[[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], 
[[Podstrašivica]], 
[[Podštirovnik]], 
[[Podvori]], 
[[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Poljice Popovo]], 
[[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], 
[[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], 
[[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Rapti Zupci]], 
[[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], 
[[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], 
[[Skočigrm]], 
[[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Staro Slano]], 
[[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], 
[[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], 
[[Šćenica Ljubomir]], 
[[Taleža]], 
[[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], 
[[Trebijovi]], 
Trebinje, 
[[Tuli]], 
[[Tulje]], 
[[Turani]], 
[[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]],
[[Turmenti]], 
[[Tvrdoš]], 
[[Ubla]], 
[[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]],
[[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]],
[[Uvjeća]],
[[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Gora]], 
[[Vladušići]], 
[[Vlasače]],
[[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]],
[[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]],
[[Vrpolje Ljubomir]],
[[Vrpolje Zagora]],
[[Vučija]],
[[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]],
[[Zgonjevo]], 
[[Žakovo]],
[[Ždrijelovići]], 
[[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i 
[[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Baljivac]], 
[[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], 
[[Belenići]], 
[[Bobovišta]], 
[[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], 
[[Cicrina]], 
[[Čavaš]], 
[[Čopice]], 
[[Čvaljina]], 
[[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], 
[[Dvrsnica]], 
[[Glavska]], 
[[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]],
[[Golubinac]], 
[[Gorogaše]], 
[[Grebci]],
[[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], 
[[Ivanica]], 
[[Kalađurđevići]], 
[[Kijev Do]], 
[[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], 
[[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], 
[[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], 
[[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], 
[[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], 
[[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], 
[[Nenovići]], 
[[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], 
[[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], 
[[Orahov Do]], 
[[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], 
[[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Ravno]], 
[[Rupni Do]], 
[[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], 
[[Slavogostići]], 
[[Slivnica Bobani]], 
[[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Sparožići]], 
[[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], 
[[Šćenica Bobani]], 
[[Trebimlja]], 
[[Trnčina]], 
[[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], 
[[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Međa]], 
[[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], 
[[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], 
[[Začula]], 
[[Zagradinje]], 
[[Zaplanik]], 
[[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]].

Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1 %. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja – [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intenzivnim komunikacijama na širokom prostoru.

U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen, a možda postoji i osmi.&lt;ref&gt;(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. -  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Stari vijek ===
U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]]

=== Srednji vijek ===
Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. 
Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije.

U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunije Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika:
Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.).

=== Osmansko Carstvo ===
Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
Austrougarska i ustanička vojska [[Ivan Musić|Ivana Musića]] zauzeli su Trebinje 7. i 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=437.}}&lt;/ref&gt; Tako je Trebinje oslobođeno od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austrougarske vladavine bilo je sjedištem okruga.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.&lt;ref&gt;[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...&lt;ref&gt;(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200404154518/http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm |date=4. travnja 2020. }} ''Indice Trebinje''  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165516/https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165454/https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski &quot;poslanik&quot; u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.&lt;ref&gt;&quot;Pravda&quot;, Beograd 1934.&lt;/ref&gt; Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.&lt;ref&gt;(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Godine 1914. poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja – civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;&gt;(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime &quot;budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS&quot;.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt;

Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].&lt;ref&gt;(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805201419/https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ |date=5. kolovoza 2020. }} ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. 
[[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;&gt;[http://znaci.org/arhiv/odrednica/trebinje znaci.org] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organiziranje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. 
Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt; [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; 24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4&lt;/ref&gt;
[[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14&lt;/ref&gt; Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;/&gt; [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;&gt;[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje – Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] – [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

[[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. 
[[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: &quot;zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 
Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;&gt;(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;  Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] – [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] – [[Dubrovnik]] – [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;&gt;(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}}

=== Rat u neovisnoj BiH ===
U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi – vojarna JNA, drugi – Đački dom u Medakovićima, treći – stara zgrada MUP-a, četvrti – u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati &quot;jako željeli Trebinje&quot;. Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;/&gt; Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;/&gt; neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje&lt;ref&gt;[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998.
Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;&gt;(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su &quot;„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje&quot;.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;&gt;(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;&gt;[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Poslijeratna BiH ===
Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.&lt;ref name=&quot;net&quot;/&gt; Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog &quot;nedostatka dokaza&quot; obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Vučurević je na uhićenju to sve nazvao &quot;dubrovačkim lažima&quot;. Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.&lt;ref name=&quot;net&quot;&gt;[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014161104/http://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ |date=14. listopada 2017. }} ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt;

Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

[[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Na proljeće 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.&lt;ref name=&quot;Papović&quot; /&gt;

Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

Godine 2011. pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.&lt;ref&gt;[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće &quot;Nikola Tesla&quot; kupuje &quot;Novoteks&quot; - 16. ožujka 2015.   (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.&lt;ref&gt;[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča – Trebinje.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].&lt;ref&gt;[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji Ranjeni orao.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

== Urbaniziam ==
Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nositelja ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20 %.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Trebinje}}
{{div col|cols=3}}
*[[Lutvo Ahmetović]], partizan i političar
* [[Srđan Aleksić]], srpski glumac amater i plivač
* [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac
* [[Asmir Begović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Sabahudin Bilalović]], bosanskohercegovački košarkaš
* [[Pero Budak]], hrvatski glumac i pjesnik
* [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački književnik i nacistički teolog
* [[Tijana Bošković]], srpska odbojkašica
* [[Gojko Cimirot]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog, sveučilišni profesor, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
* [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat
* [[Ratomir Dugonjić]], partizan i političar
* [[Nebojša Glogovac]], srpski glumac
*[[Izet Hajdarhodzic]], hrvatski glumac I sveuč. profesor 
* [[Ksenija Kantoci]], hrvatska kiparica
* [[Milena Nikolić]], bosanskohercegovačka nogometašica
* [[Nataša Ninković]], srpska glumica
* [[Arnela Odžaković]], bosanskohercegovačka karatistica
* [[Drago Perović]], akademik, hrvatski liječnik i anatom
* [[Vladimir Radmanović]], srpski košarkaš
* [[Izeta-Beba Selimović]], bosanskohercegovačka interpretatorka [[sevdalinka|sevdalinki]]
* [[Sanja Starović]], srpska odbojkašica
* [[Boris Savović]], srpsko-crnogorski košarkaš
* [[Anđelko Vuletić]], hrvatski književnik{{div col end}}

== Kultura ==
[[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi.
Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]].

Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju:
* [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti.
* [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije.
* Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije.
*  Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza.
* [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika.
* Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu.

[[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića.

Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog.

Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta.

== Znanost i umjetnost ==
* Fakultet za proizvodnju i menadžment&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Fakultet za turizam i hotelijerstvo&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Akademija likovnih umjetnosti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]]

=== Hercegovačka Gračanica ===
{{glavni|Hercegovačka Gračanica}}
Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen-kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427023018/http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ |date=27. travnja 2020. }} ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad.

=== Manastir Tvrdoš ===
Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma.

Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]].

Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine.

=== Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg ===
[[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]]

Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine.

Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo.

=== Manastir Duži ===
Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja.

U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a.

=== Manastir Zavala ===
Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50&amp;nbsp;km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine.

Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]].

=== Petro Pavlov manastir ===
Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]].

Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova.

=== Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom ===
Spomen – crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje.

=== Katolička katedrala ===
[[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]]
{{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}}
Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]]

=== Osman-pašina džamija ===
Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman-paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine.

=== Arslanagića most ===
[[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]]
{{glavni|Arslanagića most}}
Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most.

Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice.

Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most.

=== Muzej Hercegovine ===
Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća.
=== Careva ili Stara (Atik) džamija ===
Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu.

Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena.
=== Begova kuća ===
Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu &quot;Zaštićene graditeljske baštine&quot; u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom.

Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]].

=== Kamene oči ===
Na Kučinom brdu nalazi se pećina Kamene oči do koje vodi markirana staza.&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Šport ==
*[[FK Leotar]]
*[[FK Alat Trebinje|FK Alat]]
*[[KK Leotar]]
*[[ŽRK Leotar]]
*Kajak kanu klub Trebišnjica

Od 2003. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Eko regata''.&lt;ref&gt;P. Mucović, [https://avaz.ba/vijesti/bih/679245/odrzana-tradicionalna-eko-regata-prvo-mjesto-osvojili-kajakasi-mrcaja-iz-imotskog Održana tradicionalna „Eko regata“: Prvo mjesto osvojili kajakaši „Mrčaja“ iz Imotskog], Dnevni avaz, objavljeno 6. rujna 2021., pristupljeno 9. studenog 2023.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;
File:Trebinje 016.jpg
File:Trebinje 013.jpg
File:Trebinje 014.jpg
File:Trebinje 017.jpg
File:Trebinje 001.jpg ‎ 
File:Trebinje 005.jpg ‎ 
File:Trebinje 007.jpg
File:Trebinje 008.jpg
File:Trebinje 009.jpg
File:Trebinje 006.jpg 
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2011 |title=Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=20 |pages=207–248}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica]

{{Trebinje}}
{{Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Trebinje| ]]</text>
      <sha1>kvaglmd4xmnc5oc13d6bbhk317yccyd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521074</id>
      <parentid>7521061</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-39380-33|~2026-39380-33]] ([[User talk:~2026-39380-33|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>7516776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69424" sha1="06urum0jnifvq76hn0t0b6t9b96kjpq" xml:space="preserve">{{slično|gradu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]|grad u [[Slovenija|Sloveniji]] sličnog naziva|Trebnje}}
{{Naselje
| ime =Trebinje&lt;br/&gt;&lt;small&gt;Требиње&lt;/small&gt;
| ime_genitiv = Trebinja
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Trebinje River.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =

| slika_zastava                = Застава Требиња.png
| slika_zastava_veličina       = 150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Grb Trebinja.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Trebinje Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Trebinja u BiH
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute    = 42
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute    = 19
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Mirko Ćurić ([[SNSD]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 904 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = {{Gubitak}}29.198 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno1      = 23.770
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 89000
| pozivni_broj       = +387 59
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Broj naselja 
| prazno_info  = 141&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba]

| bilješke =

}}
'''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==
[[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&amp;nbsp;km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62140 Trebinje] Hrvatska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;&gt;(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
U Trebinju su [[Hrvati]] [[1895.]] godine činili oko 38 % stanovništva, a [[1948.]] godine oko 8 %.{{sfn|Vidović|2010|p=210}}

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Srbi'''
|21.349 (68,87 %) 
|18.123 (59,67 %)
|19.362 (66,71 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|5571 (17,97 %) 
|4405 (14,50 %)
|4846 (16,69 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1246 (4,01 %)
|2309 (7,60 %)
|3350 (11,54 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1642 (5,29 %)
|4154 (13,67 %)
|424 (1,46 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1188 (3,83 %)
|1381 (4,54 %)
|1042 (3,59 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''30.996'''
|'''30.372'''
|'''29.024'''
|}

====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|14.915 (68,19 %) 
|9489 (54,94 %)
|1788 (50,65 %)
|-
|'''Bošnjaci''' 
|4228 (19,33 %)
|3039 (17,59 %)
|1211 (34,30 %)
|-
|'''Hrvati'''
|347 (1,58 %)
|412 (2,38 %)
|208 (5,89 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1470 (6,72 %)
|3364 (19,47 %)
|124 (3,51 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|910 (4,16 %)
|967 (5,59 %)
|199 (5,63 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''21.870'''
|'''17.271'''
|'''3530'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Trebinja'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|27.287 (93,46 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|995 (3,41 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|295 (1,01 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|621 (2,13 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''29.198'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|22.344 (94,00 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|676 (2,84 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|201 (0,85 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|569 (2,31 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''23.770'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==
Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Aranđelovo]],
[[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]],
[[Arslanagića Most]],
[[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], 
[[Begović Kula]],
[[Bihovo]],
[[Bijelač]],
[[Bijograd]], 
[[Bioci]], 
[[Bodiroge]],
[[Bogojević Selo]],
[[Borilovići]],
[[Brani Do]],
[[Brova]],
[[Budoši]],
[[Bugovina]],
[[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]],
[[Cicina]],
[[Čvarići]],
[[Desin Selo]],
[[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]],
[[Do (Trebinje, BiH)|Do]],
[[Dobromani]],
[[Dodanovići]],
[[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]],
[[Domaševo]],
[[Donja Kočela]],
[[Donje Čičevo]],
[[Donje Grančarevo]],
[[Donje Vrbno]],
[[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]],
[[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]],
[[Dražin Do]],
[[Drijenjani]],
[[Dubljani]],
[[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]],
[[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]],
[[Đedići]],
[[Glavinići]],
[[Gojšina]],
[[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]],
[[Gomiljani]],
[[Gornja Kočela]],
[[Gornje Čičevo]],
[[Gornje Grančarevo]],
[[Gornje Vrbno]],
[[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]],
[[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]],
[[Grbeši]],
[[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]],
[[Grkavci]],
[[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]],
[[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]],
[[Janjač]],
[[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]],
[[Jasenica Lug]],
[[Jazina]],
[[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]],
[[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]],
[[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]],
[[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]],
[[Korlati]],
[[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]],
[[Kovačina]],
[[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]],
[[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]],
[[Kremeni Do]],
[[Krnjevići]], 
[[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], 
[[Kunja Glavica]], 
[[Lapja]], 
[[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], 
[[Lokvice]], 
[[Lomači]], 
[[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], 
[[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]],
[[Ljekova]], 
[[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]],
[[Marić Međine]],
[[Mesari]],
[[Mionići]],
[[Morče]],
[[Mosko]], 
[[Mrkonjići]], 
[[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], 
[[Necvijeće]], 
[[Nikontovići]], 
[[Ograde]], 
[[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Orašje Površ]], 
[[Orašje Zubci]], 
[[Parojska Njiva]], 
[[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], 
[[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], 
[[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], 
[[Podstrašivica]], 
[[Podštirovnik]], 
[[Podvori]], 
[[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Poljice Popovo]], 
[[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], 
[[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], 
[[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Rapti Zupci]], 
[[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], 
[[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], 
[[Skočigrm]], 
[[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Staro Slano]], 
[[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], 
[[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], 
[[Šćenica Ljubomir]], 
[[Taleža]], 
[[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], 
[[Trebijovi]], 
Trebinje, 
[[Tuli]], 
[[Tulje]], 
[[Turani]], 
[[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]],
[[Turmenti]], 
[[Tvrdoš]], 
[[Ubla]], 
[[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]],
[[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]],
[[Uvjeća]],
[[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Gora]], 
[[Vladušići]], 
[[Vlasače]],
[[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]],
[[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]],
[[Vrpolje Ljubomir]],
[[Vrpolje Zagora]],
[[Vučija]],
[[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]],
[[Zgonjevo]], 
[[Žakovo]],
[[Ždrijelovići]], 
[[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i 
[[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Baljivac]], 
[[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], 
[[Belenići]], 
[[Bobovišta]], 
[[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], 
[[Cicrina]], 
[[Čavaš]], 
[[Čopice]], 
[[Čvaljina]], 
[[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], 
[[Dvrsnica]], 
[[Glavska]], 
[[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]],
[[Golubinac]], 
[[Gorogaše]], 
[[Grebci]],
[[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], 
[[Ivanica]], 
[[Kalađurđevići]], 
[[Kijev Do]], 
[[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], 
[[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], 
[[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], 
[[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], 
[[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], 
[[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], 
[[Nenovići]], 
[[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], 
[[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], 
[[Orahov Do]], 
[[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], 
[[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Ravno]], 
[[Rupni Do]], 
[[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], 
[[Slavogostići]], 
[[Slivnica Bobani]], 
[[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Sparožići]], 
[[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], 
[[Šćenica Bobani]], 
[[Trebimlja]], 
[[Trnčina]], 
[[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], 
[[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Međa]], 
[[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], 
[[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], 
[[Začula]], 
[[Zagradinje]], 
[[Zaplanik]], 
[[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]].

Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1 %. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja – [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intenzivnim komunikacijama na širokom prostoru.

U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen, a možda postoji i osmi.&lt;ref&gt;(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. -  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Stari vijek ===
U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]]

=== Srednji vijek ===
Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. 
Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije.

U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunije Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika:
Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.).

=== Osmansko Carstvo ===
Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
Austrougarska i ustanička vojska [[Ivan Musić|Ivana Musića]] zauzeli su Trebinje 7. i 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=437.}}&lt;/ref&gt; Tako je Trebinje oslobođeno od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austrougarske vladavine bilo je sjedištem okruga.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.&lt;ref&gt;[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...&lt;ref&gt;(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200404154518/http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm |date=4. travnja 2020. }} ''Indice Trebinje''  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165516/https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165454/https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski &quot;poslanik&quot; u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.&lt;ref&gt;&quot;Pravda&quot;, Beograd 1934.&lt;/ref&gt; Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.&lt;ref&gt;(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Godine 1914. poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja – civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;&gt;(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime &quot;budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS&quot;.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt;

Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].&lt;ref&gt;(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805201419/https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ |date=5. kolovoza 2020. }} ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. 
[[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;&gt;[http://znaci.org/arhiv/odrednica/trebinje znaci.org] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organiziranje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. 
Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt; [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; 24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4&lt;/ref&gt;
[[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14&lt;/ref&gt; Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;/&gt; [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;&gt;[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje – Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] – [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

[[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. 
[[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: &quot;zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 
Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;&gt;(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;  Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] – [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] – [[Dubrovnik]] – [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;&gt;(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}}

=== Rat u neovisnoj BiH ===
U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi – vojarna JNA, drugi – Đački dom u Medakovićima, treći – stara zgrada MUP-a, četvrti – u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati &quot;jako željeli Trebinje&quot;. Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;/&gt; Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;/&gt; neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje&lt;ref&gt;[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998.
Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;&gt;(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su &quot;„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje&quot;.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;&gt;(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;&gt;[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Poslijeratna BiH ===
Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.&lt;ref name=&quot;net&quot;/&gt; Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog &quot;nedostatka dokaza&quot; obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Vučurević je na uhićenju to sve nazvao &quot;dubrovačkim lažima&quot;. Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.&lt;ref name=&quot;net&quot;&gt;[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014161104/http://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ |date=14. listopada 2017. }} ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt;

Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

[[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Na proljeće 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.&lt;ref name=&quot;Papović&quot; /&gt;

Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

Godine 2011. pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.&lt;ref&gt;[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće &quot;Nikola Tesla&quot; kupuje &quot;Novoteks&quot; - 16. ožujka 2015.   (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.&lt;ref&gt;[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča – Trebinje.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].&lt;ref&gt;[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji Ranjeni orao.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

== Urbaniziam ==
Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nositelja ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20 %.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Trebinje}}
{{div col|cols=3}}
*[[Lutvo Ahmetović]], partizan i političar
* [[Srđan Aleksić]], srpski glumac amater i plivač
* [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac
* [[Asmir Begović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Sabahudin Bilalović]], bosanskohercegovački košarkaš
* [[Pero Budak]], hrvatski glumac i pjesnik
* [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački književnik i nacistički teolog
* [[Tijana Bošković]], srpska odbojkašica
* [[Gojko Cimirot]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog, sveučilišni profesor, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
* [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat
* [[Ratomir Dugonjić]], partizan i političar
* [[Nebojša Glogovac]], srpski glumac
*[[Izet Hajdarhodzic]], hrvatski glumac I sveuč. profesor 
* [[Ksenija Kantoci]], hrvatska kiparica
* [[Milena Nikolić]], bosanskohercegovačka nogometašica
* [[Nataša Ninković]], srpska glumica
* [[Arnela Odžaković]], bosanskohercegovačka karatistica
* [[Drago Perović]], akademik, hrvatski liječnik i anatom
* [[Vladimir Radmanović]], srpski košarkaš
* [[Izeta-Beba Selimović]], bosanskohercegovačka interpretatorka [[sevdalinka|sevdalinki]]
* [[Sanja Starović]], srpska odbojkašica
* [[Boris Savović]], srpsko-crnogorski košarkaš
* [[Anđelko Vuletić]], hrvatski književnik{{div col end}}

== Kultura ==
[[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi.
Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]].

Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju:
* [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti.
* [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije.
* Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije.
*  Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza.
* [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika.
* Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu.

[[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića.

Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog.

Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta.

== Znanost i umjetnost ==
* Fakultet za proizvodnju i menadžment&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Fakultet za turizam i hotelijerstvo&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Akademija likovnih umjetnosti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]]

=== Hercegovačka Gračanica ===
{{glavni|Hercegovačka Gračanica}}
Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen-kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427023018/http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ |date=27. travnja 2020. }} ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad.

=== Manastir Tvrdoš ===
Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma.

Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]].

Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine.

=== Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg ===
[[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]]

Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine.

Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo.

=== Manastir Duži ===
Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja.

U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a.

=== Manastir Zavala ===
Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50&amp;nbsp;km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine.

Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]].

=== Petro Pavlov manastir ===
Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]].

Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova.

=== Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom ===
Spomen – crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje.

=== Katolička katedrala ===
[[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]]
{{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}}
Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]]

=== Osman-pašina džamija ===
Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman-paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine.

=== Arslanagića most ===
[[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]]
{{glavni|Arslanagića most}}
Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most.

Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice.

Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most.

=== Muzej Hercegovine ===
Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća.
=== Careva ili Stara (Atik) džamija ===
Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu.

Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena.
=== Begova kuća ===
Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu &quot;Zaštićene graditeljske baštine&quot; u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom.

Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]].

=== Kamene oči ===
Na Kučinom brdu nalazi se pećina Kamene oči do koje vodi markirana staza.&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Šport ==
*[[FK Leotar]]
*[[FK Alat Trebinje|FK Alat]]
*[[KK Leotar]]
*[[ŽRK Leotar]]
*Kajak kanu klub Trebišnjica

Od 2003. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Eko regata''.&lt;ref&gt;P. Mucović, [https://avaz.ba/vijesti/bih/679245/odrzana-tradicionalna-eko-regata-prvo-mjesto-osvojili-kajakasi-mrcaja-iz-imotskog Održana tradicionalna „Eko regata“: Prvo mjesto osvojili kajakaši „Mrčaja“ iz Imotskog], Dnevni avaz, objavljeno 6. rujna 2021., pristupljeno 9. studenog 2023.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;
File:Trebinje 016.jpg
File:Trebinje 013.jpg
File:Trebinje 014.jpg
File:Trebinje 017.jpg
File:Trebinje 001.jpg ‎ 
File:Trebinje 005.jpg ‎ 
File:Trebinje 007.jpg
File:Trebinje 008.jpg
File:Trebinje 009.jpg
File:Trebinje 006.jpg 
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2011 |title=Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=20 |pages=207–248}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica]

{{Trebinje}}
{{Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Trebinje| ]]</text>
      <sha1>06urum0jnifvq76hn0t0b6t9b96kjpq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521075</id>
      <parentid>7521074</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate osobe */</comment>
      <origin>7521075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69449" sha1="2swosjma84s8x2pbln02g8ydst64c6k" xml:space="preserve">{{slično|gradu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]|grad u [[Slovenija|Sloveniji]] sličnog naziva|Trebnje}}
{{Naselje
| ime =Trebinje&lt;br/&gt;&lt;small&gt;Требиње&lt;/small&gt;
| ime_genitiv = Trebinja
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Trebinje River.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =

| slika_zastava                = Застава Требиња.png
| slika_zastava_veličina       = 150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Grb Trebinja.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Trebinje Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Trebinja u BiH
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute    = 42
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute    = 19
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Mirko Ćurić ([[SNSD]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 904 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = {{Gubitak}}29.198 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno1      = 23.770
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 89000
| pozivni_broj       = +387 59
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Broj naselja 
| prazno_info  = 141&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba]

| bilješke =

}}
'''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==
[[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&amp;nbsp;km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62140 Trebinje] Hrvatska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;&gt;(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
U Trebinju su [[Hrvati]] [[1895.]] godine činili oko 38 % stanovništva, a [[1948.]] godine oko 8 %.{{sfn|Vidović|2010|p=210}}

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Srbi'''
|21.349 (68,87 %) 
|18.123 (59,67 %)
|19.362 (66,71 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|5571 (17,97 %) 
|4405 (14,50 %)
|4846 (16,69 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1246 (4,01 %)
|2309 (7,60 %)
|3350 (11,54 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1642 (5,29 %)
|4154 (13,67 %)
|424 (1,46 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1188 (3,83 %)
|1381 (4,54 %)
|1042 (3,59 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''30.996'''
|'''30.372'''
|'''29.024'''
|}

====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|14.915 (68,19 %) 
|9489 (54,94 %)
|1788 (50,65 %)
|-
|'''Bošnjaci''' 
|4228 (19,33 %)
|3039 (17,59 %)
|1211 (34,30 %)
|-
|'''Hrvati'''
|347 (1,58 %)
|412 (2,38 %)
|208 (5,89 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1470 (6,72 %)
|3364 (19,47 %)
|124 (3,51 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|910 (4,16 %)
|967 (5,59 %)
|199 (5,63 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''21.870'''
|'''17.271'''
|'''3530'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Trebinja'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|27.287 (93,46 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|995 (3,41 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|295 (1,01 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|621 (2,13 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''29.198'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Trebinje – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|22.344 (94,00 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|676 (2,84 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|201 (0,85 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|569 (2,31 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''23.770'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==
Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Aranđelovo]],
[[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]],
[[Arslanagića Most]],
[[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], 
[[Begović Kula]],
[[Bihovo]],
[[Bijelač]],
[[Bijograd]], 
[[Bioci]], 
[[Bodiroge]],
[[Bogojević Selo]],
[[Borilovići]],
[[Brani Do]],
[[Brova]],
[[Budoši]],
[[Bugovina]],
[[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]],
[[Cicina]],
[[Čvarići]],
[[Desin Selo]],
[[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]],
[[Do (Trebinje, BiH)|Do]],
[[Dobromani]],
[[Dodanovići]],
[[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]],
[[Domaševo]],
[[Donja Kočela]],
[[Donje Čičevo]],
[[Donje Grančarevo]],
[[Donje Vrbno]],
[[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]],
[[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]],
[[Dražin Do]],
[[Drijenjani]],
[[Dubljani]],
[[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]],
[[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]],
[[Đedići]],
[[Glavinići]],
[[Gojšina]],
[[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]],
[[Gomiljani]],
[[Gornja Kočela]],
[[Gornje Čičevo]],
[[Gornje Grančarevo]],
[[Gornje Vrbno]],
[[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]],
[[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]],
[[Grbeši]],
[[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]],
[[Grkavci]],
[[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]],
[[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]],
[[Janjač]],
[[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]],
[[Jasenica Lug]],
[[Jazina]],
[[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]],
[[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]],
[[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]],
[[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]],
[[Korlati]],
[[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]],
[[Kovačina]],
[[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]],
[[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]],
[[Kremeni Do]],
[[Krnjevići]], 
[[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], 
[[Kunja Glavica]], 
[[Lapja]], 
[[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], 
[[Lokvice]], 
[[Lomači]], 
[[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], 
[[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]],
[[Ljekova]], 
[[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]],
[[Marić Međine]],
[[Mesari]],
[[Mionići]],
[[Morče]],
[[Mosko]], 
[[Mrkonjići]], 
[[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], 
[[Necvijeće]], 
[[Nikontovići]], 
[[Ograde]], 
[[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Orašje Površ]], 
[[Orašje Zubci]], 
[[Parojska Njiva]], 
[[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], 
[[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], 
[[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], 
[[Podstrašivica]], 
[[Podštirovnik]], 
[[Podvori]], 
[[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Poljice Popovo]], 
[[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], 
[[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], 
[[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Rapti Zupci]], 
[[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], 
[[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], 
[[Skočigrm]], 
[[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Staro Slano]], 
[[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], 
[[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], 
[[Šćenica Ljubomir]], 
[[Taleža]], 
[[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], 
[[Trebijovi]], 
Trebinje, 
[[Tuli]], 
[[Tulje]], 
[[Turani]], 
[[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]],
[[Turmenti]], 
[[Tvrdoš]], 
[[Ubla]], 
[[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]],
[[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]],
[[Uvjeća]],
[[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Gora]], 
[[Vladušići]], 
[[Vlasače]],
[[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]],
[[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]],
[[Vrpolje Ljubomir]],
[[Vrpolje Zagora]],
[[Vučija]],
[[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]],
[[Zgonjevo]], 
[[Žakovo]],
[[Ždrijelovići]], 
[[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i 
[[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Baljivac]], 
[[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], 
[[Belenići]], 
[[Bobovišta]], 
[[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], 
[[Cicrina]], 
[[Čavaš]], 
[[Čopice]], 
[[Čvaljina]], 
[[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], 
[[Dvrsnica]], 
[[Glavska]], 
[[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]],
[[Golubinac]], 
[[Gorogaše]], 
[[Grebci]],
[[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], 
[[Ivanica]], 
[[Kalađurđevići]], 
[[Kijev Do]], 
[[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], 
[[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], 
[[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], 
[[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], 
[[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], 
[[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], 
[[Nenovići]], 
[[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], 
[[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], 
[[Orahov Do]], 
[[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], 
[[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Ravno]], 
[[Rupni Do]], 
[[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], 
[[Slavogostići]], 
[[Slivnica Bobani]], 
[[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Sparožići]], 
[[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], 
[[Šćenica Bobani]], 
[[Trebimlja]], 
[[Trnčina]], 
[[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], 
[[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Međa]], 
[[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], 
[[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], 
[[Začula]], 
[[Zagradinje]], 
[[Zaplanik]], 
[[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]].

Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1 %. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja – [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intenzivnim komunikacijama na širokom prostoru.

U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen, a možda postoji i osmi.&lt;ref&gt;(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. -  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Stari vijek ===
U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]]

=== Srednji vijek ===
Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. 
Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije.

U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunije Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika:
Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.).

=== Osmansko Carstvo ===
Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt; Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
Austrougarska i ustanička vojska [[Ivan Musić|Ivana Musića]] zauzeli su Trebinje 7. i 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=437.}}&lt;/ref&gt; Tako je Trebinje oslobođeno od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austrougarske vladavine bilo je sjedištem okruga.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.&lt;ref&gt;[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...&lt;ref&gt;(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200404154518/http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm |date=4. travnja 2020. }} ''Indice Trebinje''  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165516/https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165454/https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski &quot;poslanik&quot; u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.&lt;ref&gt;&quot;Pravda&quot;, Beograd 1934.&lt;/ref&gt; Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.&lt;ref&gt;(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Godine 1914. poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja – civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;&gt;(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime &quot;budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS&quot;.&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt;

Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].&lt;ref&gt;(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805201419/https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ |date=5. kolovoza 2020. }} ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. 
[[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;&gt;[http://znaci.org/arhiv/odrednica/trebinje znaci.org] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organiziranje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. 
Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].&lt;ref name=&quot;S druge strane istorije9&quot;/&gt; [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; 24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4&lt;/ref&gt;
[[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14&lt;/ref&gt; Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;/&gt; [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt; Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;&gt;[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje – Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] – [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

[[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. 
[[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: &quot;zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci-Trebinje&quot;/&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; 
Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;&gt;(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;  Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] – [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] – [[Dubrovnik]] – [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;&gt;(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}}

=== Rat u neovisnoj BiH ===
U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi – vojarna JNA, drugi – Đački dom u Medakovićima, treći – stara zgrada MUP-a, četvrti – u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati &quot;jako željeli Trebinje&quot;. Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;/&gt; Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;/&gt; neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje&lt;ref&gt;[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998.
Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.&lt;ref name=&quot;Čamo&quot;&gt;(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018.  (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su &quot;„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje&quot;.&lt;ref name=&quot;Omeragić&quot;&gt;(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;&gt;[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

=== Poslijeratna BiH ===
Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.&lt;ref name=&quot;net&quot;/&gt; Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog &quot;nedostatka dokaza&quot; obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt; Vučurević je na uhićenju to sve nazvao &quot;dubrovačkim lažima&quot;. Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.&lt;ref name=&quot;net&quot;&gt;[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014161104/http://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ |date=14. listopada 2017. }} ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.&lt;ref name=&quot;DIR&quot;/&gt;

Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

[[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Na proljeće 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.&lt;ref name=&quot;Papović&quot; /&gt;

Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt; Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

Godine 2011. pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.&lt;ref&gt;[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće &quot;Nikola Tesla&quot; kupuje &quot;Novoteks&quot; - 16. ožujka 2015.   (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.&lt;ref&gt;[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.&lt;ref&gt;(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča – Trebinje.&lt;ref name=&quot;pokretzatrebinje&quot;/&gt;

U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].&lt;ref&gt;[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji Ranjeni orao.&lt;ref name=&quot;Papović&quot;/&gt;

== Urbaniziam ==
Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.&lt;ref name=&quot;Crkvina&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nositelja ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20 %.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Trebinje}}
{{div col|cols=3}}
*[[Lutvo Ahmetović]], partizan i političar
* [[Srđan Aleksić]], srpski glumac amater i plivač
*[[Đuro Babić]], barun
* [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac
* [[Asmir Begović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Sabahudin Bilalović]], bosanskohercegovački košarkaš
* [[Pero Budak]], hrvatski glumac i pjesnik
* [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački književnik i nacistički teolog
* [[Tijana Bošković]], srpska odbojkašica
* [[Gojko Cimirot]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog, sveučilišni profesor, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
* [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat
* [[Ratomir Dugonjić]], partizan i političar
* [[Nebojša Glogovac]], srpski glumac
*[[Izet Hajdarhodzic]], hrvatski glumac I sveuč. profesor 
* [[Ksenija Kantoci]], hrvatska kiparica
* [[Milena Nikolić]], bosanskohercegovačka nogometašica
* [[Nataša Ninković]], srpska glumica
* [[Arnela Odžaković]], bosanskohercegovačka karatistica
* [[Drago Perović]], akademik, hrvatski liječnik i anatom
* [[Vladimir Radmanović]], srpski košarkaš
* [[Izeta-Beba Selimović]], bosanskohercegovačka interpretatorka [[sevdalinka|sevdalinki]]
* [[Sanja Starović]], srpska odbojkašica
* [[Boris Savović]], srpsko-crnogorski košarkaš
* [[Anđelko Vuletić]], hrvatski književnik{{div col end}}

== Kultura ==
[[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt; U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi.
Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]].

Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju:
* [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti.
* [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije.
* Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije.
*  Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza.
* [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika.
* Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu.

[[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića.

Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog.

Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta.

== Znanost i umjetnost ==
* Fakultet za proizvodnju i menadžment&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Fakultet za turizam i hotelijerstvo&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;
* Akademija likovnih umjetnosti.&lt;ref name=&quot;HEncTrebinje&quot;/&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]]

=== Hercegovačka Gračanica ===
{{glavni|Hercegovačka Gračanica}}
Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen-kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427023018/http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ |date=27. travnja 2020. }} ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad.

=== Manastir Tvrdoš ===
Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma.

Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]].

Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine.

=== Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg ===
[[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]]

Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine.

Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo.

=== Manastir Duži ===
Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7&amp;nbsp;km nizvodno od Trebinja.

U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a.

=== Manastir Zavala ===
Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50&amp;nbsp;km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine.

Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]].

=== Petro Pavlov manastir ===
Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]].

Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova.

=== Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom ===
Spomen – crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje.

=== Katolička katedrala ===
[[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]]
{{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}}
Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]]

=== Osman-pašina džamija ===
Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman-paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine.

=== Arslanagića most ===
[[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]]
{{glavni|Arslanagića most}}
Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most.

Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice.

Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most.

=== Muzej Hercegovine ===
Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća.
=== Careva ili Stara (Atik) džamija ===
Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu.

Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena.
=== Begova kuća ===
Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu &quot;Zaštićene graditeljske baštine&quot; u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom.

Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]].

=== Kamene oči ===
Na Kučinom brdu nalazi se pećina Kamene oči do koje vodi markirana staza.&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Šport ==
*[[FK Leotar]]
*[[FK Alat Trebinje|FK Alat]]
*[[KK Leotar]]
*[[ŽRK Leotar]]
*Kajak kanu klub Trebišnjica

Od 2003. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Eko regata''.&lt;ref&gt;P. Mucović, [https://avaz.ba/vijesti/bih/679245/odrzana-tradicionalna-eko-regata-prvo-mjesto-osvojili-kajakasi-mrcaja-iz-imotskog Održana tradicionalna „Eko regata“: Prvo mjesto osvojili kajakaši „Mrčaja“ iz Imotskog], Dnevni avaz, objavljeno 6. rujna 2021., pristupljeno 9. studenog 2023.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;
File:Trebinje 016.jpg
File:Trebinje 013.jpg
File:Trebinje 014.jpg
File:Trebinje 017.jpg
File:Trebinje 001.jpg ‎ 
File:Trebinje 005.jpg ‎ 
File:Trebinje 007.jpg
File:Trebinje 008.jpg
File:Trebinje 009.jpg
File:Trebinje 006.jpg 
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg
Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2011 |title=Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=20 |pages=207–248}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica]

{{Trebinje}}
{{Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Trebinje| ]]</text>
      <sha1>2swosjma84s8x2pbln02g8ydst64c6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25135</id>
    <revision>
      <id>7520788</id>
      <parentid>7516813</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:03:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111432" sha1="gj2wvijv7orqug20hatf6dda7k954ya" xml:space="preserve">{{dz|[[Tuzla (otok)]]|istoimeni otok|članak o=gradu u BiH}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of arms of Tuzla.svg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =32
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =40
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = [[Zijad Lugavić]]
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110 979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =
}}

'''Tuzla''' (stari naziv: '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je treći najveći [[grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte najboljoh ljudi na svijetu: Afan the femboy, Kanye West, Kasane Teto, Freddy fazbear i Hatsune Miku

== Zemljopis ==

Općina Tuzla prostire se na 101 ha/303&amp;nbsp;km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 231 m.

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu.

Susjedne općine i gradovi Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Grad [[Srebrenik]] i Općina [[Lopare]], s jugoistočne Općina [[Kalesija]], s južne Grad [[Živinice]] i sa zapadne Grad [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina (rijeka)|Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&amp;nbsp;km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Gospodarstvo|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97&amp;nbsp;cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5&amp;nbsp;km, a dužina 3&amp;nbsp;km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada” uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima Tuzle je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su topla i suha, a prosječna je temperatura tada između {{N|20|°C}} i {{N|30|°C}}. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama između {{N|–5|°C}} i {{N|5|°C}}. U zimskim je mjesecima uobičajen snijeg, no količina padalina varira. Tuzla može biti i pod utjecajem sredozemne klime, zbog čega su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren [[22. lipnja]] [[2007.]] i iznosio je {{N|40,7|°C}}, dok je najhladnij izmjeren [[22. siječnja]] [[1907.]] i iznosio je {{N|–26,6|°C}}. Najveća godišnja količina padalina je izmjerena [[2014.]] godine i iznosila je {{N|1353,1|mm}}, dok je najmanja izmjerena [[2011.]] godine iznosila {{N|535,4|mm}}.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|access-date=2024-06-04|website=novovrijeme.com}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je {{N|131.618}} stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87 %)
|20.398 (15,49 %)
|24.811 (20,38 %)
|27.735 (25,84 %)
|style=&quot;background: #D8E8FF&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3378 (3,04 %) 
|20.271 (15,40 %) 
|20.261 (16,64 %)
|21.089 (19,65 %)
|19.720 (23,99 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 80.774 (72,78 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 62.669 (47,61 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 52.400 (43,05 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 53.271 (49,65 %)
|19.205 (23,36 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71 %)
|19.059 (15,65 %)
|2540 (2,36 %)
|17.519 (21,31 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30 %)
|6285 (4,77 %)
|5186 (4,26 %)
|2658 (2,47 %)
|1692
|-
|'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6328 (7,55 %)
|5383 (8,26 %)
|6145 (11,39 %)
|5405 (14,31 %)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68 %)
|11.278 (17,32 %)
|12.224 (22,66 %) 
|style=&quot;background: #FFCCFF&quot; | 11.498 (30,45 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 44.091 (52,63 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 30.448 (46,77 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 31.257 (57,96 %) 
|7984 (21,14 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46 %)
|16.301 (25,04 %)
|2187 (4,05 %)
|11.472 (30,38 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3912 (4,66 %)
|1681 (2,58 %)
|2113 (3,91 %)
|1404
|-
|'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer (Tuzla, BiH)|Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat (Tuzla, BiH)|Kolovrat]], 
[[Konjikovići (Tuzla, BiH)|Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje (Tuzla, BiH)|Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš (Tuzla, BiH)|Potraš]] (dio), 
[[Požarnica (Tuzla, BiH)|Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Skojevska]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
'''Tuzla''' i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7 %
** kršćanskih 26,3 %

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54 %)
** pravoslavci 947 (18,50 %)
** katolici 237 (4,63 %)
** židovi 17 (0,33 %)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91 %)
** katolici 795 (11,06 %)
** židovi 134 (1,86 %)
** ostali 17 (0,24 %)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13 %)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10.227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51 %)
** pravoslavci 1447 (14,15 %)
** katolici 2358 (23,06 %)
** židovi 360 (3,52 %)
** ostali 78 (0,76 %)
** stranci 2425 (23,7 %)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12.065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57 %)
** pravoslavci 1976 (16,38 %)
** katolici 3839 (31,82 %)
** židovi 349 (2,89 %) 
** ostali 42 (0,34 %)
** stranci 3049 (35,6 %)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14.036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5
** slavenskog porijekla 12.159 (86,62 %)
** manjine 1877 (13,38 %)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16.708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60.081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82.439 stanovnika
** domaćinstava 20.989
** naseljenost 268,5 po km²
** zaposlenih 25.955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107.293 stanovnika
** muškaraca 52.874
** domaćinstava 27.295
** naseljenost 349,5 po km²
** zaposlenih 32.163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121.717 stanovnika
** muškaraca 60.075
** Muslimani 53.271
** Srbi 21.089
** Hrvati 27.735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138
** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km²

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina (Tuzla, BiH)|Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131.618 stanovnika
* domaćinstava 41.092
* naseljenost 434 po km²

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66.804
* muškaraca 64.814
||
* Muslimani 62.669 (47,62 %)
* Hrvati 20.398 (15,49 %)
* Srbi 20.271 (15,40 %)
* ostali 28.280 (21,49 %)
||
||
* muslimani 57.878
* katolici 21.609
* pravoslavci 17.541
* ostali 225
* ateisti 22.688
* neizjašnjeni 11.677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. proveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Zijad Lugavić.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]].

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae (Tuzla)|Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda]] nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'', spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''', što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|ugarska]] protuofenziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[Has (Osmansko Carstvo)|hasom]],&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. tvrđava s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano polje na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Tuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored bare (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Tuzlu 22. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; Austrougarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[Makabi Tuzla|sportski klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072922/http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ |date=10. travnja 2018. }} Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072851/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla |date=10. travnja 2018. }} ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803092024/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803091717/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i prethodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419103616/http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- |date=19. travnja 2017. }} Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055438/http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 |date=21. rujna 2013. }} Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9 % stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Drugi korpus Armije RBiH|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt;{{Bolji izvor}}

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49 % dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudniku Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45 %, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50 %. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar.

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti.

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство'. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816154348/http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 |date=16. kolovoza 2016. }} Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Elvira Aljukić]], glumica
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz Tuzle&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović (novinar)|Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

Do 2012. prema podacima MUP-a TK bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-02-24|title=Napadi na vjerske objekte sve učestaliji|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/napadi_na_vjerske_objekte_u_tuzli_sve_ucestaliji/24494005.html|access-date=2023-08-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-01-24|title=Jutarnji list - VANDALIZAM U BiH Oskvrnuto katoličko groblje u Tuzli, nepoznati počinitelji su otvorili i neke od grobnica: 'Ovo nije prvi put. Uznemireni smo'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vandalizam-u-bih-oskvrnuto-katolicko-groblje-u-tuzli-nepoznati-pocinitelji-su-otvorili-i-neke-od-grobnica-ovo-nije-prvi-put-uznemireni-smo-9889891|access-date=2023-08-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla|Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla|Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju.

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Društvo Hrvatska žena (Zagreb, 1921.)|Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe – ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620014339/https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ |date=20. lipnja 2019. }} Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater.&lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica.

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi.

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika – zdravstvenih saradnika različitih profila.

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je 2017. bila grad s najvećim onečišćenjem zraka u Europi,&lt;ref&gt;[http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123140709/http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini |date=23. studenoga 2017. }} (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH imali su [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{Z|HRV}} [[Osijek]]
*{{Z|HRV}} [[Rijeka]]&lt;ref&gt;Sanja Gašpert, [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/rijeka-i-tuzla-i-sluzbeno-postali-gradovi-prijatelji/ Rijeka i Tuzla i službeno postali gradovi prijatelji], Novi list, objavljeno 13. lipnja 2023., pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Bologna]]
*{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{Z|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje – izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216151224/http://www.tuzla.ba/ |date=16. veljače 2015. }}
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810041228/http://www.tuzlamap.tk/ |date=10. kolovoza 2018. }}
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907214624/http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ |date=7. rujna 2017. }} ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 – 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170921001015/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 |date=21. rujna 2017. }} (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>gj2wvijv7orqug20hatf6dda7k954ya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520789</id>
      <parentid>7520788</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111433" sha1="i597mbhqf49oyapownbqi0d266w8t6s" xml:space="preserve">{{dz|[[Tuzla (otok)]]|istoimeni otok|članak o=gradu u BiH}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of arms of Tuzla.svg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =32
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =40
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = [[Zijad Lugavić]]
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110 979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =
}}

'''Tuzla''' (stari naziv: '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je treći najveći [[grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte najboljoh ljudi na svijetu: Mudja the femboy, Kanye West, Kasane Teto, Freddy fazbear i Hatsune Miku

== Zemljopis ==

Općina Tuzla prostire se na 101 ha/303&amp;nbsp;km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 231 m.

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu.

Susjedne općine i gradovi Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Grad [[Srebrenik]] i Općina [[Lopare]], s jugoistočne Općina [[Kalesija]], s južne Grad [[Živinice]] i sa zapadne Grad [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina (rijeka)|Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&amp;nbsp;km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Gospodarstvo|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97&amp;nbsp;cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5&amp;nbsp;km, a dužina 3&amp;nbsp;km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada” uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima Tuzle je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su topla i suha, a prosječna je temperatura tada između {{N|20|°C}} i {{N|30|°C}}. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama između {{N|–5|°C}} i {{N|5|°C}}. U zimskim je mjesecima uobičajen snijeg, no količina padalina varira. Tuzla može biti i pod utjecajem sredozemne klime, zbog čega su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren [[22. lipnja]] [[2007.]] i iznosio je {{N|40,7|°C}}, dok je najhladnij izmjeren [[22. siječnja]] [[1907.]] i iznosio je {{N|–26,6|°C}}. Najveća godišnja količina padalina je izmjerena [[2014.]] godine i iznosila je {{N|1353,1|mm}}, dok je najmanja izmjerena [[2011.]] godine iznosila {{N|535,4|mm}}.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|access-date=2024-06-04|website=novovrijeme.com}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je {{N|131.618}} stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87 %)
|20.398 (15,49 %)
|24.811 (20,38 %)
|27.735 (25,84 %)
|style=&quot;background: #D8E8FF&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3378 (3,04 %) 
|20.271 (15,40 %) 
|20.261 (16,64 %)
|21.089 (19,65 %)
|19.720 (23,99 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 80.774 (72,78 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 62.669 (47,61 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 52.400 (43,05 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 53.271 (49,65 %)
|19.205 (23,36 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71 %)
|19.059 (15,65 %)
|2540 (2,36 %)
|17.519 (21,31 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30 %)
|6285 (4,77 %)
|5186 (4,26 %)
|2658 (2,47 %)
|1692
|-
|'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6328 (7,55 %)
|5383 (8,26 %)
|6145 (11,39 %)
|5405 (14,31 %)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68 %)
|11.278 (17,32 %)
|12.224 (22,66 %) 
|style=&quot;background: #FFCCFF&quot; | 11.498 (30,45 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 44.091 (52,63 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 30.448 (46,77 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 31.257 (57,96 %) 
|7984 (21,14 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46 %)
|16.301 (25,04 %)
|2187 (4,05 %)
|11.472 (30,38 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3912 (4,66 %)
|1681 (2,58 %)
|2113 (3,91 %)
|1404
|-
|'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer (Tuzla, BiH)|Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat (Tuzla, BiH)|Kolovrat]], 
[[Konjikovići (Tuzla, BiH)|Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje (Tuzla, BiH)|Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš (Tuzla, BiH)|Potraš]] (dio), 
[[Požarnica (Tuzla, BiH)|Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Skojevska]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
'''Tuzla''' i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7 %
** kršćanskih 26,3 %

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54 %)
** pravoslavci 947 (18,50 %)
** katolici 237 (4,63 %)
** židovi 17 (0,33 %)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91 %)
** katolici 795 (11,06 %)
** židovi 134 (1,86 %)
** ostali 17 (0,24 %)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13 %)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10.227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51 %)
** pravoslavci 1447 (14,15 %)
** katolici 2358 (23,06 %)
** židovi 360 (3,52 %)
** ostali 78 (0,76 %)
** stranci 2425 (23,7 %)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12.065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57 %)
** pravoslavci 1976 (16,38 %)
** katolici 3839 (31,82 %)
** židovi 349 (2,89 %) 
** ostali 42 (0,34 %)
** stranci 3049 (35,6 %)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14.036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5
** slavenskog porijekla 12.159 (86,62 %)
** manjine 1877 (13,38 %)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16.708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60.081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82.439 stanovnika
** domaćinstava 20.989
** naseljenost 268,5 po km²
** zaposlenih 25.955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107.293 stanovnika
** muškaraca 52.874
** domaćinstava 27.295
** naseljenost 349,5 po km²
** zaposlenih 32.163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121.717 stanovnika
** muškaraca 60.075
** Muslimani 53.271
** Srbi 21.089
** Hrvati 27.735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138
** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km²

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina (Tuzla, BiH)|Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131.618 stanovnika
* domaćinstava 41.092
* naseljenost 434 po km²

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66.804
* muškaraca 64.814
||
* Muslimani 62.669 (47,62 %)
* Hrvati 20.398 (15,49 %)
* Srbi 20.271 (15,40 %)
* ostali 28.280 (21,49 %)
||
||
* muslimani 57.878
* katolici 21.609
* pravoslavci 17.541
* ostali 225
* ateisti 22.688
* neizjašnjeni 11.677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. proveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Zijad Lugavić.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]].

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae (Tuzla)|Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda]] nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'', spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''', što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|ugarska]] protuofenziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[Has (Osmansko Carstvo)|hasom]],&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. tvrđava s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano polje na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Tuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored bare (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Tuzlu 22. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; Austrougarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[Makabi Tuzla|sportski klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072922/http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ |date=10. travnja 2018. }} Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072851/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla |date=10. travnja 2018. }} ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803092024/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803091717/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i prethodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419103616/http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- |date=19. travnja 2017. }} Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055438/http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 |date=21. rujna 2013. }} Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9 % stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Drugi korpus Armije RBiH|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt;{{Bolji izvor}}

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49 % dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudniku Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45 %, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50 %. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar.

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti.

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство'. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816154348/http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 |date=16. kolovoza 2016. }} Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Elvira Aljukić]], glumica
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz Tuzle&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović (novinar)|Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

Do 2012. prema podacima MUP-a TK bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-02-24|title=Napadi na vjerske objekte sve učestaliji|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/napadi_na_vjerske_objekte_u_tuzli_sve_ucestaliji/24494005.html|access-date=2023-08-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-01-24|title=Jutarnji list - VANDALIZAM U BiH Oskvrnuto katoličko groblje u Tuzli, nepoznati počinitelji su otvorili i neke od grobnica: 'Ovo nije prvi put. Uznemireni smo'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vandalizam-u-bih-oskvrnuto-katolicko-groblje-u-tuzli-nepoznati-pocinitelji-su-otvorili-i-neke-od-grobnica-ovo-nije-prvi-put-uznemireni-smo-9889891|access-date=2023-08-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla|Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla|Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju.

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Društvo Hrvatska žena (Zagreb, 1921.)|Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe – ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620014339/https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ |date=20. lipnja 2019. }} Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater.&lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica.

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi.

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika – zdravstvenih saradnika različitih profila.

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je 2017. bila grad s najvećim onečišćenjem zraka u Europi,&lt;ref&gt;[http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123140709/http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini |date=23. studenoga 2017. }} (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH imali su [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{Z|HRV}} [[Osijek]]
*{{Z|HRV}} [[Rijeka]]&lt;ref&gt;Sanja Gašpert, [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/rijeka-i-tuzla-i-sluzbeno-postali-gradovi-prijatelji/ Rijeka i Tuzla i službeno postali gradovi prijatelji], Novi list, objavljeno 13. lipnja 2023., pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Bologna]]
*{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{Z|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje – izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216151224/http://www.tuzla.ba/ |date=16. veljače 2015. }}
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810041228/http://www.tuzlamap.tk/ |date=10. kolovoza 2018. }}
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907214624/http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ |date=7. rujna 2017. }} ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 – 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170921001015/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 |date=21. rujna 2017. }} (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>i597mbhqf49oyapownbqi0d266w8t6s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520808</id>
      <parentid>7520789</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Restored revision 7516813 by [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|talk]]) (TwinkleGlobal)</comment>
      <origin>7520808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111375" sha1="l3gjk7pnm5oiowj4qft06lrig2z6glr" xml:space="preserve">{{dz|[[Tuzla (otok)]]|istoimeni otok|članak o=gradu u BiH}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of arms of Tuzla.svg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =32
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =40
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = [[Zijad Lugavić]]
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110 979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =
}}

'''Tuzla''' (stari naziv: '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je treći najveći [[grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

== Zemljopis ==

Općina Tuzla prostire se na 101 ha/303&amp;nbsp;km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 231 m.

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu.

Susjedne općine i gradovi Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Grad [[Srebrenik]] i Općina [[Lopare]], s jugoistočne Općina [[Kalesija]], s južne Grad [[Živinice]] i sa zapadne Grad [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina (rijeka)|Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&amp;nbsp;km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Gospodarstvo|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97&amp;nbsp;cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5&amp;nbsp;km, a dužina 3&amp;nbsp;km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada” uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima Tuzle je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su topla i suha, a prosječna je temperatura tada između {{N|20|°C}} i {{N|30|°C}}. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama između {{N|–5|°C}} i {{N|5|°C}}. U zimskim je mjesecima uobičajen snijeg, no količina padalina varira. Tuzla može biti i pod utjecajem sredozemne klime, zbog čega su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren [[22. lipnja]] [[2007.]] i iznosio je {{N|40,7|°C}}, dok je najhladnij izmjeren [[22. siječnja]] [[1907.]] i iznosio je {{N|–26,6|°C}}. Najveća godišnja količina padalina je izmjerena [[2014.]] godine i iznosila je {{N|1353,1|mm}}, dok je najmanja izmjerena [[2011.]] godine iznosila {{N|535,4|mm}}.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|access-date=2024-06-04|website=novovrijeme.com}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je {{N|131.618}} stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87 %)
|20.398 (15,49 %)
|24.811 (20,38 %)
|27.735 (25,84 %)
|style=&quot;background: #D8E8FF&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3378 (3,04 %) 
|20.271 (15,40 %) 
|20.261 (16,64 %)
|21.089 (19,65 %)
|19.720 (23,99 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 80.774 (72,78 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 62.669 (47,61 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 52.400 (43,05 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 53.271 (49,65 %)
|19.205 (23,36 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71 %)
|19.059 (15,65 %)
|2540 (2,36 %)
|17.519 (21,31 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30 %)
|6285 (4,77 %)
|5186 (4,26 %)
|2658 (2,47 %)
|1692
|-
|'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6328 (7,55 %)
|5383 (8,26 %)
|6145 (11,39 %)
|5405 (14,31 %)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68 %)
|11.278 (17,32 %)
|12.224 (22,66 %) 
|style=&quot;background: #FFCCFF&quot; | 11.498 (30,45 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 44.091 (52,63 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 30.448 (46,77 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 31.257 (57,96 %) 
|7984 (21,14 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46 %)
|16.301 (25,04 %)
|2187 (4,05 %)
|11.472 (30,38 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3912 (4,66 %)
|1681 (2,58 %)
|2113 (3,91 %)
|1404
|-
|'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer (Tuzla, BiH)|Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat (Tuzla, BiH)|Kolovrat]], 
[[Konjikovići (Tuzla, BiH)|Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje (Tuzla, BiH)|Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš (Tuzla, BiH)|Potraš]] (dio), 
[[Požarnica (Tuzla, BiH)|Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Skojevska]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
'''Tuzla''' i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7 %
** kršćanskih 26,3 %

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54 %)
** pravoslavci 947 (18,50 %)
** katolici 237 (4,63 %)
** židovi 17 (0,33 %)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91 %)
** katolici 795 (11,06 %)
** židovi 134 (1,86 %)
** ostali 17 (0,24 %)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13 %)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10.227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51 %)
** pravoslavci 1447 (14,15 %)
** katolici 2358 (23,06 %)
** židovi 360 (3,52 %)
** ostali 78 (0,76 %)
** stranci 2425 (23,7 %)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12.065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57 %)
** pravoslavci 1976 (16,38 %)
** katolici 3839 (31,82 %)
** židovi 349 (2,89 %) 
** ostali 42 (0,34 %)
** stranci 3049 (35,6 %)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14.036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5
** slavenskog porijekla 12.159 (86,62 %)
** manjine 1877 (13,38 %)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16.708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60.081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82.439 stanovnika
** domaćinstava 20.989
** naseljenost 268,5 po km²
** zaposlenih 25.955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107.293 stanovnika
** muškaraca 52.874
** domaćinstava 27.295
** naseljenost 349,5 po km²
** zaposlenih 32.163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121.717 stanovnika
** muškaraca 60.075
** Muslimani 53.271
** Srbi 21.089
** Hrvati 27.735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138
** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km²

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina (Tuzla, BiH)|Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131.618 stanovnika
* domaćinstava 41.092
* naseljenost 434 po km²

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66.804
* muškaraca 64.814
||
* Muslimani 62.669 (47,62 %)
* Hrvati 20.398 (15,49 %)
* Srbi 20.271 (15,40 %)
* ostali 28.280 (21,49 %)
||
||
* muslimani 57.878
* katolici 21.609
* pravoslavci 17.541
* ostali 225
* ateisti 22.688
* neizjašnjeni 11.677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. proveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Zijad Lugavić.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]].

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae (Tuzla)|Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda]] nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'', spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''', što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|ugarska]] protuofenziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[Has (Osmansko Carstvo)|hasom]],&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. tvrđava s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano polje na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Tuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored bare (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Tuzlu 22. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; Austrougarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[Makabi Tuzla|sportski klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072922/http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ |date=10. travnja 2018. }} Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072851/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla |date=10. travnja 2018. }} ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803092024/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803091717/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i prethodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419103616/http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- |date=19. travnja 2017. }} Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055438/http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 |date=21. rujna 2013. }} Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9 % stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Drugi korpus Armije RBiH|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt;{{Bolji izvor}}

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49 % dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudniku Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45 %, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50 %. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar.

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti.

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство'. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816154348/http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 |date=16. kolovoza 2016. }} Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Elvira Aljukić]], glumica
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz Tuzle&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović (novinar)|Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

Do 2012. prema podacima MUP-a TK bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-02-24|title=Napadi na vjerske objekte sve učestaliji|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/napadi_na_vjerske_objekte_u_tuzli_sve_ucestaliji/24494005.html|access-date=2023-08-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-01-24|title=Jutarnji list - VANDALIZAM U BiH Oskvrnuto katoličko groblje u Tuzli, nepoznati počinitelji su otvorili i neke od grobnica: 'Ovo nije prvi put. Uznemireni smo'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vandalizam-u-bih-oskvrnuto-katolicko-groblje-u-tuzli-nepoznati-pocinitelji-su-otvorili-i-neke-od-grobnica-ovo-nije-prvi-put-uznemireni-smo-9889891|access-date=2023-08-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla|Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla|Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju.

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Društvo Hrvatska žena (Zagreb, 1921.)|Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe – ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620014339/https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ |date=20. lipnja 2019. }} Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater.&lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica.

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi.

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika – zdravstvenih saradnika različitih profila.

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je 2017. bila grad s najvećim onečišćenjem zraka u Europi,&lt;ref&gt;[http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123140709/http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini |date=23. studenoga 2017. }} (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH imali su [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{Z|HRV}} [[Osijek]]
*{{Z|HRV}} [[Rijeka]]&lt;ref&gt;Sanja Gašpert, [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/rijeka-i-tuzla-i-sluzbeno-postali-gradovi-prijatelji/ Rijeka i Tuzla i službeno postali gradovi prijatelji], Novi list, objavljeno 13. lipnja 2023., pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Bologna]]
*{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{Z|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje – izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216151224/http://www.tuzla.ba/ |date=16. veljače 2015. }}
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810041228/http://www.tuzlamap.tk/ |date=10. kolovoza 2018. }}
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907214624/http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ |date=7. rujna 2017. }} ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 – 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170921001015/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 |date=21. rujna 2017. }} (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>l3gjk7pnm5oiowj4qft06lrig2z6glr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živinice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25280</id>
    <revision>
      <id>7520797</id>
      <parentid>7520365</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:21:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34866" sha1="muiow3evpwa1rs61ix72fzuqa7lq58b" xml:space="preserve">{{NPOV/provjeriti|autor=Soljenko}}
{{dz}}
{{Općina FBiH
|ime             = Živinice
|županija        = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|centar          = Živinice
|karta           = Zivinice Municipality Location.png
|načelnik        = Began Muhić (SDA)
|površina        = 291 km
|stanovništvo    = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;61.201 (2013.)
|gustoća         = 188 stanovnika na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|
}}

'''Živinice''' su [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Kanye West i Hellen Keller ce imati zabavu u kaficu. Pomni iz TADC ce imat koncert sa Jay Z

== Zemljopis ==
'''Živinice (Živinice Grad)''' su grad u sjevero-istočnoj Bosni, približno 10 km jugozapadno od [[Tuzla|Tuzle]]. Leži na obalama rijeka [[Oskova|Oskove]] i [[Gostelja|Gostelje]], na 219 m apsolutne visine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/67770 Živinice] Hrvatska enciklopedija, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

== Nastanak imena ==
Tri su inačice postanka imena Živinica. Po prvoj, [[Vladislav Skarić|Vladislava Skarića]], selo Živinice bilo je u granicama župe Soli kao starina vlastelina Radivoja Živinčića. Prema drugoj, [[Adem Handžić|Adema Handžića]], selo u doba dolaska Turaka nije se nazivalo Živinice nego Tatarice. Naziv Živinice je po toj teoriji je poznijeg nadnevka. Turci u jednom dokumentu spominju Tatar-bazen u okolici Tuzle iz koga je u to doba vađeno kvalitetno željezo od kojeg su se pravile sablje. Treća inačica, [[Muhamed Hadžijahić|Muhameda Hadžijahića]], jest da su se Živinice zvale Uskopči, vjerojatno Oskovci u nahiji Tuzla. U Tuzlanskoj nahiji postojalo je mjesto koje se zvalo Uskopči ili slično Oskovci. Sigurno je da naziv Živinice nije stariji od 18. stoljeća, jer ga nema u popisima iz 1548. i 1600.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;&gt;[http://zurnalizam.blogspot.hr/2013/03/spasi-sveti-ivo-u-zivinicama-spasi.html Novinarstvo!!!] ''Spasi, sveti Ivo u Živinicama, spasi narod svoj'' 6. ožujka 2013. (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Živinice}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Živinice imala je 54.783 stanovnika, raspoređenih u 29 naselja.&lt;ref name=&quot;statistički bilten&quot;&gt; Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot;&gt; internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Živinice'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani''' 
|44.017 (80,34 %) 
|38.433 (79,21 %)
|32.319 (80,12 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3976 (7,25 %)
|4540 (9,35 %)
|4404 (10,91 %)
|-
|'''Srbi''' 
|3525 (6,43 %) 
|3284 (6,76 %)
|3133 (7,76 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|2130 (3,88 %)
|1710 (3,52 %)
|147 (0,36 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1135 (2,07 %)
|548 (1,12 %)
|332 (0,82 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''54.783'''
|'''48.515'''
|'''40.335'''
|}

Kod Živinica je veliko romsko naselje. Jedna je od rijetkih općina u BiH u kojoj je više Roma nego Hrvata i Srba zajedno. Nacionalna slika još više je izmijenjena doseljavanjem izbjeglica iz istočne Bosne, Roma iz Italije i iseljavanjem Hrvata. Hrvati danas žive u raštrkanim naseljima. Doseljenici iz Srebrenice, Vlasenice, Bratunca i drugi kupuju zemlju od Hrvata i grade kuće. Nekad je skoro sva zemlja oko crkve bila katolička. Danas je oko crkve većina muslimana.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

====Živinice (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

1991. je u Živinicama bilo 11 947 st. 2013. godine popisano je 17 495 st.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt; 

Stanovništvo naselja Živinice:&lt;ref name=&quot;statistički bilten&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot;/&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Živinice'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|7083 (59,28 %) 
|4077 (51,23 %)
|3106 (57,24 %)
|-
|'''Srbi'''
|1597 (13,36 %) 
|1137 (14,28 %)
|815 (15,02 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1552 (12,99 %)
|1475 (18,53 %)
|1326 (24,43 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1276 (10,68 %)
|1113 (13,98 %)
|61 (1,12 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|439 (3,67 %)
|155 (1,94 %)
|118 (2,17 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''11.947'''
|'''7957'''
|'''5426'''
|}

== Naseljena mjesta ==

* [[Bašigovci]], 
* [[Brnjica (Živinice, BiH)|Brnjica]], 
* [[Djedino]], 
* [[Dubrave Donje]], 
* [[Dubrave Gornje]], 
* [[Dunajevići]], 
* [[Đurđevik]], 
* [[Gračanica (Živinice, BiH)|Gračanica]], 
* [[Kovači (Živinice, BiH)|Kovači]], 
* [[Kršići]], 
* [[Kuljan]], 
* [[Lukavica Donja]], 
* [[Lukavica Gornja]], 
* [[Odorovići]], 
* [[Priluk (Živinice, BiH)|Priluk]],
* [[Podgajevi]] 
* [[Spreča (Živinice, BiH)|Spreča]], 
* [[Suha (Živinice, BiH)|Suha]], 
* [[Svojat]],
* [[Šarenjak]] 
* [[Šerići (Živinice, BiH)|Šerići]], 
* [[Tupković Donji]], 
* [[Tupković Gornji]], 
* [[Višća Donja]], 
* [[Višća Gornja]], 
* [[Vrnojevići]], 
* [[Zelenika (Živinice, BiH)|Zelenika]], 
* [[Zukići (Živinice, BiH)|Zukići]], 
* [[Živinice]], 
* [[Živinice Donje]] i 
* [[Živinice Gornje]].

== Uprava ==
&lt;!-- vidjeti valja li išta odo ovoga nadrobljenog:

Općina Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, broj:28/59, 19. juna 1959.godine. Danas obuhvata područje od oko 300 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na kome trenutno skupa s prognaničkom populacijom živi oko 75.000 stanovnika. Na području općine konstituisano je 26 mjesnih zajednica, od kojih četiri čine gradsko naselje. Prema procjenama, u gradu i prigradskim naseljima živi oko 23.000 stanovnika, što je u odnosu na predratni period skoro udvostručen broj.

== Nadležnosti općine ==

Iako je, prema odredbama pozitivnih zakonskih propisa, općina osnovna jedinica lokalne samouprave, mnoge funkcije od vitalnog interesa za građane, vještački su izopćene na više nivoe. Građani ipak, čak oko 80 % svojih potreba, ostvaruju u općini. U dosadašnjoj primjeni Zakona o lokalnoj samoupravi, ishitrena i često nefunkcionalna rješenja nametnuta od strane Međunarodne zajednice, pokazala su čitav niz slabosti. Ovih dana, razmatra se promjena ustavnih odredbi koje definišu općinu, a do kraja aprila je rok kada treba okončati i promjene odgovarajućih
zakonskih propisa koji će općini dati više ovlaštenja, ali i veći dio kolača u raspodjeli javnih prihoda. 

Prema članu 20. Statuta, općina je nadležna da: 
1. Osigurava uslove za poštovanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu s Ustavom, Zakonom i Statutom općine. 
2. Osigurava lokalne potrebe stanovništva, u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, kulturi, fizičkoj kulturi i sportu.
3. Provodi propise iz oblasti prostornog planiranja. 
4. Osigurava provodjenje porezne politike i potreba finansiranja sredstava za funkcionisanje općine, 
5. Osigurava uspostavljanje i održavanje premjera i katastra nekretnina, 
6. Upravlja općinskom imovinom,
7. Obavlja komunalne i druge uslužne djelatnosti i stara se o izgradnji, održavanju i korištenju lokalnih puteva, ulica, mostova, i drugih objekata lokalne infrastrukture, 
8. Osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti rada, zapošljavanja i socijalne politike, 
9. Vodi brigu o turističkim resursima općine i o zaštiti okoliša, 
10. Osigurava korištenje i upravljanje lokalnim gradjevinskim zemljištem, 
11. Osigurava zaštitu i uredjenje čovjekove okoline,
12. Upravlja gradskim grobljem i dobrima od općeg interesa,
13. Organizuje zaštitu od požara i drugih elementarnih nepogoda, 
14. Osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica ,
15. Osigurava matične i druge evidencije o ličnim stanjima gradjana,
16. Obavlja upravne poslove iz djelokruga Općine, 
17. Osniva javne ustanove i druga pravna lica za zadovoljenje raznih potreba stanovništva, 
18. Osigurava izvršavanje i drugih poslova u skladu sa Zakonom.

U okviru navedenih prava i dužnosti općine, Općinski načelnik je nosilac izvršne vlasti, čije se nadležnosti prema Statutu mogu kondenzovati u sljedeća dva djelokruga:
a) da provodi općinsku politiku i izvršava općinske (i druge) propise,
b) da osigurava i izvršava općini prenesene poslove putem službi za upravu,
osim ove obaveze, posebnim članom naglašena je i nadležnost Općinskog načelnika u predstavljanju i zastupanju općine Živinice.
--&gt;

== Povijest ==
=== Stari vijek ===
Na širem lokalitetu živjeli su [[Iliri]], [[Kelti]], [[Stara Grčka|Grci]], [[Rimljani]].

=== Srednji vijek ===
U sedmom stoljeću trajno se nastanjuju [[Slaveni|slavenska]] plemena.

Na širem području Tuzle, u koje spada i živinički kraj nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;  [[950.]] godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spominje grad '''Salinae''', današnju Tuzlu, a oblast Soli kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav Bosne ušla je približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

[[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; U sastavu [[Bosna (država)|Bosanske države]], oblasti [[Gostilj]], [[Dramešin]] i [[Soli]] kao samostalnih političkih jedinica do dolaska Turaka u Bosnu gubile su te atribute. Naselje Živinice kao urbana lokacija nastala je vjerojatno u 18. stoljeću. Postojanje prvih srednjovjekovnih utvrda “[[Gradina (Nevrenča)|Gradine]]” u Nevrenči, “[[Grad Jasičak|Grada Jasička]]” iznad Bašigovaca, “[[Džebarska gradina|Džebarske gradine]]”, “[[Grad-Čaršija|Grada Čaršije]]” iznad Gornje Višće i mnogi stećci, ukazuju na činjenicu da su okolna naselja znatno starijeg nastanka.

Prvi zapisi o stećcima datiraju iz prve polovine 14. stoljeća. Južni i istočni dijelovi područja Živinica naročito su bogati [[nekropola]]ma i [[stećci]]ma. Registrirano je oko 25 nekropola i desetak stećaka samaca u Donjoj Lukavici. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima, posebnu pažnju predstavlja stećak “Vrpolje” u Đurđeviku, koji je ujedno i jedini stećak s pisanim tekstom.

U prošlosti su živiničke katolike i katolike okolnih mjesta pastroralno opsluživali [[franjevci]]. Pripadali su župi Soli.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

==== Osmanska vremena ====
Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]], kojoj pripada područje Živinica, i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. soljanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Naselju Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa, koja je opsluživala područje Živinica, nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Najkasnije do 1730. Donja Tuzla, kojoj su pripadale Živinice, postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]]. Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

=== Novi vijek ===
==== Austro-Ugarska  ====
Austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak obližnjoj Tuzli, čija je blizina stvarala preduvjet prelijvanja napretka i na Živinice. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je obližnju Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.
&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Anto i Mijo Tadić 1912. sagradili su na svojoj zemlji [[Kapelica sv. Ante Padovanskoga u Živinicama|kapelicu sv. Ante Padovanskoga]] u središtu grada i darovali je Katoličkoj Crkvi. Kapelica je najstariji sačuvani katolički sakralni objekt sagrađen od čvrstih materijala.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
Još 1920ih rodila se želja za osnutkom samostalne župe u Živinicama. Jaki pastoralni razlozi pravdali su želju, jer je matična župa u [[Morančani]]ma bila prevelika, prostirući se u promjeru od pedesetak kilometara promjera s više od 12.000 vjernika.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;
Živinice su bile u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinskih sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u susjednu Tuzlu ušle su njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Živinice su bile unutar [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]], unutar kotara Tuzla, sve do prestanka postojanja NDH.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt; Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoj nadzor staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; 

Od rujna 1944. u sastavu je druge Jugoslavije, kao dio SR Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Jeseni 1944. u Živinicama je osnovan Živinički bataljon. Izdvajanjem boraca iz 18. istočnobosanske hrvatske brigade, s [[Mijo Kerošević|Mijom Keroševićem Gujom]] formiran je Živinički bataljon. Zadaća bataljona bila je radi skrbi o redu i sigurnosti u ovom području te borba protiv zelenokadrovaca, ustaša i četnika, tada poprilično brojnih u ovom kraju. Zapovjedni i rukovodni kadar dala je [[Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada|18. hrvatska brigada]], kao i na kadar u zapovjedništvu mjesta i zapovjedništvu područja. Sjedište bataljona bilo je u Živinicama. Organizaciju je sproveo Mijo Kerošević, a za zapovjednika bataljona postavljen je Ilija Blažević iz Husina, zapovjednik prve čete bio je Mijo Pranjić iz Par Sela, druge čete Košta Pantić iz Boljanića i treće čete Mujko Đulović iz Pasaca. Bataljon je krstario od Živinica do Bišine. Otkrio je i razbio veću skupinu četnika koja se namjeravala prebaciti prema Ozrenu, razbio zelenokadrovce kojima je bilo sjedište u selu Hrvatima a koji su se namjeravali probiti prema Gračanici i Doboju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/251_3.pdf znaci.org] Gl. i odg. urednik Dževad Pašić. ''18. hrvatska istočnobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada'', Stjepan Marić: U Živiničkom bataljonu, str. 486-7, Tuzla, 1988. (pristupljeno 21. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
U socijalizmu je postojalo naselje '''Živinice Tvornica''' koje je preimenovano u '''Živinice'''.&lt;ref name=&quot;promjene&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.]&lt;/ref&gt; 

Godine 1969. osnovana je župa sv. Ivana Krstitelja odvajanjem pojedinih naselja od župe Morančani. Kad je osnovana župa, nije imala crkvu, nego samo tu kapelicu. Namjeravalo se novu župu posvetiti [[Ivan Vianney|sv. Ivanu Vianneyu]], ali prevladalo je da bude sv. Ivan Krstitelj. Župa Živinice pokriva područje samog grada Živinica, [[Barice (Živinice, BiH)|Barice]], [[Lug (Živinice, BiH)|Lug]], okolna naselja/sela, te [[Banovići|Banoviće]], [[Đurđevik]], [[Kladanj]] i [[Stupari|Stupare]].&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

1981. su naselju Živinicama pridružene '''Donje Živinice''' (bivše '''Živinice Hrvatske''').&lt;ref name=&quot;promjene&quot;/&gt; Živinice su do 1985. nosile ime '''Živinice''', a onda im je ime promijenjeno u '''Živinice Grad'''.&lt;ref name=&quot;promjene&quot;/&gt; Iste je godine izdvojen dio naselja koji je s naseljem [[Barice|Baricama]] spojen u novo naselje [[Živinice Donje]].&lt;ref name=&quot;promjene&quot;/&gt;

Trebalo je skoro 20 godina da bi župa dobila pravi sakralni objekt. Jedino su imali kapelicu koju su sagradila braća Tadić. Mise su služene u dvorani današnjeg župnog ureda i kapelici sv. Ante Padovanskog. Župnici su godinama pokušavali započeti gradnju crkve, pišući molbe i Titu osobno. Gradnja vjerskog objekta dopuštena je tek nakon Titove smrti i kad su popustile režimske stiske i titoističke paranoje sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća.  Crkva je sagrađena na nekadašnjem močvarnom području. Moralo se nasipati materijal da se uopće moglo graditi. Crkvi nije bilo dopušteno sagraditi toran zbog blizine zračne luke, ali naknadnim molbama i dozvolama to je omogućeno.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;  Živinička župa danas ima župski zbor od samih početaka, no broj članova varira.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot; /&gt;

=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktirali su s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt; 

U Živinici su se malobrojni Hrvati kojih je bilo tek 7,3 % stanovnika politički organizirali među prvima. Prvih mjeseci 1990. osnovan je prvi inicijativni odbor. U rad HDZBiH se u samom početko uključili podosta broj visokoobrazovanih osoba, u čije je uključenje ulogu imao i lokalni župnik Marko Hrskanović, koji ih je hrabrio u njihovom činjenju prvih koraka ka HDZBiH. U tim početcima pridružila se skupiina nastavnika podrijetlom iz Gruda i Ljubuškog. Osnivačka i izborna skupština održana je 25. kolovoza 1990. godine u crkvenom dvorištu u nazočnosti preko 2000 osoba iz Živinica i okolnih općina. Za predsjednika OO HDZBiH Živinice izabran je [[Ivo Andrić Lužanski]]. Na prvim izborima ušli su u parlament i osvojili tri vijećnička mandata: Ivo Andrić Lužanski, Vlado Tadić i Anto Lučić. OO HDZBiH Živinice bio je parlamentaran do 2000. godine, a zbog promjene demografske strukture u općini 2004. i 2008. godine HDZBiH nije prešao izborni prag. Ivo Andrić Lužanski bio je zastupnik u Županijskoj skupštini, u Federalnom i Državnom parlamentu i predsjednik Federacije BiH. Ivo Andrić Roba od 1990. do 1994. godine obnašao je dužnost predsjednika Izvršnog odbora u Općini Živinice.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

=== Osamostaljenje BiH ===
Godine 1992 osnovana je prva oružana formacija u sjeveroistočnoj Bosni - bojna HVO &quot;[[Živinički sokolovi]]&quot;. Svi su bili dragovoljci. Poslije su u Živinicama osnovane i neke muslimanske vojne formacije. Mnogo Muslimana borilo se u redovima živiničkog HVO i njih šest je dalo svoje živote. Svi imaju spomenik zajedno s ostalih 17 poginulih pripadnika bojne.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;/&gt; Osnivanje HVO-a nije proteklo glatko. U općini Tuzla dogodila se zabrana formiranja HVO. Harisa Redžića je na to pozvao Peru Vasilja, Ivu Andrića Robu i Ivu Andrića Lužanskog neka pristupe formiranju HVO u Živinicama. U roku od jednog dana nakon Redžičeva poziva uslijedio je poziv za formiranje HVO. Mjesni HVO osnovan u velikoj sali općine Živinice u prisustvu: Ive Andrića Lužanskog, Ive Andrića Robe, Pere Vasilja, Zdenke Mišića i Hariza Redžića. 

Grad nije bio na crti bojišta, ali je preživio nekoliko granatiranja.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot; /&gt;
Kroz Živiničke sokolove borilo se 500 vojnika. Cijeli je rat bojna prošla bez ijedne mrlje. Odluka Predsjedništva BiH iz 1993. bila je zapovijed svim jedinicama HVO u tuzlanskoj regiji da se „podčine Armiji BiH“. Svima koji bi odbili poručeno je da će biti tretirani kao paravojne postrojbe. Da bi izbjegli potčinjenje bojna je prešla u sastav 108. brigade Ravne Brčko i tako ostala u sastavu HVO.

Dok je u Hercegovini i Središnjoj Bosni bjesnila rat između Bošnjaka i Hrvata, ovdje nije bilo sukoba, a veliku ulogu u smirivanju situacije u to vrijeme bila je suradnja predstavnicika Armije BiH i fra Petra Matanovića u Tuzli.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/teme/hrvati-zivinica-25-godina-organiziranog-opstanka Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171009112614/http://www.dnevnik.ba/teme/hrvati-zivinica-25-godina-organiziranog-opstanka |date=9. listopada 2017. }} Tvrtko Milović: ''Hrvati Živinica – 25 godina organiziranog opstanka'', 19. ožujka 2017. (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

Kad su pristigle grupice Armije BiH iz enklava Srebrenice, Bratunca i Žepe, počele su sprovoditi teror nad domaćim stanovništvom te isti fizički tući pred vlastitim domovoima i nanositi im teške tjelesne povrdem zatim ih istjerivati iz svojih domova. To su bili prvi napadi na Hrvate i Srbe u Živinicama. Nitko nikad nije odgovarao za te napade, niti za ubojstvo starice u Previlama kod Tuzle koju su napadači ubili tako što su je bacili u bunar, niti za likvidacije desetaka srpskih civila čija tijela su završila u Spreči u Živinicama.&lt;ref&gt;[http://direktno.hr/svijet/dijaspora/lug-i-zivinice-nepoznati-vandali-nasrnuli-su-na-sveto-mjesto-hrvata-90757/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002615/http://direktno.hr/svijet/dijaspora/lug-i-zivinice-nepoznati-vandali-nasrnuli-su-na-sveto-mjesto-hrvata-90757/ |date=23. rujna 2017. }} mpd: ''LUG I ŽIVINICE Nepoznati vandali nasrnuli su na 'sveto mjesto' Hrvata'' 3. srpnja 2017.  (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vandali oskvrnuli&quot;&gt;[http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/vandali-oskvrnuli-spomenik-hrvatskim-zrtvama-kod-zivinica/204103 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002438/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/vandali-oskvrnuli-spomenik-hrvatskim-zrtvama-kod-zivinica/204103 |date=23. rujna 2017. }} R.I: ''Vandali oskvrnuli spomenik hrvatskim žrtvama kod Živinica'' 2. srpnja 2017. (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt; 

Srećom su stvari ostale pod kontrolom. Washingtonski sporazum nije mnogo pomogao. Veljače 1994. Armija BiH donijela je odluku o mobilizaciji. Planirali su unovačisti preostale Hrvate u Armiju BiH, jer više nije postojao HVO u Živinicama. Znajući što im se sprema, a da bi izbjegli scenarij kakav se prošle godine spremao Hrvatima, vojno sposobni Hrvati masovno su pobjegli u strane zemlje. Neki su pobjegli čak i na stranu [[VRS]]. Zbog straha od posljedica većina njih nikad se nije vratila u Živinice.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;/&gt;

=== Živinice poslije rata ===
1996. godine izgrađeno je spomen-obilježje hrvatskim braniteljima u selu Lug, prvo spomen-obilježje pripadnicima HVO-a u Federaciji.&lt;ref name=&quot;25 godina organiziranog&quot;&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} ''Hrvatski glasnik'', br. 243-244, ožujak-travanj 2017.. HMS: ''25 godina organiziranog opstanka'', str. 11 (pristupljeno 22. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt; Ipak, 2001. Hrvati su u općinskom vijeću dobili predstavnika. Hrvatska zajednica Živinica ima oko 2000 stanovnika, što je pola od predratnih 4000. Nadu u bolju budućnost nudi činjenica da nema međuetničkih problema.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;/&gt; 

Na nesreću skupine vođene mržnjom kvare odnose. Nakon rata zabilježeni su brojni napadi na hrvatske svetinje i obilježja i na Hrvate u Tuzlanskoj županiji Soli: premlaćivanje svećenika i pljačke crkve u više navrata. Nepoznati počinitelji istakli su islamističke zastave pod Husinom, u Živinicama su napali hrvatske svatove i trgali hrvatsku zastavu, paljenje štale u Dubravama gdje je izgorjela krava i sto bala sijena, oružani napad s traktorima i automatskim puškama u Petrovićima na Dubravama sa strane pljačkaša ugljena uz povike &quot;Allahu ekber&quot; &quot;selite se ustaše&quot;, isticanje crne islamističke zastave u Morančanima pred Katoličkom crkvom. 1. srpnja 2017. nepoznati su vandali nasrnuli na sveto mjesto živiničkih Hrvata, na spomen park HVO Živinički sokolovi u hrvatskom selu [[Lug (Živinice, BiH)|Lugu]]. Polupali su reflektore, stakla na obližnjoj kući, svijećnjake, svijeće pobacali, kantu s otpadom istresli na spomenik i napravili drugu materijalnu štetu.&lt;ref name=&quot;vandali oskvrnuli&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
U Živinicama je bila metaloprerađivačka (čelične konstrukcije, kontejneri), drvna industrija (pokućstvo), proizvodnja samoljepivih traka, madraca.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt; Osobito se isticao predratni gigant, [[tvornica namještaja Konjuh]]. 

U blizini su izvori mineralne i termalne vode (Toplica).&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt;

== Promet ==
Živinice su postaja na željezničkoj pruzi Doboj – Tuzla – Zvornik (odvojak za Banoviće). Tuzlanska [[zračna luka Dubrave]] je oko 5 km istočno od Živinica,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt; a dijelom se nalazi u općini Živinicama.&lt;ref name=&quot;Kameleon&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/14/zasto-se-medjunarodni-aerodrom-u-dubravama-naziva-tuzla-kad-je-u-zivinicama-dijelom-u-kalesiji/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181027190117/http://radiokameleon.ba/2017/08/14/zasto-se-medjunarodni-aerodrom-u-dubravama-naziva-tuzla-kad-je-u-zivinicama-dijelom-u-kalesiji/ |date=27. listopada 2018. }} Vedran M. : ''Zašto se Međunarodni aerodrom u Dubravama naziva Tuzla kad je u Živinicama, a dijelom u Kalesiji?'', 14. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt; Jugoistočno je športski aerodrom Ciljuge.

== Znamenitosti ==
Znamenitosti:&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;
* Arheološka nalazišta.
* Nekropola stećaka.
* [[Kapelica sv. Ante Padovanskog u Živinicama]], spomenik kulture&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;
* [[Katolička crkva sv. Ivana Krstitelja u Živinicama]], modernističkog planinskog stila.

== Poznate osobe ==
* [[Mirsad Bešlija]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Dragan Perić]], srpski atletičar
* [[Jusuf Nurkić]], bosanskohercegovački košarkaš 
* [[Elvir Rahimić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Boris Živković]], hrvatski nogometaš

== Spomenici i znamenitosti ==
* Spomenik [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]]

== Obrazovanje ==
* Prva osnovna škola
* Druga osnovna škola
* Mješoviti Srednjoškolski centar
* Gimnazija Živinice
* OŠ Đurđevik
* OŠ Dubrave
* OŠ Višća
* OŠ Šerići
* OŠ G.Živinice
* OŠ Bašigovci
* OŠ Gračanica

== Kultura ==
* KUD Živinice

== Šport ==

* Rukometni klub Konjuh 
* Ženski rukometni klub Živinice 
* [[NK Slaven Živinice|Nogometni klub Slaven]]
* [[NK Priluk|Nogometni klub Priluk]] 
* KK Živinice 
* KK Spartans 
* Bokserski klub Živinice
*Ženski fudbalski klub Fortuna 
*Karate klub Konjuh

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zivinice.ba www.zivinice.ba - Živinice Portal]
* https://www.zivinice-carsija.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921170420/https://www.zivinice-carsija.com/ |date=21. rujna 2019. }}
* www.basigovci.com 

{{Živinice}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Živinice| ]]</text>
      <sha1>muiow3evpwa1rs61ix72fzuqa7lq58b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520798</id>
      <parentid>7520797</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:22:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Quinlan83</username>
        <id>234947</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Jeremiahlogan|Jeremiahlogan]] ([[User talk:Jeremiahlogan|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>7458359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34774" sha1="2qiyb5l42dsg1wvrow0so3d88btgzmo" xml:space="preserve">{{NPOV/provjeriti|autor=Soljenko}}
{{dz}}
{{Općina FBiH
|ime             = Živinice
|županija        = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|centar          = Živinice
|karta           = Zivinice Municipality Location.png
|načelnik        = Began Muhić (SDA)
|površina        = 291 km
|stanovništvo    = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;61.201 (2013.)
|gustoća         = 188 stanovnika na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|
}}

'''Živinice''' su [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==
'''Živinice (Živinice Grad)''' su grad u sjevero-istočnoj Bosni, približno 10 km jugozapadno od [[Tuzla|Tuzle]]. Leži na obalama rijeka [[Oskova|Oskove]] i [[Gostelja|Gostelje]], na 219 m apsolutne visine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/67770 Živinice] Hrvatska enciklopedija, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

== Nastanak imena ==
Tri su inačice postanka imena Živinica. Po prvoj, [[Vladislav Skarić|Vladislava Skarića]], selo Živinice bilo je u granicama župe Soli kao starina vlastelina Radivoja Živinčića. Prema drugoj, [[Adem Handžić|Adema Handžića]], selo u doba dolaska Turaka nije se nazivalo Živinice nego Tatarice. Naziv Živinice je po toj teoriji je poznijeg nadnevka. Turci u jednom dokumentu spominju Tatar-bazen u okolici Tuzle iz koga je u to doba vađeno kvalitetno željezo od kojeg su se pravile sablje. Treća inačica, [[Muhamed Hadžijahić|Muhameda Hadžijahića]], jest da su se Živinice zvale Uskopči, vjerojatno Oskovci u nahiji Tuzla. U Tuzlanskoj nahiji postojalo je mjesto koje se zvalo Uskopči ili slično Oskovci. Sigurno je da naziv Živinice nije stariji od 18. stoljeća, jer ga nema u popisima iz 1548. i 1600.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;&gt;[http://zurnalizam.blogspot.hr/2013/03/spasi-sveti-ivo-u-zivinicama-spasi.html Novinarstvo!!!] ''Spasi, sveti Ivo u Živinicama, spasi narod svoj'' 6. ožujka 2013. (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Živinice}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Živinice imala je 54.783 stanovnika, raspoređenih u 29 naselja.&lt;ref name=&quot;statistički bilten&quot;&gt; Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot;&gt; internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Živinice'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani''' 
|44.017 (80,34 %) 
|38.433 (79,21 %)
|32.319 (80,12 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3976 (7,25 %)
|4540 (9,35 %)
|4404 (10,91 %)
|-
|'''Srbi''' 
|3525 (6,43 %) 
|3284 (6,76 %)
|3133 (7,76 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|2130 (3,88 %)
|1710 (3,52 %)
|147 (0,36 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1135 (2,07 %)
|548 (1,12 %)
|332 (0,82 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''54.783'''
|'''48.515'''
|'''40.335'''
|}

Kod Živinica je veliko romsko naselje. Jedna je od rijetkih općina u BiH u kojoj je više Roma nego Hrvata i Srba zajedno. Nacionalna slika još više je izmijenjena doseljavanjem izbjeglica iz istočne Bosne, Roma iz Italije i iseljavanjem Hrvata. Hrvati danas žive u raštrkanim naseljima. Doseljenici iz Srebrenice, Vlasenice, Bratunca i drugi kupuju zemlju od Hrvata i grade kuće. Nekad je skoro sva zemlja oko crkve bila katolička. Danas je oko crkve većina muslimana.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

====Živinice (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

1991. je u Živinicama bilo 11 947 st. 2013. godine popisano je 17 495 st.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt; 

Stanovništvo naselja Živinice:&lt;ref name=&quot;statistički bilten&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot;/&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Živinice'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|7083 (59,28 %) 
|4077 (51,23 %)
|3106 (57,24 %)
|-
|'''Srbi'''
|1597 (13,36 %) 
|1137 (14,28 %)
|815 (15,02 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1552 (12,99 %)
|1475 (18,53 %)
|1326 (24,43 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1276 (10,68 %)
|1113 (13,98 %)
|61 (1,12 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|439 (3,67 %)
|155 (1,94 %)
|118 (2,17 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''11.947'''
|'''7957'''
|'''5426'''
|}

== Naseljena mjesta ==

* [[Bašigovci]], 
* [[Brnjica (Živinice, BiH)|Brnjica]], 
* [[Djedino]], 
* [[Dubrave Donje]], 
* [[Dubrave Gornje]], 
* [[Dunajevići]], 
* [[Đurđevik]], 
* [[Gračanica (Živinice, BiH)|Gračanica]], 
* [[Kovači (Živinice, BiH)|Kovači]], 
* [[Kršići]], 
* [[Kuljan]], 
* [[Lukavica Donja]], 
* [[Lukavica Gornja]], 
* [[Odorovići]], 
* [[Priluk (Živinice, BiH)|Priluk]],
* [[Podgajevi]] 
* [[Spreča (Živinice, BiH)|Spreča]], 
* [[Suha (Živinice, BiH)|Suha]], 
* [[Svojat]],
* [[Šarenjak]] 
* [[Šerići (Živinice, BiH)|Šerići]], 
* [[Tupković Donji]], 
* [[Tupković Gornji]], 
* [[Višća Donja]], 
* [[Višća Gornja]], 
* [[Vrnojevići]], 
* [[Zelenika (Živinice, BiH)|Zelenika]], 
* [[Zukići (Živinice, BiH)|Zukići]], 
* [[Živinice]], 
* [[Živinice Donje]] i 
* [[Živinice Gornje]].

== Uprava ==
&lt;!-- vidjeti valja li išta odo ovoga nadrobljenog:

Općina Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, broj:28/59, 19. juna 1959.godine. Danas obuhvata područje od oko 300 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na kome trenutno skupa s prognaničkom populacijom živi oko 75.000 stanovnika. Na području općine konstituisano je 26 mjesnih zajednica, od kojih četiri čine gradsko naselje. Prema procjenama, u gradu i prigradskim naseljima živi oko 23.000 stanovnika, što je u odnosu na predratni period skoro udvostručen broj.

== Nadležnosti općine ==

Iako je, prema odredbama pozitivnih zakonskih propisa, općina osnovna jedinica lokalne samouprave, mnoge funkcije od vitalnog interesa za građane, vještački su izopćene na više nivoe. Građani ipak, čak oko 80 % svojih potreba, ostvaruju u općini. U dosadašnjoj primjeni Zakona o lokalnoj samoupravi, ishitrena i često nefunkcionalna rješenja nametnuta od strane Međunarodne zajednice, pokazala su čitav niz slabosti. Ovih dana, razmatra se promjena ustavnih odredbi koje definišu općinu, a do kraja aprila je rok kada treba okončati i promjene odgovarajućih
zakonskih propisa koji će općini dati više ovlaštenja, ali i veći dio kolača u raspodjeli javnih prihoda. 

Prema članu 20. Statuta, općina je nadležna da: 
1. Osigurava uslove za poštovanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu s Ustavom, Zakonom i Statutom općine. 
2. Osigurava lokalne potrebe stanovništva, u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, kulturi, fizičkoj kulturi i sportu.
3. Provodi propise iz oblasti prostornog planiranja. 
4. Osigurava provodjenje porezne politike i potreba finansiranja sredstava za funkcionisanje općine, 
5. Osigurava uspostavljanje i održavanje premjera i katastra nekretnina, 
6. Upravlja općinskom imovinom,
7. Obavlja komunalne i druge uslužne djelatnosti i stara se o izgradnji, održavanju i korištenju lokalnih puteva, ulica, mostova, i drugih objekata lokalne infrastrukture, 
8. Osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti rada, zapošljavanja i socijalne politike, 
9. Vodi brigu o turističkim resursima općine i o zaštiti okoliša, 
10. Osigurava korištenje i upravljanje lokalnim gradjevinskim zemljištem, 
11. Osigurava zaštitu i uredjenje čovjekove okoline,
12. Upravlja gradskim grobljem i dobrima od općeg interesa,
13. Organizuje zaštitu od požara i drugih elementarnih nepogoda, 
14. Osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica ,
15. Osigurava matične i druge evidencije o ličnim stanjima gradjana,
16. Obavlja upravne poslove iz djelokruga Općine, 
17. Osniva javne ustanove i druga pravna lica za zadovoljenje raznih potreba stanovništva, 
18. Osigurava izvršavanje i drugih poslova u skladu sa Zakonom.

U okviru navedenih prava i dužnosti općine, Općinski načelnik je nosilac izvršne vlasti, čije se nadležnosti prema Statutu mogu kondenzovati u sljedeća dva djelokruga:
a) da provodi općinsku politiku i izvršava općinske (i druge) propise,
b) da osigurava i izvršava općini prenesene poslove putem službi za upravu,
osim ove obaveze, posebnim članom naglašena je i nadležnost Općinskog načelnika u predstavljanju i zastupanju općine Živinice.
--&gt;

== Povijest ==
=== Stari vijek ===
Na širem lokalitetu živjeli su [[Iliri]], [[Kelti]], [[Stara Grčka|Grci]], [[Rimljani]].

=== Srednji vijek ===
U sedmom stoljeću trajno se nastanjuju [[Slaveni|slavenska]] plemena.

Na širem području Tuzle, u koje spada i živinički kraj nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;  [[950.]] godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spominje grad '''Salinae''', današnju Tuzlu, a oblast Soli kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav Bosne ušla je približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

[[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; U sastavu [[Bosna (država)|Bosanske države]], oblasti [[Gostilj]], [[Dramešin]] i [[Soli]] kao samostalnih političkih jedinica do dolaska Turaka u Bosnu gubile su te atribute. Naselje Živinice kao urbana lokacija nastala je vjerojatno u 18. stoljeću. Postojanje prvih srednjovjekovnih utvrda “[[Gradina (Nevrenča)|Gradine]]” u Nevrenči, “[[Grad Jasičak|Grada Jasička]]” iznad Bašigovaca, “[[Džebarska gradina|Džebarske gradine]]”, “[[Grad-Čaršija|Grada Čaršije]]” iznad Gornje Višće i mnogi stećci, ukazuju na činjenicu da su okolna naselja znatno starijeg nastanka.

Prvi zapisi o stećcima datiraju iz prve polovine 14. stoljeća. Južni i istočni dijelovi područja Živinica naročito su bogati [[nekropola]]ma i [[stećci]]ma. Registrirano je oko 25 nekropola i desetak stećaka samaca u Donjoj Lukavici. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima, posebnu pažnju predstavlja stećak “Vrpolje” u Đurđeviku, koji je ujedno i jedini stećak s pisanim tekstom.

U prošlosti su živiničke katolike i katolike okolnih mjesta pastroralno opsluživali [[franjevci]]. Pripadali su župi Soli.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

==== Osmanska vremena ====
Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]], kojoj pripada područje Živinica, i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. soljanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Naselju Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa, koja je opsluživala područje Živinica, nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Najkasnije do 1730. Donja Tuzla, kojoj su pripadale Živinice, postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]]. Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

=== Novi vijek ===
==== Austro-Ugarska  ====
Austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak obližnjoj Tuzli, čija je blizina stvarala preduvjet prelijvanja napretka i na Živinice. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je obližnju Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.
&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Anto i Mijo Tadić 1912. sagradili su na svojoj zemlji [[Kapelica sv. Ante Padovanskoga u Živinicama|kapelicu sv. Ante Padovanskoga]] u središtu grada i darovali je Katoličkoj Crkvi. Kapelica je najstariji sačuvani katolički sakralni objekt sagrađen od čvrstih materijala.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
Još 1920ih rodila se želja za osnutkom samostalne župe u Živinicama. Jaki pastoralni razlozi pravdali su želju, jer je matična župa u [[Morančani]]ma bila prevelika, prostirući se u promjeru od pedesetak kilometara promjera s više od 12.000 vjernika.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;
Živinice su bile u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinskih sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u susjednu Tuzlu ušle su njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Živinice su bile unutar [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]], unutar kotara Tuzla, sve do prestanka postojanja NDH.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt; Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoj nadzor staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; 

Od rujna 1944. u sastavu je druge Jugoslavije, kao dio SR Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Jeseni 1944. u Živinicama je osnovan Živinički bataljon. Izdvajanjem boraca iz 18. istočnobosanske hrvatske brigade, s [[Mijo Kerošević|Mijom Keroševićem Gujom]] formiran je Živinički bataljon. Zadaća bataljona bila je radi skrbi o redu i sigurnosti u ovom području te borba protiv zelenokadrovaca, ustaša i četnika, tada poprilično brojnih u ovom kraju. Zapovjedni i rukovodni kadar dala je [[Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada|18. hrvatska brigada]], kao i na kadar u zapovjedništvu mjesta i zapovjedništvu područja. Sjedište bataljona bilo je u Živinicama. Organizaciju je sproveo Mijo Kerošević, a za zapovjednika bataljona postavljen je Ilija Blažević iz Husina, zapovjednik prve čete bio je Mijo Pranjić iz Par Sela, druge čete Košta Pantić iz Boljanića i treće čete Mujko Đulović iz Pasaca. Bataljon je krstario od Živinica do Bišine. Otkrio je i razbio veću skupinu četnika koja se namjeravala prebaciti prema Ozrenu, razbio zelenokadrovce kojima je bilo sjedište u selu Hrvatima a koji su se namjeravali probiti prema Gračanici i Doboju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/251_3.pdf znaci.org] Gl. i odg. urednik Dževad Pašić. ''18. hrvatska istočnobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada'', Stjepan Marić: U Živiničkom bataljonu, str. 486-7, Tuzla, 1988. (pristupljeno 21. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
U socijalizmu je postojalo naselje '''Živinice Tvornica''' koje je preimenovano u '''Živinice'''.&lt;ref name=&quot;promjene&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.]&lt;/ref&gt; 

Godine 1969. osnovana je župa sv. Ivana Krstitelja odvajanjem pojedinih naselja od župe Morančani. Kad je osnovana župa, nije imala crkvu, nego samo tu kapelicu. Namjeravalo se novu župu posvetiti [[Ivan Vianney|sv. Ivanu Vianneyu]], ali prevladalo je da bude sv. Ivan Krstitelj. Župa Živinice pokriva područje samog grada Živinica, [[Barice (Živinice, BiH)|Barice]], [[Lug (Živinice, BiH)|Lug]], okolna naselja/sela, te [[Banovići|Banoviće]], [[Đurđevik]], [[Kladanj]] i [[Stupari|Stupare]].&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;

1981. su naselju Živinicama pridružene '''Donje Živinice''' (bivše '''Živinice Hrvatske''').&lt;ref name=&quot;promjene&quot;/&gt; Živinice su do 1985. nosile ime '''Živinice''', a onda im je ime promijenjeno u '''Živinice Grad'''.&lt;ref name=&quot;promjene&quot;/&gt; Iste je godine izdvojen dio naselja koji je s naseljem [[Barice|Baricama]] spojen u novo naselje [[Živinice Donje]].&lt;ref name=&quot;promjene&quot;/&gt;

Trebalo je skoro 20 godina da bi župa dobila pravi sakralni objekt. Jedino su imali kapelicu koju su sagradila braća Tadić. Mise su služene u dvorani današnjeg župnog ureda i kapelici sv. Ante Padovanskog. Župnici su godinama pokušavali započeti gradnju crkve, pišući molbe i Titu osobno. Gradnja vjerskog objekta dopuštena je tek nakon Titove smrti i kad su popustile režimske stiske i titoističke paranoje sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća.  Crkva je sagrađena na nekadašnjem močvarnom području. Moralo se nasipati materijal da se uopće moglo graditi. Crkvi nije bilo dopušteno sagraditi toran zbog blizine zračne luke, ali naknadnim molbama i dozvolama to je omogućeno.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;  Živinička župa danas ima župski zbor od samih početaka, no broj članova varira.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot; /&gt;

=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktirali su s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt; 

U Živinici su se malobrojni Hrvati kojih je bilo tek 7,3 % stanovnika politički organizirali među prvima. Prvih mjeseci 1990. osnovan je prvi inicijativni odbor. U rad HDZBiH se u samom početko uključili podosta broj visokoobrazovanih osoba, u čije je uključenje ulogu imao i lokalni župnik Marko Hrskanović, koji ih je hrabrio u njihovom činjenju prvih koraka ka HDZBiH. U tim početcima pridružila se skupiina nastavnika podrijetlom iz Gruda i Ljubuškog. Osnivačka i izborna skupština održana je 25. kolovoza 1990. godine u crkvenom dvorištu u nazočnosti preko 2000 osoba iz Živinica i okolnih općina. Za predsjednika OO HDZBiH Živinice izabran je [[Ivo Andrić Lužanski]]. Na prvim izborima ušli su u parlament i osvojili tri vijećnička mandata: Ivo Andrić Lužanski, Vlado Tadić i Anto Lučić. OO HDZBiH Živinice bio je parlamentaran do 2000. godine, a zbog promjene demografske strukture u općini 2004. i 2008. godine HDZBiH nije prešao izborni prag. Ivo Andrić Lužanski bio je zastupnik u Županijskoj skupštini, u Federalnom i Državnom parlamentu i predsjednik Federacije BiH. Ivo Andrić Roba od 1990. do 1994. godine obnašao je dužnost predsjednika Izvršnog odbora u Općini Živinice.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

=== Osamostaljenje BiH ===
Godine 1992 osnovana je prva oružana formacija u sjeveroistočnoj Bosni - bojna HVO &quot;[[Živinički sokolovi]]&quot;. Svi su bili dragovoljci. Poslije su u Živinicama osnovane i neke muslimanske vojne formacije. Mnogo Muslimana borilo se u redovima živiničkog HVO i njih šest je dalo svoje živote. Svi imaju spomenik zajedno s ostalih 17 poginulih pripadnika bojne.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;/&gt; Osnivanje HVO-a nije proteklo glatko. U općini Tuzla dogodila se zabrana formiranja HVO. Harisa Redžića je na to pozvao Peru Vasilja, Ivu Andrića Robu i Ivu Andrića Lužanskog neka pristupe formiranju HVO u Živinicama. U roku od jednog dana nakon Redžičeva poziva uslijedio je poziv za formiranje HVO. Mjesni HVO osnovan u velikoj sali općine Živinice u prisustvu: Ive Andrića Lužanskog, Ive Andrića Robe, Pere Vasilja, Zdenke Mišića i Hariza Redžića. 

Grad nije bio na crti bojišta, ali je preživio nekoliko granatiranja.&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot; /&gt;
Kroz Živiničke sokolove borilo se 500 vojnika. Cijeli je rat bojna prošla bez ijedne mrlje. Odluka Predsjedništva BiH iz 1993. bila je zapovijed svim jedinicama HVO u tuzlanskoj regiji da se „podčine Armiji BiH“. Svima koji bi odbili poručeno je da će biti tretirani kao paravojne postrojbe. Da bi izbjegli potčinjenje bojna je prešla u sastav 108. brigade Ravne Brčko i tako ostala u sastavu HVO.

Dok je u Hercegovini i Središnjoj Bosni bjesnila rat između Bošnjaka i Hrvata, ovdje nije bilo sukoba, a veliku ulogu u smirivanju situacije u to vrijeme bila je suradnja predstavnicika Armije BiH i fra Petra Matanovića u Tuzli.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/teme/hrvati-zivinica-25-godina-organiziranog-opstanka Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171009112614/http://www.dnevnik.ba/teme/hrvati-zivinica-25-godina-organiziranog-opstanka |date=9. listopada 2017. }} Tvrtko Milović: ''Hrvati Živinica – 25 godina organiziranog opstanka'', 19. ožujka 2017. (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

Kad su pristigle grupice Armije BiH iz enklava Srebrenice, Bratunca i Žepe, počele su sprovoditi teror nad domaćim stanovništvom te isti fizički tući pred vlastitim domovoima i nanositi im teške tjelesne povrdem zatim ih istjerivati iz svojih domova. To su bili prvi napadi na Hrvate i Srbe u Živinicama. Nitko nikad nije odgovarao za te napade, niti za ubojstvo starice u Previlama kod Tuzle koju su napadači ubili tako što su je bacili u bunar, niti za likvidacije desetaka srpskih civila čija tijela su završila u Spreči u Živinicama.&lt;ref&gt;[http://direktno.hr/svijet/dijaspora/lug-i-zivinice-nepoznati-vandali-nasrnuli-su-na-sveto-mjesto-hrvata-90757/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002615/http://direktno.hr/svijet/dijaspora/lug-i-zivinice-nepoznati-vandali-nasrnuli-su-na-sveto-mjesto-hrvata-90757/ |date=23. rujna 2017. }} mpd: ''LUG I ŽIVINICE Nepoznati vandali nasrnuli su na 'sveto mjesto' Hrvata'' 3. srpnja 2017.  (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vandali oskvrnuli&quot;&gt;[http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/vandali-oskvrnuli-spomenik-hrvatskim-zrtvama-kod-zivinica/204103 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002438/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/vandali-oskvrnuli-spomenik-hrvatskim-zrtvama-kod-zivinica/204103 |date=23. rujna 2017. }} R.I: ''Vandali oskvrnuli spomenik hrvatskim žrtvama kod Živinica'' 2. srpnja 2017. (pristupljeno 22. rujna 2017.)&lt;/ref&gt; 

Srećom su stvari ostale pod kontrolom. Washingtonski sporazum nije mnogo pomogao. Veljače 1994. Armija BiH donijela je odluku o mobilizaciji. Planirali su unovačisti preostale Hrvate u Armiju BiH, jer više nije postojao HVO u Živinicama. Znajući što im se sprema, a da bi izbjegli scenarij kakav se prošle godine spremao Hrvatima, vojno sposobni Hrvati masovno su pobjegli u strane zemlje. Neki su pobjegli čak i na stranu [[VRS]]. Zbog straha od posljedica većina njih nikad se nije vratila u Živinice.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;/&gt;

=== Živinice poslije rata ===
1996. godine izgrađeno je spomen-obilježje hrvatskim braniteljima u selu Lug, prvo spomen-obilježje pripadnicima HVO-a u Federaciji.&lt;ref name=&quot;25 godina organiziranog&quot;&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} ''Hrvatski glasnik'', br. 243-244, ožujak-travanj 2017.. HMS: ''25 godina organiziranog opstanka'', str. 11 (pristupljeno 22. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt; Ipak, 2001. Hrvati su u općinskom vijeću dobili predstavnika. Hrvatska zajednica Živinica ima oko 2000 stanovnika, što je pola od predratnih 4000. Nadu u bolju budućnost nudi činjenica da nema međuetničkih problema.&lt;ref name=&quot;25 godina&quot;/&gt; 

Na nesreću skupine vođene mržnjom kvare odnose. Nakon rata zabilježeni su brojni napadi na hrvatske svetinje i obilježja i na Hrvate u Tuzlanskoj županiji Soli: premlaćivanje svećenika i pljačke crkve u više navrata. Nepoznati počinitelji istakli su islamističke zastave pod Husinom, u Živinicama su napali hrvatske svatove i trgali hrvatsku zastavu, paljenje štale u Dubravama gdje je izgorjela krava i sto bala sijena, oružani napad s traktorima i automatskim puškama u Petrovićima na Dubravama sa strane pljačkaša ugljena uz povike &quot;Allahu ekber&quot; &quot;selite se ustaše&quot;, isticanje crne islamističke zastave u Morančanima pred Katoličkom crkvom. 1. srpnja 2017. nepoznati su vandali nasrnuli na sveto mjesto živiničkih Hrvata, na spomen park HVO Živinički sokolovi u hrvatskom selu [[Lug (Živinice, BiH)|Lugu]]. Polupali su reflektore, stakla na obližnjoj kući, svijećnjake, svijeće pobacali, kantu s otpadom istresli na spomenik i napravili drugu materijalnu štetu.&lt;ref name=&quot;vandali oskvrnuli&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
U Živinicama je bila metaloprerađivačka (čelične konstrukcije, kontejneri), drvna industrija (pokućstvo), proizvodnja samoljepivih traka, madraca.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt; Osobito se isticao predratni gigant, [[tvornica namještaja Konjuh]]. 

U blizini su izvori mineralne i termalne vode (Toplica).&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt;

== Promet ==
Živinice su postaja na željezničkoj pruzi Doboj – Tuzla – Zvornik (odvojak za Banoviće). Tuzlanska [[zračna luka Dubrave]] je oko 5 km istočno od Živinica,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt; a dijelom se nalazi u općini Živinicama.&lt;ref name=&quot;Kameleon&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/14/zasto-se-medjunarodni-aerodrom-u-dubravama-naziva-tuzla-kad-je-u-zivinicama-dijelom-u-kalesiji/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181027190117/http://radiokameleon.ba/2017/08/14/zasto-se-medjunarodni-aerodrom-u-dubravama-naziva-tuzla-kad-je-u-zivinicama-dijelom-u-kalesiji/ |date=27. listopada 2018. }} Vedran M. : ''Zašto se Međunarodni aerodrom u Dubravama naziva Tuzla kad je u Živinicama, a dijelom u Kalesiji?'', 14. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)&lt;/ref&gt; Jugoistočno je športski aerodrom Ciljuge.

== Znamenitosti ==
Znamenitosti:&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;
* Arheološka nalazišta.
* Nekropola stećaka.
* [[Kapelica sv. Ante Padovanskog u Živinicama]], spomenik kulture&lt;ref name=&quot;novinarstvo&quot;/&gt;
* [[Katolička crkva sv. Ivana Krstitelja u Živinicama]], modernističkog planinskog stila.

== Poznate osobe ==
* [[Mirsad Bešlija]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Dragan Perić]], srpski atletičar
* [[Jusuf Nurkić]], bosanskohercegovački košarkaš 
* [[Elvir Rahimić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Boris Živković]], hrvatski nogometaš

== Spomenici i znamenitosti ==
* Spomenik [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]]

== Obrazovanje ==
* Prva osnovna škola
* Druga osnovna škola
* Mješoviti Srednjoškolski centar
* Gimnazija Živinice
* OŠ Đurđevik
* OŠ Dubrave
* OŠ Višća
* OŠ Šerići
* OŠ G.Živinice
* OŠ Bašigovci
* OŠ Gračanica

== Kultura ==
* KUD Živinice

== Šport ==

* Rukometni klub Konjuh 
* Ženski rukometni klub Živinice 
* [[NK Slaven Živinice|Nogometni klub Slaven]]
* [[NK Priluk|Nogometni klub Priluk]] 
* KK Živinice 
* KK Spartans 
* Bokserski klub Živinice
*Ženski fudbalski klub Fortuna 
*Karate klub Konjuh

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zivinice.ba www.zivinice.ba - Živinice Portal]
* https://www.zivinice-carsija.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921170420/https://www.zivinice-carsija.com/ |date=21. rujna 2019. }}
* www.basigovci.com 

{{Živinice}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Živinice| ]]</text>
      <sha1>2qiyb5l42dsg1wvrow0so3d88btgzmo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protestantizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26583</id>
    <revision>
      <id>7520846</id>
      <parentid>7360208</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:44:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15173" sha1="t1vymp7dm64ydxsddmub307zn9tsq70" xml:space="preserve">{{Kršćanstvo|expanded=no}}
'''Protestantizam''' je naziv za sva [[Kršćanstvo|kršćanska]] vjerska učenja koja su se odijelila od [[Katolicizam|katolicizma]] nakon [[Reformacija|reformacije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Izvorno je bila obilježena naglašavanjem vjerovanja u opravdanje po vjeri, u svećenstvo svih svetih, tj. vjernika i u autoritet [[Biblija|Biblije]]. Protestanti odbacuju [[Papa#Stav o papi u protestantskim crkvama|autoritet Pape]].

Glavne protestantske grupe su: 

* [[Luterani|Evangeličko-luteranske crkve]],
* [[reformirane crkve]] (koristi se ponekad termin &quot;kalvinisti&quot;), 
* [[Anglikanstvo|Anglikanci]], 
* [[Evangeličke slobodne crkve]] sebe ubrajaju u protestantizam i sebe smatraju &quot;nasljednicima reformacije&quot;. Tu se, primjerice, pribrajaju adventisti, [[baptisti]], [[metodisti]] i [[evanđeosko-pentekostna crkva|evanđeosko-pentekostne crkve]] .

Osim navedenih glavnih denominacija, nazivom &quot;protestanti&quot; obuhvaćene su i razne manje ili novije vjerske grupe poput [[Anabaptisti|anabaptista]], [[Indenpendentisti|independentista]], [[Kvekeri|kvekera]] (Društvo prijatelja), [[Metodisti|metodista]], [[Pentekostalizam|pentekostalaca]], [[Adventisti sedmog dana|adventista]] i vrlo velikog broja drugih.

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici [[kršćanstvo|kršćanske]] [[konfesija|konfesije]] nastale na  [[njemački jezik|njemačkom]] govornom području u vrijeme [[reformacija|reformacije]], pa se stoga povezuju prije svega s [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i [[Philipp Melanchthon]]om, začetnicima [[Luterani|luteranstva]]; te s [[Huldrych Zwingli|Huldrychom Zwinglijem]] i [[Jean Calvin|Jeanom Calvinom]] koji su reformaciju započeli u [[Švicarska|Švicarskoj]] i začetnici su druge osnovne protestantske grane - [[Kalvinizam|kalvinizma]]. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve. U narednim su desetljećima anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije.

== Povijest ==

Pojam &quot;protestanti&quot; potječe od [[Speyerski protest|Speyerskog protesta]] [[evangelički staleži|evangeličkih staleža]] na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio [[1529.]] Protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz [[1526.]] kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjesti za pojedinca. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih područja vladanja prožetih katolicizmom, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. Primjerice, [[Hugenotski ratovi]] u [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tridesetogodišnji rat]] koji je zahvatio cijelu [[Europa|Europu]], a naročito [[Njemačka|Njemačku]]. Tek [[Augsburški vjerski mir|Augsburškim vjerskim mirom]] [[1555.]] i [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] iz [[1648.]] protestantizam je dobio konačno službeno priznanje.

=== Podjele i ekstremisti među protestantima ===

Za vrijeme širenja protestantizma došlo je do širenja i mnogih sljedbi među samim pripadnicima reformacije. Tako je [[1534.]] na vlast u Münsteru došao Jan Matthys, začetnik i propovjednik [[anabaptizam|anabaptizma]]. Iz grada je prognao sve katolike, nakon što su Matthysa umjereniji sljedbenici odgovorili od ubijanja svih nepokornih. Konfiscirao je sva njihova dobra, prekrstio sve one koji su ostali u gradu, zabranio privatno vlasništvo, uključujući i posjedovanje novca, te spalio sve knjige osim Biblije. Matthysov nasljednik, Jan Bockelson, uveo je u Münsteru obaveznu [[poligamija|poligamiju]] i oženio se s 15 žena, među kojima i udovicom Matthysovom. Njegov suradnik Rothman zadovoljio se sa samo devet žena. Ovaj nasilno provođen zakon naišao je na snažan otpor. Pobuna je krvavo ugušena, a sve žene koje su odbile prisilno vjenčanje bile su podvrgnute strašnim mukama i pobijene.

Već za Lutherova života došlo je do oštrih podjela i sukoba među reformatorima. Godine [[1552.]] Luther je intervenirao kako bi zaustavio ekstremizam Anreasa Bodensteina i krajnjih fanatika okupljenih oko Nicholasa Storcha koji su se nazivali abecedarijanima ili prorocima iz Zwickaua.

Godine [[1525.]] dogodila se seljačka buna koju su krvavo ugušili Thomas Münster i Heinrich Pfeiffer. Luthera je to navelo na traženje pomoći od državne vlasti u širenju reformacija, kako ne bi došlo do budućih sličnih ispada njegovih sljedbenika. No, podjele su se nastavile. Godine [[1529.]] održan je »Razgovor u [[Marburg]]u«, gdje su se produbile razlike između Luthera i Zwinglija po pitanju [[Euharistija|Euharistije]]. Raskol između luterana i zvinglijevaca postao je konačan predstavljanjem Augsburške ispovijesti [[1530.]]

&lt;!--(Zakomentirani tekst koji slijedi djelomično je na srpskom i treba ga prevesti i rasporediti informacije na odgovarajuća mjesta u članku. Ovdje to ne može stajati.)
Protestantizam se od Njemačke (pomažu njemački knezovi; Luterani stječu jednaka prava kao Rimokatolici) proširio i na druge zemlje poput: 
Francuske – pod Kalvinovim utjecajem reformacija prodire u Francusku još 1555. god. i tu se veoma brzo transformira u politički pokret. Masakrirani 1572. godine na noć Svetoga Vartolomeja, reformati su zatim zaštićeni 1589. godine od protestanta Henrika IV i priznati &quot;Nantskim ediktom&quot; 
1598. godine. 

Engleske – 1534. kralj Henrik VIII proglašava sebe poglavarom Anglikanske Crkve, odbacivši tako autoritet pape Klimenta P (1523-1534), koji je 1532. poništio njegov razvod od Katarine Aragonske.
te i u Nizozemsku, Švicarsku, Češku, Mađarsku te Skandinavske zemlje poput Danske i Norveške.--&gt;
=== Podjele nakon Lutherove smrti ===

Zbog nedostatka središnje uprave i potpunog negiranja tradicije i oslanjanja samo na vlastita tumačenja Biblije, među Lutherovim sljedbenicima nastavile su se podjele i nakon njegove smrti. Kao vođa protestantizma u to doba profilirao se [[Philipp Melanchton]] koji je zastupao umjerenu struju. Nasuprot njemu bili su puristi, među kojima se isticao  [[Matija Vlačić Ilirik]], i ubikvitarijanci Johannesa Brenza.

Bilo je i drugih struja, poput antonomijanaca Johanna Agricole, pravca »progresivnog posvećenja duše« Andreasa Hosemanna (Osiander), ili ektremne duhovne mistike Caspara Scwenckfelda von Ossiga.

Nakon [[1580.]] luteranski pravac protestantizma razvio se prema dogmatskom ustaljivanju i strogom obdržavanju izvanjskih pravila vjerničkoga života, što je dovelo do pojave pijetizma u 17. i 18. stoljeću, koji su predvodili Johannes Arndt, Philipp Jakob Spener i Jean de Labadie.

Godine [[1817.]] Fridrih Vilhelm III. Pruski odredio je spajanje kalvinista i luterana u jednu Crkvu, što su potom slijedile i ostale njemačke države, no onda su se odvojili tzv. staroluterani.

Danas je prepoznatljiva podjela među starijim protestantskim zajednicima (eng. &quot;mainline&quot; ili &quot;mainstream&quot;) među kojima su [[Luterani]], [[Kalvinizam|Reformirani]], [[Metodisti]] i [[Baptisti]], od velikog broja novijih protestantskih vjerskih zajednica, među kojima se ističu Pentekostalci. Međutim postoji razumijevanje među protestantima da su njihove zajednice srodne.

=== Uloga protestanata u nacizmu ===

Za razliku od Rimokatoličke crkve - koja je sklopila konkordat s Hitlerovom vladom 1933. godine (Reichskonkordat), ali je u papinskog enciklici ''Mit Brennender Sorge'' iz 1937. također osudila nacističku ideologiju - protestanti nisu imali centralnu upravu koja je mogla nametnuti svoj stav prema vlasti. Neki protestanti podržali su dolazak Hitlera na vlast i izjednačavali su svoje nacionalne interese sa svojom vjerom. Tako je već [[1933.]] osnovana ''[[Njemačka evangelička Crkva]]'' (tzv. ''Deutsche Christen'', »Njemački kršćani«) kojima je na čelu bio »Reichsbischof« [[Ludwig Müller]] ([[1883.]] – [[1946.]]), a nauk joj je duboko bio utopljen u [[rasizam]] i glorificiranje [[arijanstvo|arijanske]] čistoće.

No, mnogi su vodeći protestantski teolozi, kao na primjer [[Paul Tillich]], odupirali se pokušajima nacista da upotrijebe protestantske crkve za svoju propagandu. Znamenita osoba, pastor i teolog, [[Dietrich Boenhoffer]] protivio se nacističkom režimu i to je platio životom. Naime, nacisti su ga osudili na smrt vješanjem pred sam kraj rata. Razmatra se njegova razina upletenosti u pokušaju izvođenja atentata na Hitlera. On je vjerojatno jedna od najistaknutijih osoba koja se protivila tom režimu na područjima gdje je bio vladajućim.

== Vjerski nauk i osobine ==

Protestanti sebe smatraju [[Kršćanstvo|kršćanima]], a kao kršćane priznaju ih također i [[Katolička Crkva|katolici]] i [[Pravoslavlje|pravoslavci]]. Ispovijedaju svoju vjeru [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskim vjerovanjem]] i sadržajima iz [[Biblija|Biblije]].

Obilježja su protestantizma stroga koncentriranost na [[Biblija|Bibliju]] i odbacivanje niza dogmi koje je razvilo crkveno učiteljstvo [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Među njima je osobito nauk o oprostima vremenitih kazni u [[Čistilište|čistilištu]]. Protestanti inzistiraju da se spasenje postiže samo po vjeri u spasenje po [[Isus Krist|Isusu Kristu]], veselju i razgovorima s Bogom, napornim učenjem i radom, pristojnošću i ljubaznošću, pomaganjem drugima i blagoslivljanjem obitelji, prijatelja i neprijatelja (da bi im Jahve bio u mogućnosti reći u čemu su pogriješili).

Od [[Sakramenti|sakramenata]] protestanti priznaju jedino krštenje i Gospodnju večeru. Pri tome u služenju Gospodnje večere (euharistije) sudjeluju svi vjernici, a ne samo svećenici i pastori, protestanti, naime, nikako ne priznaju nikakve sakrament [[Sveti red|svećeničkog reda]]. Odbacuju hostije, miješanje bilo kakve strane vjere s kršćanstvom, a većina njih odbacuje slike i kipove. Protestanti često popuštaju i poštuju pravila i mole za vlast te daju sirotinji hranu, piće, robu, mobitele i igračke tako da ih nitko ne vidi. Protestanti vjeruju da [[Jahve (Bog)| Jahve]] ima puno moderniju tehnologiju nego ljudi na Zemlji i vjeruju da se današnjom tehnologijom često služi Sotona. Odbacuju misu jer vjeruju da su Crkva svi ljudi u ''hramu Duha Svetoga.''

Bogoslužje su protestanti od svojega odvajanja od Katoličke Crkve u 16. stoljeću vršili na narodnom jeziku. Osnova svih protestanata je veselje, upozoravanje i pomaganjem drugima, pjevanjem [[psalmi]] (jer vjeruju da ih to oslobađa od napada Sotone). Protestanti vjeruju da im veselje pomaže, a ne patnja i mučenja jer vjeruju da ih je Isus već izbavio iz patnji, kao što piše u [[Biblija|Bibliji]]. U protestantskom se [[Bogoslužje|bogoslužju]] uglavnom stavlja naglasak na propovijed i glazbu; euharistijski aspekt je slabije izražen, ali [[znanost]], [[izum|izume]], svoje i druge uspjehe  posvećuju Bogu i Presvetom Trojstvu. 

Novije protestantske crkve koriste se i bubnjevima, električnom gitarom. Protestanti se ne koriste [[Orgulje|orguljama]] tijekom propovijedi, a u njihovim crkvama nema ni slika ni kipova. Tako su križevi uvijek bez prikaza Isusa (&quot;korpus&quot;) jer ne žele kršiti [[Deset Božjih zapovjedi]]. Pored toga, protestantske crkve su uglavnom skromnije i manje kićene od katoličkih i pravoslavnih, a javnih pokazivanja religioznosti izvan crkvenih prostora ([[proštenje]], [[procesije]]) gotovo da i nema, zato što žele biti skromni i pošteni prema drugim ljudima ne želeći da drugi ljudi budu ljubomorni i pohlepni. 

Američki protestanti potaknuli su nastanak suvremene [[Vjerska tolerancija|vjerske tolerancije]] i odabrali su da država koju su osnovali preferira većinom dvije vjere (protestantsku i katoličku vjeru) što se u SAD-u počelo tolerirati tek kasnije. U samoj Europi, većina protestantskih crkava je do novijeg vremena bila u uniji s državom. Najčešće je kralj bio vođa vjerske zajednice, primjerice tako je u Danskoj. 

Sve protestantske denominacije dozvoljavaju pastorima i svećenicima pravo na ženidbu, a neke dozvoljavaju ženama mogućnost da postanu pastorice i svećenice. [[Pastor]]i uglavnom imaju vrlo visoko obrazovanje i drže predavanje u molitvenoj zajednici o [[Jahve (Bog)|Jahvi]], često se bave [[humanitarni rad| humanitarnim radom]], [[znanost|znanošću]] i [[ekonomija|ekonomijom]]. Protestanti, za razliku od Katoličke i Pravoslavne Crkve, nemaju biskupe i nadbiskupe. 

Protestanti u svoj najomiljeniji klub ulažu dajući ključnim ljudima ideje i svoju kreaciju. Time daju svoj doprinos i dobivaju poštovanje i visoki menadžment. Često cijene male ljude i obične radnike koji naporno rade da bi doprinijeli, pa ih često savjetuju i daju im napojnice i veću plaću. Protestanti vrše usluge jednim drugima i često čitaju Bibliju.

== Poveznice ==
* [[Papa#Protestantske_crkve|Stav protestanata o poglavaru crkve]]
* [[Ispovijed#Stav protestanata|Protestantski nauk o oprostu grijeha]]
* [[Čistilište]]
* [[Istočni grijeh]]
* [[Kršćanstvo]]
* [[Kršćanska crkva]]
* [[Kršćanske denominacije]]
* [[Ekumenizam]]
* [[Katolicizam]]
* [[Pravoslavlje]]
* [[Anglikanstvo]]

== Izvori ==
#{{cite web |title=Ispovjed |url=https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed |access-date=14. ožujka 2018. |archive-date=7. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201007215318/https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed |url-status=dead }} Google Books, 14. ožujka 2018.
# [http://m.dw.com/hr/razlike-katoličke-i-protestantske-crkve/a-15392242 Razlike katoličke i protestantske Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020113611/http://m.dw.com/hr/razlike-katoli%C4%8Dke-i-protestantske-crkve/a-15392242 |date=20. listopada 2017. }}, DW, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/razlike-izmedu-protestanata-i-katolika Razlike između protestanata i katolika], Medjgorje-info, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.novizivot.net/2015/06/23/tko-su-dakle-ti-protestanti/amp/ Tko su dakle ti protestanti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180314104828/https://www.novizivot.net/2015/06/23/tko-su-dakle-ti-protestanti/amp/ |date=14. ožujka 2018. }}, Novi Život, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.novizivot.net/protestanti-i-rimokatolici-u-cemu-je-razlika/ Protestanti i Rimokatolici - u čemu je razlika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180314174343/https://www.novizivot.net/2016/01/15/protestanti-i-rimokatolici-u-cemu-je-razlika/amp/ |date=14. ožujka 2018. }} Novi Život, provjereno 14. ožujka, 2018. 
# [https://www.gotquestions.org/Hrvatski/razlike-katolici-protestanti.html Razlike katolici - protestanti], Got Questions, pristupljeno 14. ožujka 2018.

{{Portal Kršćanstvo}}

[[Kategorija:Protestantizam| ]]</text>
      <sha1>t1vymp7dm64ydxsddmub307zn9tsq70</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520847</id>
      <parentid>7520846</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:44:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KiranBOT</username>
        <id>330877</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjeno je AMP praćenje iz URL-ova ([[:m:User:KiranBOT/AMP|detalji]]) ([[User talk:Usernamekiran|prijavi grešku]]) v2.2.9s</comment>
      <origin>7520847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15149" sha1="8s2hkpazbwb4fft1gnfhbqwo5jhvipe" xml:space="preserve">{{Kršćanstvo|expanded=no}}
'''Protestantizam''' je naziv za sva [[Kršćanstvo|kršćanska]] vjerska učenja koja su se odijelila od [[Katolicizam|katolicizma]] nakon [[Reformacija|reformacije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Izvorno je bila obilježena naglašavanjem vjerovanja u opravdanje po vjeri, u svećenstvo svih svetih, tj. vjernika i u autoritet [[Biblija|Biblije]]. Protestanti odbacuju [[Papa#Stav o papi u protestantskim crkvama|autoritet Pape]].

Glavne protestantske grupe su: 

* [[Luterani|Evangeličko-luteranske crkve]],
* [[reformirane crkve]] (koristi se ponekad termin &quot;kalvinisti&quot;), 
* [[Anglikanstvo|Anglikanci]], 
* [[Evangeličke slobodne crkve]] sebe ubrajaju u protestantizam i sebe smatraju &quot;nasljednicima reformacije&quot;. Tu se, primjerice, pribrajaju adventisti, [[baptisti]], [[metodisti]] i [[evanđeosko-pentekostna crkva|evanđeosko-pentekostne crkve]] .

Osim navedenih glavnih denominacija, nazivom &quot;protestanti&quot; obuhvaćene su i razne manje ili novije vjerske grupe poput [[Anabaptisti|anabaptista]], [[Indenpendentisti|independentista]], [[Kvekeri|kvekera]] (Društvo prijatelja), [[Metodisti|metodista]], [[Pentekostalizam|pentekostalaca]], [[Adventisti sedmog dana|adventista]] i vrlo velikog broja drugih.

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici [[kršćanstvo|kršćanske]] [[konfesija|konfesije]] nastale na  [[njemački jezik|njemačkom]] govornom području u vrijeme [[reformacija|reformacije]], pa se stoga povezuju prije svega s [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i [[Philipp Melanchthon]]om, začetnicima [[Luterani|luteranstva]]; te s [[Huldrych Zwingli|Huldrychom Zwinglijem]] i [[Jean Calvin|Jeanom Calvinom]] koji su reformaciju započeli u [[Švicarska|Švicarskoj]] i začetnici su druge osnovne protestantske grane - [[Kalvinizam|kalvinizma]]. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve. U narednim su desetljećima anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije.

== Povijest ==

Pojam &quot;protestanti&quot; potječe od [[Speyerski protest|Speyerskog protesta]] [[evangelički staleži|evangeličkih staleža]] na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio [[1529.]] Protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz [[1526.]] kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjesti za pojedinca. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih područja vladanja prožetih katolicizmom, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. Primjerice, [[Hugenotski ratovi]] u [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tridesetogodišnji rat]] koji je zahvatio cijelu [[Europa|Europu]], a naročito [[Njemačka|Njemačku]]. Tek [[Augsburški vjerski mir|Augsburškim vjerskim mirom]] [[1555.]] i [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] iz [[1648.]] protestantizam je dobio konačno službeno priznanje.

=== Podjele i ekstremisti među protestantima ===

Za vrijeme širenja protestantizma došlo je do širenja i mnogih sljedbi među samim pripadnicima reformacije. Tako je [[1534.]] na vlast u Münsteru došao Jan Matthys, začetnik i propovjednik [[anabaptizam|anabaptizma]]. Iz grada je prognao sve katolike, nakon što su Matthysa umjereniji sljedbenici odgovorili od ubijanja svih nepokornih. Konfiscirao je sva njihova dobra, prekrstio sve one koji su ostali u gradu, zabranio privatno vlasništvo, uključujući i posjedovanje novca, te spalio sve knjige osim Biblije. Matthysov nasljednik, Jan Bockelson, uveo je u Münsteru obaveznu [[poligamija|poligamiju]] i oženio se s 15 žena, među kojima i udovicom Matthysovom. Njegov suradnik Rothman zadovoljio se sa samo devet žena. Ovaj nasilno provođen zakon naišao je na snažan otpor. Pobuna je krvavo ugušena, a sve žene koje su odbile prisilno vjenčanje bile su podvrgnute strašnim mukama i pobijene.

Već za Lutherova života došlo je do oštrih podjela i sukoba među reformatorima. Godine [[1552.]] Luther je intervenirao kako bi zaustavio ekstremizam Anreasa Bodensteina i krajnjih fanatika okupljenih oko Nicholasa Storcha koji su se nazivali abecedarijanima ili prorocima iz Zwickaua.

Godine [[1525.]] dogodila se seljačka buna koju su krvavo ugušili Thomas Münster i Heinrich Pfeiffer. Luthera je to navelo na traženje pomoći od državne vlasti u širenju reformacija, kako ne bi došlo do budućih sličnih ispada njegovih sljedbenika. No, podjele su se nastavile. Godine [[1529.]] održan je »Razgovor u [[Marburg]]u«, gdje su se produbile razlike između Luthera i Zwinglija po pitanju [[Euharistija|Euharistije]]. Raskol između luterana i zvinglijevaca postao je konačan predstavljanjem Augsburške ispovijesti [[1530.]]

&lt;!--(Zakomentirani tekst koji slijedi djelomično je na srpskom i treba ga prevesti i rasporediti informacije na odgovarajuća mjesta u članku. Ovdje to ne može stajati.)
Protestantizam se od Njemačke (pomažu njemački knezovi; Luterani stječu jednaka prava kao Rimokatolici) proširio i na druge zemlje poput: 
Francuske – pod Kalvinovim utjecajem reformacija prodire u Francusku još 1555. god. i tu se veoma brzo transformira u politički pokret. Masakrirani 1572. godine na noć Svetoga Vartolomeja, reformati su zatim zaštićeni 1589. godine od protestanta Henrika IV i priznati &quot;Nantskim ediktom&quot; 
1598. godine. 

Engleske – 1534. kralj Henrik VIII proglašava sebe poglavarom Anglikanske Crkve, odbacivši tako autoritet pape Klimenta P (1523-1534), koji je 1532. poništio njegov razvod od Katarine Aragonske.
te i u Nizozemsku, Švicarsku, Češku, Mađarsku te Skandinavske zemlje poput Danske i Norveške.--&gt;
=== Podjele nakon Lutherove smrti ===

Zbog nedostatka središnje uprave i potpunog negiranja tradicije i oslanjanja samo na vlastita tumačenja Biblije, među Lutherovim sljedbenicima nastavile su se podjele i nakon njegove smrti. Kao vođa protestantizma u to doba profilirao se [[Philipp Melanchton]] koji je zastupao umjerenu struju. Nasuprot njemu bili su puristi, među kojima se isticao  [[Matija Vlačić Ilirik]], i ubikvitarijanci Johannesa Brenza.

Bilo je i drugih struja, poput antonomijanaca Johanna Agricole, pravca »progresivnog posvećenja duše« Andreasa Hosemanna (Osiander), ili ektremne duhovne mistike Caspara Scwenckfelda von Ossiga.

Nakon [[1580.]] luteranski pravac protestantizma razvio se prema dogmatskom ustaljivanju i strogom obdržavanju izvanjskih pravila vjerničkoga života, što je dovelo do pojave pijetizma u 17. i 18. stoljeću, koji su predvodili Johannes Arndt, Philipp Jakob Spener i Jean de Labadie.

Godine [[1817.]] Fridrih Vilhelm III. Pruski odredio je spajanje kalvinista i luterana u jednu Crkvu, što su potom slijedile i ostale njemačke države, no onda su se odvojili tzv. staroluterani.

Danas je prepoznatljiva podjela među starijim protestantskim zajednicima (eng. &quot;mainline&quot; ili &quot;mainstream&quot;) među kojima su [[Luterani]], [[Kalvinizam|Reformirani]], [[Metodisti]] i [[Baptisti]], od velikog broja novijih protestantskih vjerskih zajednica, među kojima se ističu Pentekostalci. Međutim postoji razumijevanje među protestantima da su njihove zajednice srodne.

=== Uloga protestanata u nacizmu ===

Za razliku od Rimokatoličke crkve - koja je sklopila konkordat s Hitlerovom vladom 1933. godine (Reichskonkordat), ali je u papinskog enciklici ''Mit Brennender Sorge'' iz 1937. također osudila nacističku ideologiju - protestanti nisu imali centralnu upravu koja je mogla nametnuti svoj stav prema vlasti. Neki protestanti podržali su dolazak Hitlera na vlast i izjednačavali su svoje nacionalne interese sa svojom vjerom. Tako je već [[1933.]] osnovana ''[[Njemačka evangelička Crkva]]'' (tzv. ''Deutsche Christen'', »Njemački kršćani«) kojima je na čelu bio »Reichsbischof« [[Ludwig Müller]] ([[1883.]] – [[1946.]]), a nauk joj je duboko bio utopljen u [[rasizam]] i glorificiranje [[arijanstvo|arijanske]] čistoće.

No, mnogi su vodeći protestantski teolozi, kao na primjer [[Paul Tillich]], odupirali se pokušajima nacista da upotrijebe protestantske crkve za svoju propagandu. Znamenita osoba, pastor i teolog, [[Dietrich Boenhoffer]] protivio se nacističkom režimu i to je platio životom. Naime, nacisti su ga osudili na smrt vješanjem pred sam kraj rata. Razmatra se njegova razina upletenosti u pokušaju izvođenja atentata na Hitlera. On je vjerojatno jedna od najistaknutijih osoba koja se protivila tom režimu na područjima gdje je bio vladajućim.

== Vjerski nauk i osobine ==

Protestanti sebe smatraju [[Kršćanstvo|kršćanima]], a kao kršćane priznaju ih također i [[Katolička Crkva|katolici]] i [[Pravoslavlje|pravoslavci]]. Ispovijedaju svoju vjeru [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskim vjerovanjem]] i sadržajima iz [[Biblija|Biblije]].

Obilježja su protestantizma stroga koncentriranost na [[Biblija|Bibliju]] i odbacivanje niza dogmi koje je razvilo crkveno učiteljstvo [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Među njima je osobito nauk o oprostima vremenitih kazni u [[Čistilište|čistilištu]]. Protestanti inzistiraju da se spasenje postiže samo po vjeri u spasenje po [[Isus Krist|Isusu Kristu]], veselju i razgovorima s Bogom, napornim učenjem i radom, pristojnošću i ljubaznošću, pomaganjem drugima i blagoslivljanjem obitelji, prijatelja i neprijatelja (da bi im Jahve bio u mogućnosti reći u čemu su pogriješili).

Od [[Sakramenti|sakramenata]] protestanti priznaju jedino krštenje i Gospodnju večeru. Pri tome u služenju Gospodnje večere (euharistije) sudjeluju svi vjernici, a ne samo svećenici i pastori, protestanti, naime, nikako ne priznaju nikakve sakrament [[Sveti red|svećeničkog reda]]. Odbacuju hostije, miješanje bilo kakve strane vjere s kršćanstvom, a većina njih odbacuje slike i kipove. Protestanti često popuštaju i poštuju pravila i mole za vlast te daju sirotinji hranu, piće, robu, mobitele i igračke tako da ih nitko ne vidi. Protestanti vjeruju da [[Jahve (Bog)| Jahve]] ima puno moderniju tehnologiju nego ljudi na Zemlji i vjeruju da se današnjom tehnologijom često služi Sotona. Odbacuju misu jer vjeruju da su Crkva svi ljudi u ''hramu Duha Svetoga.''

Bogoslužje su protestanti od svojega odvajanja od Katoličke Crkve u 16. stoljeću vršili na narodnom jeziku. Osnova svih protestanata je veselje, upozoravanje i pomaganjem drugima, pjevanjem [[psalmi]] (jer vjeruju da ih to oslobađa od napada Sotone). Protestanti vjeruju da im veselje pomaže, a ne patnja i mučenja jer vjeruju da ih je Isus već izbavio iz patnji, kao što piše u [[Biblija|Bibliji]]. U protestantskom se [[Bogoslužje|bogoslužju]] uglavnom stavlja naglasak na propovijed i glazbu; euharistijski aspekt je slabije izražen, ali [[znanost]], [[izum|izume]], svoje i druge uspjehe  posvećuju Bogu i Presvetom Trojstvu. 

Novije protestantske crkve koriste se i bubnjevima, električnom gitarom. Protestanti se ne koriste [[Orgulje|orguljama]] tijekom propovijedi, a u njihovim crkvama nema ni slika ni kipova. Tako su križevi uvijek bez prikaza Isusa (&quot;korpus&quot;) jer ne žele kršiti [[Deset Božjih zapovjedi]]. Pored toga, protestantske crkve su uglavnom skromnije i manje kićene od katoličkih i pravoslavnih, a javnih pokazivanja religioznosti izvan crkvenih prostora ([[proštenje]], [[procesije]]) gotovo da i nema, zato što žele biti skromni i pošteni prema drugim ljudima ne želeći da drugi ljudi budu ljubomorni i pohlepni. 

Američki protestanti potaknuli su nastanak suvremene [[Vjerska tolerancija|vjerske tolerancije]] i odabrali su da država koju su osnovali preferira većinom dvije vjere (protestantsku i katoličku vjeru) što se u SAD-u počelo tolerirati tek kasnije. U samoj Europi, većina protestantskih crkava je do novijeg vremena bila u uniji s državom. Najčešće je kralj bio vođa vjerske zajednice, primjerice tako je u Danskoj. 

Sve protestantske denominacije dozvoljavaju pastorima i svećenicima pravo na ženidbu, a neke dozvoljavaju ženama mogućnost da postanu pastorice i svećenice. [[Pastor]]i uglavnom imaju vrlo visoko obrazovanje i drže predavanje u molitvenoj zajednici o [[Jahve (Bog)|Jahvi]], često se bave [[humanitarni rad| humanitarnim radom]], [[znanost|znanošću]] i [[ekonomija|ekonomijom]]. Protestanti, za razliku od Katoličke i Pravoslavne Crkve, nemaju biskupe i nadbiskupe. 

Protestanti u svoj najomiljeniji klub ulažu dajući ključnim ljudima ideje i svoju kreaciju. Time daju svoj doprinos i dobivaju poštovanje i visoki menadžment. Često cijene male ljude i obične radnike koji naporno rade da bi doprinijeli, pa ih često savjetuju i daju im napojnice i veću plaću. Protestanti vrše usluge jednim drugima i često čitaju Bibliju.

== Poveznice ==
* [[Papa#Protestantske_crkve|Stav protestanata o poglavaru crkve]]
* [[Ispovijed#Stav protestanata|Protestantski nauk o oprostu grijeha]]
* [[Čistilište]]
* [[Istočni grijeh]]
* [[Kršćanstvo]]
* [[Kršćanska crkva]]
* [[Kršćanske denominacije]]
* [[Ekumenizam]]
* [[Katolicizam]]
* [[Pravoslavlje]]
* [[Anglikanstvo]]

== Izvori ==
#{{cite web |title=Ispovjed |url=https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed |access-date=14. ožujka 2018. |archive-date=7. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201007215318/https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed |url-status=dead }} Google Books, 14. ožujka 2018.
# [http://m.dw.com/hr/razlike-katoličke-i-protestantske-crkve/a-15392242 Razlike katoličke i protestantske Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020113611/http://m.dw.com/hr/razlike-katoli%C4%8Dke-i-protestantske-crkve/a-15392242 |date=20. listopada 2017. }}, DW, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/razlike-izmedu-protestanata-i-katolika Razlike između protestanata i katolika], Medjgorje-info, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.novizivot.net/tko-su-protestanti/ Tko su dakle ti protestanti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180314104828/https://www.novizivot.net/2015/06/23/tko-su-dakle-ti-protestanti/amp/ |date=14. ožujka 2018. }}, Novi Život, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.novizivot.net/protestanti-i-rimokatolici-u-cemu-je-razlika/ Protestanti i Rimokatolici - u čemu je razlika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180314174343/https://www.novizivot.net/2016/01/15/protestanti-i-rimokatolici-u-cemu-je-razlika/amp/ |date=14. ožujka 2018. }} Novi Život, provjereno 14. ožujka, 2018. 
# [https://www.gotquestions.org/Hrvatski/razlike-katolici-protestanti.html Razlike katolici - protestanti], Got Questions, pristupljeno 14. ožujka 2018.

{{Portal Kršćanstvo}}

[[Kategorija:Protestantizam| ]]</text>
      <sha1>8s2hkpazbwb4fft1gnfhbqwo5jhvipe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wilhelm Reich</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27806</id>
    <revision>
      <id>7520704</id>
      <parentid>6193624</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:38:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1988" sha1="g1uj64tfmbl8sa65j7vlzxl4xdpybts" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Wilhelm Reich
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Wilhelm Reich.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[24. ožujka]] [[1897.]]
| mjesto rođenja    = [[Dobrzeynica]]
| datum smrti       = [[3. studenoga]] [[1967.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|Lewisburg|Pennsylvania}}, [[SAD]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|AUT}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = WilhelmReichsignature.jpg
| stranica          = 
}}


'''Wilhelm Reich''' ([[Dobrzeynica]], [[24. ožujka]] [[1897.]] – {{SAD grad|Lewisburg|Pennsylvania}}, [[SAD]], [[3. studenoga]] [[1967.]]), [[Austrija|austrijski]] [[psihijatar]].

== Životopis ==
Sljedbenik je [[Sigmund Freud|Freudove]] škole [[psihoanaliza|psihoanalize]], a 20-ih godina u [[Beč]]u je započeo vlastitu metodu &quot;karakterno-analitičke vegetoterapije&quot;. Pred dolazak [[nacizam|nacizma]] emigrirao je u [[Danska|Dansku]], [[Švedska|Švedsku]] i [[Norveška|Norvešku]], a osjećajući se žrtvom novinske kampanje [[1939.]] godine prelazi u [[SAD]]. Zatvaran je zbog navodnog prakticiranja radikalne sekusalne terapije, a njegova djela su, pod sumnjom da je &quot;crveni fašist&quot;, proskribirana i djelomično uništena. Umro je pod zagonetnim okolnostima.

== Nepotpun popis djela ==

* &quot;Masovna psihologija fašizma&quot;,
* &quot;Karakterna analiza&quot;,
* &quot;Spolna revolucija: prilog karakternoj samoupravi čovjeka&quot; (1985. na hrv. preveo [[Benjamin Tolić]])

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://d-nb.info/gnd/118599097 Literatura od Wilhelma Reicha i o Wilhelmu Reichu u katalogu Njemačke nacionalne knjižnice] {{jezikk|njem.|njemački}}


{{GLAVNIRASPORED:Reich, Wilhelm}}
[[Kategorija: Austrijski znanstvenici]]
[[Kategorija: Psihijatri]]</text>
      <sha1>g1uj64tfmbl8sa65j7vlzxl4xdpybts</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520739</id>
      <parentid>7520704</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija: Austrijski psihijatri]]</comment>
      <origin>7520739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1959" sha1="s4n2d24hzdhgj1096zi5xs1ly5t7idz" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Wilhelm Reich
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Wilhelm Reich.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[24. ožujka]] [[1897.]]
| mjesto rođenja    = [[Dobrzeynica]]
| datum smrti       = [[3. studenoga]] [[1967.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|Lewisburg|Pennsylvania}}, [[SAD]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|AUT}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = WilhelmReichsignature.jpg
| stranica          = 
}}


'''Wilhelm Reich''' ([[Dobrzeynica]], [[24. ožujka]] [[1897.]] – {{SAD grad|Lewisburg|Pennsylvania}}, [[SAD]], [[3. studenoga]] [[1967.]]), [[Austrija|austrijski]] [[psihijatar]].

== Životopis ==
Sljedbenik je [[Sigmund Freud|Freudove]] škole [[psihoanaliza|psihoanalize]], a 20-ih godina u [[Beč]]u je započeo vlastitu metodu &quot;karakterno-analitičke vegetoterapije&quot;. Pred dolazak [[nacizam|nacizma]] emigrirao je u [[Danska|Dansku]], [[Švedska|Švedsku]] i [[Norveška|Norvešku]], a osjećajući se žrtvom novinske kampanje [[1939.]] godine prelazi u [[SAD]]. Zatvaran je zbog navodnog prakticiranja radikalne sekusalne terapije, a njegova djela su, pod sumnjom da je &quot;crveni fašist&quot;, proskribirana i djelomično uništena. Umro je pod zagonetnim okolnostima.

== Nepotpun popis djela ==

* &quot;Masovna psihologija fašizma&quot;,
* &quot;Karakterna analiza&quot;,
* &quot;Spolna revolucija: prilog karakternoj samoupravi čovjeka&quot; (1985. na hrv. preveo [[Benjamin Tolić]])

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://d-nb.info/gnd/118599097 Literatura od Wilhelma Reicha i o Wilhelmu Reichu u katalogu Njemačke nacionalne knjižnice] {{jezikk|njem.|njemački}}


{{GLAVNIRASPORED:Reich, Wilhelm}}
[[Kategorija: Austrijski psihijatri]]</text>
      <sha1>s4n2d24hzdhgj1096zi5xs1ly5t7idz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oscar Wilde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28566</id>
    <revision>
      <id>7520695</id>
      <parentid>7489810</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:21:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7520695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7406" sha1="7puqlc3oe9v4s1zrwybhrzk4gwfji9v" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}}
'''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]].

== Životopis == 

Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva &quot;Nagradu za englesku književnost&quot;. Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. 

Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine.

U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika s njegovom sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}}

== Sjećanje na pisca == 

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen...
U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: 

''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''.

U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput.

== Wildeova djela ==
=== Priče === 

* »Slavuj i ruža« (1888.),
* »Sretni kraljević« (1888.),
* »Sebični div« (1888.),
* »Neobična raketa« (1888.),
* »Odani prijatelj« (1889.),
* »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.),
* »Duh iz Cantervillea« (1891.),
* »Mladi Kralj« (1891.),
* »Ribar i njegova duša« (1891.),
* »Dijete – Zvijezda« (1891.).

=== Poeme u prozi ===

* »Sljedbenik« (1894.),
* »Gospodar« (1894.),
* »Učitelj mudrosti« (1894.), 
* »Umjetnik« (1895.).

=== Roman ===

* »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.).

=== Drame ===

* »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.),
* »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.),
* »Lady Windermere's Fan« (1892.),
* »A Woman of No Importance« (1893.),
* »Salome« (1894.),
* »Idealni muž«  (1895.),
* »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.),
* »Florentinska tragedija«,
* »Teško je biti idiot«.

=== Eseji ===
* »Socijalizam i ljudska duša« (eng. ''The Soul of Man Under Socialism'') (1891.)

=== Pisma ===
* »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.){{Efn|Integralno objavljeno tek 1962. godine.}}

== Drugi o Wildeu ==
* [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''&lt;ref&gt;[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat}}
* [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju]
* [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea]
* [https://www.theguardian.com/commentisfree/2013/jan/27/george-orwell-assesses-oscar-wilde-socialism#comments George Orwell o Wildeovom eseju ''Socijalizam i ljudska duša'']

{{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}}
[[Kategorija:Irski književnici]]
[[Kategorija:Irski slobodni zidari]]
[[Kategorija:Simbolistički književnici]]</text>
      <sha1>7puqlc3oe9v4s1zrwybhrzk4gwfji9v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520758</id>
      <parentid>7520695</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7520758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7397" sha1="jupqn3mpu75orqqi4p50reb9dvkmjgy" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}}
'''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]].

== Životopis == 

Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva &quot;Nagradu za englesku književnost&quot;. Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. 

Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine.

U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika s njegovom sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}}

== Sjećanje na pisca == 

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen...
U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: 

''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''.

U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput.

== Wildeova djela ==
=== Priče === 

* »Slavuj i ruža« (1888.),
* »Sretni kraljević« (1888.),
* »Sebični div« (1888.),
* »Neobična raketa« (1888.),
* »Odani prijatelj« (1889.),
* »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.),
* »Duh iz Cantervillea« (1891.),
* »Mladi Kralj« (1891.),
* »Ribar i njegova duša« (1891.),
* »Dijete – Zvijezda« (1891.).

=== Poeme u prozi ===

* »Sljedbenik« (1894.),
* »Gospodar« (1894.),
* »Učitelj mudrosti« (1894.), 
* »Umjetnik« (1895.).

=== Roman ===

* »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.).

=== Drame ===

* »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.),
* »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.),
* »Lady Windermere's Fan« (1892.),
* »A Woman of No Importance« (1893.),
* »Salome« (1894.),
* »Idealni muž«  (1895.),
* »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.),
* »Florentinska tragedija«,
* »Teško je biti idiot«.

=== Eseji ===
* »Socijalizam i ljudska duša« (eng. ''The Soul of Man Under Socialism'') (1891.)

=== Pisma ===
* »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.){{Efn|Integralno objavljeno tek 1962. godine.}}

== Drugi o Wildeu ==
* [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''&lt;ref&gt;[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat}}
* [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju]
* [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea]
* [https://www.theguardian.com/commentisfree/2013/jan/27/george-orwell-assesses-oscar-wilde-socialism George Orwell o Wildeovom eseju ''Socijalizam i ljudska duša'']

{{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}}
[[Kategorija:Irski književnici]]
[[Kategorija:Irski slobodni zidari]]
[[Kategorija:Simbolistički književnici]]</text>
      <sha1>jupqn3mpu75orqqi4p50reb9dvkmjgy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marie Bonaparte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34600</id>
    <revision>
      <id>7520643</id>
      <parentid>7045189</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:14:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5915" sha1="as9a3un5xvkr2cwj4ofa4ymenvqme3n" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Marie Bonaparte
{{Vrh|Psihoanalitičarka}}
| slika             = Imagette Marie.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[2. srpnja]] [[1882.]]
| mjesto rođenja    = [[Saint-Cloud]], Francuska
| datum smrti       = [[21. rujna]] [[1962.]]
| mjesto smrti      = [[Gassin]], Francuska
| državljanstvo     = {{ZD+X|FRA}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = Ženska seksualnost
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Marie Bonaparte''' ([[Saint-Cloud]], [[2. srpnja]] [[1882.]] – [[Gassin]], [[21. rujna]] [[1962.]]), francuska [[psihoanaliza|psihoanalitičarka]].

Učenica [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Praunuka [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog brata]]. Njen otac je bio [[princ]] [[Roland Bonaparte]]. Godine 1907. udala se za princa Georga od Grčke, čime je stekla naslov grčke princeze. S njim je imala dvoje djece. U znanstvenom radu koristila je djevojačko prezime.

Radila je kao psihoanalitičarka do svoje smrti 1962. Financirala je Freudov bijeg iz Austrije nakon što je ona bila pripojena nacističkoj Njemačkoj 1938. Otkupila je i sačuvala Freudova pisma Wilhelmu Feissu, usprkos Freudovoj želji da ona budu uništena. Godine [[1915.]] osnovala je '''Francuski institut za psihoanalizu''' (''Société Psychanalytique de Paris'', SSP) in [[1915.]]

O njezinom životu snimljen je 2004. francuski film ''Princesse Marie'', [[redatelj]]: Benoît Jacquot, s [[Catherine Deneuve]] u glavnoj ulozi. Emitiran na [[Hrvatska televizija|Hrvatskoj televiziji]] u dva dijela u veljači i ožujku 2006.

== O ženskoj seksualnosti ==

U polemici oko ženske [[seksualnost]]i, nasuprot tezama [[Karen Horney]], Marie Bonaparte u knjizi ''Ženska seksualnost'' brani Freudovo stajalište o ženama kao prikraćenim bićima, u čijem psihološkom razvoju bitnu ulogu igra zavist na [[penis]]u (Hornay je nasuprot tome tvrdila da muškarci ženama zavide na maternici). Po Freudu, djevojčica u svojem ranom psihoseksualnom razvoju prolazi kroz iste faze kao i dječak; u njoj djeluju iste libidne sile, koje po sebi imaju &quot;muški&quot;, aktivni karakter. Zbog svoje biološke prikraćenosti, međutim, ona mora libdine težnje usmjeriti ka pasivnim ciljevima. Zrela ženska seksualnost podrazumijeva potpuno odbacivanje želje da se bude muško, tj. želje da se ima penis.

Na fiziološkom planu, ako žena postiže [[orgazam]] samo stimulacijom [[klitoris]]a, to pokazuje njenu nezrelost. Zreli ženski orgazam, kako tvrdi Freud, isključivo je [[vagina]]lni: u procesu sazrijevanja djevojčica koja je doživljavala zadovoljstvo masturbacijom klitorisa mora, da bi postala ženom, potpuno prenijeti seksualnu osjetljivost na vaginu.

To je shvaćanje u to vrijeme bilo općeprihvaćeno kod liječnika i psihologa, uključivo i one koji su u potpunosti odbacivali Freudovo učenje. Žena, koja doživljava samo klitorisni orgazam, smatrana je [[frigidnost|frigidnom]]. Bonaparte je započela sa psihoanalizom kod Freuda zbog svoje frigidnosti, koju je prethodno pokušala izliječiti tada popularnom &quot;korektivnom operacijom&quot; kojom se klitoris premješta bliže vagini.

Bonaparte dokazuje da ženski odnos prema seksu nužno uključuje mazohističke fantazije i mazohistički odnos prema spolnom odnosu: prodiranje [[penis]]a u [[vagina|vaginu]] psihološki znači &quot;dobivati batine penisom&quot;, a žena u tome uživa, doživljavajući orgazam. To je jedini način seksualnog užitka zrele žene, dok je fiksacija na klitoris znak nezrelosti. To je mišljenje branila iako je i iz vlastitog iskustva, kao i iz rada s pacijenticama, znala da kod velikog broja žena klitoris uporno odbija napustiti svoj senzorni primat nad vaginom.

Istraživanje [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseya]] o seksualnom ponašanju žena ([[1953.]]) pokazalo je da mnoge žene imaju ovaj &quot;problem&quot;. Nakon rada [[William H. Masters|W. Mastersa]] i [[Virginia Johnson|W. Johnson]] iz [[1966.]] teza o nezrelosti klitorisnog orgazma odbačena je. (Tordjman, str. 69) Moderna [[seksologija]] pretežno smatra obje vrste orgazma jednakovrijednim. Neke feministkinje u potpunosti su odbacivale vaginalni orgazam kao mit ([[Anna Koedt]], [[1968.]]).

== Literatura ==

*[[Jean-Pierre Bourgeron]]: ''Marie Bonaparte et la psychanalyse,  a travers ses lettres a René Laforgue et les images de son temps'' éd. Slatkine, Geneve, 1993 {{fra oznaka}}
*[[Élisabeth Roudinesco]]: ''La bataille de cent ans, histoire de la psychanalyse'' tome 1, éd. Ramsay, Paris, 1982 {{fra oznaka}}
*Bertin, Celia, ''Marie Bonaparte: A Life'', Yale University Press, New Haven, 1982. {{ISBN|0151572526}} {{eng oznaka}}
*Loewenstein, Rudolf, ''Drives, Affects and Behavior: Essays in Honor of Marie Bonaparte'', 1952 {{eng oznaka}}
*Filipović, Ljiljana: ''Što muškarac hoće?'', &quot;Kruh i ruže&quot;, br. 14, 2001, str. 2-7 (Uvod u tematski blok &quot;Žene i psihoanaliza&quot;) {{hrv oznaka}}
*Freud, Sigmund: ''O ženskoj seksualnosti'', u: &quot;Kruh i ruže&quot;, br. 14, str. 11-18. (Über die weibliche Seksualität, 1931) {{hrv oznaka}}
*Friedman, David M.: ''Glava za sebe. Kulturna povijest penisa'', Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2005. (''A Mind of Its Own. A Cultural History of the Penis'', 2001.), str. 197-198. {{hrv oznaka}}

== Vanjske poveznice ==

[http://www.spp.asso.fr/Main/HistoirePsy/Histoire/Items/4.htm Société Psychanalytique de Paris | Marie Bonaparte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051012100357/http://www.spp.asso.fr/Main/HistoirePsy/Histoire/Items/4.htm |date=12. listopada 2005. }}

{{GLAVNIRASPORED:Bonaparte, Marie}}
[[Kategorija:Francuski znanstvenici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Psiholozi]]
[[Kategorija:Bonaparte]]</text>
      <sha1>as9a3un5xvkr2cwj4ofa4ymenvqme3n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520644</id>
      <parentid>7520643</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:15:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5889" sha1="s8158h6w2k1vdsixbexmc9i9p3816si" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Marie Bonaparte
{{Vrh|Psihoanalitičarka}}
| slika             = Imagette Marie.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[2. srpnja]] [[1882.]]
| mjesto rođenja    = [[Saint-Cloud]], Francuska
| datum smrti       = [[21. rujna]] [[1962.]]
| mjesto smrti      = [[Gassin]], Francuska
| državljanstvo     = {{ZD+X|FRA}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = Ženska seksualnost
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Marie Bonaparte''' ([[Saint-Cloud]], [[2. srpnja]] [[1882.]] – [[Gassin]], [[21. rujna]] [[1962.]]), francuska [[psihoanaliza|psihoanalitičarka]].

Učenica [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Praunuka [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog brata]]. Njen otac je bio [[princ]] [[Roland Bonaparte]]. Godine 1907. udala se za princa Georga od Grčke, čime je stekla naslov grčke princeze. S njim je imala dvoje djece. U znanstvenom radu koristila je djevojačko prezime.

Radila je kao psihoanalitičarka do svoje smrti 1962. Financirala je Freudov bijeg iz Austrije nakon što je ona bila pripojena nacističkoj Njemačkoj 1938. Otkupila je i sačuvala Freudova pisma Wilhelmu Feissu, usprkos Freudovoj želji da ona budu uništena. Godine [[1915.]] osnovala je '''Francuski institut za psihoanalizu''' (''Société Psychanalytique de Paris'', SSP) in [[1915.]]

O njezinom životu snimljen je 2004. francuski film ''Princesse Marie'', [[redatelj]]: Benoît Jacquot, s [[Catherine Deneuve]] u glavnoj ulozi. Emitiran na [[Hrvatska televizija|Hrvatskoj televiziji]] u dva dijela u veljači i ožujku 2006.

== O ženskoj seksualnosti ==

U polemici oko ženske [[seksualnost]]i, nasuprot tezama [[Karen Horney]], Marie Bonaparte u knjizi ''Ženska seksualnost'' brani Freudovo stajalište o ženama kao prikraćenim bićima, u čijem psihološkom razvoju bitnu ulogu igra zavist na [[penis]]u (Hornay je nasuprot tome tvrdila da muškarci ženama zavide na maternici). Po Freudu, djevojčica u svojem ranom psihoseksualnom razvoju prolazi kroz iste faze kao i dječak; u njoj djeluju iste libidne sile, koje po sebi imaju &quot;muški&quot;, aktivni karakter. Zbog svoje biološke prikraćenosti, međutim, ona mora libdine težnje usmjeriti ka pasivnim ciljevima. Zrela ženska seksualnost podrazumijeva potpuno odbacivanje želje da se bude muško, tj. želje da se ima penis.

Na fiziološkom planu, ako žena postiže [[orgazam]] samo stimulacijom [[klitoris]]a, to pokazuje njenu nezrelost. Zreli ženski orgazam, kako tvrdi Freud, isključivo je [[vagina]]lni: u procesu sazrijevanja djevojčica koja je doživljavala zadovoljstvo masturbacijom klitorisa mora, da bi postala ženom, potpuno prenijeti seksualnu osjetljivost na vaginu.

To je shvaćanje u to vrijeme bilo općeprihvaćeno kod liječnika i psihologa, uključivo i one koji su u potpunosti odbacivali Freudovo učenje. Žena, koja doživljava samo klitorisni orgazam, smatrana je [[frigidnost|frigidnom]]. Bonaparte je započela sa psihoanalizom kod Freuda zbog svoje frigidnosti, koju je prethodno pokušala izliječiti tada popularnom &quot;korektivnom operacijom&quot; kojom se klitoris premješta bliže vagini.

Bonaparte dokazuje da ženski odnos prema seksu nužno uključuje mazohističke fantazije i mazohistički odnos prema spolnom odnosu: prodiranje [[penis]]a u [[vagina|vaginu]] psihološki znači &quot;dobivati batine penisom&quot;, a žena u tome uživa, doživljavajući orgazam. To je jedini način seksualnog užitka zrele žene, dok je fiksacija na klitoris znak nezrelosti. To je mišljenje branila iako je i iz vlastitog iskustva, kao i iz rada s pacijenticama, znala da kod velikog broja žena klitoris uporno odbija napustiti svoj senzorni primat nad vaginom.

Istraživanje [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseya]] o seksualnom ponašanju žena ([[1953.]]) pokazalo je da mnoge žene imaju ovaj &quot;problem&quot;. Nakon rada [[William H. Masters|W. Mastersa]] i [[Virginia Johnson|W. Johnson]] iz [[1966.]] teza o nezrelosti klitorisnog orgazma odbačena je. (Tordjman, str. 69) Moderna [[seksologija]] pretežno smatra obje vrste orgazma jednakovrijednim. Neke feministkinje u potpunosti su odbacivale vaginalni orgazam kao mit ([[Anna Koedt]], [[1968.]]).

== Literatura ==

*[[Jean-Pierre Bourgeron]]: ''Marie Bonaparte et la psychanalyse,  a travers ses lettres a René Laforgue et les images de son temps'' éd. Slatkine, Geneve, 1993 {{fra oznaka}}
*[[Élisabeth Roudinesco]]: ''La bataille de cent ans, histoire de la psychanalyse'' tome 1, éd. Ramsay, Paris, 1982 {{fra oznaka}}
*Bertin, Celia, ''Marie Bonaparte: A Life'', Yale University Press, New Haven, 1982. {{ISBN|0151572526}} {{eng oznaka}}
*Loewenstein, Rudolf, ''Drives, Affects and Behavior: Essays in Honor of Marie Bonaparte'', 1952 {{eng oznaka}}
*Filipović, Ljiljana: ''Što muškarac hoće?'', &quot;Kruh i ruže&quot;, br. 14, 2001, str. 2-7 (Uvod u tematski blok &quot;Žene i psihoanaliza&quot;) {{hrv oznaka}}
*Freud, Sigmund: ''O ženskoj seksualnosti'', u: &quot;Kruh i ruže&quot;, br. 14, str. 11-18. (Über die weibliche Seksualität, 1931) {{hrv oznaka}}
*Friedman, David M.: ''Glava za sebe. Kulturna povijest penisa'', Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2005. (''A Mind of Its Own. A Cultural History of the Penis'', 2001.), str. 197-198. {{hrv oznaka}}

== Vanjske poveznice ==

[http://www.spp.asso.fr/Main/HistoirePsy/Histoire/Items/4.htm Société Psychanalytique de Paris | Marie Bonaparte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051012100357/http://www.spp.asso.fr/Main/HistoirePsy/Histoire/Items/4.htm |date=12. listopada 2005. }}

{{GLAVNIRASPORED:Bonaparte, Marie}}
[[Kategorija:Francuski znanstvenici]]
[[Kategorija:Psiholozi]]
[[Kategorija:Bonaparte]]</text>
      <sha1>s8158h6w2k1vdsixbexmc9i9p3816si</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galibi Marworno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37796</id>
    <revision>
      <id>7520964</id>
      <parentid>7273980</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:08:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2980" sha1="0uz7yx98kpnokftd5jmypfenemiohl1" xml:space="preserve">'''Galibi Marworno''' (Galibi do Uaçá, Uaça, Marworno, Uaçauara, Mum Uaça, Aruã, Aruán) je indijansko pleme iz grupe Kariba nastanjeno uz obalu [[Francuska Gijana|Francuske Gijane]] i u 3 sela u [[brazil]]skoj državi [[Amapá (brazilska savezna država)|Amapá]]. Većina Galiba danas se služi francuskim kreolskim i portugalskim. Svako selo ima poglavicu koji se bira direktnim izborom. Galibi iz Amape danas se bavi agrikulturom (višak prodaju), lovom i ribolovom. Ista ova skupina posjeduije i maleni pogon za proizvodnju manjih brodica kojima opskrbljuju cijelu regiju. Seoske škole su dvojezične. 

== Ime ==
Galibi-Marworno ne identificiraju sebe s grupum [[Galibi]] s rijeke Oiapoque, koji sami sebe nazivaju Kaliña. Ime Galibi je termin što su ga državne službe nametnule cijeloj populaciji u području rijeke Uaçá, točnije ‘Comissão de Inspeção de Fronteiras e do Serviço de Proteção aos Índios’. Naziv Marworno potekao je od imena stare etničke zajednice Maruane ili Maruanu, a počeli su ga koristiti obližnji Palicur i Karipuna Indijanci. 

== Kratka povijest ==

Marworno ili Aruã u kontakt s Europljanima dolaze veoma rano. Iz područja današnih Gvajana oni migriraju u XVII stoljeću, bježeći pred Portugalcima. U prvoj polovici XVIII stoljeća oni [[Maraon]] naseljeni su po jezuitskim misijama na obali Francuske Gijane, zajedno s Galibima. Kasnije između 1765/68 ekspulzijom jezuita iz Gvajane počinje na područjima starih misija, sela i kolonijalnih naselja jače naseljavanje bijelog stanovništva i deportacija Aruã u sljedećem stoljeću, te njihovo naseljavanje uz rijeku Uaçá. Među njima još danas ima potomaka lovaca na robove. 

== Galibi Marworno danas ==

Galibi-Marworno populacija smještena je u Amapi na rezervatu Uaça (Áreas Indígena Uaça; 470,164 hektara) na sjeveru države, ali ih ima nešto i na rezervatu Juminã. Prema podacima [[FUNAI]]-a [[1998.]] godine najveće selo je Kumarumã na srednjem toku rijeke Uaçá s populacijom od 1,506 ljudi. Selo Tukai imalo je tek 34 stanovnika i selo Laranjal ili Uahá blizu Jumine 88. van ovih njihovih 3 sela iste godine bilo je 89 Marworna u selu Flecha na rijeci [[Urukauá]]. Riba, manioka i piće [[caxiri]] glavna su hrana Marworna. 

== Vanjske poveznice ==
*[http://folhadoamapa.com.br/diario_comments.php?id=P11708_0_4_0 350 índios da etnia Galibi Marworno estăo com coqueluche, diz Funasa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930100139/http://folhadoamapa.com.br/diario_comments.php?id=P11708_0_4_0 |date=30. rujna 2007. }}
*[http://www.pegue.com/indio/galibi.htm Galibi]
*[http://www.socioambiental.org/pib/epienglish/galibimarworno/gmarworno.shtm Galibi-Marworno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060907215718/http://www.socioambiental.org/pib/epienglish/galibimarworno/gmarworno.shtm |date=7. rujna 2006. }}

[[Kategorija:Cariban]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Francuska Gijana]]</text>
      <sha1>0uz7yx98kpnokftd5jmypfenemiohl1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska nogometna reprezentacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40917</id>
    <revision>
      <id>7520910</id>
      <parentid>7520489</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <origin>7520910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170310" sha1="go7ewxkayn6h209e1v0kqr1xh04vsiq" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a tri poništena pogotka za Hrvatsku te jedanaesterac koji je dosuđen Portugalu naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||–||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||–||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>go7ewxkayn6h209e1v0kqr1xh04vsiq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520911</id>
      <parentid>7520910</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:00:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izbornici (od 1990.) */</comment>
      <origin>7520911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170391" sha1="hcq5c3ovqw95mmr8o6691u5klqgmq40" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a tri poništena pogotka za Hrvatsku te jedanaesterac koji je dosuđen Portugalu naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||–||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||–||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>hcq5c3ovqw95mmr8o6691u5klqgmq40</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520952</id>
      <parentid>7520911</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:42:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39521-47</username>
        <id>366638</id>
      </contributor>
      <origin>7520952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170391" sha1="mmrp5rh297jwgt0g3f2a3lf22u9cmis" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Pep Guardiola]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a tri poništena pogotka za Hrvatsku te jedanaesterac koji je dosuđen Portugalu naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||–||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||–||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>mmrp5rh297jwgt0g3f2a3lf22u9cmis</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520955</id>
      <parentid>7520952</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:49:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7520952|7520952]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-39521-47|~2026-39521-47]] ([[User talk:~2026-39521-47|razgovor]])</comment>
      <origin>7520955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170391" sha1="hcq5c3ovqw95mmr8o6691u5klqgmq40" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a tri poništena pogotka za Hrvatsku te jedanaesterac koji je dosuđen Portugalu naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||–||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||–||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>hcq5c3ovqw95mmr8o6691u5klqgmq40</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520989</id>
      <parentid>7520955</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo 2026. */</comment>
      <origin>7520989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170424" sha1="ck7cz3f9k7cxwzmwcip7jvr3cejuxsm" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a suđenje, koje je rezultiralo trima poništenim pogodcima za Hrvatsku te jedanaestercem dosuđenim za Portugal, naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||–||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||–||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>ck7cz3f9k7cxwzmwcip7jvr3cejuxsm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521011</id>
      <parentid>7520989</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>7521011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170431" sha1="0v2cbhkw73gdm1bj6abg2iwiuojq211" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a suđenje, koje je rezultiralo trima poništenim pogodcima za Hrvatsku te jedanaestercem dosuđenim za Portugal, naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo jedno, ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||–||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||–||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>0v2cbhkw73gdm1bj6abg2iwiuojq211</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521018</id>
      <parentid>7521011</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* UEFA-ina Liga nacija */</comment>
      <origin>7521018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170467" sha1="lnaudf10rbnvv31zq9byh40z79bk58v" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a suđenje, koje je rezultiralo trima poništenim pogodcima za Hrvatsku te jedanaestercem dosuđenim za Portugal, naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo jedno, ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||''Nije se plasirala''||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||''Nije se plasirala''||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-bgcolor=lightblue
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>lnaudf10rbnvv31zq9byh40z79bk58v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521024</id>
      <parentid>7521018</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* UEFA-ina Liga nacija */</comment>
      <origin>7521024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170448" sha1="l5e3v3ut0xzh6fm5rm379wc77dv64p4" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[FIFA|Svjetska nogometna federacija (FIFA)]] službeno ju je priznala [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je od svoje neovisnosti po broju osvojenih odličja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim nogometnim prvenstvima]] odmah iza Francuske i Njemačke, to jest treća po uspješnosti među državama svijeta u tom razdoblju.

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan pridruživši se FIFA-i [[17. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Álvarez|Juliána Álvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a suđenje, koje je rezultiralo trima poništenim pogodcima za Hrvatsku te jedanaestercem dosuđenim za Portugal, naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo jedno, ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||''Nije se plasirala''||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||''Nije se plasirala''||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=#e61e2b |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
''Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].''

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>l5e3v3ut0xzh6fm5rm379wc77dv64p4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>44753</id>
    <revision>
      <id>7520742</id>
      <parentid>4315462</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:57:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="229" sha1="1rcyjryrptcwiz3nyhk8c4j06xmgmfm" xml:space="preserve">{{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}}
{{Commonscat|Nobel laureates in Physiology or Medicine}}

[[Kategorija:Nobelova nagrada]]
[[Kategorija:Nagrađeni znanstvenici]]
[[Kategorija:Liječnici|*]]
[[Kategorija:Medicina]]</text>
      <sha1>1rcyjryrptcwiz3nyhk8c4j06xmgmfm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Québec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46633</id>
    <revision>
      <id>7521028</id>
      <parentid>7476695</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:09:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66651" sha1="dg767vaj3azmhqq8mkhn3tjee1ezwsk" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|prosinac 2007.}}
{{dz}}
{{Pokrajina ili teritorij Kanade
| naziv               = Québec
| naziv_gen           = Québeca
| lokalni naziv       = 
| zastava             = Flag of Quebec.svg
| grb                 = Coat of arms of Quebec (without crown).svg
| karta               = Québec, Canada.svg
| označena karta      = no
| geslo               = ''[[Je me souviens]]'' ([[francuski]]: Sjećam se)
| jezik               = [[francuski]]
| cvijet              = [[Iris versicolor]]
| drvo                = [[Betula alleghaniensis|rumena breza]]
| ptica               = [[Snježna sova]]
| glavno mjesto       = [[Québec (grad)|Québec]]
| najveći grad        = [[Montréal]]
| premijer            = [[François Legault]]
| stranka             = CAQ
| namjesnik           = [[Michel Doyon]]
| vrsta namjesnika    = Podguverner
| pošta  = QC&lt;ref&gt;[http://www.canadapost.ca/personal/tools/pg/manual/PGaddress-e.asp#1382088 Addressing Guidelines] iz [[Canada Post]]a {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
| poštanski predbroj  = G, H, J
| rang površine       = 2
| ukupna površina_km2 = 1.542.056
| kopnena površina_km2= 1.183.128
| vodena površina_km2 = 176.928
| postotak vode       = 11,5
| rang stanovništva   = 2
| stanovništvo        = 7.546.131
| godina popisa       = 2006
| rang gustoće        = 5
| gustoća_km2         = 4,90
| godina BDP-a        = 2005
| ukupni BDP          = 274,863&amp;nbsp;milijarde&amp;nbsp;USD
| rang BDP-a          = 2
| BDP per capita      = 36.175 USD
| rang BDP-a per capita= 9
| red pristupanja     = 1
| datum pristupanja   = [[1. srpnja]] [[1867.]]
| vremenska zona      = [[UTC]]-5, -4
| donji dom           = 75
| gornji dom          = 24
| ISO kôd             = CA-QC
| website             = www.gouv.qc.ca
}}
'''Québec''' (izgovor [kebɛk])&lt;ref name=&quot;ime&quot;&gt;Službeni naziv pokrajine na francuskom je '''Québec''' (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom '''Quebec''' (bez naglaska), izgovor: [kʰwəˈbɛk] ili [kʰəˈbɛk]. Ime glavnog grada pokrajine se na oba službena jezika države piše kao ''Québec'' (s naglaskom). Vlada Québeca koristi inačicu s naglaskom u oba službena jezika.&lt;/ref&gt; je površinom najveća pokrajina u [[Kanada|Kanadi]] koja se nalazi na istoku zemlje, te druga nakon [[Ontario|Ontarija]] po broju stanovnika. Pokrajina na zapadu graniči s pokrajinom Ontario i [[Hudsonov zaljev|Hudsonovim zaljevom]], na sjeveru s [[Hudsonov tjesnac|Hudsonovim tjesnacem]] i [[Ungavski zaljev|Ungavskim zaljevom]], na istoku s pokrajinama [[Newfoundland i Labrador]] i [[Novi Brunswick]], te na jugu s [[SAD]]-om (saveznim državama [[Maine]], [[New Hampshire]], [[Vermont]] i [[New York (savezna država)|New York]]). Ovo je većinom frankofona pokrajina, te je to jedina kanadska pokrajina u kojoj engleski nije glavni službeni jezik na pokrajinskoj razini.

Glavni grad pokrajine i drugi po veličini grad je [[Québec (grad)|Québec]] koji se nalazi u regiji [[Capitale-Nationale]], te kojeg nazivaju „starim glavnim gradom” (''la vieille capitale'') zato što je bio i glavnim gradom [[Nova Francuska|Nove Francuske]], [[Donja Kanada|Donje Kanade]], te Kanade. Najvažnije urbano područje je aglomerizacijsko područje [[Montréal]]a gdje živi skoro polovica stanovnika pokrajine.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Québeca}}
Prije dolaska Francuza na području Québeca su živjela brojna plemena [[Indijanci|indijanska]] plemena. Vlada Québeca priznaje jedanaest naroda kao autohtono stanovništvo na svom području. To su: [[Eskimi|Inuiti]], [[Mohawk]]i, [[Montagnais|Innu]]si, [[Cree|Kriji]], [[Algonquin]]i, [[Atikamekw]]i, [[Micmac Indijanci|Micmaci]], [[Huron Indijanci|Huroni]], [[Abenaki]], [[Maliseet]]i i [[Naskapi]].

=== Nova Francuska (1534. – 1763.) ===
{{glavni|Nova Francuska}}
[[Datoteka:Jacques Cartier 1851-1852.jpg|mini|desno|Postumni portret [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]], Théophile Hamel, oko 1844.]]
[[20. travnja]] [[1534.]] iz [[Saint-Malo]]a je isplovio [[Jacques Cartier]] s 61 mornarom i dva broda. Oni se prema povijesnim knjigama smatraju prvim Europljanima na kanadskom tlu (unatoč tragovima [[Vikinzi|Vikinga]] koji su došli u Québec negdje oko 1000. godine). Jacques Cartier je postavio križ u današnjem gradu [[Gaspé]]u [[1534.]] godine, te je uplovio u [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] na svom drugom putovanju [[1535.]] godine. Cartier je došao sve do sela [[Hochelaga]] (gdje se danas nalazi [[Montréal]]) gdje je istraživačka skupina provela zimu. Zbog odluke o osnivanju kolonije, [[Francusko kraljevstvo]] je odobrilo novu ekspediciju [[Jean-François de la Rocque de Roberval|Jean-Françoisu de la Rocque de Robervalu]]. Ova kolonija je u teškim uvjetima izgubila mnogo ljudi, te je u rujnu [[1543.]] napuštena. Zbog ostalih problema, većinom zbog ratova u Europi, prestao je francuski interes za Kanadu na više od pola stoljeća.

Počecima Nove Francuske, te istovremeno i Kanade, smatra se osnivanje mjesta [[Tadoussac]] [[1600.]] godine, kojeg je osnovao [[Pierre de Chauvin]]. Ovo je mjesto kao prva francuska trgovačka postaja, postalo središte kitolova na tom području. Godine [[1967.]] kardinal [[Richelieu]] je stvorio [[Novofrancuska kompanija|Novofrancusku kompaniju]] za razvitak Kanade. Iduće godine su ekspediciju od 400 članova uhvatili Britanci. Nakon kapitulacije Québeca, Britanci su zauzeli Québec i [[Akadija|Akadiju]] te ih držali od [[1629.]] do [[1632.]] godine. [[Samuel de Champlain]], koji se smatra ocem Nove Francuske i osnivač [[Québec (grad)|grada Québeca]], je zarobljen, a Novofrancuska kompanija je propala. Nakon [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.)|sporazuma u Saint-Germain-en-Layeu]], Kraljevina Francuska je povratila koloniju 1632. godine. Godine 1640. u Novoj Francuskoj nije živjelo više od 500 osoba, irokeški ratovi i bolesti bili su glavni uzrok smrti u koloniji. Godine [[1642.]], [[Paul de Chomedey de Maisonneuve]] osnovao je Ville-Marie (budući Montréal) koji je u to vrijeme bio tvrđava za obranu od [[Irokezi|Irokeza]] (prvi veliki irokeški rat trajao je od 1642. do 1667.).

[[Datoteka:Samuel de Champlain Carte geographique de la Nouvelle France.jpg|lijevo|minijatura|300px|Karta [[Nova Francuska|Nove Francuske]] koju je nacrtao [[Samuel de Champlain]] [[1612.]] godine]]

Od [[1627.]] do [[1663.]] broj stanovnika se povećao na oko 2 500 osoba. U 35 godina u koloniju se doselilo oko 1 250 francuskih imigranata, većinom iz obalnih područja i lučkih gradova Francuske, kao i iz pariške regije. Godine 1663. ministar financija Jean-Baptiste Colbert uspostavio je kraljevsku upravu u Novoj Francuskoj. Područjem se upravljalo kao s francuskom pokrajinom pod okriljem namjesnika. Dvije godine kasnije u koloniju dolazi elitni vojni odred Carignan-Salières s ciljem svladavanja Irokeza. Godine [[1666.]] intendant Nove Francuske, [[Jean Talon]], organizira prvi popis stanovništva kojim je popisano 3 215 osoba. Zahvaljujući Talonovoj pronatalitetnoj politici, kao i dolasku 900 djevojaka koje je poslao kralj [[Luj XIV.]], slavne [[Kraljeve kćeri]] (''filles du roi''), stanovništvo kolonije je naraslo preko 6 700 do [[1672.]] godine. Godine 1684., uz britansku pomoć, Irokezi započinju drugu seriju napada na francuska naselja. Dvije godine kasnije, Francuzi zauzimaju tri engleske utvrde na [[Hudsonov zaljev|Hudsonovom zaljevu]]. Pod vodstvom [[Louis de Buade de Frontenac|Frontenaca]], Francuzi izvršavaju serije napada na novoengleske postaje i istjeruju Engleze iz Akadije, Newfoundlanda i Hudsonovog zaljeva. Godine [[1687.]] [[Francuska]] i [[Engleska]] potpisuju sporazum u Ryswicku čime je završen prvi međukolonijalni rat. [[1701.]] godine, potpisan je i mir s Irokezima. Kolonija je u to vrijeme imala manje od 15 000 stanovnika. Potpisivanjem [[Sporazum u Utrechtu|sporazuma u Utrechtu]], [[1713.]] godine, Francuska je ustupila Velikoj Britaniji Akadiju ([[Nova Škotska]]), Newfoundland i Hudsonov zaljev.

[[Sedmogodišnji rat]] (1756. – 1763.) između Velike Britanije i Francuske se bitno odrazio i na Sjevernu Ameriku. Godine [[1755.]] guverner Nove Škotske [[Charles Lawrence]] je deportirao više od 7 000 Akadijaca na američku obalu, zbog straha od njihova uplitanja u sukob. Godine [[1756.]] general [[Louis-Joseph de Montcalm]] dolazi u Novu Francusku s 3 000 vojnika. Godine [[1759.]] britanski general [[James Wolfe]] i njegova vojska započinju desetotjednu opsadu grada [[Québec (grad)|Québeca]] koji kapitulira nakon [[Bitka kod Abrahamove visoravni|bitke kod Abrahamove visoravni]] (tijekom koje su smrtno ranjeni i Montcalm i Wolfe). U proljeće iduće godine slijedi pokušaj ponovnog osvajanja grada koji započinje general [[François Gaston de Lévis|Lévis]] s novom vojskom. Lévisova vojska opsjeda grad očekujući brodove iz Francuske koji su trebali doći u pomoć. Francuska flota je presretena kod [[bitka na rijeci Ristigouche|rijeke Ristigouche]], te pomoć nikad nije došla. Engleskom flotom došlo je 18 000 vojnika, te se Lévis povukao. Ubrzo nakon toga Britanci su zauzeli Montréal, čime je Nova Francuska osvojena.

=== Britanska vlast (1763. – 1867.) ===

Od potpisivanja [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|Pariškog mira]] [[1763.]] godine, kojim je okončan Sedmogodišnji rat, Velika Britanija je i službeno zavladala područjem Nove Francuske. Ovim dogovorom Francuska je spasila svoje europske granice, ali je izgubila svoje [[Prvo francusko kolonijalno carstvo|prvo kolonijalno carstvo]]. Kralj [[Luj XV.]] i njegovi savjetnici sačuvali su [[Gvadalupa|Gvadalupu]] i pokušali umanjiti značaj gubitka Kanade opravdavajući se izgovorom da je kolonija preskupa, te da je to većinom ledeno područje bez prevelikog značaja za Francusko kraljevstvo. Samo su otoci [[Sveti Petar i Mikelon]] ostali u francuskom vlasništvu (kako bi Francuskoj bio omogućen [[ribolov]] u Americi). Kao svojevrsnu osvetu Velikoj Britaniji zbog ovog kolonijalnog gubitka, Francuska je pomogla [[SAD]]-u u [[Američki rat za neovisnost|ratu za nezavisnost]]. Nakon službenog preuzimanja francuskih teritorija, Velika Britanija proglašava ustav za Novu Francusku kojim ona postaje [[Pokrajina Québec (1763.-1791.)|pokrajina Québec]]. Ovaj ustav je dugoročno predviđao asimilaciju kanadskih Francuza, od kojih se oko 2 000 vratilo u Francusku između [[1760.]] i [[1770.]] godine. Katolici su lišeni određenih prava slično kao i u Irskoj, a sve javne funkcije bile su omogućene samo protestantskoj manjini.

[[Datoteka:Canada lower.PNG|mini|250 px|Donja Kanada nakon ustavnog zakona iz 1791. godine]]
Sve do [[1766.]] godine, Britanci su se borili protiv indijanskih plemena (kao [[Abenaki]]) koji su bili u savezništvu s Francuskom i koji su se pobunili pod vodstvom [[Pontiac (poglavica)|poglavice Pontiaca]]. Kako bi izbjegli širenje problema iz američkih kolonija na Kanadu, britanska vlada se je odlučila na otvoreniju politiku prema francuskim Kanađanima, te su poništili prije proglašeni ustav prema kojim je, između ostalog, protestantizam bio proglašen službenom religijom. Godine [[1774.]] proglašen je drugi ustav kojim su ublaženi elementi asimilacije, te dozvoljeno pravo Kanađanima na upotrebu francuskog jezika, građanskog prava i prakticiranje katoličanstva. Ovim aktom je i povećan teritorij pokrajine, te je ona sad obuhvaćala i [[Velika jezera]] i protezala se sve do [[Saint Louis]]a.

Amerikanci u svojoj borbi za nezavisnošću napadaju Québec [[1774.]] godine, te osvajaju cijelo područje Montréala, ali iduće godine ne uspijevaju u zauzimanju grada Québeca. Dolaskom velikog broja britanskog vojnog pojačanja, Amerikanci napuštaju pokrajinu. Francuski Kanađani su ostali neutralni u ovom sukobu, po preporuci Katoličke Crkve. Stjecanjem američke neovisnosti, [[Lojalisti (Američka revolucija)|Lojalisti]] su se nastanili u Québecu. Nezadovoljni brojnim pravima koja su dodijeljena francuskim Kanađanima, Englezi traže reforme koje su provedene novim ustavnim zakonom [[1791.]] godine, čime je teritorij podijeljen [[Ottawa (rijeka)|rijekom Ottawom]] na [[Gornja Kanada|Gornju Kanadu]] (današnji Ontario) i [[Donja Kanada|Donju Kanadu]] (današnji Québec).
[[Datoteka:Louis-Joseph Papineau.jpg|minijatura|lijevo|[[Louis-Joseph Papineau]] oko [[1852.]] godine]]
Godine [[1834.]] članovi Patriotske stranke (kao [[Louis-Joseph Papineau|Papineau]], [[Elzéar Bédard]] i [[Augustin-Norbert Morin]]) prezentirali su svoj politički program kojim izražavaju gubitak povjerenja u institucije britanske monarhije. Kako bi se zaštitili od zloupotrebe monarhijske moći prema francuskim Kanađanima, Papineau i njegova stranka traže izabranu vladu koja bi kontrolirala prihode i izglasavala zakone u Donjoj Kanadi. Iduće godine u Québec dolazi [[Archibald Acheson|lord Gosford]] koji je postao novi namjesnik pokrajine, te koji je trebao smiriti reformiste. Godine [[1837.]] nakon upornog odbijanja službenog Londona da razmotri zahtjeve reformista, izbija oružana [[Pobuna u Donjoj Kanadi|pobuna]]. U isto vrijeme, neki Britanci se pobunjuju i u Gornjoj Kanadi s istim zahtjevima, tj. tražeći vlastitu vladu koja bi zamijenila onu koju nameće službeni London. Oružana pobuna u Donjoj Kanadi bila je pod vodstvom [[Louis-Joseph Papineau|Louis-Josepha Papineaua]] koji je bio na čelu Patriotske stranke. Pobunu u Gornjoj Kanadi vodio je [[William Mackenzie]]. Obje pobune je kroz neko vrijeme ugušila britanska vlast.

Zajedno s propasti patriotske pobune gase se i liberalni pokreti u kvebečkom društvu. Zbog kočenja razvoja pokrajine kojeg izaziva bogata engleska elita ([[Family Compact]]) počinje veliki val emigracije francuskih Kanađana u [[SAD|Sjedinjene Države]] što obilježava povijest pokrajine u 19. stoljeću.

Kako bi istražili okolnosti pobune u Kanadi, službeni London je poslao [[John George Lambton|lorda Durhama]] u istragu. U njegovu povijesnom izvještaju ([[Durhamov izvještaj]]) on preporučuje nastavak daljnje asimilacije francuskih Kanađana ujedinjavanjem dviju Kanada, te stvaranje zajedničke vlade. Zakon o uniji je u [[London]]u izglasan [[1840.]] godine. Njime su Gornja i Donja Kanada dobile isti broj parlamentarnih zastupnika, a [[engleski]] je proglašen jedinim službenim jezikom. U ujedinjenoj Kanadi tada je živjelo oko 500 000 govornika engleskog i oko 600 000 govornika francuskog jezika. Anglofono stanovništvo je s vremenom prisvojilo naziv „Kanađani” koji se koristio od 17. stoljeća isključivo za stanovnike francuskog podrijetla.

Političke tenzije su se i dalje nastavile do novog izgreda [[1849.]] godine, kada su pobunjenici zapalili parlament [[Pokrajina Kanada|Ujedinjene Kanade]] koji se nalazio u Montréalu od [[1843.]] godine. Izglasavanje zakona koji bi povratio prava francuskom stanovništvu, te im nadoknadio gubitke za vrijeme pobune 1837. – 1838. izazvalo je bijes britanskih ekstremista. Parlament se od tad selio između [[Québec (grad)|Québeca]] i [[Toronto|Toronta]] sve do [[1867.]] godine.

Godine 1849. reformisti osnivaju zajedničku vladu. Stranku su vodili [[Robert Baldwin]] u Gornjoj Kanadi i [[Louis-Hippolyte Lafontaine]] u Donjoj Kanadi. Zahvaljujući ovom osnutku vlade, smiruje se situacija na kanadskoj političkoj sceni. Godine [[1864.]] počinju razgovori o potencijalnoj kanadskoj konfederaciji kojoj je službeni London dao potporu, te čak vršio pritisak za prihvaćanje ovog državnog uređenja.

=== Kanadska federacija (1867.) ===

Nakon dogovora između konzervativne stranke [[John Alexander Macdonald|Johna A. Macdonalda]] i liberalne stranke [[George Brown|Georgea Browna]], kojeg je podržao [[George-Étienne Cartier]], Zakonom o britanskoj Sjevernoj Americi stvorena je kanadska konfederacija 1. srpnja 1867., kojoj su se pridružili i [[Novi Brunswick]] i [[Nova Škotska]]. Ovo je dovelo i do stvaranja pokrajina Québec i Ontario.

Ovim ustavnim zakonom definiraju se odnosi, te ovlasti između federalne vlade i pokrajinskih vlada. Kvebečani su pokušali ovim poretkom dobiti garanciju protiv asimilacije, te mogućnost upravljanja vlastitom sudbinom. Federalni parlament dodijeljeno je upravljanje obranom i vanjskom politikom, trgovinom, prijevozom, komunikacijama i prostorima namijenjenim domorodačkom stanovništvu, kao i upravljanje svim sektorima koja nisu izravno pod upravom lokalne zakonodavne vlasti. Ovaj parlament također je imao i mogućnost poništavanja lokalnih zakona, te neograničenu mogućnost oporezivanja čime su pokrajinama ostali samo izravni porezi na području pokrajine. Pokrajinske zakonodavne skupštine dobile su pravo odlučivanja na poljima kao što su obrazovanje, zdravstvo, građansko pravo i prirodni resursi. Što se tiče odlučivanja na polju imigracije i poljoprivrede, odlučivanje se vršilo na obje razine vlasti.

Ovaj ustav sadrži i posebne dijelove koji se odnose na očuvanje posebnih obilježja Québeca. Ustav priznaje i Kvebečko građansko pravo koje postoji uz britansko opće pravo koje se primjenjuje u ostalim pokrajinama, predviđa upotrebu i engleskog i francuskog jezika u parlamentu i zakonodavstvu, kao i na sudovima u Québecu, te predviđa osnivanje odvojenih škola za katoličke i protestantske zajednice u Québecu i Kanadi koje bi se financirale iz javnih fondova.

=== Od Chauveaua do Duplessisa ===

[[15. srpnja]] [[1867.]], [[Pierre-Joseph-Olivier Chauveau]] iz Konzervativne stranke, postao je premijer. Iduće godine stvoreno je Ministarstvo obrazovanja, ali taj sustav školovanja brzo je odbilo svećenstvo. Ministarstvo je ukinuto [[1875.]], te je vraćen stari sustav. Zbog pritisaka svećenstva na biračko tijelo, papa je poslao svog izaslanika koji je treba prisiliti Crkvu u Québecu na smanjenje političkog sudjelovanja. Godine [[1887.]], svećenstvo je predstavljalo oko 48 % predavača u katoličkim školama.
[[Datoteka:Henri bourassa.jpg|mini|150px|desno|Henri Bourassa]]
Godine [[1910.]], unuk Louis-Joseph Papineaua, [[Henri Bourassa]] osnovao je novine „Le Devoir” koje su posvećene obrani francuskih Kanađana. On se žestoko suprotstavljao kanadskom uplitanju u [[Burski rat]] (1899.) i regrutiranju 1917. koje je sililo Kanađane na sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Bourassa i njegov politički istomišljenik Lavergne uspjeli su progurati zakon o upotrebi francuskog u javnim poduzećima u Québecu, jer se do tad francuski nije upotrebljavao u željezničkom prometu, telefonskoj službi itd. Također, nacionalisti su uspjeli progurati i zakon o šumama i proizvodnji papira, što je povećalo industrijske kapacitete pokrajine.

Nasljednik Bourasse u borbi za prava francuskih Kanađana bio je povjesničar i katolički svećenik [[Lionel Groulx]], kojeg mnogi smatraju duhovnim ocem kvebečkih boraca za slobodu. Godine [[1931.]], Kanada je od Ujedinjenog Kraljevstva dobila široku autonomiju prema Westminsterskom statutu.

Godine [[1936.]] konzervativna stranka Nacionalne unije (''Union nationale'') koja je osnovana godinu ranije, osvojila je vlast u Québecu. Njezin predsjednik [[Maurice Duplessis]] bio je na vlasti sve do [[1939.]] godine, te ponovno od [[1944.]] do [[1959.]] godine. Pod Duplessisom, Québec je s obzirom na ostatak Kanade kasnio na područjima obrazovanja, gospodarstva i društvenih zakona. Crkva je ponovno zauzimala snažno političko mjesto, te je koristila svoj utjecaj među građanstvom kako bi održala postojeću konzervativnu vladu koja je branila društvene reforme i sindikalizam. Nakon smrti Duplessisa, politička moć Crkve je brzo oslabila pod liberalnom vladom [[Jean Lesage|Jeana Lesagea]]. Tijekom [[1960-ih]], Québec je ušao u veliku fazu modernizacije, zahvaljujući najviše brojnim gospodarskim reformama koje je provela Lesageova vlada. Za ovo razdoblje se među povjesničarima, sociolozima i politolozima ustalio naziv [[Tiha revolucija]] (''Révolution tranquille'').

=== Od 1960. do danas ===

Za vrijeme Tihe revolucije pokrajina je društveno modernizirana, a brojne reforme promijenile su društvenu politiku, obrazovanje, zdravstvo i unaprijedile gospodarski razvoj. Među najznačajnijim potezima Lesageove vlade bila je [[nacionalizacija]] elektroenergetskog sektora. Taj sektor je dotad bio pod kontrolom engleskog oligopola u čijem su radu bili isključeni francuski Kanađani. Nacionalizacija ovog sektora velikim dijelom je bila zaslužna za veliki gospodarski rast pokrajine.

Modernizacija i emancipacija Québeca ponovno je oživjela ideju o nezavisnosti. Ideje o odcjepljenju još je jače potaknulo otvaranje službene delegacije Québeca u [[Pariz]]u [[1961.]] godine. Ovaj pokret postao je vrlo intenzivan u drugoj polovici [[1960-ih]], kada su se simpatizeri ove ideje organizirali u brojne separatističke skupine. Godine [[1967.]], francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] došao je u Québec što je bio prvi službeni posjet šefa francuske države u ovu bivšu koloniju. Mnogobrojno mnoštvo de Gaullea je dočekalo kao osloboditelja uzvikujući separatističke parole, te je i sam Charles de Gaulle s balkona gradske vijećnice u [[Montréal]]u uzviknuo „Živio slobodni Québec !” (''Vive le Québec libre !''). Ovaj govor oštro su osudili anglofoni Kanađani i federalna vlada smatrajući da de Gaulle poziva na neovisnost pokrajine.

Od početka 1960-ih u pokrajini je počela djelovati ekstremistička skupina [[Fronta za oslobođenje Québeca]] (FLQ) koja je terorističkim napadima ugrožavala ciljeve koji su simbolizirali federalnu vlast i Ujedinjeno Kraljevstvo. U listopadu [[1970.]] godine, FLQ je oteo britanskog tajnika za trgovinu [[James Cross|Jamesa Crossa]], a nekoliko dana kasnije i kvebečkog ministra rada [[Pierre Laporte|Pierrea Laportea]] koji je kasnije ubijen. Ovo ubojstvo slijedilo je nakon što je kanadska vojska intervenirala na ulicama Montréala na zahtjev premijera Bourasse i gradonačelnika Drapeaua. U ovim akcijama uhićeno je više od 500 ljudi za koje se sumnjalo da imaju veze s FLQ-om, velikim dijelom sindikalaca i studenata. Ovi događaji poznati su pod nazivom „[[Listopadska kriza]]”. Nakon ove krize praktički je nestao ekstremizam među zagovornicima neovisnosti, a snažno ga je odbio i René Lévesque.

Godine [[1968.]], osnovana je [[Kvebečka stranka]] (''Parti québécois''), pod vodstvom [[René Lévesque|Renéa Lévesquea]], koja se zalagala za nezavisnost. Ova stranka pobijedila je na pokrajinskim izborima [[1976.]] godine, te izglasala skup zakona kojima se promiče i brani upotreba francuskog jezika. Proglašavanjem Povelje o francuskom jeziku (zakon 101), francuski je postao jedini službeni jezik u Québecu [[1977.]] godine. Na referendumu [[1980.]] godine, na kojem se odlučivalo o projektu Renéa Lévesquea o nezavisnosti pokrajine i međudržavnom povezivanju s Kanadom, samo 40 % stanovništva glasalo je za projekt. U noći [[4. studenog]] [[1981.]] federalni ministar pravosuđa sastao se sa svim pokrajinskim premijerima, osim Renéa Lévesquea, koji su potpisali novi kanadski ustav, što je događaj koji je u Québecu poznat kao [[Noć dugih noževa (Québec)|Noć dugih noževa]]. Idući dan, stavili su Lévesquea pred svršen čin i pokušali ga privoliti na potpisivanje dokumenta što je on odbio. Iduće godine britanski je parlament odobrio ovaj novi ustav, ali bez suglasja Québeca, što je situacija i dan danas. Kasnije je kanadski vrhovni sud zaključio da nije potrebno dopuštenje svake kanadske pokrajine za odobrenje ustava.

Od [[1985.]] do [[1994.]] godine, Québecom vlada [[Liberalna stranka Québeca]] (PLQ) pod vodstvom Roberta Bourasse i Daniela Johnsona. U ovom razdoblju federalna je vlada dva puta pokušala privoliti 
Québec na prihvaćanje ustava. Prvi put je to bilo sporazumom kod jezera Meech [[1987.]] godine. Ovaj sporazum je propao [[1990.]], zato što su ga odbile priznati pokrajine [[Manitoba]] i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundland]]. Drugi put bilo je to sporazumom u Charlottetownu [[1992.]] godine, kojim bi se pravno precizirao status Québeca u Kanadi. Ovaj sporazum referendumom su odbili 56.7% svih Kanađana i 57% Kvebečana. Ovaj poraz doveo je do razdvajanja unutar vladajuće stranke.

Kvebečka stranka (PQ) vratila se na vlast [[1994.]] godine, pod vodstvom [[Jacques Parizeau|Jacquesa Parizeaua]] uz obećanje o održavanju novog referenduma o neovisnosti Québeca. Ovaj referendum održan je [[30. listopada]] [[1995.]], a nezavisnost je odbijena s 50,6 %.&lt;ref&gt;Directeur général des élections du Québec. ''[http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp Référendum du 30 octobre 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930210114/http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp |date=30. rujna 2007. }}''.&lt;/ref&gt; Jacques Parizeau napustio je premijerski položaj [[20. siječnja]] [[1996.]],&lt;ref&gt;Assemblée nationale du Québec (2004). ''[http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm Jacques Parizeau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302111015/http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm |date=2. ožujka 2009. }}''.&lt;/ref&gt; a zamijenio ga je šef Kvebečkog bloka, [[Lucien Bouchard]]. Bouchard i njegov nasljednik [[Bernard Landry]] za svojeg mandata nisu se bavili pitanjem neovisnosti, nego su se posvetili gospodarskim problemima. Od [[2003.]] godine, na vlasti je ponovno PLQ na čelu s [[Jean Charest|Jeanom Charestom]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Map of Quebec-fr.png|desno|mini|300px|Karta Québeca.]]
Teritorij ove po veličini najveće pokrajine u [[Kanada|Kanadi]] je najvećim dijelom slabo naseljen. U regiji [[Nord-du-Québec]] koja čini 43 % teritorija pokrajine, živi samo 40 637 stanovnika.&lt;ref&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm Évolution et distribution de la population par région administrative, superficie et densité, Québec, 1971-2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012210039/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm |date=12. listopada 2007. }}''.&lt;/ref&gt;  Više od 90 % površine Québeca je dio [[Kanadski štit|Kanadskog štita]]. Od vremena francuske kolonizacije i osnivanja Nove Francuske, teritorij Québeca je narastao od nekoliko desetaka kilometara na obalama [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]] do više od polovice [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta, kolika je nekad kolonija bila. Današnja veličina pokrajine otprilike odgovara veličini [[Iran]]a koji je 18. država na svijetu po veličini, tj. pokrajina je otprilike tri puta veća od [[Francuska|Francuske]] ili tridesetak puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]].

Québec se nalazi na geografski raznolikom području. Podijeljen je u tri velika geološka područja, od sjevera prema jugu. Laurentinski plato čini oko 95% površine Québeca, te je dio kanadskog štita, jedne od najstarijih geoloških formacija na svijetu. Najviša točka Québeca je na planini [[Mont D'Iberville]] koja se nalazi blizu granice s [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlandom i Labradorom]] na sjeveroistoku pokrajine. Teritorij Québeca je izrazito bogat zimzelenim šumama, te mnogim rudačama.

Québec raspolaže s nekima od najvećih rezervi slatke vode na svijetu, pretpostavlja se da u pokrajini se nalazi oko 3% svjetskih zaliha slatke vode&lt;ref name=&quot;boisclair&quot;&gt;Québec (2002). ''[http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf L'eau. La vie. L'avenir. Politique nationale de l'eau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050128054045/http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf |date=28. siječnja 2005. }}''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-40074-7}}. str. 5.&lt;br/&gt;Sa 990 km³/godišnje obnovljivih voda, izuzimajući jezera i podvodne vode, Québec raspolaže s 3% ukupne svjetske količine ovog resursa.&lt;/ref&gt; koja zauzima oko 12% njezinog ukupnog teritorija.&lt;ref name=&quot;L'interatlas&quot;&gt;''L'interatlas: Les ressources du Québec et du Canada'', Centre d'études en enseignement du Canada, Centre éducatif et culturel, Montréal, 1986 {{ISBN|2-7617-0317-0}}, str. 39&lt;/ref&gt; U pokrajini postoji oko pola milijuna jezera,&lt;ref name=&quot;boisclair&quot;/&gt; od kojih 30 imaju površinu veću od 250&amp;nbsp;km², te 4 500 rijeka.&lt;ref name=&quot;boisclair&quot;/&gt;

=== Klima ===
[[Datoteka:Chasse neige.jpg|mini|220px|desno|U gradu Québecu godišnje prosječno padne 312 cm snijega.]]
U Québecu postoje tri glavne [[klima]]tske regije. U južnom i zapadnom Québecu, gdje živi najviše stanovništva, vlada vlažna kontinentalna klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfb]]'') s toplim i vlažnim ljetima, te suhim i hladnim zimama. Glavni klimatski utjecaji dolaze iz zapadne i sjeverne Kanade, te iz južnog i središnjeg područja SAD-a. Zbog ovakvih jakih vremenskih utjecaja iz Sjeverne Amerike i Atlantskog oceana, količina padalina je obilna tijekom cijele godine, te je njihov broj u mnogim područjima i veći od 1 000&amp;nbsp;mm, uključujući i preko 300&amp;nbsp;cm [[snijeg]]a u mnogim područjima. Tijekom ljeta zna biti [[tornado|tornada]] i [[oluja]], ali manje često nego u južnom [[Ontario|Ontariju]].

U središnjem Québecu većinom vlada podarktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfc]]''). Ovdje vladaju duge i hladne zime, dok su ljeta topla, ali vrlo kratka zbog zemljopisne širine i velikog utjecaja arktičkih zračnih masa. Broj padalina je manji nego na jugu, osim na nekim uzvišenim područjima.

U sjevernoj regiji vlada arktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|ET]]''), s vrlo hladnim zimama i kratkim hladnijim ljetima. Glavni klimatski utjecaji u ovom području su struje [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] (kao [[Labradorska struja]]) i arktičke kontinentalne zračne mase.

== Politika ==
[[Datoteka:Québec - Hôtel du Parlement 3.jpg|200px|desno|mini|Narodna skupština Québeca]]
Québec je jedna od deset [[Pokrajine i teritoriji Kanade|pokrajina Kanade]]. Funkcionira na britanskom parlamentarnom režimu po [[Westminsterski sustav|Westminsterskom sustavu]], kao i sve kanadske pokrajine. U Québecu [[zakonodavna vlast]] je podijeljena između Narodne skupštine (''Assemblée nationale'') i podguvernera (''Lieutenant-gouverneur'') koji je predstavnik [[Kanadska monarhija|kraljice]] u Québecu. U današnje vrijeme praktički svu zakonodavnu moć ima Narodna skupština. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] ima vlada Québeca. Na čelu vlade nalazi se premijer s vijećem ministara.

Narodna skupština sastoji se od 125 zastupnika koji se izabiru općim glasovanjem. Zadnji izbori održani su [[2007.]] godine.

=== Status nacije ===

U studenom [[2006.]] godine, kanadski premijer [[Stephen Harper]] iznio je prijedlog o priznavanju „Kvebečana kao nacije unutar ujedinjene Kanade”.&lt;ref&gt;Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ( 27. studenog 2007.) ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&amp;Mode=1&amp;Parl=39&amp;Ses=1&amp;DocId=2534974&amp;File=5 Feuilleton et feuilleton des avis, n° 87] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219080200/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&amp;Mode=1&amp;Parl=39&amp;Ses=1&amp;DocId=2534974&amp;File=5 |date=19. veljače 2008. }}''.&lt;/ref&gt; Iako ovaj prijedlog nije imao nikakvu pravnu vrijednost, prihvaćen je s 266 glasova naspram 16, 27. studenog 2006.&lt;ref&gt;Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&amp;Mode=1&amp;Parl=39&amp;Ses=1&amp;DocId=2544166#Div-73 Hansard révisé • Numéro 087. 39. législature, 1. session, vote n° 73 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602231903/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&amp;Mode=1&amp;Parl=39&amp;Ses=1&amp;DocId=2544166#Div-73 |date=2. lipnja 2008. }}''. 2007.&lt;/ref&gt; godine.

Iako je ovaj status dosta nejasan, istraživanja pokazuju da većina Kanađana ne podupire ovaj status, dok ga većina Kvebečana podupire.&lt;ref&gt;[[Presse canadienne]]. 2006. [http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES Le pays rejette en bloc l'idée que le Québec est une nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929123423/http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES |date=29. rujna 2007. }}, ''[[La Presse (Kanada)|La Presse]]'' ([[Montréal]])&lt;/ref&gt;

=== Politička podjela ===

Pokrajina Québec je službeno podijeljena u 17 upravnih regija (''régions administratives''), dok je tradicionalno podijeljena u 20 regija koje nemaju službeni status.

==== Upravne regije ====

Sedamnaest upravnih regija su:
{|border=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;|
* 01 [[Bas-Saint-Laurent]]
* 02 [[Saguenay–Lac-Saint-Jean]]
* 03 [[Capitale-Nationale]]
* 04 [[Mauricie]]
* 05 [[Estrie]]
* 06 [[Montréal]]
|valign=&quot;top&quot;|
* 07 [[Outaouais (Québec)|Outaouais]]
* 08 [[Abitibi-Témiscamingue]]
* 09 [[Côte-Nord]]
* 10 [[Nord-du-Québec]]
* 11 [[Gaspésie-Îles-de-la-Madeleine]]
* 12 [[Chaudière-Appalaches]]
|valign=&quot;top&quot;|
* 13 [[Laval (Québec)|Laval]]
* 14 [[Lanaudière]]
* 15 [[Laurentides (upravna regija)|Laurentides]]
* 16 [[Montérégie]]
* 17 [[Centre-du-Québec]]
|}

==== Turističke regije ====
[[Datoteka:Ile-de-la-Madeleine-Quebec-TQ.jpg|mini|200px|Zalazak sunca na otoku Madeleine]]
Uz upravne postoji i podjela na turističke regije, to su:

{|border=&quot;03 cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Abitibi-Témiscamingue]]
* [[Baie-James (région)|Baie-James]]
* [[Bas-Saint-Laurent]]
* [[Cantons-de-l'Est]]
* [[Centre-du-Québec]]
* [[Charlevoix]]
* [[Chaudière-Appalaches]]
* [[Duplessis (région)|Duplessis]]
* [[Gaspésie]]
* [[Îles-de-la-Madeleine]]
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Lanaudière]]
* [[Laurentides (région administrative)|Laurentides]]
* [[Laval (Québec)|Laval]]
* [[Manicouagan (région)|Manicouagan]]
* [[Mauricie]]
* [[Montérégie]]
* [[Montréal]]
* [[Nunavik]]
* [[Outaouais (Québec)|Outaouais]]
* [[Québec (région touristique)|Québec]]
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Saguenay-Lac-Saint-Jean]]
|}
''Više detalja [http://www.bonjourquebec.com/ ovdje].''

== Stanovništvo ==

Broj stanovnika pokrajine je u rastu, iako je stopa fertiliteta najniža u Kanadi. Godine 2006. ova stopa bila je 1.62. Ova situacija je u kontrastu sa situacijom koja je bila prije 1960-ih, kad je Québec imao jednu od najvećih stopa fertiliteta u industrijaliziranim zemljama. Iako Québec predstavlja samo 24% stanovništva Kanade, broj međunarodnih posvajanja je najviši od svih pokrajina u Kanadi. Godine [[2001.]], 42% međunarodnih posvajanja djece u Kanadi bila su u Québecu.

=== Podrijetlo stanovništva ===

{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;right&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
!Podrijetlo
!stanovnika
!postotak
|-
|[[Stanovništvo Kanade|&quot;Kanađani&quot;]]
|4,897,475
|68.73%
|-
|[[Francuzi]]
|2,111,570
|29.67%
|-
|[[Irci]]
|291,545
|5.09%
|-
|[[Talijani]]
|249,205
|3.70%
|-
|[[Englezi]]
|218,415
|3.07%
|-
|[[Škoti]]
|156,140
|2.19%
|-
|[[Indijanci]]
|130,165
|1.83%
|-
|[[Nijemci]]
|88,700
|1.24%
|-
|[[Židovi]]
|82,450
|1.16%
|-
|[[Haićani]]
|74,465
|1.05%
|}

Prema kanadskom popisu stanovništva moguće je izreći pripadnost u više etničkih skupina (npr. oni iz rubrike Kanađani mogu se također izjasniti i kao Francuzi itd.) Tako zbroj etničkih skupina pokrajine iznosi više od 100%. U ovom popisu uključene su etničke skupine koje imaju više od 70 000 pripadnika.

=== Vjerske skupine ===

Québec se razlikuje od ostalih pokrajina po velikom broju pripadnika [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. To je nasljedstvo kolonijalnih vremena, jer je u Novoj Francuskoj dozvoljeno naseljavanje samo katolicima.

Religijske skupine su:

* 90.2% [[Kršćanstvo|kršćani]]
** 83.3% [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]]
** 4.7% [[protestanti]]
** 1.4% [[pravoslavlje|pravoslavci]]
** 0.8% ostali [[kršćani]]
* 7.1% [[ateisti]]/[[agnostici]]
* 1.5% [[muslimani]]
* 1.2% [[judaizam|židovi]]

=== Autohtono stanovništvo ===

Američki [[Indijanci]] žive na prostoru Québeca već tisućama godina. Trenutno predstavljaju oko 2% stanovništva pokrajine, ali su povijesno i kulturno vrlo važna skupina. Već nekoliko desetljeća traju pokušaji oživljavanja i očuvanja njihove kulture, te njihovih prava. Deset plemena američkih Indijanaca u Québecu dijele se u dvije jezične skupine: [[Huron Indijanci|Huroni-Wendati]] i [[Mohawk]]i dio su [[Irokezi|irokeške porodice]], dok ostalih osam plemena pripadaju [[Algonkijski narodi i jezici|algonkijskoj skupini]]. [[2003.]] godine indijansko stanovništvo u Québecu je imalo 159 905 pripadnika.&lt;ref&gt;[[Institut de la statistique du Québec]] (12. kolovoza 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206155719/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf |date=6. prosinca 2008. }}''.&lt;/ref&gt;

== Jezik ==

Québec je kao kanadska pokrajina poseban po tome što je [[francuski]] jedini službeni jezik na svim razinama.&lt;ref&gt;Québec. Éditeur officiel du Québec (1. kolovoza 2007.). ''[http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&amp;file=/C_11/C11.htm Charte de la langue française] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303071906/http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&amp;file=/C_11/C11.htm |date=3. ožujka 2009. }}''. L.R.Q., chap. C-11.&lt;/ref&gt; Francuski je također i jezik zajednice, te ga razumije i govori (barem na minimalnoj razini) 94,6 % stanovništva.&lt;ref&gt;[[Institut de la statistique du Québec]] (10. lipnja 2004.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap3.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031003191239/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/CHAP3.PDF |date=3. listopada 2003. }}''.&lt;/ref&gt;

Kvebečani zaštićuju francuski jezik od federalne nadmoći engleskog jezika, te također čuvaju i kvebečki jezični standard (''norme québécoise'') čiji je regulator Kvebečki ured za francuski jezik (''Office québécois de la langue française''). [[Grad Québec]] smatra se kolijevkom francuske Amerike, jer je to najstariji frankofonski grad u Sjevernoj Americi.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
{| class=wikitable
|+ &lt;big&gt;'''Razvoj materinskih jezika u Québecu'''&lt;/big&gt;
! Jezik / Godina !! 1951. !! 1961. !! 1971. !! 1976. !! 1981. !! 1986. !! 1991. !! 1996. !! 2001.
|-
| Francuski ||82,5%||81,2%||80,7%||80,0%||82,4%||82,9%||82,1%||80,9%||81,2%
|---
| Engleski ||13,8%||13,3%||13,1%||12,8%||11,0%||10,3%|| 9,6%|| 8,3%|| 8,0%
|-
| ''Allophones'' || 3,7%|| 5,6%|| 6,2%|| 7,2%|| 6,6%|| 6,8%|| 8,3%||10,7%||10,0%
|---
| Dvojezični || - || -  || - || - || - || - || - || - || 0,8%
|}
&lt;/div&gt;
=== Kvebečki francuski ===

[[Francuski jezik]] u Québecu djelomično se razlikuje od standardnog oblika tog jezika. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj najvećim dijelom došli su sa zapada i sjevera današnje Francuske. Većinom su govorili regionalnim jezicima iz porodice oïl (''[[langue d'oïl]]''). Tako su na današnji oblik francuskog u Québecu snažno utjecali sjeverozapadni oblici francuskog, pogotovo [[normandijski]], [[pikardski]] i [[poitevin-saintongeais]].

Kvebečki francuski se također razvio i iz tadašnjeg francuskog dvorskog jezika. Dolaskom Kraljevih kćeri koje su većinom bile odgojene kraljevskim dvorskim jezikom, ovaj profinjen oblik francuskog je također znatno utjecao na današnji oblik francuskog jezika u Québecu.

Britansko osvajanje [[1759.]] također je znatno utjecalo na jezik. Budući da su prekinute veze s [[Francuska|Francuskom]], jezik se počeo razvijati drugačije od jezika u kontinentalnoj Francuskoj. Na kvebečki oblik jezika snažno su počele utjecati riječi iz engleskog, a za razliku od jezika u Francuskoj, ovdje su se očuvali arhaizmi iz danas već izumrlih jezika Francuske, te su izmišljene i brojne nove riječi.

=== Engleski jezik ===
[[Datoteka:Montreal-Place Vauquelin, Viger, Note.jpg|200px|mini|desno|Dvojezični natpis u Montréalu]]
[[Engleski]] je drugi po važnosti jezik u pokrajini, te je materinski jezik 572 085 stanovnika (7,9 % stanovništva). Govornici ovog jezika su većinom britanskog i keltskog podrijetla, tj. iz [[Irska|Irske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] ([[Engleska]], [[Škotska]], [[Wales]]). 50 060 osoba (0,7 %) smatra i engleski i francuski materinskim jezicima.&lt;ref name=&quot;stat.gouv.qc.ca&quot;&gt;[[Institut de la statistique du Québec]] (2. travnja 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323164043/http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm |date=23. ožujka 2007. }}''.&lt;/ref&gt;

Zanimljiva je činjenica da su početkom 20. stoljeća u urbanim kvebečkim sredinama, poslije francuskog i engleskog bili najgovorniji [[keltski jezici]]. Iako su mnogi imigranti došli iz keltskih zemalja na [[Britansko otočje|Britanskim otocima]], većinom Irci i Škoti koji su došli u 18. i 19. stoljeću, mnogi nikad nisu naučili engleski, te su s keltskih jezika s vremenom prešli na francuski. Danas keltski jezici više nisu govorni jezici u pokrajini, osim manje skupine škotskih potomaka u gradu [[Compton]]u koji govore škotskim jezikom. Postoji još jedna zajednica govornika ovih jezika na [[Îles-de-la-Madeleine|otocima Madeleine]].

Najveći broj govornika engleskog jezika živi u urbanom području [[Montréal]]a. Iako je znanje engleskog dosta prošireno u pokrajini, broj izvornih govornika ovog jezika je u stalnom padu.

=== ''Allophones'' ===

Prema podacima [[Kvebečki institut za statistiku|Kvebečkog instituta za statistiku]], godine [[2001.]] u pokrajini je živjelo 709 425 alofona (stanovnika čiji materinski jezik nije ni francuski niti engleski, ali koji razumiju najmanje jedan od ta dva službena jezika u Kanadi), tj. 10,1 % stanovništva. Vlada Québeca podupire doseljavanje frankofonih imigranata. Najveći broj imigranata dolazi iz [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]], [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], [[SSSR|bivšeg Sovjetskog Saveza]] i drugih zemalja u razvoju, pogotovo iz frankofonih [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] zemalja.&lt;ref name=&quot;stat.gouv.qc.ca&quot;/&gt;

== Kultura ==

U kulturnom smislu Québec je poseban kao najveće frankofono društvo u Sjevernoj Americi. Kvebečka kultura može se smatrati kulturom francuskih korijena, spojene s autohtonom indijanskom kulturom zajedno s velikim britanskim utjecajem.

=== Glazba ===
[[Datoteka:Félix Leclerc.jpg|mini|150px|desno|Félix Leclerc.]]
[[Datoteka:Céline Dion-AFR.JPG|mini|150px|desno|Céline Dion.]]
Glazbena kultura u Québecu je iznimno raznolika. Od [[La Bolduc]]e u [[1920-ih|1920-ima]] i [[1930-ih|1930-ima]], sve do novijih glazbenih umjetnika, ovdje su djelovali brojni poznati autori, kompozitori i izvođači, kao: [[Félix Leclerc]], [[Richard Desjardins]], [[Raymond Lévesque]], [[Robert Charlebois]], [[Gilles Vigneault]], [[Claude Léveillée]], [[Michel Rivard]], [[Lynda Lemay]], [[Jean Leclerc (chanteur)|Jean Leloup]], te glazbene grupe : [[Beau Dommage]], [[Harmonium (groupe)|Harmonium]], [[Les Cowboys Fringants]], [[Loco Locass]], [[Les Colocs]], [[Mes Aïeux]].

Poznati autori su i : [[Stéphane Venne]], [[Luc Plamondon]] i [[Pierre Létourneau]], te kompozitori : [[André Mathieu]], [[André Gagnon (glazbenik)|André Gagnon]], [[François Dompierre]] i [[Paul Baillargeon]].

Među svjetski poznatim izvođačima su: [[Mylene Farmer]], [[Ginette Reno]], [[Diane Dufresne]], [[Fabienne Thibeault]], [[Bruno Pelletier]], [[Jean Leloup]], [[Luc De Larochellière]],  [[Céline Dion]], [[Garou]], [[Isabelle Boulay]], [[Simple Plan]] između ostalih.

Određeni izvođači smatraju se kvebečkim glazbenim umjetnicima, iako su izvorno iz drugih zemalja. Većina njih pjeva na francuskom, ali i na drugim jezicima kao što su engleski, talijanski, španjolski i arapski. Poznatiji od njih su [[Nanette Workman]] ([[SAD]]), [[Corneille]] ([[Ruanda]]), reper [[K-Maro]] ([[Libanon]]), [[Lara Fabian]] ([[Belgija]]).

Mnogi poznati kvebečki izvođači popularni su velikim dijelom u frankofonim zemljama, pogotovo u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj, Libanonu, kao i u mnogim afričkim zemljama.

=== Sport ===
[[Datoteka:Maurice richard profile.jpg|mini|110px|lijevo|Hokejaš [[Maurice Richard]]]]
Kao i u ostatku Kanade, [[hokej na ledu]] se smatra nacionalnim sportom. Hokejski klub [[Canadien de Montréal]] osnovan [[1909.]] dio je [[NHL]]-a (LNH), te jedan od njenih osnivača [[1917.]] godine, kada je liga okupljala šest ekipa.&lt;ref&gt;[[National Hockey League|Ligue nationale de hockey]] (20 rujna 2006 .). ''[http://www.nhl.com/nhl/app?service=page&amp;page=NewsPage&amp;articleid=280069 iz Hockey for Dummies]''.&lt;/ref&gt; Klizalište kluba nalazi se u [[Centre Bell]]u, te je s kapacitetom od 21 273 sjedala najveće u NHL-u.&lt;ref&gt;[[Centre Bell]] (2005.) ''[http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm Spécifications techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022031702/http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm |date=22. listopada 2007. }}''.&lt;/ref&gt; Canadiens de Montréal sudjelovali su 34 puta&lt;ref&gt;[[Canadiens de Montréal]]. ''[http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&amp;page=NHLPage&amp;id=16567 Les coupes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104064505/http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&amp;page=NHLPage&amp;id=16567 |date=4. siječnja 2009. }}''.&lt;/ref&gt; u finalu [[Kup Stanley|kupa Stanley]], te ga osvojili 24 puta što je rekord lige. Rivalstvo ovog kluba s klubom [[Nordiques de Québec]] obilježilo je veliki dio kvebečke sportske povijesti. Ovaj klub se kasnije premjestio u [[Denver]] te se sad zove [[Colorado Avalanche]].

U [[kanadski nogomet|kanadskom nogometu]] pokrajinu i grad predstavlja klub [[Alouettes de Montréal]]. Sve do [[2004.]] godine [[bejzbol]]ski klub [[Expos de Montréal]] predstavljao je pokrajinu u [[Major League Baseball|MLB]]-u. Ovaj klub igrao je na [[Olimpijski stadion u Montréalu|Olimpijskom stadionu u Montréalu]] koji je po kapacitetu najveći stadion u [[Kanada|Kanadi]].
[[Datoteka:Jacques Villeneuve 2002.jpg|mini|110px|desno|[[Jacques Villeneuve]], bivši svjetski prvak [[Formula 1|F1]].]]
[[Velika nagrada Kanade]] je sportska automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]] koja se u Kanadi odvija od [[1967.]] godine, a u Québecu se redovito održava od [[1978.]] godine (osim 1987. kad nije održana VNK). Prvi pobjednik ove velike nagrade bio je kvebečki pilot [[Gilles Villeneuve]] koji je poginuo na kvalifikacijama za [[Velika nagrada Belgije|VN Belgije]] [[1982.]] godine.

Québec nudi dugu zimsku sezonu za zimske sportove koja traje od studenog do travnja, s izvrsnim sniježnim uvjetima (tijekom zime od 3 do 15 metara, ovisno o regiji). Glavni skijaški centri su na područjima regije Estrie, na Laurentidima, u [[Charlevoix]]u i na Gaspeziji. Sportovi [[motorne sanjke|motornim sanjkama]] su također vrlo cjenjeni u Québecu. U prosincu 2006. udruga ovog sporta ''Fédération des clubs de motoneigistes du Québec'' okupljala je 84 611 članova. Oni su djelovali na 33 085&amp;nbsp;km uređenih staza kojima patrolira policija ili članovi iz nekog od 225 lokalnih klubova.&lt;ref&gt;Fédération des clubs de motoneigistes du Québec (2006). ''[http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf La motoneige au Québec en quelques statistiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928063430/http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf |date=28. rujna 2007. }}''{{pdf}}.&lt;/ref&gt;

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Poutine.JPG|mini|desno|200px|Poutine]]
Prvi kolonisti koji su većinom bili seljaci, pripravljali su jela primjerena kvebečkoj rigidnoj klimi i svakodnevnom radu. Obiteljska kuhinja koja se temelji na tradicionalnoj francuskoj,&lt;ref&gt;Benoit, Jehane (1975). ''La nouvelle encyclopédie de la cuisine''. Montréal : Les messageries du Saint-Laurent, p. 10.&lt;/ref&gt; razvijala se stoljećima, a često sadrži ribu, divljač, povrće i svježe voće. Primjeri ovih tradicionalnih jela su: tourtière, cipaille (mesne pite), bob sa slaninom, creton (svinjski namaz) i šećerna pita. Mnogo tradicionalnih jela poslužuje se u restoranima, dok su neka čuvana za posebne prilike kao što su blagdani. Poznati specijaliteti Québeca su i [[guščja jetra]], [[kavijar]] i [[ledeno vino]]. Mnoge regije u Québecu imaju svoje posebne gastronomske specijalitete.

Što se tiče brze prehrane, [[poutine]] je tipično kvebečko jelo takve vrste, koje dolazi u više inačica i vrlo je popularno. Québec proizvodi oko 80 % svjetske količine javorovog sirupa.&lt;ref name=&quot;acer-canada&quot;&gt;Agriculture et Agroalimentaire Canada. ''[http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf L’industrie acéricole canadienne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926234943/http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf |date=26. rujna 2007. }}''{{pdf}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;acer-statcan&quot;&gt;[[Statistique Canada]] (2006). ''[http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf Production et valeur du miel et des produits de l’érable] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113072914/http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf |date=13. studenoga 2008. }}''{{pdf}}. Publication 23-221-XIF.&lt;/ref&gt; Proizvodnja se temelji na indijanskoj tradiciji, a sok se podvrgava isparavanju kako bi bio slađi, te se kao takav često koristi u palačinkama i mnogim drugim jelima.

== Religija ==
[[Datoteka:Notre Dame Montreal db-2.jpg|190px|mini|Katedrala u Montréalu]]
[[Rimokatolička Crkva]] imala je veliku ulogu u povijesti Québeca, te u njegovu kulturnom, političkom i društvenom razvoju. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj su svi odreda bili katolici. Godine [[1627.]], [[kardinal]] [[Richelieu]] je zajedno s kraljem [[Luj XIII., kralj Francuske|Lujom XIII.]] izdao kraljevski proglas, koji brani naseljavanje nekatolicima u Novoj Francuskoj. Ovaj proglas bio je najvećim dijelom ciljan na [[Židovi|Židove]] i [[hugenoti|hugenote]]. Prije dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] na području Québeca bile su razne domorodačke religije, koje djelomično postoje i danas.

Moć koju je [[Katolička Crkva]] imala mogla se primijetiti u svim kulturnim pogledima, od jezika, pa sve do umjetnosti. Nakon osnutka kolonije osnovane su župe, koje su bile usmjerene i prema pokrštavanju Indijanaca. Zlatno crkveno doba bilo je sredinom 19. stoljeća (oko [[1840.]]), u kojem je Crkva imala vrlo visok društveni položaj i veliki utjecaj. Taj utjecaj je polagano nestao stoljeće kasnije postupnom promjenom kvebečkog društva u [[Tiha revolucija|Tihoj revoluciji]].

Za vrijeme britanske vlasti u pokrajinu su se naselile anglofone protestantske zajednice. Godine [[1777.]] sagrađena je prva sinagoga u Montréalu, ali tek od 19. stoljeća ovdje živi značajniji broj [[Židovi|Židova]]. U 20. stoljeću u metropolu su se doselile značajnije imigrantske zajednice iz [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], te [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], koje su sa sobom donijeli vlastite kulturne i vjerske običaje.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Montreal Twilight Panorama 2006.jpg|mini|središte|590px|[[Montréal]] u sumrak]]
Québec ima vrlo raznoliko postindustrijsko gospodarstvo. Iako Québec ima ogromne prirodne resurse, njegov gospodarski rast se većinom temelji na novim tehnologijama. Pogotovo je važna zračna industrija, posebno u Montréalu, gdje djeluju proizvođači kao [[Bombardier]], Pratt &amp; Whitney Canada i [[CAE (poduzeće)|CAE]]. Montréal se smatra drugim svjetskim centrom u ovoj industriji, nakon [[Seattle]]a i ispred [[Toulouse]]a. Ovo čini Québec četvrtim na svijetu igračem na ovom tržištu. Industrija [[videoigra|videoigara]] se snažno razvila zadnjih godina, uz prisustvo velikih poduzeća kao što su [[Electronic Arts]], [[Ubisoft]], [[Softimage]] i [[Eidos]]. Ova industrija zapošljava oko 10 000 osoba, a investicije koje su uložene zadnjih godina broje nekoliko stotina milijuna dolara.

Zbog proizvodnje energije u velikim količinama i po niskoj cijeni, pokrajina proizvodi oko 10% svjetskog [[aluminij]]a zahvaljujući kanadskom [[Alcan]]u i njegovom američkom konkurentu [[Alcoa|Alcoi]]. U skorije vrijeme gospodarstvo pokrajine našlo se pred velikim kočnicama razvoja: nepovoljna visina kanadskog dolara, divlja strana konkurencija (većinom iz Azije), visina cijena energije, kriza u šumskom sektoru, te opadanje američkog gospodarstva. Rast od 2,2 % [[2006.]] godine je manji od kanadskog prosjeka od 3 %. U [[2007.]] se predviđa rast od 2 %, dok je za [[2008.]] predviđen oporavak. Ukupni BDP pokrajine je 230,6 milijardi [[USD]] po [[PKM]]-u, što je po stanovniku 30 143 USD,&lt;ref&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec (2007, 5 avril). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm Le Québec est 22e au monde quant à son produit intérieur brut par habitant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104183140/http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm |date=4. siječnja 2009. }}''.&lt;/ref&gt; što je usporedivo s Francuskom&lt;ref&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf Profil économique - France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207120038/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf |date=7. prosinca 2008. }}.&lt;/ref&gt; ili Italijom.&lt;ref&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf Profil économique - Italie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207115956/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf |date=7. prosinca 2008. }}.&lt;/ref&gt;

70 % pokrajinskog BDP-a stvara uslužni sektor. Stopa [[nezaposlenost]]i u svibnju 2007. bila je 7,2 % što je više od nacionalnog prosjeka od 6 %. U Québec u djeluju mnoga međunarodna poduzeća kao: [[Alcan]], [[Bombardier]], [[Cirque du Soleil]], [[Quebecor]], [[Couche-Tard]], [[Saputo]] itd.

=== Znanost i tehnologija ===

Znanost i tehnologija su odlučujući faktori u gospodarskom položaju Québeca. Zbog svoje uloge u gospodarski rastućim sektorima, kao što je aeronautika, informacijska tehnologija, biotehnologija i farmaceutska industrija, Québec ima važnu ulogu u svjetskoj znanstvenoj i tehnološkoj zajednici. Značajnost u proizvodnji videoigri Québec je dobio ponajviše zahvaljujući Soft Imageu (kojeg je osnovao Daniel Langlois [[1986.]] godine) i dolaskom Ubisofta u Montréal [[1997.]] godine.

=== Uvoz i izvoz ===

Zahvaljujući [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]] (WTO ili OMC) i [[Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini|Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini]] (NAFTA ili ALÉNA) Québec je vrlo kompetentan na međunarodnom tržištu. Zbog ovih sporazuma pokrajinski trgovinski odnosi s drugim državama su vrlo dinamični, što se vidi i po povećanju izvoza. Međunarodna razmjena je snažno pridonijela razvoju kvebečkog gospodarstva, pogotovo u pogledu zapošljavanja. Gotovo dvije trećine pokrajinskog izvoza realizira se izvan Kanade. Godine 2003. međunarodne kvebečki izvoz iznosio je 133 640 milijuna kanadskih dolara (oko 35% BDP-a), te je bio namijenjen [[SAD]]-u (83,2 %), [[Europa|Europi]] (9,6 %), [[Azija|Aziji]] (4,4 %) i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (1,5 %). Iste godine uvoz dobara i usluga iznosio je 130 691 milijuna kanadskih dolara. Većinom je dolazio iz SAD-a (37,4 %), Europe (29,3 %), Azije (18,6 %), Latinske Amerike (7,4 %), te iz [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] (6,0 %). Zemljopisna blizina SAD-a objašnjava činjenicu da je većina izvoza namijenjena tom tržištu.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Casino de Montréal.JPG|mini|desno|200px|Casino u Montréalu]]
[[Turizam]] je snažni gospodarski stup Québeca. Godine 2005. u turističkim djelatnostima je bilo direktno zaposleno 133 271 djelatnika.&lt;ref&gt;Québec. Ministère du Tourisme (2006). [http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf Le tourisme, une industrie importante pour le Québec Édition 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926212553/http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf |date=26. rujna 2007. }}''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-48481-9}}. str. 11.&lt;/ref&gt;
Ovi djelatnici radi u oko 29 000 kvebečkih turističkih poduzeća.&lt;ref&gt;''ibid'', p. 3&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je godine 2005. u Québecu bilo 28,3 milijuna turista.&lt;ref name=&quot;isq-tourisme&quot;&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Tourisme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105084326/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm |date=5. siječnja 2009. }}''.&lt;/ref&gt; Od kojih su 75,7 % iz Québeca, 13 % iz ostatka Kanade, 7,6 % iz Sjedinjenih Država i 3,7 % iz ostalih zemalja.&lt;ref name=&quot;isq-tourisme&quot;/&gt; Godišnje turisti ostave 7,5 milijardi dolara u različitim sferama kvebečkog turizma.&lt;ref name=&quot;isq-tourisme&quot;/&gt;

Kvebečki turizam s 21 turističkom regijom nudi vrlo različitu ponudu. Pokrajina je bogata prirodnim atrakcijama, te je popularna i ljeti i zimi. U turističke atrakcije spadaju i mnogi muzeji, kasina, crkve, parkovi i rezervati. Vrlo je popularan i gastronomski turizam zbog raznolikosti ponude. Godišnje se u pokrajini odvija oko 400 događanja, što festivala, što proslava.

=== Promet ===
[[Datoteka:Montreal-metro.jpg|minijatura|200px|desno|Metro u Montréalu]]
Cestovna mreža uključuje oko 185 000 [[km]] autocesta, nacionalnih i regionalnih cesta i lokalnih putova, te oko 12 000 mostova, tunela i drugih konstrukcija.&lt;ref&gt;Québec. Ministère des Transports (2007). ''[http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier Réseau routier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113234955/http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier |date=13. studenoga 2008. }}''&lt;/ref&gt;

U Québec se nalazi osam velikih luka namijenjenih robnom prijevozu. Godine [[2003.]] preko kvebečkih luka je prošlo 3 886 brodskih tereta i 9,7 milijuna tona robe, većinom prometnom vezom [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]].&lt;ref name=&quot;transport-qc&quot;&gt;Québec (2007). ''[http://www.gouv.qc.ca/portail/quebec/pgs/commun/portrait?lang=fr&amp;id=pgs.portrait.economie.transport&amp;location=pgs%2Fportrait%2Feconomie%2Ftransport#transferroviaires Portail Québec : Transport]''.&lt;/ref&gt;

Pokrajina raspolaže i s 6 678&amp;nbsp;km [[željeznica|željezničke]] pruge&lt;ref&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm Le Québec, chiffres en main : Transport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105100247/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm |date=5. siječnja 2009. }}''.&lt;/ref&gt; koja je spojena s velikom sjevernoameričkom željezničkom mrežom. Iako je većinom namijenjena robnom prijevozu, kvebečka željeznička mreža igra važnu ulogu i u putničkom prijevozu.

Postoje dva tipa zračnog prijevoza: šira mreža i lokalna mreža. U širu mrežu spada 43 zračne luke koje nude svakodnevne zračne prijevozne usluge.&lt;ref name=&quot;transport-qc&quot;/&gt;

U Québecu postoji više [[autobus]]nih prijevoznih poduzeća koja nude svoje usluge širom pokrajine. To su [[Orléans Express]], [[Intercar]], [[Autocars La Chaudière]], [[Autobus Maheux]], [[Limocar]], [[Autocars ADS]], [[Autobus A1]], [[Acadian Lines]] i [[Voyageur]].

=== Prirodni resursi ===
[[Datoteka:LG2.jpg|300px|mini|[[Hidroelektrana]] Robert-Bourassa, poduzeća [[Hydro-Québec]].]]

Velika gospodarska prednost Québeca je obilje prirodnih resursa, što pokrajini daje veliku gospodarsku prednost. Québec se ističe u rudarskom sektoru, gdje je jedan od deset najvećih svjetskih proizvođača. Također se ističe i u izrabljivanju šumskih resursa. Veliki dio pokrajine koji obiluje raznim resursima još nije dovoljno istražen. U pokrajini se nalazi oko 30 rudnika i 158 poduzeća koja se bave izrabljivanjem prirodnih resursa. Od oko tridesetak od raznih resursa koji se izrabljuju, najvažniji su: zlato, željezo, titanij, azbest, bakar, cink i srebro.&lt;ref&gt;Québec. Ministère des Ressources naturelles et de la Faune. ''[http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp Substances exploitées au Québec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070617031904/http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp |date=17. lipnja 2007. }}''.&lt;/ref&gt;

Oko 40 % mineralnog potencijala pokrajine je trenutno poznato. Godine [[2003.]], vrijednost ove industrije dosegnula je 3,656 milijarde dolara.&lt;ref&gt;Québec. Banque de données des statistiques officielles (17 srpnja 2006.). ''[http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&amp;p_param_id_raprt=843 Industrie minière : valeur des expéditions, selon les principales substances minérales, Québec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706200539/http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&amp;p_param_id_raprt=843 |date=6. srpnja 2011. }}''.&lt;/ref&gt; Najveći dio (90,5 %) kvebečkih [[šuma]] su u javnom vlasništvu. Šume pokrivaju više od polovice teritorija pokrajine, tj. 761 100 [[km²]].&lt;ref&gt;Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Végétation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105084331/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm |date=5. siječnja 2009. }}''&lt;/ref&gt; Šumovito područje Québeca prostire se na sedam stupnjeva zemljopisne širine.

U energetskoj bilanci pokrajine u zadnjih 20 godina dogodile su se velike promjene. [[Električna energija]] je od oblika energije po proizvodnji trenutno na prvom mjestu u pokrajini, a slijede je [[nafta]] i [[prirodni plin]]. Ovaj oblik energije gotovo u potpunosti proizvodi pokrajinsko krunsko poduzeće [[Hydro-Québec]], koje upravlja s 83 elektroenergetske centrale na području Québeca. Godine [[2000.]], Québec je bio četvrti svjetski proizvođač [[hidroelektrična energija|hidroelektrične energije]], odmah poslije [[SAD]]-a, [[Brazil]]a i [[Rusija|Rusije]].

Québec je trenutno uvoznik sirove nafte. Istraživanja koja se provode u pokrajini i koja su još ograničena bave se traženjem nafte i prirodnog plina. Više od tri petine sirove nafte koje kupuje Québec dolazi iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Norveška]]). Ostatak se uvozi iz [[Venezuela|Venezuele]], [[Alžir]]a, [[Meksiko|Meksika]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]].

Sa zapada Kanade ([[Alberta]]) pokrajina uvozi većinu plina. Tijekom zadnjih trideset godina u Québecu su izrabljivana dva nalazišta plina, jedno u Pointe-du-Lacu i jedno u Saint-Flavienu. Od 1980. godine, pokrajina je znatno razvila svoju plinsku mrežu.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Bibliografija ==

* Dorion, Henri, Yves Laframboise et Pierre Lahoud (2007). ''Le Québec 50 sites incontournables''. Montréal, Éditions de l'Homme. 423 stranica. {{ISBN|2-7619-2368-2}}.
* Hocq, Michel (coord) (1994). ''Géologie du Québec''. Québec, Les publications du Québec. 154 stranica. {{ISBN|2-551-13934-1}}.
* Lacoursière, Jacques, Jean Provencher et Denis Vaugeois (2000). ''Canada-Québec 1534-2000''. Sillery, Septentrion. 591 stranica. {{ISBN|2-89448-156-X}}
* ''Histoire du Quebec, Des origines à nos jours'', Jacques Lacoursière, Edition Nouveau Monde, 2005, 
{{ISBN|2-84736-113-8}}.
*Linteau, Paul-André  (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 1; De la Confédération à la crise (1867-1929)'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 14, 758 stranica. {{ISBN|2-89052-297-8}}.
*Linteau, Paul-André  (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 2; Le Québec depuis 1930'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 15, 834 stranica. {{ISBN|2-89052-298-5}}.
* Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf Le Québec chiffres en main, édition 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612110305/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf |date=12. lipnja 2007. }}''{{pdf}}. 56 stranica. {{ISBN|2-550-49444-7}}.
* Venne, Michel (dir.) (2006). ''L'annuaire du Québec 2007''. Montréal, Fides. 455 stranica. {{ISBN|2-7621-2746-7}}.

== Vanjske poveznice ==

* {{fr}}{{eng oznaka}}{{es}} [http://www.gouv.qc.ca/ Službena stranica vlade Québeca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080417213038/http://www.gouv.qc.ca/ |date=17. travnja 2008. }}
* {{fr}} [http://www.monquebec.net Informacije o Québecu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070907202810/http://www.monquebec.net/ |date=7. rujna 2007. }} 
* {{fr}}{{eng oznaka}}{{de}}{{es}}{{it}} [http://www.bonjourquebec.com/ Službena turistička stranica Québeca]
* {{fr}} [http://www.oqlf.gouv.qc.ca/ Kvebečki ured francuskog jezika]
* {{fr}} [http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ Izaslanstvo Québeca u Parizu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071028082615/http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ |date=28. listopada 2007. }}
* [http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp Karte pokrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228163710/http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp |date=28. veljače 2009. }}
* [http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml Geografski položaj važnijih gradova Québeca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301050737/http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml |date=1. ožujka 2009. }}

&lt;div class=&quot;Boxmerge&quot;&gt;{{Frankofonija}}{{Pokrajine i teritoriji Kanade}}&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Quebec| ]]
[[Kategorija:Nova Francuska]]</text>
      <sha1>dg767vaj3azmhqq8mkhn3tjee1ezwsk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaven Bilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46829</id>
    <revision>
      <id>7520912</id>
      <parentid>7517619</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:01:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7517619|7517619]] suradnika [[Special:Contributions/Jure Grm|Jure Grm]] ([[User talk:Jure Grm|razgovor]])</comment>
      <origin>7520912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28237" sha1="h0c7rfmrl78ujkyh91jgrhu49j9figf" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>h0c7rfmrl78ujkyh91jgrhu49j9figf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520913</id>
      <parentid>7520912</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <origin>7520913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" sha1="5s0ls7ylhajmoayi50immfg5x90wg73" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>5s0ls7ylhajmoayi50immfg5x90wg73</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520949</id>
      <parentid>7520913</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:39:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39521-47</username>
        <id>366638</id>
      </contributor>
      <comment>nije jos hrv trener 13.07.2026 9:40</comment>
      <origin>7520949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" sha1="acs18m9nvl1i04s24l94bbue9impuuy" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|BIH}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>acs18m9nvl1i04s24l94bbue9impuuy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520950</id>
      <parentid>7520949</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:41:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39521-47</username>
        <id>366638</id>
      </contributor>
      <origin>7520950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" sha1="j2s546ca875yo9m9pkdulv0fsqave8x" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|BIH}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|BIH}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>j2s546ca875yo9m9pkdulv0fsqave8x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520953</id>
      <parentid>7520950</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7520949|7520949]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-39521-47|~2026-39521-47]] ([[User talk:~2026-39521-47|razgovor]])</comment>
      <origin>7520953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" sha1="spkis3vxcf59y006ckx6oqamh0jhore" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|BIH}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>spkis3vxcf59y006ckx6oqamh0jhore</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520954</id>
      <parentid>7520953</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:48:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7520950|7520950]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-39521-47|~2026-39521-47]] ([[User talk:~2026-39521-47|razgovor]])</comment>
      <origin>7520954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" sha1="5s0ls7ylhajmoayi50immfg5x90wg73" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>5s0ls7ylhajmoayi50immfg5x90wg73</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520958</id>
      <parentid>7520954</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:58:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenerska karijera */</comment>
      <origin>7520958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28760" sha1="efsalc0w6v2qe48k2p1kgy2ovknr7q5" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>efsalc0w6v2qe48k2p1kgy2ovknr7q5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520959</id>
      <parentid>7520958</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7520959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29050" sha1="bacza52k9vaczz0y9ptg8n54mcnyrp6" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Godine [[2012.]] ugradio je prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>bacza52k9vaczz0y9ptg8n54mcnyrp6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520968</id>
      <parentid>7520959</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:11:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7520968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29275" sha1="c3pxjtfehjkere3dgos7d6h2nmavmoy" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je [[2012.]] godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>c3pxjtfehjkere3dgos7d6h2nmavmoy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520972</id>
      <parentid>7520968</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:12:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7520972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29334" sha1="hnjhtgtg5lm2r7l6p8oai3shqswdat7" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;O svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je [[2012.]] godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>hnjhtgtg5lm2r7l6p8oai3shqswdat7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520975</id>
      <parentid>7520972</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:17:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7520975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29737" sha1="c6y77dhjmbjk6739x9ihkso2qmb7iap" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Završio je [[Pravo|pravni fakultet]] pri [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i govori četiri jezika. &lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zivotna-prica-slavena-bilica-cbaad54e-b9f4-11ec-aa03-0242ac12000e Životna priča Slavena Bilića: Završio je Pravni fakultet, priča četiri jezika, a prvi brak pokušao je spasiti] RTL. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; [[2012.]] godine o svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je 2012. godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
* Diplomirani je pravnik, te odlično govori 4 jezika.
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>c6y77dhjmbjk6739x9ihkso2qmb7iap</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520979</id>
      <parentid>7520975</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zanimljivosti */</comment>
      <origin>7520979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29703" sha1="7jokzhuzpu2uj5uoeaya7a84xhm714b" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Završio je [[Pravo|pravni fakultet]] pri [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i govori četiri jezika. &lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zivotna-prica-slavena-bilica-cbaad54e-b9f4-11ec-aa03-0242ac12000e Životna priča Slavena Bilića: Završio je Pravni fakultet, priča četiri jezika, a prvi brak pokušao je spasiti] RTL. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; [[2012.]] godine o svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je 2012. godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
{{nedostaju izvori}}
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>7jokzhuzpu2uj5uoeaya7a84xhm714b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520981</id>
      <parentid>7520979</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:19:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7520981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29746" sha1="p8y0qgkex1hqw06s0yv856ql4nvewxv" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Završio je [[Pravo|pravni fakultet]] pri [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i govori četiri jezika. &lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zivotna-prica-slavena-bilica-cbaad54e-b9f4-11ec-aa03-0242ac12000e Životna priča Slavena Bilića: Završio je Pravni fakultet, priča četiri jezika, a prvi brak pokušao je spasiti] RTL. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod kod [[Logopedija|logopeda]] Darka Novosela.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; [[2012.]] godine o svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je 2012. godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
{{nedostaju izvori}}
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>p8y0qgkex1hqw06s0yv856ql4nvewxv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520985</id>
      <parentid>7520981</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7520985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30220" sha1="kr89sq5azw0zhykk1xqy0etox6100bb" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Završio je [[Pravo|pravni fakultet]] pri [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i govori četiri jezika. &lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zivotna-prica-slavena-bilica-cbaad54e-b9f4-11ec-aa03-0242ac12000e Životna priča Slavena Bilića: Završio je Pravni fakultet, priča četiri jezika, a prvi brak pokušao je spasiti] RTL. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod kod [[Logopedija|logopeda]] Darka Novosela.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; [[2012.]] godine o svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je 2012. godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bio je u braku s pravnicom Andrijanom Bilić, a već je godinama u nevjenčanom braku s ekonomisticom Ivanom Đeldum. Iz tih dvaju brakova ima petero djece.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/slaven-bilic-tetovirao-je-ime-bivse-supruge-na-ruku-a-jednu-tajnu-krije-od-javnosti-vec-osam-godina-1567199 Slaven Bilić tetovirao je ime bivše supruge na ruku, a jednu tajnu krije od javnosti već osam godina] Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
{{nedostaju izvori}}
* S pravnicom Andrijanom, s kojom je 14 godina bio u braku, ima sina Lea i kći Alani.
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>kr89sq5azw0zhykk1xqy0etox6100bb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520986</id>
      <parentid>7520985</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zanimljivosti */</comment>
      <origin>7520986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30133" sha1="tacla5o2salw300hxlcelreqii80ptk" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Završio je [[Pravo|pravni fakultet]] pri [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i govori četiri jezika. &lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zivotna-prica-slavena-bilica-cbaad54e-b9f4-11ec-aa03-0242ac12000e Životna priča Slavena Bilića: Završio je Pravni fakultet, priča četiri jezika, a prvi brak pokušao je spasiti] RTL. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je liječio i u [[varaždin]]skoj klinici ValMod kod [[Logopedija|logopeda]] Darka Novosela.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; [[2012.]] godine o svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je 2012. godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bio je u braku s pravnicom Andrijanom Bilić, a već je godinama u nevjenčanom braku s ekonomisticom Ivanom Đeldum. Iz tih dvaju brakova ima petero djece.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/slaven-bilic-tetovirao-je-ime-bivse-supruge-na-ruku-a-jednu-tajnu-krije-od-javnosti-vec-osam-godina-1567199 Slaven Bilić tetovirao je ime bivše supruge na ruku, a jednu tajnu krije od javnosti već osam godina] Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
{{nedostaju izvori}}
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>tacla5o2salw300hxlcelreqii80ptk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521062</id>
      <parentid>7520986</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:08:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>7521062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30141" sha1="dvdw4eba4t0onfkq11pq5kc4a4owqb8" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Slaven Bilić
| slika                            = [[Datoteka:Slaven Bilic West Ham Vs Birkrikara (19941778785) (cropped).jpg|220px]] 
| opis slike                       = Bilić na press konferenciji [[West Ham United F.C.|West Hama]] 2015. godine
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{NogRep|HRV}}
| pozicija                         = trener, kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1988.]] – [[1993.]]&lt;br /&gt;[[1988.]]&lt;br /&gt;[[1988.]] – [[1989.]]&lt;br /&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;br /&gt;[[1997.]] – [[2000.]]&lt;br /&gt;[[2000.]] – [[2001.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] (posudba)}}&lt;br /&gt;→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Karlsruher SC|Karlsruher]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Everton FC|Everton]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  =  {{0}}109 {{0}}{{0}}(13)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[1992.]] – [[1999.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja                = [[2001.]] – [[2002.]]&lt;br /&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br /&gt;[[2006.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt;[[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2026.]] – 
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}&lt;br /&gt;[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[West Ham United F.C.|West Ham United]]&lt;br /&gt;[[Ittihad FC|Al Ittihad]]&lt;br /&gt;[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]&lt;br /&gt;[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]] &lt;br&gt; [[Watford F.C.|Watford]] &lt;br&gt; [[Al Fateh SC‎|Al Fateh]]&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| medalje                          =
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 4. rujna 2024.
}}
'''Slaven Bilić''' ([[Split]], [[11. rujna]] [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener, bivši [[nogometaš]] i trenutačni izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. 

Bio je izbornik hrvatske reprezentacije i u razdoblju od [[2006.]] do [[2012.]] godine.
 
== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Hajduk Split ====
Gotovo svi [[HNK Hajduk|Hajdukovi]] juniori išli su u Ekonomsku školu, pa je htio i Bilić. &lt;!-- Htio je izučiti za skladištara ili nešto slično, sa što manje muke završiti bilo što, a onda izabrati fakultet, čemu se usprotivila njegova majka. --&gt; U Splitu nije bilo klasične gimnazije, pa je upisao informiranje, novinarstvo i dokumentaristiku (INDOK). Sva četiri razreda završio je s pet, pa je bio oslobođen mature. Najviše je volio matematiku i povijest. Kad je birao koji će fakultet upisati, već je znao da će biti nogometaš. Po završenoj srednjoj školi, završio je i [[Pravni fakultet u Splitu]], gdje je njegov otac bio dekan.

Kao igrač Hajduka, u kojeg je došao na nagovor najboljeg prijatelja i jednog od najtalentiranijih igrača njegove generacije [[Ivo Cuzzi|Ive Cuzzija]], bio je na posudbi pola godine u [[NK Primorac Stobreč|Primorcu iz Stobreča]], pa pola godine u [[NK Šibenik|Šibeniku]], pa još godinu dana u Šibeniku, koji se borio za prvo mjesto u drugoj ligi. Bilić je, kao centarhalf, dao sedam golova i igrao je za reprezentaciju druge lige. Prema propisima, igrač je mogao biti dvojno registriran. Sezonu bi igrao u klubu kojem je posuđen, a za matični je klub smio odigrati pet utakmica. [[Petar Nadoveza]] zvao ga je na tri utakmice: u Skopje, Niš i [[Mostar]]. Na sve tri proglašen je igračem utakmice, a zabio je i dva gola.

Zvali su ga [[NK Dinamo|Dinamo]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]]. Tako se s posudbe nije vratio na mala vrata, nego kao pojačanje, u prvu postavu Hajduka.

Dvije je godine Bilić bio Hajdukov standardni prvotimac. Mladi – Bilić, [[Alen Bokšić|Bokšić]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Robert Jarni|Jarni]]... – mogli su ipak koristiti tek drugu svlačionicu. U prvoj su bili [[Ivan Pudar]], [[Mladen Pralija]], [[Dragi Setinov]], [[Jerko Tipurić]], [[Branko Karačić]], [[Nenad Gračan]], [[Bernard Barnjak]] i dr. U prvu su išli samo na sastanak prije utakmice. Druga mu se toliko svidjela da je u njoj ostao i kad je stekao uvjete za prelazak u prvu statusnu grupu.

==== Karlsruher SC ====
U [[split]]skom [[Hajduk]]u igrao je od 9. godine. Nakon šest sezona otišao je u [[Njemačka|njemačku]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]] za 750.000 funti. Igrao je u [[Karlsruher SC|Karlsruheru]] gdje nakon nekoliko mjeseci igranja postaje prvi kapetan – stranac u povijesti Bundeslige. S ovim je klubom stigao do polufinala [[Kup UEFA|Kupa UEFE]].

==== West Ham United ====
Igrajući u SC Karlsruheru bio je proglašen najboljim stoperom njemačke lige, te si omogućio bogati transfer u [[Engleska|Englesku]], točnije, u [[West Ham United]]. Bio je to dotad najskuplji transfer u povijesti tog engleskog kluba (1,85 milijuna funti). Vrlo dobre igre u klubu omogućile su mu da s reprezentacijom putuje na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96. u Englesku.]]

==== Everton FC ====
Nakon zapaženih igara na europskom prvenstvu, u ožujku [[1997.]] otišao je za 4,5 milijuna funti u [[Everton FC]] ne bi li spasio klub od ispadanja u 2. ligu, a gdje je bio i najbolje plaćeni branič lige.

Po završetku [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.]] zadobio je težu ozljedu bedra koja ga je udaljila s terena dobar dio [[FA Premier liga|premierligaške]] sezone. Kad se vratio na teren igrao je dobro, ali su ga i dalje mučili zdravstveni problemi, te učestali kartoni i suspenzije. U srpnju [[1999.]] odlazi iz kluba. Budući da ga niti jedan engleski klub nije htio, nije nigdje ni nastavio karijeru, sve dok se nije s klubom dogovorio oko isplate dugovanja jer je imao još 28 mjeseci ugovora. Isplaćeno mu je ravno milijun funti, a nakon 48 sati potpisao je ugovor s matičnim Hajdukom.

==== Hajduk Split ====
[[Datoteka:Bilic98.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]]]]

Nakon dolaska u Split, Bilić, kao kapetan momčadi, vodi Hajduk do osvajanja Kupa Hrvatske (2000.), nakon Hajdukovog petogodišnjeg razdoblja bez trofeja. Tamo je i završio svoju igračku karijeru u kolovozu 2000, skupivši ukupno 204 nastupa za Hajduk u raznim natjecanjima, te postigavši 25 pogodaka.
{{Statistika u Hajduku
|116|12
|27|4
|1|0
|3|0
|0|0
|147|16
|57|9
|204|25}}
Prvu službenu utakmicu igra za prvenstvo Jugoslavije u [[Niš]]u protiv [[FK Radnički Niš|Radničkog]]. U regularno vrijeme nije postignut nijedan zgoditak pa su se pucali jadanaesterci i završilo je pobjedom Hajduka pogocima [[Nikola Jerkan|Jerkana]], [[Rade Tošić|Tošića]], [[Zvezdan Pejović|Pejović]]a, vratara [[Ivan Pudar|Pudara]] (koji je zamijenio [[Mladen Pralija|Praliju]])i [[Damir Jurković|Jurkovića]]

=== Reprezentativna karijera ===
Bilić je debitirao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] na [[Australija|australskoj]] turneji, u [[Melbourne]]u, [[5. srpnja]] [[1992.]], protiv domaćina [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]] (1-0), a oprostio se u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 2000.]], u [[Zagreb]]u protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (1-0).&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=200 Nogometni leksikon: Bilić, Slaven], preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

S reprezentacijom je osvojio 5. mjesto na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996.]] (što će kasnije ponoviti i kao izbornik 2008.), te brončanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Dobro je zapamćen po tome što je u polufinalu prvenstva, na utakmici s domaćinima teatralno pao na pod nakon koškanja s [[Laurent Blanc]]om. Francuz je nakon toga dobio izravni crveni karton i nije mogao nastupiti u finalu. Kasnije, protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] u utakmici za 3. mjesto, francuska publika zviždala je na svaki njegov dodir s loptom. Cijelo je to prvenstvo igrao s napuknutim i nezaliječenim kukom zbog kojeg kasnije prekida karijeru.

== Trenerska karijera ==
=== Hajduk Split ===
Prvi trenerski izazov bila mu je klupa Hajduka (osvaja drugo mjesto u prvenstvu na kraju sezone). Njegovo postavljanje za trenera Hajduka izazvalo je burne reakcije kod navijača, a posebice novinara koji su smatrali da nije stručan za to radno mjesto. Iako nije ništa osvojio, podigao je igru Hajduka i uključio ga u borbu za prvaka s Dinamom. Nakon najave da napušta trenersko mjesto, uslijedili su brojni nagovori da se predomisli, a ponajviše zahvaljujući novinskim napisima, kao što je i najavio napustio je trenersko mjesto. Na posljednjoj utakmici ispraćen je bučnim skandiranjem njegova imena od strane navijača.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 ===
Nakon Hajduka postaje izbornik [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|hrvatske reprezentacije do 21 godine]], s kojom se nije uspio plasirati na Europsko prvenstvo (poraz od Srbije i Crne Gore u doigravanju), nakon toga je radi problema s kralježnicom morao na operaciju.

=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
[[25. srpnja]] [[2006.]] izabran je za izbornika [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]. Nakon sloma na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] pod vodstvom [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] reprezentativnom su se nogometu predviđali jako teški dani. Klupski nogomet je već dugo u problemima, s malom &quot;proizvodnjom&quot; novih talenata, dok se za reprezentaciju smatralo da ima jako malo kvalitetnih rezervi. [[Niko Kranjčar]] i dalje je bio enigma, braća [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]] razmišljala su o odlasku, a [[Dado Pršo]] je prekinuo reprezentativnu karijeru bez naznaka tko bi ga mogao zamijeniti. U kvalifikacijsku skupinu s Hrvatskom dospjeli su veliki [[engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], [[ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] pod vodstvom svjetski priznatog [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]], nepobijedivi domaćini [[izraelska nogometna reprezentacija|Izraelci]], te uvijek nam neugodna [[makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]. Predviđale su se najteže kvalifikacije od osamostaljenja, a osim javnosti koja je odmah prihvatila Bilića, nitko nije vjerovao u plasman.

[[Datoteka:Bilic-bucar.jpg|mini|desno|200px|Slaven Bilić prigodom dodjele [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državne nagrade Franjo Bučar]] za 2007. godinu]]

Za pomoćnike je odabrao četvoricu reprezentativaca iz legendarne brončane '98, [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]], [[Aljoša Asanović|Aljošu Asanovića]], [[Nikola Jurčević|Nikolu Jurčevića]] i [[Marjan Mrmić|Marjana Mrmića]]. Kao skauti reprezentacije djeluju [[Goran Vučević]], [[Ivo Šušak]],[[Gordan Ciprić]], [[Dean Računica]] i [[Tonči Gabrić]]. Pomladio je reprezentaciju, čime su ispali igrači kao [[Stjepan Tomas]], [[Mario Tokić]], [[Ivan Bošnjak]], [[Joey Didulica]] samo nakratko su vraćeni [[Milan Rapaić]] i [[Goran Sablić]] a [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]] i [[Eduardo da Silva]] udahnuli su nov život reprezentaciji.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik Glas Slavonije: Bilić se oprostio. Rocker, pravnik, izbornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708113048/http://www.glas-slavonije.hr/170330/6/Rocker-pravnik--izbornik |date=8. srpnja 2012. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt; Dotad, u reprezentaciji, nezamjetni Luka Modrić postao je glavni igrač momčadi, Kranjčar je prebačen na lijevo krilo gdje je počeo s odličnim igrama, kao desni branič debitirao je Vedran Ćorluka, a u napad su stali Eduardo da Silva i [[Mladen Petrić]]. Na klupi je Bilić debitirao u [[Livorno|Livornu]] protiv modificirane momčadi, netom ovjenčanih svjetskih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], te pobijedio 2:0.

Dana [[3. rujna]] [[2006.]], tijekom priprema za kvalifikacijsku utakmicu za EP 2008. protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], Bilić je suspendirao [[Boško Balaban|Boška Balabana]], [[Darijo Srna|Darija Srnu]] i [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] zbog nedopuštenog noćnog provoda u narodnjačkom baru Fontana (samo 3 dana prije utakmice). Kasnije ih je opet pozvao. Par mjeseci kasnije otjerao je i [[Anthony Šerić|Anthonyja Šerića]], a u svađi s [[Ivica Križanac|Ivicom Križancem]] (radi njegova nepozivanja) prekrižio je dotičnog igrača u svim svojim vizijama. Svejedno, Bilić nikad nije javno kritizirao svoje igrače, dapače, ostvarivši odličan odnos s njima čestim posjetima u njihove klubove.

Nikad teže kvalifikacije reprezentacija je odigrala – nikad bolje. Veliki Englezi pali su s 2:0 u Zagrebu i 3:2 u, već sada, legendarnoj utakmici na [[Wembley Stadium|Wembleyu]]. Svjetski priznati mag Hiddink jedva je, nezasluženo, izvukao dva 0:0 remija, Izrael je prvi put u dugo godina izgubio kod kuće (od Hrvatske 4:3, dok su u tim istim kvalifikacijama s Englezima odigrali 1:1, a Ruse dobili 2:1). Nova reprezentativna momčad pokazala se kao iznimno karakterna i izvrsno nogometno potkovana. Mnogi su igrači ostvarili i velike transfere (Ćorluka u [[Manchester City F.C.|Man. City]], Eduardo u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], Petrić u [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], a Modrić u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]). Bilić je stvorio mladu, iznimno potentnu i hrabru generaciju obnovivši kult reprezentacije koja je nakon pobjede na Wembleyu prvi put dočekana na zagrebačkom aerodromu nakon one iz [[1998.]]

Nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj 2008.]] u mnogim anketama ocijenjen je kao najupečatljiviji događaj u 2008. godini u Hrvatskoj. Hrvatska je svoj nastup na prvenstvu završila na petom mjestu, iako bez poraza. Nakon tri pobjede u skupini, protiv domaćina [[austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1-0), zatim favorizirane [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (2-1), ta s pomlađenim sastavom protiv [[poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1-0), Bilićevi odabranici [[Ivan Klasnić|Klasnićevim]] golom u zadnjoj minuti drugog produžetka četvrtfinalne utakmice s [[turska nogometna reprezentacija|Turskom]] bili su 2 minute u polufinalu, ali [[Semih Şentürk]] golom u 2 minuti sudačke nadoknade, veliku euforiju hrvatskih navijača na [[beč]]kom [[Ernst Happel Stadion]]u &quot;gasi hladnim tušem&quot;, te spašava Tursku koji u raspucavanju [[jedanaesterac]]a imaju više sreće i prolaze u polufinale.

Ostvarivši zadani cilj, plasmanom u četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva]], ali i uz bezrezervnu podršku hrvatske javnosti, Bilić produžuje ugovor s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] za još jedan kvalifikacijski ciklus, te vodi reprezentaciju u borbu za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]]

Nakon neuspjelog odlaska na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010.]] Slaven Bilić ostaje na funkciji izbornika  [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].

U kvalifikacijama za EP u Poljskoj i Ukrajini izbornik Slaven Bilić nakon 2.mjesta u skupini i dodatnih kvalifikacija ( prolaz protiv Turske 0:3 i 0:0) odvodi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] na EP 2012.

''Goal.com'' Bilića je [[2014.]] proglasio najboljim hrvatskim trenerom.&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2014/12/19/7229362/kek-i-slu%C5%BEbeno-bolji-od-mami%C4%87a-bili%C4%87-me%C4%91u-100-najboljih Kek i službeno bolji od Mamića, Bilić među 100 najboljih trenera], ''Goal.com'' objavljeno 19. prosinca 2014. pristupljeno 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;
=== Lokomotiv Moskva ===
Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURA 2012.]] preuzima Lokomotiv iz Moskve.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/170126/6/Postao-priznati-strucnjak-s-velikim-perspektivama Glas Slavonije: Od Fontane do Gdanjska - Slaven Bilić završio svoju eru na klupi Hrvatske. Postao priznati stručnjak s velikim perspektivama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320210742/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=20. ožujka 2021. }}, preuzeto 30. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Beşiktaş ===
Nakon Moskve i Lokomotiva, Bilić je u ljeto [[2013.]] preuzeo klupu [[Turska|turskog]] [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]]. Na klupi se zadržao dvije sezone sve do svibnja [[2015.]]&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/6943/ostatak-europe/2015/05/24/12052712/slaven-bili%C4%87-potvrdio-ne%C4%87u-biti-trener-be%C5%A1ikta%C5%A1a-idu%C4%87e Bilić napustio Bešiktaš], preuzeto 24. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== West Ham United ===
Dana [[9. lipnja]] [[2015.]] preuzima klupu [[Engleska|engleskog]] [[FA Premier liga|premijerligaša]], [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Slaven je tako postao 15. trener u 120-godišnjoj povijesti kluba. Ugovor je potpisan na tri godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportska-vijest-dana-slaven-bilic-postao-novi-trener-west-hama-i-odmah-podijelio-navijace/1363221/ Bilić na klupi West Ham Uniteda], preuzeto 9. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Dne 6. studenoga 2017. nakon niza poraza i loših rezultata je smijenjen s mjesta trenera engleskog premijerligaša.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/gotovo-je-slaven-bilic-dobio-je-otkaz-utjeha-mu-milijunska-odsteta-foto-20171106 Tportal.hr Gotovo je: Slaven Bilić dobio je otkaz, utjeha mu milijunska odšteta!], objavljeno i pristupljeno 6. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Al Ittihad ===
Dana [[27. rujna]] [[2018.]] godine, nakon nepunih godinu dana od otkaza u [[West Ham United F.C.|West Ham Unitedu]], imenovan je trenerom [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Ittihad FC|Al Ittihada]].

=== West Bromwich Albion ===
Sredinom lipnja 2019. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s engleskim klubom [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionom]].&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/sport/football/48621629 ''Slaven Bilic: West Bromwich Albion name ex-West Ham manager as head coach''], bbc.com, 13. lipnja 2019., preuzeto 14. lipnja 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; U klub s njim kao pomoćnici dolaze [[Dean Računica]] i Danilo Butorović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/wba-objavio-tko-su-bilicevi-pomocnici/47196 |title=WBA objavio tko su Bilićevi pomoćnici |website=dalmatinskiportal.hr |accessdate=16. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Dana 16. prosinca 2020., klub je otpustio Bilića i njegov stručni stožer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Sport-Klub/Nogomet/a587256/Slaven-Bilic-dobio-otkaz-na-klupi-WBA.html |title=Slaven Bilić dobio otkaz na klupi WBA |website=n1info.com |date=16. prosinca 2020. |accessdate=16. prosinca 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210813/https://hr.n1info.com/sport-klub/nogomet/a587256-slaven-bilic-dobio-otkaz-na-klupi-wba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Beijing Guoan ===
Dana 6. siječnja 2021. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoanom]] iz [[Peking]]a.&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/slaven-bilic-appointed-coach-of-beijing-guoan/ ''Slaven Bilić appointed coach of Beijing Guoan'']. ''Croatia Week'', 6. siječnja 2021. (pristupljeno 6. siječnja 2021.)&lt;/ref&gt;

=== Al Fateh ===
Dana 8. kolovoza 2023. potisao je ugovor sa saudijskim [[Al Fateh SC]].&lt;ref name=&quot;AlF&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slaven-bilic-ima-novi-klub-ali-nije-niti-u-turskoj-ni-engleskoj-evo-gdje-ce-biti-u-narednom-razdoblju-1304840 Slobodna Dalmacija ''Slaven Bilić ima novi klub, ali nije niti u Turskoj ni Engleskoj, evo gdje će biti u narednom razdoblju''], objavljeno i pristupljeno 8. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Završio je [[Pravo|pravni fakultet]] pri [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i govori četiri jezika. &lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zivotna-prica-slavena-bilica-cbaad54e-b9f4-11ec-aa03-0242ac12000e Životna priča Slavena Bilića: Završio je Pravni fakultet, priča četiri jezika, a prvi brak pokušao je spasiti] RTL. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Odmalena ima problem s [[mucanje]]m koje je uspješno liječio u [[varaždin]]skoj klinici ValMod kod [[Logopedija|logopeda]] Darka Novosela.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/za-valmod-zagrizli-i-pacijenti-iz-amerike-3909231 Za ValMod zagrizli i pacijenti iz Amerike] Jutarnji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; [[2012.]] godine o svojem je problemu progovorio i u emisiji ''[[8. kat]]''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/mucanje-ima-nade-i-ima-postupaka-koji-su-vrlo-djelotvorni-3298984 Mucanje: Ima nade i ima postupaka koji su vrlo djelotvorni] HRT. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bilić je 2012. godine ugradio prvi umjetni kuk, a [[2017.]] i drugi. [[Boris Nemec]], hrvatski [[Ortopedija|ortoped]] i dugogodišnji liječnik hrvatske nogometne reprezentacije, ustvrdio je: „Nažalost, Slaven genetski ima loše kukove, a radi se o srazu bedrene kosti i čašice.”&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/slaba-genetika-slaven-bilic-mora-ugraditi-i-drugi-umjetni-kuk-1165696 Slaba genetika: Slaven Bilić mora ugraditi i drugi umjetni kuk] Večernji list. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Bio je u braku s pravnicom Andrijanom Bilić, a već je godinama u nevjenčanom braku s ekonomisticom Ivanom Đeldum. Iz tih dvaju brakova ima petero djece.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/slaven-bilic-tetovirao-je-ime-bivse-supruge-na-ruku-a-jednu-tajnu-krije-od-javnosti-vec-osam-godina-1567199 Slaven Bilić tetovirao je ime bivše supruge na ruku, a jednu tajnu krije od javnosti već osam godina] Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 13. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
* Sva 44 nastupa za reprezentaciji započeo je u prvom sastavu, samo 6 puta je bio zamijenjen tijekom utakmice, odigravši ukupno 3.809 minuta, zaradivši 6 žutih kartona, te postigavši 3 pogotka, sva tri u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]: 
** [[8. listopada]] [[1996.]]: [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], 16. minuta, prvi pogodak u pobjedi 1:4; 
** [[6. rujna]] [[1997.]]: [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] – [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BIH]], 27. minuta, izjednačujući pogodak za 1:1 u pobjedi 3-2;
** [[29. listopada]] [[1997.]]: [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]], u doigravanju za plasman na prvenstvo, 11. minuta, vodeći pogodak u pobjedi 0:2.
* Kao trener i izbornik ostvario je sljedeći učinak:
{| 
|-
|width=&quot;200pt&quot;|[[HNK Hajduk Split]] 
|width=&quot;50pt&quot;|17 
|width=&quot;30pt&quot;|11
|width=&quot;30pt&quot;|4
|width=&quot;20pt&quot;|2
|width=&quot;50pt&quot;|31:13
|width=&quot;250pt&quot;|([[21. studenog]] [[2001.]] – [[4. svibnja]] [[2002.]])
|-
|[[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska U-21]] ||18   ||10  ||2  ||6   ||23:20||([[18. kolovoza]] [[2004.]] – [[1. kolovoza]] [[2006.]]) 
|-
|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska &quot;A&quot; reprezentacija]] ||56   ||38  ||12  ||6   ||107:48 ||([[1. kolovoza]] [[2006.]] – danas*)
|-
|}
::&lt;small&gt;* ažurirano 7. listopada 2011.&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
===Individualna===
* [[1997.]]: U anketi [[Novi list|Novog lista]] proglašen najboljim [[šport]]ašem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[1997.]]: [[Sportske novosti]] proglasile su ga najboljim igračem Hrvatske.&lt;ref name=&quot;NL&quot;/&gt;
* [[2007.]]: dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

===Klupska===
'''Hajduk Split'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]]
*[[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 1992.|1992.]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]

== Zanimljivosti ==
{{nedostaju izvori}}
* 2008. godine proglašen je [[UNICEF]]-ovim veleposlanikom dobre volje.
* Počasni je član Hrvatske udruge &quot;Hinko Freund&quot;.
* Osnivač je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Vatreno srce&quot;, koja skrbi za humanitarnu pomoć djeci u Hrvatskoj.
* Dvostruki je dobitnik [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]. Kao član reprezentacije 1998., te kao izbornik iste nakon uspješnih kvalifikacija za EURO 2008.
* [[1997.]] godine, u anketi riječkog [[Novi list|Novog lista]] Bilić je proglašen športašem godine, a u anketi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] nogometašem godine. 
* [[2007.]] godine, u izboru [[Media Servis]]a tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kuća proglašen je osobom godine.
* U izboru Međunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglašen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu.,&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e46b55a66e17f7370eff3702bb1c2bbb6e13 IFFHS: Drugi najbolji izbornik svijeta 2007.]&lt;/ref&gt; te 11. za 2008.&lt;ref&gt;[http://www.iffhs.de/?28e22b04ff3700e41504e52d17f7370eff3702bb1c2bbb6e17 IFFHS: Jedanaesti najbolji izbornik svijeta 2008.]&lt;/ref&gt;
* Prvu biografiju Slavena Bilića napisao je [[Vlado Vurušić]] i nosi naziv: ''&quot;Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu&quot;''.
* [[Ante Batinović]] napisao je netipičnu Bilićevu biografiju, pod naslovom: ''&quot;Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat!&quot;''.
* Kao izbornik poznat je po zanimljivim izjavama, te je tako proslavljenog [[nizozemska|nizozemskog]] trenera [[Guus Hiddink|Guusa Hiddinka]] usporedio s glumicom [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], u [[Engleska|engleskom]] listu [[The Sun]] osvanula njegova izjava da engleska reprezentacija uvijek igra usran nogomet, a igru hrvatske reprezentacije u prvom poluvremenu utakmice s [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonijom]] usporedio je s kobasicom.
* Kao izbornik ostvario je najveću pobjedu reprezentacije u službenim utakmicama, dobivši [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] sa 7:0.
* Svirao je u rock sastavima [[Newera]] i danas [[Rawbau]].
* Sa sobom na utakmice nosi medaljon [[sveti Ante|svetog Ante]], križ koji je kupio u svetištu [[Lourdes]] u Francuskoj i dva medaljona [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Na desnom zapešću nosi narukvicu od desetak malih pločica s likom [[Majka Božja|Majke Božje]], koju je kupio u [[Međugorje|Međugorju]]. 
* Nosi naušnicu na lijevom uhu i ima tri velike [[tetovaža|tetovaže]]: prvu, crveno-plavi simbol s imenom Andrijana, napravio je za 10. godišnjicu braka. Na lijevoj ruci ima istetovirao ime sina Lea u [[tibetansko pismo|tibetanskom pismu]], a na desnoj nadlaktici ima veliku tetovažu sa simbolima četiriju osnovnih prirodnih elemenata, vode, vatre, zemlje i zraka, koji se stapaju sa ženskim licem, koje simbolizira njegovu kćer Alani.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&amp;w=statistike&amp;repka=A&amp;id=106346 Profil na službenim stranicama hrvatske nogometne reprezentacije]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=14563/profile/ Profil na službenim stranicama UEFA-e]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,4,24,,117117.jl Jutarnji list: S četiri godine prestao je govoriti, ali mana je postala njegova pobjeda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=lJMnjjriDy4 Razgovor sa Slavenom Bilićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 21. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navigacije
| naslov = Slaven Bilić – navigacijski predlošci
| popis =
{{Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Slaven}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>dvdw4eba4t0onfkq11pq5kc4a4owqb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne formacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>47273</id>
    <revision>
      <id>7520579</id>
      <parentid>6410183</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25432" sha1="pm41flgdk4zeurx0h9few3eml26qqp9" xml:space="preserve">{{slično||bolje shvaćanje pojedinih nogometnih pozicija|Nogometne pozicije}}
'''Formacija''' u [[nogomet]]u opisuje kako će se igrači u momčadi posložiti na terenu. Postoje različite formacije ovisno o tome želi li momčad igrati napadački ili obrambeno. Formacije su opisane u obliku brojeva za svaki dio terena (isključujući [[vratar (nogomet)|vratara]]). Tako, na primjer, formacija ''4–4–2'' označava da se u momčadi nalaze 4 [[Branič (nogomet)|branič]]a, 4 [[vezni igrač|vezna igrača]] i 2 [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Vidljivo, formacija 4–4–2 je opisana s tri broja, iako formacije mogu biti opisane i s četiri broja (npr. ''3–4–1–2''), ili s čak pet brojeva (npr. ''4–1–2–1–2''). 

Formacije se mogu mijenjati kako utakmica odmiče, ali zahtijeva prilagodbe igrača na nov sustav igre. Mijenjanje formacija najčešće uzrokuje obrana rezultata ili napad na rezultat, ili čak gubitak igrača (isključenje). Neke formacije se mijenjaju i tijekom akcije: [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilci]] su [[1950-ih|pedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] imali formaciju ''4–2–4'', dok bi u napadu ta formacija prešla na ''2–4–4''. Na utakmici se često vide dvije sasvim različito raspoređene momčadi; one koje imaju obrambenu formaciju i one koje imaju napadačku.

Formacije se koriste i u amaterskom i u profesionalnom nogometu. Ipak, u amaterskom nogometu one nisu tako važne zbog manjeg intenziteta igre. Sposobnosti i disciplina igrača su vrlo važni čimbenici učinkovitosti (čuvanja) formacije. Također, treneri moraju paziti da igrači budu u mogućnosti igrati posloženi na način na koji trener želi.

== Rani dani ==

U [[nogomet]]nim utakmicama [[19. stoljeće|19. stoljeća]] obrambeni nogomet nije postojao, a igrači su težili samo zabijanju golova, a vrlo malo obrani.

Dana [[30. studenog]] [[1872.]] odigrana je prva službena međunarodna utakmica između [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]]. Nije bilo nikakve formacije, već su igrači samo ganjali [[nogometna lopta|loptu]] po cijelom terenu. Takva igra bi se mogla okarakterizirati formacijom ''0–0–10''. No, i u takvom sustavu igre dogodilo se nešto vrlo inventivno za tadašnji nogomet: Škoti su se između sebe dodavali, a ne samo jurišali s loptom u posjedu. Paradoksalno, ova utakmica je završila bez pogodaka, 0:0!

Brzi rast broja klubova doveo je do brze taktičke evolucije. Neki su igrači u momčadi bili postavljeni kao braniči ili vezni igrači. [[1880.]] godine, [[Bolton Wanderers]]i ([[Engleska]]), koristili su formaciju ''1–1–8'', dok je [[1884.]] [[Aston Villa]] (također [[Engleska]]), dodala još jednog veznog igrača umjesto napadača. To se karakterizira kao formacija ''1–2–7''.

== Klasične formacije ==
=== 2–3–5 (''Piramida'')===
[[Datoteka:Football Formation - Pyramid.png|150px|mini|desno|Formacija 2–3–5, popularno nazvana &quot;Piramida&quot;.]]

Kasnije u [[1884.]], [[Blackburn Rovers]] ([[Engleska]]) su predstavili prvu trajno uspješnu nogometnu formaciju – 2–3–5; ova postava je originalno prozvana ''Piramida'', jer prikaz te formacije izgleda poput tog geometrijskog tijela. U [[1890-ih|devedesetim]] godinama [[19. stoljeće|19. stoljeća]] upravo ova formacija je bila glavna u cijeloj [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], te se u tom formatu raširila po cijelom svijetu. S malim varijacijama, ova formacija se održala do [[1940-ih|četrdesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Po prvi put u [[povijest nogometa|nogometnoj povijesti]] veza između obrane i napada je uspostavljena. Kada bi se branili, središnji braniči bi pazili na protivničke ''insidere'' (drugi i četvrti igrač u napadu od onih pet), dok bi tri vezna igrača pripazila na preostala tri protivnička napadača. Jedan od dva središnja braniča bi se najviše trošio zbog činjenice da, osim obrane, mora organizirati napade.

;Momčad koja je najviše profitirala koristeći ovu formaciju:
*[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|SP 1930.]] (pobjednici):
**'''Igrači''': Ballestero; Mascheroni i [[José Nasazzi|Nasazzi]]; Andrade, Fernández i Gestido; Dorado, [[Héctor Scarone|Scarone]], Castro, Cea i Iriarte. '''Trener''': Alberto Suppici.

==== Škola Danubije ====

'''Škola Danubije''' u nogometu označava modifikaciju formacije ''2–3–5''. Tako su igrali Austrijanci, Česi i Mađari u [[1920-ih|dvadesetima]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ovakva igra se oslanjala na kratka dodavanja, individualne sposobnosti, te držanje [[nogometna lopta|lopte]] na tlu.

;Momčad sa zapaženim rezultatom koristeći ovu taktiku:

*[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], četvrta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|SP-u 1934.]]:
**'''Igrači''': Platzer; Cisar i Sesta; Wagner, [[Josef Smistik|Smistik]] i Urbanek; Zischek, [[Josef Bican|Bican]], [[Matthias Sindelar|Sindelar]], Schall i Viertl. '''Treneri''': Hugo Meisl i Franz Hansl.

==== Metodo ====

'''Metodo''' je nogometna formacija koju je osmislio [[Vittorio Pozzo]] ([[Italija|Talijan]]) [[1930-ih|tridesetih]] godina 20. stoljeća. Ovo je bila varijacija na ''Školu Danubije''. Pozzo je shvatio da ''halfbekovi'' trebaju više podrške iz veznog reda da lakše dođu do lopte u obrani. Zato je vratio dva napadača u vezni red, te tako stvorio postavu ''2–3–2–3''. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] su lagano osvojili titulu na SP-u [[1934.]], a kvalitetno se natjecali i na idućem SP-u, koristeći upravo ovu formaciju.

;Momčad koja je koristila ovu formaciju:
*Italija, prvak svijeta 1934.
**'''Igrači:''' Combi; Monzeglio i Allemandi; Ferraris I.V., [[Luis Monti|Monti]] i Bertolini; Schiavio i [[Giovanni Ferrari|Ferrari]]; Guaita, [[Giuseppe Meazza|Meazza]] i [[Raimundo Orsi|Orsi]]. '''Trener''': Vittorio Pozzo.

===WM ===
[[Datoteka:Football Formation - WM.png|212x212px|mini|Formacija '''WM'''.]]
Formacija ''WM'' je [[1920-ih|dvadesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] osmislio [[Herbert Chapman]] ([[Arsenal F.C.|Arsenal]]), koji je promijenio i pravilo o [[Zaleđe (nogomet)|zaleđu]]. Tada je pravilo bilo da se napadač mora naći između dva suparnička braniča i gol-linije da bude u zaleđu, a radi Chapmana, broj braniča je uvećan na tri. Ovo je dovelo do pojave središnjeg [[Branič (nogomet)|branič]]a koji bi zaustavljao protivničkog središnjeg [[Napadač (nogomet)|napadača]], te uspostavljao kontrolu između obrane i napada. Ova formacija je postala toliko uspješna da su je počele koristiti gotovo sve uspješne momčadi [[1930-ih|tridesetih]]. Ova se formacija može usporediti i s ''3–2–5'' ili ''3–4–3'', a naziva se ''WM'' zbog položaja igrača na terenu.

===WW===

Formacija ''WW'' je zapravo bila razvijena ''WM'' formacija. Formaciji ''WW'' najviše je pridonio [[Mađarska|Mađar]] [[Marton Bukovi]] koji je formaciju ''3–2–5 WM'' preokrenuo. Nedostatak sposobnog središnjeg napadača u momčadi je zahtijevao povlačenje tog napadača u vezni red. Taj vezni igrač bi pridonosio obrani. Ovo je dovelo do pojave formacije ''3–5–2'' (još poznate i kao ''3–3–4''), a opisana je kao rana verzija ''4–2–4''. Formacija 4–2–4 je razvijena od još jednog Mađara, [[Gusztáv Sebes|Gusztáva Sebesa]], igrača [[Mađarska nogometna reprezentacija|mađarske reprezentacije]].

=== 3–3–4 ===

Formacija ''3–3–4'' je slična formaciji WW s važnom iznimkom da je ova formacija koristila napadača bliže veznom redu (na krilnoj poziciji). Ova formacija je najzapaženija postala [[1950-ih|pedesetih]] i ranih [[1960-ih|šezdesetih]]. Jedna od najboljih momčadi koja je koristila ovu formaciju bila je [[Engleska|engleski]] [[Tottenham Hotspur]]. Najzapaženiji ''Tottenhamovi'' igrači u to doba su bili [[Danny Blanchflower]], David Mackay i John White.

=== 4–2–4 ===
[[Datoteka:Football Formation - 4-2-4.png|150px|mini|Formacija '''4–2–4'''.]]

Formacija ''4–2–4'' pokušava kombinirati jaki napad i čvrstu obranu, te je formirana kao reakcija na neučinkovitost '''WM'''-a. Također se mogla smatrati i kao napredak ''WW''-a. 4–2–4 je bila prva formacija koja je opisana korištenjem brojeva.

Dok je za prve razvitke 4–2–4 najviše zaslužan bio [[Márton Bukovi]], tu formaciju su spremnom za natjecanje učinili [[Brazil]]ac [[Flávio Costa]] i još jedan [[Mađarska|Mađar]] [[Béla Guttman]]. Tada se činilo da Mađari svoje formacije koriste u praksi, a Brazilci u teoriji. No, tek u [[1950-ih|pedesetima]] ova formacija je doživila zenit, i to u igrama [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilske reprezentacije]].

Costa je javno iznio svoje ideje, tzv. ''dijagonalni sustav'', u novinama &quot;O Cruzeiro&quot;, koristeći sheme korištene i prije, samo što je po prvi put u [[povijest nogometa|povijesti nogometa]] došlo do upotrebe brojeva kao načina za prikazivanje taktike. Guttman je u ranim [[1960-ih|šezdesetima]] sam došao u Brazil da pomogne u razvijanju nove formacije na temelju iskustva mađarskih trenera.

4–2–4 je postala korisna zahvaljujući povećanoj kondiciji i boljim sposobnostima igrača, nastojeći koristiti 6 braniča i 6 napadača, s veznim igračima koji bi odrađivali oba zadatka. Četvrti branič je povećao broj ljudi u obrani, ali primarna uloga mu je bila da se braniči lakše skupe zajedno. Ovo je omogućilo njihovu suradnju, što je za pozitivnu posljedicu imalo dopuštanje jačeg napada.

Relativno prazan vezni red se oslanjao na braniče koji bi trebali ne samo ukrasti [[nogometna lopta|loptu]], već i zadržati je, te kvalitetno isporučiti veznom redu ili napadu. Ova formacija je zahtijevala da svi igrači, uključujući i braniče, imaju finu tehniku i iznimno manevriranje loptom. Naravno, Brazilci su imali sve predispozicije za takvu igru, te su s tom taktikom osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|SP 1958.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]]

;Uspješne momčadi s ovom formacijom:
*[[Brazil]], pobjednik SP-a [[1958.]]
**'''Momčad''': [[Gilmar]]; Bellini, [[Djalma Santos]], [[Nílton Santos]], Orlando; Zito, [[Didi]]; [[Garrincha]], Vává, [[Pelé]], [[Mario Zagallo|Zagallo]]. '''Trener''': Vicente Feola.

*Brazil, pobjednik SP-a [[1970.]]:
**'''Momčad''': Félix; [[Carlos Alberto]], Brito, Piazza, Everaldo; Clodoaldo, Gérson; [[Jairzinho]], Pelé, [[Tostão]], [[Rivelino]]. '''Trener''': Mário Zagallo.

== Formacije u modernom nogometu ==

Sljedeće formacije se koriste u modernom [[nogomet]]u. Fleksibilne su i omogućuju prilagođavanje potrebama momčadi, kao i potrebama igrača. Varijacije na svaku pojedinu taktiku uključuju i promjene u [[nogometne pozicije|pozicijama igrača]], te mijenjanje klasičnog središnjeg braniča za libera.

=== 4–3–3 ===
[[Datoteka:4-3-3.png|mini|Klasična formacija ''4–3–3''.|209x209px]]

Formacija ''4–3–3'' je razvitak još jedne napadačke formacije, ''4–2–4'', te ju je najupečatljivije koristila [[Brazilska nogometna reprezentacija]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|SP-u 1962.]]. Dodatni igrač u veznom redu prebačen iz napada je omogućavao jaču obranu i mogućnost veznim igračima za obavljanje više dužnosti. Ova tri vezna igrača uobičajeno igraju vrlo blizu jedan drugog u strogo koordiniranoj jedinici. Tri napadača se rašire i nastoje pritisnuti obranu. Kada se ova formacija počne koristiti od početka utakmice, smatra se hrabrom obrambenom taktikom. Zato se ne treba miješati formacija 4–3–3 s formacijom ''4–4–2'' u kojoj se jedan vezni igrač prebaci u napad u kasnijoj fazi utakmice, najčešće kada se ''hvata'' rezultat.

Napadačka postava ''4–3–3'' uključuje obrambenog veznog igrača (čiji je broj na dresu najčešće 4, 5 ili 6) i dva napadačka vezna igrača (čiji su brojevi na dresu 8 i 10). Ovakva formacija je bila uobičajena u [[Italija|Italiji]], [[Argentina|Argentini]] i [[Urugvaj]]u tijekom [[1960-ih|šezdesetih]] i [[1970-ih|sedamdesetih]]. Talijanska varijacija 4–3–3 je bila jednostavna modifikacija ''WM''-a pretvorbom jednog od dva krila na mjesto libera, dok su Argentinci i Urugvajci koristili 2–3–5 kao temelj njihove 4–3–3 formacije.

;Momčadi koje su postigle uspjeh s postavom 4–3–3

* [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|SP-a 1962.]]
* [[Feyenoord]] prilikom osvajanja trostruke krune [[1970.]]
* [[Rosenborg B.K.]] ([[Norveška]]), tijekom 13 sezona za redom u kojoj su osvojili 13 nacionalnih ligaških titula i 10 sezona igrali u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].
*[[Chelsea F.C.|Chelsea]], pod [[Jose Mourinho]]m ([[srpanj]] [[2004.]] – )
*[[Barcelona]], koja koristi 4–3–3 s četiri braniča od kojih se često neki pridruže napadu, kao i obrambeni vezni.

=== 4–4–2 ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;
Formacija ''4–4–2'' okarakterizirana je kao tradicionalistička zato što je [[Engleska nogometna reprezentacija|engleska reprezentacija]] koristi već desetljećima. Toliko je popularna da je jedan [[nogomet]]ni magazin nazvan upravo [[FourFourTwo]] (''4–4–2''). Vezni igrači trebaju iznijeti većinu akcija momčadi, te se pridružiti napadačima, dok bi vezni igrači koji bi ostali iza ostali kao osigurači. Krilni vezni igrači imaju ulogu ubacivanja kvalitetnih lopti u [[šesnaesterac]].

'''Poznate momčadi koje su koristile ovu taktiku'''

*[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] (tzv. ''Čuda bez krila''), pobjednici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskoga prvenstva pred svojom publikom 1966.]]
*[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], tijekom [[1994.]], pobjednici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|SP-a 1994.]] (Trener: Carlos Alberto Parreira)
&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:Association football 4-4-2 formation.svg|mini|Formacija ''4–4–2''.|206x206px]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

=== 4–4–2 romb ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;

Formacija ''4–4–2 romb'' ima uporište u veznom redu, a još je opisana i kao ''4–1–2–1–2''.

'''Momčadi s ovom formacijom:

* [[A.C. Milan|AC Milan]] od sezone [[2002.]]/[[2003.]]
* [[Real Madrid]] tijekom sezone [[2004.]]/[[2005.]]
* [[FC Porto]], pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[2004.]] s trenerom [[Jose Mourinho]]m 
    &lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:4-4-2 diamond.gif|150px|mini|Formacija ''4–4–2 romb''.]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

=== 4–4–1–1 ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;

Formacija ''4–4–1–1'' je varijacija na ''4–4–2'' s jednim povučenim napadačem koji je smješten iza pravog napadača. Taj povučeniji napadač je obično kreativniji od isturenog napadača.

'''Momčadi s ovom formacijom:

* [[Arsenal F.C.|Arsenal]] tijekom sezone [[2004.]]/[[2005.]] s [[Dennis Bergkamp|Dennisom Bergkampom]] igrajući iza [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]].
*[[Manchester United]] tijekom sezona [[2001.]]/[[2002.]] i [[2002.]]/[[2003.]] s [[Paul Scholes|Paulom Scholesom]] iza [[Ruud van Nistelrooy|van Nistelrooya]].
*[[Juventus Football Club Torino|Juventus]] tijekom sezona 2001./02. i 2002./03 s [[Alessandro del Piero|Alessandrom del Pierom]] kao [[trequartista|trequartistom]] iza [[David Trezeguet|Trezegueta]]. Ova se formacija pokazala vrlo uspješnom jer je Juventus osvojio [[Scudetto]] [[2002.]] i [[2003.]]
    &lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:4-4-1-1.png|150px|mini|Formacija ''4–4–1–1''.]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

=== 4–3–2–1 (Božićno drvce)===

Formacija ''4–3–2–1'' je još jedna varijacija na ''4–4–2'', često opisivana i kao formacija ''[[Božić]]no drvce''. Još jedan napadač se vraća u vezni red s namjerom povučene igre i ostavljanja dva napadačka vezna malo iza jedinog pravog napadača.

'''Momčadi s ovom formacijom:

* [[Barcelona]] tijekom sezona [[2004.]]/[[2005.]] i [[2005.]]/[[2006.]] s [[Ronaldinho]]m i [[Ludovic Giuly|Giulyjem]] (ponekad i [[Lionel Messi|Messijem]]) iza [[Samuel Eto'o|Samuela Eto'oa]]. Trener: [[Frank Riijkard]]
*[[AC Milan]] ponekad tijekom sezone [[2004.]]/[[2005.]] i [[2005.]]/[[2006.]] Trener: [[Carlo Ancelotti]]
*[[Juventus Football Club Torino|Juventus]] ponekad tijekom sezone [[2001.]]/[[2002.]] i [[2002.]]/[[2003.]] s [[Pavel Nedved|Pavelom Nedvedom]] i [[Alessandro del Piero|del Pierom]] iza [[David Trezeguet|Trezegueta]]. Trener: [[Marcelo Lippi]]

=== 5–3–2 ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;
Formacija ''5–3–2'' ima tri središnja braniča od kojih se jedan može ponašati i kao libero. Ovaj se sustav igre oslanja na krilne igrače koji daju potrebnu širinu momčadi. Njihov posao, osim širenja igre, također je i ubacivanje [[nogometna lopta|lopti]] u [[šesnaesterac]], te osnaživanje i obrane i napada, dakle, radi se o igračima koji se u ovoj formaciji najviše troše.

'''Momčadi s ovom formacijom:

*[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]], [[Kup konfederacija]] [[2005.]]
    &lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:5-3-2.png|mini|Formacija ''5–3–2''.|217x217px]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

=== 3–4–3 ===
{|
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;|
Formacija ''3–4–3'' koristi vezne igrače da skrate vrijeme potrebno za prijenos lopte između obrane i napada. Pošto se koriste samo tri braniča, prolazak protivnika kroz vezni red znači veliku opasnost za gol, nego kad bi se koristila formacija s četiri ili pet braniča. No, manje obrane znači više napada. Tri napadača rade veliki pritisak na protivničku obranu. Ovu formaciju koriste napadački orijentirane momčadi.

'''Momčadi s ovom formacijom:
*[[AC Milan]] tijekom [[1990-ih|devedesetih]] s [[Alberto Zaccheroni|Zaccheronijem]] kao trenerom (osvojen jedan ''[[scudetto]]'' [[1999.]])

|[[Datoteka:soccer_formation_3-4-3.svg|mini|Formacija ''3–4–3''.|210x210px]]
|}

=== 3–5–2 ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;
Formacija ''3–5–2'' je vrlo slična formaciji ''5–3–2'', samo što su dva krila orijentirana više prema napadu. Zbog ovoga, središnji vezni igrači ostaju malo bliže obrani da zaustave mogućnost protivničkog kontranapada.
    &lt;/td&gt;

    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:3-5-2.png|mini|Formacija ''3–5–2''.|211x211px]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

'''Momčadi s ovom formacijom:

*[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP-a 2002.]]
**'''Momčad''': Marcos; [[Lucio]], [[Roque Junior]], [[Edmilson]], [[Roberto Carlos]], [[Cafu]], [[Gilberto Silva]], [[Kleberson]], [[Rivaldo]], [[Ronaldinho]], [[Ronaldo]]. '''Trener''': [[Luiz Felipe Scolari]].

*[[SSC Napoli]], pobjednik [[Intertoto kup 2008.|Intertoto kupa 2008.]]
*[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] godine na kojem je osvojila 3. mjesto.

=== 4–5–1 ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot;  width=&quot;100%&quot;&gt;
Formacija ''4–5–1'' se može smatrati obrambenom formacijom, no dva krilna igrača se često pridodaju napadu, pa 4–5–1 tako postaje ''4–3–3''. Ova formacija se najčešće koristi da se očuva rezultat ''0:0'' ili da se očuva vodstvo. Ovom formacijom se nastoji otežati razvitak igre protivnicima u veznom redu. Zbog velikog broja veznih igrača, nije čudno da momčad s ovom formacijom ima veći posjed lopte. Obrambeni vezni igrač služi kao dodavač korisnih lopti. Poboljšanje ove formacije je donio [[Jose Mourinho]], trener [[Chelsea F.C.|Chelseaja]], s formacijom 4–1–4–1, gdje krila imaju dužnost iznošenja lopte. Ovo daje veću slobodu ostatku momčadi i veću kreativnost veznom redu.
    &lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:4-5-1.png|mini|Formacija ''4–5–1''.|210x210px]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

'''Momčadi s ovom formacijom''':
*[[Liverpool F.C.]], pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[2005.]] sa [[Steven Gerrard|Stevenom Gerrardom]] kao razigravačem
*[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] pod trenerom [[Egil Olsen|Egilom Olsenom]]

=== 4–2–3–1 ===
&lt;table&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;
Formacija ''4–2–3–1'' je obrambena i nadasve fleksibilna formacija, gdje vezni igrači i braniči se pridružuju napadu, najčešće prilikom kontranapada. U taktičkom smislu, ova je formacija slična formaciji ''4–5–1''. Koristi se za održavanje posjeda lopte i taktičko kontroliranje veznoga reda. Usamljeni napadač mora biti visok i jak da može zadržati loptu u svom posjedu dok mu se ne pridruže suigrači iz veznog reda i obrane.
Najveću fleksibilnost ovoj formaciji daju trojica ofenzivnih veznih igrača koji se nalaze iza usamljenog napadača. Ovisno o tehničkim i fizičkim sposobnostima dvojice krilnih veznih igrača, formacija lako može preći u ''4–3–3'' ali i u ''4–5–1''. Središnji ofenzivni vezni igrač ima više uloga na terenu (ovisno o svojim predispozicijama). Može biti povučena 'špica' s tim da su tada dva krila vezna igrača malo više defenzivno orijentirana a može biti i razigravač trojici napadača.
Dva defenzivna vezna igrača čine ''srce momčadi''. Oni su igrači koji pokrivaju najveći dio terena, koji od obrambene linije primaju loptu i započinju s organizacijom napada te igrači koji su zaduženi za čuvanje najboljeg protivničkog razigravača.

'''Momčadi s ovom formacijom''':
* [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|SP-a 2010.]]
* [[Deportivo La Coruña]]
* [[Atlético Madrid]]
* [[Dinamo Zagreb]] s trenerom Ivankovićem
* [[Valencia CF]]
* [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
    &lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;
      [[Datoteka:4-2-3-1.gif|mini|Formacija ''4–2–3–1''.|210x210px]]
    &lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Nepotpune formacije ==

Kada je igrač isključen ili ozlijeđen, a momčad više nema pravo na izmjenu, dolazi do nedostatka igrača. Tada se momčadi najčešće vrate u obranu i najčešće počnu koristiti formacije ''4–4–1'' ili ''5–3–1''. Osim kada se rezultat brani s igračem manje, može se dogoditi da je momčad u rezultatskom minusu i da ima igrača manje, pa se koriste formacije ''4–3–2'' ili čak ''4–2–3''. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP-u 2006.]], izbornik [[Togoanska nogometna reprezentacija|Toga]], [[Otto Pfister]], unatoč vodstvu Toga protiv [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] od 1:0, nastavio igrati s ''4–3–2''. Komentatori s [[BBC]]-a su počeli kritizirati tu odluku, i doista, Togo je izgubio utakmicu s 2:1.

Kada nedostaje više od jednog igrača, momčad se isključivo brani, a protivnici sve snage bacaju u napad i počnu širiti igru na bokove, jer se obrana zgusne u sredinu.

== Vanjske poveznice ==
*Evolucija formacija
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331154402100.php – Razvoj ranih formacija
**http://www.nscaa.com/subpages/2006033115392999.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101202125009/http://www.nscaa.com/subpages/2006033115392999.php |date=2. prosinca 2010. }} – Od 1954. do 1998.
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331164300113.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090429034303/http://www.nscaa.com/subpages/20060331164300113.php |date=29. travnja 2009. }} – SP 1998.
*3–5–2
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331155828101.php – 3–5–2: Proučavanje sustava
*4–4–2
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331160310103.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071210144453/http://www.nscaa.com/subpages/20060331160310103.php |date=10. prosinca 2007. }} – 4–4–2: Napadačka strategija
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331160432104.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071205174654/http://www.nscaa.com/subpages/20060331160432104.php |date=5. prosinca 2007. }} – 4–4–2: Obrambena strategija
**http://www.nscaa.com/subpages/20060331160611105.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111017155532/http://www.nscaa.com/subpages/20060331160611105.php |date=17. listopada 2011. }} – 4–4–2: Uravnoteženi napad
*http://www.thedugout.tv/community/archive/index.php/t-791.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108065532/http://www.thedugout.tv/community/archive/index.php/t-791.html |date=8. siječnja 2006. }} – Forum o formacijama
*FIFA-ine analize formacija: [http://www.this11.com 3–5–2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090701234707/http://www.this11.com/ |date=1. srpnja 2009. }}, [http://www.fifa.com/en/development/index/0,1219,16310,00.html?articleid=16310 4–2–4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109164350/http://www.fifa.com/en/development/index/0%2C1219%2C16310%2C00.html%3Farticleid%3D16310 |date=9. siječnja 2006. }}, [http://www.fifa.com/en/development/technical/index/0,1250,18543,00.html?articleid=18543 4–4–2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060721030201/http://www.fifa.com/en/development/technical/index/0,1250,18543,00.html?articleid=18543 |date=21. srpnja 2006. }}
*[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/rules_and_equipment/4197420.stm BBC Sport – Uvod u formacije]

[[Kategorija:Nogomet]]</text>
      <sha1>pm41flgdk4zeurx0h9few3eml26qqp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prizemljeni Sunčev sustav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>49288</id>
    <revision>
      <id>7520768</id>
      <parentid>7242336</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3687" sha1="fd4qselo8hx25gk7ut61swdjmco1idd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
'''''Prizemljeni Sunčev sustav''''', ambijentalna [[umjetnička instalacija]] koju tvore ''Prizemljeno sunce'' [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]] i ''Devet pogleda'' [[Davor Preis|Davora Preisa]]. Instalacija je nastala po ideji potonjeg umjetnika koji ju je izradio 2004. godine uklopivši u nju Kožarićevo djelo, tj. njegovu repliku koja je od 1994. trajno postavljena u Bogovićevoj ulici,&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Prizemljeni sunčev sustav u Zagrebu |url=http://astrogeo.geoinfo.geof.hr/prizsunce/index.html |autor=E. Stričak; Ž. Baćan; D. Špoljarić |rad=PRIZEMLJENI SUNČEV SUSTAV – Prizemljeno sunce i Devet pogleda |preuzeto=21. travnja 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140319031554/http://astrogeo.geoinfo.geof.hr/prizsunce/index.html |archivedate=19. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt; te dodavši svojih devet prizemljenih planeta nazvanih ''Devet pogleda''. Preisovi su planeti kugle od nehrđajućeg [[čelik]]a čiji su promjeri određeni uvažavajući promjer Kožarićeve skulpture (2,0 m). Osim toga čelične skulpture planeta postavljene su na razmjernim udaljenostima od Kožarićeva Sunca tako da svaka od njih zorno odražava stvarne udaljenosti pojedinih planeta od njihove središnje zvijezde, [[Sunce|Sunca]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Patricia Kiš, &quot;Pronađeno srce grada&quot;, ''Jutarnji list'', 27. lipnja 2006. |url=http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,6,27,kozaric_planeti,32870.jl |journal=[[Jutarnji list]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303163407/http://jutarnji.hr/clanak/art-2006,6,27,kozaric_planeti,32870.jl |archive-date=3. ožujka 2009. |access-date=26. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

Planeti se nalaze na sljedećim lokacijama i udaljenostima:

* Merkur – Margaretska ul. 3;  udaljen 88 metara od Sunca
* Venera – Trg bana Josipa Jelačića 3;  udaljen 167,5 metara od Sunca
* Zemlja – Varšavska ul. 9;  udaljen 211 metara od Sunca
* Mars – Tkalčićeva ul. 21; udaljen 319 metara od Sunca
* Jupiter – Voćarska ul. 71; udaljen 1194 metra od Sunca
* Saturn – Račićeva ul. 1: udaljen 2170 metara od Sunca
* Uran – na garažnoj građevini preko puta adrese Siget 9; udaljen 4150 metara od Sunca
* Neptun – Kozari 17 (naselje Kozari bok); udaljen 6570 metara od Sunca
* Pluton – Aleja Bologne, na nosivom stupu podvožnjaka; udaljen 8880 metara od Sunca. Nepoznati vandali otrgnuli su ga s instalacije, ali ploča je i dalje ondje. (Instalacija je napravljena prije nego što je Pluton degradiran u patuljasti planet.)

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=5 mode=&quot;packed&quot;&gt;
slika:Kožarić - Prizemljeno sunce.jpg| [[Sunce]]
slika:Zagreb Mercury.jpg|[[Merkur (planet)|Merkur]]
slika:Zagreb Venera 1.jpg|[[Venera (planet)|Venera]]
slika:Zagreb Earth.jpg|[[Zemlja (planet)|Zemlja]]
slika:Zagreb Mars 1.jpg|[[Mars (planet)|Mars]]
slika:Zagreb Jupiter 1.jpg|[[Jupiter (planet)|Jupiter]]
slika:Zagreb Saturn.jpg|[[Saturn (planet)|Saturn]]
slika:Zagreb Uranus.jpg|[[Uran (planet)|Uran]]
slika:Zagreb Neptun.jpg|[[Neptun (planet)|Neptun]]
slika:Zagreb Pluton.jpg|[[Pluton]]

&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.phy.hr/~mpozek/planeti/ Prizemljeni planeti] – lokacije svih planeta
*[http://www.panoramio.com/user/3431224?comment_page=1&amp;photo_page=3 fotografije planeta]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140422232700/http://www.panoramio.com/user/3431224?comment_page=1&amp;photo_page=3 |date=22. travnja 2014. }} – servis Panoramio, vidljive i na Google Earthu

== Više informacija ==

* [[Švedski Sunčev sustav]]

{{ZG}}

[[Kategorija:Modeli Sunčevog sustava]]
[[kategorija: astronomija u Hrvatskoj]]
[[kategorija: kultura u Zagrebu]]</text>
      <sha1>fd4qselo8hx25gk7ut61swdjmco1idd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nochpeem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>49467</id>
    <revision>
      <id>7520603</id>
      <parentid>7071622</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>pisanje  brojeva</comment>
      <origin>7520603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1769" sha1="iqj3jag3h9xcgskf9o2m3f1ss87vlub" xml:space="preserve">'''Nochpeem'''.- Pleme Indijanaca konfederacije [[Wappinger]], porodica [[Algonquian]], nastanjeno uranom 17 stoljeću na sjeveru okruga Putnam i jugu okruga Dutchess u [[New York]]u. Četiri njihova sela nalazila su se u dolini rijeke [[Hudson]], to su bila: ''Canopus'', u Canopus Hollowsu, Putnam County; ''Keskistkonk'', možda na Hudson Riveru, u okrugu Putnam County; ''Nochpeem'', na jugu okruga Dutchess County ; i ''Pasquasheck'', možda na obali Hudson Rivera u okrugu Dutchess County. Četiri sela ovog plemena činila su 'sachemdom' Nochpem. Njihovo ime prvi puta se spominje [[1644.]] u ugovoru koji je uslijedio nakon dvogodišnjeg ratnog perioda ''Kieft's War''a, što se vodio između [[Nizozemci|Nizozemaca]] i plemena Wappinger iz Hudson Valleya, u kojemu su Nochpeemi igrali aktivnu ulogu. Glavno selo bilo im je u Canopus Hollowsu i uz ostala tri bila su označavana na [[Johannes Janssonius|Janssonius]]-[[Nicolaas Visscher|Visscherovom]] [[zemljovid]]u (''Janssonius-Visscher Map of Nova Belgica and/or Nieu Nederlandt''), prvi put tiskana 1650. godine, što prikazuje područje od [[Cape Cod]]a (Cape Malabare) pa do Delaware capesa. Uvozne europske bolesti, kao što su boginje, decimirale su ovdašnje domaće stanovništvo. Cook (1976) procjenjuje da su po 600 osoba imala plemena Nochpeem i [[Tankiteke]]. Od godine 1700. populacija cijele konfederacije Wappinger spala je na 1000, a 1774. tek 300 na obje strane Hudsona. 

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mahopaclibrary.org/localhistory/addendum.htm Native Americans Of Putnam County] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212443/http://www.mahopaclibrary.org/localhistory/addendum.htm |date=27. rujna 2007. }}

[[Kategorija:Wappinger]]
[[Kategorija:Indijanci, New York]]</text>
      <sha1>iqj3jag3h9xcgskf9o2m3f1ss87vlub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jadrolinija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53326</id>
    <revision>
      <id>7520923</id>
      <parentid>7498155</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39548-53</username>
        <id>366636</id>
      </contributor>
      <comment>/* Katamarani */</comment>
      <origin>7520923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50779" sha1="brktnei1wqvzhuv2hhs1yix9mpqgc9d" xml:space="preserve">
{{pravopis}}
{{Tvrtka
| ime                = Jadrolinija
| slika              = [[Slika:Jadrolinija logo.svg|Logotip Jadrolinije]]
| vrsta              = Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta
| osnutak            = [[20. siječnja]] [[1947.]]
| prestala_postojati = 
| osnivači           = 
| sjedište           = 
| sjedište_grad      = {{Z|HRV}} [[Rijeka]]
| sjedište_država    = [[Hrvatska]]
| ključne_osobe      = 
| predsjednik        = Robert Blažinović &lt;small&gt;(od veljače 2025.)&lt;/small&gt;
| konkurencija       = 
| pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]]
| industrija         = 
| proizvodi          = 
| usluge             = prijevoz vozila i putnika na moru
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| zaposleni          = 1700
| holding            = 
| divizije           = 
| podruž             = 
| vlasnik            = 
| slogan             = „Odmor počinje na brodu!”
| web                = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr]
| dodatak            = 
}}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|[[Palača Jadran]], izgrađena 1897., u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]]
'''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] brodarska tvrtka osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. siječnja]] [[1947.]] godine. Najveći je putnički brodar u Hrvatskoj. Održava linije s gotovo svim naseljenim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji ([[Ancona]], [[Bari]]).

U 2025. godini prevezla je oko 3,5 milijuna vozila i 12,2 milijuna putnika.&lt;ref name=novo26&gt;Šurjak, Mirta. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/nove-trajektne-linije-cjelogodisnje-u-bracu-medunarodne-u-splitu-i-zadru-12503903 Nove trajektne linije: Cjelogodišnje za Brač, međunarodne u Splitu i Zadru], vijesti.hrt.hr, objavljeno 5. siječnja 2026., pristupljeno 8. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Od osnutka do Drugog svjetskog rata ===

Godine [[1922.]], na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939.]] godine, 55 brodova.  nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om. 

Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).

=== Drugi svjetski rat ===

Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat koji je već počeo u [[Europa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku generalštabu u kojoj je zatražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova &quot;koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe&quot;, te su se mogli povući u [[Egejsko more]]. 

{{citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}}

No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Poradi toga zahtjeva, [[9. lipnja]] [[1940.]] godine uslijedila je zabrana odlaska &quot;pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama&quot;. 

Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Malta|Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. travnja]] [[1941.]] godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga &quot;što nisu bili obaviješteni o položenim minama&quot;. Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom&lt;!-- (?!) --&gt;, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine pronađeni su mrtvi u blizini mora. 

U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale. 

Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji. 

Do kapitulacije Italije [[9. rujna]] [[1943.]] godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana. 

Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine osnovani su posebni sektori u sklopu kojih su organizirana posebni prometni odsjeci mjerodavni ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u. 

Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije područje rada prelaze svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]]. 

Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. U posljednjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji. 

Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.

=== Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata ===
[[Datoteka:Marina 1936 Rijeka 2011 287.jpg|mini|300px|Polovni feribot ''Marina'' (izgrađena 1936.), vezana u [[Riječka luka|Riječkoj luci]]. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod hostel na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].&lt;ref&gt;http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724003244/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci |date=24. srpnja 2013. }} (pristupljeno 9. prosinca 2013.)&lt;/ref&gt;]]
Uredbom Vlade FNRJ [[20. siječnja]] [[1947.]] godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''. 

Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut. 

Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije. 

Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje. 

Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova &quot;Abbazia&quot; i &quot;Laurana&quot;. Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine s 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta. 

{{velika slova}}
{{Wikipedizirati}}
Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik, Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji.

Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja &quot;magistrale&quot; obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko – teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja s brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres s preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) s novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno &quot;most&quot; u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje &quot;dotacije&quot; a budući su trajektne pruge proglašene &quot;rentabilnima&quot; država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi &quot;feribot&quot; na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio-ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa iako se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu. – Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. – Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. – 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. – 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta s dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu), POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim &quot;dječjim bolestima&quot; a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove s po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova s 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu s otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba, Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabava polovnih brodova u inozemstvu.

=== Jadrolinija u Domovinskome ratu ===

Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I iako intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:

*  4.08.1991 m/t “KLIMNO” – otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad – Ribnica ( Kruševo )
* 11.09.1991. – trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
* 11.09.1991. – Zatvoren Maslenički most – žestoki napadi na Zadar i okolicu.
* 14.09.1991. – egzodus ljudi – građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza s Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna – Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
* 14.09.1991. – m/t“PELJEŠĆANKA” – sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
* 17.09.1991. – I. POMORSKA BLOKADA – zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
* 18.09.1991. – ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split
* od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
* 23.09.1991 – u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
* m/t “ŠOLTANKA” – sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠOLTE za SPLIT
* 24.09.1991. – m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
* 1.10.1991. – m/t PELJEŠĆANKA” – izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče
* 1.10.1991. – m/b “PERAST” Pogođen i uništen – tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima – počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
* 3.10.1991. – II. POMORSKA BLOKADA – U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka – Split – Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova – Porozina i Merag – [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
* 3.10.1991. – Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
* 3. – 10. 10.1991. – zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica – Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
* 4.10.1991. – m/b “LARA” – napad na Zadar. Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
* 4.10.1991. u 11,55 – Pogođen Paški most ali nije srušen
* 5.10.1991. – Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
* 6.10.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović.
* 6.10.1991. – m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
* 6.10.1991. – m/t “JAZINE” – Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil.
* 6.10.1991 – popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
* 7.10.1991. – Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio s m/b”PERASTA” i priključio HV
* 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i časnici JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery&gt;rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu.
* Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika.
* 13.10.1991. – Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
* 13.10. 1991. – prestaje druga blokada Jadrana
* 1.11.1991. – Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik
* od 8.11. do 3.12.1991. – III BLOKADA JADRANA
* 8.11. 1991 – Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu.
* 8.11.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu.
* m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC.
* 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu
* 8. 10. i 11. 11.1991. – m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. S velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena
* m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
* 12.11.1991. – ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
* 15.11.1991 – m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
* 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
* m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
* m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
* m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD – TKON.
* svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
* 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
* od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” – Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu.
* od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala
* od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala
* 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
* m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu.

Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a neprijatelj ih je često provocirao oružanim putem.

==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ====

* 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca s Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
* koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik s 4 trajekta.
* m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavala JNA i skretala u ZELENIKU i BAR.
* 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
* 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
* 5.11.1991 zračni napad na Rijeku
* od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik – Zelenika – Pula 4000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže s 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
* 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
* 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB
* 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
* 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak.
* m/t &quot;Marina&quot; (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici.

Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica dok su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac – 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt – 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt – 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt – 360 putnika i 35 vozila


Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:

* [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] – trajekt kapaciteta 200 automobila.
* [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] – trajekt kapaciteta 120 automobila.
* [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] – trajekt kapaciteta 70 automobila.
* [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] – trajekt kapaciteta 54 automobila.
* [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] – trajekt kapaciteta 50 automobila.
* [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] – trajekt kapaciteta 35 automobila.
* [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] – trajekt kapaciteta 138 automobila.

== Brodovi i linije ==
&lt;!--Pri pisanju relacija koristiti crticu (–, alt+0150), ne spojnicu (-). Ispravno: Split – Stari Grad. Neispravno: Split – Stari Grad.--&gt;

=== Katamarani ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
(m)
!širina
(m)
!gaz
(m)
!najveća brzina
(čvorava)
|-
| [[HSC Adriana]] || align=&quot;Center&quot; | 1990. || align=&quot;Center&quot; | 1998. || [[Dubrovnik]] – [[Lopud]] – [[Koločep]] – [[Suđurađ]]|| 356
|40
|10,1
|1,3
|36
|-
| [[HSC Dora]]|| align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 2015. || [[Zadar]] – [[Preko]]|| 350
|41,9
|7,6
|
|28
|-
| [[HSC Dubravka]]|| align=&quot;Center&quot; | 1990. || align=&quot;Center&quot; | 2001. ||[[Kraljevica]] – čeka prodaju
| 306
|41,6
|11
|1,4
|32
|-
| [[HSC Jelena]]|| align=&quot;Center&quot; | 2018. || align=&quot;Center&quot; | 2018. || [[Zadar]] – [[Ancona]]
| 403
|42,2
|11,6
|1,57
|40
|-
| [[HSC Judita]]|| align=&quot;Center&quot; | 1991. || align=&quot;Center&quot; | 2001. || [[Split]] – [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] – [[Hvar (grad)|Hvar]] – [[vis (grad)|Vis]]|| 316
|41,6
|11
|1,4
|36
|-
| [[HSC Karolina]]|| align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Split]] – [[Hvar (grad)|Hvar]]|| 316
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Novalja]]|| align=&quot;Center&quot; | 1991. || align=&quot;Center&quot; | 2004. ||[[Trogir]] – remont
| 324
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Silba]]|| align=&quot;Center&quot; | 1990. || align=&quot;Center&quot; | 1998. ||[[Kraljevica]] – [[Crikvenica]] – [[Senj]] – [[Baška]] – [[Lopar]] – [[Rab (grad)|Rab]] – [[Lun]]
|310
|36,5
|9,8
|1,2
|36
|-
|HSC
Kata
|2019.
|2023.
|[[Zadar]] – [[Molat]] – [[Brgulje]] – [[Zapuntel]] – [[Ist]]
|317
|39
|
|
|29
|-
|HSC
Danica
|2019
|2023.	
|[[Brbinj]] – [[Božava]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Sestrunj]] – [[Rivanj]] – [[Zadar]]
i
[[Zadar]] – [[Mali Iž]] – [[Veli Iž]] – [[Mala Rava]] – [[Rava]]
|317
|39
|
|
|29
|-
|HSC Ružica
|2023.
|2025.
|[[Mali Lošinj]] – [[Ilovik]] – [[Susak]] – [[Unije]] – [[Martinšćica]] – [[Cres]] – [[Rijeka]]
|312
|39
|10
|
|
|-
|HSC Cvijeta
|2023.
|2025.
|[[Novalja]] – [[Rab]] – [[Rijeka]]
|312
|39
|10
|
|
|-
|HSC Mila
|2025.
|2025.
|[[Jelsa]] – [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] – [[Split]]
|312
|38
|10
|
|
|}

=== Trajekti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika/automobila
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/T Bartol Kašić]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 1989. || [[Zadar]] (Gaženica) – [[Ist]] – [[Olib]] – [[Silba]] – [[Premuda]] – [[Mali Lošinj]]|| 500/54
|65
|16
|3,2
|13
|- 
| [[M/T Biokovo]] || align=&quot;Center&quot; | 2009. || align=&quot;Center&quot; | 2009. || [[Split]] – [[Rogač (Šolta)|Rogač]] (Šolta)|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Bol]] || align=&quot;Center&quot; | 2005. || align=&quot;Center&quot; | 2009. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 600/176
|95,4
|20
|2,3
|11,5
|-
| [[M/T Brač]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Brestova]] – [[Porozina]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Cres]]|| align=&quot;Center&quot; | 2005. || align=&quot;Center&quot; | 2005. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
|[[M/T Dalmacija]]|| align=&quot;Center&quot; | 1993. || align=&quot;Center&quot; | 2024. || [[Split]] – [[Ancona]]
[[Dubrovnik]] – [[Bari]]
[[Split]] – [[Bari]]
|1800/350
|134,4
|&lt;small&gt;(nepoznato)&lt;/small&gt;
|5,2
|17
|-
| [[M/T Faros]]|| align=&quot;Center&quot; | 2009. || align=&quot;Center&quot; | 2020. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1000/200
|105
|17,5
|2,7
|13
|-
| [[M/T Hanibal Lucić]] || align=&quot;Center&quot; | 1993. || align=&quot;Center&quot; | 1994. || [[Dubrovnik]] – [[Koločep]] – [[Lopud]] – [[Suđurađ]]|| 360/35
|49,92
|12,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Hrvat]] || align=&quot;Center&quot; | 2007. || align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Split]] – [[Supetar]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Ilovik]] || align=&quot;Center&quot; | 2006. || align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Orebić]] – [[Dominče]]|| 500/170
|95,8
|17,56
|2,8
|12
|-
| [[M/T Jadran]] || align=&quot;Center&quot; | 2010. || align=&quot;Center&quot; | 2010. ||[[Zadar]] – [[Preko]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Juraj Dalmatinac]] || align=&quot;Center&quot; | 2007. || align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Zadar]] – [[Brbinj]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Kijevo]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Biograd na Moru]] – [[Tkon]]|| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Korčula]] || align=&quot;Center&quot; | 2007. || align=&quot;Center&quot; | 2008. || [[Split]] – [[Vela Luka]] – [[Uble]]|| 700/170
|101,4
|17,3
|3,5
|16
|-
| [[M/T Kornati]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Krk]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Laslovo]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 1997. ||  [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]] – [[Sućuraj]]|| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Lastovo]] ||align=&quot;Center&quot; | 1969. || align=&quot;Center&quot; | 1978. || [[Mali Lošinj]] – istraga nesreće|| 500/60
|72,7
|13,67
|3,6
|17
|-
| [[M/T Lošinj]]|| align=&quot;Center&quot; | 2010. || align=&quot;Center&quot; | 2020. || [[Valbiska]] – [[Lopar]]|| 600/140
|97,85
|16
|2,7
|13
|-
| [[M/T Lošinjanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Kaprije]] – [[Žirje]]|| 200/25
|48
|9
|1,8
|10,8
|-
| [[M/T Marjan]] || align=&quot;Center&quot; | 2005. || align=&quot;Center&quot; | 2005. || [[Split]] – [[Supetar]]|| 1200/130
|87,6
|17,5
|2,4
|12,3
|-
| [[M/T Marko Polo]] || align=&quot;Center&quot; | 1973. || align=&quot;Center&quot; | 1988. || [[Mali Lošinj]] – remont|| 1000/270
|128,13
|19,62
|5,73
|21
|-
| [[M/T Mate Balota]] || align=&quot;Center&quot; | 1988. || align=&quot;Center&quot; | 1988. ||[[Zadar]] (Gaženica) – Bršanj ([[Iž]]) – [[Rava]] – [[Mala Rava]]
| 440/50
|64,7
|13,4
|2,8
|11
|-
| [[M/T Mljet]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Zadar]] – [[Preko]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Oliver]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 2023. ||[[Split]] – [[Vela Luka]] – [[Uble]]
|680/100
|108
|17,5
|4,4
|18,5
|-
| [[M/T Otok Pašman]]|| align=&quot;Center&quot; | 2003. || align=&quot;Center&quot; | 2021. ||[[Sumartin]] – [[Makarska]]|| 250/35
|42
|15,3
|
|
|-
| [[M/T Pelješčanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1969. || align=&quot;Center&quot; | 1969. || [[Sumartin]] – [[Makarska]]|| 200/25
|48
|9
|2,2
|11,5
|-
| [[M/T Petar Hektorović]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 1999. || [[Split]] – [[Vis (grad)|Vis]]|| 1080/120
|91,8
|18
|3,8
|15,7
|-
| [[M/T Sis]] || align=&quot;Center&quot; | 1974. || align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Mali Lošinj]] - remont
| 700/70
|73,8
|16,4
|2,5
|10,5
|-
| [[M/T Ston]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 1997. ||[[Biograd na Moru]] – [[Tkon]]
| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Supetar]] || align=&quot;Center&quot; | 2004. || align=&quot;Center&quot; | 2004. ||[[Brestova]] – [[Porozina]]
| 594/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Sveti Duje]] || align=&quot;Center&quot; | 2017. || align=&quot;Center&quot; | 2023. ||[[Drvenik]] – [[Sućuraj]]||1000/208
|107
|18
|
|
|-
| [[M/T Sveti Juraj]] || align=&quot;Center&quot; | 1980. || align=&quot;Center&quot; | 1991. ||[[Trpanj]] – [[Ploče]]
| 300/45
|49,9
|12,8
|3,21
|11
|-
| [[M/T Sveti Krševan]] || align=&quot;Center&quot; | 2004. || align=&quot;Center&quot; | 2004. ||[[Orebić]] – Dominče
| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Šoltanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || [[Trogir]] – [[Drvenik Mali]] – [[Drvenik Veli]]|| 200/25
|48
|9
|1,9
|11,5
|-
| [[M/T Tin Ujević]] || align=&quot;Center&quot; | 2002. || align=&quot;Center&quot; | 2003. ||[[Split]] – [[Supetar]]|| 1000/200
|98,93
|17
|2,7
|14
|-
| [[M/T Ugljan]] || align=&quot;Center&quot; | 2009. || align=&quot;Center&quot; | 2020. || [[Trogir]] – remont|| 500/110
|102,2
|18
|3,9
|11
|-
| [[M/T Valun]] || align=&quot;Center&quot; | 1983. || align=&quot;Center&quot; | 1998. || [[Prapratno]] – [[Sobra]]|| 730/80
|85
|15,1
|3,7
|14,5
|-
| [[M/T Vladimir Nazor]] || align=&quot;Center&quot; | 1986. || align=&quot;Center&quot; | 1986. ||[[Zadar]] (Gaženica) – [[Rivanj]] – [[Sestrunj]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Molat]] – [[Ist]]
| 450/70
|87,5
|14
|3,01
|12,5
|-
| [[M/T Zadar]] || align=&quot;Center&quot; | 1993. || align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1025/280
|116
|18,9
|5,2
|17,5
|}


=== Putnički brodovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/B Lara]]|| align=&quot;Center&quot; | 1988. || align=&quot;Center&quot; | 1991. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Prvić]] [[Prvić Šepurine|Šepurine]] – [[Vodice]]|| 250 
|37,6
|6,36
|1,71
|12
|-
| [[M/B Postira]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1963. || [[Lamjana]] – ne plovi|| 380
|44,6
|8,1
|2,9
|12,2
|-
| [[M/B Premuda]] || align=&quot;Center&quot; | 1957. || align=&quot;Center&quot; | 1957. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Prvić]] [[Prvić Šepurine|Šepurine]] – [[Vodice]]|| 450
|44,7
|8,2
|2,8
|13
|-
| M/B Unije || align=&quot;Center&quot; | 2004. || align=&quot;Center&quot; | 2023. || [[Mali Lošinj]] – [[Vele Srakane]] – [[Unije (otok)|Unije]] – [[Susak]] – [[Mali Lošinj]]||
|47
|9
|1,7
|
|}

=== Povučeni brodovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || godina prodaje || stanje
|-
|M/T Brestova
| align=&quot;Center&quot; |1985.
| align=&quot;Center&quot; |1999.
|2025.
|Prodana u Afriku.
|-
|HSC Olea
| align=&quot;Center&quot; |1981.
| align=&quot;Center&quot; |1994.
|2026.
|Uništena.
|-
|[[HSC Vida]]
|align=&quot;Center&quot;|2011.
|align=&quot;Center&quot; |2016.
|2025.
|Prodana u Norvešku.
|-
|[[M/B Tijat]] || align=&quot;Center&quot; | 1955. || align=&quot;Center&quot; | 1955. || 2023. || Brodogradilište ISKRA – remont; u vlasništvu ŠKŽ
|-
| [[M/T Istra]] || align=&quot;Center&quot; | 1965. || align=&quot;Center&quot; | 1981. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Borik]] || align=&quot;Center&quot; | 1978. || align=&quot;Center&quot; | 1978. || 2009. || Prodan u Crnu Goru.
|-
| [[M/T Ero]]|| align=&quot;Center&quot; | 1931. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || 2009. || Izrezan 2011. u Chioggiji.
|-
| [[M/T Vis]] || align=&quot;Center&quot; | 1965. || align=&quot;Center&quot; | 1976. || 2011. || Potonuo 8. siječnja 2015. godine 4 NM od [[Sao Felipe]]a. 
|-
| [[M/T Gradac]] || align=&quot;Center&quot; | 1955. || align=&quot;Center&quot; | 1972. || 1994. || Izrezan 1994. u [[Chioggia|Chioggiji]].
|-
| [[M/T Novalja]] || align=&quot;Center&quot; | 1959. || align=&quot;Center&quot; | 1973. || 2004. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/B Perast]] || align=&quot;Center&quot; | 1962. || align=&quot;Center&quot; | 1962. || 1991. || Izrezan 2004. u [[Ploče|Pločama]]. 
|-
| [[M/B Porozina]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1963. || 1988. || Izrezan 1988. u [[Sveti Kajo (Solin)|Svetome Kaji]]. 
|-
| [[M/T Vanga]] || align=&quot;Center&quot; | 1968. || align=&quot;Center&quot; | 1985. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/B Ozalj]] || align=&quot;Center&quot; | 1955. || align=&quot;Center&quot; | 1955. || 2013. || Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag d.o.o.
|-
| [[M/T Ilirija]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || 1997. || Izrezan 2006.u Aliagi.
|-
| [[M/T Ivan Zajc]] || align=&quot;Center&quot; | 1970. || align=&quot;Center&quot; | 1993. || 2009. || Plovi kao ''Asaba 2'' za Maurico Shipping Ltd.
|-
| [[HSC Mediteran]]|| align=&quot;Center&quot; | 1978. || align=&quot;Center&quot; | 2003. || 2014.|| Plovi kao ''Mala Sirena'' za Miatrade d.o.o.
|-
| [[M/T Jazine]] || align=&quot;Center&quot; | 1978. || align=&quot;Center&quot; | 1978. || 2014. || Izrezan 2015. u [[Aliaga|Aliagi]].
|-
| [[M/T Krčanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1970. || align=&quot;Center&quot; | 1970. || 2014. || Pregrađuje se u plutajuće skladište.
|-
| [[M/T Božava]] || align=&quot;Center&quot; | 1966. || align=&quot;Center&quot; | 1993. || 2010. || Izrezana 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Žigljen]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1992. || 2008. || Plovi za Alveus Capital d.o.o.
|-
| [[M/T Slavija I]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1976. || 1998. || Izrezana 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Partizanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1964. || align=&quot;Center&quot; | 1976. || 1996. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Kalmar]] || align=&quot;Center&quot; | 1951. || align=&quot;Center&quot; | 1972. || 1999. || Izrezan 2004. u Reggio di Calabriji.
|-
| [[M/T Komiža]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1972. || 1997. || U muzeju u [[Švedska|Švedskoj]].
|-
| [[M/T Liburnija]] || align=&quot;Center&quot; | 1965. || align=&quot;Center&quot; | 1965. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Sumartin]] || align=&quot;Center&quot; | 1954. || align=&quot;Center&quot; | 1965. || 2001. || U raspremi u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Klimno]] || align=&quot;Center&quot; | 1954. || align=&quot;Center&quot; | 1963. || 1991. || Izrezan 1997. u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Porozina]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1993. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Lubenice]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 1999. || 2022. || Izrezan 2022. u Aliagi.
|-
| [[M/T Prizna]]|| align=&quot;Center&quot; | 1970. || align=&quot;Center&quot; | 1991. || 2022. || Plovi za ABM Tours iz Neviđana.
|-
| [[M/T Dubrovnik]] || align=&quot;Center&quot; | 1979. || align=&quot;Center&quot; | 1996. || 2023. || Prodan 2023. u Grčku.
|}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Slika:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije
Slika:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci
Slika:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]]
Slika:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]]
Slika:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]]
Slika:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u
Slika:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u
Slika:Ms Lara.JPG| Brod Lara [[Rava| na Ravi]]
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* {{HTE|jadrolinija|Jadrolinija}}

==Vanjske poveznice==
=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Jadrolinija
|commonscathr   = Jadrolinija
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

* [https://www.jadrolinija.hr/ Službena web-stranica]

[[Kategorija:Jadrolinija| ]]
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Rijeke]]</text>
      <sha1>brktnei1wqvzhuv2hhs1yix9mpqgc9d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54147</id>
    <revision>
      <id>7520945</id>
      <parentid>7396582</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7129" sha1="citkgjwn70ss5itju141q3mx25utadi" xml:space="preserve">{{Infookvir državno tijelo
|naziv             = &lt;small&gt;Republika Hrvatska&lt;/small&gt;&lt;br&gt; Pučki pravobranitelj
|izvorno_ime       =
|logo              = Coat of arms of Croatia.svg
|logo_širina       = 95px
|logo_opis         =
|država            = [[Hrvatska]]
|ustanovljeno      = [[1990.]]
|prednik1          =
|prednik6          =
|pripojeno1        =
|pripojeno6        =
|raspušteno        =
|sljednik1         =
|sljednik6         =
|odvojeno1         =
|odvojeno6         =
|nadležnost        = pravo i pravosuđe, društvene djelatnosti i ljudska prava
|sjedište          = Savska cesta 41/3, [[Zagreb]]
|broj zaposlenika  = 
|proračun          =
|čelnik_ime1       = [[Tena Šimonović Einwalter]]
|čelnik_naziv1     = Pravobraniteljica
|čelnik_ime6       =
|čelnik_naziv6     =
|nadređeno_tijelo  = [[Hrvatski sabor]]
|podređeno_tijelo1 = 
|podređeno_tijelo6 =
|website           = [https://www.ombudsman.hr/hr/ www.ombudsman.hr]
|napomene          =
|slika             = Pučki pravobranitelj (tabla).jpg
|slika_širina      = 250px
|slika_opis        = Natpisna ploča na sjedištu pučkog pravobranitelja u Zagrebu.
}}{{politikahrvatske}}
'''Pučki pravobranitelj''' [[Punomoć|opunomoćenik]] je [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] koji štiti [[ustav]]na i [[zakon]]ska prava građana u postupku pred [[državna uprava|državnom upravom]] i tijelima koja imaju javne ovlasti.

==Povijest==
Institucija Pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena [[Božićni Ustav|Ustavom iz 1990. godine]], a ustavne odredbe koje reguliraju status ove institucije mijenjale su se, proširujući nadležnosti Pučkome pravobranitelju, odnosno jačajući njegovu ulogu. Pučki pravobranitelj, sukladno članku 93. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]], opunomoćenik je [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] za promicanje i zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.

Novim Zakonom o pučkom pravobranitelju iz 2012. godine definirane su i proširene zadaće ove institucije u području promocije ljudskih prava, [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]], istraživačkog rada, institucionalne suradnje i suradnje s organizacijama [[Civilno društvo|civilnoga društva]] te je zakonski regulirano institucionalno pripajanje javne ustanove Centar za ljudska prava, u cilju jačanja kapaciteta za promotivni rad u ljudskim pravima.

Time su se u velikoj mjeri ispunjene preporuke [[UN|UN-ovih]] tijela, jer je Međunarodni koordinacijski odbor za nacionalne institucije, reprezentativno tijelo nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava pri Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda 2008. godine akreditirao instituciju pučkog pravobranitelja kao neovisnu nacionalnu instituciju za promicanje i zaštitu ljudskih prava s najvišim postojećim statusom A prema tzv. Pariškim načelima, koji zadaje visoke kriterije u smislu neovisnosti u radu i jačanja institucionalnih kapaciteta u promociji i zaštiti ljudskih prava.

Godine [[2003.]] u Hrvatskoj su uvedeni i posebni pravobranitelji - [[Pravobranitelj za djecu]] i [[Pravobranitelj za ravnopravnost spolova]], a [[2008.]] i [[Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj|pravobranitelj za osobe s invaliditetom]].

==Područja djelovanja i struktura rada ==
* Područje zaštite ljudskih prava, koje se odnosi primarno na rad po pritužbama građana na javnopravna tijela, te na pokretanje općenitih inicijativa; davanje preporuka i mišljenja za izmjene zakona i propisa te unapređenje administrativnih praksi upravo temeljenih na pojedinačnim pritužbama

* Područje rada Nacionalnog preventivnog mehanizma te zaštita prava osoba lišenih slobode, obuhvaća s jedne strane prevenciju mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, kao i zaštitu ljudskih prava osoba lišenih slobode kada do povreda dođe

* Područje rada na suzbijanju [[Diskriminacija|diskriminacije]] i promicanju načela jednakog postupanja, u kojoj Pučki pravobranitelj djeluje kao središnje nacionalno tijelo za suzbijanje diskriminacije

* Područje promocije i suradnje – komunikacija s javnošću, promocija ljudskih prava, istraživanja i institucionalna suradnji s različitim dionicima koja obuhvaća domaće institucije, međunarodne organizacije i institucije te organizacije civilnoga društva

Pučkog pravobranitelja i zamjenike bira Sabor na razdoblje od osam godina. Kao snažno personalizirana institucija ima za cilj štititi građane od povreda ljudskih prava uzrokovanih postupanjem tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, središnje je tijelo za suzbijanje diskriminacije te nacionalni prventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. U svom radu je samostalan i neovisan.

==Pravobranitelji==
Dužnost pučkog pravobranitelja obnašali su [[Branko Babac]] (1993. – 1996.), [[Ante Klarić]] (1996. – 2004.), [[Jurica Malčić]] (2004. – 2013.) i [[Lora Vidović]] (2013. – 2021.), a trenutna je pučka pravobraniteljica [[Tena Šimonović Einwalter]] čiji su zamjenici Dijana Kesonja, Saša Rajić, Sedina Dubravčić i Tatjana Vlašić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zamjenici pučke pravobraniteljice – Pučka pravobraniteljica|url=https://www.ombudsman.hr/hr/zamjenice/|access-date=2025-06-30|language=hr|archive-date=5. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250405164856/https://www.ombudsman.hr/hr/zamjenice/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

== Poveznice ==
* [[Pučki pravobranitelj]]
* [[Pravobranitelj za djecu]]
* [[Pravobranitelj za ravnopravnost spolova]]
* [[Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj]]
* [[Hrvatski sabor]]

==Izvori==
{{izvori}}
* [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1761.html ''Zakon o pučkom pravobranitelju''], [[Narodne novine|''Narodne novine'']] broj 76/12.
* [[Damir Aviani]], [https://hrcak.srce.hr/153389 ''Kontrola uprave putem pučkog pravobranitelja''], [[Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu|''Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu'']] 1/2016., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 16. siječnja 2018.
* ''Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj : Osvrt na 15 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije'', Pučka pravobraniteljica, Zagreb, 2025., ISBN 9789535751045 &lt;small&gt;([https://web.archive.org/web/20260228111449/https://www.ombudsman.hr/hr/download/diskriminacija-i-za-tita-od-diskriminacije-u-hrvatskoj-osvrt-na-15-godina-primjene-zakona-o-suzbijanju-diskriminacije/?wpdmdl=20628&amp;refresh=69a2cce7a8e741772276967 elektronička inačica])&lt;/small&gt;

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [http://www.ombudsman.hr/ Službene stranice Pučkog pravobranitelja]
* [https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/ Publikacije], www.ombudsman.hr

{{Samostalna i neovisna tijela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Ustavno pravo]]
[[Kategorija:Pravobranitelji u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>citkgjwn70ss5itju141q3mx25utadi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ispovijed</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54283</id>
    <revision>
      <id>7520936</id>
      <parentid>7491967</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lovro.milas</username>
        <id>323001</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16335" sha1="5mfp9ugidjqjjldkhq9ycqfnvlk2gns" xml:space="preserve">[[Datoteka:Artgate Fondazione Cariplo - Molteni Giuseppe, La confessione.jpg|230px|desno|thumb|[[Giuseppe Molteni]]: ''[[Ispovijed (Molteni)|Ispovijed]]'', [[1838.]]]]
'''Ispovijed''' ([[Crkveni latinski jezik|lat.]] ''confessio'') ili '''pomirenje''' (''reconciliatio'') jedan je od [[sedam svetih sakramenata]] kod [[Katoličanstvo|katolika]] i [[Pravoslavlje|pravoslavaca]]. Kod [[Anglikanska zajednica|anglikanaca]], ispovijed je dio slavlja unutar [[Euharistija|svete mise]]. Posebni oblici ispovijedi postoje i kod [[Budizam|budističke]] i [[Židovi|židovske vjere]]. Ovim sakramentom dobiva se oproštenje grijeha počinjenih poslije [[Krštenje|krštenja]], pomirenje s [[Bog]]om i Crkvom. Pripada među sakramente ozdravljanja.

{{Quote box|width=60%|align=center|quote=Opraštati grijehe u Kristovo ime mogu samo svećenici koji su od crkvene vlasti dobili ovlast odrješivanja. Duhovni ucinci sakramenta Pokore jesu: pomirenje s Bogom; otpuštenje vječne kazne zaslužene smrtnim grijesima; otpuštenje, barem djelomično, vremenitih kazni kao posljedica grijeha; mir i spokoj savjesti, te duhovna utjeha; povećanje duhovnih snaga za kršćansku borbu. Pojedinačna i cjelovita ispovijed teških grijeha s odrješenjem ostaje jedinim redovitim sredstvom za pomirenje s Bogom i s Crkvom. Oprostima vjernici mogu dobiti za sebe, kao i za duše u čistilištu, otpuštenje vremenitih kazni koje su posljedice grijeha.|source=''[[Katekizam Katoličke Crkve]]'', 1495-1498}}

== Naziv ==
[[Datoteka:Исповедь берн собор.jpg|230px|minijatura|desno|Ispovijedanje]]
[[Datoteka:Jaroměř Mikuláš zpovědnice.jpg|230px|minijatura|desno|Ispovijedaonica]]
Naziva se i '''sakrament obraćenja''', pokore i pomirenja.
Sakrament obraćenja, jer sakramentalno ostvaruje [[Isus]]ov poziv na obraćenje;
'''sakrament pokore''' jer posvećuje osobni i zajednički [[put]] obraćenja i kajanja kršćana; '''sakrament ispovijedi''' jer je priznanje ili ispovijed grijeha pred svećenikom bitni elemenat ovog sakramenta; '''sakrament oproštenja''' jer, po svećenikovu sakramentalnom odrješenju, Bog daje pokorniku &quot;oproštenje i [[mir]]&quot;; '''sakrament pomirenja''' jer daruje grešniku [[ljubav]] Boga pomiritelja.

== Dijelovi sakramenta ==
Ispovijed je, kao i svi sakramenti, bogoslužni čin. Prije ispovijedi radi se [[ispit savjesti]] kao priprava. Dijelovi su sakramenta ispovijedi ovi: pozdrav i [[svećenik]]ov blagoslov, čitanje [[Biblija|Božje riječi]] radi prosvjetljenja [[savjest]]i i poticaja na [[skrušenost]], poziv na kajanje; zatim ispovijed s priznanjem i očitovanjem grijeha svećeniku; nalaganje i prihvaćanje pokore; svećenikovo odrješenje; iskazivanje hvale i zahvalnosti [[Bog]]u i otpust sa svećenikovim blagoslovom.

== Biblijsko utemeljenje ==
[[Katolička Crkva]] biblijsko utemeljenje sakramenta ispovijedi nalazi u [[Isus]]ovoj moći otpuštanja grijeha (npr. [[Evanđelje po Marku]] 2,10; 2,5; [[Evanđelje po Luki]] 7,48), te poslanjem što ga je on predao svojim učenicima kad im je rekao: »Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas. - te nastavio - Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im« ([[Evanđelje po Ivanu]] 20,21.23). Sudioništvo [[apostol]]a u Isusovoj moći opraštanja grijeha izvodi se i iz Isusove riječi [[Sveti Petar|Petru]]: »Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano na nebesima, a što god odriješiš na zemlji, bit će odriješeno na nebesima« ([[Evanđelje po Mateju]] 16,19). Katolička Crkva stoga drži da je pomirenje s Crkvom neodvojivo od pomirenja s [[Bog]]om.

== Povijesni razvoj ==
U Katoličkoj Crkvi ovaj je sakrament prošao kroz značajan [[povijest|povijesni]] razvoj. Pomirenje [[kršćanstvo|kršćana]], koji su nakon [[krštenje|krštenja]] počinili teške grijehe (obično se navode idolopoklonstvo, ubojstvo i preljub) bilo je povezano s vrlo strogim mjerama. Kada bi doživjeli obraćenje i bili spremni vratiti se u kršćansku zajednicu, navlačili bi vreće te se izlagali javnoj pokori pred crkvenim vratima. Takvi su pokornici morali vršiti javnu pokoru koja je mogla trajati i više godina, prije nego prime službeno pomirenje. Teškim grešnicima bi se u [[Korizma|korizmi]] redovito pridruživali i svi oni koji su smatrali da je ozbiljno narušen njihov odnos prema Bogu. U nekim se krajevima takvo pomirenje moglo dobiti samo jednom u [[život]]u.

U povijesti Crkve, ova je praksa zabilježena kod [[Tertulijan]]a ( djelo ''Protv hereza''), [[Hipolit Rimski|Hipolita]] ( djelo ''Apostolska tradicija''), [[Origen]]a (''Homilije na Levitski zakonik'') i [[Sveti Ciprijan Kartaški|Ciprijana]] (''Nepokorni'').

Od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] [[Irska|irski]] [[misionar]]i, potaknuti primjerom istočnih [[monah]]a, u kontinentsku [[Europa|Europu]] uvode praksu »privatne« pokore, koja nije zahtijevala javno vršenje pokorničkih djela. Od tada se ovaj sakrament, kako na Istoku, tako i na Zapadu, vrši tajno između pokornika i [[svećenik]]a. Takav se oblik sakramenta pomirenja u Katoličkoj i Pravoslavnim Crkvama u glavnim crtama održao i do danas. Svećenik nema posredničku ulogu u odnosu na Boga, već samo u odnosu na Crkvu, kojoj je Krist povjerio vršiti njegova otajstva.

[[Crkveni jubilej]]i razdoblja su posvećena sveopćem pomilovanju i proširenim mogućnostima oprosta diljem Crkve te je sakrament pomirenja njihova neodvojiva sastavnica.

== Obred pomirenja i službenici sakramenta ==
[[Katolička Crkva]] i [[pravoslavlje]] drže da se taj čin pomirenja događa po vjeri koju vidljivo označuju sakramenti [[krštenje|krštenja]] i pomirenja (ispovijedi), pri čemu je nužna uloga svećenika kao predstavnika Crkve. Te dvije crkve naime drže da se u sakramentu pomirenja ili ispovijedi događa, kako pomirenje s Bogom, tako i pomirenje s Crkvom.

== Temeljno ustrojstvo sakramenta ispovijedi ==
Sakrament ispovijedi u katoličkom nauku sastoji se od dva bitna elementa. Jedan od njih predstavljaju čini čovjeka koji se pod djelovanjem [[Duh Sveti|Svetoga Duha]] obraća. Ti čini uključuju kajanje, ispovijed i zadovoljštinu. Drugi element predstavlja Božje djelovanje po zahvatu Crkve koja po [[biskup]]u i njegovim [[prezbiter]]ima u ime [[Isus|Isusa Krista]] daje oproštenje grijeha i određuje način zadovoljštine. Grešnik je tako izliječen i ponovno vraćen u crkveno zajedništvo.

[[Savršeno pokajanje]] označava oblik [[Pokajanje|kajanja]] za [[grijeh]]e što proizlazi iz ljubavi prema [[Bog]]u. Razlikuje se od nesavršenog kajanja (lat. ''attritio'') koje je motivirano strahom od kazne ili spoznajom odvratnosti samog grijeha.&lt;ref&gt;[https://laudato.hr/Novosti/Biskupije/Dubrovacka-biskupija/Sto-je-to-savrseno-kajanje-i-kako-ga-izreci.aspx Što je to savršeno kajanje i kako ga izreći?] laudato.hr Preuzeto 4. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

== Obveza tajnosti ==
[[Datoteka:Examination of conscience (La Ravoire Morrow - My Catholic Faith, 1949).png|240px|mini|desno|[[Ispit savjesti]]]]
Crkva izjavljuje da je svaki svećenik koji prima ispovijedi obvezan, pod prijetnjom najstrožih kazni (ekskomunikacije)&lt;ref name=vat/&gt;, obdržavati posvemašnju tajnu o grijesima koje mu je pokornik ispovjedio. Nije mu dopušteno govoriti ni o onome što je u ispovijedi saznao o [[život]]u pokornika. Zabranjeno je i svako snimanje ili neko drukčije prenošenje sadržaja ispovijedi, što je i potvrđeno proglasom [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]] iz 1988. godine s potpisom prefekta [[Joseph Ratzinger|Josepha Ratzingera]].&lt;ref name=vat&gt;[https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19880923_scomunica-confessioni_en.html Decree regarding the excommunication of those who divulge confessions]  {{eng oznaka}} vatican.va, objavljeno 23. rujna 1988.&lt;/ref&gt; [[Ispovjedna tajna]], koja ne dopušta izuzetaka, zove se [[sakramentalni pečat]] jer ono što je pokornik očitovao svećeniku ostaje „zapečaćeno” sakramentom. Ispovjedna tajna obvezuje i sve vjernike koji bi se mogli naći u situaciji da čuju tuđu ispovijed. Radi očuvanja ispovjedne tajne, neke [[biskupija|biskupije]] (pr. Lincolnska) zabranile su svećenicima unošenje [[pametni telefon|mobitela]] u ispovjedaonicu.&lt;ref&gt;McKeown, Jonah. [https://www.catholicnewsagency.com/news/260105/privacy-in-the-confessional-is-your-smartphone-listening-to-your-sins Privacy in the confessional: Is your smartphone listening to your sins?]  {{eng oznaka}} Catholic News Agency (CNA), objavljeno 28. listopada 2024.&lt;/ref&gt;

Neki svećenici koji su podnijeli mučeništvo kako ne bi prekrišili ispovjednu tajnu kasnije su i [[kanonizacija|proglašeni svetima]]: [[Ivan Nepomuk]], Mateo Correa Magallanes, Felipe Císcar Puig i Fernando Olmedo Reguera.&lt;ref&gt;[https://www.catholicnewsagency.com/news/36651/these-priests-were-martyred-for-refusing-to-violate-the-seal-of-confession These priests were martyred for refusing to violate the seal of confession]  {{eng oznaka}} Catholic News Agency (CNA), objavljeno 22. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;

== Svrha i učinak sakramenta ==
Svrha i učinak ovog sakramenta je, pomirenje s [[Bog]]om. Oni koji primaju sakrament Pokore raskajana [[srce|srca]] i s religioznim raspoloženjem, postižu &quot;mir i spokoj savjesti zajedno s jakom duhovnom utjehom&quot;. Sakrament pomirenja s Bogom donosi istinsko &quot;duhovno uskrsnuće&quot;, vraća dostojanstvo i dobra života djece Božje, od kojih je najdragocjenije Božje [[prijateljstvo]]. Oni koji pristupaju sakramentu Pokore primaju od [[Božje milosrđe|Božjeg milosrđa]] [[oprost]] uvrede Bogu učinjene i ujedno se pomiruju s Crkvom.
Pokornik kome je oprošteno pomiruje se sa samim sobom u najintimnijoj dubini svoga bića, gdje dobiva natrag vlastitu unutarnju istinu; pomiruje se s ljudima koje je na neki način uvrijedio i ranio; pomiruje se s Crkvom; pomiruje se s čitavim [[svemir]]om. Na taj način sakrament ispovijedi ne ozdravlja samo jednog grešnika, nego, ozdravljajući njega, ozdravlja i cijelo tijelo Crkve.

== Zadaci vjernika pri ispovijedi ==
Kajanje je na prvome mjestu. To je &quot;[[bol (osjećaj)|bol]] [[duša|duše]] i osuda počinjenog grijeha s odlukom više ne griješiti&quot;. Priznanje grijeha svećeniku, bitni je dio sakramenta Pokore: &quot;Pokornici moraju u ispovijedi nabrojiti sve smrtne grijehe kojih su svjesni nakon što su se pomno ispitali, čak i ako je [[riječ]] o najtajnijim grijesima i počinjenim samo protiv dviju zadnjih od [[Deset Božjih zapovijedi]], jer ponekad ti grijesi teže ranjavaju dušu te su opasniji od onih koji se čine javno&quot; Kad Kristovi vjernici nastoje ispovjediti sve grijehe kojih se sjećaju, sve ih bez sumnje predočuju Božjem milosrđu da im ih oprosti. Naprotiv, koji rade drugačije te svjesno zataje neki grijeh, ne predlažu božanskoj dobroti ništa što bi im mogla po svećeniku oprostiti. Jer &quot;ako se [[bolesnik]] stidi otkriti [[liječnik]]u ranu, ovaj ne može liječiti što ne poznaje&quot;. Prema crkvenoj zapovijedi, &quot;svaki vjernik koji je došao do zrele dobi treba ispovjediti, najmanje jedanput godišnje, teške grijehe kojih je svjestan&quot;. Tko je svjestan da je učinio jedan [[smrtni grijeh]], ne smije primiti [[Euharistija|svetu pričest]], pa makar osjećao veliko kajanje, a da prethodno nije primio sakramentalno odrješenje, osim ako se radi o teškom razlogu da se pričesti, a nije mu moguće pristupiti svećeniku. Djeca treba da pristupe sakramentu Pokore prije nego po prvi put prime svetu pričest.

== Zadovoljština ==
Prema [[Katekizam|Katekizmu]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]: ''Mnogi grijesi nanose štetu bližnjemu. Treba učiniti što je moguće da se šteta nadoknadi (npr. vratiti ukradene stvari, popraviti dobar [[glas]] oklevetanom, izliječiti rane). To je zahtjev obične pravednosti. Osim toga grijeh ranjava i samoga grešnika, kao i njegove odnose s Bogom i bližnjim. Odrješenje briše grijeh, ali ne popravlja sve nerede što ih je grijeh uzrokovao. Grešnik, nakon što je rasterećen od grijeha, još treba ponovno steći puno duhovno [[zdravlje]]. Mora, dakle, učiniti nešto više da ispravi svoje krivnje: na prikladan način treba &quot;zadovoljiti&quot; ili &quot;okajati&quot; svoje grijehe.''&lt;ref&gt;[https://hbk.hr/wp-content/uploads/2018/11/Katekizam_Katoli%C4%8Dke-Crkve.pdf Katekizam katoličke Crkve]: Zadovoljština, str. 399., 2016., [[Hrvatska biskupska konferencija]] (pristupljeno 7. prosinca 2020.)&lt;/ref&gt;

== Zajednička ispovijed u iznimnim okolnostima ==
U slučaju teške potrebe može se pribjeći zajedničkom slavlju pomirenja s općom ispovijedi i skupnim odrješenjem. Takva teška potreba može se pojaviti kada prijeti neposredna smrtna [[opasnost]], a jedan ili više [[svećenik]]a nemaju dovoljno vremena saslušati ispovijed svakoga pokornika. Teška potreba može biti i onda kad, s obzirom na [[broj]] pokornika, nema na raspolaganju dovoljno ispovjednika da u primjereno vrijeme saslušaju, kako treba, pojedinačne ispovijedi, tako da bi pokornici, bez svoje krivnje, bili prisiljeni dugo vremena ostati bez sakramentalne milosti ili svete pričesti. U tom slučaju, za valjanost odrješenja, vjernici moraju odlučiti da će u dužnom vremenu svoje grijehe pojedinačno ispovijediti.

== Ispovijed osjetljivih skupina ==
Vjernicima s oštećenjim sluha, govora ili vida pristupa se posebnom [[pastoral]]nom skrbi, brigom i otvorenošću, kako to propisuje [[Zakonik kanonskoga prava]] u točki 4. 777. kanona. Sakrament pomirenja može udijeliti svećenik na znakovnomu jeziku ili pisanim putem, što je učestalije, najčešće na način da gluhonijema osoba ili osoba s umnim ili tjelesnim oštećenjem napiše grijehe na papiru te ih predaje ispovjedniku. Također, gluhoslijepi se vjernici mogu ispovijediti pomoću namjenskih [[uređaj]]a opremljenima Brailleovim pisačem. Nadalje, Kanonski zakonik ne zabranjuje ni ispovijed putem tumača (kanon 990.), kojega veže [[ispovjedna tajna]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kako se ispovijedaju gluhe i gluhoslijepe osobe? |url=https://www.bitno.net/vjera/pitajte-svecenika/kako-se-ispovijedaju-gluhonijeme-i-gluhoslijepe-osobe/ |website=bitno.net |author=[[Damir Stojić|Stojić, Damir]] |publisher= |date=2022-05-15 |accessdate =2022-05-25 }}&lt;/ref&gt;

Znakovito je kako je znakovni jezik osmislio [[Španjolci|španjolski]] [[Katolička Crkva|katolički]] [[svećenik]] [[Juan de Pablo Bonet]] 1620. te on ubrzo ulazi u pastoralnu primjenu. [[Sveti Franjo Saleški]] se zbog svoga zalaganja za [[naobrazba|naobrazbu]] gluhih osoba, konkretno mladića Martina kojega je sreo na putovanju u La Roche, slavi kao nebeski zaštitnik gluhih.

== Stav protestanata ==
[[Protestantizam|Protestantske]] denominacije odbacuju ulogu crkvenih službenika u pomirenju s Bogom te se sami ispovijedaju Bogu posredništvom Isusa Krista, smatrajući da Isus Krist ima posredničku ulogu u spasenju, a ne svećenik, Crkva ili sakramenti, sukladno [[Evanđelje|Evanđelju]] - &quot;Ako priznamo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravednosti&quot; (1 Iv 1,9). Denominacije koje djeluju u Hrvatskoj, a prihvaćaju ta uvjerenja su (među ostalima) [[Adventisti sedmog dana|adventisti]], [[baptisti]], [[Crkva cjelovitog Evanđelja]], Evangelička i Evanđeoska pentekostna crkva.

Katolički apologetici zamjeraju protestantskom stavu njegovo krivo tumaćenje svećenika kao &quot;posrednika u spasenju tijekom ispovijedi&quot;. Naime, gornji argument pogrešno drži da svećenik &quot;uzima posredničko mjesto Isusu&quot; i time radi izravnu suprotnost s [[Novi zavjet|Novim zavjetom]] ([[Prva poslanica Timoteju|1 Tim]] 2:5). Problem je što Katolička Crkva jednostavno tvrdi da svećenik provodi sakrament koji je Isus ustanovio, sukladno [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelju po Ivanu]] 20:23. Drugim riječima, svećenik ne uzima mjesto Isusa već zazivajući [[blagoslov]]e [[Isusovo razapinjanje|Isusove žrtve na križu]] proglašava grijeh oproštenim (slično kao što tako čine i proroci u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]: [[Druga knjiga o Samuelu|2 Sam]] 12:13 ).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| wikicitat = Ispovijed
| commonscat = Confession
| commonscathr = Ispovijed
}}

{{Sakramenti}}
{{Djela zadovoljštine}}

[[Kategorija:Kršćanski sveti sakramenti]]</text>
      <sha1>5mfp9ugidjqjjldkhq9ycqfnvlk2gns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prusac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54532</id>
    <revision>
      <id>7520856</id>
      <parentid>7266773</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5635" sha1="9rpn2ybnqn2kjnnsreg00aadcc5iu1h" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Prusac
|slika = Vyhled z hradu na Prusac2.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = Prusac
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Županija Središnja Bosna]]
|općina = [[Donji Vakuf]]
|nadvisina = 
|lat = 44.10
|long = 17.38 
|position = left
|brojstan2013 = 1281
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Prusac''' je naseljeno mjesto u općini [[Donji Vakuf]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 11. travnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Prusac (poznat i kao: ''Akhisar'', ''Biograd'', ''Terra bianca'', ''Prussena'', ''Prensa'', ''Fortezza bianca'', ''Castel bianco'', ''Acmar'') je selo u središnjem dijelu [[Bosna|Bosne]]. Nekad je bio gradske veličine, i jedan je od najstarijih gradova u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj dolini]].

== Povijest ==

Na području Prusca, prije njegovog osnivanja, postojala su naselja, a prvi stanovnici su bili [[Iliri]], zatim je vlast u tom kraju preuzeo [[Stari Rim]], srednjovjekovna kneževina i kraljevina [[Hrvatska]], [[Ugarska]], srednjovjekovna banovina i kraljevina [[Bosna]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsko Carstvo]], ponovno [[Hrvatsko Kraljevstvo]], ponovno [[Osmanlije]], [[Austro-Ugarska]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca/Jugoslavija]], [[NDH|Nezavisna Država Hrvatska]], [[SR BiH|SR Bosna i Hercegovina]] u [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]], a danas je dijelom [[BiH]].

Naseljeno još u starom vijeku. U Pruscu je najviše kulturno-povijesnih spomenika iz rimskog vremena u općini Donjem Vakufu.&lt;ref name=&quot;Općina&quot;&gt;(boš.) [https://web.archive.org/web/20181029100724/http://www.donji-vakuf.ba/index.php/o-opcini-donji-vakuf/historija-opcine-donji-vakuf.html Općina Donji Vakuf] ''Historija Općine Donji Vakuf '' (arhivirano 31. listopada 2018., pristupljeno 23. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; 
U srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj ovaj je kraj dio Primorske Hrvatske kneza Trpimira, kraljevine kralja Tomislava, Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira, banovine Šubića. U srednjovjekovnoj državi Bosni dio banovine Mateja Ninoslava, dio [[Donji krajevi|Donjih kraja]], granica župe Luka i Uskoplje, početkom 14. stoljeća u banovini Stjepana II., kralja Tvrtka; početkom 15. stoljeća dio herceštva Hrvatinića. 
Područje Donjeg Vakufa pripadalo je župi Uskoplju. Premda iz udaljena priobalnog područja, jedan od najvažnijih spomenika u Pruscu je tvrđava Stari grad počeli su graditi [[Mlečani]].&lt;ref name=&quot;Općina&quot;/&gt; 
[[1463.]] godine osnovano je naselje Prusac. Poznat kao ''Biograd'' bio je najisturenija [[utvrda]] u sastavu [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] uspostavljene u svrhu [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|obrane]] [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] od [[Osmanlije|Osmanlija]]. Nakon osmanskog zauzimanja potpuno je opustošen i raseljen.

Kasnije je ponovno naseljen i dobio je turski naziv Akhisar (Bijeli Grad). Za vrijeme [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] vladavine Bosnom, Prusac je jedno vrijeme bio kulturno i vjersko središte [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. ([[Ajvatovica]]). Najviše kulturno-povijesnih spomenika iz osmanskog vremena je u Pruscu. Tvrđavu Stari grad dovršili su Osmanlije. Iz tog su doba sahat-kula, turbe [[Hasan Ćafi|Hasana Ćafije]], turbe [[Ajvaz-dedo|Ajvaz-dede]] i Ajvaz dedina stijena [[Ajvatovica]], zvana &quot;mala [[Ćaba]]&quot;, koja je postala najveće molitveno mjesto muslimana u Europi.&lt;ref name=&quot;Općina&quot;/&gt;

Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba ovdje je uspostavljen zatvorenički [[logor Prusac|logor]] za Hrvate. Logorom su upravljali Muslimani-Bošnjaci.&lt;ref&gt;Mlivončić, Ivica, ''Zločin s pečatom'', {{ISBN|953-6058-12-X}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Prusac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]''' 
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|1733 (98,69 %) 
|1667 (99,16 %)
|1674 (96,70 %)
|-
|'''Hrvati'''
|6 (0,34 %)
|6 (0,35 %)
|25 (1,44 %)
|-
|'''Srbi''' 
|1 (0,05 %) 
|7 (0,41 %)
|29 (1,67 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1 (0,05 %)
|1 (0,05 %)
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|15 (0,85 %)
|0
|3 (0,17 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''1756'''
|'''1681'''
|'''1731'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Prusac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|1267 (98,81 %)
|-
|'''Srbi'''
|1 (0,08 %)
|-
|'''Hrvati'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|13 (1,01 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''1281'''
|}

== Kultura ==

U Pruscu je i najveće dovište muslimana zvano [[Ajvatovica]]. Ajvatovica je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine u zadnjem tjednu u lipnju.

== Poznate osoboe ==

* [[Hasan Ćafi]] (1547. — 1616.), filozof i pravnik

== Izvori ==

{{commonscat|Prusac (Donji Vakuf)}}

{{izvori}}

{{Donji Vakuf}}

[[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]]
[[Kategorija:Donji Vakuf]]</text>
      <sha1>9rpn2ybnqn2kjnnsreg00aadcc5iu1h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francuski Antarktik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54968</id>
    <revision>
      <id>7520596</id>
      <parentid>6527453</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:07:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4505" sha1="mt60k178yswnjnrqi2w4af3dh2i4t5o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ile-de-villegagnon.jpg|mini|Portugalci napadaju otok [[Villegagnon (otok)|Villegagnon]] (1560.)]]
'''Francuski Antarktik''' (''France Antarctique'') je naziv propale [[Francuska|Francuske]] [[Francusko kolonijalno carstvo|kolonije]] na prostoru današnjeg [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]], koja je postojala od [[1555.]] do [[1567.]] godine, i kontrolirala obalu od današnjeg Rio de Janeira do današnjeg grada [[Cabo Frio]].

== Povijest ==
Iako su [[Portugalci]] [[Brazil]] bili otkrili već prije punih 50 godina, portugalske kolonije se nisu širile dalje od [[Zaljev Svih Svetih|Zaljeva Svih Svetih]], pa je ostatak teritorija bio prilično neistražen. Tako je 1. studenoga 1555. godine [[Hugenoti|francuski protestant]], viceadmiral i vitez, [[Nicolas Durand de Villegaignon]], zapovjedajući malom flotom s oko 600 vojnika i kolonista naselio [[otok Serigipe]] u [[Zaljev Guanabara|zaljevu Guanabara]], nasuprot današnjeg Rija. Ovdje je sagrađena prva tvrđava ''Fort Coligny'', po admiralu [[Coligny]]u koji je podržavao ekspediciju. Selu koje je nastalo u blizini, Villegaignon je dao ime ''Henriville'' u čast Henrika II., kralja Francuske, koji je također podržavao ekspediciju. Ipak ova kolonija nije dobila nikakvu pomoć od francuske krune, što zbog toga što se uveliko okrenula [[Québec]]u u [[Kanada|Kanadi]], što zbog činjenice da je ova kolonija kršila papin pečat iz 1493. godine (kasnije poznat kao [[Sporazum iz Tordesillasa]]), koji je dozvoljavao podjelu ovog dijela novog svijeta samo između [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal]]a.

Portugalci nisu davali previše značaja ovoj invaziji, pa je Villegaignon već sljedeće godine proširio svoju koloniju dovodeći nove koloniste, ovaj put švicarske [[Kalvinisti|kalviniste]] iz [[Ženeva|Ženeve]], u tri broda. Položaj kolonije je bio pojačan sklapanjem saveza s indijancima iz plemena [[Tamoio]] i [[Tupynambá]], koji su se borili protiv Portugalaca.

1560. godine, tadašnji generalni guverner Brazilskih kolonija [[Mem de Sá]], dobiva naredbu od portugalske krune da istjera [[Francuzi|Francuze]] iz Brazila. Flota od 26 ratnih brodova i 2 000 vojnika je napala utvrdu Coligny i u tri dana napada je uništila. Stanovništvo i branitelji tvrđave su uspjeli, uz pomoć indijanaca, pobjeći na kopno, gdje su nastavili dalje život. Mem de Sá, kojega su požurivala dvojica [[jezuiti|jezuitskih]] svećenika, šalje svog bratića [[Estácio de Sá|Estácia de Sá]] da protjera Francuze zauvijek. Estácio, 1. ožujka, [[1565.]] godine osniva grad Rio de Janeiro koji mu služi kao početna točka u svim napadima na Francuze. Potpomognut poslije s dodatnim vojnim pojačanjem 20. siječnja, 1567. godine, Estacio napokon protjeruje Francuze iz Brazila, ali nakon mjesec dana umire od posljedica ranjavanja u borbama. San dvojice francuskih admirala je trajao preko 12 godina.

Ovaj događaj, zajedno s Francuskim napadima na Brazil, na području današnje države [[Maranhao]], između 1612. i 1615. godine, natjerao je portugalsku krunu da aktivnije počne kolonizaciju Brazila i da mu veći značaj u [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalskom Carstvu]].

== Francuski Antarktik u književnosti ==
Francuski pisac i liječnik [[Jean-Christophe Rufin]] je napisao knjigu &quot;Crveni Brazil&quot; (ili &quot;Krvavi Brazil&quot;, ovisno od prijevoda - [[francuski]]: ''Rouge Brésil''), koja govori o francuskom vitezu De Villegagnonu koji stvara francusku koloniju na prostoru današnjeg Rio de Janeira. Pisac je za ovu knjigu, [[2001.]] godine, dobio Goncurovu nagradu.

Austrijski pisac Stefan Zweig, napisao je knjigu ''Brazil: Zemlja budućnosti'', u kojoj opisuje De Villegagnona i njegov pohod na Brazil.

== Bibliografija ==

''Histoire d'un voyage faict en la Terre du Brésil'', [[Jean de Léry]], [[1578.]]

''Les Singularitez de la France Antarctique'', [[André Thevet]], [[1557.]]

''Les Voyages de découverte et les premiers établissements'', Charles-André Jullien, [[1948.]]

''Pioneers of France in the New World''. By Francis Parkman; University of Nebraska Press, [[1996.]]

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20060116024806/http://www.colonialvoyage.com/frenchbrazil.html Francuzi u Brazilu: Saint-Alexis, France Antarctique (Rio de Janeiro) i Sao Luis de Maranhao]

[[Kategorija:Povijest Brazila]]
[[Kategorija:Povijest Francuske]]
[[Kategorija:Bivše francuske kolonije i protektorati]]
[[Kategorija:Bivše europske kolonije i protektorati u Južnoj Americi]]</text>
      <sha1>mt60k178yswnjnrqi2w4af3dh2i4t5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Safvet-beg Bašagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55298</id>
    <revision>
      <id>7521029</id>
      <parentid>7445295</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:10:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lovro.milas</username>
        <id>323001</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ več raspravljeno</comment>
      <origin>7521029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13445" sha1="aiz5dry0jlgw3bqf392sg3gllh124kg" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Safvet-beg Bašagić
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Mirza Safvet.jpg
| veličina       = 200px
| opis slike     = 
| puno ime       = Safvet-beg Bašagić
| pseudonim      = ''Mirza Safvet''
| rođenje        = [[6. svibnja]] [[1870.]]
| mjesto rođenja = [[Nevesinje]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| smrt           = [[9. travnja]] [[1934.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = 
| period pisanja = [[1896.]] – [[1931.]]
| vrsta          = pripovijetke, [[poezija]], povjesnice
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Safvet-beg Bašagić''' ([[Nevesinje]], [[6. svibnja]] [[1870.]] – [[Sarajevo]], [[9. travnja]] [[1934.]]) bio je [[Hrvati|hrvatski]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bašagić, Safvet-beg|url=https://enciklopedija.hr/clanak/6205|access-date=2021-07-11|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; Smatra se dijelom [[Hrvatska književnost|hrvatske]] i [[Bošnjačka književnost|bošnjačke]] književnosti. Osnivač je mnogih listova, časopisa i društva [[Gajret]]. Ima velike zasluge za upoznavanje [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] s turskom, arapskom i perzijskom literaturom.&lt;ref&gt;''[[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]]'', ur. [[Emilij Laszowski]], Odbor za izdavanje knjige &quot;Zaslužni i znameniti Hrvati 925–1925.&quot;, Zagreb, 1925., str. 20.&lt;/ref&gt; Bio je prvi predsjednik [[Sabor Bosne i Hercegovine|Bosanskog sabora]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |url=https://books.google.ba/books?id=M0krAQAAIAAJ&amp;q=%22postao+je+prvim+predsjednikom+Bosanskohercegova%C4%8Dkog+sabora+1910+.+godine%22&amp;dq=%22postao+je+prvim+predsjednikom+Bosanskohercegova%C4%8Dkog+sabora+1910+.+godine%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjxj8nFxNrxAhVZ_rsIHf35B3wQ6AF6BAgCEAI |title=Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine |year=1969 |language=sh}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Safvet-beg Bašagić-Redžepašić rodio se u Nevesinju 1870. godine.&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;&gt;[[Mirsad Bakšić]], ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, [[Alija Nametak]]: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 143.&lt;/ref&gt; Otac mu je bio Ibrahim-beg poznat pod pjesničkim imenom ''Edhem''.&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Djed mu je bio Lutfullah-beg, zvani Bašaga po kojemu se ova grana Redžepašića prozvala Bašagić.&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Po majci je Almashanumi bio unuk Dervišpaše (Dedage) a praunuk [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]].&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Poslije [[mekteb]]a i ruždije upisao je i pohađao gimnaziju u Sarajevu a istu je svršio [[1895.]] godine.&lt;ref&gt;Alija Nametak, ''Sarajevske uspomene'', (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-169-001-4}}, str. 20.-21.&lt;/ref&gt; Godine [[1894.]] godine još kao gimnazijalac odaziva se pozivu i sudjeluje u polaganju kamena temeljca [[Starčevićev dom|Starčevićevom domu]] u [[Zagreb]]u,&lt;ref name=&quot;MB&quot;&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 147.:&quot;{{citat2|Još kao gimnazijalac sudjelovao je u polaganju kamena temeljca Starčevićeva doma u Zagrebu, čime je udario na se neizbrisivi pečat hrvatstva za čitav svoj život. Još je značajnija crta njegova karaktera, da nikad u javnom životu i radu nije zatajio svoje hrvatstvo.}}&lt;/ref&gt; zbog čega je prisiljen položiti maturu na [[Bečko sveučilište|Bečkom sveučilištu]]. 1895. godine upisao se je na [[beč]]ko sveučilište i tu je do [[1899.]] godine slušao predavanja iz [[Turski jezik|turskoga]], [[Arapski jezik|arapskoga]] i [[Perzijski jezik|perzijskoga jezika]] i povijesti.&lt;ref name=&quot;M.Bakšić&quot;&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 144.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Sarajevo – Gravestone Safvet beg Bašagić.jpg|minijatura|Nadgrobni spomenik u Sarajevu]]
Predavao je [[arapski jezik]] na Sarajevskoj velikoj gimnaziji od [[1900.]] do [[1906.]] godine i osnivao muslimanska društva [[Gajret]], [[El-Kamer]] i [[Muslimanski klub]]. Godine 1900. pokrenut je list ''Behar'', list koji je bio za kulturno podizanje muslimanske obitelji i njezino osvješćivanje u hrvatskome duhu i Bašagić mu je bio prvim urednikom.&lt;ref&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 147.&lt;/ref&gt; U [[Beč]]u je [[1910.]] godine doktorirao orijentalne jezike i povijest islama. Nakon toga bio je kandidat za profesora orijentalnih jezika na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], u međuvremenu izabran je za zastupnika (1910.) te i potpredsjednika Bosanskoga sabora (dva zasjedanja). Bio je i dva puta predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskoga sabora]] a na tome položaju zatekao ga je i početak [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] te na kraju i slom Austrougarske države. Nakon Prvoga svjetskog rata, Bašagić je radio u sarajevskome Zemaljskom muzeju od [[2. prosinca]] [[1919.]] godine do [[18. svibnja]] [[1927.]] godine i umirovljenja, zbog bolesti.

Umro je u Sarajevu, 9. travnja 1934. godine. Pokopan je sutradan, [[10. travnja]] 1934. godine, na počasnom mjestu,&lt;ref&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 148.&lt;/ref&gt; kod [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrevbegove džamije]].

== Književno i znanstveno stvaralaštvo ==
Još kao đak 2. razreda gimnazije, [[1886.]] godine, pokušava pisati stihove hrvatski i taj početak pokazuje kakav će biti njegov daljnji rad, o pradjedovima, o njihovoj čestitosti, o junaštvu.&lt;ref name=&quot;Alija Nametak&quot;&gt;Alija Nametak, ''Sarajevske uspomene'', (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-169-001-4}}, str. 21.&lt;/ref&gt; Njegove pjesme su jednostavne formom, duši bliske sadržinom u kojima opijeva boli i stradanja, život i užitke naroda u Bosni razapeta na velikoj raskrsnici Istoka i Zapada.&lt;ref name=&quot;Alija Nametak&quot;/&gt; Tipičan je pjesnik bosanskoga ponosa i to bosansko-begovskoga ponosa kako u lirskoj pjesmi tako i u dramama (''Abdullah paša'' i ''Boj pod Ozijom'' a jedna njegova drama nosila je naslov ''Bosanski ponos'').&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Godine [[1894.]] poslao je [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] u Zagreb zbirku od 68 lirskih i epsko-lirskih narodnih pjesama koje je zabilježio a koje su dobrim dijelom već uvrštene u Matičine zbirke narodnih pjesama.&lt;ref name=&quot;M.Bakšić&quot;/&gt; Godine [[1900.]] izdao je ''Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850.'', koja je do pojave knjige ''Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana'' ([[Muhamed Hadžijahić]]) bila standard proučavanja povijesti muslimana. Godine [[1915.]] prikupio je veliki materijal za rječnik turcizama, arabizama i parsizama u hrvatskome jeziku. Posljednje mu je djelo ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini'', u izdanju Matice hrvatske, 1931. godine, koje je u neku ruku nadopuna ''Kratkoj uputi...'' i ''Bošnjacima i Hercegovcima u islamskoj književnosti''. Bio je suradnikom u [[leksikon]]u [[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] tiskanom [[1925.]] godine prigodom proslave [[1000. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva|1000. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva]] i napisao je 79 životopisa.

== Djela ==
* ''Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894)'', Vlastita naklada, Zagreb, 1896. (2. izd. Vlastita naklada, Sarajevo, 1928.) 
* ''Najstariji ferman begova Čengića: sa 1 tablom / priopćio Safvet beg R. Bašagić'', Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1897. 
* ''Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850)'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1900. (prijetisak, Zagreb, 1989.) 
* ''Abdullah-paša''. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada, Sarajevo, 1900. 
* ''Pod ozijom ili krvava nagrada''. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada, Sarajevo, 1905. 
* ''Misli i čuvstva: (nove pjesme)'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1905. 
*''Gazi Husrevbeg (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu)'', Braća Bašagić, Sarajevo, 1907. 
* ''Uzgredne bilješke I''. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić, Sarajevo, 1907. 
* ''Najstariji ferman begova Čengića'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1907. 
* ''Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti I'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1912. 
* ''Izabrane pjesme'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1913. 
* ''Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1917. 
* ''Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1924. 
* ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1924. (2. dop. izd. Sarajevo, 1924., 3. dop. izd. Sarajevo, 1931., 4. dop. izd. Sarajevo, 1941., 5. dop. izd. Sarajevo, 1942; – Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21. 
* ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1931.

=== Posmrtno === 
* ''Odabrane pjesme'', Matica Hrvatska, Sarajevo, 1944. 
* ''Izabrana djela'' – priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O književnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost, Sarajevo, 1971, str. 266/302. 
* ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. (Prvi dio priredio i predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović.), Svjetlost, Sarajevo, 1986, str. 452.
* ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini'' / Safvet-beg Bašagić ; predgovor [[Filip Lukas]], Biblioteka Viribus unitis, knj. 2, Birotisak, Zagreb, 1994.
* ''Bošnjaci: pjesme i rasprave'', Preporod, Zagreb, 1994.
* ''Izabrana djela / Safvet-beg Bašagić. Izabrana djela / Musa Ćazim Ćatić'', priredio Ozren Prohić, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 
 
=== Prijevodi ===
* ''Nizamul-Alem''. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao [[Hasan Ćafi]] Pruščak. Sarajevo, 1919.
* ''Omer Chayyam: Rubaije''. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928. (2. izd. Vlastita naklada, Sarajevo, 1928., 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić, Mladost, Zagreb, 1954.)

== Zanimljivosti ==
* Bašagićevi stihovi ''&quot;Jer hrvatskog jezika šum / Može da goji, / Može da spoji, / Istok i zapad, pjesmu i um&quot;'' bili su [[krilatica]] [[mostar]]skoga [[Pravaši|pravaškog]] [[časopis]]a ''Osvit'', kojega je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uređivao [[Ivan Milićević]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 271.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B63614%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/basagic.html HercegBosna.org] – Safvet-beg Bašagić
* [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljaković, Hamdija]], ''Dr. Safvetbeg Bašagić'' // ''Narodna starina'', sv. 13., br. 33. (1934.), str. 89. – 91. {{Hrčak|id=104225}}
* [http://www.idoconline.info/author/19886 Safvet beg Bašagić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190405222713/http://www.idoconline.info/author/19886 |date=5. travnja 2019. }}, [http://www.idoconline.info/article/849961 ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170714032523/http://www.idoconline.info/article/849961 |date=14. srpnja 2017. }}, ''Kalendar Napredak'', [http://www.infobiro.ba/publikacije/2252/kalendar/1933-1-1 1. siječnja 1933.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171228054637/http://www.infobiro.ba/publikacije/2252/kalendar/1933-1-1 |date=28. prosinca 2017. }}, infobiro.ba

{{GLAVNIRASPORED:Bašagić, Safvet-beg}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Nevesinje]]</text>
      <sha1>aiz5dry0jlgw3bqf392sg3gllh124kg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521047</id>
      <parentid>7521029</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:41:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Restored revision 7445295 by [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|talk]]): Nije baš + izvori ne podržavaju (TwinkleGlobal)</comment>
      <origin>7521047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13443" sha1="msuwtzwhvhc4czg40sm5vp8cjudmpq3" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Safvet-beg Bašagić
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Mirza Safvet.jpg
| veličina       = 200px
| opis slike     = 
| puno ime       = Safvet-beg Bašagić
| pseudonim      = ''Mirza Safvet''
| rođenje        = [[6. svibnja]] [[1870.]]
| mjesto rođenja = [[Nevesinje]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| smrt           = [[9. travnja]] [[1934.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = 
| period pisanja = [[1896.]] – [[1931.]]
| vrsta          = pripovijetke, [[poezija]], povjesnice
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Safvet-beg Bašagić''' ([[Nevesinje]], [[6. svibnja]] [[1870.]] – [[Sarajevo]], [[9. travnja]] [[1934.]]) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bašagić, Safvet-beg|url=https://enciklopedija.hr/clanak/6205|access-date=2021-07-11|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; Smatra se dijelom [[Hrvatska književnost|hrvatske]] i [[Bošnjačka književnost|bošnjačke]] književnosti. Osnivač je mnogih listova, časopisa i društva [[Gajret]]. Ima velike zasluge za upoznavanje [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] s turskom, arapskom i perzijskom literaturom.&lt;ref&gt;''[[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]]'', ur. [[Emilij Laszowski]], Odbor za izdavanje knjige &quot;Zaslužni i znameniti Hrvati 925–1925.&quot;, Zagreb, 1925., str. 20.&lt;/ref&gt; Bio je prvi predsjednik [[Sabor Bosne i Hercegovine|Bosanskog sabora]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |url=https://books.google.ba/books?id=M0krAQAAIAAJ&amp;q=%22postao+je+prvim+predsjednikom+Bosanskohercegova%C4%8Dkog+sabora+1910+.+godine%22&amp;dq=%22postao+je+prvim+predsjednikom+Bosanskohercegova%C4%8Dkog+sabora+1910+.+godine%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjxj8nFxNrxAhVZ_rsIHf35B3wQ6AF6BAgCEAI |title=Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine |year=1969 |language=sh}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Safvet-beg Bašagić-Redžepašić rodio se u Nevesinju 1870. godine.&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;&gt;[[Mirsad Bakšić]], ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, [[Alija Nametak]]: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 143.&lt;/ref&gt; Otac mu je bio Ibrahim-beg poznat pod pjesničkim imenom ''Edhem''.&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Djed mu je bio Lutfullah-beg, zvani Bašaga po kojemu se ova grana Redžepašića prozvala Bašagić.&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Po majci je Almashanumi bio unuk Dervišpaše (Dedage) a praunuk [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]].&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Poslije [[mekteb]]a i ruždije upisao je i pohađao gimnaziju u Sarajevu a istu je svršio [[1895.]] godine.&lt;ref&gt;Alija Nametak, ''Sarajevske uspomene'', (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-169-001-4}}, str. 20.-21.&lt;/ref&gt; Godine [[1894.]] godine još kao gimnazijalac odaziva se pozivu i sudjeluje u polaganju kamena temeljca [[Starčevićev dom|Starčevićevom domu]] u [[Zagreb]]u,&lt;ref name=&quot;MB&quot;&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 147.:&quot;{{citat2|Još kao gimnazijalac sudjelovao je u polaganju kamena temeljca Starčevićeva doma u Zagrebu, čime je udario na se neizbrisivi pečat hrvatstva za čitav svoj život. Još je značajnija crta njegova karaktera, da nikad u javnom životu i radu nije zatajio svoje hrvatstvo.}}&lt;/ref&gt; zbog čega je prisiljen položiti maturu na [[Bečko sveučilište|Bečkom sveučilištu]]. 1895. godine upisao se je na [[beč]]ko sveučilište i tu je do [[1899.]] godine slušao predavanja iz [[Turski jezik|turskoga]], [[Arapski jezik|arapskoga]] i [[Perzijski jezik|perzijskoga jezika]] i povijesti.&lt;ref name=&quot;M.Bakšić&quot;&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 144.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Sarajevo – Gravestone Safvet beg Bašagić.jpg|minijatura|Nadgrobni spomenik u Sarajevu]]
Predavao je [[arapski jezik]] na Sarajevskoj velikoj gimnaziji od [[1900.]] do [[1906.]] godine i osnivao muslimanska društva [[Gajret]], [[El-Kamer]] i [[Muslimanski klub]]. Godine 1900. pokrenut je list ''Behar'', list koji je bio za kulturno podizanje muslimanske obitelji i njezino osvješćivanje u hrvatskome duhu i Bašagić mu je bio prvim urednikom.&lt;ref&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 147.&lt;/ref&gt; U [[Beč]]u je [[1910.]] godine doktorirao orijentalne jezike i povijest islama. Nakon toga bio je kandidat za profesora orijentalnih jezika na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], u međuvremenu izabran je za zastupnika (1910.) te i potpredsjednika Bosanskoga sabora (dva zasjedanja). Bio je i dva puta predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskoga sabora]] a na tome položaju zatekao ga je i početak [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] te na kraju i slom Austrougarske države. Nakon Prvoga svjetskog rata, Bašagić je radio u sarajevskome Zemaljskom muzeju od [[2. prosinca]] [[1919.]] godine do [[18. svibnja]] [[1927.]] godine i umirovljenja, zbog bolesti.

Umro je u Sarajevu, 9. travnja 1934. godine. Pokopan je sutradan, [[10. travnja]] 1934. godine, na počasnom mjestu,&lt;ref&gt;Mirsad Bakšić, ''Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi'', &quot;Dr. Safvet-beg Bašagić&quot; Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-56769-0-4}}, Alija Nametak: ''Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934)'', str. 148.&lt;/ref&gt; kod [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrevbegove džamije]].

== Književno i znanstveno stvaralaštvo ==
Još kao đak 2. razreda gimnazije, [[1886.]] godine, pokušava pisati stihove hrvatski i taj početak pokazuje kakav će biti njegov daljnji rad, o pradjedovima, o njihovoj čestitosti, o junaštvu.&lt;ref name=&quot;Alija Nametak&quot;&gt;Alija Nametak, ''Sarajevske uspomene'', (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-169-001-4}}, str. 21.&lt;/ref&gt; Njegove pjesme su jednostavne formom, duši bliske sadržinom u kojima opijeva boli i stradanja, život i užitke naroda u Bosni razapeta na velikoj raskrsnici Istoka i Zapada.&lt;ref name=&quot;Alija Nametak&quot;/&gt; Tipičan je pjesnik bosanskoga ponosa i to bosansko-begovskoga ponosa kako u lirskoj pjesmi tako i u dramama (''Abdullah paša'' i ''Boj pod Ozijom'' a jedna njegova drama nosila je naslov ''Bosanski ponos'').&lt;ref name=&quot;Bakšić&quot;/&gt; Godine [[1894.]] poslao je [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] u Zagreb zbirku od 68 lirskih i epsko-lirskih narodnih pjesama koje je zabilježio a koje su dobrim dijelom već uvrštene u Matičine zbirke narodnih pjesama.&lt;ref name=&quot;M.Bakšić&quot;/&gt; Godine [[1900.]] izdao je ''Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850.'', koja je do pojave knjige ''Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana'' ([[Muhamed Hadžijahić]]) bila standard proučavanja povijesti muslimana. Godine [[1915.]] prikupio je veliki materijal za rječnik turcizama, arabizama i parsizama u hrvatskome jeziku. Posljednje mu je djelo ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini'', u izdanju Matice hrvatske, 1931. godine, koje je u neku ruku nadopuna ''Kratkoj uputi...'' i ''Bošnjacima i Hercegovcima u islamskoj književnosti''. Bio je suradnikom u [[leksikon]]u [[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] tiskanom [[1925.]] godine prigodom proslave [[1000. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva|1000. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva]] i napisao je 79 životopisa.

== Djela ==
* ''Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894)'', Vlastita naklada, Zagreb, 1896. (2. izd. Vlastita naklada, Sarajevo, 1928.) 
* ''Najstariji ferman begova Čengića: sa 1 tablom / priopćio Safvet beg R. Bašagić'', Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1897. 
* ''Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850)'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1900. (prijetisak, Zagreb, 1989.) 
* ''Abdullah-paša''. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada, Sarajevo, 1900. 
* ''Pod ozijom ili krvava nagrada''. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada, Sarajevo, 1905. 
* ''Misli i čuvstva: (nove pjesme)'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1905. 
*''Gazi Husrevbeg (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu)'', Braća Bašagić, Sarajevo, 1907. 
* ''Uzgredne bilješke I''. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić, Sarajevo, 1907. 
* ''Najstariji ferman begova Čengića'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1907. 
* ''Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti I'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1912. 
* ''Izabrane pjesme'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1913. 
* ''Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1917. 
* ''Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1924. 
* ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'', Vlastita naklada, Sarajevo, 1924. (2. dop. izd. Sarajevo, 1924., 3. dop. izd. Sarajevo, 1931., 4. dop. izd. Sarajevo, 1941., 5. dop. izd. Sarajevo, 1942; – Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21. 
* ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1931.

=== Posmrtno === 
* ''Odabrane pjesme'', Matica Hrvatska, Sarajevo, 1944. 
* ''Izabrana djela'' – priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O književnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost, Sarajevo, 1971, str. 266/302. 
* ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. (Prvi dio priredio i predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović.), Svjetlost, Sarajevo, 1986, str. 452.
* ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini'' / Safvet-beg Bašagić ; predgovor [[Filip Lukas]], Biblioteka Viribus unitis, knj. 2, Birotisak, Zagreb, 1994.
* ''Bošnjaci: pjesme i rasprave'', Preporod, Zagreb, 1994.
* ''Izabrana djela / Safvet-beg Bašagić. Izabrana djela / Musa Ćazim Ćatić'', priredio Ozren Prohić, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 
 
=== Prijevodi ===
* ''Nizamul-Alem''. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao [[Hasan Ćafi]] Pruščak. Sarajevo, 1919.
* ''Omer Chayyam: Rubaije''. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928. (2. izd. Vlastita naklada, Sarajevo, 1928., 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić, Mladost, Zagreb, 1954.)

== Zanimljivosti ==
* Bašagićevi stihovi ''&quot;Jer hrvatskog jezika šum / Može da goji, / Može da spoji, / Istok i zapad, pjesmu i um&quot;'' bili su [[krilatica]] [[mostar]]skoga [[Pravaši|pravaškog]] [[časopis]]a ''Osvit'', kojega je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uređivao [[Ivan Milićević]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 271.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B63614%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/basagic.html HercegBosna.org] – Safvet-beg Bašagić
* [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljaković, Hamdija]], ''Dr. Safvetbeg Bašagić'' // ''Narodna starina'', sv. 13., br. 33. (1934.), str. 89. – 91. {{Hrčak|id=104225}}
* [http://www.idoconline.info/author/19886 Safvet beg Bašagić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190405222713/http://www.idoconline.info/author/19886 |date=5. travnja 2019. }}, [http://www.idoconline.info/article/849961 ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170714032523/http://www.idoconline.info/article/849961 |date=14. srpnja 2017. }}, ''Kalendar Napredak'', [http://www.infobiro.ba/publikacije/2252/kalendar/1933-1-1 1. siječnja 1933.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171228054637/http://www.infobiro.ba/publikacije/2252/kalendar/1933-1-1 |date=28. prosinca 2017. }}, infobiro.ba

{{GLAVNIRASPORED:Bašagić, Safvet-beg}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Nevesinje]]</text>
      <sha1>msuwtzwhvhc4czg40sm5vp8cjudmpq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Queer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56720</id>
    <revision>
      <id>7520995</id>
      <parentid>7491912</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:35:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9300" sha1="hzxvf42suwti2t80svo31n1aj27e025" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
[[Datoteka:RainbowFlagEdit.jpg|mini|Zastava duginih boja; simbol [[gej]] i [[lezbijka|lezbijskog]] pokreta]]
[[Datoteka:Pink triangle up.svg|mini|Ružičasti trokut često je simbol LGBTQIA+ zajednice, prema uporabi istoga naopako okrenutoga u [[Nacistička Njemačka|Nacističkoj Njemačkoj]].|169x169px]]
'''''Queer''''',&lt;!---trebalo bi provjeriti kako (novi) pravopisi pišu ovu riječ--&gt; ponekad pisano '''kvir''',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mihael Sečen: Ljudi žele biti dio religijske zajednice, ali Crkva nas želi &quot;izliječiti&quot;, a to stvara nezamislive životne ožiljke!|url=https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/provox-1-11126062|access-date=2023-11-05|website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; izraz je posuđen iz [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koji se tradicionalno upotrebljava za identifikaciju sa [[LGBT]] zajednicom, a služi i kao krovni pojam za [[Rod (sociologija)|rodno]] i [[Seksualnost|seksualno]] [[Konformizam|nekonformističke]] ideje i identitete.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-10-02|title=What Does the Word “Queer” Actually Mean? Here’s What to Know.|url=https://www.cosmopolitan.com/sex-love/a25243218/queer-meaning-definition/|access-date=2023-11-23|website=Cosmopolitan|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Usko je vezan uz slične [[Kontrakultura|kontrakulturalne]] ideje poput [[Antikapitalizam|antikapitalizma]], [[Anarhizam|anarhizma]], [[Marksizam|marksizma]], [[Feminizam|feminizma]] i [[Punk|punka]].

== Etimologija ==
Pojam se kao takav u engleskomu jeziku prvi put pojavljuje preko [[Škotski jezik|škotskoga]] početkom 16. stoljeća u značenju „neobičan”, a s takvim se značenjem u nekim govorima pojavljuje i danas, pogotovo u kontekstu mučnine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-09-11|title=Entry 1, Meaning 3b {{!}} Definition of QUEER|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/queer|url-status=live|access-date=2023-11-04|website=www.merriam-webster.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Do sredine 18. stoljeća zaprima značenje „sumnjiv”, a kasnije kao imenica kolokvijalno označuje i krivotvoren novac.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=queer {{!}} Etymology, origin and meaning of queer by etymonline|url=https://www.etymonline.com/word/queer|access-date=2023-11-04|website=www.etymonline.com|language=en}}&lt;/ref&gt; 

S [[Homoseksualnost|homoseksualnošću]] ga se počelo povezivati u prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stoljeće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-09-11|title=Word History {{!}} Definition of QUEER|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/queer#word-history|url-status=live|access-date=2023-11-04|website=www.merriam-webster.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
== Suvremena povijest ==
Pojam se isprva, početkom 20. stoljeća u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, koristi derogatorno, no i unutar skupina homoseksualaca. „Queer” je služio kategorizaciji muškaraca na temelju njihove seksualne orijentacije, dok su se termini poput „fairy” (engl. za ''vila'') temeljili na feminiziranosti nečijeg ponašanja,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Chauncey|first=George|title=Gay New York: Gender, Urban Culture, and the Making of the Gay Male World, 1890–1940|publisher=BasicBooks|year=1994.|isbn=0-465-02621-4|pages=15–16}}&lt;/ref&gt; ali „queer” je mogao značiti oboje.&lt;ref&gt;[http://www.glaad.org/reference/lgb GLAAD media reference guide]&lt;/ref&gt;

Upotreba među homoseksualcima nastavila se do 1950-ih, ali već u 1940-ima mlađi su riječ počeli doživljavati uvredljivom, to jest pejorativom. Preferirali su naziv „gay” (koji se sam rabio od 1930-ih, a od 1950-ih uključivao je čitavu LGBT zajednicu).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Grahn|first=Judy|title=Another mother tongue: gay words, gay worlds|date=|publisher=Beacon Press|isbn=978-0-8070-7911-9|edition=2.|location=Boston, Mass}}&lt;/ref&gt;

Izraz je u SAD-u kasnije, oko 1980-ih, dobio na publicitetu izvan zajednica homoseksualaca, posebice zbog zamaha političkog aktivizma pokreta LGBT zajednice uslijed epidemije [[Sindrom stečene imunodeficijencije#HIV/AIDS u Hrvatskoj – Epidemiologija|HIV-a]] te [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]].&lt;ref&gt;Kornak, Jacek: ''Queer as a Political Concept''. Unigrafia, 2015., str. 16. ISBN 975-951-51-0562-2''&lt;nowiki/&gt;''&lt;/ref&gt; Unutar zajednice, upočetku se najviše pojavljuje među onima koji su se htjeli razlikovati od onih koji su sebe zvali „gejevima” jer su držali da su postali [[Konzervativizam|prekonzervativni]] i [[Asimilacija (sociologija)|asimilacionisti]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=That's revolting! queer strategies for resisting assimilation|date=2008|publisher=Soft Skull Press, an imprint of Counter Point|isbn=978-1-59376-195-0|editor-last=Sycamore|editor-first=Mattilda Bernstein|location=Berkeley, Calif}}&lt;/ref&gt; Drugi su još smatrali da je „queer” [[Pejorativ|pejorativan]], radikalan, preneformalan ili pretehnički.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Gamson|first=Joshua|date=1995|title=Must Identity Movements Self-Destruct? A Queer Dilemma|url=https://www.jstor.org/stable/3096854|journal=Social Problems|volume=42|issue=3|pages=390–407|doi=10.2307/3096854|issn=0037-7791}}&lt;/ref&gt;

U duhu [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] misli na kojoj se temelji današnja tzv. „teorija 'queera'” suvremena koncepcija pojma „queer” najčešće se objašnjava kao „što je god suprotstavljeno normalnome, legitimnome, dominantnome [u dotičnome društvu]” umjesto kao nešto konkretno i stalno. U sklopu toga značenjskoga razvoja pojma, poistovjećivanje s njim otvorilo se ne samo gej muškarcima i lezbijkama, već i osobama drugih identiteta koje smatraju da se mogu poistovjetiti s povijesno-društvenim statusom osoba tradicionalno zvanih „queer”.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Halperin|first=David M.|title=Saint Foucault: Towards a Gay Hagiography|publisher=Oxford University Press|year=1995.|isbn=0-19-509371-2|location=New York|pages=62}}&lt;/ref&gt; To tipično uključuje [[Transrodnost|transrodne]], [[Interseksualnost|interseksualne]], [[Aseksualnost|aseksualne]] osobe i slično. 

Ti identiteti, kao i mnogi drugi, smatraju se različitima od [[Heteroseksualnost|heteroseksualnoga]] i „cisrodnoga” (pojam koji je nastao kako bi predstavljao [[Rodni identitet|rodne identitete]] koji izričito nisu pokriveni konceptom transrodnosti) te stoga srodnima skupinama na koje se pojam „queer” takoreći izvorno odnosio. Tako je stvoren temelj značenja koje je danas najraširenije.

== Umjetnost ==
Pojam se također upotrebljava u sklopu suvremenih umjetničkih pokreta, a posebice u [[Filmska umjetnost|filmu]] i [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Queer Art in Britain Since the 1980s {{!}} Yale Center for British Art|url=https://britishart.yale.edu/exhibitions-programs/queer-art-britain-1980s|access-date=2023-11-23|website=britishart.yale.edu|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Should We Queer the Art Canon?|url=https://artsandculture.google.com/story/should-we-queer-the-art-canon/KAUhMZkH4CVRrQ|access-date=2023-11-23|website=Google Arts &amp; Culture|language=en}}&lt;/ref&gt;

Suvremena tzv. „umjetnost queera” tipično se bavi temama [[Utopija|utopijskih]] i [[Distopija|distopijskih]] svjetova. Neprihvaćenost i kriminalnost (u odnosu na konzervativnije stavove) česti su motivi, a naglašuje se i vidljivost onoga što je „queer” u svijetu. Nerijetko se dotiče i seksualnosti te ostvarivanja zabranjenih želja i potreba.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Getsy|first=David J.|title=Queer: Documents of Contemporary Art|publisher=Whitechapel Gallery and The MIT Press|year=2016|isbn=978-0-85488-242-7|location=London; Cambridge, MA|pages=12–23}}&lt;/ref&gt;

U engleskomu jeziku, sintagma „queer art” upotrebljava se i u odnosu na stariju umjetnost koju su proizveli umjetnici i autori za koje se smatra ili poznaje da su bili dio LGBT zajednice uključujući [[Sapfa|Sapfu]], [[Claude Cahun]], [[Derek Jarman|Dereka Jarmana]] i [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|title=Queer British Art 1861–1967 {{!}} Tate Britain|url=https://www.tate.org.uk/whats-on/tate-britain/queer-british-art-1861-1967|url-status=live|access-date=2023-11-23|website=Tate Modern|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Not Seeing Straight: Celebrating Queer Art|url=https://www.nationalgalleries.org/art-and-artists/features/not-seeing-straight-celebrating-queer-art|access-date=2023-11-23|website=National Galleries of Scotland|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Queer Art at the PMA|url=https://philamuseum.org/collection/curated/queer-art-collection|url-status=dead|access-date=2023-11-23|website=Philadelphia Museum of Art|language=en|archive-date=23. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231123082827/https://philamuseum.org/collection/curated/queer-art-collection}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* Shi, Yaqian; Lei, Lei. 2019. ''The evolution of LGBT labelling words''. ''English Today'', 36 (4), 33–39.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* Jones, Timothy W. [https://www.latrobe.edu.au/news/articles/2023/opinion/the-history-of-the-word-queer The history of the word 'queer']  {{eng oznaka}}


{{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}}

[[Kategorija:Queer| ]]</text>
      <sha1>hzxvf42suwti2t80svo31n1aj27e025</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autoseksualnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56796</id>
    <revision>
      <id>7520636</id>
      <parentid>4344437</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="845" sha1="0ihn11dvoy3y94r1dmbuji7b19unv3m" xml:space="preserve">'''Autoseksualnost''' ili autoerotizam je seksualna stimuliranost ili seksualna želja prema vlastitom tijelu. Pojam je popularizirao krajem 19-tog stoljeća britanski [[seksologija|seksolog]] [[Havelock Ellis]], koji je definirao autoerotizam kao &quot;fenomen spontanih seksualnih emocija generiranih u odsutnosti vanjskih stimulativnih procedura, izravno ili neizravno, prema drugoj osobi.&quot; Najčešći oblik autoerotske prakse je [[samozadovoljavanje]] (masturbacija).

Kao seksualna preferencija, autoseksualnost referira na ljude kojima je primarni seksualni interes sam sa sobom. Može se promatrati kao [[parafilija]] ili ako je ekskluzivna preferencija kao forma [[homoseksualnost]]i.

== Vidi još: ==

* [[Aseksualnost]]
* [[Heteroseksualnost]]
* [[Istospolna seksualnost]]
* [[Panseksualnost]]
* [[Parafilija]]

[[Kategorija:Seksualnost]]</text>
      <sha1>0ihn11dvoy3y94r1dmbuji7b19unv3m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihoterapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57856</id>
    <revision>
      <id>7520901</id>
      <parentid>7311767</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:02:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26249" sha1="tvrwql3giymfx7lpsh85u6mc2s6u8hc" xml:space="preserve">'''Psihoterapija''' je korištenje [[Psihologija|psiholoških]] metoda, posebno kada se temelje na redovitoj [[Razgovor|osobnoj interakciji]], kako bi se osobi pomoglo promijeniti ponašanje, povećati sreću i prevladati probleme. Psihoterapija ima za cilj poboljšati [[dobrobit]] i [[mentalno zdravlje]] pojedinca, riješiti ili ublažiti problematična ponašanja, uvjerenja, kompulzije, misli ili emocije te poboljšati odnose i [[društvene vještine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=What is Psychotherapy?|url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy|access-date=12 March 2022|website=www.psychiatry.org}}&lt;/ref&gt; Brojne vrste psihoterapije osmišljene su za odrasle pojedince, obitelji ili djecu i adolescente. Neke vrste psihoterapije smatraju se utemeljenima na dokazima za liječenje dijagnosticiranih [[Duševna bolest|mentalnih poremećaja]]; druge vrste kritizirane su kao [[pseudoznanost]].

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, neke nose velik broj sličnosti; druge se temelje na vrlo različitim koncepcijama psihologije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=McAleavey|first=Andrew A.|title=Psychotherapy Research|last2=Castonguay|first2=Louis G.|date=2015|publisher=[[Springer-Verlag]]|isbn=9783709113813|editor-last=Gelo|editor-first=Omar C. G.|location=Vienna; New York|pages=293–310 (293)|chapter=The Process of Change in Psychotherapy: Common and Unique Factors|doi=10.1007/978-3-7091-1382-0_15|oclc=899738605|quote=Though there are hundreds if not thousands of different kinds of psychotherapy, in many ways some are quite similar—they share some common factors.|editor-last2=Pritz|editor-first2=Alfred|editor-last3=Rieken|editor-first3=Bernd}}&lt;/ref&gt; Većina pristupa uključuje individualne sesije između klijenta i terapeuta, dok se neki provode s [[Grupna psihoterapija|grupama]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Jeremy Schwartz|date=14 July 2017|title=5 Reasons to Consider Group Therapy|url=http://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170722190031/http://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy|archive-date=22 July 2017|website=US News}}&lt;/ref&gt; uključujući [[Partnerska psihoterapija|parove]] i [[Obiteljska psihoterapija|obitelji]].

Psihoterapeuti mogu biti [[stručnjaci za mentalno zdravlje]] poput [[Psihijatar|psihijatara]], [[Psiholog|psihologa]], [[Medicinska sestra za mentalno zdravlje|medicinskih sestara za mentalno zdravlje]], [[Klinički socijalni radnik|kliničkih socijalnih radnika]], [[Obiteljski terapeut|bračnih i obiteljskih terapeuta]] ili [[Licencirani profesionalni savjetnik|licenciranih profesionalnih savjetnika]]. Psihoterapeuti također mogu dolaziti iz raznih drugih struka, a ovisno o [[Jurisdikcija|jurisdikciji]] mogu biti zakonski regulirani, dobrovoljno regulirani ili neregulirani (a sam pojam može biti zaštićen ili nezaštićen).

Psihoterapija je pokazala opću učinkovitost za niz stanja, iako je njezina [[učinkovitost]] ovisna o pojedincu i njegovom stanju. Dok opsežna pregledna istraživanja podržavaju njezine koristi, rasprave o najboljim metodama za procjenu ishoda i dalje se vode, uključujući korištenje [[Randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontroliranih istraživanja]] u odnosu na individualizirane pristupe. [[Krovni pregled]] 102 meta-analize iz 2022. godine otkrio je da su učinci i za psihoterapiju i za lijekove općenito male, što je navelo znanstvenike da preporuče [[Promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanju mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Leichsenring|first=Falk|last2=Steinert|first2=Christiane|last3=Rabung|first3=Sven|last4=Ioannidis|first4=John P. A.|author-link4=John Ioannidis|date=February 2022|title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta-analytic evaluation of recent meta-analyses|journal=[[World Psychiatry]]|volume=21|issue=1|pages=133–145|doi=10.1002/wps.20941|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju u tehnici, često [[Presuda ptice dodo|daju slične ishode]], što dovodi do teorija da su [[Teorija zajedničkih čimbenika|zajednički čimbenici]] – poput [[Terapijski odnos|terapijskog odnosa]] – ključni pokretači učinkovitosti. Izazovi psihoterapije uključuju visoke stope odustajanja, ograničeno razumijevanje mehanizama promjene, potencijalne [[Nepovoljni učinak|nepovoljne učinke]] i zabrinutost zbog terapeutovog uvjerenja u vjernost liječenja. Kritičari su postavili pitanja o [[Znanstvena metoda|znanstvenoj osnovi]] psihoterapije, [[Kultura|kulturnim pretpostavkama]] i [[Moć|dinamici moći]], dok drugi tvrde da je psihoterapija nedovoljno upotrebljavana u usporedbi s [[Psihijatrijski lijekovi|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''psihoterapija'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčke riječi]] ''psyche'' (ψυχή, 'dah; duh; duša') i ''therapeia'' (θεραπεία, 'iscjeljivanje; medicinski tretman').

Američko psihološko udruženje usvojilo je 2012. rezoluciju o učinkovitosti psihoterapije na temelju definicije koju je razvio američki psiholog John C. Norcross: »Psihoterapija je informirana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|međuljudskih stavova]] izvedenih iz utvrđenih psiholoških načela u svrhu pomaganja ljudima da promijene svoje ponašanje, spoznaje, emocije i/ili druge osobne karakteristike u smjerovima koje sudionici smatraju poželjnima.«&lt;ref name=&quot;resolution&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|vauthors=Campbell LF, Norcross JC, Vasquez MJ, Kaslow NJ|date=March 2013|title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution|url=https://www.researchgate.net/publication/236058462|url-status=live|journal=[[Psychotherapy (journal)|Psychotherapy]]|volume=50|issue=1|pages=98–101|doi=10.1037/a0031817|pmid=23505985|archive-url=https://web.archive.org/web/20160101111335/https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution|archive-date=1 January 2016}} The full text of the resolution: {{Citiranje weba|date=August 2012|title=Recognition of Psychotherapy Effectiveness|url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy|website=www.apa.org}}&lt;/ref&gt; Utjecajna izdanja psihijatra Jeromea Franka definirala su psihoterapiju kao iscjeljujući odnos korištenjem društveno odobrenih metoda u nizu kontakata koji prvenstveno uključuju riječi, djela i rituale – koje je Frank smatrao oblicima [[Uvjeravanje|uvjeravanja]] i [[Grčka retorika|retorike]]. Povijesno gledano, psihoterapija je ponekad naznačavala »interpretativne« (tj. [[Sigmund Freud|frojdovske]]) metode, naime [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih metoda liječenja psihijatrijskih poremećaja kao što je modifikacija ponašanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Eysenck|first=Hans|title=Oxford Companion to the Mind|publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0198602248|editor-last=Gregory|editor-first=Richard L.|editor-link=Richard Gregory|edition=2nd|series=[[Oxford Companions]]|pages=92–3|author-link=Hans J. Eysenck|orig-year=1999}}&lt;/ref&gt;

Neke definicije [[Psihološko savjetovanje|savjetovanja]] preklapaju se s psihoterapijom (osobito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta), ili se savjetovanje može odnositi na vodstvo za svakodnevne probleme u određenim područjima, obično u kraćem trajanju s manje medicinskim ili »profesionalnim« fokusom. [[Psihijatrijska somatoterapija|Somatoterapija]] se odnosi na korištenje fizičkih promjena poput ozljeda i bolesti, a [[socioterapija]] na korištenje nečijeg društvenog okruženja za postizanje terapijske promjene.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=WCSunMx7EJ8C Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723054936/https://books.google.co.uk/books?id=WCSunMx7EJ8C|date=23 July 2015}} Lynn Basford, Oliver Slevin, Nelson Thornes, 2003. Page 533&lt;/ref&gt; Psihoterapija se može baviti [[Duhovnost|duhovnošću]] kao značajnim dijelom nečijeg mentalnog/psihološkog života, a neki oblici su izvedeni iz duhovnih filozofija; prakse temeljene na tretiranju duhovnog kao zasebne dimenzije ne smatraju se osobito tradicionalnim ili »legitimnim« oblicima psihoterapije.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=QFEWmuja1CwC Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716111045/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC|date=16 July 2015}} Vijoy K Varma, Nitin Gupta. Jaypee Brothers Publishers. 2008. Page 230&lt;/ref&gt;

== Provedba ==
Psihoterapija se može provoditi osobno (jedan na jedan ili s parovima, obiteljima ili u grupama) ili putem [[Telefonsko savjetovanje|telefonskog savjetovanja]] ili [[Internetsko psihološko savjetovanje|internetskog savjetovanja]] (npr. [[Telepsihoterapija|telepsihoterapije]]).&lt;ref name=&quot;Wright2008&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Wright|first=Jesse H.|date=1 December 2008|title=Computer-Assisted Psychotherapy {{!}} Psychiatric Times|url=https://www.psychiatrictimes.com/articles/computer-assisted-psychotherapy|url-status=live|journal=Psychiatric Times|series=Psychiatric Times Vol 25 No 14|volume=25|issue=14|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083317/https://www.psychiatrictimes.com/articles/computer-assisted-psychotherapy|archive-date=24 September 2015}}&lt;/ref&gt; Također je došlo do razvoja računalno potpomognute terapije, kao što je [[terapija virtualnom stvarnošću]] za bihevioralnu izloženost, multimedijski programi za podučavanje kognitivnih tehnika i ručni uređaji za poboljšano praćenje ili primjenu ideja u praksi.&lt;ref name=&quot;Wright2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|vauthors=Carroll KM, Rounsaville BJ|date=October 2010|title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world|journal=Current Psychiatry Reports|volume=12|issue=5|pages=426–32|doi=10.1007/s11920-010-0146-2|pmc=2967758|pmid=20683681}}&lt;/ref&gt;

Većina oblika psihoterapije okorištava se usmenim [[Razgovor|razgovorom]]. Neki također koriste razne druge oblike komunikacije poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|drame]], [[Narativ|narativne]] priče ili glazbe. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra (aktivnost)|igru]], dramatizaciju (tj. igrokaze) i crtanje, s narativom koji se konstruira iz ovih neverbalnih i istisnutih načina interakcije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schechter|first=Daniel S.|title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks|last2=Coates|first2=Susan W.|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9781139457729|editor-last=Neria|editor-first=Yuval|editor-link=Yuval Neria|pages=[https://books.google.com/books?id=kADL4ymHsY8C&amp;pg=PA402 402–27]|chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11|author-link=Daniel Schechter|author-link2=Susan Coates|editor-last2=Gross|editor-first2=Raz|editor-last3=Marshall|editor-first3=Randall|editor-last4=Susser|editor-first4=Ezra|display-editors=3}}&lt;/ref&gt;

== Regulacija ==
Psihoterapeuti tradicionalno mogu biti stručnjaci za mentalno zdravlje poput psihologa i psihijatara; stručnjaci iz drugih područja (obiteljski terapeuti, socijalni radnici, medicinske sestre itd.) koji su se obučili za određenu psihoterapiju; ili (u nekim slučajevima) akademski ili znanstveno obučeni stručnjaci. Uz obuku, mnoge zemlje zahtijevaju da se psihoterapeuti registriraju kod profesionalnog tijela kako bi im bilo dopušteno pružati usluge.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvo obrazuju kao liječnici i kao takvi mogu propisivati lijekove na recept; specijalistička psihijatrijska izobrazba počinje nakon medicinskog fakulteta u psihijatrijskim specijalizacijama. Međutim, njihova specijalnost su mentalni poremećaji ili oblici mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ|url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/|access-date=13 March 2022|website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] imaju specijalističke doktorate iz psihologije s nekim kliničkim i istraživačkim komponentama. Drugi klinički praktičari, [[Socijalni radnik|socijalni radnici]], savjetnici za mentalno zdravlje, pastoralni savjetnici i medicinske sestre sa specijalizacijom u mentalnom zdravlju također često provode psihoterapiju. Mnogi od širokog spektra programa obuke za psihoterapiju i institucionalnih okruženja su multiprofesionalni. U većini zemalja, obuka za psihoterapiju završava se na [[Poslijediplomsko obrazovanje|poslijediplomskoj razini]], često na magisteriju (ili doktoratu) kroz četiri godine, uz značajan [[klinički nadzor]] i kliničku praksu. Stručnjaci za mentalno zdravlje koji se odluče specijalizirati za psihoterapijski rad također trebaju program kontinuiranog profesionalnog obrazovanja nakon osnovnog profesionalnog osposobljavanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Psychoanalytic Psychotherapy Training {{!}} APsaA|url=https://apsa.org/psychoanalytic-psychotherapy-training|access-date=26 March 2022|website=apsa.org|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Popis opsežnih profesionalnih kompetencija psihoterapeuta u Europi izradilo je [[Europsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) 2013. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: Home Page|url=http://www.psychotherapy-competency.eu/index.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170708052131/http://psychotherapy-competency.eu/index.php|archive-date=8 July 2017|access-date=25 January 2018}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tijekom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko osobnim temama, od terapeuta se očekuje, a obično su i zakonski obvezni, poštivati povjerljivost klijenta ili pacijenta. Ključna važnost [[Povjerljivost klijenta|povjerljivosti klijenta]] – i ograničene okolnosti u kojima je možda potrebno prekršiti to pravilo radi zaštite klijenata ili drugih – ugrađena je u kodekse etičke prakse regulatornih psihoterapeutskih organizacija.&lt;ref&gt;Ethical Principles (2010) of the American Psychological Association, Standard 4: Privacy and Confidentiality online at {{Citiranje weba|title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct|url=http://www.apa.org/ethics/code|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150401172733/http://www.apa.org/ethics/code/|archive-date=1 April 2015|access-date=1 April 2015}}.&lt;/ref&gt; Primjeri kada je obično prihvatljivo prekršiti povjerljivost uključuju kada terapeut ima saznanje da je dijete ili starija osoba fizički zlostavljana; kada postoji izravna, jasna i neposredna prijetnja ozbiljnom fizičkom ozljedom sebi ili određenoj osobi. U nekim zemljama psihoterapeuti su zakonom obvezni biti [[Ovlašteni izvjestitelj|izvjestitelji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Mathews|first=Ben|url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0|title=Child Safety, Welfare and Well-being|publisher=[[Springer Publishing]]|year=2022|isbn=9789811698200|editor-last=Deb|editor-first=Sibnath|edition=2|location=[[Singapore]]|pages=485&amp;ndash;521|language=en|chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects|doi=10.1007/978-981-16-9820-0|oclc=1322042243|access-date=|chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

=== Europa ===
Od 2015. godine još uvijek postoje brojne razlike između različitih europskih zemalja kada je u pitanju regulacija i provedba psihoterapije. Nekoliko zemalja nema regulaciju prakse ili nema zaštitu titule psihoterapeuta. Neke imaju sustav dobrovoljne registracije kod neovisnih profesionalnih organizacija, dok druge zemlje pokušavaju ograničiti praksu psihoterapije na »stručnjake za mentalno zdravlje« (psihologe i psihijatre) s državno certificiranom obukom. Zaštićene titule također se razlikuju. [[Europska asocijacija za psihoterapiju]] (EAP) uspostavilo je Strasbouršku deklaraciju o psihoterapiji iz 1990. godine, koja je posvećena uspostavljanju neovisne profesije psihoterapije u Europi, s paneuropskim standardima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Appendix 1a|url=http://www.psychotherapy-competency.eu/Appendices/appendix1.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110127013001/http://www.psychotherapy-competency.eu/Appendices/appendix1.php|archive-date=27 January 2011}}&lt;/ref&gt; EAP je već uspostavio značajne kontakte s [[Europska unija|Europskom unijom]] i [[Europska komisija|Europskom komisijom]] u tu svrhu.

S obzirom na to da [[Europska unija]] ima primarnu politiku o slobodnom kretanju radne snage unutar Europe, europsko zakonodavstvo može nadjačati nacionalne propise koji su, u bit, oblici restriktivnih praksi.

U Njemačkoj je praksa psihoterapije za odrasle ograničena na kvalificirane psihologe i liječnike (uključujući psihijatre) koji su završili nekoliko godina specijalističke praktične obuke i certifikacije iz psihoterapije.&lt;ref&gt;{{Citation|title=A guide to psychotherapy in Germany: Where can I find help?|date=2016-12-23|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/|journal=InformedHealth.org [Internet]|access-date=2023-10-02|publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG)|language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da psihoanaliza, psihodinamska terapija, kognitivno-bihevioralna terapija i sistemska terapija ispunjavaju uvjete njemačkih zdravstvenih osiguravajućih društava, stručnjaci za mentalno zdravlje redovito se odlučuju za jednu od ove četiri specijalizacije u svom poslijediplomskom usavršavanju. Za psihologe to uključuje tri godine praktične obuke s punim radnim vremenom (4200 sati), što obuhvaća jednogodišnji staž u akreditiranoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u ambulanti, 600 sati nadzirane psihoterapije u ambulantnom okruženju i najmanje 600 sati teorijskih seminara.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PsychTh-APrV – Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten|url=https://www.gesetze-im-internet.de/psychth-aprv/BJNR374900998.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170928222210/http://www.gesetze-im-internet.de/psychth-aprv/BJNR374900998.html|archive-date=28 September 2017|website=www.gesetze-im-internet.de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku obuku za djecu i tinejdžere. 

Hrvatski zakon na sličan način zaštićuje titulu psihoterapeuta. Propisuje da tu titulu može nositi osoba koja je završila diplomsko obrazovanje iz područja medicine, psihologije, socijalnog rada, pedagogije, logopedije, socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitacije. Psihoterapeut također mora završiti četverogodišnju stručnu izobrazbu iz nekog pravca psihoterapije priznatog u EAP-u, imati hrvatsko državljanstvo te poznavati hrvatski jezik, biti upisan u Imenik [[Hrvatska komora psihoterapeuta|Hrvatske komore psihoterapeuta]] te dobiti dopusnicu za samostalan rad.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zakon o djelatnosti psihoterapije|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_64_1307.html|access-date=2025-09-29|website=narodne-novine.nn.hr}}&lt;/ref&gt; Komora određuje i vlastite standarde koji su popisani u njenom pravilniku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=vedran|title=Pravilnik o psihoterapijskim standardima i normativima|url=https://www.hkpt.hr/dokumenti/pravilnik-o-psihoterapijskim-standardima-i-normativima/|access-date=2025-09-29|website=HKPT|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U Italiji je praksa psihoterapije također ograničena na diplomante psihologije ili medicine koji su završili četiri godine priznate specijalističke obuke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regulation of the profession of the psychologist|url=http://www.psy.it/normativa/legge_56_eng.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402154716/http://www.psy.it/normativa/legge_56_eng.html|archive-date=2 April 2015|access-date=19 March 2015|ref={{Harvid|Ossicini Act|1982}}}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Moreno|first=Manghi|date=December 2004|title=Cosa regolamenta effettivamente la legge Ossicini?|url=http://www.salusaccessibile.it/Laienanalyse/ossicini.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093138/http://www.salusaccessibile.it/Laienanalyse/ossicini.pdf|archive-date=2 April 2015|access-date=19 March 2015|language=it|ref={{Harvid|Moreno Manghi|2004}}}}&lt;/ref&gt; Švedska ima slično ograničenje u pogledu titule psihoterapeuta, koju mogu koristiti samo stručnjaci sa završenim poslijediplomskim studijem psihoterapije te licencom koju izdaje Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Application for licence to practise as a psychotherapist|url=http://www.socialstyrelsen.se/applicationforswedishlicencetopractiseeea/psychotherapist|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140109100230/http://www.socialstyrelsen.se/applicationforswedishlicencetopractiseeea/psychotherapist|archive-date=9 January 2014|access-date=31 March 2013|publisher=[[National Board of Health and Welfare (Sweden)]]}}&lt;/ref&gt;

Francusko zakonodavstvo ograničava korištenje titule psihoterapeuta na stručnjake iz Nacionalnog registra psihoterapeuta,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes|url=http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000022336754&amp;dateTexte=&amp;categorieLien=id|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707010353/http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000022336754&amp;dateTexte=&amp;categorieLien=id|archive-date=7 July 2010|access-date=21 July 2010|language=fr|ref={{Harvid|Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes|2010}}}}&lt;/ref&gt; koji zahtijeva obuku iz kliničke psihopatologije i razdoblje stažiranja koje je dostupno samo liječnicima ili onima s magisterijem iz psihologije ili psihoanalize.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Psychotherapy in France|url=https://www.europsyche.org/situation-of-psychotherapy-in-various-countries/france/|access-date=2024-01-28|website=European Association for Psychotherapy|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U Ujedinjenom Kraljevstvu, vlada i Vijeće za zdravstvene i socijalne profesije razmatrali su obveznu zakonsku registraciju, ali su odlučili da je najbolje prepustiti strukovnim tijelima da se sama reguliraju, pa je [[Tijelo za profesionalne standarde za zdravstvo i socijalnu skrb]] (''Professional Standards Authority'' ili PSA) pokrenulo program akreditiranih dobrovoljnih registara.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=UK Department of Health|author-link=Department of Health (United Kingdom)|date=21 February 2007|title=Trust, assurance and safety: The regulation of health professionals|url=http://www.dh.gov.uk/prod_consum_dh/groups/dh_digitalassets/@dh/@en/documents/digitalasset/dh_065947.pdf|url-status=dead|archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20130107105354/http://www.dh.gov.uk/prod_consum_dh/groups/dh_digitalassets/@dh/@en/documents/digitalasset/dh_065947.pdf|archive-date=7 January 2013|access-date=22 February 2013|publisher=[[The Stationery Office]]|location=London|type=White Paper}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McGivern|first=Gerry|last2=Fischer|first2=Michael Daniel|date=February 2012|title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling|url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf|journal=[[Social Science &amp; Medicine]]|volume=74|issue=3|pages=289–296|doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035|pmid=22104085}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Voluntary Registers: About Accreditation|url=http://www.professionalstandards.org.uk/voluntary-registers/about-accreditation|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140109103930/http://www.professionalstandards.org.uk/voluntary-registers/about-accreditation|archive-date=9 January 2014|access-date=9 January 2014|publisher=[[Professional Standards Authority for Health and Social Care]]}}&lt;/ref&gt; Savjetovanje i psihoterapija nisu zaštićeni nazivi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Savjetnici i psihoterapeuti koji su se osposobili i kvalificirali se prema određenom standardu (obično diploma 4. razine) mogu se prijaviti za članstvo u strukovnim tijelima koja su navedena u akreditiranim registrima PSA.

== Psihoterapijski pravci ==

Psihoterapija pokriva široki spektar pravaca i metoda. Psihoterapijski pravci označavaju specifičan skup teorijskih znanja, vještina i tehnika koji se temelje na različitim načinima gledanja čovjeka i odrednica čovjekova ponašanja. Svaki je pravac utemeljen na utvrđenim teorijama, metodologijama i istraživanjima, ukorijenjenima u filozofiji ličnosti i ljudskog stanja. Neki su pristupi orijentirani na tretiranje i razrješavanje simptoma te osvrtanje na ponašanje i spoznaju. Kod drugih je, pak, pristupa cilj da dođe do promjene u osobnosti i emocionalnom razvoju osobe.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
Psihoterapijski pravci mogu se podijeliti u četiri glavnih kategorija:
* Psihodinamski pravci

* Humanistički/fenomenološki pravci (osobi usmjerena terapija, gestalt terapija, egzistencijalistička terapija)

* Bihevioralno-kognitivne terapije

* Sistemski pristupi
Neki od pravaca jesu:

* [[psihoanaliza]]
* [[osobi usmjerena terapija]]
* [[gestalt terapija]]
* [[egzistencijalistička terapija]]
* [[Kognitivno-bihevioralna psihoterapija|kognitivno-bihevioralna terapija]]
* [[Sistemski pristupi psihoterapiji|sistemski pristupi]]
* [[realitetna terapija]]

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Upozorenje-medicina}}
[[Kategorija:Psihoterapija|Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>tvrwql3giymfx7lpsh85u6mc2s6u8hc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Druidpepo</title>
    <ns>3</ns>
    <id>59563</id>
    <revision>
      <id>7520914</id>
      <parentid>7517321</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:03:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Druidpepo</username>
        <id>3479</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Frano Vodopivec */ Odgovor</comment>
      <origin>7520914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23406" sha1="6018yr6pjqakesk0icbou1i67ggj2dx" xml:space="preserve">'''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
* [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
* [[Wikipedija:Slike|Slike]] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
Ako želite vježbati, možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]], u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte:

* [[Wikipedija:Uvodni tečaj|kratki tečaj s osnovnim odgovorima]],
* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]], odgovor će brzo stići,
* spojite se na IRC prema sljedećim [[Wikipedija:IRC|uputama]],
* ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor .

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molim potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci.

Još jednom, dobro došli!
--[[Suradnik:Branka France|Branka France]] 10:00, 13. rujna 2006. (CEST)

==Stranica suradnika==

Želim usput preporučiti i da nešto napišeš na svojoj Stranici suradnika. Možeš napisati što god želiš (npr. nešto o sebi) i postaviti možda okvirić koji ti se najviše sviđa ili koji te najbolje opisuje, ovdje [[Wikipedija:Suradnički okvirići|su ti ponuđeni okvirići]] pa slobodno izaberi. Lijep pozdrav :-))--[[Suradnik:Roberta F.|Roberta F.]] 10:03, 13. rujna 2006. (CEST)
----
Mala uputa: Molim te, kad pišeš suradnicima (kao maloprije meni) potpiši se koristeći četiri puta znak ~ koji dobiješ držeći tipku Alt Gr, a zatim 4 puta 1, uz koji se nalazi taj znak ~ Ovo nije prigovor, samo uputa. Tako dobiješ ovo što ovdje vidiš kao potpis. Probaj:-) Uz put, na wiki su razgovori sa suradnicima jedino što se potpisuje, da te ne zbunim i da ne misliš, da se treba i na doprinosima na stranicama potpisivati, to ne radimo. Pozdrav [[Suradnik:Branka France|Branka France]] 10:54, 13. rujna 2006. (CEST)

== Vanjske poveznice ==

Pozdrav! Molim te da ne stavljaš previše vanjskih poveznica unutar članaka. Primjerice, članak [[Boris Bakal]] ima ih već previše i moguće je da će ih netko početi uklanjati. Pročitaj o tome u tekstu [[WP:NOT|Što ne spada na Wikipediju]].--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 09:35, 18. studenog 2006. (CET)

== Prekratke stranice ==

Bok,

Molim te, nemoj postavljat '''toliko''' kratke clanke. Bolje da ih nema nego da su prazni. Vidi [[WP:MRVA]]. Pozdrav. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:13, 17. srpanj 2007. (CEST)

: Pobrisao sam par praznih clanaka, samo sa kategorijama. Ako ih mislis nadopuniti, mogu ih vratiti, da se ne gnjavis sa kategorijama po drugi put. Samo kazi. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:21, 17. srpanj 2007. (CEST)

:: [[Zvonko Lepetić]], [[Danijel Dragojević]]. Navali. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 13:39, 17. srpanj 2007. (CEST)

== Standardizacija članaka ==

Bilo bi dobro kad bi olaksao posao suradnicima koji rade na standardizaciji clanaka tako da odmah u pocetku postavis [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ervina_Dragman&amp;diff=779595&amp;oldid=779575 pravilno napisano zaglavlje], kakve uvijek postavljamo u biografske clanke. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:18, 17. srpanj 2007. (CEST)

Praksa je da se započeti članak završi, no kako si nov izlazi ti se u susret. Ubuduće lijepo zalijepi radove (kao što sam to učinio za tebe), pa će se to tolerirati određeno vrijeme, i gledaj da ih završiš. Pozdrav. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:34, 17. srpanj 2007. (CEST)

== Radovi ==

Molim te, na prazne clanke stavi barem {{temp|radovi24}}, da ne bude zabune i da se zna o cemu se radi.

I svakako, pripazi da ne ostanu predugo prazni jer ce ih netko od suradnika pobrisat. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 13:25, 18. srpanj 2007. (CEST)

== Prikaži kako će izgledati, pa kad je sve OK onda spremi ==

[[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao u članku  [[{{{1}}}]],}}  uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:darkred'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikazi1 --&gt;--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 16:33, 3. svibnja 2014. (CEST)

== Prikaži kako će izgledati, pa kad je sve OK onda spremi (opet) ==

[[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]]  Molimo vas rabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:#DD0000'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]'''. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime &lt;u&gt;otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene&lt;/u&gt;. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikaži2 --&gt;--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 16:59, 4. svibnja 2014. (CEST)

== Uvodni tečaj ==

{{ut}}[[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:14, 11. svibnja 2014. (CEST)

== Znate li što je citiranje redka? ==

Znate li što je citiranje redka? To je zgodno navesti unutar referencije. To je kad unutar citiranog URL-a unutar &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;... neka adresa ...&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt; dodate u nastavku u navodnicima rečenicu gdje navodi odnosno potvrđuje to što stoji u tekstu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:01, 18. svibnja 2014. (CEST)

== Tipka prikaži i koncentracija ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392264&amp;oldid=4391875][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392270&amp;oldid=4392264][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392279&amp;oldid=4392270] Pepo, daj se malo skoncentriraj. Posluži se tipkom Prikaži prije nego ideš snimiti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:59, 19. listopada 2014. (CEST)

== Savjet: izvori ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Bakal&amp;curid=104125&amp;diff=4388610&amp;oldid=4383362] Bilo bi zgodno kad bi za nekoliko podataka u tom članku naveo točan izvor, neki URL, knjigu, časopis, i to stavio iza podatka na koji se odnosi unutar &lt;nowiki&gt;URL, knjiga, časopis (autor, naslov, stranica..., nadnevak)&lt;/nowiki&gt;. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:35, 19. listopada 2014. (CEST)

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&amp;diff=prev&amp;oldid=4392886] Jesi li mislio na &lt;nowiki&gt;{{izvori|2}}&lt;/nowiki&gt; kod nabrajanja izvora ili na nešto drugo? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:25, 23. listopada 2014. (CEST)

Mislio sam na to kako bilo koji popis, listu koja navodi radove, itd, kako to prevesti u dvije kolumne, ili stupca. Da bih time sažeo cijeli članak ako se već može. Znam da je to moguće u drugim wikipedijama, ali ovdje ne nalazim načina, a ne želim raditi tablicu. :-)
[[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:10, 23. listopada 2014. (CEST)

:Malo sam ''ćirnuo'' konverzaciju, a [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Col-begin ovo] je ono što tebi treba. Sintaksa je sljedeća:
:* {{Col-&lt;nowiki&gt;begin}}&lt;/nowiki&gt;
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-x}}&lt;/nowiki&gt; (x=broj stupaca)
: ''ovo dvoje iznad ide na početak popisa''
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-break}}&lt;/nowiki&gt; (oznaka za novi stupac; ponoviti x-1 puta, u ovisnosti o broju stupaca)
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-end}}&lt;/nowiki&gt; (na kraju popisa).
:--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 08:30, 23. listopada 2014. (CEST)

== Pozdrav veteranu ==

Hooo, ma tko to nami čini društvo u ovo doba :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:35, 22. svibnja 2020. (CEST)

== Zora i njeni filmovi ==

Bez namjere da ometam dobar i konstruktivan rad, samo male digresije, da ih primijeniš u budućim člancima. Vidi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zora_film&amp;diff=5749255&amp;oldid=5749174 ovo s rednim brojem godina i zarezom prije nabrajanja] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Izgubljena_olovka_(1960.)&amp;diff=5749242&amp;oldid=5749053 ovo kao standarda na hr.wikipediji kako bi svi članci bili ujednačeni]. Samo tako dalje. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''15. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 17:13.''

kako da ovo povežem s drugim wikipedijama? [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 17. veljače 2021. (CET)

:Eto, ili si uspio, ili je neka dobra duša prije mene povezala. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 18:43.''
:: Ja sam se kratko ubacio [[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]]. Mea Culpa. --[[Suradnik:Mark7747|&lt;span style=&quot;font-size:11pt; color:darkgreen;&quot;&gt;'''Mark7747'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|&lt;span style=&quot;font-size:8pt; color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;'''gremlin me'''&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;]] 18:51, 17. veljače 2021. (CET)
::: Ništa: Mea culpa. Sve je OK. Eto, sad znamo i tko je dobra duša. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 18:55.''
::::  Hvala obojici. Dobrih duša nikad dosta. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:24, 18. veljače 2021. (CET)

== Wikipedia:GLAM (Kultura) ==

Vidim da doprinoste dosta u kulturi! Možete se dodati u ovaj novi WikiProjekt kao suradnik akko bi se koordinirali oko rada na HR Wikipediji i eventualnih akcija šire u kulturnom sektoru. https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:GLAM
[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:51, 18. veljače 2021. (CET)
: Hvala na ponudi. Proučim pa se javim. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:22, 18. veljače 2021. (CET)
:: Sjajan je Zora film i napravio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zora_film&amp;type=revision&amp;diff=5752641&amp;oldid=5751912&amp;diffmode=source sam minimalne izmjene] da se bolje prikazuje i u bazi + Google Search rezultatima sa proširenim uvodom... Evo kako sam ga dodao na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:GLAM/Članci&amp;type=revision&amp;diff=5752631&amp;oldid=5748070&amp;diffmode=source listu potpunih članaka] i vas kao suradnika-autora, pa možete tako dodati i druge članke. Pada mi napamet da bi bilo dobro naći nešto od vizualnih i medijskih sadržaja (bar logo i bar kratki video primjer) jer su vjerojatno autorska prava / intelektualno vlasništvo već spremni za javnu domenu. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 19. veljače 2021. (CET)

:::Hvala puno na podršci. Imam dosta vizualnog materijala za sve stranice na kojima sam ovih zadnjih tjedana radio,pa i za Zora film (npr: oni su imali dva loga, pa nisam siguran da li staviti oba ili samo jedan i primjerice, koji) ali kako imam još 3-4 stranice na kojima radim offline ne stignem se baviti sa vizualima, a nekima još nisam riješio ni prava, pa ne nit ne mogu. 
:::Pitanje je što s materijalima Zora filma, jer se ne zna koji je njihov pravni sljednik, da li Jadran film, koji je problematičan po sebi, ili Zagreb film koji je nesređen po tom pitanju i nemaju uvid u sve svoje arhive. Pitat ću u Državnom arhivu, pa javim. U svakom slučaju imam par pitanja glede proglašavanja nekih stranica završenih, jer ima stranica koje su tako označene, a ja imam u pripremi materijale koje bi ih mogli upotpuniti. Hvala unaprijed na savjetima. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:08, 19. veljače 2021. (CET)
::::@[[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] tehnički ne postoje završene stranice u apsolutnom smislu, ali pod relativno završenim se smatraju one koje imaju sve osnovne elemente pokrivene zadovoljavajuće za svoju kategoriju ili tip sadržaja, a uvijek ih se može editirati bolje i nadopunjavati količinski dok je enciklopedijski relevantan sadržaj. Recimo za Zora film kao organizaciju je relativno važno imati logo ili neki promo vizual, jer je vjerujem bio vidljiv i djelovali su u polju gdje je to relevantno, ali ako je teško dobiti privolu nema ni smisla gubiti puno vremena na to. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:33, 20. veljače 2021. (CET)
:::::@[[Suradnik:Zblace|Zblace]] Gledajte, meni je to potpuno jasno, to i jest smisao Wikipedije. Moje pitanje je bilo konkretno, jer na nekim stranicama piše - nisu završene ili fali to i to - zanimalo me, kada napravim to što treba, gdje mičem taj napis, kojeg ne vidim u kodu, ili kojem administratoru šaljem obavijest da sma nešto napravio, da pogleda i skine oznaku nedovršeno. Možda je puno jednostavnije nego što mislim, ali ja to ne znam. :-) [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:46, 21. veljače 2021. (CET)
::::::Nema potrebe slati obavijesti nikomu...promjene se vide u pregledu izmjena i to je dovoljno. Stranica se ručno u wiki markup kodu pomakne iz Predloženi &gt; Za doradu &gt; Završenih prebacuje...može to uraditi bilo ko. Priznajem nije najočitije to popunjavanje i preslagivanje lista. dopisat ću nešto. 
::::::[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 21. veljače 2021. (CET)
::::::Uskoro planiramo održati sastanak oko GLAM-Kultura koordinacije...ako ste zainteresirani javite se! [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:20, 5. ožujka 2021. (CET)

== Noinclude ==

Kategorije predložaka moraju biti unutar &lt;nowiki&gt;&lt;noinclude&gt;&lt;/noinclude&gt;&lt;/nowiki&gt;, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_knji%C5%BEevnik&amp;diff=5810834&amp;oldid=5769949 inače] svi članci koji ga koriste idu u tu kategoriju. Sad imamo oko 900 članaka viška u [[:Kategorija:Infookviri]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:59, 1. travnja 2021. (CEST)
: Dragi [[User:Argo Navis|Argo Navis]], žao mi je. Pokušao sam saznati kako raditi s infookvirima, dobijao sam razne upute, ali nitko nije imamo vremena se time baviti - kao to nije baš neka tema. Ok. Malo sam se poigrao i očigledno zajebo. Hvala ako si uspio otkloniti, ako nisi - kaži - pa ću ja pokušati ići istim putem i ispravljati. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 5. travnja 2021. (CEST)
:: riješeno je, bez brige. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:57, 8. travnja 2021. (CEST)

== [[Marija Nablocka]] ==
Poštovani Druidpepo: lijepo molim, pogledajte tri moje dorade članka &quot;Marija Nablocka&quot; – '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=5902882&amp;oldid=5895166&amp;diffmode=source IMDb]''' ([[:Kategorija:Filmski predlošci|ovdje su nam svi '''filmski predlošci''']]), '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=prev&amp;oldid=5902883&amp;diffmode=source kategorije]''' (uz naknadno dodani predložak '''&lt;nowiki&gt;{{GLAVNIRASPORED:Prezime, Ime}}&lt;/nowiki&gt;''' da bi se članak u svim kategorijama pojavljivao po prezimenu osobe) te '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=next&amp;oldid=5902883&amp;diffmode=source zamjena općega infookvira &quot;Životopis&quot; infookvirom &quot;Filmski umjetnik&quot;, dorada uvodnog dijela članka i još neke sitnice]''' ([[:Kategorija:Filmski_infookviri|ovdje su nam svi filmski infookviri]]). Lijepo molim, pogledajte za informaciju i [[Wikipedija:Tipski članci/Životopisi]]. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 16:36, 19. lipnja 2021. (CEST)
: Poštovani Maestro Ivanković, hvala na ispravkama. Moram priznati da me kod izvedbenih umjetnika tj. glumaca/glumica na našoj Wikipediji uvijek smeta da im se nameće &quot;filmski infookvir&quot; ( a kad bome nema neki drugi adekvatni - npr izvedbeni infookvir), a onda još više poludim kad vidim da je neko samo skidao s IMDB i lupao filmove od tamo bez dubinskog istraživanja, pa ispada da ljudi nisu ništa drugo radili osim tih par filmova koje IMDB navodi - a to često nije sve i ima masu stranica na IMDB koje nisu povezane, npr. ima o istoj glumici i glumcu na više različitih stranica jer ih imenuju s djevojačkim ili muževim imenom ili pseudonimom, pa i to tamo kad stignem sređujem. Toga nažalost ima &quot;kod nas&quot; još uvijek podosta, tog copy -prevedi- pejstaj. Znam da nije lako istraživati, ali onda ne treba ni pisati Wikipediju.
:Što se tiče same &quot;Marije Nablocke&quot; radi se o mom brzopoteznom prijevodu sa slovenske Wikipedije koju sam tamo prvo uredio jer je bila sramotna i prekratka te bez poveznica, a sad spremam veliki članak o &quot;Mariji Nablockoj&quot; za našu Wikipediju (jer i ovo je samo za mene kratka notica o ovoj velikoj umjetnici), jer sam, pišući članak za slovensku wikipediju, našao hrpu materijala na ruskom, slovenačkom, hrvatskom i engleskom koji nigdje nisu povezani i tom nepovezanošću i svedenost na samo znanstvene članke u stručnim i profesijskim revijama ova danas nepoznata umjetnica ostaje i dalje neprepoznata iako je svojim radom i stvaralaštvom utjecala na rad ruskih, sovjetskih, slovenačkih hrvatskih i opće jugoslavenskih izvedbenih umjetnika i umjetnica sve do danas. Bez njezinog rada ni Gavella ne bi pisao o glumcu što je pisao i kako je radio, a ni Bojan Stupica (koji kod nas još nema stranicu - koju također priređujem!), a ni Mile Korun, Dušan Jovanović i mnogi drugi. Također spremam stranicu &quot;Izvedbene umjetnosti&quot; koja će malo pojasniti i srediti situaciju na našoj Wikipediji - nadam se. ;-)
:Svaka vaša konstruktivna primjedba ili ispravka je više nego dobrodošla i hvala na prepisci. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:50, 20. lipnja 2021. (CEST)

== [[Martin Semenčić]] ==
Poštovani Druidpepo: imate li za '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Martin_Semen%C4%8Di%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6565825&amp;diffmode=source ovu Vašu izmjenu]''' možda  kakav provjerljivi (online)-izvor? Srdačno, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 14:19, 13. siječnja 2023. (CET)

:Napisali ste da se film zove &quot;Kratki izlet&quot; (a zove se &quot;Meso&quot;) vjerojatno copypejstajući s gornjeg navođenja - samo to sam izmjenio. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 13. siječnja 2023. (CET)
:Sad vidim što me pitate. Odgovor je: Martina poznajem od kako se rodio, a datum i mjesto rođenja sam provjerio s njegovim ocem. Odgovor dva: nitko se tada, a ni sada nije rodio u Samoboru. Odgovor tri: http://www.altcine.com/person.php?id=8098
:Odgovor četiri: Martin je umro u Samoboru, gdje je u više navrata živio, a odnedavno i kupio kuću za sebe. 
:Sve skupa: nemam 'provjerljivi' online izvor, jer svi navode krivo, da se rodio u Samoboru, a datum, nažalost nije nigdje do sada bio naveden. Što predlažete? [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:47, 13. siječnja 2023. (CET)
::Zahvaljujem za odgovore i ispravke u članku. Ostavimo ovako kako jest pa kad se (... ako se) negdje pojave izvori s točnim navodima, unijet ćemo ih u članak. Osobno sam za članak rabio trenutačno dostupne online-izvore, ali teško je sve uskladiti po njima jer u javno objavljenim tekstovima, nažalost, ima neusklađenosti u podatcima. Srdačno, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 14:58, 13. siječnja 2023. (CET)
:Evo približno provjerljivog izvora: https://www.xxzmagazin.com/kad-je-polet-osisao-cupka-rodio-se-doni
:Ovo je tekst, koji je Martinov otac, Sven Semenčić, pisao. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:27, 13. siječnja 2023. (CET)

== [[Nacrt:Frano Vodopivec]] ==
Pozdrav! Stranica je premještena u nacrt kako bi bila dorađena u skladu sa [[WP:Pravila i smjernice|smjernicama i pravilima Wikipedije]]. Sve upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka. Preporučam pažljivo pročitati upute i smjernice na poveznicama. Za bolje razumijevanje ciljane forme članka preporučljivo je ugledati se na druge članke Wikipedije, poput [[:KT:Članak tjedna|Članaka tjedna]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:42, 8. srpnja 2026. (CEST)

:Molim da se u ovim prepiskama kolega malo preciznije izjasni. Pisati da je nešto umjetna inteligencija pisala a bez argumenata je neinteligentno. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:03, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>6018yr6pjqakesk0icbou1i67ggj2dx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520915</id>
      <parentid>7520914</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Druidpepo</username>
        <id>3479</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Frano Vodopivec */ Odgovor</comment>
      <origin>7520915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23614" sha1="jxvswkvr1t5owibd1bk3xzpqz49twms" xml:space="preserve">'''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
* [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
* [[Wikipedija:Slike|Slike]] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
Ako želite vježbati, možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]], u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte:

* [[Wikipedija:Uvodni tečaj|kratki tečaj s osnovnim odgovorima]],
* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]], odgovor će brzo stići,
* spojite se na IRC prema sljedećim [[Wikipedija:IRC|uputama]],
* ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor .

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molim potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci.

Još jednom, dobro došli!
--[[Suradnik:Branka France|Branka France]] 10:00, 13. rujna 2006. (CEST)

==Stranica suradnika==

Želim usput preporučiti i da nešto napišeš na svojoj Stranici suradnika. Možeš napisati što god želiš (npr. nešto o sebi) i postaviti možda okvirić koji ti se najviše sviđa ili koji te najbolje opisuje, ovdje [[Wikipedija:Suradnički okvirići|su ti ponuđeni okvirići]] pa slobodno izaberi. Lijep pozdrav :-))--[[Suradnik:Roberta F.|Roberta F.]] 10:03, 13. rujna 2006. (CEST)
----
Mala uputa: Molim te, kad pišeš suradnicima (kao maloprije meni) potpiši se koristeći četiri puta znak ~ koji dobiješ držeći tipku Alt Gr, a zatim 4 puta 1, uz koji se nalazi taj znak ~ Ovo nije prigovor, samo uputa. Tako dobiješ ovo što ovdje vidiš kao potpis. Probaj:-) Uz put, na wiki su razgovori sa suradnicima jedino što se potpisuje, da te ne zbunim i da ne misliš, da se treba i na doprinosima na stranicama potpisivati, to ne radimo. Pozdrav [[Suradnik:Branka France|Branka France]] 10:54, 13. rujna 2006. (CEST)

== Vanjske poveznice ==

Pozdrav! Molim te da ne stavljaš previše vanjskih poveznica unutar članaka. Primjerice, članak [[Boris Bakal]] ima ih već previše i moguće je da će ih netko početi uklanjati. Pročitaj o tome u tekstu [[WP:NOT|Što ne spada na Wikipediju]].--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 09:35, 18. studenog 2006. (CET)

== Prekratke stranice ==

Bok,

Molim te, nemoj postavljat '''toliko''' kratke clanke. Bolje da ih nema nego da su prazni. Vidi [[WP:MRVA]]. Pozdrav. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:13, 17. srpanj 2007. (CEST)

: Pobrisao sam par praznih clanaka, samo sa kategorijama. Ako ih mislis nadopuniti, mogu ih vratiti, da se ne gnjavis sa kategorijama po drugi put. Samo kazi. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:21, 17. srpanj 2007. (CEST)

:: [[Zvonko Lepetić]], [[Danijel Dragojević]]. Navali. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 13:39, 17. srpanj 2007. (CEST)

== Standardizacija članaka ==

Bilo bi dobro kad bi olaksao posao suradnicima koji rade na standardizaciji clanaka tako da odmah u pocetku postavis [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ervina_Dragman&amp;diff=779595&amp;oldid=779575 pravilno napisano zaglavlje], kakve uvijek postavljamo u biografske clanke. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:18, 17. srpanj 2007. (CEST)

Praksa je da se započeti članak završi, no kako si nov izlazi ti se u susret. Ubuduće lijepo zalijepi radove (kao što sam to učinio za tebe), pa će se to tolerirati određeno vrijeme, i gledaj da ih završiš. Pozdrav. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:34, 17. srpanj 2007. (CEST)

== Radovi ==

Molim te, na prazne clanke stavi barem {{temp|radovi24}}, da ne bude zabune i da se zna o cemu se radi.

I svakako, pripazi da ne ostanu predugo prazni jer ce ih netko od suradnika pobrisat. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 13:25, 18. srpanj 2007. (CEST)

== Prikaži kako će izgledati, pa kad je sve OK onda spremi ==

[[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao u članku  [[{{{1}}}]],}}  uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:darkred'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikazi1 --&gt;--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 16:33, 3. svibnja 2014. (CEST)

== Prikaži kako će izgledati, pa kad je sve OK onda spremi (opet) ==

[[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]]  Molimo vas rabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:#DD0000'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]'''. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime &lt;u&gt;otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene&lt;/u&gt;. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikaži2 --&gt;--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 16:59, 4. svibnja 2014. (CEST)

== Uvodni tečaj ==

{{ut}}[[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:14, 11. svibnja 2014. (CEST)

== Znate li što je citiranje redka? ==

Znate li što je citiranje redka? To je zgodno navesti unutar referencije. To je kad unutar citiranog URL-a unutar &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;... neka adresa ...&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt; dodate u nastavku u navodnicima rečenicu gdje navodi odnosno potvrđuje to što stoji u tekstu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:01, 18. svibnja 2014. (CEST)

== Tipka prikaži i koncentracija ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392264&amp;oldid=4391875][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392270&amp;oldid=4392264][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392279&amp;oldid=4392270] Pepo, daj se malo skoncentriraj. Posluži se tipkom Prikaži prije nego ideš snimiti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:59, 19. listopada 2014. (CEST)

== Savjet: izvori ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Bakal&amp;curid=104125&amp;diff=4388610&amp;oldid=4383362] Bilo bi zgodno kad bi za nekoliko podataka u tom članku naveo točan izvor, neki URL, knjigu, časopis, i to stavio iza podatka na koji se odnosi unutar &lt;nowiki&gt;URL, knjiga, časopis (autor, naslov, stranica..., nadnevak)&lt;/nowiki&gt;. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:35, 19. listopada 2014. (CEST)

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&amp;diff=prev&amp;oldid=4392886] Jesi li mislio na &lt;nowiki&gt;{{izvori|2}}&lt;/nowiki&gt; kod nabrajanja izvora ili na nešto drugo? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:25, 23. listopada 2014. (CEST)

Mislio sam na to kako bilo koji popis, listu koja navodi radove, itd, kako to prevesti u dvije kolumne, ili stupca. Da bih time sažeo cijeli članak ako se već može. Znam da je to moguće u drugim wikipedijama, ali ovdje ne nalazim načina, a ne želim raditi tablicu. :-)
[[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:10, 23. listopada 2014. (CEST)

:Malo sam ''ćirnuo'' konverzaciju, a [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Col-begin ovo] je ono što tebi treba. Sintaksa je sljedeća:
:* {{Col-&lt;nowiki&gt;begin}}&lt;/nowiki&gt;
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-x}}&lt;/nowiki&gt; (x=broj stupaca)
: ''ovo dvoje iznad ide na početak popisa''
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-break}}&lt;/nowiki&gt; (oznaka za novi stupac; ponoviti x-1 puta, u ovisnosti o broju stupaca)
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-end}}&lt;/nowiki&gt; (na kraju popisa).
:--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 08:30, 23. listopada 2014. (CEST)

== Pozdrav veteranu ==

Hooo, ma tko to nami čini društvo u ovo doba :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:35, 22. svibnja 2020. (CEST)

== Zora i njeni filmovi ==

Bez namjere da ometam dobar i konstruktivan rad, samo male digresije, da ih primijeniš u budućim člancima. Vidi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zora_film&amp;diff=5749255&amp;oldid=5749174 ovo s rednim brojem godina i zarezom prije nabrajanja] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Izgubljena_olovka_(1960.)&amp;diff=5749242&amp;oldid=5749053 ovo kao standarda na hr.wikipediji kako bi svi članci bili ujednačeni]. Samo tako dalje. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''15. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 17:13.''

kako da ovo povežem s drugim wikipedijama? [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 17. veljače 2021. (CET)

:Eto, ili si uspio, ili je neka dobra duša prije mene povezala. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 18:43.''
:: Ja sam se kratko ubacio [[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]]. Mea Culpa. --[[Suradnik:Mark7747|&lt;span style=&quot;font-size:11pt; color:darkgreen;&quot;&gt;'''Mark7747'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|&lt;span style=&quot;font-size:8pt; color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;'''gremlin me'''&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;]] 18:51, 17. veljače 2021. (CET)
::: Ništa: Mea culpa. Sve je OK. Eto, sad znamo i tko je dobra duša. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 18:55.''
::::  Hvala obojici. Dobrih duša nikad dosta. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:24, 18. veljače 2021. (CET)

== Wikipedia:GLAM (Kultura) ==

Vidim da doprinoste dosta u kulturi! Možete se dodati u ovaj novi WikiProjekt kao suradnik akko bi se koordinirali oko rada na HR Wikipediji i eventualnih akcija šire u kulturnom sektoru. https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:GLAM
[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:51, 18. veljače 2021. (CET)
: Hvala na ponudi. Proučim pa se javim. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:22, 18. veljače 2021. (CET)
:: Sjajan je Zora film i napravio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zora_film&amp;type=revision&amp;diff=5752641&amp;oldid=5751912&amp;diffmode=source sam minimalne izmjene] da se bolje prikazuje i u bazi + Google Search rezultatima sa proširenim uvodom... Evo kako sam ga dodao na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:GLAM/Članci&amp;type=revision&amp;diff=5752631&amp;oldid=5748070&amp;diffmode=source listu potpunih članaka] i vas kao suradnika-autora, pa možete tako dodati i druge članke. Pada mi napamet da bi bilo dobro naći nešto od vizualnih i medijskih sadržaja (bar logo i bar kratki video primjer) jer su vjerojatno autorska prava / intelektualno vlasništvo već spremni za javnu domenu. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 19. veljače 2021. (CET)

:::Hvala puno na podršci. Imam dosta vizualnog materijala za sve stranice na kojima sam ovih zadnjih tjedana radio,pa i za Zora film (npr: oni su imali dva loga, pa nisam siguran da li staviti oba ili samo jedan i primjerice, koji) ali kako imam još 3-4 stranice na kojima radim offline ne stignem se baviti sa vizualima, a nekima još nisam riješio ni prava, pa ne nit ne mogu. 
:::Pitanje je što s materijalima Zora filma, jer se ne zna koji je njihov pravni sljednik, da li Jadran film, koji je problematičan po sebi, ili Zagreb film koji je nesređen po tom pitanju i nemaju uvid u sve svoje arhive. Pitat ću u Državnom arhivu, pa javim. U svakom slučaju imam par pitanja glede proglašavanja nekih stranica završenih, jer ima stranica koje su tako označene, a ja imam u pripremi materijale koje bi ih mogli upotpuniti. Hvala unaprijed na savjetima. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:08, 19. veljače 2021. (CET)
::::@[[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] tehnički ne postoje završene stranice u apsolutnom smislu, ali pod relativno završenim se smatraju one koje imaju sve osnovne elemente pokrivene zadovoljavajuće za svoju kategoriju ili tip sadržaja, a uvijek ih se može editirati bolje i nadopunjavati količinski dok je enciklopedijski relevantan sadržaj. Recimo za Zora film kao organizaciju je relativno važno imati logo ili neki promo vizual, jer je vjerujem bio vidljiv i djelovali su u polju gdje je to relevantno, ali ako je teško dobiti privolu nema ni smisla gubiti puno vremena na to. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:33, 20. veljače 2021. (CET)
:::::@[[Suradnik:Zblace|Zblace]] Gledajte, meni je to potpuno jasno, to i jest smisao Wikipedije. Moje pitanje je bilo konkretno, jer na nekim stranicama piše - nisu završene ili fali to i to - zanimalo me, kada napravim to što treba, gdje mičem taj napis, kojeg ne vidim u kodu, ili kojem administratoru šaljem obavijest da sma nešto napravio, da pogleda i skine oznaku nedovršeno. Možda je puno jednostavnije nego što mislim, ali ja to ne znam. :-) [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:46, 21. veljače 2021. (CET)
::::::Nema potrebe slati obavijesti nikomu...promjene se vide u pregledu izmjena i to je dovoljno. Stranica se ručno u wiki markup kodu pomakne iz Predloženi &gt; Za doradu &gt; Završenih prebacuje...može to uraditi bilo ko. Priznajem nije najočitije to popunjavanje i preslagivanje lista. dopisat ću nešto. 
::::::[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 21. veljače 2021. (CET)
::::::Uskoro planiramo održati sastanak oko GLAM-Kultura koordinacije...ako ste zainteresirani javite se! [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:20, 5. ožujka 2021. (CET)

== Noinclude ==

Kategorije predložaka moraju biti unutar &lt;nowiki&gt;&lt;noinclude&gt;&lt;/noinclude&gt;&lt;/nowiki&gt;, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_knji%C5%BEevnik&amp;diff=5810834&amp;oldid=5769949 inače] svi članci koji ga koriste idu u tu kategoriju. Sad imamo oko 900 članaka viška u [[:Kategorija:Infookviri]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:59, 1. travnja 2021. (CEST)
: Dragi [[User:Argo Navis|Argo Navis]], žao mi je. Pokušao sam saznati kako raditi s infookvirima, dobijao sam razne upute, ali nitko nije imamo vremena se time baviti - kao to nije baš neka tema. Ok. Malo sam se poigrao i očigledno zajebo. Hvala ako si uspio otkloniti, ako nisi - kaži - pa ću ja pokušati ići istim putem i ispravljati. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 5. travnja 2021. (CEST)
:: riješeno je, bez brige. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:57, 8. travnja 2021. (CEST)

== [[Marija Nablocka]] ==
Poštovani Druidpepo: lijepo molim, pogledajte tri moje dorade članka &quot;Marija Nablocka&quot; – '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=5902882&amp;oldid=5895166&amp;diffmode=source IMDb]''' ([[:Kategorija:Filmski predlošci|ovdje su nam svi '''filmski predlošci''']]), '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=prev&amp;oldid=5902883&amp;diffmode=source kategorije]''' (uz naknadno dodani predložak '''&lt;nowiki&gt;{{GLAVNIRASPORED:Prezime, Ime}}&lt;/nowiki&gt;''' da bi se članak u svim kategorijama pojavljivao po prezimenu osobe) te '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=next&amp;oldid=5902883&amp;diffmode=source zamjena općega infookvira &quot;Životopis&quot; infookvirom &quot;Filmski umjetnik&quot;, dorada uvodnog dijela članka i još neke sitnice]''' ([[:Kategorija:Filmski_infookviri|ovdje su nam svi filmski infookviri]]). Lijepo molim, pogledajte za informaciju i [[Wikipedija:Tipski članci/Životopisi]]. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 16:36, 19. lipnja 2021. (CEST)
: Poštovani Maestro Ivanković, hvala na ispravkama. Moram priznati da me kod izvedbenih umjetnika tj. glumaca/glumica na našoj Wikipediji uvijek smeta da im se nameće &quot;filmski infookvir&quot; ( a kad bome nema neki drugi adekvatni - npr izvedbeni infookvir), a onda još više poludim kad vidim da je neko samo skidao s IMDB i lupao filmove od tamo bez dubinskog istraživanja, pa ispada da ljudi nisu ništa drugo radili osim tih par filmova koje IMDB navodi - a to često nije sve i ima masu stranica na IMDB koje nisu povezane, npr. ima o istoj glumici i glumcu na više različitih stranica jer ih imenuju s djevojačkim ili muževim imenom ili pseudonimom, pa i to tamo kad stignem sređujem. Toga nažalost ima &quot;kod nas&quot; još uvijek podosta, tog copy -prevedi- pejstaj. Znam da nije lako istraživati, ali onda ne treba ni pisati Wikipediju.
:Što se tiče same &quot;Marije Nablocke&quot; radi se o mom brzopoteznom prijevodu sa slovenske Wikipedije koju sam tamo prvo uredio jer je bila sramotna i prekratka te bez poveznica, a sad spremam veliki članak o &quot;Mariji Nablockoj&quot; za našu Wikipediju (jer i ovo je samo za mene kratka notica o ovoj velikoj umjetnici), jer sam, pišući članak za slovensku wikipediju, našao hrpu materijala na ruskom, slovenačkom, hrvatskom i engleskom koji nigdje nisu povezani i tom nepovezanošću i svedenost na samo znanstvene članke u stručnim i profesijskim revijama ova danas nepoznata umjetnica ostaje i dalje neprepoznata iako je svojim radom i stvaralaštvom utjecala na rad ruskih, sovjetskih, slovenačkih hrvatskih i opće jugoslavenskih izvedbenih umjetnika i umjetnica sve do danas. Bez njezinog rada ni Gavella ne bi pisao o glumcu što je pisao i kako je radio, a ni Bojan Stupica (koji kod nas još nema stranicu - koju također priređujem!), a ni Mile Korun, Dušan Jovanović i mnogi drugi. Također spremam stranicu &quot;Izvedbene umjetnosti&quot; koja će malo pojasniti i srediti situaciju na našoj Wikipediji - nadam se. ;-)
:Svaka vaša konstruktivna primjedba ili ispravka je više nego dobrodošla i hvala na prepisci. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:50, 20. lipnja 2021. (CEST)

== [[Martin Semenčić]] ==
Poštovani Druidpepo: imate li za '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Martin_Semen%C4%8Di%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6565825&amp;diffmode=source ovu Vašu izmjenu]''' možda  kakav provjerljivi (online)-izvor? Srdačno, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 14:19, 13. siječnja 2023. (CET)

:Napisali ste da se film zove &quot;Kratki izlet&quot; (a zove se &quot;Meso&quot;) vjerojatno copypejstajući s gornjeg navođenja - samo to sam izmjenio. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 13. siječnja 2023. (CET)
:Sad vidim što me pitate. Odgovor je: Martina poznajem od kako se rodio, a datum i mjesto rođenja sam provjerio s njegovim ocem. Odgovor dva: nitko se tada, a ni sada nije rodio u Samoboru. Odgovor tri: http://www.altcine.com/person.php?id=8098
:Odgovor četiri: Martin je umro u Samoboru, gdje je u više navrata živio, a odnedavno i kupio kuću za sebe. 
:Sve skupa: nemam 'provjerljivi' online izvor, jer svi navode krivo, da se rodio u Samoboru, a datum, nažalost nije nigdje do sada bio naveden. Što predlažete? [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:47, 13. siječnja 2023. (CET)
::Zahvaljujem za odgovore i ispravke u članku. Ostavimo ovako kako jest pa kad se (... ako se) negdje pojave izvori s točnim navodima, unijet ćemo ih u članak. Osobno sam za članak rabio trenutačno dostupne online-izvore, ali teško je sve uskladiti po njima jer u javno objavljenim tekstovima, nažalost, ima neusklađenosti u podatcima. Srdačno, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 14:58, 13. siječnja 2023. (CET)
:Evo približno provjerljivog izvora: https://www.xxzmagazin.com/kad-je-polet-osisao-cupka-rodio-se-doni
:Ovo je tekst, koji je Martinov otac, Sven Semenčić, pisao. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:27, 13. siječnja 2023. (CET)

== [[Nacrt:Frano Vodopivec]] ==
Pozdrav! Stranica je premještena u nacrt kako bi bila dorađena u skladu sa [[WP:Pravila i smjernice|smjernicama i pravilima Wikipedije]]. Sve upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka. Preporučam pažljivo pročitati upute i smjernice na poveznicama. Za bolje razumijevanje ciljane forme članka preporučljivo je ugledati se na druge članke Wikipedije, poput [[:KT:Članak tjedna|Članaka tjedna]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:42, 8. srpnja 2026. (CEST)

:Molim da se u ovim prepiskama kolega malo preciznije izjasni. Pisati da je nešto umjetna inteligencija pisala a bez argumenata je neinteligentno. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:03, 13. srpnja 2026. (CEST)
:I kakav je ovo komentar: Frano Vodopivec (?,?) - to apsolutno ništa ne znači. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:05, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>jxvswkvr1t5owibd1bk3xzpqz49twms</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521055</id>
      <parentid>7520915</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:56:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Frano Vodopivec */ Odgovor</comment>
      <origin>7521055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24536" sha1="48ukdmqphh1gtso3gtn00ayy2i6jyeo" xml:space="preserve">'''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
* [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
* [[Wikipedija:Slike|Slike]] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
Ako želite vježbati, možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]], u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte:

* [[Wikipedija:Uvodni tečaj|kratki tečaj s osnovnim odgovorima]],
* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]], odgovor će brzo stići,
* spojite se na IRC prema sljedećim [[Wikipedija:IRC|uputama]],
* ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor .

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molim potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci.

Još jednom, dobro došli!
--[[Suradnik:Branka France|Branka France]] 10:00, 13. rujna 2006. (CEST)

==Stranica suradnika==

Želim usput preporučiti i da nešto napišeš na svojoj Stranici suradnika. Možeš napisati što god želiš (npr. nešto o sebi) i postaviti možda okvirić koji ti se najviše sviđa ili koji te najbolje opisuje, ovdje [[Wikipedija:Suradnički okvirići|su ti ponuđeni okvirići]] pa slobodno izaberi. Lijep pozdrav :-))--[[Suradnik:Roberta F.|Roberta F.]] 10:03, 13. rujna 2006. (CEST)
----
Mala uputa: Molim te, kad pišeš suradnicima (kao maloprije meni) potpiši se koristeći četiri puta znak ~ koji dobiješ držeći tipku Alt Gr, a zatim 4 puta 1, uz koji se nalazi taj znak ~ Ovo nije prigovor, samo uputa. Tako dobiješ ovo što ovdje vidiš kao potpis. Probaj:-) Uz put, na wiki su razgovori sa suradnicima jedino što se potpisuje, da te ne zbunim i da ne misliš, da se treba i na doprinosima na stranicama potpisivati, to ne radimo. Pozdrav [[Suradnik:Branka France|Branka France]] 10:54, 13. rujna 2006. (CEST)

== Vanjske poveznice ==

Pozdrav! Molim te da ne stavljaš previše vanjskih poveznica unutar članaka. Primjerice, članak [[Boris Bakal]] ima ih već previše i moguće je da će ih netko početi uklanjati. Pročitaj o tome u tekstu [[WP:NOT|Što ne spada na Wikipediju]].--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 09:35, 18. studenog 2006. (CET)

== Prekratke stranice ==

Bok,

Molim te, nemoj postavljat '''toliko''' kratke clanke. Bolje da ih nema nego da su prazni. Vidi [[WP:MRVA]]. Pozdrav. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:13, 17. srpanj 2007. (CEST)

: Pobrisao sam par praznih clanaka, samo sa kategorijama. Ako ih mislis nadopuniti, mogu ih vratiti, da se ne gnjavis sa kategorijama po drugi put. Samo kazi. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:21, 17. srpanj 2007. (CEST)

:: [[Zvonko Lepetić]], [[Danijel Dragojević]]. Navali. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 13:39, 17. srpanj 2007. (CEST)

== Standardizacija članaka ==

Bilo bi dobro kad bi olaksao posao suradnicima koji rade na standardizaciji clanaka tako da odmah u pocetku postavis [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ervina_Dragman&amp;diff=779595&amp;oldid=779575 pravilno napisano zaglavlje], kakve uvijek postavljamo u biografske clanke. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 11:18, 17. srpanj 2007. (CEST)

Praksa je da se započeti članak završi, no kako si nov izlazi ti se u susret. Ubuduće lijepo zalijepi radove (kao što sam to učinio za tebe), pa će se to tolerirati određeno vrijeme, i gledaj da ih završiš. Pozdrav. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:34, 17. srpanj 2007. (CEST)

== Radovi ==

Molim te, na prazne clanke stavi barem {{temp|radovi24}}, da ne bude zabune i da se zna o cemu se radi.

I svakako, pripazi da ne ostanu predugo prazni jer ce ih netko od suradnika pobrisat. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 13:25, 18. srpanj 2007. (CEST)

== Prikaži kako će izgledati, pa kad je sve OK onda spremi ==

[[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao u članku  [[{{{1}}}]],}}  uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:darkred'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikazi1 --&gt;--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 16:33, 3. svibnja 2014. (CEST)

== Prikaži kako će izgledati, pa kad je sve OK onda spremi (opet) ==

[[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]]  Molimo vas rabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:#DD0000'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]'''. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime &lt;u&gt;otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene&lt;/u&gt;. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikaži2 --&gt;--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 16:59, 4. svibnja 2014. (CEST)

== Uvodni tečaj ==

{{ut}}[[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:14, 11. svibnja 2014. (CEST)

== Znate li što je citiranje redka? ==

Znate li što je citiranje redka? To je zgodno navesti unutar referencije. To je kad unutar citiranog URL-a unutar &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;... neka adresa ...&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt; dodate u nastavku u navodnicima rečenicu gdje navodi odnosno potvrđuje to što stoji u tekstu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:01, 18. svibnja 2014. (CEST)

== Tipka prikaži i koncentracija ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392264&amp;oldid=4391875][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392270&amp;oldid=4392264][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boris_Bakal&amp;curid=59418&amp;diff=4392279&amp;oldid=4392270] Pepo, daj se malo skoncentriraj. Posluži se tipkom Prikaži prije nego ideš snimiti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:59, 19. listopada 2014. (CEST)

== Savjet: izvori ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Bakal&amp;curid=104125&amp;diff=4388610&amp;oldid=4383362] Bilo bi zgodno kad bi za nekoliko podataka u tom članku naveo točan izvor, neki URL, knjigu, časopis, i to stavio iza podatka na koji se odnosi unutar &lt;nowiki&gt;URL, knjiga, časopis (autor, naslov, stranica..., nadnevak)&lt;/nowiki&gt;. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:35, 19. listopada 2014. (CEST)

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&amp;diff=prev&amp;oldid=4392886] Jesi li mislio na &lt;nowiki&gt;{{izvori|2}}&lt;/nowiki&gt; kod nabrajanja izvora ili na nešto drugo? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:25, 23. listopada 2014. (CEST)

Mislio sam na to kako bilo koji popis, listu koja navodi radove, itd, kako to prevesti u dvije kolumne, ili stupca. Da bih time sažeo cijeli članak ako se već može. Znam da je to moguće u drugim wikipedijama, ali ovdje ne nalazim načina, a ne želim raditi tablicu. :-)
[[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:10, 23. listopada 2014. (CEST)

:Malo sam ''ćirnuo'' konverzaciju, a [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Col-begin ovo] je ono što tebi treba. Sintaksa je sljedeća:
:* {{Col-&lt;nowiki&gt;begin}}&lt;/nowiki&gt;
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-x}}&lt;/nowiki&gt; (x=broj stupaca)
: ''ovo dvoje iznad ide na početak popisa''
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-break}}&lt;/nowiki&gt; (oznaka za novi stupac; ponoviti x-1 puta, u ovisnosti o broju stupaca)
:* {{Col&lt;nowiki&gt;-end}}&lt;/nowiki&gt; (na kraju popisa).
:--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 08:30, 23. listopada 2014. (CEST)

== Pozdrav veteranu ==

Hooo, ma tko to nami čini društvo u ovo doba :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:35, 22. svibnja 2020. (CEST)

== Zora i njeni filmovi ==

Bez namjere da ometam dobar i konstruktivan rad, samo male digresije, da ih primijeniš u budućim člancima. Vidi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zora_film&amp;diff=5749255&amp;oldid=5749174 ovo s rednim brojem godina i zarezom prije nabrajanja] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Izgubljena_olovka_(1960.)&amp;diff=5749242&amp;oldid=5749053 ovo kao standarda na hr.wikipediji kako bi svi članci bili ujednačeni]. Samo tako dalje. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''15. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 17:13.''

kako da ovo povežem s drugim wikipedijama? [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 17. veljače 2021. (CET)

:Eto, ili si uspio, ili je neka dobra duša prije mene povezala. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 18:43.''
:: Ja sam se kratko ubacio [[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]]. Mea Culpa. --[[Suradnik:Mark7747|&lt;span style=&quot;font-size:11pt; color:darkgreen;&quot;&gt;'''Mark7747'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|&lt;span style=&quot;font-size:8pt; color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;'''gremlin me'''&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;]] 18:51, 17. veljače 2021. (CET)
::: Ništa: Mea culpa. Sve je OK. Eto, sad znamo i tko je dobra duša. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: gold;&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/span&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 18:55.''
::::  Hvala obojici. Dobrih duša nikad dosta. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:24, 18. veljače 2021. (CET)

== Wikipedia:GLAM (Kultura) ==

Vidim da doprinoste dosta u kulturi! Možete se dodati u ovaj novi WikiProjekt kao suradnik akko bi se koordinirali oko rada na HR Wikipediji i eventualnih akcija šire u kulturnom sektoru. https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:GLAM
[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:51, 18. veljače 2021. (CET)
: Hvala na ponudi. Proučim pa se javim. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:22, 18. veljače 2021. (CET)
:: Sjajan je Zora film i napravio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zora_film&amp;type=revision&amp;diff=5752641&amp;oldid=5751912&amp;diffmode=source sam minimalne izmjene] da se bolje prikazuje i u bazi + Google Search rezultatima sa proširenim uvodom... Evo kako sam ga dodao na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:GLAM/Članci&amp;type=revision&amp;diff=5752631&amp;oldid=5748070&amp;diffmode=source listu potpunih članaka] i vas kao suradnika-autora, pa možete tako dodati i druge članke. Pada mi napamet da bi bilo dobro naći nešto od vizualnih i medijskih sadržaja (bar logo i bar kratki video primjer) jer su vjerojatno autorska prava / intelektualno vlasništvo već spremni za javnu domenu. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 19. veljače 2021. (CET)

:::Hvala puno na podršci. Imam dosta vizualnog materijala za sve stranice na kojima sam ovih zadnjih tjedana radio,pa i za Zora film (npr: oni su imali dva loga, pa nisam siguran da li staviti oba ili samo jedan i primjerice, koji) ali kako imam još 3-4 stranice na kojima radim offline ne stignem se baviti sa vizualima, a nekima još nisam riješio ni prava, pa ne nit ne mogu. 
:::Pitanje je što s materijalima Zora filma, jer se ne zna koji je njihov pravni sljednik, da li Jadran film, koji je problematičan po sebi, ili Zagreb film koji je nesređen po tom pitanju i nemaju uvid u sve svoje arhive. Pitat ću u Državnom arhivu, pa javim. U svakom slučaju imam par pitanja glede proglašavanja nekih stranica završenih, jer ima stranica koje su tako označene, a ja imam u pripremi materijale koje bi ih mogli upotpuniti. Hvala unaprijed na savjetima. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:08, 19. veljače 2021. (CET)
::::@[[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] tehnički ne postoje završene stranice u apsolutnom smislu, ali pod relativno završenim se smatraju one koje imaju sve osnovne elemente pokrivene zadovoljavajuće za svoju kategoriju ili tip sadržaja, a uvijek ih se može editirati bolje i nadopunjavati količinski dok je enciklopedijski relevantan sadržaj. Recimo za Zora film kao organizaciju je relativno važno imati logo ili neki promo vizual, jer je vjerujem bio vidljiv i djelovali su u polju gdje je to relevantno, ali ako je teško dobiti privolu nema ni smisla gubiti puno vremena na to. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:33, 20. veljače 2021. (CET)
:::::@[[Suradnik:Zblace|Zblace]] Gledajte, meni je to potpuno jasno, to i jest smisao Wikipedije. Moje pitanje je bilo konkretno, jer na nekim stranicama piše - nisu završene ili fali to i to - zanimalo me, kada napravim to što treba, gdje mičem taj napis, kojeg ne vidim u kodu, ili kojem administratoru šaljem obavijest da sma nešto napravio, da pogleda i skine oznaku nedovršeno. Možda je puno jednostavnije nego što mislim, ali ja to ne znam. :-) [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:46, 21. veljače 2021. (CET)
::::::Nema potrebe slati obavijesti nikomu...promjene se vide u pregledu izmjena i to je dovoljno. Stranica se ručno u wiki markup kodu pomakne iz Predloženi &gt; Za doradu &gt; Završenih prebacuje...može to uraditi bilo ko. Priznajem nije najočitije to popunjavanje i preslagivanje lista. dopisat ću nešto. 
::::::[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 21. veljače 2021. (CET)
::::::Uskoro planiramo održati sastanak oko GLAM-Kultura koordinacije...ako ste zainteresirani javite se! [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:20, 5. ožujka 2021. (CET)

== Noinclude ==

Kategorije predložaka moraju biti unutar &lt;nowiki&gt;&lt;noinclude&gt;&lt;/noinclude&gt;&lt;/nowiki&gt;, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_knji%C5%BEevnik&amp;diff=5810834&amp;oldid=5769949 inače] svi članci koji ga koriste idu u tu kategoriju. Sad imamo oko 900 članaka viška u [[:Kategorija:Infookviri]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:59, 1. travnja 2021. (CEST)
: Dragi [[User:Argo Navis|Argo Navis]], žao mi je. Pokušao sam saznati kako raditi s infookvirima, dobijao sam razne upute, ali nitko nije imamo vremena se time baviti - kao to nije baš neka tema. Ok. Malo sam se poigrao i očigledno zajebo. Hvala ako si uspio otkloniti, ako nisi - kaži - pa ću ja pokušati ići istim putem i ispravljati. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 5. travnja 2021. (CEST)
:: riješeno je, bez brige. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:57, 8. travnja 2021. (CEST)

== [[Marija Nablocka]] ==
Poštovani Druidpepo: lijepo molim, pogledajte tri moje dorade članka &quot;Marija Nablocka&quot; – '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=5902882&amp;oldid=5895166&amp;diffmode=source IMDb]''' ([[:Kategorija:Filmski predlošci|ovdje su nam svi '''filmski predlošci''']]), '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=prev&amp;oldid=5902883&amp;diffmode=source kategorije]''' (uz naknadno dodani predložak '''&lt;nowiki&gt;{{GLAVNIRASPORED:Prezime, Ime}}&lt;/nowiki&gt;''' da bi se članak u svim kategorijama pojavljivao po prezimenu osobe) te '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Nablocka&amp;diff=next&amp;oldid=5902883&amp;diffmode=source zamjena općega infookvira &quot;Životopis&quot; infookvirom &quot;Filmski umjetnik&quot;, dorada uvodnog dijela članka i još neke sitnice]''' ([[:Kategorija:Filmski_infookviri|ovdje su nam svi filmski infookviri]]). Lijepo molim, pogledajte za informaciju i [[Wikipedija:Tipski članci/Životopisi]]. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 16:36, 19. lipnja 2021. (CEST)
: Poštovani Maestro Ivanković, hvala na ispravkama. Moram priznati da me kod izvedbenih umjetnika tj. glumaca/glumica na našoj Wikipediji uvijek smeta da im se nameće &quot;filmski infookvir&quot; ( a kad bome nema neki drugi adekvatni - npr izvedbeni infookvir), a onda još više poludim kad vidim da je neko samo skidao s IMDB i lupao filmove od tamo bez dubinskog istraživanja, pa ispada da ljudi nisu ništa drugo radili osim tih par filmova koje IMDB navodi - a to često nije sve i ima masu stranica na IMDB koje nisu povezane, npr. ima o istoj glumici i glumcu na više različitih stranica jer ih imenuju s djevojačkim ili muževim imenom ili pseudonimom, pa i to tamo kad stignem sređujem. Toga nažalost ima &quot;kod nas&quot; još uvijek podosta, tog copy -prevedi- pejstaj. Znam da nije lako istraživati, ali onda ne treba ni pisati Wikipediju.
:Što se tiče same &quot;Marije Nablocke&quot; radi se o mom brzopoteznom prijevodu sa slovenske Wikipedije koju sam tamo prvo uredio jer je bila sramotna i prekratka te bez poveznica, a sad spremam veliki članak o &quot;Mariji Nablockoj&quot; za našu Wikipediju (jer i ovo je samo za mene kratka notica o ovoj velikoj umjetnici), jer sam, pišući članak za slovensku wikipediju, našao hrpu materijala na ruskom, slovenačkom, hrvatskom i engleskom koji nigdje nisu povezani i tom nepovezanošću i svedenost na samo znanstvene članke u stručnim i profesijskim revijama ova danas nepoznata umjetnica ostaje i dalje neprepoznata iako je svojim radom i stvaralaštvom utjecala na rad ruskih, sovjetskih, slovenačkih hrvatskih i opće jugoslavenskih izvedbenih umjetnika i umjetnica sve do danas. Bez njezinog rada ni Gavella ne bi pisao o glumcu što je pisao i kako je radio, a ni Bojan Stupica (koji kod nas još nema stranicu - koju također priređujem!), a ni Mile Korun, Dušan Jovanović i mnogi drugi. Također spremam stranicu &quot;Izvedbene umjetnosti&quot; koja će malo pojasniti i srediti situaciju na našoj Wikipediji - nadam se. ;-)
:Svaka vaša konstruktivna primjedba ili ispravka je više nego dobrodošla i hvala na prepisci. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:50, 20. lipnja 2021. (CEST)

== [[Martin Semenčić]] ==
Poštovani Druidpepo: imate li za '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Martin_Semen%C4%8Di%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6565825&amp;diffmode=source ovu Vašu izmjenu]''' možda  kakav provjerljivi (online)-izvor? Srdačno, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 14:19, 13. siječnja 2023. (CET)

:Napisali ste da se film zove &quot;Kratki izlet&quot; (a zove se &quot;Meso&quot;) vjerojatno copypejstajući s gornjeg navođenja - samo to sam izmjenio. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 13. siječnja 2023. (CET)
:Sad vidim što me pitate. Odgovor je: Martina poznajem od kako se rodio, a datum i mjesto rođenja sam provjerio s njegovim ocem. Odgovor dva: nitko se tada, a ni sada nije rodio u Samoboru. Odgovor tri: http://www.altcine.com/person.php?id=8098
:Odgovor četiri: Martin je umro u Samoboru, gdje je u više navrata živio, a odnedavno i kupio kuću za sebe. 
:Sve skupa: nemam 'provjerljivi' online izvor, jer svi navode krivo, da se rodio u Samoboru, a datum, nažalost nije nigdje do sada bio naveden. Što predlažete? [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:47, 13. siječnja 2023. (CET)
::Zahvaljujem za odgovore i ispravke u članku. Ostavimo ovako kako jest pa kad se (... ako se) negdje pojave izvori s točnim navodima, unijet ćemo ih u članak. Osobno sam za članak rabio trenutačno dostupne online-izvore, ali teško je sve uskladiti po njima jer u javno objavljenim tekstovima, nažalost, ima neusklađenosti u podatcima. Srdačno, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 14:58, 13. siječnja 2023. (CET)
:Evo približno provjerljivog izvora: https://www.xxzmagazin.com/kad-je-polet-osisao-cupka-rodio-se-doni
:Ovo je tekst, koji je Martinov otac, Sven Semenčić, pisao. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:27, 13. siječnja 2023. (CET)

== [[Nacrt:Frano Vodopivec]] ==
Pozdrav! Stranica je premještena u nacrt kako bi bila dorađena u skladu sa [[WP:Pravila i smjernice|smjernicama i pravilima Wikipedije]]. Sve upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka. Preporučam pažljivo pročitati upute i smjernice na poveznicama. Za bolje razumijevanje ciljane forme članka preporučljivo je ugledati se na druge članke Wikipedije, poput [[:KT:Članak tjedna|Članaka tjedna]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:42, 8. srpnja 2026. (CEST)

:Molim da se u ovim prepiskama kolega malo preciznije izjasni. Pisati da je nešto umjetna inteligencija pisala a bez argumenata je neinteligentno. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:03, 13. srpnja 2026. (CEST)
:I kakav je ovo komentar: Frano Vodopivec (?,?) - to apsolutno ništa ne znači. [[Suradnik:Druidpepo|Druidpepo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Druidpepo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:05, 13. srpnja 2026. (CEST)
::Mislio sam da ćeš zbog &quot;staža&quot; na projektu moći prepoznati strukturu članka, oprosti. Svaki biografski članak počinje s: '''Ime''' (mjesto rođenja, datum rođenja – ev. mjesto smrti, datum smrti) je...
::Što se umjetne inteligencije tiče, pola teksta u odjeljku Životopis ne navodi izvore (kao ni gotovo cijeli odjeljak o nagradama), ali jedan od izvora koji se navode jest Grokipedia, koja ne samo da je fork Wikipedije (što je već izvor koji ne priznajemo), nego je i obrađena umjetnom inteligencijom. Stoga mogu jedino zaključiti da su podatci pored kojih ne stoji izvor potekli iz nekog ili svih od navedenih izvora, među ostalim i Grokipedije, a to ne može ostati objavljeno. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 11:56, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>48ukdmqphh1gtso3gtn00ayy2i6jyeo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pretvorba (transsupstancijacija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63051</id>
    <revision>
      <id>7520719</id>
      <parentid>7520339</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:26:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kreyzi808</username>
        <id>357547</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56090" sha1="mouz5b2xkjct7wkmzawjr2jm9yaoo2x" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:MHS Chrystus Eucharystyczny XVII wp.jpg|373x373px|mini|desno|''Euharistijski Krist'', XVII. st.]]
'''Pretvorba''' ili '''Transupstancijacija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''transsubstantiatio'', [[Grčki jezik|grč]]. ''μετουσίωσις'', [[Romanizacija grčkog jezika|rom]]. ''metousiosis'') je, prema učenju [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], „pretvorba cjelokupne tvari kruha u tvar [[Tijelo Kristovo|Kristova Tijela]] te cjelokupne tvari vina u tvar [[Krv Kristova|Kristove Krvi]]“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Katekizam Katoličke Crkve|publisher=Hrvatska biskupska konferencija|year=2016|isbn=978-953-241-383-0|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Točka 1376., stranica 385}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2023.|title=Tema 22: Euharistija (I)|url=https://opusdei.org/hr-hr/article/tema-22-euharistija-i/|url-status=live|access-date=11. srpnja 2026.|website=Opus Dei|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ta se promjena ostvaruje tijekom [[Euharistija|euharistijske molitve]] snagom Kristovih riječi i djelovanjem [[Duh Sveti|Duha Svetoga]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Katekizam Katoličke Crkve|publisher=Hrvatska biskupska konferencija|year=2016|isbn=978-953-241-383-0|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Točka 1353., str. 379}}&lt;/ref&gt; Međutim, vanjska obilježja kruha i vina, odnosno „euharistijske vrste“, ostaju nepromijenjena. U ovom nauku pojmovi „tvar“ i „pretvorba“ nisu vezani uz neku određenu [[Metafizika|metafizičku]] teoriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Katekizam Katoličke Crkve|publisher=Hrvatska biskupska konferencija|year=2016.|isbn=978-953-241-383-0|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Točka 1377., str. 385.}}&lt;/ref&gt;

Katolička Crkva uči da se u euharistijskoj žrtvi kruh i vino pretvaraju u Kristovo Tijelo i Krv.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Katekizam Katoličke Crkve|publisher=Hrvatska biskupska konferencija|year=2016.|isbn=978-953-241-383-0|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Točka 1374., str. 384.}}&lt;/ref&gt; Potvrda ovoga nauka o [[Stvarna Kristova prisutnost u euharistiji|Kristovoj stvarnoj prisutnosti u euharistij]]&lt;nowiki/&gt;i izražena je uporabom pojma „pretvorba“ na [[Četvrti lateranski sabor|Četvrtom lateranskom saboru]] 1215. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Denzinger|first=Heinrich|title=Zbirka sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu|last2=Hünermann|first2=Peter|publisher=Karitativni fond UPT|year=2002.|isbn=953-208-091-0|location=Đakovo, Hrvatska|pages=str. 224, br. 802}}&lt;/ref&gt; Kasnije su taj nauk osporavali pojedini reformatori 14. stoljeća, osobito [[John Wycliffe]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=|title=Wycliffe, John|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/wycliffe-john|url-status=live|access-date=2026-07-11|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;

Katolička Crkva uči da je način na koji se ta promjena događa otajstvo: „Znakovi kruha i vina postaju, na način koji nadilazi ljudsko razumijevanje, Kristovo Tijelo i Krv.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ratzinger|first=Joseph|title=Kompendij Katekizma Katoličke Crkve|publisher=Verbum|year=2006.|isbn=953-235-037-3|location=Split, Hrvatska|pages=Pitanje br. 283}}&lt;/ref&gt; 

U [[Luteranizam|luteranstvu]] se za stvarnu Kristovu prisutnost koristi nauk o [[sakramentalnom sjedinjenju]], prema kojem se primaju samo Kristovo Tijelo i Krv.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Konfesija {{!}} Vjerovanje Evangeličke crkve u Hrvatskoj|url=https://ecrh.hr/konfesija/|url-status=live|access-date=2026-07-11|website=Evangelička crkva u Hrvatskoj|publisher=Evangelička crkva u Hrvatskoj (ECRH)}}&lt;/ref&gt; U [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčkoj pravoslavnoj Crkvi]] ovaj se nauk razmatra pod nazivom ''metousiosis'', izrazom nastalim kao doslovni prijevod latinskog pojma ''transsubstantiatio'' u 17. stoljeću. U [[Pravoslavlje|pravoslavlju]] općenito [[Sveta otajstva|sveto otajstvo]] (sakrament) euharistije češće se opisuje drugim izrazima, poput „pretvorbe elemenata“ (''μεταστοιχείωσις, metastoicheiosis''), „preuređenja“ (''μεταρρύθμισις, metarrhythmisis'') ili jednostavno „promjene“ (''μεταβολή, metabole'').&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Midić|first=Ignatije|title=Pravoslavni katihizis|publisher=Odbor za versku nastavu Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke|year=2011.|isbn=978-86-17-17372-0|location=Beograd, Srbija|pages=Str. 45–48}}&lt;/ref&gt;

U [[Kalvinizam|reformiranoj tradiciji]] naučava se [[Gospodnja večera u reformiranoj teologiji|stvarna duhovna prisutnost]] Krista. To je stajalište prisutno i u [[Anglikanstvo|anglikanstvu]], osobito među pripadnicima [[Evangelizam|evangeličko-reformirane]] tradicije, dok drugi, uključujući pripadnike visokocrkvene tradicije, zastupaju vjerovanje u tjelesnu prisutnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Protestantizam|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/protestantizam|url-status=live|access-date=2026-07-11|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Apostolsko razdoblje ===
Novi zavjet ne koristi izraz pretvorba niti iznosi izričit nauk o pretvorbi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Biblija: Jeruzalemska Biblija|last2=Fućak|first2=Bonaventura|last3=Karih|first3=Jerko|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2001.|isbn=953-151-396-1|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Komentari uz Mt 26,26; Mk 14,22; Lk 22,19; 1 Kor 11,23-26}}&lt;/ref&gt; Ključni odlomci koji se navode kao temelj toga učenja jesu Isusove riječi na [[Posljednja večera|Posljednjoj večeri]] (zabilježene u [[Evanđelje po Mateju|Evanđeljima po Mateju]], [[Evanđelje po Marku|Marku]] i [[Evanđelje po Luki|Luki]]), gdje je rekao: „Ovo je tijelo moje“ i „Ovo je krv moja“, kao i predaja koju prenosi [[Sveti Pavao]] u [[Prva poslanica Korinćanima|Prvoj poslanici Korinćanima]] (1 Kor 11,23–26).&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Biblija: Jeruzalemska Biblija|last2=Fućak|first2=Bonaventura|last3=Karih|first3=Jerko|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2001.|isbn=953-151-396-1|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Komentari uz Mt 26,26; Mk 14,22; Lk 22,19; 1 Kor 11,23-26}}&lt;/ref&gt;

Izvještaji o Posljednjoj večeri opisuju obrok s kruhom i vinom uoči [[Isusovo razapinjanje|Isusova raspeća]], tijekom kojega on poistovjećuje kruh sa svojim tijelom, a kalež sa svojom krvlju te zapovijeda da se taj čin ponavlja njemu na spomen „dok on ne dođe“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Brown|first=Raymond E.|title=Uvod u Novi zavjet|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2008.|isbn=978-953-11-0407-4|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 520–525}}&lt;/ref&gt; Sredinom 1. stoljeća kršćani su redovito prakticirali zajedničko blagovanje kruha i ispijanje iz kaleža, a Pavlova predaja kruh i kalež tumači kao sudjelovanje u Isusovu tijelu i krvi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Brown|first=Raymond E.|title=Uvod u Novi zavjet|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2008.|isbn=978-953-11-0407-4|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 520–525}}&lt;/ref&gt;

Prema njemačkom crkvenom povjesničaru Volker Leppinu, „ontološko tumačenje“ pojavilo se tek kasnije, ali je postalo presudno za latinsku teologiju. Nauk o pretvorbi pružio je „filozofski izraz“ stvarnoj Kristovoj prisutnosti pod preobraženim prilikama kruha i vina.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Leppin|first=Volker|title=Die Reformatoren|publisher=Wenckstern|year=2016.|isbn=978-3534273348|location=Darmstadt, Njemačka|pages=Str. 88–92}}&lt;/ref&gt;

=== Patrističko razdoblje ===
Rani [[crkveni oci]] koristili su izrazito realističan jezik kada su govorili o euharistiji, ali su pokazivali ograničen interes za precizno definiranje načina Kristove prisutnosti, često ostavljajući samu narav promjene otajstvom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Patrologija|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1976.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 210–215}}&lt;/ref&gt; Osobito u razdoblju od oko 100. do 325. godine nauk o Gospodnjoj večeri ostao je „neodređen i nejasan“, pri čemu je rana Crkva veću važnost pridavala „dostojnom sudjelovanju“ nego logičkom definiranju, pa se smatra neprimjerenim na to razdoblje primjenjivati kasnije teološke teorije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Središnje istine kršćanske vjere: Povijest dogma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1994.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 145–148}}&lt;/ref&gt;

Američki teolog i pisac [[Gregg R. Allison]] opisuje [[Euharistijska teologija|euharistijsku teologiju]] rane Crkve kao razumijevanje „Gospodnje večere na različite načine“, razlikujući tako kasniji katolički nauk od raznolikih patrističkih pristupa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bihlmeyer|first=Karl|title=Povijest Crkve, svezak 1: Kršćanska starina|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1989.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 188–192}}&lt;/ref&gt;

Tijekom patrističkog razdoblja pojam „simbol“ obično se nije shvaćao kao puki znak, nego kao prisutnost u kojoj se sudjeluje. Stoga su crkveni oci mogli euharistiju nazivati i Kristovim tijelom i njegovim „likom“, „predslikom“ ili „simbolom“ bez ikakvog proturječja. Kasnije podjele na „realistička“ i „simbolistička“ tumačenja predstavljaju anakronističke kategorije nametnute tom [[Platonizam|platoničkom]] sakramentalnom svjetonazoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šarić|first=Ivan|title=Sakramenti spasenja: Dogmatsko-liturgijski priručnik|publisher=Teologija u Đakovu|year=1999.|isbn=953-6132-47-8|location=Đakovo, Hrvatska|pages=Str. 94–98}}&lt;/ref&gt;

==== Katolička tumačenja patrističkih navoda ====
&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;[[Didahe]]&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;, rani crkveni priručnik, navodi: „Neka nitko ne jede niti pije od vaše euharistije osim onih koji su kršteni u ime Gospodnje, jer ... ‘Ne dajte svetinje psima’.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Apostolski oci|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1978.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Didache, poglavlja 9 i 14}}&lt;/ref&gt; Britanski teolog [[John Norman Davidson Kelly|John Kelly]] ističe da &lt;nowiki&gt;''Didahe''&lt;/nowiki&gt; euharistiju naziva „žrtvom“ te opisuje kruh i vino kao „svetu“ duhovnu hranu i piće koji priopćuju besmrtni život.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bižaca|first=Nikola|title=Euharistija: Otajstvo vjere i dar života|publisher=Crkva u svijetu|year=2004.|isbn=953-6151-82-0|location=Split, Hrvatska|pages=Str. 42–45}}&lt;/ref&gt; Katolički teolozi to navode kao rani dokaz da su vjernici euharistiju shvaćali kao nešto više od samoga spomena.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Apostolski oci|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1978.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Didache, poglavlja 9 i 14}}&lt;/ref&gt;

[[Ignacije Antiohijski]], pišući oko 106. godine, izjavljuje: „Želim kruh Božji ... kruh života, koji je tijelo Isusa Krista ..., i želim piće Božje ... njegovu krv, koja je neraspadljiva ljubav i vječni život.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Apostolski oci|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1978.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Ignacije Antiohijski: Poslanica Rimljanima 7; Poslanica Smirnjanima 7}}&lt;/ref&gt; U svojoj [[Ignacijeva poslanica Smirnjanima|Poslanici Smirnjanima]] upozorava da se „krivovjerci“ „uzdržavaju od euharistije i molitve jer ne priznaju da je euharistija tijelo našega Spasitelja Isusa Krista“. Znanstvenici smatraju da je taj realizam služio kao razlikovno obilježje koje je kasnije katoličko učenje teološki razradilo.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Apostolski oci|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1978.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Ignacije Antiohijski: Poslanica Rimljanima 7; Poslanica Smirnjanima 7}}&lt;/ref&gt;

Oko 150. godine [[Justin Mučenik]] piše: „Ne primamo ovo kao običan kruh i obično piće, nego ... hrana koja je blagoslovljena molitvom njegove riječi i od koje se naše tijelo i krv preobrazbom hrane, jest tijelo i krv onoga Isusa koji je postao tijelom.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Justin Mučenik|first=Sveti|title=Apologije|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2012.|isbn=978-953-11-0691-7|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Prva apologija, poglavlje 66 (Euharistija)}}&lt;/ref&gt; Kelly i [[Everett Ferguson]] ističu Justinovo razlikovanje između „obične“ hrane i posvećenih darova. Katolički autori smatraju da je skolastički nauk o pretvorbi kasnije objasnio taj naslijeđeni realizam.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Justin Mučenik|first=Sveti|title=Apologije|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2012.|isbn=978-953-11-0691-7|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Prva apologija, poglavlje 66 (Euharistija)}}&lt;/ref&gt;

[[Klement Aleksandrijski]] (oko 150. – oko 215.) i [[Tertulijan]] (oko 200.) obojica koriste izraze poput „simbol“ i „slika“ za euharistiju, premda se među znanstvenicima vodi rasprava isključuje li to stvarnu prisutnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Patrologija|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1976.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 340–345}}&lt;/ref&gt; Kelly i Ferguson napominju da Klement vino naziva „mističnim simbolom“ Kristove krvi, ali također govori o euharistijskom vinu kao sjedinjenju Logosa s materijalnom tvari koje posvećuje tijelo i dušu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bižaca|first=Nikola|title=Euharistija: Otajstvo vjere i dar života|publisher=Crkva u svijetu|year=2004.|isbn=953-6151-82-0|location=Split, Hrvatska|pages=Str. 58–62}}&lt;/ref&gt; U antičkom simboličkom realizmu „slika“ i „simbol“ uprisutnjuju ono što označavaju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šarić|first=Ivan|title=Sakramenti spasenja: Dogmatsko-liturgijski priručnik|publisher=Teologija u Đakovu|year=1999.|isbn=953-6132-47-8|location=Đakovo, Hrvatska|pages=Str. 95–97}}&lt;/ref&gt; Stoga katolički teolozi njihovu simboličku terminologiju tumače kao participativni realizam koji je u skladu s kasnijim naukom o pretvorbi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Središnje istine kršćanske vjere: Povijest dogma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1994.|location=Zagreb, Hrvatska}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Eucharistic bread.jpg|mini|Freska iz 3. stoljeća u [[Kalistove katakombe|Kalistovim katakombama]], koju [[Joseph Wilpert]] tumači kao prikaz Kristova čuda umnažanja kruhova i riba, što simbolizira Euharistiju, te pokojnika koji postiže vječno blaženstvo zahvaljujući sudjelovanju u Euharistiji.]]
[[Irenej Lionski|Irenej]] u djelu &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;[[Protiv jeresi|Protiv hereza]]&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; (5.2.3) piše da „pomiješani kalež i pripravljeni kruh primaju Riječ Božju“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Irenej Lionski|first=Sveti|title=Protiv krivovjerja|publisher=Verbum|year=2021.|isbn=978-953-235-748-6|location=Split, Hrvatska|pages=Knjiga V, poglavlje 2, odlomak 3}}&lt;/ref&gt; U istom odlomku Irenej citira [[Poslanica Efežanima|Poslanicu Efežanima]] 5:30, uključujući dulju tekstualnu inačicu: „jer smo udovi njegova tijela, njegova mesa i njegovih kostiju“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Irenej Lionski|first=Sveti|title=Protiv krivovjerja|publisher=Verbum|year=2021.|isbn=978-953-235-748-6|location=Split, Hrvatska|pages=Knjiga V, poglavlje 2, odlomak 3}}&lt;/ref&gt; Sporni grčki izraz glasi „prima Riječ/riječi Božje“. Svećenik [[William Jurgens|William A. Jurgens]] smatra da Irenejev nauk o euharistiji „više upućuje na način razmišljanja sličan impanaciji nego na kasniju pretvorbu“, ističući da Irenej ne objašnjava kako je Krist prisutan u euharistijskim prilikama.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Jurgens|first=W. A.|title=The faith of the early fathers: Vol. 1|publisher=Liturgical Press|year=1970.|isbn=978-0-8146-0432-8|location=Collegeville, Pennsylvania|pages=Str. 104}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bižaca|first=Nikola|title=Euharistija: Otajstvo vjere i dar života|publisher=Crkva u svijetu|year=2004.|isbn=953-6151-82-0|location=Split, Hrvatska|pages=Str. 48–52}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tomu, [[Bradley Green]] smatra da je „u svjetlu kasnijeg zapadnog razvoja primjereno prepoznati naznaku pretvorbe kod Ireneja“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Green|first=B. G.|title=Shapers of Christian orthodoxy: Engaging with early and medieval theologians|publisher=IVP Academic|year=2010.|isbn=978-0-8308-3886-8|location=Downers Grove, Illinois|pages=Str. 53–55}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šagi-Bunić|first=Tomislav Janko|title=Patrologija|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1976.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 264–268}}&lt;/ref&gt;

&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;[[Apostolic Constitutions|Apostolske konstitucije]]&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; (sastavljene oko 380. godine) propisuju: „Neka biskup predaje prinos govoreći: Tijelo Kristovo; a onaj koji prima neka odgovori: Amen.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ivančić|first=Tomislav|title=Sakramenti općenito i sakramenti inicijacije|publisher=Teovizija|year=1997.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 112–115}}&lt;/ref&gt; Kelly smješta ovu formulu u istočnu tradiciju 4. stoljeća koja govori o „promjeni“ (''metabolē'') ili „pretvorbi elemenata“ (''metastoicheiōsis'') u Kristovo tijelo i krv.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Kelly|first=J. N. D.|title=Early Christian Doctrines|publisher=Continuum|year=2000.|isbn=978-0-8264-5252-8|location=London, Ujedinjeno Kraljevstvo|pages=Str. 440–444}}&lt;/ref&gt; Katolički teolozi to navode kao dokaz da se stvarna pretvorba podrazumijevala.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ivančić|first=Tomislav|title=Sakramenti općenito i sakramenti inicijacije|publisher=Teovizija|year=1997.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 112–115}}&lt;/ref&gt;

[[Sveti Ambrozije|Ambrozije Milanski]] naučavao je doslovnu promjenu euharistijskih prilika: „Ovaj je kruh kruh prije riječi sakramenata. Kada se doda posveta, od kruha postaje Kristovo tijelo.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ambrozije Milanski|first=Sveti|title=O otajstvima ; O sakramentima|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=2014.|isbn=978-953-11-0814-0|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Knjiga IV, poglavlje 4, odlomak 14}}&lt;/ref&gt; Kelly i američki teolog [[James Papandrea]] opisuju Ambrozija kao zapadnog predstavnika jezika „pretvorbe“, uključujući njegovo inzistiranje da posvetne riječi „mijenjaju prilike elemenata“. Katolički znanstvenici u tome vide patrističku prethodnicu kasnijeg nauka o transupstancijaciji.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Papandrea|first=James L.|title=Reading the Church Fathers: A History of the Early Church and the Development of Doctrine|publisher=Sophia Institute Press|year=2022.|isbn=978-1-64413-596-9|location=Nashua, New Hampshire|pages=Str. 215–218}}&lt;/ref&gt;

[[Ćiril Jeruzalemski]] potiče vjernike da vjeruju Kristovim riječima da su euharistijski darovi „promijenjeni“ unatoč njihovim vanjskim obilježjima, dok [[Grgur iz Nise]] i [[Ivan Zlatousti]] govore o kruhu i vinu kao o darovima koji su „pretvoreni“ i „preoblikovani“. Katolička teologija taj zajednički rječnik smatra ranim izrazom nauka o promjeni koji je kasnije dobio naziv „pretvorba“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Šarić|first=Ivan|title=Sakramenti spasenja: Dogmatsko-liturgijski priručnik|publisher=Teologija u Đakovu|year=1999.|isbn=953-6132-47-8|location=Đakovo, Hrvatska|pages=Str. 102–106}}&lt;/ref&gt;

[[Sveti Augustin|Augustin]] je tvrdio da kruh posvećen u euharistiji „postaje“ Kristovo tijelo: „Vjernici znaju o čemu govorim; oni prepoznaju Krista u lomljenju kruha. Nije svaki kruh, nego onaj koji prima Kristov blagoslov, taj koji postaje Kristovo tijelo.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aurelije Augustin|first=Sveti|title=Govori: (Sermones) – Izbor|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1990.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 210–214}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome što Augustin često koristi izraze poput „znak“ i „simbol“, Kelly i Ferguson smatraju da je prihvaćao realizam svojega vremena, razlikujući vidljivi sakramentalni znak od nevidljivoga dara. Katolički tumači stoga njegov stav smatraju uskladivim s kasnijim naukom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ferguson|first=Everett|title=Backgrounds of Early Christianity|publisher=William B. Eerdmans Publishing Company|year=2003.|isbn=978-0-8028-2221-5|location=Grand Rapids, Michigan|pages=Str. 572–575}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Codex Bruchsal 1 28r.jpg|mini|317x317px|[[Posljednja večera]] (gornja slika) i pripremno pranje nogu (donja slika) u rukopisu iz 1220. godine u Državnoj knjižnici Baden, [[Karlsruhe]], Njemačka.]]
Nauk o pretvorbi u njegovu tehničkom smislu smatra se kasnim razvojem [[Catholic theology|katoličke teologije]]. Sam je pojam nastao u srednjovjekovnoj latinskoj teologiji, dobio je službeni koncilski izraz na [[Četvrti lateranski sabor|Četvrtom lateranskom saboru]] (1215.), a svoju je cjelovitu skolastičku razradu pronašao u djelu ''[[Teološka suma|Summa theologiae]] (''Teološka suma'')'' [[Toma Akvinski|Tome Akvinskoga]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Središnje istine kršćanske vjere: Povijest dogma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1994.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 178–182}}&lt;/ref&gt;

Pretvorba je euharistijski nauk koji promjenu kruha i vina u tijelo i krv uskrsloga Krista objašnjava kao promjenu „tvari“, dok „nesreće“ (vanjska obilježja ili pojavnosti) ostaju nepromijenjeni.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bižaca|first=Nikola|title=Euharistija: Otajstvo vjere i dar života|publisher=Crkva u svijetu|year=2004.|isbn=953-6151-82-0|location=Split, Hrvatska|pages=Str. 142–146}}&lt;/ref&gt;

[[Pashazije Radbert|Paskazije Radbert]] (oko 785. – 865.) bio je karolinški teolog i opat samostana [[Corbie Abbey|Corbie]]. Njegovo najpoznatije i najutjecajnije djelo jest rasprava o naravi euharistije pod naslovom ''De Corpore et Sanguine Domini'' (O Tijelu i Krvi Gospodnjoj), napisana oko 831. godine. U njoj se Paskazije slaže s [[Sveti Ambrozije|Ambrozijem]] tvrdeći da euharistija sadržava pravo, povijesno tijelo Isusa Krista. Prema njegovu mišljenju, Bog je sama istina, pa stoga njegove riječi i djela moraju biti istiniti.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Padovese|first=Luigi|title=Povijest teologije. Svezak I: Od početaka do Anselma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1999.|isbn=953-151-249-3|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 312–316}}&lt;/ref&gt; Kristove riječi na Posljednjoj večeri, da su kruh i vino njegovo tijelo i krv, treba shvatiti doslovno. Paskazije stoga vjeruje da se u euharistiji doista događa promjena supstancije kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Samo ako je euharistija stvarno Kristovo tijelo i krv, kršćanin može biti siguran u njezinu spasenjsku vrijednost.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Padovese|first=Luigi|title=Povijest teologije. Svezak I: Od početaka do Anselma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1999.|isbn=953-151-249-3|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 312–316}}&lt;/ref&gt;

U 11. stoljeću [[Berengar od Toursa|Berengar iz Toursa]] izazvao je protivljenje kada je zanijekao da je za objašnjenje stvarne Kristove prisutnosti potrebna bilo kakva materijalna promjena euharistijskih elemenata. Njegovo stajalište nikada nije bilo potpuno suprotstavljeno stajalištu njegovih protivnika, a vjerojatno nikada nije ni bio izopćen. Međutim, rasprave koje je potaknuo ([[Sterkoranizam]]) prisilile su teologe da jasnije definiraju nauk o euharistiji.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Središnje istine kršćanske vjere: Povijest dogma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1994.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 174–177}}&lt;/ref&gt;

Najranija poznata uporaba izraza ''pretvorbe'' za opis promjene kruha i vina u Kristovo tijelo i krv u euharistiji pripisuje se [[:sh:Hildebert_de_Lavardin|Hildebertu de Lavardinu]], nadbiskupu Toursa, krajem 11. stoljeća. Do kraja 12. stoljeća taj je izraz već bio u širokoj uporabi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rebić|first=Adalbert|title=Središnje istine kršćanske vjere: Povijest dogma|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1994.|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Str. 174–177}}&lt;/ref&gt;

[[Četvrti lateranski sabor]] 1215. godine govorio je o kruhu i vinu kao o darovima koji su „transsupstancijatizirani“ u Kristovo tijelo i krv: „Njegovo tijelo i krv uistinu su sadržani u sakramentu oltara pod prilikama kruha i vina, pri čemu su kruh i vino Božjom snagom transupstancirani u njegovo tijelo i krv.“&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Denzinger|first=Heinrich|title=Zbirka sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu|publisher=Ustraba|year=2002.|isbn=953-98316-0-1|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Br. 802}}&lt;/ref&gt; Katolički znanstvenici i klerici ističu da postoje brojni izvještaji o [[Euharistijsko čudo|euharistijskim čudima]] iz toga razdoblja, a barem je jedno takvo izvješće bilo predmetom rasprave na samom saboru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Denzinger|first=Heinrich|title=Zbirka sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu|publisher=Ustraba|year=2002.|isbn=953-98316-0-1|location=Zagreb, Hrvatska|pages=Br. 802}}&lt;/ref&gt;

Tek je kasnije, tijekom 13. stoljeća, [[Aristotel|aristotelovska]] [[metafizika]] postala općeprihvaćena te je razvijena filozofska razrada nauka u skladu s tom metafizikom. Njezinu je klasičnu formulaciju dao [[Toma Akvinski]], a dalje su je razvijali i drugi srednjovjekovni katolički teolozi, među kojima [[Robert Grosseteste]], [[Egidije Rimski]], [[Ivan Duns Škot]] i [[William Occam|Williame Ockhamski]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bižaca|first=Nikola|title=Euharistija: Otajstvo vjere i dar života|publisher=Crkva u svijetu|year=2004.|isbn=953-6151-82-0|location=Split, Hrvatska|pages=Str. 142–148}}&lt;/ref&gt;

=== Reformacija ===
Tijekom [[Reformacija|protestantske reformacije]] nauk o pretvorbi bio je oštro kritiziran kao aristotelovska „pseudofilozofija“ uvedena u kršćansko učenje te je odbacivan u korist [[Martin Luther|Martin Lutherove]] nauke o [[sakramentalnom sjedinjenju]] ili, prema [[Ulrich Zwingli|Huldrychu Zwingliju]], u korist shvaćanja euharistije kao spomena.
[[Datoteka:De-captivitate-Babylonica.jpg|mini|396x396px|Naslovna stranica djela [[Martin Luther|Martina Luthera]] ''[[De Captivitate Babylonica Ecclesiae]]'' (O babilonskom sužanjstvu Crkve).]]
U razdoblju reformacije nauk o pretvorbi postao je predmetom velikih prijepora. Martin Luther je smatrao: „Ne treba vjerovati u nauk o pretvorbi, nego jednostavno da je Krist doista prisutan u euharistiji.“ U djelu ''[[O babilonskom ropstvu Crkve|O babilonskom sužanjstvu Crkve]]'' (objavljenom 6. listopada 1520.) Luther piše:

„Stoga je apsurdno i dosad neviđeno igranje riječima razumjeti ‘kruh’ kao ‘oblik ili nesreće kruha’, a ‘vino’ kao ‘oblik ili nesreće vina’. Zašto se onda sve druge stvari ne bi također razumjele kao njihovi oblici ili nesreće? Čak i kad bi se to moglo primijeniti na sve druge stvari, ipak ne bi bilo ispravno tako osakaćivati Božje riječi i proizvoljno im oduzimati značenje. Osim toga, Crkva je imala pravu vjeru više od dvanaest stotina godina, tijekom kojih sveti oci nijednom nisu spomenuli tu pretvorbu– svakako čudnu riječ za još čudniju ideju – sve dok se u posljednjih tristo godina u Crkvi nije proširila Aristotelova pseudo-filozofija. Tijekom tih stoljeća pogrešno su definirane i druge stvari, primjerice da božanska bit nije ni rođena ni rađa, da je duša supstancijalni oblik ljudskog tijela i slično, tvrdnje koje su izrečene bez razuma i smisla, kako i sam kardinal iz Cambraija priznaje.“

U svom djelu ''Ispovijest o Kristovoj večeri'' (1528.) Luther piše:

„Zašto onda ne bismo još više rekli u Gospodnjoj večeri: ‘Ovo je moje tijelo’, iako su kruh i tijelo dvije različite tvari, a riječ ‘ovo’ označava kruh? Ovdje je također došlo do sjedinjenja dviju vrsta stvarnosti, koje nazivam ‘sakramentalnim sjedinjenjem’, jer nam se Kristovo tijelo i kruh daju kao sakrament. To nije prirodno ni osobno sjedinjenje, kao što je slučaj s Bogom i Kristom. To je također možda drugačije sjedinjenje od onoga koje golub ima s Duhom Svetim ili plamen s anđelom, ali je zasigurno sakramentalno sjedinjenje.“

Ono što je Luther nazvao „sakramentalnim sjedinjenjem“ često se, od strane ne-luterana, pogrešno naziva „[[Konsupstancijacija|konzupstancijacijom]]“. U djelu ''O babilonskom sužanjstvu'' Luther je zastupao vjeru u stvarnu Kristovu prisutnost te je u traktatu iz 1523. ''Klanjanje sakramentu'' branio štovanje Kristova tijela i krvi u euharistiji.

U Engleskoj su Šest članaka iz 1539. propisivali smrtnu kaznu za one koji bi nijekali transupstancijaciju. To je promijenjeno za vrijeme [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] U T[[Trideset devet članaka|rideset i devet članaka]] iz 1563. godine [[Engleska crkva|Engleska Crkva]] izjavljuje: „Pretvorba (odnosno promjena tvari kruha i vina) u Gospodnjoj večeri ne može se dokazati Svetim pismom, nego je suprotna jasnim riječima Pisma, razara narav sakramenta i dovela je do mnogih praznovjerja.“ [[Rekuzanti|Zakoni protiv]] sudjelovanja u katoličkom bogoslužju bili su na snazi sve do 1791. godine.

Tijekom razdoblja od oko stoljeća i pol – od 1672. do 1828. – pretvorba je imala važnu, ali negativnu ulogu u britanskom političkom i društvenom životu. Prema [[Test Acts|Test Actu]], obnašanje bilo koje javne službe bilo je uvjetovano izričitim odricanjem od transupstancijacije. Svaki kandidat morao je izgovoriti zakonsku formulaciju: „Ja, N, izjavljujem da vjerujem kako ne postoji nikakva pretvorba u sakramentu Gospodnje večere, niti u elementima [[Sakrament|kruha i vina]], u ili nakon njihova posvećenja od strane bilo koje osobe.“

==== Tridentski sabor ====
Godine 1551. [[Tridentski sabor]] proglasio je nauk o pretvorbi [[Dogma|dogmom]] vjere te izjavio da se „posvećenjem kruha i vina događa promjena čitave tvari kruha u tvar tijela Krista, našega Gospodina, i čitave tvari vina u tvar njegove krvi. Tu je promjenu sveta Katolička Crkva prikladno i ispravno nazvala pretvorbom.“

Na svojoj 13. sjednici, zaključenoj 11. listopada 1551., sabor je definirao pretvorbu kao „ono čudesno i jedinstveno preobraženje čitave tvari kruha u Tijelo i čitave tvari vina u Krv, pri čemu ostaju samo prilike kruha i vina, a tu promjenu Katolička Crkva s pravom naziva pretvorbom“.

Sabor je službeno odobrio uporabu toga izraza kako bi se izrazio nauk Katoličke Crkve o promjeni kruha i vina u Kristovo tijelo i krv u euharistiji. Cilj je bio zaštititi nauk o Kristovoj stvarnoj prisutnosti kao doslovnoj istini, istodobno naglašavajući da se vanjska obilježja kruha i vina ne mijenjaju.

Međutim, sabor nije nametnuo aristotelovsku teoriju tvari i nesreća. Govorio je samo o „prilikama“ (vanjskim pojavnostima), a ne o filozofskom pojmu „nesreća“. Isto tako, pojam „tvar“ bio je u crkvenoj uporabi stoljećima prije nego što je aristotelovska filozofija prihvaćena na Zapadu. To se može vidjeti već u [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskom vjerovanju]], koje govori da Krist ima istu bit odnosno istu tvar kao i [[Bog Otac|Otac]].

=== Od Drugoga vatikanskog sabora ===
[[Datoteka:Cathedral Fribourg vitrail Eucharistie 01.jpg|mini|362x362px|Monstranca s prozirnom hostijom (detalj iz euharistijskog prozora J. Mehoffera u katedrali sv. Nikole u [[Fribourg|Fribourgu]], Švicarska).]]
[[Katekizam|Katekizam Katoličke Crkve]] na dva mjesta iznosi crkveni nauk o pretvorbi.

Najprije ponavlja sažetak katoličke vjere koji je dao Tridentski sabor o „promjeni kruha i vina u Kristovo tijelo i krv“, po kojoj „Krist postaje prisutan u ovom sakramentu“, te o vjeri „u djelotvornost Kristove riječi i djelovanje Duha Svetoga koji ostvaruju tu promjenu“:

„Posvećenjem kruha i vina događa se promjena čitave tvari kruha u tvar tijela Krista, našega Gospodina, i čitave tvari vina u tvar njegove krvi. Tu je promjenu sveta Katolička Crkva prikladno i ispravno nazvala pretvorbom.“

Kao dio vlastitog sažetka nauka o sakramentu euharistije, Katekizam navodi:

„Posvećenjem se ostvaruje pretvorba kruha i vina u Kristovo Tijelo i Krv. Pod posvećenim prilikama kruha i vina sam je Krist, živ i proslavljen, prisutan na istinit, stvaran i bitan način: svojim Tijelom i Krvlju, zajedno sa svojom dušom i svojim božanstvom.“

Nauk Crkve iznesen je i u ''Kompendiju Katekizma Katoličke Crkve'' u obliku pitanja i odgovora:

„283. Što znači ''pretvorba''? 

Pretvorba označava promjenu čitave tvari kruha u tvar Kristova Tijela i čitave tvari vina u tvar njegove Krvi. Ta se promjena ostvaruje tijekom euharistijske molitve snagom Kristove riječi i djelovanjem Duha Svetoga. Međutim, vanjska obilježja kruha i vina, odnosno „euharistijske prilike“, ostaju nepromijenjena.&quot;

Anglikansko-rimokatoličko zajedničko pripremno povjerenstvo izjavilo je 1971. godine u svojoj zajedničkoj izjavi o euharistijskom nauku:

„Izraz pretvorba uobičajeno se koristi u Rimokatoličkoj Crkvi kako bi označio da Bog, djelujući u euharistiji, ostvaruje promjenu unutarnje stvarnosti euharistijskih elemenata.“

=== Poznavanje i prihvaćanje nauka među katolicima ===
Istraživanje koje je 2008. godine proveo CARA (Center for Applied Research in the Apostolate) pri [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] među katolicima u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo je da je 57% ispitanika vjerovalo da je Isus Krist stvarno prisutan u euharistiji, dok je gotovo 43% smatralo da su kruh i vino simboli Isusa. Među onima koji su prisustvovali misi jednom tjedno ili češće, 91% vjerovalo je u stvarnu prisutnost. Taj je udio iznosio 65% među onima koji su na misu dolazili barem jednom mjesečno te 40% među onima koji su prisustvovali samo nekoliko puta godišnje.

Među katolicima koji su na misu dolazili najmanje jednom mjesečno, u stvarnu prisutnost vjerovalo je 86% katolika iz razdoblja prije Drugoga vatikanskog sabora, 74% katolika iz vremena Sabora, 75% katolika iz razdoblja nakon Sabora te 85% pripadnika milenijske generacije.

Prema izvješću istraživačkog centra Pew Research Center iz 2019. godine, 69% katolika u Sjedinjenim Američkim Državama vjerovalo je da su u euharistiji kruh i vino „simboli tijela i krvi Isusa Krista“, dok je samo 31% vjerovalo da tijekom katoličke mise kruh i vino doista postaju tijelo i krv Isusa Krista.

Od onih koji su prihvaćali potonje stajalište, većina (28% svih američkih katolika) izjavila je da zna kako je to službeni nauk Crkve, dok je preostalih 3% reklo da to nisu znali. Među 69% ispitanika koji su smatrali da su kruh i vino simboli, gotovo dvije trećine (43% svih katolika) vjerovalo je da upravo to Crkva naučava, dok je 22% izjavilo da tako vjeruje unatoč tome što zna da Crkva naučava da kruh i vino postaju Kristovo tijelo i krv.

Među katolicima koji su prisustvovali misi barem jednom tjedno, skupini koju je istraživanje označilo kao najprakticirajuću, 63% prihvaćalo je da kruh i vino doista postaju Kristovo tijelo i krv. Preostalih 37% smatralo je kruh i vino simbolima; od njih većina (23% svih redovitih polaznika mise) nije znala da Crkva naučava stvarnu promjenu euharistijskih darova, dok je preostalih 14% svjesno odbacivalo taj nauk.

Izvješće centra Pew predstavilo je shvaćanje prema kojem su kruh i vino „simboli tijela i krvi Isusa Krista“ kao suprotno vjerovanju da tijekom mise kruh i vino „doista postaju tijelo i krv Isusa Krista“. Međutim, sama Katolička Crkva govori o kruhu i vinu istodobno kao o „znakovima“ i kao o stvarnostima koje postaju Kristovo tijelo i krv: „znakovi kruha i vina postaju, na način koji nadilazi razumijevanje, Tijelo i Krv Kristovu“.

Komentirajući izvješće centra Pew, Greg Erlandson upozorio je na razliku između formulacije korištene u istraživanju CARA-e i one korištene u istraživanju Pewa. U istraživanju CARA-e ispitanici su birali između tvrdnji „Isus Krist stvarno je prisutan u kruhu i vinu euharistije“ i „kruh i vino simboli su Isusa, ali Isus nije stvarno prisutan“. U istraživanju Pewa izbor je bio između tvrdnji da „tijekom katoličke mise kruh i vino doista postaju tijelo i krv Isusa“ te da su „simboli tijela i krvi Isusa Krista“.

Erlandson navodi zapažanje Marka Graya da riječ „doista“ može ostaviti dojam da je riječ o promjeni koju bi bilo moguće analizirati pod mikroskopom ili empirijski promatrati, dok Crkva naučava da se pri posvećenju mijenja „tvar“ kruha i vina, dok njihove vanjske pojavnosti ostaju iste. Erlandson zaključuje da mnogi katolici možda ne mogu precizno objasniti pojam „stvarne prisutnosti“, a izraz „pretvorba“ može im biti nepoznat, no njihovo poštovanje i način ophođenja prema euharistiji pokazuju da je ne smatraju pukim simbolom.

== Teologija ==

=== Katolička Crkva ===
[[Datoteka:Disputa del Sacramento (Rafael).jpg|mini|„Rasprava o Presvetom sakramentu” u [[Vatikan|Vatikanu]] ([[Rafael]], 1509.–1510.) prikazuje teologe koji raspravljaju o transupstancijaciji, uključujući četiri [[Crkveni naučitelj|crkvena naučitelja]], dok su [[Grgur I.|papa Grgur I.]] i [[Sveti Jeronim|Jeronim]] smješteni lijevo od oltara, a [[Sveti Augustin|Augustin]] i [[Sveti Ambrozije|Ambrozije]] desno, zajedno s [[Julije II.|papom Julijem II.]], [[Siksto IV.|papom Sikstom IV.]], [[Girolamo Savonarola|Girolamo Savonarolom]] i pjesnikom [[Dante Alighieri|Danteom Alighierijem]].]]
Premda se katolički nauk o pretvorbi u euharistiji može tumačiti pomoću aristotelovske razlike između [[Supstancija|tvari i]] [[Supstancija|nesreća]], katolički teolozi općenito smatraju da Crkva pojmove „tvar“ i „nesreća“ ne koristi u njihovu strogo filozofskom značenju, nego u njihovu općem i uobičajenom smislu, kakav su imali stoljećima prije. Dogma o pretvorbi ne vezuje se ni uz jednu određenu filozofsku teoriju.

Takvo je stajalište prihvaćao i luteranski teolog [[:sr:Јарослав_Пеликан|Jaroslav Pelikan]], koji je isticao da uporaba pojma „tvar“ u raspravama o euharistijskoj prisutnosti prethodi ponovnom otkrivanju Aristotelove filozofije na Zapadu. Prema njemu, čak se i izraz „pretvorba“ u 12. stoljeću koristio u netehničkom značenju. To podupire tvrdnju da nauk o pretvorbi, kako je oblikovan na [[Četvrti lateranski sabor|Četvrtom lateranskom]] i [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]], nije nužno proglasio aristotelovsku filozofiju sastavnim dijelom kršćanskoga nauka.

Stajalište da je razlikovanje između tvari i nesreća neovisno o pojedinoj filozofskoj teoriji izraženo je i na sljedeći način: razlika između tvari i nesreća stvarna je, a ne samo zamišljena. Kod ljudske osobe, primjerice, postoji stvarna razlika između same osobe i njezinih promjenjivih obilježja. Iako je pojam tvari i nesreće nastao u aristotelovskoj filozofiji, samo razlikovanje nije ovisno o filozofskom ili znanstvenom razvoju.

Pod pojmom „tvar“ misli se na ono što neka stvar jest sama po sebi. Primjerice, šešir ima određeni oblik, boju, veličinu i teksturu, ali nijedno od tih obilježja nije sam šešir. Sam predmet („tvar“) posjeduje ta obilježja, ali nije istovjetan s njima. Dok su obilježja dostupna osjetilima, sama tvar nije.

Filozofski izraz „nesreća“ ne pojavljuje se u nauku Tridentskoga sabora o pretvorbi, koji prenosi i [[Katekizam|Katekizam Katoličke Crkve]]. Umjesto toga, sabor koristi izraz „prilike“ za ono što razlikuje od tvari kruha i vina.

Tridentski sabor sažima katoličku vjeru sljedećim riječima:

„Budući da je Krist, naš Otkupitelj, rekao da je ono što je prinosio pod prilikama kruha doista njegovo tijelo, Crkva je uvijek vjerovala, a ovaj sveti sabor ponovno izjavljuje, da se posvećenjem kruha i vina događa promjena čitave tvari kruha u tvar tijela Krista, našega Gospodina, i čitave tvari vina u tvar njegove krvi. Tu je promjenu sveta Katolička Crkva prikladno i ispravno nazvala pretvorbom.“

Katekizam Katoličke Crkve također navodi Tridentski sabor govoreći o načinu [[Stvarna Kristova prisutnost u euharistiji|Kristove stvarne prisutnosti u euharistiji]]:

„U presvetom sakramentu euharistije uistinu, stvarno i bitno sadržani su tijelo i krv, zajedno s dušom i božanstvom našega Gospodina Isusa Krista, pa stoga i cijeli Krist. Ta se prisutnost naziva ‘stvarnom’, ne zato što druge vrste prisutnosti ne bi bile stvarne, nego zato što je to prisutnost u punom smislu riječi: bitna prisutnost po kojoj se Krist, Bog i čovjek, potpuno i cjelovito uprisutnjuje.“

Katolička Crkva naučava da se ista promjena tvari kruha i vina koja se dogodila na Posljednjoj večeri nastavlja događati i tijekom posvećenja euharistije kada svećenik, djelujući ''in persona Christi'' („u osobi Krista“), izgovara riječi: „Ovo je moje tijelo“ i „Ovo je moja krv“.

Budući da je Krist uskrsnuo od mrtvih i živi, Crkva naučava da nakon pretvorbe nije prisutno samo njegovo tijelo, nego cijeli Krist – tijelo i krv, duša i božanstvo. Isto vrijedi i za vino koje postaje Kristova krv. Taj se nauk naziva naukom o istodobnoj prisutnosti (''[[Konkomitantnost|concomitantia]]'').

U skladu s dogmom da je Krist stvarno, istinski i bitno prisutan pod prilikama kruha i vina te da ostaje prisutan sve dok te prilike postoje, Katolička Crkva čuva posvećene hostije, obično u [[Tabernakul|svetohraništu]], kako bi se sveta pričest mogla podijeliti bolesnima i umirućima.

U raspravama između katolika i protestanata tijekom 16. stoljeća Tridentski sabor izrekao je anatemu svakome tko niječe da su u euharistiji 

„uistinu, stvarno i bitno sadržani tijelo i krv zajedno s dušom i božanstvom našega Gospodina Isusa Krista“ ili tko tvrdi da Krist u euharistiji postoji samo kao znak ili slika. Isto tako, anatema je izrečena onima koji tvrde da tvar kruha i vina ostaje zajedno s Kristovim tijelom i krvlju te niječu „onu čudesnu i jedinstvenu promjenu čitave tvari kruha u Tijelo i čitave tvari vina u Krv, pri čemu ostaju samo prilike kruha i vina“.

Katolička Crkva tvrdi da posvećeni kruh i vino nisu samo simboli Kristova tijela i krvi, nego da jesu Kristovo tijelo i krv. Istodobno naučava da, premda kruh i vino potpuno prestaju biti kruh i vino, njihove vanjske pojavnosti ostaju nepromijenjene. Okus, izgled i druga osjetilna obilježja ostaju ista. Ako se, međutim, te pojavnosti unište, primjerice ako se hostija raspadne u prah ili vino pretvori u ocat, Kristova prisutnost više ne ostaje.

Bitni znakovi sakramenta euharistije jesu kruh od pšenice i vino od grožđa. Nad njima se zaziva blagoslov Duha Svetoga, a svećenik izgovara Kristove riječi s Posljednje večere: „Ovo je moje tijelo koje će se za vas predati. Ovo je kalež moje krvi...“ Kada ti znakovi prestanu postojati, prestaje i sakrament.

Prema katoličkom nauku, cijeli Krist - tijelo i krv, duša i božanstvo – stvarno je, istinski i bitno prisutan pod svakom od euharistijskih prilika. Međutim, nije prisutan na način na koji se neko tijelo nalazi na određenom mjestu i ne premješta se kada se premješta sakrament. Njegova se prisutnost ne može spoznati osjetilima ni maštom, nego samo razumom prosvijetljenim vjerom.

[[Toma Akvinski|Sveti Toma Akvinski]] pjesnički je izrazio to uvjerenje u himnu &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;[[Klanjam ti se smjerno|Adoro te devote]]&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; (Klanjam ti se smjerno):

„Božanstvo se ovdje skriva, tebi se klanjam;

pod ovim se prilikama potpuno zaklanjaš.

Tebi se podlaže moje srce cijelo,

jer promatrajući te, gubi se u čuđenju.

Vid, dodir i okus u tebi se varaju,

ali sluh je dovoljan da se sigurno vjeruje.

Vjerujem svemu što je rekao Sin Božji;

od riječi Istine ništa nije istinitije.“

[[Anglikansko-rimokatoličko međunarodno povjerenstvo]] izjavilo je 1971. godine da se izraz „pretvorba“ u Katoličkoj Crkvi koristi kako bi označio da Bog u euharistiji ostvaruje promjenu unutarnje stvarnosti euharistijskih darova. Taj izraz potvrđuje činjenicu Kristove prisutnosti i tajanstvene, korjenite promjene koja se događa, ali ne objašnjava način na koji se ta promjena zbiva.

Katolička Crkva također naučava da je Krist potpuno prisutan u svakoj čestici [[Hostija|hostije]] i u svakoj kapljici [[Kalež|posvećenoga vina]]. Lomljenje kruha ne dijeli Krista, jer je on „cijeli i potpun prisutan u svakom dijelu euharistijskih prilika“.

=== Istočno kršćanstvo ===
Budući da se rasprava o Presvetom Sakramentu odvijala u Zapadnoj Crkvi nakon [[Crkveni raskol|Velikog raskola]], istočne su Crkve uglavnom ostale izvan njezina utjecaja. Rasprava o naravi pretvorbe u grčkom pravoslavlju započinje tek u 17. stoljeću, za vrijeme [[:sh:Kiril_I_Carigradski|Ćirila Lukarisa]], čije je djelo ''Ispovijest pravoslavne vjere'' objavljeno na latinskom jeziku 1629. godine. Grčki izraz ''metousiosis'' (μετουσίωσις) prvi je put upotrijebljen kao prijevod latinskog izraza ''transubstantiatio'' u grčkom izdanju toga djela iz 1633. godine.

[[Istočne katoličke Crkve]], [[orijentalne pravoslavne Crkve]], [[Pravoslavna Crkva|istočne pravoslavne Crkve]] i [[Asirska Crkva istoka|Asirska Crkva Istoka]] slažu se da tijekom valjano slavljene [[Božanska liturgija|božanske liturgije]] kruh i vino uistinu i stvarno postaju Kristovo tijelo i krv. U pravoslavnim ispovijestima vjere navodi se da promjena započinje tijekom [[:sr:Проскомидија|proskomidije (priprave darova)]], a dovršava se tijekom [[:sr:Епиклеза|epikleze]]. Međutim, postoje i službeni crkveni dokumenti koji govore o „promjeni“ (''metabolē'') ili „pretvorbi“ (''metousiosis'') kruha i vina.

Primjeri službenih dokumenata Istočne pravoslavne Crkve koji koriste izraz ''metousiosis'' ili „pretvorba“ jesu ''Opširni katekizam Pravoslavne katoličke istočne Crkve'' (pitanje 340) i odluka [[:sr:Јерусалимски_сабор_(1672)|Jeruzalemske sinode]] iz 1672. godine:&lt;blockquote&gt;Tijekom slavljenja euharistije vjerujemo da je Gospodin Isus Krist prisutan. Nije prisutan simbolično, slikovito niti samo po obilju milosti, kao u drugim svetim otajstvima. Nije prisutan ni pukom prisutnošću, kako su neki oci govorili o krštenju, niti na način [[impanacije]] da bi se božanska Riječ hipostatski sjedinila s prinesenim kruhom, kako pogrešno drže Lutherovi sljedbenici. Nego je prisutan istinski i stvarno, tako da se nakon posvećenja kruh preobražava, pretvara i mijenja u samo istinsko Tijelo Gospodnje, koje je rođeno od vazda Djevice u Betlehemu, kršteno na Jordanu, trpjelo, bilo pokopano, uskrsnulo, uzašlo na nebo i sjedi zdesna Ocu te će ponovno doći na oblacima nebeskim. Isto tako vino se pretvara u samu istinsku Krv Gospodnju, koja je bila prolivena za život svijeta dok je visio na križu.&lt;/blockquote&gt;Način na koji kruh i vino postaju Kristovo tijelo i krv istočne pravoslavne Crkve nikada nisu dogmatski definirale. Ipak, [[Teodor Studit|sveti Teodor Studit]] u svojoj raspravi ''O svetim ikonama'' piše: „Ispovijedamo da vjernici primaju samo tijelo i krv Kristovu, prema samoj Božjoj riječi.“

Ova je izjava bila odgovor [[Ikonoklazam|ikonoborcima]], koji su tvrdili da je euharistija jedina prava Kristova ikona. Zbog toga neki teolozi smatraju da je nauk o Kristovoj „stvarnoj prisutnosti“ u euharistiji, budući da je uključen u službenu dogmatsku odluku protiv ikonoborstva, doista dio dogme Istočne pravoslavne Crkve.

=== Protestantizam ===
[[Protestanti]] općenito ne priznaju samu pretvorbu, nego vjeruju da to rade na spomen na Isusovu smrt i da time izražavaju vjeru u njegov skori dolazak, a ne provode zbiljsko lomljenje Isusova tijela i pijenje njegove krvi. Drže da autoritet o nauku ima samo [[Trojstvo|Bog]] i [[Biblija]]. [[Luteranizam|Luteranske]] i neke druge protestantske crkve vjeruju u zbiljsku Isusovu nazočnost, ali ne u pretvorbu, nego u [[Konsupstancijacija|konsupstancijaciju]]. Konsupstancijacija znači da su nakon pretvorbe uz bit Isusova tijela i krvi i dalje nazočni i bit (tvar) kruha i vina. Kod pretvorbe bit Isusova tijela i krvi je zamijenila bit kruha i vina, tako da bit kruha i vina nakon pretvorbe više nije nazočna.

Zbog neprihvaćanja učenja o pretvorbi među ostalima pogubljeni su: [[John Frith]], [[Hugh Latimer]] i [[Thomas Cranmer]], dok su protestanti pogubljivali katolike koji su ispovijedali vjeru u pretvorbu, npr. [[Fidel Sigmaringenski]] ([[1622.]]), [[sveti Marko Križevčanin|Marko Križevčanin]], [[Melkior Grodziecki]], [[Stjepan Pongrácz]] ([[7. rujna]] [[1619.]]) i [[Ivan Sarkander]] (18. veljače 1620.).

==== Luteranizam ====
Luterani izričito odbacuju nauk o pretvorbi, vjerujući da kruh i vino ostaju u potpunosti kruh i vino, a istodobno su uistinu tijelo i krv Isusa Krista. Umjesto toga naglašavaju nauk o sakramentalnom sjedinjenju (što nije isto što i konsupstancijacija, kako se često pogrešno tvrdi) te vjeruju da su tijekom euharistijskog slavlja Kristovo tijelo i krv objektivno prisutni „u, s i pod“ prilikama kruha i vina. Veliku važnost pridaju Isusovim riječima „uzmite i jedite“ te „uzmite i pijte“, smatrajući ih ispravnim i od Boga ustanovljenim načinom primanja sakramenta. Iako prema euharistiji iskazuju duboko poštovanje, nastoje izbjeći postupke koji bi mogli voditi praznovjerju ili neprimjerenom strahu prema sakramentu.

U dijalogu s katoličkim teolozima postignut je znatan stupanj suglasnosti. Skupina luteranskih teologa priznala je da se u suvremenim katoličkim tumačenjima nauk o pretvorbi koristi kako bi se potvrdila činjenica Kristove prisutnosti i promjene koja se događa, a ne kao pokušaj objašnjenja načina na koji Krist postaje prisutan. Ipak, i dalje smatraju da je filozofski okvir povezan s pojmom pretvorbe problematičan te stoga radije izbjegavaju taj izraz.

==== Reformirane Crkve ====
Reformirana tradicija ([[Reformirane kalvinističke Crkve|reformirane Crkve kontinentalne Europe,]] [[:sh:Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]], [[:sh:Kongregacionalizam|kongregacionalisti]] i [[Anglikanstvo|klasični anglikanci]]) prihvaća učenje [[Jean Calvin|Ivana Kalvina]] o „duhovnoj prisutnosti“ ili „duhovnom hranjenju“, prema kojem Krist postaje stvarno prisutan po Duhu Svetome onima koji vjeruju.

Kalvin se često opisuje kao teolog koji zauzima srednji položaj između [[Martin Luther|Luthera]] i [[Ulrich Zwingli|Zwinglija]]. Učio je da znakovi sakramenta doista ostvaruju ono što označuju. Smatrao je da vjernici, kada vide znakove koje je ustanovio Krist, trebaju biti uvjereni da je prisutna i stvarnost koju ti znakovi označavaju. Ako Krist daje znak svoga tijela, to čini kako bi vjernici bili sigurni da stvarno sudjeluju u njegovu tijelu. Stoga primanje znaka uključuje i stvarno primanje označene stvarnosti.

Westminsterski kraći katekizam sažima to učenje ovako:&lt;blockquote&gt;'''P. Što je Gospodnja večera?'''

'''O.''' Gospodnja večera je sakrament u kojem se davanjem i primanjem kruha i vina prema Kristovoj ustanovi naviješta njegova smrt. Dostojni primatelji ne sudjeluju u Kristovu tijelu i krvi na tjelesan ili materijalan način, nego po vjeri postaju dionici njegova tijela i krvi sa svim njihovim dobročinstvima za svoju duhovnu hranu i rast u milosti.&lt;/blockquote&gt;

==== Anglikanstvo ====
Nauk o pretvorbi općenito se odbacuje u anglikanstvu.

[[Elizabeta I.|Kraljica Elizabeta I.]] dala je kraljevsku potvrdu [[Trideset i devet članaka vjere]]. U njima stoji da se „pretvorba (odnosno promjena tvari kruha i vina) u Gospodnjoj večeri ne može dokazati Svetim pismom, nego je protivna jasnim riječima Pisma, narušava narav sakramenta i bila je povodom mnogim praznovjerjima“.

Elizabetanska nagodba prihvatila je stvarnu Kristovu prisutnost u sakramentu, ali je odbila definirati njezin način, smatrajući ga otajstvom. Dugi niz godina u Britaniji je čak bilo protuzakonito obnašati javnu službu ako se vjerovalo u pretvorbu.

[[Thomas Cranmer]], vodeća osoba [[:sr:Енглеска_реформација|engleske reformacije]], prihvatio je euharistijsko učenje [[Jean Calvin|Ivana Kalvina]]. To se odražava u 28. članku Trideset i devet članaka, prema kojem se Kristovo tijelo „daje, prima i blaguje u Gospodnjoj večeri samo na nebeski i duhovan način“. Taj pogled predstavlja nauk o stvarnoj duhovnoj prisutnosti.

Među anglikanskim teolozima 16. i 17. stoljeća bilo je rašireno i učenje poznato kao recepcionizam. Prema njemu vjernici primaju Kristovo tijelo i krv kada primaju kruh i vino, ali kruh i vino sami po sebi ne postaju Kristovo tijelo i krv. Taj je stav naglašavao stvarnu Kristovu prisutnost, ali je ostavljao otvorenim pitanje na koji je način Krist prisutan.

Anglikanci općenito smatraju da nije obvezujuć nijedan nauk koji se ne može pronaći ili dokazati Svetim pismom. Zbog toga među njima ne postoji jedinstveno tumačenje svih biblijskih tekstova vezanih uz euharistiju. Svi ipak ispovijedaju neku vrstu stvarne Kristove prisutnosti. Anglo-katolici i neki pripadnici visoke crkvene tradicije vjeruju u tjelesnu prisutnost Krista, dok evanđeoski anglikanci uglavnom zastupaju duhovnu prisutnost.

Iako su anglo-katolici uvijek naglašavali stvarnu Kristovu prisutnost, tradicionalno su bili neprijateljski raspoloženi prema nauku o pretvorbi. Jedan od vođa [[Oxfordskog pokreta]], [[Edward Bouverie Pusey|Edward Pusey]], zastupao je stajalište blisko konsupstancijaciji.

U prvoj polovici 20. stoljeća Katoličko propagandno društvo unutar Anglikanske Crkve branilo je i 28. članak i nauk o pretvorbi, tvrdeći da Trideset i devet članaka osuđuju samo određeno predtridentsko tumačenje toga nauka, a ne definiciju koju je kasnije dao Tridentski sabor.

Teološki dijalog između Anglikanske zajednice i Katoličke Crkve doveo je do zajedničkih dokumenata koji govore o „bitnom slaganju“ u pogledu nauka o euharistiji, premda određene razlike i dalje ostaju.

==== Metodizam ====
[[:sh:Metodisti|Metodisti]] vjeruju u stvarnu duhovnu Kristovu prisutnost u kruhu i vinu (ili soku od grožđa), ali poput [[:sh:Prezbiterijanstvo|prezbiterijanaca]] odbacuju nauk o pretvorbi. Metodizam je od reformirane tradicije naslijedio shvaćanje Gospodnje večere izraženo u Dvadeset i pet članaka vjere. U njima se navodi da se Kristovo tijelo „daje, prima i blaguje u Gospodnjoj večeri samo na nebeski i duhovan način“.

Prema nauku [[:sr:Уједињена_методистичка_црква|Ujedinjene metodističke Crkve]], Isus Krist, koji je „odsjaj Božje slave i otisak njegova bića“, istinski je prisutan u svetoj pričesti.

Iako metodisti smatraju Sveto pismo glavnim izvorom crkvenog nauka, veliku važnost pridaju i crkvenoj predaji. Svoje razumijevanje euharistije temelje i na učenju rane Crkve o stvarnoj Kristovoj prisutnosti u Gospodnjoj večeri. Stoga ''Katekizam za narod zvan metodisti'' navodi da je „u svetoj pričesti Isus Krist prisutan među svojim narodom koji ga slavi te im se daruje kao njihov Gospodin i Spasitelj“.

== Vidi također ==

* [[Stvarna Kristova prisutnost u euharistiji]]
* [[Euharistijsko čudo]]
* [[Nominalizam]]
* [[:sr:Каликстинци|Kalikstinci]]

==Izvori==
{{Portal Kršćanstvo}}
* [http://www.hbk.hr/katekizam/ www.hbk.hr/katekizam] [[Katekizam Katoličke Crkve]] na stranicama [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]]
* Psihološki tipovi- Problem tipova u antičkoj i srednjovjekovnoj povijesti duha - Problem transsupstancijacije (Izvori originala C.G.Jung GESAMMELTE WERKE - Walter-Verlag AG. Olten, 1971.)
{{izvori}}

{{Povijest katoličke teologije}}

[[Kategorija:Kršćanski nauk]]
[[Kategorija:Euharistija]]
[[Kategorija:Teologija]]</text>
      <sha1>mouz5b2xkjct7wkmzawjr2jm9yaoo2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Immanuel Velikovsky</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64365</id>
    <revision>
      <id>7520726</id>
      <parentid>7171763</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:41:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15904" sha1="jdedxhjlvokiwy3t2ngjweup34csu1b" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Immanuel Velikovsky
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Immanuel Velikovsky.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[10. lipnja]] [[1895.]]
| mjesto rođenja    = [[Vitebsk]], [[Bjelorusija]]
| datum smrti       = [[17. studenoga]] [[1979.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|Princeton|New Jersey}}, SAD
| državljanstvo     = {{ZD+X|SSSR}} &lt;br&gt; {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Immanuel Velikovsky''' ([[Vitebsk]], [[Bjelorusija]], [[10. lipnja]] [[1895.]] – {{SAD grad|Princeton|New Jersey}}, [[17. studenoga]] [[1979.]]) bio je [[psihijatar]] ruskog podrijetla koji je najpoznatiji po svojim kontroverznim hipotezama koje je zasnivao na nekim biblijskim knjigama i starim [[mit]]ovima. U knjizi &quot;Sudar svjetova&quot; objavljenoj 1952. godine zacrtao je situaciju u kojoj je planet [[Venera (planet)|Venera]] izbačen iz [[Jupiter (planet)|Jupiter]]a, oko 1500. godine prije Krista te je imao nekoliko srazova sa Zemljom prije no što se smirio u sadašnjoj putanji. Velikovsky opisuje brojne katastrofalne događaje nakon tih susreta koji su ostavili traga na Zemlji, ako se uzmu u obzir nejasni motivi i narodne priče koje Velikovsky pomno navodi. 

Velikovsky je na originalan način pospješio svoje ideje da bi objasnio biblijsku [[Legenda|legendu]] o Jošui koji zaustavlja [[Sunce]] i [[Mjesec]]. Velikovsky je spreman priznati da se Zemlja zapravo okreće, stoga izjavljuje da rotacija prestaje. Ako rotacija iznenada prestane, kao što bi dala nazrijeti biblijska priča, sve bi se na Zemlji našlo u srazu.

== Životopis ==
Immanuel Velikovsky je bio ruski [[Židov]], rođen 10. lipnja 1895. u [[Vitebsk]]u. U djetinjstvu je svladao nekoliko jezika, a gimnaziju je završio 1913. osvojivši zlatnu medalju za iznimna postignuća u ruskom jeziku i matematici. Potom je na neko vrijeme napustio Rusiju, te otputovao u [[Palestina|Palestinu]] i Europu, a na Sveučilištu Edinburgh slušao je predavanja iz prirodnih znanosti. Vratio se u tadašnju carsku Rusiju prije nego što je započeo [[Prvi svjetski rat]], i upisao se na [[Moskva|Moskovsk]]o sveučilište. Nekako je uspio izbjeći masakr na Istočnom frontu i građanski rat kad su [[Boljševizam|Boljševici]] 1917. godine došli na vlast, te je 1921. godine, diplomirao medicinu, a također je mnogo znao o povijesti i pravu.

Uskoro nakon toga preselio se u [[Beč]] gdje ga se zaljubio, pa je uskoro stupio u brak s Elishevom Kramer, mladom violinisticom. Dok je živio u [[Beč]]u, uređivao je Scripta Universitatis, veliko akademsko djelo za koje je i [[Albert Einstein]] dao svoj doprinos, u poglavlju matematičko-fizičke znanosti. Također je studirao psihoanalizu kod [[Wilhelma Stekel]]a, učenika [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], kao i funkcioniranje mozga u [[Zurich]]u.

Godine 1924. Velikovsky i njegova žena već su živjeli u Palestini, gdje se bavio psihoanalizom. Nastavio se baviti uređivanjem znanstvenih djela, te je uređivao djelo ''Scripta Academica Hierosolymitana'', sabrane radove židovskih znanstvenika. Godine 1930., dao je svoj prvi originalni doprinos u obliku znanstvenoga rada, u kojem je tvrdio da [[epilepsija|epileptičare]] karakteriziraju patološki, jasno izraženi encefalogramski obrasci. Dio njegovih radova pojavio se u Freudovu Imagu. Međutim, Freudovo djelo ''Moses and Monotheism'' ([[Mojsije]] i [[monoteizam]]) posijalo je sudbonosno sjeme, koje je Immanuela Velikovskog odvuklo od mirnih nastojanja oko iscjeljivanja umova i organiziranja misli velikana do svjetske slave, deset godina akademskog bojkota i kasnijeg života okruženog klevetanjem i porugama.

&quot;Sjeme&quot; je bilo uporno pitanje može li Freudov junak, monoteistički rušitelj konvencionalnih vrednota, [[faraon]] [[Ekhnaton]], biti stvarni model za [[Edip]]a, legendarnog pojedinca, za čije su neobične želje i još gora djela Freudovi istomišljenici govorili da su osnova psihologije svih mladih ljudi. Velikovsky je poslije u djelu ''Oedipus and Akhnaton'' (Edip i Ekhnaton) tvrdio da je Ekhnaton doista bio stvarni model za tragičnog i legendarnog Edipa. 1939. je uzeo godinu dana plaćenog dopusta i svoju obitelj odveo u Sjedinjene Države, samo nekoliko tjedana prije početka Drugog svjetskog rata. Sljedećih je osam mjeseci obavljao istraživanja u velikim knjižnicama New Yorka.

== Početak i objavljivanje rada ==
Travanj 1940. iskristalizirao je još jedno ključno pitanje u znatiželjnom umu Velikovskoga, umu koji je dobro poznavao drevnu povijest i bio je prožet hebrejskom vjerom. Ima li u egipatskim zapisima ikakvih dokaza o velikim katastrofama, koje su u Bibliji prikazane kao događaji prije Druge knjige Mojsijeve (Izlazak)? Velikovsky se dao u potragu i našao ono što je poznato kao Ipuwerov papirus, jadikovke egipatskog mudraca po imenu Ipuwer, koje opisuju niz katastrofa što su zadesile njegovu voljenu zemlju, katastrofa koje su odgovarale onima opisanim u Drugoj knjizi Mojsijevoj, izvora dobro poznatog opisa koji se prvi put pojavio u verziji Biblije kralja Jamesa o &quot;tuči i gorućoj tuči&quot; koja je uništila egipatske usjeve.

Smatrao je da je to prilično čudesno bombardiranje bilo rezultat ljudskog uplitanja. Verzija Biblije kralja Jamesa potječe iz 1600-ih, a tek se sredinom i krajem 1700-ih uopće pojavio znanstveni pojam za [[meteorit]]. Dakle, kada su prevoditelji u starim rukopisima naišli na hebrejski barad (kamen), odlučili su to pretvoriti u &quot;tuču&quot;. Velikovsky je naišao na niz opisa u mitovima i legendama, kao i u povijesnim zapisima, o &quot;gorućoj smoli&quot; koja pada s neba, a iz toga je razvio duboko razumijevanje prirode i građe Venere.

Otkriće Ipuwerova [[papirus]]a navelo je Velikovskoga na pokušaj pomirenja hebrejskih i egipatskih kronologija, nastojanja koja su na kraju dovela do akademskog rata s egiptolozima, arheolozima i stručnjacima za drevnu povijest, kad je 1952. objavio ''Ages in Chaos'' (Stoljeća u kaosu) (revidirana kronologija), te 1955. ''Earth in Upheaval'' (Zemlja u potresima) (gdje je prikazao geološke i paleontološke dokaze za ''Worlds in Collision'' (Svjetovi u sudaru)). Uslijedio je golem sukob s udruženim snagama astronoma, kozmologa, stručnjaka za nebeske sustave i akademika, jer se Velikovsky usudio uznemiriti njihov uredan model uređenog, izrazito stabilnog svemira kad je 1950. objavio svoje senzacionalno djelo Worlds in Collision (Svjetovi u sudaru).

Ključna ideja iz koje se knjiga razvila pojavila se 1940. kada je Velikovsky, čitajući Knjigu o Jošui, opazio da je kiša meteorita prethodila &quot;zaustavljanju&quot; Sunca. Počeo se pitati može li to biti opis ne samo lokalnog događaja, nego globalnoga. Počeo je tražiti dokaze u povijesti i arheologiji, a također i u mitovima, legendama i potisnutim sjećanjima cjelokupnog čovječanstva, u čemu mu je uvelike pomoglo njegovo poznavanje psihoanalize. Ono što je otkrio pokazalo mu je, da je planet Venera imao važnu ulogu u nizu globalnih kataklizmi zabilježenih diljem svijeta. To ga je također navelo na pitanje može li Venera biti povezana s potresima prije Izlaska.

Velikovsky je deset godina, sada stalno nastanjen u Sjedinjenim Državama, nastavio istraživati svoja dva rukopisa, u međuvremenu nastojeći pronaći izdavača za svoju knjigu Worlds in Collision (Svjetovi u sudaru). Nakon što su ga odbila dvadeset četiri izdavača, Nakladnička kompanija Macmillan, veliki izdavač akademskih djela, pristao je objaviti
njegovu knjigu. Znanstvenici koji su pisali Macmillanove knjige, i akademici koji su ih kupovali, koristili su napadne taktike pritisaka u pokušaju da spriječe objavljivanje knjige, ali Macmillan se nije dao smesti.

No ipak, kada je Worlds in Collision postao najprodavanija Macmillanova [[knjiga]], pritisak je postao tako snažan, da je Macmillan knjigu prepustio suparničkoj izdavačkoj kući, Doubleday. U izdanju Doubledaya knjiga je i dalje ostvarivala uspjeh širom svijeta, uspjeh kojemu je uvelike pridonijela reakcija javnosti na taktike pritiska.

== Recepcija i kritika ==
Knjiga Worlds in Collision (Svjetovi u sudaru) bila je bomba koja je eksplodirala u osjetljivom svijetu astronomije, čiji uredni obrazac stabilna Sunčeva sustava ni na koji način nije dopuštao da planeti izlaze sa svojih putanja i sve okreću naglavce, čak ni jednom, a kamoli nekoliko puta. Najkraće rečeno, Velikovsky je tvrdio da Venera nije uvijek bila planet. Umjesto toga, pretpostavio je, izbačena je kao komet s Jupitera i imala krajnje ekscentričnu putanju koja je dovela do izravnog sraza sa Zemljom, ili je nekoliko puta prošla tako blizu Zemlje da izazove kataklizme, koje su uništile cijela kraljevstva diljem svijeta, prije nego što se &quot;smirila&quot;. Argumenti u knjizi također tvrde da postoje zapisi da se to dogodilo unutar povijesnih razdoblja.

[[Reader' s Digest]] o Velikovskyjevom je značajnom djelu izjavio: &quot;''Fascinantno poput priče Julesa Vernea, a ipak dokumentirano prema metodama i mjerilima dostojnim [[Charles Darwin|Darwina]].''&quot; [[New York Herald-Tribune]] nazvao ju je &quot;''Veličanstvenim pregledom zemaljskih i ljudskih pripovijedaka''&quot;, a Pageant je krasno sažeo reakciju javnosti rekavši: &quot;''Ništa u posljednjim godinama nije tako uzbudilo maštu javnosti.''&quot; Sve navedeno su izvadci iz kritika na stražnjim koricama džepnog izdanja nakladnika Dell, jedanaest puta obnavljanog do [[1973.]] godine. Džepno izdanje Delia prvi put je tiskano 1967. godine, oko sedamnaest godina nakon što je knjiga Worlds in Collision (Svjetovi u sudaru) prvi put objavljena u tvrdom uvezu.

Znanstvena i akademska reakcija na knjigu uglavnom se svodila na pritiske, prije i nakon objavljivanja, na Nakladničku kompaniju Macmillan. Kada je knjiga počela stjecati javno, a u nekim krugovima čak i znanstveno zanimanje i pohvale, svako pretvaranje o uljuđenim raspravama otišlo je u vjetar. Na svjetlosti dana pojavile su se stisnute šake, otvorene prijetnje, te obilje blaćenja i pljuvanja. Napadi su bili usmjereni na tri glavna cilja: javnost, znanstvenu i akademsku zajednicu, te na Immanuela Velikovskoga osobno. Čak nije bilo ni toliko pristojnosti da se knjiga najprije pročita prije nego što se osudi.

Još prije nego što je Nakladnička kompanija Macmillan objavila knjigu, ugledni astronom Harlow Shapley organizirao je višestruko intelektualno trovanje izvora u stručnom časopisu, i to u suradnji s jednim astronomom, jednim geologom i jednim arheologom, od kojih nitko nije pročitao knjigu. Taj se obrazac uvijek iznova ponavljao.
Shapley i njegovi istomišljenici također su se pobrinuli da iskusni stariji urednik (dvadeset pet godina u Nakladničkoj kompaniji Macmillan), koji je pristao objaviti Worlds in Collision (Svjetovi u sudaru), dobije otkaz. Shapley je također bio odgovoran za otkaz što ga je dobio direktor slavnog Haydenova planetarija, a njegov veliki zločin bio je prijedlog da se u planetariju organizira izlaganje na temu jedinstvene kozmološke teorije Velikovskog. U međuvremenu, Velikovskog su sistematski napadali u znanstvenim časopisima, i to uz pomoć iskrivljavanja, laži, pogrešnog tumačenja, tvrdnji o nesposobnosti i napada na njegovu osobnost, a istodobno nikad nije bilo dovoljno prostora gdje bi on mogao odgovoriti i braniti se.

Zanimljivo je da je jedan od Velikovskyjevih napadača bio astronom Donald Menzel, za kojeg je istraživač [[NLO]]-a [[Stanton Friedman]] poslije utvrdio da je bio specijalist za dezinformacije tijekom Drugog svjetskog rata. Donald Menzel bio je glavni među onima koji su opovrgavali postojanje NLO-a, ali njegovo je ime jedno od onih koja se nalaze na slavnom/zloglasnom TOP SECRET (šifra) [[MJ-12]] dokumentu, gdje je naveden kao osoba koja je sastavila dio super-tajne istraživačke ekipe za pad u Roswellu u srpnju [[1947.]] godine.

== Važnije tvrdnje ==
Velikovsky je za svojega života dao neke zaključek o svemiru i pojavama u prirodi za koje se tek poslije, znanstvenim istraživanjima, ustvrdilo da su točne.

=== Venera je vruća ===
Velikovsky je tvrdio da je Venera u povijesnim vremenima bila užarena, te će još uvijek biti vruća. Mjerenje temperatura oblaka oko Venere 1950. godine pokazalo je vrijednosti daleko ispod zamrzavanja, danju i noću. [[NASA]]-in satelit [[Mariner II]] je 1962. procijenio da je temperatura na površini 425°C, što je više nego dovoljno za taljenje [[Olovo (element)|olova]]. Poslije se površinskim sondama utvrdilo da je prava vrijednost oko 540°C.

=== Veliki se komet sudario se sa Zemljom ===
Čak i prije nego što je slavna priča o Chicxylubu postala poznata javnosti, istraživači su otkrili, u kolovozu 1950, bogate naslage meteorskog nikla u crvenoj glini na dnu oceana, a u ožujku [[1959.]] godine, pronašli su sloj bijelog pepela u morskim dubinama, nataloženog nakon &quot;sudara s kometom&quot; ili &quot;vatrenog završetka tijela kozmičkog podrijetla&quot;.

=== Neki repovi kometa, kao i neki meteoriti sadrže ugljikovodike ===
Do [[1951.]] spektralnom su analizom otkriveni ugljikovodici u repovima kometa. Do 1959. godine otkriveno je da su ugljikovodici u [[meteorit]]ima sastavljeni od mnogih masti i spojeva kakvih ima i na Zemlji.
 
=== Dokazi o naftnim ugljikovodicima bit će pronađeni na Mjesecu ===
Uzorci što ih je donijela misija [[Projekt Apollo|Apollo]] 11 sadržavali su organske tvari u obliku aromatičnih [[ugljikovodik]]a.

=== Jupiter emitira radijske zvukove ===
Velikovsky je tu tvrdnju iznio [[1953.]] godine na [[Princeton]]u. Osamnaest mjeseci poslije dva su znanstvenika s Instituta Carnegie objavila da su primili snažne radio-signale s Jupitera, koji se tada smatrao hladnim tijelom obavijenim tisućama kilometara leda. Do 1960. ta su dvojica znanstvenika otkrila, da Jupiter oko sebe ima radijacijski pojas koji emitira 1014 puta više radio energije nego Zemljin [[Van Allenovi pojasi zračenja|Van Allenov pojas]].

== Zadnje godine života i kritike njegovog rada ==

Dvadeset četiri godine nakon objavljivanja knjige Worlds in Collision (Svjetovi u sudaru) održan je &quot;dan suda&quot; u obliku posebnog sastanka Američkog udruženja za unapređivanje znanosti, u [[San Francisco|San Franciscu]] 25. veljače 1974. godine. Organizirao ga je [[Carl Sagan]], obećavši da će to biti pravedan forum. No zapravo se pretvorio u podmuklo odbacivanje Velikovskog, neprincipijelan napad svih protiv jednoga, sedamdeset devet godina starog čovjeka, koji je sporo govorio obasuli su prigovorima i tvrdnjama, ali mu gotovo uopće nisu dali priliku da odgovori. Velikovsky je izdržao dva dijela tog zlostavljanja, koje je trajalo sedam sati, a premda je uspio osvojiti nekoliko dobrih bodova, mnogima koji su sudjelovali na tom namještenom događaju, djelovao je jadno. Niti je ključni znanstveni rad Alberta Michelsona (čiji se uspjeh može mjeriti brzinom svjetlosti), koji je potkrjepljivao Velikovskvjeve tvrdnje, smio biti pročitan prije nego što su izvjestitelji otišli kako bi predali svoje članke. 

Zapanjujuća otkrića planetarnih sondi okončala su Velikovskvjev izgon s fakulteta i pretrpala njegov radni raspored. Velikovsky je umro još uvijek istražujući, [[1979.]] godine, ostavljajući obilje objavljenih i neobjavljenih radova.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.velikovsky.info/ The Velikovsky Encyclopedia]
* [http://www.bearfabrique.org/velikovsky/velikovsky.htm ''Short Bio, Raw data actually supports Velikovsky'']

{{GLAVNIRASPORED:Velikovski, Immanuel}}
[[Kategorija: Ruski književnici]]
[[Kategorija: Psihijatri]]
[[Kategorija:Židovi u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Životopisi, Vitebsk]]</text>
      <sha1>jdedxhjlvokiwy3t2ngjweup34csu1b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prirodne znanosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69731</id>
    <revision>
      <id>7520759</id>
      <parentid>7191492</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10193" sha1="63qlkorsz9irx304vv50ydp9js5s8p7" xml:space="preserve">{{Infookvir znanost
| ime                 = Prirodne znanosti
| slika               = Pliny the Elder, Natural History, Florence, Plut. 82.4.jpg
| veličina            = 260px
| opis slike          = Stranica iz ''Prirodoslovlja'' (''Naturalis historia'') [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] u prijepisu iz 15. stoljeća. ''Prirodoslovlje'' je jedan od najstarijih europskih enciklopedijskih priručnika s mnoštvom podataka iz prirodnih i drugih znanosti.
| znanstvena_grana    = 
| znanstveno_polje    = 
| znanstveno_područje = 
}}'''Prirodne znanosti''' ('''prirodoslovlje''') su [[znanost]]i koje proučavaju živu i neživu [[priroda|prirodu]], opisujući i pokušavajući ih objasniti. Tradicijska područja prirodnih znanosti - [[matematika]], [[fizika]], [[kemija]], [[biologija]] i [[geoznanosti]] - još i danas obilježavaju opću široko rasprostranjenu predodžbu o prirodnim znanostima. Danas je, međutim, pojam ''prirodnih znanosti'' znatno proširen. Primjer takvog širenja ovih znanosti je [[astronomija]] koja se od svoje povijesne uloge [[astrologija|astrologije]] razvila u suvremenu prirodnu znanost. 

Prema tradicijskomu shvaćanju, obratno od ''prirodnih znanosti'' smatrane su ''duhovne znanosti'', odnosno, one koje se prema suvremenomu razumijevanju pojma nazivaju [[humanističke znanosti|humanističkim znanostima]]. 

U moderno vrijeme u prirodne znanosti se više ne ubrajaju [[matematika]], [[logika]], [[statistika]], [[teorija informacije]] i [[Teorija igara|igara]], [[Računarstvo|računalna znanost]], [[umjetna inteligencija]] i [[Jezikoslovlje|teorijska lingvistika]] već se one ubrajaju u [[formalne znanosti]], dok su preostale prirodne znanosti podijeljene na dvije velike grane - [[fizikalne znanosti]] koje proučavaju neživi, te [[znanosti o životu]] koje proučavaju živi svijet. Tako se pod fizikalne znanosti ubrajaju [[fizika]], [[kemija]], [[astronomija]], [[geologija]] i ine, dok se u znanosti o životu ubrajaju [[biologija]], [[biokemija]] i [[genetika]], ali i [[medicinska znanost]], [[ekologija]], [[farmacija]], [[agronomija]], [[šumarstvo]] te [[prehrambena tehnologija]]. [[Geografija]] se vodi kao interdisciplinarno područje znanosti ([[društvene znanosti|društvenih]] i prirodnih).

== Razvoj ==
U prirodne znanosti svrstavane su povijesno samo [[znanost]]i koje su se bavile materijalnim elementima nežive prirode. Odvajanje fenomena koji se mogu objasniti materijalnim (fizičkim) objašnjenjima od onih koji su [[metafizika|metafizički]], dakle, s druge strane materijalno dokazivih fenomena, podliježu neprekidnim promjenama. U taj razvoj pripada i otvaranje mnogih znanstvenih područja. Središnja tema prirodnih znanosti je traganje za objektivnim spoznajama, koje nadilaze spoznajni subjekt i postaju opće prihvaćene.

== Načela prirodnih znanosti ==
{{glavni|znanstvena metoda}}
Prirodne znanosti danas se određuju prema metodama i znanstvenim procesima kojima se koriste. Postavljaju se [[hipoteza|hipoteze]] i provode sustavni i propisani [[pokus]]i kako bi se provjerila točnost hipoteze. Hipoteze se postavljaju najpreciznije što je moguće. U praksi, to znači da se hipoteza najčešće oblikuje kao [[matematički model]] (ali ne u najužemu smislu), rjeđe kao koncepcijski. Uz [[diferencijalna jednadžba|diferencijalne jednadžbe]], ovi modeli mogu biti i [[statistika|statističke]] prirode i sukladno tome biti i formulirani, ili se može raditi o procesima koji se mogu prikazati i [[grafikon]]om. Hipoteza mora biti [[uzročnost|uzročna (kauzalna)]] i provjeriva. Trebala bi objasniti poznate fenomene i, u idealnome slučaju, predvidjeti nove fenomene ili objasniti više fenomena nego već postojeći model. Ako se hipoteza uspješno „dokazuje” (objelodanjuje) ispitivanjima, s vremenom stječe sve veće povjerenje. Dokazane hipoteze s vremenom se često nazivaju [[teorija|teorijom]]. Teorije koje duže vrijeme i u različitim područjima uvijek nanovo uspješno prolaze razna ispitivanja, nazivaju se [[prirodni zakon|prirodnim zakonima]]. Prirodni zakoni često imaju osobine koje se znanstvenoteorijski teško mogu jasno obuhvatiti. U to se ubrajaju jednostavnost, veliko područje na koje se može primijeniti, elegantno matematičko formuliranje i visoka objašnjivost. Kao primjeri takvih široko prihvaćenih prirodnih zakona mogu se navesti [[zakon očuvanja energije]] i [[teorija relativnosti]]. Pri tome se zapravo vrlo uspješni [[standardni model]] fizike elementarnih čestica još ne bi smjelo nazivati prirodnim zakonom jer ima još najmanje 19 [[parametar]]a koje treba utvrditi mjerenjima i eksperimentima.

Da bi mogli funkcionirati, prirodnoznanstveni procesi trebaju biti potvrđeni istraživanjima objavljivanima u [[znanstveni časopis|znanstvenim časopisima]], uz uvažavanje znanstvenika bez [[predrasuda]], točnu dokumentacija uvjeta u kojima su se odvijali ispitivanja i mjerenja, pažljivu analizu pogrešaka i slobodu informacija, tj. javnu dostupnost radova i istraživačkih podataka (koncept [[otvoreni pristup|otvorenoga pristupa]]). Znanstveni časopisi surađuju sa stručnjacima koji brinu o zadovoljavanju određenih zahtjeva kvalitete objavljenih radova (nove spoznaje, točnost, preciznost i sažetost u pisanju i izražavanju, pažljivost, ispravno navođenje izvora itd.). Ti stručnjaci su i sami aktivni znanstvenici, što u pravilu jamči određenu samoregulirajuću objektivnost (recenziju, eng. ''peer review'').

== Četiri klasične prirodne znanosti ==
[[Datoteka:Moon_Dedal_crater.jpg|mini|220px|desno|Mjesečevi krateri iz [[Apollo 11|Apolla 11]]]]
* '''[[Fizika]]:''' (grčki φυσική, physike = &quot;prirodno&quot;) je temeljna prirodna znanost. Ona opisuje osnovna područja prirode i njihove međuovisnosti, na primjer snagu i kretanje tijela, ali i zamršene međuzavisnosti [[dinamika|dinamike]], prostora i vremena ili građe [[atom]]a.
* '''[[Kemija]]''' (od arapskog al-kimiya', što je izvedeno iz grčkog χημεία, chemeia) je učenje o [[kemijski element|kemijskim elementima]]. Opisuje njihova svojstva, ponašanje i promjene. Za dublja objašnjenja ovih procesa, posiže za fizikom.
* '''[[Biologija]]''' (grčki βίος, bíos ''život'' i λόγος, lógos ''učenje'') se bavi živim organizmima, počevši od najmanjih, kao što su [[bakterija|bakterije]], pa sve do [[čovjek]]a. Biologija se pri tome naslanja na spoznaje kemije, i opisuje i objašnjava materijalne procese u živim organizmima. S druge strane definira zakone o razvoju, načinu života i razmnožavanju kao i drugim procesima i pojavama.
* '''[[Geologija]]''' (grčki geo ''zemlja'' i λόγος, lógos ''znanost'') je znanost o postanku, sastavu i građi [[Zemlja|Zemlje]], kao tijela koje je sastavljeno od anorganskih masa. Geologija je usko povezana sa svim prirodnim znanostima. Mnogi zakoni fizike (npr. polarizacija svjetlosti, radioaktivnost) ustanovljeni su proučavanjem [[kristal]]a/[[mineral]]a koji su sastavni dio [[priroda|prirode]] koja nas okružuje.

===Razredba prirodnih znanosti u Hrvatskoj===
U Hrvatskoj, prema ''Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama'' Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, područje prirodnih znanosti obuhvaća [[matematika|matematiku]], [[fizika|fiziku]], [[geologija|geologiju]], [[kemija|kemiju]], [[biologija|biologiju]], [[geofizika|geofiziku]], te interdisciplinarne prirodne znanosti (pr. [[geografija|geografiju]]).

==Povezani članci==
* [[Hrvatski prirodoslovni muzej]]
* [[STEM]]

==Izvori==
;Bilješke i literatura
* [https://enciklopedija.hr/clanak/50446 prirodne znanosti] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. svibnja 2017.
* Antun Delić, Nada Vijtiuk, ''Prirodoslovlje'', [[Školska knjiga]], Zagreb, 2004., {{ISBN|9530311338}}
* John Farndon, ''Prirodne znanosti: 1000 stvari koje bi trebalo znati'', Extrade, Rijeka, 2002., {{ISBN|9536342502}}
* Marko Tarle, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/1305/57715/www.lzmk.hr/images/radovi3/marko%20tarle%20moderno%20prirodoslovlje%20kao%20regulacijski%20mehanizam%20povijesti.pdf ''Moderno prirodoslovlje kao regulacijski mehanizam povijesti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815144938/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/1305/57715/www.lzmk.hr/images/radovi3/marko%20tarle%20moderno%20prirodoslovlje%20kao%20regulacijski%20mehanizam%20povijesti.pdf |date=15. kolovoza 2021. }}, Radovi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Razdio za prirodne i tehničke znanosti, Sv. 1 (1993)=knj. 3, str. 137-153
* Zvonimir Ogorelec, [http://www.prirodopolis.hr/images/ogi.pdf ''Prirodne znanosti i kultura'']
* [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html Narodne novine 118/2009]

== Vanjske poveznice ==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Natural sciences
|commonscathr   = Prirodne znanosti
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}
;Mrežna mjesta
* [http://www.hpd.hr Hrvatsko prirodoslovno društvo]
* [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/razredi/razred_za_prirodne_znanosti/ Razred za prirodne znanosti] [[HAZU]]
* [http://www.matica.hr/prirodoslovlje/ Prirodoslovlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119163222/http://www.matica.hr/prirodoslovlje/ |date=19. studenoga 2017. }}, časopis [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]
* [http://www.cam.ac.uk/cambuniv/natscitripos/ Prirodne znanosti na Cambridgeu] {{eng oznaka}}
* [http://www.scibooks.org/ Pregled knjiga o prirodnim znanostima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031214051100/http://scibooks.org/ |date=14. prosinca 2003. }} {{eng oznaka}}
* [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ Povijest fizike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802174002/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ |date=2. kolovoza 2012. }}

{{prirodne znanosti}}

[[Kategorija:Prirodne znanosti| ]]
[[Kategorija:Znanost]]</text>
      <sha1>63qlkorsz9irx304vv50ydp9js5s8p7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svetomir Bojanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70036</id>
    <revision>
      <id>7520637</id>
      <parentid>7486247</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1934" sha1="qqgta6wecklvp165g4ex7y7yjo5oqla" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Svetomir Bojanin
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[1932.]]
| mjesto rođenja    = [[Bolman]]
| datum smrti       = [[2024.]]
| mjesto smrti      = [[Beograd]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|SRB}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija|Dječija psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = [[Defektološki fakultet u Beogradu]]
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Svetomir Bojanin''' ([[Bolman]], [[1932.]] – [[Beograd]], [[2024.]]), jedan od utemeljitelja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] razvojnog perioda i znameniti dječji [[psihijatrija|psihijatar]].

== Profesionalna karijera ==

Radio je kao profesor Defektološkog fakulteta u [[Beograd]]u. Autor je više [[monografija]] iz područja dječje psihijatrije i neuropsihologije, kao i [[esej]]a posvećenih [[čovjek]]ovom duhovnom razvitku.

== Knjige ==
* Aleksandar Ćordić; Svetomir Bojanin: ''&quot;Opšta defektološka dijagnostika&quot;'', Beograd, 1981. (210 str.)
*  Svetomir Bojanin: ''&quot;Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod&quot;'', Beograd, 1979. (228 str.)
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod&quot;'', Beograd, 1985. (441 str.)
* Svetomir Bojanin; Koviljka Radulović: ''&quot;Socijalna psihijatrija razvojnog doba&quot;'', Beograd, 1988. (341 str.)
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Škola kao bolest&quot;'', 1. izd., Beograd, 1990.
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Škola kao bolest&quot;'', 2. izd., Beograd, 1991. (158 str.)
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Duhovnost, psihijatrija i mladi&quot;'', Beograd, 1994. (154 str.)

{{Mrva-biog-liječnik}}

{{GLAVNIRASPORED:Bojanin, Svetomir}}
[[Kategorija:Srbijanski liječnici]]
[[Kategorija:Bolman]]</text>
      <sha1>qqgta6wecklvp165g4ex7y7yjo5oqla</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520639</id>
      <parentid>7520637</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1938" sha1="80a8jqdoz88ctkix9ky271fhitcej3q" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Svetomir Bojanin
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[1932.]]
| mjesto rođenja    = [[Bolman]]
| datum smrti       = [[2024.]]
| mjesto smrti      = [[Beograd]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|SRB}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija|Dječija psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = [[Defektološki fakultet u Beogradu]]
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Svetomir Bojanin''' ([[Bolman]], [[1932.]] – [[Beograd]], [[2024.]]), jedan od utemeljitelja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] razvojnog perioda i znameniti dječji [[psihijatrija|psihijatar]].

== Profesionalna karijera ==

Radio je kao profesor Defektološkog fakulteta u [[Beograd]]u. Autor je više [[monografija]] iz područja dječje psihijatrije i neuropsihologije, kao i [[esej]]a posvećenih [[čovjek]]ovom duhovnom razvitku.

== Knjige ==
* Aleksandar Ćordić; Svetomir Bojanin: ''&quot;Opšta defektološka dijagnostika&quot;'', Beograd, 1981. (210 str.)
*  Svetomir Bojanin: ''&quot;Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod&quot;'', Beograd, 1979. (228 str.)
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod&quot;'', Beograd, 1985. (441 str.)
* Svetomir Bojanin; Koviljka Radulović: ''&quot;Socijalna psihijatrija razvojnog doba&quot;'', Beograd, 1988. (341 str.)
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Škola kao bolest&quot;'', 1. izd., Beograd, 1990.
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Škola kao bolest&quot;'', 2. izd., Beograd, 1991. (158 str.)
* Svetomir Bojanin: ''&quot;Duhovnost, psihijatrija i mladi&quot;'', Beograd, 1994. (154 str.)

{{Mrva-biog-liječnik}}

{{GLAVNIRASPORED:Bojanin, Svetomir}}
[[Kategorija:Srbijanski liječnici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]</text>
      <sha1>80a8jqdoz88ctkix9ky271fhitcej3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Sisak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70517</id>
    <revision>
      <id>7521054</id>
      <parentid>7280921</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3968" sha1="dsnuf5hayy6b9jjgpi4qqto6kmond15" xml:space="preserve">'''Ragbi klub Sisak''' je [[ragbi]]jski klub iz [[Sisak|Siska]].

Klupsko sjedište je na ''Trgu Hrvatske Državnosti 1'', u Sisku. 

Klub je osnovan 1970. godine pod imenom ''Student''.

== Povijest ==

Prva ragbi utakmica u Sisku odigrana je svibnja 1957. god. između RK Mladost i Selekcije igraća Beograd – Zagreb 43:31.

Inicijativom studenata Tehnološkog fakulteta u Sisku, 15. veljače 1970. god. osnovan je RK”Student”, a prvi nastup Kluba bio je na II omladinskom prvenstvu Jugoslavije 23. i 24. svibnja 1970.god.

Studenti su na prvenstvu izgubili od “Nade”, “Lokomotive” i “Pančeva”, te ostvarili i prvu pobjedu pobijedivši “Ljubljanu” s 12:3.
Klub 10. studenoga 1972. osvaja svoj prvi trofej, KUP omladinskog prvenstva. To je početak jedne izuzetne generacije ragbijaša koja je stasala u Sisku i koja će u narednim godinama osvajati mnoge trofeje i titule.

U omladinskoj kategoriji (juniori) RK “Student” osvajači su prvenstva - 1975., 1976., 1977., 1978. i 1979. god., a kupa 1976., 1977. i 1978. god.

Od 1975. do 1978. god. “Studenti “ su odigrali 38 utakmica i sve riješili u svoju korist s razlikom dati i postignutih skoreva 1384 : 175.  Prvi poraz imali su 10. ožujka 1979. od RK “Mladost” rezultatom 11:6.
Ovaj period je najplodnije razdoblje u povijesti Kluba,  kada je osvojeno najviše priznanja i nagrada, a ragbijaški šport popeo se u sam vrh vodećih sisačkih sportova.

Od 1979. god. do 1991. god Klub mijenja ime u “Metalac”, a kasnije u “Sisak”. U istom periodu dobar dio zlatne generacije juniora napušta Klub i zbog škole ili posla odlazi u druge klubove u zemlji i inozemstvu. Klub je kontinuirano radio s mlađim uzrastima tako da odliv velikog broja igraća u jednom naletu nije bitno ostavio tragova na radu u Klubu.  Pad u kvaliteti igre najviše je došao do izražaja, ali broj igraća osobito mladih bio je u stalnom porastu.

U vremenu od 1979. do 1991. god. Klub je bio u samom vrhu kadetskog, juniorskog natjecanja, a u seniorskom natjecanju nastupao je dugi niz godina u “A” ligi tadašnje države.

Od 1991. god i početka Domovinskog rata veliki broj članova Kluba aktivno sudjeluje u obrani zemlje i sve aktivnosti Kluba su zamrznute do 1992. god. Klub nije mogao okupiti seniorsku momčad, pa je nastupao i natjecao se uglavnom s mlađim uzrastima. Naš juniorski pogon do 1996. god. u samom je vrhu i više puta osvaja drugu poziciju u prvenstvu.

U kombinaciji juniora i s nekoliko seniora uspješno sudjelujemo u natjecanju seniorskog prvenstva i uključujemo se u međunarodno natjecanje &quot;Alpsku ligu” (HRV, SLOV-AUT) gdje smo osvojili drugu poziciju.
Do 2000. god. Klub nastupa u Hrvatskoj i hrvatsko-Slovenskoj ligi i svim aktivnostima HRS-a., ali zbog ne riješenog pitanja vlastitog igrališta i pomanjkanja financijskih sredstava Klub prestaje s radom od rujna 2000. god.  do veljače 2001. god.
Od uspostave novog vodstva od 2001. god. do danas, klub je konsolidiran, i ostvarene su sve pretpostavke za normalan rad.

U sezoni 2008/09., &quot;Sisak&quot; igraju u 2. hrvatskoj ligi, zajedno s drugim sastavom splitske &quot;Nade&quot;, &quot;Vilanima&quot; i &quot;Kninom&quot;.

== Klupski uspjesi ==

U seniorskoj kategoriji nije imao naslova, ali je zato u juniorskim kategorijama bio nekoliko puta državni prvak i osvajač kupa.

* juniorski državni prvaci: 1972., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979.
* juniorski osvajači kupa: 1976., 1977., 1978.
* juniorski osvajači prvenstva Hrvatske: 2006./2007.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.rugby-sisak.hr/ Službena Stranica Kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322204536/http://www.rugby-sisak.hr/ |date=22. ožujka 2012. }}
* [https://picasaweb.google.com/ragbi.klub.sisak Foto Galerija Kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160615041310/https://picasaweb.google.com/ragbi.klub.sisak |date=15. lipnja 2016. }}

[[Kategorija:Hrvatski rugby union klubovi|Sisak]]
[[kategorija: šport u Sisku]]</text>
      <sha1>dsnuf5hayy6b9jjgpi4qqto6kmond15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michael Jackson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74659</id>
    <revision>
      <id>7521003</id>
      <parentid>7489724</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:41:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39555-05</username>
        <id>366641</id>
      </contributor>
      <comment>Pomjenio sam da je preminuo</comment>
      <origin>7521003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99752" sha1="66jcqzo5zk4hlcfic4itabc62bk447w" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|rujan 2009.}} {{Članak tjedna (ikona)|37. tjedan 2023.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Michael Jackson
| Img                  = Michael Jackson 1984.jpg
| Img_capt             = Michael Jackson u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1984. godine
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Michael Joseph Jackson
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[29. kolovoza]] [[1958.]]
| Mjesto rođenja       = {{SAD grad|Gary|Indiana}}, [[SAD]]
| Smrt                 = [[25. lipnja]] [[2009.]]
| Mjesto smrti         = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[SAD]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokal]]
| Žanr                 = [[pop]], [[suvremeni R&amp;B|R'n'B]], [[rock]], [[soul]], [[funk]]
| Zanimanje            = [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[producent]], [[ples]]ač, [[koreograf]], [[glumac]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1964.]] – [[2009.]]
| Producentska_kuća    = Motown, Epic, Sony
| Angažman             = [[The Jackson 5]]/[[The Jacksons]]
| URL                  = [http://www.michaeljackson.com Službene stranice]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Michael Joseph Jackson''', [[29. kolovoza]] [[1958.]] je [[SAD|američki]] [[pop (glazba)|pop]] [[glazbenik]] čiji je kontroverzni osobni život bio dio američke [[popularna kultura|popularne kulture]] posljednje četvrtine [[20. stoljeće|20. stoljeća]].&lt;ref&gt;[http://www.eonline.com/uberblog/b131173_michael_jackson_pops_thrilling_king.html Michael Jackson, Pop's Thrilling King, Dead at 50 na stranicama EOnline!]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2009/06/pop-star-michael-jackson-was-rushed-to-a-hospital-this-afternoon-by-los-angeles-fire-department-paramedics--capt-steve-ruda.html Michael Jackson is dead на LATimes.com]&lt;/ref&gt;

Rođen je u brojnoj [[glazbenik|glazbenoj]] [[obitelj]]i Jackson kao sedmo od desetero djece.&lt;ref name=&quot;MP&quot;&gt;[http://metro-portal.hr/vijesti/svijet/michael-jackson-imao-srcani-udar-umro ''Michael Jackson umro nakon zastoja srca''] - Metro-portal.hr, datum objave: [[26. lipnja]] [[2009.]]g.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTL&quot;&gt;[http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=8946 ''Michael Jackson umro od infarkta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628001434/http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=8946 |date=28. lipnja 2009. }} - RTL, Piše: D.M./M.K.S.&lt;/ref&gt; Debitirao je na profesionalnoj glazbenoj sceni s jedanaest godina kao član [[glazbeni sastav|sastava]] [[Jackson 5]]. Solo karijeru započeo je [[1971.]] godine dok je još uvijek bio član toga sastava. U kasnijim godinama u javnosti je često nazivan „Kraljem popa”. Pet njegovih [[glazbeni album|solo studijskih albuma]] jedni su od najprodavanijih na svijetu: ''[[Off the Wall]]'' (1979.), ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982.), ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987.), ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' (1991.) i ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' (1995.). Početkom [[1980-ih|osamdesetih godina 20. stoljeća]] postao je glavna figura u [[popularna glazba|popularnoj glazbi]] i prvi [[Afroamerikanci|afroamerički]] zabavljač koji je stekao velik publicitet na [[MTV]]-u. Popularnost spotova njegovih pjesama koji su prikazivani na MTV-u kao što su „[[Beat It]]”,„[[Billie Jean]]” i „[[Thriller (skladba)|Thriller]]” − poznati po pretvorbama spota u umjetničku formu i promidžbeni alat – pomogla je relativno mladoj televiziji stjecanje ugleda. Spotovi pjesama kao što su „[[Black or White]]” i „[[Scream/Childhood|Scream]]” produžili su Jacksonovu popularnost i tijekom [[1990-ih|devedesetih]]. Scenskim nastupima i spotovima Jackson je popularizirao veliki broj [[ples]]ačkih tehnika kao što su „robot” i „[[moonwalk]]”. Njegov svojstven glazbeni zvuk utjecao je na mnoge suvremene izvođače [[hip hop]]a, [[pop (glazba)|popa]] te [[Suvremeni R&amp;B|R&amp;B-a]].

Jackson je donirao milijune dolara u [[humanitarni rad|humanitarne svrhe]] radom svoje zaklade izdavanjem humanitarnih [[glazbeni singl|singlova]] i podržavanjem 39 akcija. Drugi [[aspekt]]i njegova osobna života poput promjena njegove pojave i ponašanja izazvali su mnoge [[prijepor]]e koji su naškodili njegovu [[ugled]]u. Pored toga, [[1993.]] godine optužen je za spolno zlostavljanje djeteta. Istraga je prekinuta jer Jackson nije tužen na sudu i zbog nedostatka dokaza. Jackson se ženio dva puta i bio ocem troje djece što je uzrokovalo još kontroverza. Godine [[2005.]] suđeno mu je za spolno zlostavljanje i za nekolicinu inih optužbi kojih je kasnije oslobođen.

Jedan je od nekoliko umjetnika dvaput uvrštenih u ''[[Rock and Roll Hall of Fame|Rock and Roll kuću slavnih]]''. Vlasnik je nekoliko [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovih rekorda]] (među njima i rekorda za „Najuspješnijeg zabavljača svih vremena”) i 13 [[Grammy]]ja. Izdao je 13 singlova koji su bili na prvome mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], više negoli bilo koji izvođač. Prodao je više od 750 milijuna primjeraka svojih albuma.

== Životopis == 
=== Rani život i Jackson 5 (1958. − 1975.) === 
Michael Joseph Jackson rođen je u Garyju, [[Indiana]] (u jednom industrijskom predgrađu [[Chicago|Chicaga]], [[Illinois]]) u radničkoj obitelji 29. kolovoza 1958.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;&gt;George, str. 20.&lt;/ref&gt; Sin je Josepha Waltera &quot;Joe&quot; Jacksona i Katherine Esther (rođene Scruse).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Sedmo je od devetoro djece. Ostatak obitelji čine: Rebbie (1950.), Jackie (1951.), Tito (1953.), Jermaine (1954.), La Toya (1956.), Marlon (1957.), Randy (1961.) i Janet (1966.).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Joseph Jackson radio je u čeličani i često nastupao u ritam i blues sastavu zvanom The Falcons sa svojim bratom Lutherom.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Michael je odgojen kao [[Jehovini svjedoci|Jehovin svjedok]] od strane njegove majke.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt;

Još od djetinjstva, Jacksona je fizički i mentalno zlostavljao njegov otac, tijekom dugotrajnih neprekidnih uvježbavanja, batinjanjem i davanjem pogrdnih naziva. Jacksonovo maltretiranje kao djeteta ostavljalo je posljedice na njegov razvitak.&lt;ref name=&quot;MJ's secret childhood&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/shows/dyn/vh1_news_presents/82010/episode_about.jhtml |title=Michael Jackson's Secret Childhood |publisher=VH1 |accessdate=2008-06-20 |archive-date=17. kolovoza 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/610OixuY9?url=http://www.vh1.com/shows/vh1_news_presents/series.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;&gt;Taraborrelli, str. 20.–22.&lt;/ref&gt; Jednom prilikom dok je spavao, Joseph se popeo u njegovu sobu ulazeći kroz prozor. Noseći strašnu masku, upao je u sobu vrišteći i vičući. Kao razlog čina, Joseph je rekao kako je želio svoju djecu naučiti da ne ostavljaju prozor otvoren ako žele spavati. Godinama kasnije, Jackson je imao noćne more u kojima je otet iz svoje sobe.&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;/&gt;

Jackson je prvi put otvoreno govorio o tom zlostavljanju u intervjuu s [[Oprah Winfrey]] 1993. godine, rekavši da je tijekom djetinjstva često plakao zbog usamljenosti i da bi mu se gadilo kad bi ugledao svoga oca.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;&gt;Campbell (1995.), str. 14.–16.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;lewis 165-168&quot;&gt;Lewis, str. 165.168.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nelson George overview 45-46&quot;&gt;George, str. 45.–46.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 620.&lt;/ref&gt; U drugom intervjuu koji je dao, poznat kao &quot;Život s Michaelom Jacksonom&quot; (''Living with Michael Jackson'', snimljen 2003.), prekrio je lice počevši plakati tijekom razgovora o djetinjstvu.&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;/&gt; Izjavio je da se sjeća kako je njegov otac sjedio u naslonjaču s remenom u iščekivanju da udari svoju djecu kad god ne bi dobro uvježbavali.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 602.&lt;/ref&gt;

Jackson je rano pokazao glazbenu nadarenost, nastupajući s učenicima iz razreda i ostalima tijekom [[Božić]]nih koncerata, u dobi od pet godina.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Godine 1964. zajedno s bratom Marlonom pridružio se sastavu The Jackson Brothers (koji su oformili njihova braća Jackie, Tito i Jermaine) kao prateći glazbenici svirajući [[kongo]] i [[tamburin]]. Jackson je zatim počeo nastupati kao prateći vokal i plesati; kada je napunio osam godina, on i Jermaine postali su vodeći pjevači. Tada je naziv sastava promijenjen u The Jackson 5.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Sastav je nastupao po [[Srednji zapad (SAD)|Srednjem zapadu]] od 1966. do 1968. godine. Često su nastupali i u klubovima za odrasle. Godine 1966. pobijedili su na najznačajnijoj mjesnoj priredbi izvođenjem pjesme &quot;I Got You (I Feel Good)&quot; [[James Brown|Jamesa Browna]] koju je otpjevao Michael.&lt;ref name=&quot;RRHF&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rockhall.com/inductee/the-jackson-five |title=The Jackson Five |accessdate=2007-05-29 |publisher=Rock and Roll Hall of Fame}}&lt;/ref&gt;

Jackson 5 snimili su nekoliko pjesama; uključujući i debitantski singl &quot;Big Boy&quot; za lokalnu izdavačku kuću Steeltown 1967. godine. S Motown Recordsom potpisali su suradnju sljedeće godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; [[Časopis]] &quot;Rolling Stone&quot; kasnije je opisao mladog Michaela kao čudo a ogromnim glazbenim darom ističući da je brzo prerastao u glavnu crtu i vodećeg vokala nakon što je počeo plesati i pjevati sa svojom braćom.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/biography |title=Michael Jackson: Biography |work=Rolling Stone |accessdate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220071720/http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/biography |archivedate=20. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; Sastav je postavio rekord na ''[[Billboard Hot 100]]'' ljestvici kada je izdao četiri uzastopna singla koja su dospjela na vrh kao broj jedan (&quot;I Want You Back&quot;, &quot;ABC&quot;, &quot;The Love You Save&quot; i &quot;I‘ll Be There&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Tijekom ranih godina sastava, predstavnici za [[Odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] njihove izdavačke kuće tvrdili su da je Jackson imao devet godina (dvije godine manje nego što je inače imao) kako bi javnosti izgledao ljupkiji i pristupačniji.

Od 1972. godine, Jackson je izdao ukupno četiri solo studijska albuma za Motown među kojim i ''[[Got to Be There]]'' i ''[[Ben (album)|Ben]]''. Oni su objavljeni kao dio franšize Jackson 5 i producirali su uspješne singlove poput &quot;Got to Be There&quot;, &quot;Ben&quot; i &quot;Rockin‘ Robin&quot;. Prodaje albuma sastava počele su opadati 1973. godine, pod striktnom zabranom Motowna da im se dozvoli da izdaju bilo kakav materijal.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;&gt;George, str. 22.&lt;/ref&gt; I pored toga sastav je postigao nekoliko top 40 hitova, uključujući i top 5 disco singl &quot;Dancing Machine&quot; i top 20 hit &quot;I Am Love&quot;. Jackson 5 je napustio Motown 1975. godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;/&gt;

=== Prelazak u Epic i ''Off the Wall'' (1975. − 1981.) === 
Jackson 5 je potpisao ugovor s CBS Records u srpnju 1975. godine, pridružujući se Philadelphia International Records odjelu, a zatim i Epic Recordsu .&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;/&gt; Po finalizaciji pravnog postupka, sastav je preimenovana u The Jacksons.&lt;ref name = &quot;tara 138–144&quot;&gt;Taraborrelli, str. 138.–144.&lt;/ref&gt; Nakon promjene imena, sastav je nastavio nastupati, izdavši još šest albuma između 1976. do 1984. godine. U tom razdoblju, Michael Jackson bio je glavni [[tekstopisac]] sastava. Napisao je hitove &quot;Shake Your Body (Down the Ground)&quot;, &quot;This Place Hotel&quot; i &quot;Can You Feel It&quot;.&lt;ref name=&quot;RRHF&quot; /&gt;

Godine 1978., Jackson je glumio ulogu Strašila u filmskom [[mjuzikl]]u ''The Wiz''.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 163.–169.&lt;/ref&gt; Snimanja je dogovarao Quincy Jones koji se sprijateljio s Jacksonom tijekom produkcije filma. Tom je prilikom pristao biti producent njegovog sljedećeg solo albuma ''[[Off the Wall]]''.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 23&quot;&gt;George, str. 23.&lt;/ref&gt; Godine 1979., Jackson je slomio nos za vrijeme jedne kompleksne plesačke rutine. Operacija nosa koja je uslijedila nije bila u potpunosti uspješna; žalio se na poteškoće koje je imao tijekom disanja. Nakon toga je dr. Steven Hoefflin izveo drugu operaciju nosa i ostale.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;&gt;Taraborrelli, str. 205.–210.&lt;/ref&gt;

Jones i Jackson su zajednički producirali album ''Off the Wall''. Jackson je na tom albumu surađivao s [[Paul McCartney|Paulom McCartneyjem]], [[Stevie Wonder|Steviem Wonderom]] i Rodom Tempertonom. Objavljen 1979. godine bio je prvi album koji je objavio četiri američka top 10 hita od kojih su se dva našla na vrhu (&quot;[[Don't Stop 'til You Get Enough]]&quot; i &quot;Rock With You&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;/&gt; ''Off the Wall'' se nalazio na trećem mjestu ''[[Billboard 200|Billboardovih 200 najboljih albuma]]''. Naklada mu je 7 milijuna kopija u Americi i oko 20 milijuna kopija širom svijeta.&lt;ref name =&quot;Off the Wall 20 million&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.virginmedia.com/music/classicalbums/michaeljackson-offthewall.php |title=Michael Jackson: Off the Wall - Classic albums - Music - Virgin media |publisher=Virgin Media |accessdate=2008-12-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RIAA certification&quot;/&gt; Godine 1980. osvojio je tri Američke glazbene nagrade: za &quot;Najbolji soul i ritam i blues album&quot;, &quot;Najboljeg muškog soul i ritam i blues izvođača&quot; i za &quot;Najbolji ritam i blues singl&quot; (&quot;Don't Stop 'Til You Get Enough&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;&gt;George, str. 37.–38.&lt;/ref&gt; Te godine, isto je tako osvojio Billboardovu glazbenu nagradu za &quot;Najbolji album crnog izvođača&quot; i [[Grammy (nagrada)|Grammy]] nagradu za &quot;Najbolje muško ritam i blues vokalno izvođenje&quot; (za &quot;Don't Stop 'Til You Get Enough&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;/&gt; Unatoč komercijalnom uspjehu, Jackson je smatrao da je album trebao imati mnogo veći utjecaj i bio je odlučan u tome da nadmaši očekivanja sljedećim izdanjem.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 188.&lt;/ref&gt; Godine 1980. Jackson je sebi osigurao najviši udio po prodanom primjerku u glazbenoj industriji: zaradio je 37 posto ukupnog profita albuma.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 191.&lt;/ref&gt;

=== ''Thriller'', ''Motown 25'', ''We Are the World'' i poslovna karijera (1982. − 1985.) === 
Godine 1982. Jackson je snimio pjesmu &quot;Someone in the Dark&quot; koja je bila dio [[soundtrack]]a filma ''[[E.T.]]'' Ploča je osvojila Grammy za &quot;Najbolji album za djecu&quot;.&lt;ref name = &quot;MJ Grammy's&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Michael+Jackson&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |title=Grammy Award Winners |publisher=National Academy of Recording Arts and Sciences |accessdate=2008-02-14 |archive-date=2. siječnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080102231253/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Michael+Jackson&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Te godine, Jackson je objavio svoj drugi album za izdavačku kuću Epic, ''[[Thriller (album)|Thriller]]''. Album se nalazio na Billboardovoj ljestvici 200 najboljih albuma 80 uzastopnih tjedana od kojih je 37 bio na vrhu. To je bio prvi album koji je lansirao sedam top 10 singlova među kojim i &quot;[[Billie Jean]]&quot;, &quot;[[Beat It]]&quot; i &quot;[[Wanna Be Startin‘ Somethin‘]]&quot;.&lt;ref&gt;Lewis, str. 47.&lt;/ref&gt; Album je certificiran dvostrukom dijamantskom nakladom za prodaju od oko 28 milijuna kopija u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;RIAA certification&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=tblTop100&amp;action= |title=Gold and Platinum |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-08 |archive-date=16. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130816001255/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=tblTop100&amp;action= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 release&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS58333+30-Nov-2007+PRN20071130 |title=Sony announces Thriller 25 |publisher=Reuters |date=2007-11-30 |accessdate=2008-04-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071202102355/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS58333+30-Nov-2007+PRN20071130 |archivedate=2. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Album je najprodavaniji svjetski album svih vremena s prodajama između 47 milijuna u Sjedinjenim Državama i 109 milijuna kopija diljem svijeta.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Showbuzz&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml?source=search_story |title=Michael Jackson Opens Up |publisher=CBS |date=2007-11-06 |accessdate=2008-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502082306/http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml?source=search_story |archivedate=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;109 Newswire&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.prnewswire.com/ViewContent.aspx?ACCT=109&amp;STORY=/www/story/01-16-2009/0004956264&amp;EDATE= |title=Music Icon Quincy Jones Kicks-Off New Series in Tribune Newspapers |publisher=PR Newswire |date=2009-01-16 |accessdate=2009-01-24 |archive-date=13. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413033308/http://news.prnewswire.com/ViewContent.aspx?ACCT=109&amp;STORY=%2Fwww%2Fstory%2F01-16-2009%2F0004956264&amp;EDATE= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jacksonov pravni zastupnik John Branca isticao je da je Jackson imao najviši udio po prodanom primjerku u glazbenoj industriji; skoro dva dolara mu je pripadalo za svaki prodani album. Isto je tako rekordno profitirao od [[Kompaktni disk|kompaktnih diskov]]a i prodaje dokumentarca ''The Making of Michael Jackson‘s Thriller'' koji je producirao s [[John Landis|Johnom Landisom]]. Financiran od strane MTV-ja, [[dokumentarac]] je prodan u preko 350.000 kopija za par mjeseci. 
Istovremeno 1984. godine na tržištu se pojavljuju lutke s likom Michaela Jacksona s cijenom od dvanaest dolara.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; Biograf, Randy Taraborrelli je izjavio: &quot;U nekom trenutku, ''Thriller'' se prestaje prodavati poput magazina, igračke ili ulaznice za hit film a onda se počinje prodavati kao kućna potrepština.&quot;&lt;ref name=&quot;tara 226&quot;&gt;Taraborrelli, str. 226.&lt;/ref&gt; Neobično za to vrijeme, ''Thriller'' je izdao čak sedam singlova.&lt;ref name=&quot;vh1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/artists/az/jackson_michael/bio.jhtml |title=Michael Jackson |publisher=VH1 |year=2007 |accessdate=2007-02-22 |archive-date=5. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305113346/http://www.vh1.com/artists/az/jackson_michael/bio.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Časopis Time objavio je da je album dao glazbenoj industriji najbolje godine još od 1978. godine, kada je domaći godišnji dohodak bio 4,1 milijarda dolara.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;&gt;{{cite news |first=Jay |last=Cocks |title=Why He's a Thriller |date=1984-03-19 |publisher=Time |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950053-1,00.html |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://www.webcitation.org/68MRAagLA?url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950053-1,00.html |archive-date=12. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Publikacija je nazivala Jacksona: &quot;Kraljem ploča, radija, video spotova. Čovjekom koji sam spašava glazbeni biznis. Tekstopiscem koji stvara hitove za desetljeće. Plesačem s najelegantnijim stopalom na ulici. Pjevačem koji prekida sve granice ukusa, stila i boja također.&quot;&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; The New York Times, naziva ga &quot;glazbenim fenomenom&quot; ističući da; &quot;u svijetu pop glazbe, tu je Michael Jackson i tu su svi ostali.&quot;&lt;ref name=&quot;NYTimes&quot;&gt;{{cite news |url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F40F10FB3A5C0C778DDDA80894DC484D81 |title=Michael Jackson at 25: A Musical Phenomenon |last=Pareles |first=Jon |date=1984-01-14 |accessdate=2009-03-30 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; The Washington Post je objavio da je album raskrčio put drugima među kojima i [[Prince]]u.&lt;ref name=&quot;WashPost1&quot;&gt;{{cite news |first=Richard |last=Harrington |title=Prince &amp; Michael Jackson: Two Paths to the Top of Pop |date=1988-10-09 |work=The Washington Post |url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73636369.html?dids=73636369:73636369&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Oct+9%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=g.01&amp;desc=Prince+%26+Michael+Jackson%3A+Two+Paths+to+the+Top+of+Pop |accessdate=2007-05-21 |archive-date=11. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011093043/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73636369.html?dids=73636369:73636369&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Oct+9%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=g.01&amp;desc=Prince+%26+Michael+Jackson%3A+Two+Paths+to+the+Top+of+Pop |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana [[25. travnja]] [[1983.]], Jackson je nastupio uživo na proslavi 25 godina postojanja Motowna poznatoj kao &quot;Motown 25: Yesterday, Today, Forever&quot;. Prvo je nastupio sa svojom braćom a zatim i samostalno izvodeći pjesmu &quot;Billie Jean&quot;. Tada je prvi put izveo svoj prepoznatljivi pokret, [[moonwalk]]. Nastup je pratilo oko 47 milijuna televizijskih gledatelja.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 238.–241.&lt;/ref&gt; The New York Times je objavio: &quot;Mjesečev hod koji je izveo poznata je metafora njegovog plesačkog stila. Kako to radi? Kao tehničar, sjajan je iluzionist i originalan mimičar. Njegova vještina da drži jednu nogu ravno dok drugom klizi, iziskuje savršeno vremensko usklađivanje.&quot;&lt;ref name=&quot;Dancing feet of Michael Jackson&quot;&gt;{{cite news |first=Anna |last=Kisselgoff |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE7DE1539F935A35750C0A96E948260&amp;sec=&amp;spon=&amp;partner=permalink&amp;exprod=permalink |title=Dancing feet of Michael Jackson |work=The New York Times |date=1988-03-06 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson receives the Presidential Public Safety Commendation at the White House (C21788-18).tif|mini|230px|Jackson i Ronald Reagan, 1984. godine]]

Godine 1984. Jackson je snimao reklamu za [[Pepsi|Pepsi Colu]]. Reklama je predstavljala simulirani koncert gdje on nastupa sa svojom braćom pred par tisuća ljudi. Tijekom snimanja, netko ga je iz publike pogodio vatrometom u glavu. Opeklina koju je pretrpio bila je drugog stupnja.&lt;ref name = &quot;tara 279–287&quot;&gt;Taraborrelli, str. 279.–287.&lt;/ref&gt; Pepsi mu je isplatio novce bez suđenja. Od toga novca, Jackson je 1,5 milijun dolara dao jednom centru njegovog imena koji se bavio pomaganjem ljudima s opeklinama.&lt;ref name = &quot;tara 279–287&quot;/&gt; Kasnije je Jackson imao svoju treću operaciju [[nos]]a.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;/&gt;

Dana [[14. svibnja]] iste godine, Jackson je pozvan u [[Bijela kuća|Bijelu Kuću]] kako bi primio nagradu koju će mu uručiti američki predsjednik [[Ronald Reagan]]. Nagradu je dobio zbog podrške humanitarne akcije za odvikavanje ljudi od [[alkohol]]a i [[droga]].&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 304.-307.&lt;/ref&gt; Te je godine osvojio i osam nagrada Grammy. Za razliku od ostalih albuma, ''Thriller'' nije imao službenu turneju kojom bi se promicao. Ipak, Jackson se pridružio svojoj braći na turneji albuma ''Victory'' na kojoj je prikazao dosta svog novog solo materijala. Turneju je ukupno pratilo više od dva milijuna Amerikanaca.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 315.–319.&lt;/ref&gt; Jackson je donirao svojih 5 milijuna dolara zarađenih na turneji u humanitarne svrhe.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 320.&lt;/ref&gt; Godine 1985. širom svijeta izdan je humanitarni singl &quot;We Are the World&quot; koju su napisali Jackson i [[Lionel Richie]]. Osnovni cilj bio je da se pomogne siromašnim u [[Afrika|Africi]] i Sjedinjenim Američkim Državama. Njih dvojica bili su jedni od 39 slavnih osoba koji su pjevali na ploči. Singl je postao jedan od najprodavanijih svih vremena s oko 20 milijuna prodanih primjeraka.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 340.–344.&lt;/ref&gt;

Dok su Jackson i McCartney radili na dva hit singla &quot;The Girl Is Mine&quot; i &quot;Say Say Say&quot;, sprijateljili su se. Često su posjećivali jedan drugog. U jednom razgovoru, McCartney je spomenuo Jacksonu milijune dolara koje zarađuje od svojih glazbenih kataloga; zarađivao je skoro 40 milijuna dolara godišnje od pjesama drugih izvođača. Sam Jackson se zatim počeo baviti poslovnom karijerom, prodajući i kupujući prava distribucije glazbe od mnogih izvođača. Malo kasnije, &quot;Northern Song&quot; (glazbeni katalog koji sadrži tisuće pjesama među kojim i skladbe [[Beatles]]a) bio je na prodaji.&lt;ref name = &quot;tara 333-337&quot;&gt;Taraborrelli, str. 333.–337.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;1995 music deal&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B01E7DD1439F93BA35752C1A963958260 |title=Michael Jackson sells Beatles songs to Sony |work=The New York Times |date=1995-11-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Jackson je odmah pokazao zanimanje za katalog. Izjavio je: &quot;Ne zanima me. Hoću te pjesme. Donesi mi te pjesme Branca (njegov pravni zastupnik).&quot; Branca je zatim kontaktirao McCartneyjevog zastupnika koji je odgovorio da njegovog klijenta dražba ne zanima. Nakon što je Jackson započeo pregovore, McCartney je promijenio mišljenje i pokušao uvjeriti [[Yoko Ono]] da mu se pridruži u nadmetanju što je ona odbila tako da je i on sam odustao. Jackson je dobio ostatak konkurencije u pregovorima koji su trajali 10 mjeseci. Kupio je katalog za 47,5 milijuna dolara. Povodom toga, McCartney je izjavio: &quot;Mislim da je lukavo napraviti tako nešto. Biti nečiji prijatelj i kupiti tepih na kojem stoje.&quot; Reagirajući na izjavu, biograf Randy Taraborrelli je rekao da je: &quot;McCartney zarađivao milijune dolara od glazbe drugih ljudi. Imao je više novca od Jacksona u tom trenutku tako da se mogao nadmetati i ne brinuti hoće li njegov prijatelj kupiti.&quot;&lt;ref name = &quot;tara 333-337&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian document finances&quot;&gt;{{cite news |url=http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1506781,00.html |title=Bad Fortunes |work=The Guardian |date=2005-06-15 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

=== Tabloidi, nastupi, ''Bad'', autobiografija i filmovi (1986. − 1990.) === 
Godine 1986. tabloidi su tvrdili da Jackson spava u [[Barokomora#Hipobarična barokomora|hiperbaričnoj komori]] kako bi usporio proces starenja; objavljena je fotografija gdje on leži u prostranoj staklenoj škrinji. Iako je tvrdnja bila netočna, Jackson je sam stvarao i širio priču o tome. Pjevač je dalje promicao svoj predstojeći ''Captain EO'' [[3D]] film.&lt;ref name = &quot;tara 355-361&quot;&gt;Taraborrelli, str. 355.–361.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/4584367.stm |title=Music's misunderstood superstar |publisher=BBC |date=2005-06-13 |accessdate=2008-07-14}}&lt;/ref&gt; 
Te je godine po četvrti puta operirao nos i napravljen mu je mali rascjep kod podbratka.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;/&gt; Film ''Captain EO'' u kojem je glumio režirao je [[Francis Ford Coppola]]. Bio je najskuplji producirani film po minuti i prikazivan je kasnije u [[The Walt Disney Company|Disneyjevim]] parkovima.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 41&quot;&gt;George, str. 41.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson, 1988 (46845017052).jpg|mini|200px|Jackson, 1988., dvije godine nakon što mu je dijagonosticiran vitiligo.]]

Jackson je zatim kupio [[Čimpanze|čimpanzu]] imena Bubbles s kojim se družio što je još više pridonijelo njegovom ekscentričnom imidžu. Godine 2003. pjevač je izjavio da Bubbles rabi njegov nužnik i da uređuje njegovu sobu.&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt; Kasnije je bilo objavljeno da je Jackson kupio kosti Josepha Merricka (poznatog kao &quot;Čovjek Slon&quot;, zbog njegove kongenitalne malfomacije). Iako je to bilo netočno, Jackson je ponovo potvrđivao navode u medijima.&lt;ref name = &quot;tara 355-361&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt; Ove priče su Jacksonu priskrbile pogrdan nadimak &quot;Wacko Jacko&quot; (ludi Jacko). Pjevač je izjavio da prezire ovaj nadimak. Shvaćajući svoju pogrešku, prestao je plasirati lažne priče u medije, no zahvaljujući dobiti koju su mediji ostvarivali takvim izmišljotinama, na kraju su sami mediji počeli objavljivati svoje priče.&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 370–373&quot;&gt;Taraborrelli, str. 370.–373.&lt;/ref&gt;

Jacksonova koža bila je srednje smeđe boje tijekom njegove mladosti ali je postajala tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća sve svjetlija. Ova promjena dobila je rasprostranjeno medijsko izvještavanje i glasine da Jackson izbjeljuje svoju kožu.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt; Sredinom osamdesetih, Jacksonu je dijagnosticiran [[vitiligo]] i [[lupus]]: zbog kojih je postao osetljiv na sunčevu svjetlost. Tretmani koje je rabio zajedno sa šminkom zajednički su stvorili Jacksonovu pojavu drugačijom.&lt;ref name=&quot;Taraborrelli&quot;&gt;Taraborrelli, str. 434.–436.&lt;/ref&gt; Struktura njegovog lica isto se tako promijenila; nekoliko je kirurga nagađalo da je Jackson imao više operacija i to: nosa, čela, usana i jagodica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcnews.go.com/Health/Cosmetic/story?id=131910&amp;page=1 |title=Surgeon: Michael Jackson A 'Nasal Cripple' |publisher=ABC News |date=(8. veljače 2003. |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt; Promjene na njegovom licu dijelom su posljedica gubitka mase.&lt;ref name = &quot;tara 138–144&quot;/&gt; Jackson je gubio masu početkom osamdesetih zbog promjena dijeta i želje za &quot;tijelom plesača&quot;.&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;&gt;Jackson, str. 229.–230.&lt;/ref&gt; Pojedini svjedoci koji su viđali Jacksona tvrdili su da ima česte vrtoglavice nagađajući o njegovom poremećaju hranjenja, tj. [[anoreksija nervoza|anoreksiji nervozi]].&lt;ref name = &quot;tara 312–313&quot;&gt;Taraborrelli, str. 312.–313.&lt;/ref&gt; Neki liječnici izjavili su kako vjeruju da pjevač ima [[dismorfofobija|dismorfofobiju]], odnosno da je preokupiran strahom i uvjerenjem da je njegova pojava ružna ili defektna.&lt;ref name=&quot;Taraborrelli&quot;/&gt;

{{citat |Zašto ne biste ljudima rekli da sam izvanzemaljac s Marsa. Recite im da jedem žive piliće i izvodim vudu-ples u ponoć. Oni ''Vam'' vjeruju što god rekli, zato što ste ''Vi novinar''. Ali ako bih ja Michael Jackson, rekao: &quot;Ja sam izvanzemaljac s Marsa i jedem žive piliće i izvodim vudu-ples u ponoć&quot;, rekli bi &quot;Čovječe, taj Michael Jackson je poludio. On je budalast. Ne bi mogao povjerovati jednu jedinu riječ koja izlazi iz njegovih usta.&quot;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. VII&lt;/ref&gt; |Michael Jackson}}

S prvim albumom (''[[Bad (album)|Bad]]'') u pet godina, industrija je iščekivala još jedan veliki Jacksonov hit.&lt;ref name=&quot;TIME2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965452-2,00.html |title=The Badder They Come |last=Cocks |first=Jay |date=1987-09-14 |work=Time |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502020318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965452-2,00.html |archive-date=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; ''Bad'' se lošije prodavao u odnosu na ''Thriller'' ali je zabilježio solidan komercijalan uspjeh. U Sjedinjenim Državama lansirao je sedam hit singlova, od kojih su pet (&quot;[[I Just Can‘t Stop Loving You]]&quot;, &quot;[[Bad (skladba)|Bad]]&quot;, &quot;[[The Way You Make Me Feel]]&quot;, &quot;[[Man in the Mirror]]&quot; i &quot;[[Dirty Diana]]&quot;) dosegli prvo mesto na ''Billboard Hot 100'' ljestvici. Samim time album je s najviše broj jedan hitova ikada.&lt;ref name=&quot;A life in the video spotlight,[object Object],&amp;nbsp;,[object Object],— cnn&quot;&gt;{{cite web |first=Todd |last=Leopold |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/ |title=Michael Jackson: A life in the video spotlight |publisher=CNN |date=2005-06-06 |accessdate=2008-05-05 |archive-date=13. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120713223358/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Do 2008., album je prodan u osam milijuna primjeraka u Sjedinjenim Državama, a u 30 milijuna širom svijeta.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Michael%20Jackson&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=100 |title=Gold and Platinum |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151216184240/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Michael%20Jackson&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=100 |archivedate=16. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bad 30 million copies&quot;&gt;{{cite web |first=Mark |last=Savage |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7448908.stm |title=Michael Jackson: Highs and lows |publisher=BBC |date=2008-08-29 |accessdate=2008-11-25}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson's &quot;Bad&quot; Jacket and Belt.jpg|mini|200px|lijevo|Zlatna jakna militarnog stila koju je nosio Jackson u doba albuma ''[[Bad (album)|Bad]]''.]]

Svjetska turneja albuma trajala je od [[12. rujna]] [[1987.]] pa do [[14. siječnja]] [[1989.]] godine&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;/&gt;

Samo u [[Japan]]u, bilo je održano 14 rasprodanih koncerata na kojim je nazočilo 570.000 osoba.&lt;ref name=&quot;WashPost&quot;&gt;{{cite news |first=Richard |last=Harrington |title=Jackson to Make First Solo U.S. Tour |date=1988-01-12 |work=The Washington Post |url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73555081.html?dids=73555081:73555081&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Jan+12%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=b.03&amp;desc=Jackson+to+Make+First+Solo+U.S.+Tour |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903214220/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73555081.html?dids=73555081:73555081&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Jan+12%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=b.03&amp;desc=Jackson+to+Make+First+Solo+U.S.+Tour |archive-date=3. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Jackson je postavio Guinnessov rekord kada ga je gledalo 504.000 ljudi na sedam koncerata na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembley stadionu]]. Ukupno je nastupio na 123 koncerta s ukupnom posjećenošću od 4,4 milijuna ljudi. Još jedan Guinnessov rekord postavio je zaradom 125 milijuna dolara na turneji. Tijekom putovanja, Jackson je davao donacije bolnicama i sirotištima.&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;/&gt; Godine 1988. Jackson je izdao svoju prvu autobiografiju, &quot;Moon Walk&quot;, koju je pisao četiri godine. U njoj govori o svom djetinjstvu, iskustvima s Jackson 5 i zlostavljanju kada je bio dječak.&lt;ref&gt;Jackson, str. 29.–31.&lt;/ref&gt;

Isto tako pričao je o svojim plastičnim operacijama,&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;/&gt; opisao je promjenu strukture lica u pubertetu, gubitak mase, striktnu vegeterijansku dijetu, promjene frizura i nastupe.&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;/&gt; Knjiga je dosegla prvo mjesto na ljestvici uspješnica magazina &quot;The New York Times&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 42&quot;&gt;George, str. 42.&lt;/ref&gt; Glazbenik je kasnije izdao film ''Moonwalker'' koji u uvodu sažeto kronološki prikazuje događaje iz njegove karijere u kojem su glumili [[Joe Pesci]] i Jackson. ''Moonwalker'' se odmah po svom izdanju našao na vrhu ''Billboardove'' ljestivce najboljih video spotova na kaseti gde je ostao 22 tjedna. Ironično, film je smijenjen s tog mjesta od strane Jacksonovog video spota Michael Jackson: The Legend Continues.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; U travnju 1988. Jackson je kupio zemljište blizu Santa Yneza, [[Kalifornija]] gdje je sagradio Neverland ranč. Imanje površine 11&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i vrijednosti 17 milijuna dolara osiguravalo je 40 čuvara. Na njemu se nalazi zabavni park, kino i zoološki vrt. Godine 2003. procijenjena vrijednost imanja bila je skoro 100 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;&gt;{{cite news |first=Edna |last=Gundersen |url=http://www.usatoday.com/life/2003-11-24-jackson-finances_x.htm |title=For Jackson, scandal could spell financial ruin |work=USA Today |date=2007-02-19 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

Godine 1989. Jacksonova zarada od prodaja albuma, koncerata i dr. bila je 125 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Kasnije, Jackson je postao prvi zapadnjak koji se pojavio u televizijskoj reklami u Rusiji.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; Jacksonov uspjeh mu je priskrbio titulu &quot;Kralja popa&quot;. Tim nadimkom predstavljen je od strane, glumice i svog prijatelja, [[Elizabeth Taylor]] kada mu je uručivala nagradu za &quot;Izvođača desetljeća&quot; 1989. godine, nazvavši ga pravim &quot;kraljem popa, rocka i soula&quot;.&lt;ref name=&quot;HIStory Booklet p3&quot;&gt;Jackson, Michael. ''HIStory'' booklet. Sony BMG. p 3&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Colony&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601088&amp;sid=admSeQqJY2Xs&amp;refer=home |title=Michael Jackson's Neverland Loan Sold by Fortress to Colony |last1=Keehner |first1=Jonathan |last2=Mider |first2=Zachary R. |publisher=Bloomberg L.P. |date=2008-05-11 |accessdate=2008-05-12}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik [[George H. W. Bush]] uručio je pjevaču u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] također nagradu za &quot;Izvođača desetljeća&quot; zbog njegovih dostignuća tijekom osamdesetih.&lt;ref name=&quot;georgebush&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=18331 |title=Remarks on the Upcoming Summit With President Mikhail Gorbachev of the Soviet Union |date=1990-04-05 |accessdate=2007-04-08 |work=The American Presidency Project}}&lt;/ref&gt; Od 1985. do 1990. godine Jackson je donirao 500 tisuća dolara jednoj organizaciji koja pomaže [[negroidi]]ma i sve profite od svog singla &quot;Man in the Mirror&quot; dao je u humanitarne svrhe.&lt;ref name=&quot;Blacks who give back&quot;&gt;{{cite news |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n5_v45/ai_8540117 |title=Blacks who give back |work=Ebony |date=Ožujak 1990. |accessdate=2008-07-23 |archiveurl=https://archive.today/20120708095410/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n5_v45/ai_8540117/ |archivedate=8. srpnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 382.&lt;/ref&gt; Godine 1990. Jacksonovo izvođenje pjesme &quot;You Were There&quot; na proslavi 60. rođendana [[Sammy Davis Jr.|Sammyja Davisa Jr.-a]] bilo je nominirano Emmy nagradom.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;&gt;George, str. 43.–44.&lt;/ref&gt;

=== ''Dangerous'' i Super Bowl XXVII (1991. − 1993.) === 
U travnju 1991. Jackson je obnovio ugovor sa Sonyjem za rekordnih 65 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;/&gt; Svoj osmi album, „Dangerous“, izdao je iste godine. Do 2008. godine „Dangerous“ je prodan u oko 7 milijuna kopija u Sjedinjenim Državama i u 32 milijuna kopija širom svijeta; to je najuspješniji ''new jack swing'' album svih vremena.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dangerous 32 million copies worldwide&quot;&gt;{{cite web |title=Michael Jackson sulla sedia a rotelle |url=http://www.affaritaliani.it/entertainment/micheal-jackson110708.html |publisher=Affari Italiani |date=2008-08-11 |accessdate=2009-05-10 |archive-date=22. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080822095924/http://www.affaritaliani.it/entertainment/micheal-jackson110708.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;New jack swing&quot;&gt;{{cite news |first=Kelley L. |last=Carter |title=New jack swing |url=http://www.chicagotribune.com/features/arts/chi-5-things-0810aug10,0,1329158.story |work=Chicago Tribune |date=2008-08-11 |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216081624/http://www.chicagotribune.com/features/arts/chi-5-things-0810aug10,0,1329158.story |archive-date=16. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt; U SAD-u, albumov prvi singl „[[Black or White]]“ bio je njegov najveći hit, dosegnuvši prvo mjesto na „ Billboardovoj Hot 100“ ljestvici, boraveći na toj poziciji sedam tjedana.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt; Drugi singl s albuma, &quot;[[Remember the Time]]&quot;, bio je osam tjedana među pet najboljih singlova u Americi (odnosno na trećem mjestu).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt; Godine 1993. Jackson je nastupio s pjesmom na dodjeli Soul Train nagrada sjedeći u invalidskim kolicima; povodom toga izjavio je da je povrijedio nogu na probi.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 459.&lt;/ref&gt; U Ujedinjenom Kraljevstvu i ostalim dijelovima Europe, &quot;[[Heal the World]]&quot; bio je najveći hit s albuma; prodan je u 450 tisuća kopija u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je bio pet tjedana na drugoj poziciji 1992.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;&gt;George, str. 45.–46.&lt;/ref&gt; Jackson je 1992. godine osnovao &quot;Heal the World Foundation&quot;. Humanitarna organizacija dovodila je neprivilegiranu djecu da na pjevačevom imanju okuse sve ono što do tada nisu mogli. Zaklada je slala milijune dolara širom svijeta za pomoć ugroženoj djeci. Svjetska turneja albuma &quot;Dangerous&quot; počela je 27. lipnja 1992. i završila se 11. studenog 1993. godine. Jackson je održao 67 koncerata na kojima je nazočilo ukupno 3, 5 milijuna ljudi. Sva dobit od koncerata otišla je u Heal the World zakladu .&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Jackson to Tour Overseas |work=The Washington Post |date=1992-02-05 |author=Harrington, Richard &lt;!--accessdate=2008-12-05 --&gt;}}&lt;/ref&gt; Prava prikazivanja turneje prodana su HBO televiziji za rekordnih 20 milijuna dolara.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 452.–454.&lt;/ref&gt; Nakon bolesti i smrti Ryana Whitea, Jacksonovog prijatelja, Jackson je doprinjeo tome da javnost više sazna nešto o [[HIV]]-u i [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-u, koji nije bio u potpunosti poznat javnosti tada. Na jednoj svečanosti koju je priredio [[Bill Clinton]] sve je javno zamolio da doniraju novac organizacijama koje se bave preventivom i liječenjem ove [[bolest]]i.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Stars line up for Clinton celebration |work=Daily News of Los Angeles |date=1993-01-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Facing the music and the masses at the presidential gala |work=The Boston Globe |date=1992-01-20 |author=Smith, Patricia}}&lt;/ref&gt;

Kasnije, Jackson je posjetio nekoliko afričkih zemalja, među kojima [[Gabon]] i [[Egipat]].&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;&gt;{{cite web |first=Robert |last=Johnson |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n7_v47/ai_12288831 |title=Michael Jackson: crowned in Africa |work=Ebony |month=svibanj |year=1992 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Po dolasku u Gabon, dočekalo ga je 100 tisuća ljudi; neki od njih su nosili natpise &quot;Dobrodošao kući, Michael&quot;. Prilikom boravka u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], okrunjen je kao &quot;Kralj Sani&quot; od strane plemenskog starješine.&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;/&gt; Jackson se zahvalio uglednicima na francuskome i engleskome da bi zatim potpisao službene dokumente formalizirajući svoju kraljevsku čast. Na kraju je sjeo na zlatno prijestolje nadgledajući ceremonijalne plesove.&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;/&gt;

Jedan od svojih najboljih nastupa Jackson je održao na 27. [[Super Bowl]]u tijekom poluvremena. Na početku izvedbe katapultiran je na pozornicu uz mnogo [[Pirotehnika|pirotehnike]]. Nakon slijetanja zadržao je nepomičnu pozu sa stisnutom šakom čitavih nekoliko minuta, odjeven u crno-zlatni vojni kombinezon s [[Naočale#Sunčane naočale|naočalama]] na [[oči]]ma. Nakon što je polagano maknuo, a zatim i bacio svoje naočale, počeo je pjevati i plesati. Izveo je pjesme &quot;Jam&quot;, &quot;Billie Jean&quot;, &quot;Black or White&quot; i &quot;Heal the World&quot;. Nastup je gledalo oko 135 milijuna Amerikanaca. &lt;!-- (It was the first Super Bowl where the audience figures increased during the half-time show, and was viewed by 135 million Americans alone; Jackson's Dangerous album rose 90 places up the album chart.) - /BOLJE PREVESTI/- Inače to je prvi Super Bowl gdje je publika tijekom poluvremena bila jedan od izvođača.--&gt;&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt;

Na 35. dodjeli Grammy nagrada u [[Los Angeles]]u, Jacksonu je dodijeljena nagrada imena &quot;Living Legend Award &quot;. &quot;Black or White&quot; je nominiran za najbolju vokalnu izvedbu, a &quot;Jam&quot; je dobila dvije nominacije: za &quot;Najbolju ritam i blues vokalnu izvedbu&quot; i za &quot;Najbolju ritam i blues pjesmu&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;

=== Optužbe za seksualno zlostavljanje i vjenčanje (1993. − 1994.) ===
Godine 1992. Jackson je dao intervju Oprah Winfrey koji je trajao 90 minuta. To je bio prvi njegov televizijski intervju od 1979. Pričao je o djetinjstvu i mučenju od strane njegovog oca; vjerovao je da je izgubio mnogo toga kao dijete pričajući kako često plače zbog toga. Odbacio je tvrdnje tabloida da je kupio kosti &quot;Čovjeka slona&quot; ili spavao u hiperbaričnoj komori. Izvođač je prvi put pričao o promjeni boje svoje kože govoreći da ima bolest zvanu vitiligo. Intervju je pratilo oko 90 milijuna Amerikanaca i tako je zauzeo četvrto mjesto na popisu najgledanijih neprofitnih programa u povijesti američkih televizija. Tako je započeta javna debata na temu vitiligo jer do tada je bio manje poznat. Album koji je izdao 1991. je ponovo objavljen i probio se među deset najboljih, više negoli izvorno izdanje.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;lewis 165-168&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;

U ljeto 1993. Jackson je optužen za seksualno maltretiranje trinaestogodišnjeg djeteta Jordana Chandlera od strane samog djeteta i njegovog oca Evana Chandlera.&lt;ref name = &quot;looking back on 1993&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/24/newsid_2512000/2512077.stm |title=1993: Michael Jackson accused of child abuse |date=2003-02-08 |publisher=BBC |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt; Tada se, logično, prijateljstvo između Jacksona i Chandlera prekinulo. U kasnijim Evanovim snimljenim razgovorima pojavljivale su se oprečne izjave oca u kojima je tvrdio:&quot; ...ako prođe kroz ovo, dobit će veliko vrijeme i da nema šansi da će izgubiti.&quot; Dodao je i da će proći kroz sve da bi Jacksonova karijera bila gotova.&lt;ref name = &quot;tara 477-478&quot;&gt;Taraborrelli, str. 477.–478.&lt;/ref&gt; Godinu kasnije su se sreli. Jordan je rekao svom ocu da je Jackson dodirivao njegov penis.&lt;ref name = &quot;tara 485-486&quot;&gt;Taraborrelli, str. 485.–486.&lt;/ref&gt; Evan Chandler i Jackson, predstavljeni sa svojim pravnim timovima, započeli su neuspješne pregovore oko financijskog dogovora; inicirao ih je Evan a izvođač je dao nekoliko ponuda. Jordan Chandler je rekao psihijatru i kasnije policiji da ga je Jackson prisiljavao na ljubljenje, masturbaciju i oralni seks. Dječak je navodno dao niz detaljnih opisa spomenutog.&lt;ref name = &quot;tara 496-498&quot;&gt;Taraborrelli, str. 496.–498.&lt;/ref&gt;

Službena je istraga počela. Ranč Neverland je pretražen, djeca koja su bila tamo i članovi obitelji demantirali su priče da je Jackson pedofil.&lt;ref name = &quot;tara 496-498&quot;/&gt; Jacksonov imidž se dalje pogoršao kada ga je sestra La Toya Jackson optužila da je pedofil da bi taj stav kasnije opovrgla.&lt;ref name = &quot;tara 534-540&quot;&gt;Taraborrelli, str. 534.–540.&lt;/ref&gt; Jackson je pristao na tjelesni pregled dogovoren na ranču. Istraga je vođena radi usporedbe tijela s opisom koju je dječak dao. Liječnici su izjavili da postoje velike sličnosti između opisanog i viđenog ali da podudarnosti nisu potpune.&lt;ref name = &quot;tara 534-540&quot;/&gt; Jackson je davao emocionalne izjave na raznim događajima, govorio je da je nevin, kritzirao je kroz što je sve prošao kao i svlačenje na koje je morao pristati.&lt;ref name = &quot;looking back on 1993&quot;/&gt;

Jackson je počeo uzimati lijekove protiv bolova, za smirenje, [[Valium]], [[Xanax]] i [[Ativan]] da bi prebrodio [[stres]] tijekom istrage. Tijekom jeseni 1993. postao je ovisan o lijekovima.&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;&gt;Taraborrelli, str. 518.–520.&lt;/ref&gt; Jacksonovo zdravstveno stanje bilo je toliko narušeno da je odgodio svjetsku turneju i imao višemjesečno odvikavanje od lijekova.&lt;ref name = &quot;tara 524-528&quot;&gt;Taraborrelli, str. 524.–528.&lt;/ref&gt; Zbog posljedica stresa od optužbi prestao je jesti i time izgubio veliki dio mase.&lt;ref name = &quot;tara 514-516&quot;&gt;Taraborrelli, str. 514.-516.&lt;/ref&gt; Vidjevši da je nemoguće nastaviti proces, predstavljali su ga prijatelji i pravni savjetnici, nagovarali su ga na nagodbu, vjerujući kako neće izdržati dugi sudski postupak.&lt;ref name = &quot;tara 524-528&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 514-516&quot;/&gt;

Reakcije medija su stavile Jacksona u nezavidnu poziciju.&lt;ref name = &quot;tara 500-507&quot;/&gt; Navođeno je da Jackson novcem &quot;skriva&quot; svoja nedjela dajući velike svote.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 47-50&quot;&gt;Campbell (1995), str. 47.–.50&lt;/ref&gt; Prvog siječnja 1994. Jackson se sastao s obitelji Chandler i njihovim timom izvan suda i isplatio im 22 milijuna dolara. Nakon toga, Jordan Chandler odbijao je nastavak procesa s kriminalističkom policijom. Jackson nijednom nije bio optuživan, dokaza nije bilo dovoljno i država je zatvorila slučaj.&lt;ref name = &quot;tara 540-545&quot;&gt;Taraborrelli, str. 540.–545.&lt;/ref&gt;

Kasnije iste godine, Jackson se vjenčao s [[Lisa Marie Presley|Lisom Marie Presley]], kćeri [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]]. Prvi put su se sreli 1975. za vrijeme posjete Jacksonove obitelji u MGM Grand Hotel and Casino da bi ostali u vezi do 1993. pomoću zajedničkog prijatelja.&lt;ref name = &quot;tara 500-507&quot;&gt;Taraborrelli, str. 500.–507.&lt;/ref&gt; Bili su u kontaktu svakog dana preko telefona. Kada su optužbe za uznemiravanje djeteta postale javne, Jackson se vezao za Presley zbog podrške koju mu je pružala.&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;/&gt; Ona je govorila da ne vjeruje da je učinio bilo što loše i da se zaljubljuje u njega. Dodala je kako ga želi spasiti i da misli da to može napraviti.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 510.&lt;/ref&gt; Kada je Jackson razgovarao s njom telefonom na jesen 1993. zaprosio ju je pitanjem: &quot;''Ako bih te pitao da se udaš za mene, bi li pristala?''&quot;&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;/&gt; Vjenčali su se u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] u tajnosti.&lt;ref name=&quot;MJ &amp; Presley divorce&quot;/&gt; Nakon manje od dvije godine, razveli su se ostavši prijatelji.&lt;ref name=&quot;MJ &amp; Presley divorce&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cnn.com/US/9601/jacko_presley/ |title=She's Out Of His Life |publisher=CNN |date=1996-01-18 |accessdate=2008-07-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 580–581&quot;&gt;Taraborrelli, str. 580.–581.&lt;/ref&gt;

=== ''History'', drugi brak i očinstvo (1995. − 1999.) === 
[[Datoteka:Michael Jackson sculpture.jpg|mini|Jedan od mnogih Jacksonovih kipova koji je putovao Europom s ciljem promocije albuma HIStory.]]

Godine 1995. Jackson je spojio svoj katalog &quot;Northern Songs&quot; s jednim Sonyjevim izavačkim odjelom stvorivši &quot;Sony/ATV Music Publishing&quot;. Tako je postao vlasnik pola kompanije, zaradio je 95 milijuna dolara i dobio prava na još više pjesama.&lt;ref name = &quot;1995 music deal&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sonydeal&quot;&gt;{{cite web |last=Leeds |first=Jeff |url=http://www.nytimes.com/2006/04/13/business/media/13music.html?ex=1302580800&amp;en=45bff2f7a4da68fe&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss |title=Michael Jackson Bailout Said to Be Close |publisher=The New York Times |date=2006-04-13 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Zatim je izdao album na dva diska &quot;[[HIStory|HIStory: Past, Present and Future I]]&quot;. Prvi disk, HIStory Begins, bio je kompilacija 15 najvećih pjesama i bio je 2001. reizdan kao &quot;Greatest Hits- HIStory Vol. I&quot;. Drugi disk, &quot;HIStory Continues&quot;, je sadržao 15 novih pjesama. Album je debitirao na prvom mjestu u Sjedinjenim Državama gdje je potvrđena prodaja od 7 milijuna kopija.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top 100 Albums (Page 2) |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=2&amp;table=tblTop100&amp;action= |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-16 |archive-date=25. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130725044825/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=2&amp;table=tblTop100&amp;action= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najprodavaniji je svih vremena u kategoriji albuma koji se sastoje od dva ili više diskova i to u 20 milijuna kopija (odnosno 40 milijuna diskova).&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HIStory 20 million copies&quot;&gt;{{cite web |first=Laura |last=Putti |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2001/08/24/il-nuovo-michael-jackson-fa-un-tuffo.html |title=Il nuovo Michael Jackson fa un tuffo nel passato |publisher=La Repubblica |date=2001-08-24 |accessdate=2009-05-10}}&lt;/ref&gt; Bio je nominiran Grammyjem za &quot;Najbolji album&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt;

Prvi izdani singl s albuma bio je &quot;[[Scream/Childhood]]&quot;. &quot;Scream&quot; je bio duet Jacksona i njegove najmlađe sestre Janet. Singl je prvi u povijesti &quot;Billboarda Hot 100&quot; koji je debitirao na petom mjestu i bio je nominiran Grammyjem za &quot;Najbolju pop vokalnu suradnju&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;&gt;George, str. 48.–50.&lt;/ref&gt; &quot;[[You Are Not Alone]]&quot; je bio drugi singl s &quot;HIStory&quot;; drži Guinnessov rekord kao prva pjesma ikada koja je debitirala na prvom mjestu &quot;Billboarda Hot 100&quot;.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Pjesma je nominirana Grammyjem za &quot;Najbolju pop vokalnu izvedbu&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt; Krajem 1995. godine Jackson je prebačen u bolnicu nakon gubitka svijesti tijekom probe za jedan televizijski nastup; nesvjesticu je izazvao napad panike.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 576.–577.&lt;/ref&gt; &quot;[[Earth Song]]&quot; je bio treći singl s albuma i našao se na vrhu ljestvice u Ujedinjenom Kraljevstvu gde je prodan u oko milijun kopija. Singl je najuspješniji Jacksonov u UK.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt; Svjetska turneja albuma &quot;HIStory&quot; počela je 7. rujna 1996. i završila se 15. listopada 1997., Jackson je održao 82 koncerta na 5 kontinenata, u 35 zemalja odnosno u 58 gradova pred ukupno više od 4, 5 milijuna ljudi.&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;&gt;Lewis, str. 95.–96.&lt;/ref&gt;

Tijekom turneje u Australiji, Jackson je oženio medicinsku sestru Deborah Jeanne Rowe s kojom je dobio sina, Michaela Josepha Jacksona Juniora (poznat kao Princ) i kći, Paris Michael Katherine Jackson.&lt;ref name = &quot;tara 580–581&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 597.&lt;/ref&gt; Par se prvi put sreo sredinom osamdesetih kada je Jacksonu dijagnoziran vitiligo. Debra je pomagala Jacksonu godinama u vezi bolesti i pružala mu emocionalnu podršku. Stvorili su jako prijateljstvo da bi se onda zaljubili jedno u drugo.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 570.&lt;/ref&gt; Prvobitno nisu planirali [[brak]] ali nakon saznanja Debrine trudnoće, Jacksonova majka je ustrajala na vjenčanju.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 586.&lt;/ref&gt; Par se razveo 1999. Debra je prepustila Jacksonu puno starateljstvo nad djecom i ostala je s njim u prijateljskim odnosima.&lt;ref name=&quot;tara 599-600&quot;/&gt;

1997., Jackson je izdao &quot;[[Blood on the Dance Floor: HIStory in the Mix]]&quot; koji je sadržavao remiksove hit singlova s &quot;HIStory&quot; i pet novih pjesama. Do 2007., album je prodan širom svijeta u 6 milijuna kopija i jedan je od najprodavanijih remiksanih albuma svih vremena. Bio je na prvom mjestu u UK kao i njegov naslovni singl.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Rojek |first=Chris |title=Cultural Studies |year=2007 |publisher=Polity |page=74 |isbn=0745636837}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;&gt;Taraborrelli, str. 610.–612.&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, album je zabilježio platinastu tiražu iako se našao tek na 24. mjestu.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt;

Tijekom lipnja 1999. godine Jackson je bio uključen u niz humanitarnih akcija. Zajedno s Lucianom Pavarottijem sudjelovao je na koncertu u Modeni, Italija. Koncert je podržan od strane neprofitne organizacije Warchild s ciljem pomoći izbjeglicama s [[Kosovo|Kosova]] kao i djeci iz [[Gvatemala|Gvatemale]].&lt;ref name=&quot;Charity concert Italy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/news/articles/1426933/19990505/carey_mariah.jhtml |title=Ricky Martin, Mariah Carey, Michael Jackson, Others To Join Pavarotti For Benefit |publisher=VH1 |date=1999-05-05 |accessdate=2008-05-30 |archive-date=18. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018125558/http://www.vh1.com/news/articles/1426933/19990505/carey_mariah.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Kasnije istog mjeseca, Jackson je organizirao dva koncerta pod nazivom &quot;Michael Jackson &amp; Friends&quot;, od kojih se po jedan održao u Njemačkoj i Sjevernoj Koreji. Drugi izvođači koji su nastupali bili su: Slash, The Scorpions, Boyz II Men, Luther Vandross, Mariah Carey, A. R. Rahman, Prabhu Deva Sundaram, Shobana Chandrakumar, Andrea Bocelli i [[Luciano Pavarotti]]. Sav zarađen novac proslijeđen je &quot;Nelson Mandela Children's Fund&quot; i [[UNESCO]]-u.&lt;ref name=&quot;Jackson &amp; Friends&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/news/articles/1429785/19990527/guns_n_roses.jhtml |title=Slash, Scorpions, Others Scheduled For &quot;Michael Jackson &amp; Friends&quot; |publisher=VH1 |date=1999-05-27 |accessdate=2008-05-30 |archive-date=21. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100221074225/http://www.vh1.com/news/articles/1429785/19990527/guns_n_roses.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Spor, ''Invincible'' i treće dijete (2000. − 2002.) === 
Godine 2000. Jackson je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda jer je donirao 39 humanitarnih akcija, više nego ijedan zabavljač ili ijedna osoba.&lt;ref&gt;Lewis, str. 8.-9.&lt;/ref&gt; Te godine, čekao je dozvole da ponovo izda svoje albume; ponovnim izdanjem starog materijala brže bi ispunio uvjete postavljenje od strane Sonyja kojim je obavezan u ugovoru (1991. kada je obnovio suradnju, pristao je na to da izda određen broj albuma koji je postavljen u ugovoru te izdavanjem albuma starog materijala brže bi ispunio ugovoreno). Međutim, dozvole nije dobio jer neke pojedinosti iz ugovora to nisu omogućivale. Jackson je zatim otvorio istragu misleći da je pravni zastupnik koji ga je predstavljao tijekom dogovaranja zastupao Sony stvarajući sukob interesa.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Jackson je također bio zabrinut zbog drugog sukoba interesa. Sony je godinama pritiskao Jacksona na prodaju svojeg dijela glazbenog kataloga koji je dijelio s njegovim.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Kada bi Jacksonova karijera ili financijska situacija bia pogoršana, morao bi prodati katalog. Ove je sukobe Jackson koristio kako bi, uvjetno rečeno, ranije izašao iz ugovora.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Prije izdanja predstojećeg albuma, Invincible, Jackson je izvijestio vodećeg čovjeka Sonyja Tommyja Mottolu da će napustiti njegovu kompaniju.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Nakon izdanja albuma, predviđeni su singlovi, video spotovi i promocije otkazane. Jackson je izjavio u srpnju 2002. da je Motola &quot;vrag&quot; i &quot;rasist&quot; koji ne podržava afroameričke izvođače nego ih samo rabi zbog svoje osobne koristi.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Optužio je Mottolu da je rekao za njegovog kolegu Irva Gottija da je &quot;''a fat black N-word''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jackson |first=Jermaine |subjectlink=Jermaine Jackson |interviewer=Connie Chung |title=Interview with Jermaine Jackson |date=2002-12-31 |program=''Connie Chung Tonight'' |url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0212/31/cct.00.html |accessdate=2008-07-02}}&lt;/ref&gt; Sony je osporavao sve Jacksonove tvrdnje navodeći da je on odbio održavanje turneje u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Burkeman, Oliver |title=Jacko gets tough: but is he a race crusader or just a falling star? |publisher=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/world/2002/jul/08/oliverburkeman |date=2002-07-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

Šest godina nakon svog posljednjeg studijskog albuma i nakon provođenja dosta vremena krajem devedesetih i početkom novog tisućljeća u javnosti, Jackson je izdao svoj deseti studijski album, „[[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]]“. Da bi promovirao album što bolje, organizirao je dva specijalna koncerta u Madison Square Gardenu povodom trideste obljetnice svoje solo karijere. Koncerti su održani u rujnu 2001. godine. Jackson se pojavio na pozornici zajedno s braćom prvi put od 1984. godine.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite web |author=Branigan, Tania |title=Jackson spends £20m to be Invincible |publisher=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2001/sep/08/taniabranigan |date=2001-09-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; 
Osim njih, nastupili su Mýa, [[Usher]], [[Whitney Houston]], 'N Sync, [[Slash]] i mnogi drugi.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt; Ubrzo poslije napada [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001. godine]], Jackson je pomogao organizaciju humanitarnog koncerta ''United We Stand: What More Can I Give'' (&quot;Ujedinjeni stojimo: Što još mogu dati&quot;) koji se održao u [[Washington, Okrug Columbia|Washingtonu]] 21. listopada iste godine. Kraj koncerta obilježili su mnogi izvođači predvođeni Jacksonom i pjesmom koju je napisao, &quot;What More Can I Give&quot;.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; &quot;Invincible&quot; je bio komercijalni uspjeh debitirajući na prvom mjestu u 13 zemalja. Prodan je u 10 milijuna kopija širom svijeta. Zabilježio je dvostruku platinastu tiražu u Americi.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;&gt;Taraborrelli, str. 614.-617.&lt;/ref&gt; Prodaje albuma bile si izrazito niže u odnosu na prodaje pjevačevih prethodnih izdanja kako zbog oslabljenje glazbene pop industrije i oskudne promidžbe, tako zbog spora sa Sonyjem i turneje koja nije održana.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; S albuma su izdana tri singla: &quot;[[You Rock My World]]&quot;, &quot;[[Cry]]&quot; i &quot;[[Butterflies]]&quot; za koji nije snimljen video spot.

Jacksonovo treće dijete, Princ Michael Jackson II. (poznat kao Blanket), rođen je 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mirror.co.uk/topics/michael-jackson/ |title=Michael Jackson |publisher=Daily Mirror |accessdate=2009-05-29}}&lt;/ref&gt; Jackson nije otkrivao identitet djetetove majke ali je rekao da je dijete rođeno putem izvantjelesne oplodnje.&lt;ref name =&quot;tara 599-600&quot;&gt;Taraborrelli, str. 599.–600.&lt;/ref&gt; Iste godine u studenom, Jackson je pokazao obožavateljima dijete držeći ga na balkonu jedne hotelske sobe u [[Berlin]]u. S obzirom na to da je držao dijete jako nesigurno i to na četvrtom katu, mediji širom svijeta su ga nakon toga kritizirali. Kasnije se Jackson ispričao za incident nazivajući ga užasnom pogreškom.&lt;ref name=&quot;Balcony incident&quot;&gt;{{cite web |first=Jennifer |last=Vineyard |url=http://www.mtv.com/news/articles/1458799/20021120/jackson_michael.jhtml |title=Michael Jackson Calls Baby-Dangling Incident A 'Terrible Mistake' |publisher=MTV |date=2002-11-20 |accessdate=2009-03-03 |archive-date=20. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101120224336/http://www.mtv.com/news/articles/1458799/20021120/jackson_michael.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarac, suđenje i poslovni pothvati (2003. − 2007.) === 
Godine 2003. Sony je izdao kompilaciju Jacksonovih hitova na CD-u i DVD-u. U Sjedinjenim Državama, album je zauzimao 13. poziciju gdje je postigao platinastu tiražu. U Ujedinjenom Kraljevstvu dostignuta je prodaja od najmanje 1,2 milijuna kopija.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BPI&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/index.asp |title=BPI Searchable database - Gold and Platinum |publisher=British Phonographic Industry |accessdate=2009-01-25 |archive-date=24. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080424073628/http://www.bpi.co.uk/index.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Televizija Granada je snimila dokumentarac koji se zove ''Living with Michael Jackson'' (&quot;Život s Michaelom Jacksonom&quot;). Tu je pjevač snimljen dok se drži za ruke i priča o dijeljenju kreveta s mladim Gavinom Arvizom koji ga je kasnije tužio za seksualno maltretiranje.&lt;ref name = &quot;tara 640&quot;&gt;Taraborrelli, str.  640.&lt;/ref&gt; U istom dokumentarnom filmu, Jackson je prilikom snimanja trošio velike svote novca tako da bi nekad samo u jednoj ekskluzivnoj robnoj kući potrošio više milijuna američkih dolara. Kratko nakon što se počeo film prikazivati, Jackson je optužen za pedofiliju i davanje alkohola od strane spomenutog dječaka Gavina Arviza. U to vrijeme dječak je imao 14 godina.&lt;ref name = &quot;tara 640&quot;/&gt;

Jackson je porekao sve optužbe govoreći da ta spavanja nisu bila seksualne prirode. Njegova prijateljica Elizabeth Taylor ga je branila govoreći da je bila tu kada su njih dvojica: &quot;bili u krevetu i gledali televiziju&quot;. Tu nije bilo ništa nenormalno. Nije bilo dodira. Smijali smo se kao djeca i gledali smo dosta toga od Walta Disneyja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0605/30/lkl.01.html |title=Elizabeth Taylor defends Michael on Larry King Live |publisher=CNN |date=2006-05-30 |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme istrage, Jacksonov profil je bio istraživao liječnik Stan Katz. Bilo mu je potrebno nekoliko sati da to obavi i s tužiteljem. Njegov zaključak je bio da je Jackson postao regresivni desetogodišnjak i da se ipak ne podudara s osobinama pedofila.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 648.&lt;/ref&gt; Prije predstojećeg suđenja, Jackson je postao ovisan o [[morfin]]u i Demerolu, ponovno nakon gotovo jednog desetljeća. Suđenje je započeto dvije godine nakon podnešenih tužbi. Trajalo je pet meseci, do kraja svibnja 2005. godine. Za vrijeme suđenja, pjevač je bio pod jakim stresom i izgubio je veliki dio mase što je dodatno utjecalo na njegovu pojavu. U lipnju je Jackson oslobođenih svih optužbi.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 661.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michael Jackson health concerns&quot;&gt;{{cite web |first=Matthew |last=Davis |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4612897.stm |title=Michael Jackson health concerns |publisher=BBC |date=2005-06-06 |accessdate=2008-04-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/jackson/story/0,15819,1505806,00.html |title=Michael Jackson jury reaches verdict |author=Associated Press |date=2005-06-13 |accessdate=2008-07-12}}&lt;/ref&gt;

Nakon suđenja, Jackson se preselio jedan otok u Perzijskom zaljevu u Bahreinu kao gost Šeika Abdullaha.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Habib |last=Toumi |url=http://archive.gulfnews.com/articles/06/01/23/10013403.html |title=Jackson settles down to his new life in the Persian Gulf |accessdate=2006-11-11 |work=Gulf News |date=2006-01-23 |archive-date=12. veljače 2006. |archive-url=https://archive.today/20060212102142/http://archive.gulfnews.com/articles/06/01/23/10013403.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Kasnije, Sony izdaje kompilaciju video singlova „Visionary: The Video Singles“ na europskom tržištu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mjvisionary.com/mjvisionary.html |title=M J Visionary |publisher=Sony BMG |accessdate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080408061311/http://www.mjvisionary.com/mjvisionary.html |archivedate=8. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; U SAD- u je taj set izdan 14. studenoga 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sonymusicstore.com/store/catalog/MerchandiseDetails.jsp?selectionId=700406&amp;sms=extsite-sony.com |title=Michael Jackson Visionary ...The Video Singles |publisher=Sony BMG |accessdate=2006-11-14 |archiveurl=https://archive.today/20071024141456/http://www.sonymusicstore.com/store/c/Michael-Jackson/LT_talent=5542/VisionaryThe-Video-Singles/CD-DVD-DualDisc/LT_sku=113701/ |archivedate=24. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Tijekom 2006. Jackson je imao česte financijske probleme, pogotovo nakon gubitka vlasništva nad Neverlandom.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Melissa |last=McNamara |url=http://www.showbuzz.cbsnews.com/stories/2006/03/17/people/main1414450.shtml |title=Jackson Closes Neverland House |publisher=CBS |date=2006-03-17 |accessdate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502055802/http://www.cbsnews.com/stories/2006/03/17/entertainment/main1414450.shtml |archivedate=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Da bi ih se riješio, polovicu svog dijela kataloga prodao je Sonyju. Nakon tog poslovnog pothvata, njemu je ostalo 25% kataloga, a Sonyju 75%.&lt;ref name=&quot;sonydeal&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4909412.stm |title=Jackson strikes deal over loans |publisher=BBC |date=2006-04-14 |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dan |last=Ackman |url=http://www.forbes.com/2005/06/14/jackson-celebrity-trial-cx_da_0614topnews.html |title=Really Odd Facts About Michael Jackson |publisher=Forbes |date=2005-05-14 |accessdate=2008-08-20}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih snimljenih javnih Jacksonovih pojavljivanja od suđenja bio je u studenom 2006. kada je posjetio London da bi se susreo s predstavnicima Guinnessovih rekorda. Oni su mu uručili priznanja za osam rekorda među kojim za &quot;Prvog zabavljača koji je zaradio više 100 milijuna dolara za godinu dana&quot; i za &quot;Najuspješnijeg zabavljača svih vremena&quot;.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Jackson je isto tako nagrađen &quot;Dijamantskom nagradom&quot; 15. studenog 2006. za prodaju više od 100 milijuna albuma na dodjeli Svjetskih glazbenih nagrada.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt; Odmah nakon smrti Jamesa Browna vratio se u Ameriku da bi mu zajedno s 8 000 tisuća ljudi odao posljednju počast na pogrebu 30. prosinca 2006.&lt;ref name=&quot;jb&quot;&gt;{{cite web |first=Shaheem |last=Reid |url=http://www.mtv.com/news/articles/1549061/20061230/brown_james.jhtml |title=James Brown Saluted By Michael Jackson at Public Funeral Service |publisher=MTV |date=2006-12-30 |accessdate=2006-12-31 |archive-date=24. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120124213057/http://www.mtv.com/news/articles/1549061/jackson-speaks-at-james-brown-funeral.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Krajem 2006. godine Jackson se složio da podijeli starateljstvo nad svoje prvo dvoje djece s bivšom suprugom Debbie Rowe.&lt;ref name=&quot;Jackson settles with Ex wife&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/5394792.stm |title=Jackson child custody battle ends |publisher=BBC |date=2006-09-30 |accessdate=2008-04-16}}&lt;/ref&gt; Godine 2007. sa Sonyjem je kupio katalog &quot;Famous Music LLC&quot;. Ovo poslovanje mu je donijelo prava nad pjesmama Eminema, Shakire, Becka i drugih.&lt;ref name=&quot;2007 music deal&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/05/31/the-police-plan-mtv-unplugged-performance-michael-jackson-buys-rights-to-eminem-tunes-and-more/ |title=Michael Jackson buys rights to Eminem tunes and more |publisher=Rolling Stone |date=2007-05-31 |accessdate=2008-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227062128/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/05/31/the-police-plan-mtv-unplugged-performance-michael-jackson-buys-rights-to-eminem-tunes-and-more/ |archivedate=27. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== ''Thriller 25'', planirani povratak na scenu i smrt (2008. − 2009.) === 
Da bi proslavio 25 godina od izdanja albuma &quot;[[Thriller (album)|Thriller]]&quot;, Jackson je objavio &quot;[[Thriller 25]]&quot;, posebno izdanje najprodavanijeg albuma svih vremena koja se sastoji od svih pjesama s prvobitnog albuma, remiksa, nove pjesme &quot;For All Time&quot; i DVD- a. S reizdanja su izdana dva singla kako bi se modernizirao uspjeh: &quot;The Girl Is Mine 2008&quot; i &quot;Wanna Be Startin‘ Somethin‘ 2008&quot;. &quot;Thriller 25&quot; bio je komercijalan uspjeh nalazeći se pri tome na prvom mjestu u osam europskih zemalja. Dosegao je broj dva u SAD-u, broj tri u UK i top 10 u više od 30 nacionalnih glazbenih ljestvica.&lt;ref name=&quot;National certifications for Thriller 25&quot;&gt;{{cite web |url=http://zm.nu/detalle.php?base=zmnews&amp;lay=cgi&amp;form=detalle&amp;tok4=notici&amp;tok5=Noticias&amp;id=17840 |title=Zona Musical |publisher=zm.nu |accessdate=2008-04-05 |language=Spanish |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080329232427/http://zm.nu/detalle.php?base=zmnews&amp;lay=cgi&amp;form=detalle&amp;tok4=notici&amp;tok5=Noticias&amp;id=17840 |archivedate=29. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 chart positions at digitalproducer&quot;&gt;{{cite web |url=http://digitalproducer.digitalmedianet.com/articles/viewarticle.jsp?id=312105&amp;afterinter=true |title=Thriller the best selling album of all time |publisher=digitalproducer |date=2008-02-20 |accessdate=2008-04-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304122823/http://www.digitalproducer.com/articles/viewarticle.jsp?id=312105&amp;afterinter=true |archivedate=4. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 chart positions&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&amp;titel=Thriller+25&amp;cat=a |title=Michael Jackson Thriller 25 |publisher=ultratop.be |accessdate=2008-04-06}}&lt;/ref&gt;

Nije odgovarao za ulazak na ljestvicu ''[[Billboard 200]]'' najboljih albuma, ali se našao na vrhu popisa pop kataloga gdje je ostao 11 uzastopnih tjedana.&lt;ref name=&quot;Thriller 25 US sales&quot;&gt;{{cite web |first=Paul |last=Grein |url=http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/7658/week-ending-may-18-2008-diva-smackdown-ends-with-ingenues-on-rise |title=Diva Smackdown |publisher=Yahoo! |date=2008-05-18 |accessdate=2008-05-22 |archive-date=19. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519145210/http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/7658/week-ending-may-18-2008-diva-smackdown-ends-with-ingenues-on-rise |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Billboardbiz&quot;&gt;{{cite news |first=Keith |last=Caulfield |title=Big Grammy Gains For Many; King of Pop Returns |url=http://billboard.biz/bbbiz/content_display/charts/chart_alert/e3id5388aa9b5187ee7e0bde5d5e991eb4b |publisher=Billboard |date=2008-02-20 |accessdate=2008-02-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;US 688,000 and 11th week atop pop catalog chart&quot;/&gt; Za 12 tjedana, „Thriller 25“ prodan je u više od tri milijuna kopija.&lt;ref name=&quot;Worldwide shipments of T25&quot;&gt;{{cite web |first=Roger |last=Friedman |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,356282,00.html#3 |title=Jacko: Neverland East in Upstate New York |publisher=Fox News Channel |date=2008-05-16 |accessdate=2008-05-22}}&lt;/ref&gt; Do studenog 2008. godine u Americi je prodan u oko 688 tisuća kopija što je bilo dovoljno da postane najprodavaniji pop katalog album 2008.&lt;ref name =&quot;US 688,000 and 11th week atop pop catalog chart&quot;&gt;{{cite web |first=Ray |last=Waddell |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003888626 |title=Michael Jackson Eyeing London Run? |publisher=Billboard |date=2008-11-07 |accessdate=2008-11-08}}&lt;/ref&gt; 
Povodom 50. Jacksonovog rođendana, Sony je izdao kompilacijski album, &quot;[[King of Pop]]&quot;. Album je objavljen u određenim zemljama gdje su obožavatelji sami glasujući odlučivali koje će se pjesme naći na njihovoj nacionalnoj inačici.&lt;ref name=&quot;KOP announced&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sonybmg.com.au/news/details.do;.tomcat2?newsId=20030829005656 |title=Choose The Tracks On Michael Jackson's 50th Birthday Album! |publisher=Sony BMG |date=2008-06-20 |accessdate=2008-06-20 |archive-date=30. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630012839/http://www.sonybmg.com.au/news/details.do;.tomcat2?newsId=20030829005656 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Song pool&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mj50.com.au/ |title=MJ50 - Michael Jackson |publisher=mj50.com |accessdate=2008-06-20 |archive-date=7. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110507082010/http://www.mj50.com.au/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako nije objavljen u SAD- u, &quot;King of Pop&quot; se našao među 10 najboljih u većini zemalja u kojim je izdan.&lt;ref name=&quot;acharts KoP&quot;&gt;{{cite web |url=http://acharts.us/album/37399 |title=Michael Jackson - King of Pop |publisher=acharts.us |accessdate=2008-09-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;KOP chart positions at ultratop&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/search.asp?search=king+of+pop&amp;cat=a |title=King of Pop |publisher=www.ultratop.be |accessdate=2008-09-05}}&lt;/ref&gt;

Od 13. srpnja 2009. do 6. travnja 2010. Jackson je planirao održati 50 rasprodanih koncerata u londonskoj O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; areni na kojima je trebalo biti ukupno više od milijun ljudi. Prema informacijama s pjevačevih internetskih stranica, prodaje karata bile su srušile nekoliko rekorda. Za vrijeme konferencije za novinstvo, Jackson je najavio moguće umirovljenje.&lt;ref name=&quot;Rolling Stone 50 dates, 1 million tickets&quot;&gt;{{cite web |first=Daniel |last=Kreps |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/03/12/michael-jacksons-this-is-it-tour-balloons-to-50-show-run-stretching-into-2010/ |title=Michael Jackson’s &quot;This Is It!&quot; Tour Balloons to 50-Show Run Stretching Into 2010 |publisher=Rolling Stone |date=2009-03-12 |accessdate=2009-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090920000703/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/03/12/michael-jacksons-this-is-it-tour-balloons-to-50-show-run-stretching-into-2010/ |archivedate=20. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Patrick |last=Foster |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article5854735.ece |title=Michael Jackson grand finale curtain-raiser |publisher=The Times |date=2009-03-06 |accessdate=2009-03-24 |archive-date=11. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110811020431/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article5854735.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana 25. lipnja 2009., Jackson je prebačen u bolnicu nakon što je prestao disati. Umro je istog dana od zatajenja srca, prema prvim izjavama za javnost.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Daniel |last=Kreps |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/06/25/michael-jackson-reportedly-hospitalized-after-suffering-cardiac-arrest/ |title=Michael Jackson Reportedly Hospitalized After Cardiac Arrest |publisher=Rolling Stone |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090627100055/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/06/25/michael-jackson-reportedly-hospitalized-after-suffering-cardiac-arrest/ |archivedate=27. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Američki mediji objavili su snimku telefonskog poziva upućenog Hitnoj službi 911 iz Jacksonova doma. Čovjek koji je nazvao 911 prijavio je da je pjevač u nesvijesti te da ne diše. Na snimci je rečeno: &quot;''Trebam hitnu pomoć, što je prije moguće''&quot;.

== Smrt i komemoracija ==
Dana [[25. lipnja]] [[2009.]] Jackson se srušio u svom domu, iznajmljenoj kući u [[Los Angeles]]u.
Pokušaji oživljavanja njegovog osobnog liječnika bili su neuspješni,&lt;ref name=&quot;Times6580897&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6580897.ece |title=Fans mourn artist for whom it didn’t matter if you were black or white |first=Michael |last=Harvey |publisher=The Times |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-26 |archive-date=31. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531165925/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6580897.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a hitna pomoć zaprimila je poziv u 12:22 po mjesnom vremenu i za 3 minute stigla do Jacksonove kuće,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8121884.stm |title=Los Angeles Fire Department recording of the emergency phone call made from Michael Jackson's home |publisher=BBC |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-27}}&lt;/ref&gt; navodno nije disao i započeta je [[kardiopulmonalna reanimacija]].&lt;ref name=&quot;MSNBC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/31552029?gt1=43001 |title=Singer Michael Jackson dead at 50-Legendary pop star had been preparing for London comeback tour |publisher=MSNBC |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6575ggMzG?url=http://today.msnbc.msn.com/id/31552029 |archivedate=31. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Na putu do losangeleske bolnice (Ronald Reagan UCLA Medical Center) pokušali su ga reanimirati, ali je u bolnicu dovezen u komi. Napori za oživljavanje nastavili su se do 1:13 (20:13 UTC). Proglašen je mrtvim u 2:26 po mjesnom vremenu (21:26 [[UTC]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5643916/Michael-Jackson-King-of-Pop-dies-of-cardiac-arrest-in-Los-Angeles.html |title=Michael Jackson, King of Pop, dies of cardiac arrest in Los Angeles |publisher=Telegraph.co.uk |first=Matthew |last=Moore |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;reuters&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/entertainmentNews/idUSTRE55O6AK20090626 |title=King of Pop Michael Jackson is dead: official |first=Bob |last=Tourtellotte |publisher=Reuters |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25}}&lt;/ref&gt;

Dvosatna komemoracija održala se 7. srpnja 2009. u [[Staples Center]]u u Los Angelesu. Nekoliko sati ranije obitelj se oprostila od Jacksona na [[Groblje|groblju]] Forest Lawn Memorial Park na holywoodskim brežuljcima.
Jacksonov pozlaćeni lijes vrijedan 25.000 dolara prevezen je automobilom do Staples Centra gdje je uz pjevanje [[gospel]] zbora &quot;Soon and Very Soon&quot; bio dovezen između pozornice i obitelji u prvom redu i mnogobrojnih obožavatelja.
Komemoracija koju je režirao Kenny Ortega, dugogodišnji Jacksonov suradnik, prenosila se uživo u cijelom svijetu i gledalo ju je više od milijardu gledatelja.&lt;ref name = &quot;bucci&quot;&gt;Bucci, Paul and Wood, Graeme.[http://www.vancouversun.com/Entertainment/Michael+Jackson+billion+people+estimated+watching+gold+plated+casket+memorial+service/1767503/story.html Michael Jackson RIP: One billion people estimated watching for gold-plated casket at memorial service] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110307033117/http://www.vancouversun.com/Entertainment/Michael+Jackson+billion+people+estimated+watching+gold+plated+casket+memorial+service/1767503/story.html |date=7. ožujka 2011. }}. ''The Vancouver Sun'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Glazbenici [[Stevie Wonder]], [[Lionel Richie]], [[Mariah Carey]], [[Jennifer Hudson]], [[Usher]], [[Jermaine Jackson]], i [[Shaheen Jafargholi]] pjevali su Jacksonove pjesme, brat Jermaine otpjevao je pjesmu [[Charlie Chaplin|Charlieja Chaplina]] &quot;Smile&quot;. Na pozornici su se izmjenjevali vlasnik diskografske kuće Motown [[Berry Gordy]], glazbenik [[Smokey Robinson]], glumica i pjevačica [[Queen Latifah]] pročitala je &quot;We had him&quot;, pjesmu Maye Angelou.&lt;ref&gt;Allen, Nick.[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5771156/Michael-Jackson-memorial-service-the-biggest-celebrity-send-off-of-all-time.htmlMichael Jackson memorial service: the biggest celebrity send-off of all time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230901054605/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5771156/Michael-Jackson-memorial-service-the-biggest-celebrity-send-off-of-all-time.htmlMichael |date=1. rujna 2023. }}, ''The Daily Telegraph'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Košarkaška zvijezda [[Kobe Bryant]] govorio je o Jacksonovom humanitarom radu, a [[Magic Johnson]] prisjetio se svojih uspomena vezanih uz Jacksona (pojavio se u spotu pjesme &quot;Remember the Time&quot;). Publici su se obratila djeca [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga]], Martin Luther King III i Bernice King, predstavnica Kluba crnačkih zastupnika u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]] Sheila Jackson-Lee.

Pastor Al Sharpton, odao je priznanje Jacksonu za rušenje rasnih barijera popraćen ovacijama kada se obratio Jacksonovoj djeci riječima: &quot;''There wasn't nothing strange about your daddy. It was strange what your daddy had to deal with.''&quot;&lt;ref&gt;[http://www2.macleans.ca/2009/07/07/there-was-nothing-strange-about-your-daddy/ Video of Sharpton's eulogy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130211630/http://www2.macleans.ca/2009/07/07/there-was-nothing-strange-about-your-daddy/ |date=30. studenoga 2009. }}, Macleans, 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Pri kraju ceremonije obitelj se okupila na pozornici, Jacksonova djeca, sestre, braća Randy, Tito, Marlon, Jackie i Jermaine na rukama su nosili bijelu rukavicu koja je jedno vrijeme bila Jacksonov zaštitni znak.
Posljednja se publici obratila Jacksonova jedanaestogodišnja kći Paris Katherine, koja je kroz suze rekla: &quot;''Ever since I was born, Daddy has been the best father you could ever imagine ... I just wanted to say I love him so much''&quot; (&quot;Otkako sam se rodila, tata je bio najbolji otac kojeg sam mogla zamisliti... Želim reći samo toliko ga volim&quot;).&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/news/blog/2009/jul/07/michaeljackson Liveblogging Michael Jackson's funeral and memorial service], ''The Guardian'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

=== Pogreb ===
Jacksonova obitelj planirala je Michaelov pogreb za njegov 51. rođendan, 29. kolovoza, ali je odgođen za pet dana bez obrazloženja. Posmrtni ostaci kralja popa bit će položeni na posljednje počivalište [[3. rujna]], rekao je glasnogovornik obitelji Jackson, Ken Sunshine.

Jackson je pokopan u krugu obitelji i prijatelja u Velikom mauzoleju na groblju Forest Lawn Memorial Park, [[Glendale]] ([[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]]). Veliki mauzolej obogaćen je [[vitraj]]ima s replikama [[Leonardo da Vinci|da Vincijeve]] [[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednje večere]] i [[Michelangelo]]vih kipova.&lt;ref&gt;http://www.myfoxatlanta.com/dpp/entertainment/celebrity_news/dpg_michael_jackson_burial_lwf_082109_3089429&lt;/ref&gt;

== Utjecaj == 
[[Datoteka:MJ Star.jpg|mini|190px|Jacksonova zvijezda na Hollywoodskom ''Walk of Fame'' („Šetalištu slavnih“), postavljena 1984. godine.]]

Jackson ima značajan utjecaj na glazbu i kulturu širom svijeta. Srušio je rasne barijere, transformirao video spotove i otvorio put modernoj pop glazbi u njegovoj zemlji. Jacksonov rad, svojstven glazbeni zvuk i vokalni stil je utjecao na mnoge hip hop, pop i ritam i blues izvođače kao što su: Mariah Carey&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5940053/35_michael_jackson |title=Michael Jackson |accessdate=2007-03-06 |publisher=Rollingstone.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070318040621/http://www.rollingstone.com/news/story/5940053/35_michael_jackson |archivedate=18. ožujka 2007.}}&lt;/ref&gt; Usher,&lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{cite web |first=Rosemary |last=Jean-Louis |url=http://www.cnn.com/2004/SHOWBIZ/Music/11/01/usher/ |title=Usher, Usher, Usher: The new 'King of Pop'? |publisher=CNN |date=2004-11-01 |accessdate=2007-03-06}}&lt;/ref&gt; Britney Spears,&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;/&gt; Justin Timberlake&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Beyonce&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; R.Kelly&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Lady Gaga&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Jennifer Lopez&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Christina Aguilera&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 24&quot;&gt;George, str. 24.&lt;/ref&gt; Tijekom velikog dijela svoje karijere, utjecao je na mlade generacije svojim glazbenim i humanitarnim radom.&lt;ref name=&quot;ADL&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.adl.org/PresRele/ASUS_12/2471_12.asp |title=ADL happy with Michael Jackson decision |publisher=Anti-Defamation League |date=1995-06-22 |accessdate=2008-07-01 |archive-date=1. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121001053852/http://www.adl.org/PresRele/ASUS_12/2471_12.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U svojoj karijeri primio je veliki broj nagrada i priznanja: Svjetsku glazbenu nagradu za „Najprodavanijeg muškog pop izvođača milenija“, Američku glazbenu nagradu za „Izvođača stoljeća“, Bambi nagradu za „Pop izvođača milenija“.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;&gt;George, str. 50.–53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hellomagazine.com/celebrities/2002/11/22/michaeljackson/ |title=Michael Jackson and Halle Berry Pick Up Bambi Awards in Berlin |work=Hello! |date=2002-11-22 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Dva je puta uvršten u „Rock and Roll Hall of Fame “, jednom kao član Jacksona 5 godine 1997. i kao solo izvođač 2001. godine. Jackson je uvršten i u „Kući slavnih tekstopisaca“ (Songwriters Hall of Fame) 2002. godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt; Godine 1984. dobio je svoje mjesto na Hollywoodskom &quot;Šetalištu slavnih&quot;. Vlasnik je nekoliko Guinnessovih rekorda, 13 Grammy nagrada, 13 broj jedan singlova - više nego ijedan muški izvođač- i 750 milijuna prodanih albuma koji ga čine najprodavanijim muškim izvođačem na svijetu.&lt;ref name = &quot;MJ Grammy's&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;World Records&quot;&gt;{{cite web |url=http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |title=Jackson receives his World Records |publisher=Yahoo! |date=2006-11-14 |accessdate=2006-11-16 |archive-date=27. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110527045635/http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ |title=The return of the King of Pop |publisher=MSNBC |date=2006-11-02 |accessdate=2008-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090903122740/http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ |archivedate=3. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/most-no1s-overall.shtml |title=Most No. 1s By Artist (All-Time) |publisher=Billboard |accessdate=2008-09-08 |archiveurl=https://archive.today/20120526203934/http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/most-no1s-overall.shtml |archivedate=26. svibnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml |title=Pop Icon Looks Back At A &quot;Thriller&quot; Of A Career In New Interview |publisher=CBS |date=2007-11-06 |accessdate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131021202319/http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml |archivedate=21. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Chris |last=Lee |url=http://www.latimes.com/entertainment/news/la-et-michael-jackson31-2009may31,0,1441957.story |title=To this financier, Michael Jackson is an undervalued asset |publisher=Los Angeles Times |date=2009-05-31 |accessdate=2009-05-31}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F079012-0026, Berlin, Michael Jackson-Konzert, Wartende.jpg|mini|Redovi pred koncert Michaela Jacksona u Berlinu u lipnju 1988.]] Sredinom osamdesetih, „Time“ je opisao Jacksona &quot;najvrelijim fenomenom od Elvisa Presleyja&quot;.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; 1990., &quot;Vanity Fair&quot; ga je nazvao &quot;najpopularnijim izvođačem u povijesti šou biznisa&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; Tom Utley (&quot;Daily Telegraph&quot;) izjavio je da je Jackson &quot;ekstremno bitna figura u povijesti popularne glazbe&quot; i &quot;genije&quot;.&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=/opinion/2003/02/08/do0801.xml&amp;sSheet=/opinion/2003/02/08/ixopinion.html |author=Utley, Tom |title=Of course Jackson's odd&amp;nbsp;— but his genius is what matters |publisher=The Daily Telegraph |date=2003-03-08 |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080601102016/http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=%2Fopinion%2F2003%2F02%2F08%2Fdo0801.xml&amp;sSheet=%2Fopinion%2F2003%2F02%2F08%2Fixopinion.html |archive-date=1. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Njegova ukupna zarada od albuma, video spotova, koncerata i drugog procjenjuje se na oko 500 milijuna dolara; neke analize nagađaju da su njegovi glazbeni katalozi možda vrijedni više od milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,155356,00.html |title=Witness: Jacko Lived Way Above Means |publisher=Fox News Channel |date=2005-05-03 |accessdate=2007-05-30}}&lt;/ref&gt; Navođen kao jedan od najpoznatijih muškaraca na svijetu, Jacksonov iznimno poznat privatni život zajedno s njegovom uspješnom karijerom čini ga dijelom popularne kulture posljednja četiri desetljeća.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBC Tom sneddon&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/4216779.stm |title=Tom Sneddon: Dogged prosecutor |publisher=BBC |date=2005-01-31 |accessdate=2008-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija == 
{{Glavni|Diskografija Michaela Jacksona|Singlovi Michaela Jacksona}}

* ''[[Got to Be There]]'' (1972.)
* ''[[Ben (album)|Ben]]'' (1972.)
* ''[[Music &amp; Me]]'' (1973.)
* ''[[Forever, Michael]]'' (1975.)
* ''[[Off the Wall]]'' (1979.)
* ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982.)
* ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987.)
* ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' (1991.)
* ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' (1995.)
* ''[[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]]'' (2001.)

== Rekordi ==
Michael Jackson drži cijeli niz rekorda glazbene industrije, između ostalih:&lt;ref&gt;[http://www.allmichaeljackson.com/therecords.html ''Michael Jackson Records Achieved''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090703164652/http://www.allmichaeljackson.com/therecords.html |date=3. srpnja 2009. }}. Na ''allmichaeljackson.com''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Guinness World Records (GWR): [http://community.guinnessworldrecords.com/_Michael-Jackson-dies-at-50/BLOG/407707/7691.html?widgetId=195583 ''Michael Jackson Dies At 50''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131321/http://community.guinnessworldrecords.com/_Michael-Jackson-dies-at-50/BLOG/407707/7691.html?widgetId=195583 |date=30. lipnja 2009. }} Članak od 26. lipnja 2009. s fotografijama Jacksona prilikom posjete poslovnici GWR-a u Londonu u listopadu 2006.&lt;/ref&gt;
* prema broju prodanih nosača zvuka unutar jedne godine &quot;najuspješniji umjetnik svih vremena&quot; (''Most successful entertainer of all time'', prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]), koji je 1989. samo prodajom nosača zvuka zaradio 125 milijuna američkih dolara,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351594/7691.html?enlarge=true |title=Fotografija certifikata Guinnessove knjige rekorda prilikom Jacksonovog posjeta londonskom sjedištu u listopadu 2006. |journal= |access-date=8. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630084918/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351594/7691.html?enlarge=true |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* najprodavaniji glazbeni album svijeta - &quot;Thriller&quot; iz 1982. s otprilike 109 milijuna prodanih primjeraka,&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5648176/Michael-Jacksons-best-selling-studio-albums.html Michael Jackson's best selling studio albums], [[The Daily Telegraph|Daily Telegraph Online]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;mjjgallery.free.fr: [http://mjjgallery.free.fr/london111406/guiness.jpg Certifikat Guinnessove knjige rekorda za najprodavaniji album, početak 2006. godine u Londonu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, povećani isječak slike [http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?enlarge=true Foto der Guinness World Records Ltd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131325/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?enlarge=true |date=30. lipnja 2009. }} (Certifikat desno ispod slike)&lt;/ref&gt;
* prvi umjetnik, koji je službeno prodao više od 100 milijuna glazbenih albuma izvan SAD-a,&lt;ref&gt;[http://i14.photobucket.com/albums/a320/e-motion2/BuzzJack/guiness2.jpg povećani isječak slike na photobucket.com certifikata] Guinnessove knjige rekorda: [http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?b=&amp;enlarge=true Jackson prilikom posjete poslovnici Guinness World Records u Londonu 2006. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131002/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?b=&amp;enlarge=true |date=30. lipnja 2009. }}&lt;/ref&gt;
* do sada najviše plaćeni ugovor za ploču, 890 milijuna američkih dolara od Sonyja, 1991.,
* muški solo izvođač s najviše broj jedan singlova na američkim glazbenim ljestvicama (14),
* najviše hit singlova na britanskim ljestvicama unutar jedne godine,
* glazbenik s najviše albuma koji su se na američkim glazbenim ljestvicama s ulaskom na glazbene ljestvice odmah popeli na sam vrh zauzevši prvo mjesto - Bad, Dangerous, HIStory i Invicible,
* prvi pjevač koji se na ljestvici američkih singlova popeo odmah na prvo mjesto (&quot;You Are Not Alone&quot;, 1995.),
* najuspješnija serija koncerata, u ljeto 1988. godine, njegovih sedam koncerata na Wembley stadionu u Londonu bili su rasprodani, s ukupno 504.000 posjetitelja tih sedam koncerata,
* umjetnik koji je osvojio najviše Grammyja prilikom jedne dodjele (ukupno 8, 1984.),
* najviše hitova s jednog albuma koji su osvojili prvo mjesto glazbenih ljestvica u SAD-u (Bad - pet singlova s tog albuma dosegla su vrh),
* najprodavaniji spot na svijetu, videokaseta &quot;Making Michael Jackson's Thriller&quot; iz 1983. godine,
* najviše plaćena poznata osoba za reklamni spot, [[Pepsi]] mu je platio 12 milijuna dolara za 4 reklamna spota,
* umjetnik s najskupljim spotovima: Scream (do danas), Black Or White, kao i You Rock My World; na svakoga od njih potrošeno je više milijuna dolara. Isto tako milijuni su potrošeni u produkciju spotova Remember The Time kao i In The Closet,
* u Guinessovoj knjizi rekorda Jackson je upisan kao &quot;najuspješniji zabavljač svih vremena,&quot;&lt;ref&gt;[http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=/14112006/344/jackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm ''Jackson receives his World Records''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110527045635/http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |date=27. svibnja 2011. }}. Na ''Yahoo! Music News'', 14. studenog 2006.&lt;/ref&gt;
* s prodajom od jedanaest karata po sekundi, najbrže rasprodan niz koncerata: 750.000 ulaznica za 50 planiranih koncerata u Londonu od srpnja 2009. do ožujka 2010.,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.people.com/people/article/0,,20265752,00.html |title=www.people.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603063517/http://www.people.com/people/article/0,,20265752,00.html |archive-date=3. lipnja 2009. |access-date=8. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
* zajedno s obitelji drži rekord kao najuspješnija obitelj pop glazbe,
* 24 singla na njemačkim ljestvicama singlova s istovremeno 9 albuma na njemačkim ljestvicama albuma unutar jednoga tjedna.&lt;ref&gt;Die Zeit Online: [http://www.zeit.de/newsticker/2009/7/7/iptc-bdt-20090706-579-21731990xml Michael Jackson dominira ljestvicama (''Michael Jackson dominiert die Charts'')] od 7. srpnja 2009&lt;/ref&gt;

== Izvori i bilješke == 
{{izvori|30em}}

== Izvori == 
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# {{cite book |last=Campbell |first=Lisa |title=Michael Jackson: The King of Pop |publisher=Branden |year=1993 |isbn=082831957X}} 
# {{cite book |last=Campbell |first=Lisa |title=Michael Jackson: The King of Pop's Darkest Hour |publisher=Branden |year=1995 |isbn=0828320039}} 
# [[Nelson George|George, Nelson]] (2004). ''[[Michael Jackson: The Ultimate Collection]]'' knjižica. [[Sony]]. 
# {{cite book |last=Guinness World Records |title=Guinness World Records 2004 |year=2003 |publisher=Guinness |isbn=1892051206}} 
# {{cite book |last=Guinness World Records |title=Guinness World Records 2006 |year=2005 |publisher=Guinness |isbn=1-904994-02-4}} 
# {{cite book |last=Jackson |first=Michael |title=Moon Walk |year=1988 |publisher=Doubleday |isbn=0385247125}} 
# {{cite book |last=Lewis |first=Jel |title=Michael Jackson, the King of Pop: The Big Picture : the Music! the Man! the Legend! the Interviews! |year=2005 |publisher=Amber Books Publishing |isbn=0-974977-90-X}} 
# {{cite book |last=Taraborrelli |first=J. Randy |title=The Magic and the Madness |year=2004 |publisher=Headline |location=Tera Alta |isbn=0-330-42005-4}}
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice == 
{{commonscat|Michael Jackson}} 
* [http://www.michaeljackson.com/ Službene stranice] 
* [http://www.imdb.com/name/nm0001391/ IMDb profil] 
* [https://rockhall.com/inductees/michael-jackson/ Jacksonova stranica u Kući slavnih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160319192433/http://www.rockhall.com/inductees/michael-jackson/ |date=19. ožujka 2016. }}

{{Michael Jackson}}
{{Singlovi Michaela Jacksona}}

{{GLAVNIRASPORED:Jackson, Michael}}
[[Kategorija:Američki pop pjevači]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]
[[Kategorija:Michael Jackson| ]]
[[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]]</text>
      <sha1>66jcqzo5zk4hlcfic4itabc62bk447w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521006</id>
      <parentid>7521003</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39555-05</username>
        <id>366641</id>
      </contributor>
      <comment>/* Thriller 25, planirani povratak na scenu i smrt (2008. − 2009.) */ maknuo sam taj dio gʻživotopisa</comment>
      <origin>7521006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92432" sha1="rsdg3w4yuavw2926y6qs295c5i0ei9r" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|rujan 2009.}} {{Članak tjedna (ikona)|37. tjedan 2023.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Michael Jackson
| Img                  = Michael Jackson 1984.jpg
| Img_capt             = Michael Jackson u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1984. godine
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Michael Joseph Jackson
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[29. kolovoza]] [[1958.]]
| Mjesto rođenja       = {{SAD grad|Gary|Indiana}}, [[SAD]]
| Smrt                 = [[25. lipnja]] [[2009.]]
| Mjesto smrti         = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[SAD]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokal]]
| Žanr                 = [[pop]], [[suvremeni R&amp;B|R'n'B]], [[rock]], [[soul]], [[funk]]
| Zanimanje            = [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[producent]], [[ples]]ač, [[koreograf]], [[glumac]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1964.]] – [[2009.]]
| Producentska_kuća    = Motown, Epic, Sony
| Angažman             = [[The Jackson 5]]/[[The Jacksons]]
| URL                  = [http://www.michaeljackson.com Službene stranice]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Michael Joseph Jackson''', [[29. kolovoza]] [[1958.]] je [[SAD|američki]] [[pop (glazba)|pop]] [[glazbenik]] čiji je kontroverzni osobni život bio dio američke [[popularna kultura|popularne kulture]] posljednje četvrtine [[20. stoljeće|20. stoljeća]].&lt;ref&gt;[http://www.eonline.com/uberblog/b131173_michael_jackson_pops_thrilling_king.html Michael Jackson, Pop's Thrilling King, Dead at 50 na stranicama EOnline!]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2009/06/pop-star-michael-jackson-was-rushed-to-a-hospital-this-afternoon-by-los-angeles-fire-department-paramedics--capt-steve-ruda.html Michael Jackson is dead на LATimes.com]&lt;/ref&gt;

Rođen je u brojnoj [[glazbenik|glazbenoj]] [[obitelj]]i Jackson kao sedmo od desetero djece.&lt;ref name=&quot;MP&quot;&gt;[http://metro-portal.hr/vijesti/svijet/michael-jackson-imao-srcani-udar-umro ''Michael Jackson umro nakon zastoja srca''] - Metro-portal.hr, datum objave: [[26. lipnja]] [[2009.]]g.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTL&quot;&gt;[http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=8946 ''Michael Jackson umro od infarkta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628001434/http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=8946 |date=28. lipnja 2009. }} - RTL, Piše: D.M./M.K.S.&lt;/ref&gt; Debitirao je na profesionalnoj glazbenoj sceni s jedanaest godina kao član [[glazbeni sastav|sastava]] [[Jackson 5]]. Solo karijeru započeo je [[1971.]] godine dok je još uvijek bio član toga sastava. U kasnijim godinama u javnosti je često nazivan „Kraljem popa”. Pet njegovih [[glazbeni album|solo studijskih albuma]] jedni su od najprodavanijih na svijetu: ''[[Off the Wall]]'' (1979.), ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982.), ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987.), ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' (1991.) i ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' (1995.). Početkom [[1980-ih|osamdesetih godina 20. stoljeća]] postao je glavna figura u [[popularna glazba|popularnoj glazbi]] i prvi [[Afroamerikanci|afroamerički]] zabavljač koji je stekao velik publicitet na [[MTV]]-u. Popularnost spotova njegovih pjesama koji su prikazivani na MTV-u kao što su „[[Beat It]]”,„[[Billie Jean]]” i „[[Thriller (skladba)|Thriller]]” − poznati po pretvorbama spota u umjetničku formu i promidžbeni alat – pomogla je relativno mladoj televiziji stjecanje ugleda. Spotovi pjesama kao što su „[[Black or White]]” i „[[Scream/Childhood|Scream]]” produžili su Jacksonovu popularnost i tijekom [[1990-ih|devedesetih]]. Scenskim nastupima i spotovima Jackson je popularizirao veliki broj [[ples]]ačkih tehnika kao što su „robot” i „[[moonwalk]]”. Njegov svojstven glazbeni zvuk utjecao je na mnoge suvremene izvođače [[hip hop]]a, [[pop (glazba)|popa]] te [[Suvremeni R&amp;B|R&amp;B-a]].

Jackson je donirao milijune dolara u [[humanitarni rad|humanitarne svrhe]] radom svoje zaklade izdavanjem humanitarnih [[glazbeni singl|singlova]] i podržavanjem 39 akcija. Drugi [[aspekt]]i njegova osobna života poput promjena njegove pojave i ponašanja izazvali su mnoge [[prijepor]]e koji su naškodili njegovu [[ugled]]u. Pored toga, [[1993.]] godine optužen je za spolno zlostavljanje djeteta. Istraga je prekinuta jer Jackson nije tužen na sudu i zbog nedostatka dokaza. Jackson se ženio dva puta i bio ocem troje djece što je uzrokovalo još kontroverza. Godine [[2005.]] suđeno mu je za spolno zlostavljanje i za nekolicinu inih optužbi kojih je kasnije oslobođen.

Jedan je od nekoliko umjetnika dvaput uvrštenih u ''[[Rock and Roll Hall of Fame|Rock and Roll kuću slavnih]]''. Vlasnik je nekoliko [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovih rekorda]] (među njima i rekorda za „Najuspješnijeg zabavljača svih vremena”) i 13 [[Grammy]]ja. Izdao je 13 singlova koji su bili na prvome mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], više negoli bilo koji izvođač. Prodao je više od 750 milijuna primjeraka svojih albuma.

== Životopis == 
=== Rani život i Jackson 5 (1958. − 1975.) === 
Michael Joseph Jackson rođen je u Garyju, [[Indiana]] (u jednom industrijskom predgrađu [[Chicago|Chicaga]], [[Illinois]]) u radničkoj obitelji 29. kolovoza 1958.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;&gt;George, str. 20.&lt;/ref&gt; Sin je Josepha Waltera &quot;Joe&quot; Jacksona i Katherine Esther (rođene Scruse).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Sedmo je od devetoro djece. Ostatak obitelji čine: Rebbie (1950.), Jackie (1951.), Tito (1953.), Jermaine (1954.), La Toya (1956.), Marlon (1957.), Randy (1961.) i Janet (1966.).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Joseph Jackson radio je u čeličani i često nastupao u ritam i blues sastavu zvanom The Falcons sa svojim bratom Lutherom.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Michael je odgojen kao [[Jehovini svjedoci|Jehovin svjedok]] od strane njegove majke.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt;

Još od djetinjstva, Jacksona je fizički i mentalno zlostavljao njegov otac, tijekom dugotrajnih neprekidnih uvježbavanja, batinjanjem i davanjem pogrdnih naziva. Jacksonovo maltretiranje kao djeteta ostavljalo je posljedice na njegov razvitak.&lt;ref name=&quot;MJ's secret childhood&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/shows/dyn/vh1_news_presents/82010/episode_about.jhtml |title=Michael Jackson's Secret Childhood |publisher=VH1 |accessdate=2008-06-20 |archive-date=17. kolovoza 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/610OixuY9?url=http://www.vh1.com/shows/vh1_news_presents/series.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;&gt;Taraborrelli, str. 20.–22.&lt;/ref&gt; Jednom prilikom dok je spavao, Joseph se popeo u njegovu sobu ulazeći kroz prozor. Noseći strašnu masku, upao je u sobu vrišteći i vičući. Kao razlog čina, Joseph je rekao kako je želio svoju djecu naučiti da ne ostavljaju prozor otvoren ako žele spavati. Godinama kasnije, Jackson je imao noćne more u kojima je otet iz svoje sobe.&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;/&gt;

Jackson je prvi put otvoreno govorio o tom zlostavljanju u intervjuu s [[Oprah Winfrey]] 1993. godine, rekavši da je tijekom djetinjstva često plakao zbog usamljenosti i da bi mu se gadilo kad bi ugledao svoga oca.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;&gt;Campbell (1995.), str. 14.–16.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;lewis 165-168&quot;&gt;Lewis, str. 165.168.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nelson George overview 45-46&quot;&gt;George, str. 45.–46.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 620.&lt;/ref&gt; U drugom intervjuu koji je dao, poznat kao &quot;Život s Michaelom Jacksonom&quot; (''Living with Michael Jackson'', snimljen 2003.), prekrio je lice počevši plakati tijekom razgovora o djetinjstvu.&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;/&gt; Izjavio je da se sjeća kako je njegov otac sjedio u naslonjaču s remenom u iščekivanju da udari svoju djecu kad god ne bi dobro uvježbavali.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 602.&lt;/ref&gt;

Jackson je rano pokazao glazbenu nadarenost, nastupajući s učenicima iz razreda i ostalima tijekom [[Božić]]nih koncerata, u dobi od pet godina.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Godine 1964. zajedno s bratom Marlonom pridružio se sastavu The Jackson Brothers (koji su oformili njihova braća Jackie, Tito i Jermaine) kao prateći glazbenici svirajući [[kongo]] i [[tamburin]]. Jackson je zatim počeo nastupati kao prateći vokal i plesati; kada je napunio osam godina, on i Jermaine postali su vodeći pjevači. Tada je naziv sastava promijenjen u The Jackson 5.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Sastav je nastupao po [[Srednji zapad (SAD)|Srednjem zapadu]] od 1966. do 1968. godine. Često su nastupali i u klubovima za odrasle. Godine 1966. pobijedili su na najznačajnijoj mjesnoj priredbi izvođenjem pjesme &quot;I Got You (I Feel Good)&quot; [[James Brown|Jamesa Browna]] koju je otpjevao Michael.&lt;ref name=&quot;RRHF&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rockhall.com/inductee/the-jackson-five |title=The Jackson Five |accessdate=2007-05-29 |publisher=Rock and Roll Hall of Fame}}&lt;/ref&gt;

Jackson 5 snimili su nekoliko pjesama; uključujući i debitantski singl &quot;Big Boy&quot; za lokalnu izdavačku kuću Steeltown 1967. godine. S Motown Recordsom potpisali su suradnju sljedeće godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; [[Časopis]] &quot;Rolling Stone&quot; kasnije je opisao mladog Michaela kao čudo a ogromnim glazbenim darom ističući da je brzo prerastao u glavnu crtu i vodećeg vokala nakon što je počeo plesati i pjevati sa svojom braćom.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/biography |title=Michael Jackson: Biography |work=Rolling Stone |accessdate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220071720/http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/biography |archivedate=20. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; Sastav je postavio rekord na ''[[Billboard Hot 100]]'' ljestvici kada je izdao četiri uzastopna singla koja su dospjela na vrh kao broj jedan (&quot;I Want You Back&quot;, &quot;ABC&quot;, &quot;The Love You Save&quot; i &quot;I‘ll Be There&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Tijekom ranih godina sastava, predstavnici za [[Odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] njihove izdavačke kuće tvrdili su da je Jackson imao devet godina (dvije godine manje nego što je inače imao) kako bi javnosti izgledao ljupkiji i pristupačniji.

Od 1972. godine, Jackson je izdao ukupno četiri solo studijska albuma za Motown među kojim i ''[[Got to Be There]]'' i ''[[Ben (album)|Ben]]''. Oni su objavljeni kao dio franšize Jackson 5 i producirali su uspješne singlove poput &quot;Got to Be There&quot;, &quot;Ben&quot; i &quot;Rockin‘ Robin&quot;. Prodaje albuma sastava počele su opadati 1973. godine, pod striktnom zabranom Motowna da im se dozvoli da izdaju bilo kakav materijal.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;&gt;George, str. 22.&lt;/ref&gt; I pored toga sastav je postigao nekoliko top 40 hitova, uključujući i top 5 disco singl &quot;Dancing Machine&quot; i top 20 hit &quot;I Am Love&quot;. Jackson 5 je napustio Motown 1975. godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;/&gt;

=== Prelazak u Epic i ''Off the Wall'' (1975. − 1981.) === 
Jackson 5 je potpisao ugovor s CBS Records u srpnju 1975. godine, pridružujući se Philadelphia International Records odjelu, a zatim i Epic Recordsu .&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;/&gt; Po finalizaciji pravnog postupka, sastav je preimenovana u The Jacksons.&lt;ref name = &quot;tara 138–144&quot;&gt;Taraborrelli, str. 138.–144.&lt;/ref&gt; Nakon promjene imena, sastav je nastavio nastupati, izdavši još šest albuma između 1976. do 1984. godine. U tom razdoblju, Michael Jackson bio je glavni [[tekstopisac]] sastava. Napisao je hitove &quot;Shake Your Body (Down the Ground)&quot;, &quot;This Place Hotel&quot; i &quot;Can You Feel It&quot;.&lt;ref name=&quot;RRHF&quot; /&gt;

Godine 1978., Jackson je glumio ulogu Strašila u filmskom [[mjuzikl]]u ''The Wiz''.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 163.–169.&lt;/ref&gt; Snimanja je dogovarao Quincy Jones koji se sprijateljio s Jacksonom tijekom produkcije filma. Tom je prilikom pristao biti producent njegovog sljedećeg solo albuma ''[[Off the Wall]]''.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 23&quot;&gt;George, str. 23.&lt;/ref&gt; Godine 1979., Jackson je slomio nos za vrijeme jedne kompleksne plesačke rutine. Operacija nosa koja je uslijedila nije bila u potpunosti uspješna; žalio se na poteškoće koje je imao tijekom disanja. Nakon toga je dr. Steven Hoefflin izveo drugu operaciju nosa i ostale.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;&gt;Taraborrelli, str. 205.–210.&lt;/ref&gt;

Jones i Jackson su zajednički producirali album ''Off the Wall''. Jackson je na tom albumu surađivao s [[Paul McCartney|Paulom McCartneyjem]], [[Stevie Wonder|Steviem Wonderom]] i Rodom Tempertonom. Objavljen 1979. godine bio je prvi album koji je objavio četiri američka top 10 hita od kojih su se dva našla na vrhu (&quot;[[Don't Stop 'til You Get Enough]]&quot; i &quot;Rock With You&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;/&gt; ''Off the Wall'' se nalazio na trećem mjestu ''[[Billboard 200|Billboardovih 200 najboljih albuma]]''. Naklada mu je 7 milijuna kopija u Americi i oko 20 milijuna kopija širom svijeta.&lt;ref name =&quot;Off the Wall 20 million&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.virginmedia.com/music/classicalbums/michaeljackson-offthewall.php |title=Michael Jackson: Off the Wall - Classic albums - Music - Virgin media |publisher=Virgin Media |accessdate=2008-12-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RIAA certification&quot;/&gt; Godine 1980. osvojio je tri Američke glazbene nagrade: za &quot;Najbolji soul i ritam i blues album&quot;, &quot;Najboljeg muškog soul i ritam i blues izvođača&quot; i za &quot;Najbolji ritam i blues singl&quot; (&quot;Don't Stop 'Til You Get Enough&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;&gt;George, str. 37.–38.&lt;/ref&gt; Te godine, isto je tako osvojio Billboardovu glazbenu nagradu za &quot;Najbolji album crnog izvođača&quot; i [[Grammy (nagrada)|Grammy]] nagradu za &quot;Najbolje muško ritam i blues vokalno izvođenje&quot; (za &quot;Don't Stop 'Til You Get Enough&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;/&gt; Unatoč komercijalnom uspjehu, Jackson je smatrao da je album trebao imati mnogo veći utjecaj i bio je odlučan u tome da nadmaši očekivanja sljedećim izdanjem.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 188.&lt;/ref&gt; Godine 1980. Jackson je sebi osigurao najviši udio po prodanom primjerku u glazbenoj industriji: zaradio je 37 posto ukupnog profita albuma.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 191.&lt;/ref&gt;

=== ''Thriller'', ''Motown 25'', ''We Are the World'' i poslovna karijera (1982. − 1985.) === 
Godine 1982. Jackson je snimio pjesmu &quot;Someone in the Dark&quot; koja je bila dio [[soundtrack]]a filma ''[[E.T.]]'' Ploča je osvojila Grammy za &quot;Najbolji album za djecu&quot;.&lt;ref name = &quot;MJ Grammy's&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Michael+Jackson&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |title=Grammy Award Winners |publisher=National Academy of Recording Arts and Sciences |accessdate=2008-02-14 |archive-date=2. siječnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080102231253/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Michael+Jackson&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Te godine, Jackson je objavio svoj drugi album za izdavačku kuću Epic, ''[[Thriller (album)|Thriller]]''. Album se nalazio na Billboardovoj ljestvici 200 najboljih albuma 80 uzastopnih tjedana od kojih je 37 bio na vrhu. To je bio prvi album koji je lansirao sedam top 10 singlova među kojim i &quot;[[Billie Jean]]&quot;, &quot;[[Beat It]]&quot; i &quot;[[Wanna Be Startin‘ Somethin‘]]&quot;.&lt;ref&gt;Lewis, str. 47.&lt;/ref&gt; Album je certificiran dvostrukom dijamantskom nakladom za prodaju od oko 28 milijuna kopija u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;RIAA certification&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=tblTop100&amp;action= |title=Gold and Platinum |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-08 |archive-date=16. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130816001255/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=tblTop100&amp;action= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 release&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS58333+30-Nov-2007+PRN20071130 |title=Sony announces Thriller 25 |publisher=Reuters |date=2007-11-30 |accessdate=2008-04-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071202102355/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS58333+30-Nov-2007+PRN20071130 |archivedate=2. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Album je najprodavaniji svjetski album svih vremena s prodajama između 47 milijuna u Sjedinjenim Državama i 109 milijuna kopija diljem svijeta.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Showbuzz&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml?source=search_story |title=Michael Jackson Opens Up |publisher=CBS |date=2007-11-06 |accessdate=2008-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502082306/http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml?source=search_story |archivedate=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;109 Newswire&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.prnewswire.com/ViewContent.aspx?ACCT=109&amp;STORY=/www/story/01-16-2009/0004956264&amp;EDATE= |title=Music Icon Quincy Jones Kicks-Off New Series in Tribune Newspapers |publisher=PR Newswire |date=2009-01-16 |accessdate=2009-01-24 |archive-date=13. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413033308/http://news.prnewswire.com/ViewContent.aspx?ACCT=109&amp;STORY=%2Fwww%2Fstory%2F01-16-2009%2F0004956264&amp;EDATE= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jacksonov pravni zastupnik John Branca isticao je da je Jackson imao najviši udio po prodanom primjerku u glazbenoj industriji; skoro dva dolara mu je pripadalo za svaki prodani album. Isto je tako rekordno profitirao od [[Kompaktni disk|kompaktnih diskov]]a i prodaje dokumentarca ''The Making of Michael Jackson‘s Thriller'' koji je producirao s [[John Landis|Johnom Landisom]]. Financiran od strane MTV-ja, [[dokumentarac]] je prodan u preko 350.000 kopija za par mjeseci. 
Istovremeno 1984. godine na tržištu se pojavljuju lutke s likom Michaela Jacksona s cijenom od dvanaest dolara.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; Biograf, Randy Taraborrelli je izjavio: &quot;U nekom trenutku, ''Thriller'' se prestaje prodavati poput magazina, igračke ili ulaznice za hit film a onda se počinje prodavati kao kućna potrepština.&quot;&lt;ref name=&quot;tara 226&quot;&gt;Taraborrelli, str. 226.&lt;/ref&gt; Neobično za to vrijeme, ''Thriller'' je izdao čak sedam singlova.&lt;ref name=&quot;vh1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/artists/az/jackson_michael/bio.jhtml |title=Michael Jackson |publisher=VH1 |year=2007 |accessdate=2007-02-22 |archive-date=5. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305113346/http://www.vh1.com/artists/az/jackson_michael/bio.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Časopis Time objavio je da je album dao glazbenoj industriji najbolje godine još od 1978. godine, kada je domaći godišnji dohodak bio 4,1 milijarda dolara.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;&gt;{{cite news |first=Jay |last=Cocks |title=Why He's a Thriller |date=1984-03-19 |publisher=Time |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950053-1,00.html |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://www.webcitation.org/68MRAagLA?url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950053-1,00.html |archive-date=12. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Publikacija je nazivala Jacksona: &quot;Kraljem ploča, radija, video spotova. Čovjekom koji sam spašava glazbeni biznis. Tekstopiscem koji stvara hitove za desetljeće. Plesačem s najelegantnijim stopalom na ulici. Pjevačem koji prekida sve granice ukusa, stila i boja također.&quot;&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; The New York Times, naziva ga &quot;glazbenim fenomenom&quot; ističući da; &quot;u svijetu pop glazbe, tu je Michael Jackson i tu su svi ostali.&quot;&lt;ref name=&quot;NYTimes&quot;&gt;{{cite news |url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F40F10FB3A5C0C778DDDA80894DC484D81 |title=Michael Jackson at 25: A Musical Phenomenon |last=Pareles |first=Jon |date=1984-01-14 |accessdate=2009-03-30 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; The Washington Post je objavio da je album raskrčio put drugima među kojima i [[Prince]]u.&lt;ref name=&quot;WashPost1&quot;&gt;{{cite news |first=Richard |last=Harrington |title=Prince &amp; Michael Jackson: Two Paths to the Top of Pop |date=1988-10-09 |work=The Washington Post |url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73636369.html?dids=73636369:73636369&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Oct+9%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=g.01&amp;desc=Prince+%26+Michael+Jackson%3A+Two+Paths+to+the+Top+of+Pop |accessdate=2007-05-21 |archive-date=11. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011093043/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73636369.html?dids=73636369:73636369&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Oct+9%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=g.01&amp;desc=Prince+%26+Michael+Jackson%3A+Two+Paths+to+the+Top+of+Pop |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana [[25. travnja]] [[1983.]], Jackson je nastupio uživo na proslavi 25 godina postojanja Motowna poznatoj kao &quot;Motown 25: Yesterday, Today, Forever&quot;. Prvo je nastupio sa svojom braćom a zatim i samostalno izvodeći pjesmu &quot;Billie Jean&quot;. Tada je prvi put izveo svoj prepoznatljivi pokret, [[moonwalk]]. Nastup je pratilo oko 47 milijuna televizijskih gledatelja.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 238.–241.&lt;/ref&gt; The New York Times je objavio: &quot;Mjesečev hod koji je izveo poznata je metafora njegovog plesačkog stila. Kako to radi? Kao tehničar, sjajan je iluzionist i originalan mimičar. Njegova vještina da drži jednu nogu ravno dok drugom klizi, iziskuje savršeno vremensko usklađivanje.&quot;&lt;ref name=&quot;Dancing feet of Michael Jackson&quot;&gt;{{cite news |first=Anna |last=Kisselgoff |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE7DE1539F935A35750C0A96E948260&amp;sec=&amp;spon=&amp;partner=permalink&amp;exprod=permalink |title=Dancing feet of Michael Jackson |work=The New York Times |date=1988-03-06 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson receives the Presidential Public Safety Commendation at the White House (C21788-18).tif|mini|230px|Jackson i Ronald Reagan, 1984. godine]]

Godine 1984. Jackson je snimao reklamu za [[Pepsi|Pepsi Colu]]. Reklama je predstavljala simulirani koncert gdje on nastupa sa svojom braćom pred par tisuća ljudi. Tijekom snimanja, netko ga je iz publike pogodio vatrometom u glavu. Opeklina koju je pretrpio bila je drugog stupnja.&lt;ref name = &quot;tara 279–287&quot;&gt;Taraborrelli, str. 279.–287.&lt;/ref&gt; Pepsi mu je isplatio novce bez suđenja. Od toga novca, Jackson je 1,5 milijun dolara dao jednom centru njegovog imena koji se bavio pomaganjem ljudima s opeklinama.&lt;ref name = &quot;tara 279–287&quot;/&gt; Kasnije je Jackson imao svoju treću operaciju [[nos]]a.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;/&gt;

Dana [[14. svibnja]] iste godine, Jackson je pozvan u [[Bijela kuća|Bijelu Kuću]] kako bi primio nagradu koju će mu uručiti američki predsjednik [[Ronald Reagan]]. Nagradu je dobio zbog podrške humanitarne akcije za odvikavanje ljudi od [[alkohol]]a i [[droga]].&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 304.-307.&lt;/ref&gt; Te je godine osvojio i osam nagrada Grammy. Za razliku od ostalih albuma, ''Thriller'' nije imao službenu turneju kojom bi se promicao. Ipak, Jackson se pridružio svojoj braći na turneji albuma ''Victory'' na kojoj je prikazao dosta svog novog solo materijala. Turneju je ukupno pratilo više od dva milijuna Amerikanaca.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 315.–319.&lt;/ref&gt; Jackson je donirao svojih 5 milijuna dolara zarađenih na turneji u humanitarne svrhe.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 320.&lt;/ref&gt; Godine 1985. širom svijeta izdan je humanitarni singl &quot;We Are the World&quot; koju su napisali Jackson i [[Lionel Richie]]. Osnovni cilj bio je da se pomogne siromašnim u [[Afrika|Africi]] i Sjedinjenim Američkim Državama. Njih dvojica bili su jedni od 39 slavnih osoba koji su pjevali na ploči. Singl je postao jedan od najprodavanijih svih vremena s oko 20 milijuna prodanih primjeraka.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 340.–344.&lt;/ref&gt;

Dok su Jackson i McCartney radili na dva hit singla &quot;The Girl Is Mine&quot; i &quot;Say Say Say&quot;, sprijateljili su se. Često su posjećivali jedan drugog. U jednom razgovoru, McCartney je spomenuo Jacksonu milijune dolara koje zarađuje od svojih glazbenih kataloga; zarađivao je skoro 40 milijuna dolara godišnje od pjesama drugih izvođača. Sam Jackson se zatim počeo baviti poslovnom karijerom, prodajući i kupujući prava distribucije glazbe od mnogih izvođača. Malo kasnije, &quot;Northern Song&quot; (glazbeni katalog koji sadrži tisuće pjesama među kojim i skladbe [[Beatles]]a) bio je na prodaji.&lt;ref name = &quot;tara 333-337&quot;&gt;Taraborrelli, str. 333.–337.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;1995 music deal&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B01E7DD1439F93BA35752C1A963958260 |title=Michael Jackson sells Beatles songs to Sony |work=The New York Times |date=1995-11-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Jackson je odmah pokazao zanimanje za katalog. Izjavio je: &quot;Ne zanima me. Hoću te pjesme. Donesi mi te pjesme Branca (njegov pravni zastupnik).&quot; Branca je zatim kontaktirao McCartneyjevog zastupnika koji je odgovorio da njegovog klijenta dražba ne zanima. Nakon što je Jackson započeo pregovore, McCartney je promijenio mišljenje i pokušao uvjeriti [[Yoko Ono]] da mu se pridruži u nadmetanju što je ona odbila tako da je i on sam odustao. Jackson je dobio ostatak konkurencije u pregovorima koji su trajali 10 mjeseci. Kupio je katalog za 47,5 milijuna dolara. Povodom toga, McCartney je izjavio: &quot;Mislim da je lukavo napraviti tako nešto. Biti nečiji prijatelj i kupiti tepih na kojem stoje.&quot; Reagirajući na izjavu, biograf Randy Taraborrelli je rekao da je: &quot;McCartney zarađivao milijune dolara od glazbe drugih ljudi. Imao je više novca od Jacksona u tom trenutku tako da se mogao nadmetati i ne brinuti hoće li njegov prijatelj kupiti.&quot;&lt;ref name = &quot;tara 333-337&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian document finances&quot;&gt;{{cite news |url=http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1506781,00.html |title=Bad Fortunes |work=The Guardian |date=2005-06-15 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

=== Tabloidi, nastupi, ''Bad'', autobiografija i filmovi (1986. − 1990.) === 
Godine 1986. tabloidi su tvrdili da Jackson spava u [[Barokomora#Hipobarična barokomora|hiperbaričnoj komori]] kako bi usporio proces starenja; objavljena je fotografija gdje on leži u prostranoj staklenoj škrinji. Iako je tvrdnja bila netočna, Jackson je sam stvarao i širio priču o tome. Pjevač je dalje promicao svoj predstojeći ''Captain EO'' [[3D]] film.&lt;ref name = &quot;tara 355-361&quot;&gt;Taraborrelli, str. 355.–361.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/4584367.stm |title=Music's misunderstood superstar |publisher=BBC |date=2005-06-13 |accessdate=2008-07-14}}&lt;/ref&gt; 
Te je godine po četvrti puta operirao nos i napravljen mu je mali rascjep kod podbratka.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;/&gt; Film ''Captain EO'' u kojem je glumio režirao je [[Francis Ford Coppola]]. Bio je najskuplji producirani film po minuti i prikazivan je kasnije u [[The Walt Disney Company|Disneyjevim]] parkovima.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 41&quot;&gt;George, str. 41.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson, 1988 (46845017052).jpg|mini|200px|Jackson, 1988., dvije godine nakon što mu je dijagonosticiran vitiligo.]]

Jackson je zatim kupio [[Čimpanze|čimpanzu]] imena Bubbles s kojim se družio što je još više pridonijelo njegovom ekscentričnom imidžu. Godine 2003. pjevač je izjavio da Bubbles rabi njegov nužnik i da uređuje njegovu sobu.&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt; Kasnije je bilo objavljeno da je Jackson kupio kosti Josepha Merricka (poznatog kao &quot;Čovjek Slon&quot;, zbog njegove kongenitalne malfomacije). Iako je to bilo netočno, Jackson je ponovo potvrđivao navode u medijima.&lt;ref name = &quot;tara 355-361&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt; Ove priče su Jacksonu priskrbile pogrdan nadimak &quot;Wacko Jacko&quot; (ludi Jacko). Pjevač je izjavio da prezire ovaj nadimak. Shvaćajući svoju pogrešku, prestao je plasirati lažne priče u medije, no zahvaljujući dobiti koju su mediji ostvarivali takvim izmišljotinama, na kraju su sami mediji počeli objavljivati svoje priče.&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 370–373&quot;&gt;Taraborrelli, str. 370.–373.&lt;/ref&gt;

Jacksonova koža bila je srednje smeđe boje tijekom njegove mladosti ali je postajala tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća sve svjetlija. Ova promjena dobila je rasprostranjeno medijsko izvještavanje i glasine da Jackson izbjeljuje svoju kožu.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt; Sredinom osamdesetih, Jacksonu je dijagnosticiran [[vitiligo]] i [[lupus]]: zbog kojih je postao osetljiv na sunčevu svjetlost. Tretmani koje je rabio zajedno sa šminkom zajednički su stvorili Jacksonovu pojavu drugačijom.&lt;ref name=&quot;Taraborrelli&quot;&gt;Taraborrelli, str. 434.–436.&lt;/ref&gt; Struktura njegovog lica isto se tako promijenila; nekoliko je kirurga nagađalo da je Jackson imao više operacija i to: nosa, čela, usana i jagodica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcnews.go.com/Health/Cosmetic/story?id=131910&amp;page=1 |title=Surgeon: Michael Jackson A 'Nasal Cripple' |publisher=ABC News |date=(8. veljače 2003. |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt; Promjene na njegovom licu dijelom su posljedica gubitka mase.&lt;ref name = &quot;tara 138–144&quot;/&gt; Jackson je gubio masu početkom osamdesetih zbog promjena dijeta i želje za &quot;tijelom plesača&quot;.&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;&gt;Jackson, str. 229.–230.&lt;/ref&gt; Pojedini svjedoci koji su viđali Jacksona tvrdili su da ima česte vrtoglavice nagađajući o njegovom poremećaju hranjenja, tj. [[anoreksija nervoza|anoreksiji nervozi]].&lt;ref name = &quot;tara 312–313&quot;&gt;Taraborrelli, str. 312.–313.&lt;/ref&gt; Neki liječnici izjavili su kako vjeruju da pjevač ima [[dismorfofobija|dismorfofobiju]], odnosno da je preokupiran strahom i uvjerenjem da je njegova pojava ružna ili defektna.&lt;ref name=&quot;Taraborrelli&quot;/&gt;

{{citat |Zašto ne biste ljudima rekli da sam izvanzemaljac s Marsa. Recite im da jedem žive piliće i izvodim vudu-ples u ponoć. Oni ''Vam'' vjeruju što god rekli, zato što ste ''Vi novinar''. Ali ako bih ja Michael Jackson, rekao: &quot;Ja sam izvanzemaljac s Marsa i jedem žive piliće i izvodim vudu-ples u ponoć&quot;, rekli bi &quot;Čovječe, taj Michael Jackson je poludio. On je budalast. Ne bi mogao povjerovati jednu jedinu riječ koja izlazi iz njegovih usta.&quot;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. VII&lt;/ref&gt; |Michael Jackson}}

S prvim albumom (''[[Bad (album)|Bad]]'') u pet godina, industrija je iščekivala još jedan veliki Jacksonov hit.&lt;ref name=&quot;TIME2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965452-2,00.html |title=The Badder They Come |last=Cocks |first=Jay |date=1987-09-14 |work=Time |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502020318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965452-2,00.html |archive-date=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; ''Bad'' se lošije prodavao u odnosu na ''Thriller'' ali je zabilježio solidan komercijalan uspjeh. U Sjedinjenim Državama lansirao je sedam hit singlova, od kojih su pet (&quot;[[I Just Can‘t Stop Loving You]]&quot;, &quot;[[Bad (skladba)|Bad]]&quot;, &quot;[[The Way You Make Me Feel]]&quot;, &quot;[[Man in the Mirror]]&quot; i &quot;[[Dirty Diana]]&quot;) dosegli prvo mesto na ''Billboard Hot 100'' ljestvici. Samim time album je s najviše broj jedan hitova ikada.&lt;ref name=&quot;A life in the video spotlight,[object Object],&amp;nbsp;,[object Object],— cnn&quot;&gt;{{cite web |first=Todd |last=Leopold |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/ |title=Michael Jackson: A life in the video spotlight |publisher=CNN |date=2005-06-06 |accessdate=2008-05-05 |archive-date=13. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120713223358/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Do 2008., album je prodan u osam milijuna primjeraka u Sjedinjenim Državama, a u 30 milijuna širom svijeta.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Michael%20Jackson&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=100 |title=Gold and Platinum |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151216184240/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Michael%20Jackson&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=100 |archivedate=16. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bad 30 million copies&quot;&gt;{{cite web |first=Mark |last=Savage |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7448908.stm |title=Michael Jackson: Highs and lows |publisher=BBC |date=2008-08-29 |accessdate=2008-11-25}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson's &quot;Bad&quot; Jacket and Belt.jpg|mini|200px|lijevo|Zlatna jakna militarnog stila koju je nosio Jackson u doba albuma ''[[Bad (album)|Bad]]''.]]

Svjetska turneja albuma trajala je od [[12. rujna]] [[1987.]] pa do [[14. siječnja]] [[1989.]] godine&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;/&gt;

Samo u [[Japan]]u, bilo je održano 14 rasprodanih koncerata na kojim je nazočilo 570.000 osoba.&lt;ref name=&quot;WashPost&quot;&gt;{{cite news |first=Richard |last=Harrington |title=Jackson to Make First Solo U.S. Tour |date=1988-01-12 |work=The Washington Post |url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73555081.html?dids=73555081:73555081&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Jan+12%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=b.03&amp;desc=Jackson+to+Make+First+Solo+U.S.+Tour |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903214220/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73555081.html?dids=73555081:73555081&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Jan+12%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=b.03&amp;desc=Jackson+to+Make+First+Solo+U.S.+Tour |archive-date=3. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Jackson je postavio Guinnessov rekord kada ga je gledalo 504.000 ljudi na sedam koncerata na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembley stadionu]]. Ukupno je nastupio na 123 koncerta s ukupnom posjećenošću od 4,4 milijuna ljudi. Još jedan Guinnessov rekord postavio je zaradom 125 milijuna dolara na turneji. Tijekom putovanja, Jackson je davao donacije bolnicama i sirotištima.&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;/&gt; Godine 1988. Jackson je izdao svoju prvu autobiografiju, &quot;Moon Walk&quot;, koju je pisao četiri godine. U njoj govori o svom djetinjstvu, iskustvima s Jackson 5 i zlostavljanju kada je bio dječak.&lt;ref&gt;Jackson, str. 29.–31.&lt;/ref&gt;

Isto tako pričao je o svojim plastičnim operacijama,&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;/&gt; opisao je promjenu strukture lica u pubertetu, gubitak mase, striktnu vegeterijansku dijetu, promjene frizura i nastupe.&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;/&gt; Knjiga je dosegla prvo mjesto na ljestvici uspješnica magazina &quot;The New York Times&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 42&quot;&gt;George, str. 42.&lt;/ref&gt; Glazbenik je kasnije izdao film ''Moonwalker'' koji u uvodu sažeto kronološki prikazuje događaje iz njegove karijere u kojem su glumili [[Joe Pesci]] i Jackson. ''Moonwalker'' se odmah po svom izdanju našao na vrhu ''Billboardove'' ljestivce najboljih video spotova na kaseti gde je ostao 22 tjedna. Ironično, film je smijenjen s tog mjesta od strane Jacksonovog video spota Michael Jackson: The Legend Continues.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; U travnju 1988. Jackson je kupio zemljište blizu Santa Yneza, [[Kalifornija]] gdje je sagradio Neverland ranč. Imanje površine 11&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i vrijednosti 17 milijuna dolara osiguravalo je 40 čuvara. Na njemu se nalazi zabavni park, kino i zoološki vrt. Godine 2003. procijenjena vrijednost imanja bila je skoro 100 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;&gt;{{cite news |first=Edna |last=Gundersen |url=http://www.usatoday.com/life/2003-11-24-jackson-finances_x.htm |title=For Jackson, scandal could spell financial ruin |work=USA Today |date=2007-02-19 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

Godine 1989. Jacksonova zarada od prodaja albuma, koncerata i dr. bila je 125 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Kasnije, Jackson je postao prvi zapadnjak koji se pojavio u televizijskoj reklami u Rusiji.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; Jacksonov uspjeh mu je priskrbio titulu &quot;Kralja popa&quot;. Tim nadimkom predstavljen je od strane, glumice i svog prijatelja, [[Elizabeth Taylor]] kada mu je uručivala nagradu za &quot;Izvođača desetljeća&quot; 1989. godine, nazvavši ga pravim &quot;kraljem popa, rocka i soula&quot;.&lt;ref name=&quot;HIStory Booklet p3&quot;&gt;Jackson, Michael. ''HIStory'' booklet. Sony BMG. p 3&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Colony&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601088&amp;sid=admSeQqJY2Xs&amp;refer=home |title=Michael Jackson's Neverland Loan Sold by Fortress to Colony |last1=Keehner |first1=Jonathan |last2=Mider |first2=Zachary R. |publisher=Bloomberg L.P. |date=2008-05-11 |accessdate=2008-05-12}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik [[George H. W. Bush]] uručio je pjevaču u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] također nagradu za &quot;Izvođača desetljeća&quot; zbog njegovih dostignuća tijekom osamdesetih.&lt;ref name=&quot;georgebush&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=18331 |title=Remarks on the Upcoming Summit With President Mikhail Gorbachev of the Soviet Union |date=1990-04-05 |accessdate=2007-04-08 |work=The American Presidency Project}}&lt;/ref&gt; Od 1985. do 1990. godine Jackson je donirao 500 tisuća dolara jednoj organizaciji koja pomaže [[negroidi]]ma i sve profite od svog singla &quot;Man in the Mirror&quot; dao je u humanitarne svrhe.&lt;ref name=&quot;Blacks who give back&quot;&gt;{{cite news |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n5_v45/ai_8540117 |title=Blacks who give back |work=Ebony |date=Ožujak 1990. |accessdate=2008-07-23 |archiveurl=https://archive.today/20120708095410/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n5_v45/ai_8540117/ |archivedate=8. srpnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 382.&lt;/ref&gt; Godine 1990. Jacksonovo izvođenje pjesme &quot;You Were There&quot; na proslavi 60. rođendana [[Sammy Davis Jr.|Sammyja Davisa Jr.-a]] bilo je nominirano Emmy nagradom.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;&gt;George, str. 43.–44.&lt;/ref&gt;

=== ''Dangerous'' i Super Bowl XXVII (1991. − 1993.) === 
U travnju 1991. Jackson je obnovio ugovor sa Sonyjem za rekordnih 65 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;/&gt; Svoj osmi album, „Dangerous“, izdao je iste godine. Do 2008. godine „Dangerous“ je prodan u oko 7 milijuna kopija u Sjedinjenim Državama i u 32 milijuna kopija širom svijeta; to je najuspješniji ''new jack swing'' album svih vremena.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dangerous 32 million copies worldwide&quot;&gt;{{cite web |title=Michael Jackson sulla sedia a rotelle |url=http://www.affaritaliani.it/entertainment/micheal-jackson110708.html |publisher=Affari Italiani |date=2008-08-11 |accessdate=2009-05-10 |archive-date=22. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080822095924/http://www.affaritaliani.it/entertainment/micheal-jackson110708.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;New jack swing&quot;&gt;{{cite news |first=Kelley L. |last=Carter |title=New jack swing |url=http://www.chicagotribune.com/features/arts/chi-5-things-0810aug10,0,1329158.story |work=Chicago Tribune |date=2008-08-11 |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216081624/http://www.chicagotribune.com/features/arts/chi-5-things-0810aug10,0,1329158.story |archive-date=16. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt; U SAD-u, albumov prvi singl „[[Black or White]]“ bio je njegov najveći hit, dosegnuvši prvo mjesto na „ Billboardovoj Hot 100“ ljestvici, boraveći na toj poziciji sedam tjedana.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt; Drugi singl s albuma, &quot;[[Remember the Time]]&quot;, bio je osam tjedana među pet najboljih singlova u Americi (odnosno na trećem mjestu).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt; Godine 1993. Jackson je nastupio s pjesmom na dodjeli Soul Train nagrada sjedeći u invalidskim kolicima; povodom toga izjavio je da je povrijedio nogu na probi.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 459.&lt;/ref&gt; U Ujedinjenom Kraljevstvu i ostalim dijelovima Europe, &quot;[[Heal the World]]&quot; bio je najveći hit s albuma; prodan je u 450 tisuća kopija u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je bio pet tjedana na drugoj poziciji 1992.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;&gt;George, str. 45.–46.&lt;/ref&gt; Jackson je 1992. godine osnovao &quot;Heal the World Foundation&quot;. Humanitarna organizacija dovodila je neprivilegiranu djecu da na pjevačevom imanju okuse sve ono što do tada nisu mogli. Zaklada je slala milijune dolara širom svijeta za pomoć ugroženoj djeci. Svjetska turneja albuma &quot;Dangerous&quot; počela je 27. lipnja 1992. i završila se 11. studenog 1993. godine. Jackson je održao 67 koncerata na kojima je nazočilo ukupno 3, 5 milijuna ljudi. Sva dobit od koncerata otišla je u Heal the World zakladu .&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Jackson to Tour Overseas |work=The Washington Post |date=1992-02-05 |author=Harrington, Richard &lt;!--accessdate=2008-12-05 --&gt;}}&lt;/ref&gt; Prava prikazivanja turneje prodana su HBO televiziji za rekordnih 20 milijuna dolara.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 452.–454.&lt;/ref&gt; Nakon bolesti i smrti Ryana Whitea, Jacksonovog prijatelja, Jackson je doprinjeo tome da javnost više sazna nešto o [[HIV]]-u i [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-u, koji nije bio u potpunosti poznat javnosti tada. Na jednoj svečanosti koju je priredio [[Bill Clinton]] sve je javno zamolio da doniraju novac organizacijama koje se bave preventivom i liječenjem ove [[bolest]]i.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Stars line up for Clinton celebration |work=Daily News of Los Angeles |date=1993-01-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Facing the music and the masses at the presidential gala |work=The Boston Globe |date=1992-01-20 |author=Smith, Patricia}}&lt;/ref&gt;

Kasnije, Jackson je posjetio nekoliko afričkih zemalja, među kojima [[Gabon]] i [[Egipat]].&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;&gt;{{cite web |first=Robert |last=Johnson |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n7_v47/ai_12288831 |title=Michael Jackson: crowned in Africa |work=Ebony |month=svibanj |year=1992 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Po dolasku u Gabon, dočekalo ga je 100 tisuća ljudi; neki od njih su nosili natpise &quot;Dobrodošao kući, Michael&quot;. Prilikom boravka u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], okrunjen je kao &quot;Kralj Sani&quot; od strane plemenskog starješine.&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;/&gt; Jackson se zahvalio uglednicima na francuskome i engleskome da bi zatim potpisao službene dokumente formalizirajući svoju kraljevsku čast. Na kraju je sjeo na zlatno prijestolje nadgledajući ceremonijalne plesove.&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;/&gt;

Jedan od svojih najboljih nastupa Jackson je održao na 27. [[Super Bowl]]u tijekom poluvremena. Na početku izvedbe katapultiran je na pozornicu uz mnogo [[Pirotehnika|pirotehnike]]. Nakon slijetanja zadržao je nepomičnu pozu sa stisnutom šakom čitavih nekoliko minuta, odjeven u crno-zlatni vojni kombinezon s [[Naočale#Sunčane naočale|naočalama]] na [[oči]]ma. Nakon što je polagano maknuo, a zatim i bacio svoje naočale, počeo je pjevati i plesati. Izveo je pjesme &quot;Jam&quot;, &quot;Billie Jean&quot;, &quot;Black or White&quot; i &quot;Heal the World&quot;. Nastup je gledalo oko 135 milijuna Amerikanaca. &lt;!-- (It was the first Super Bowl where the audience figures increased during the half-time show, and was viewed by 135 million Americans alone; Jackson's Dangerous album rose 90 places up the album chart.) - /BOLJE PREVESTI/- Inače to je prvi Super Bowl gdje je publika tijekom poluvremena bila jedan od izvođača.--&gt;&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt;

Na 35. dodjeli Grammy nagrada u [[Los Angeles]]u, Jacksonu je dodijeljena nagrada imena &quot;Living Legend Award &quot;. &quot;Black or White&quot; je nominiran za najbolju vokalnu izvedbu, a &quot;Jam&quot; je dobila dvije nominacije: za &quot;Najbolju ritam i blues vokalnu izvedbu&quot; i za &quot;Najbolju ritam i blues pjesmu&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;

=== Optužbe za seksualno zlostavljanje i vjenčanje (1993. − 1994.) ===
Godine 1992. Jackson je dao intervju Oprah Winfrey koji je trajao 90 minuta. To je bio prvi njegov televizijski intervju od 1979. Pričao je o djetinjstvu i mučenju od strane njegovog oca; vjerovao je da je izgubio mnogo toga kao dijete pričajući kako često plače zbog toga. Odbacio je tvrdnje tabloida da je kupio kosti &quot;Čovjeka slona&quot; ili spavao u hiperbaričnoj komori. Izvođač je prvi put pričao o promjeni boje svoje kože govoreći da ima bolest zvanu vitiligo. Intervju je pratilo oko 90 milijuna Amerikanaca i tako je zauzeo četvrto mjesto na popisu najgledanijih neprofitnih programa u povijesti američkih televizija. Tako je započeta javna debata na temu vitiligo jer do tada je bio manje poznat. Album koji je izdao 1991. je ponovo objavljen i probio se među deset najboljih, više negoli izvorno izdanje.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;lewis 165-168&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;

U ljeto 1993. Jackson je optužen za seksualno maltretiranje trinaestogodišnjeg djeteta Jordana Chandlera od strane samog djeteta i njegovog oca Evana Chandlera.&lt;ref name = &quot;looking back on 1993&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/24/newsid_2512000/2512077.stm |title=1993: Michael Jackson accused of child abuse |date=2003-02-08 |publisher=BBC |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt; Tada se, logično, prijateljstvo između Jacksona i Chandlera prekinulo. U kasnijim Evanovim snimljenim razgovorima pojavljivale su se oprečne izjave oca u kojima je tvrdio:&quot; ...ako prođe kroz ovo, dobit će veliko vrijeme i da nema šansi da će izgubiti.&quot; Dodao je i da će proći kroz sve da bi Jacksonova karijera bila gotova.&lt;ref name = &quot;tara 477-478&quot;&gt;Taraborrelli, str. 477.–478.&lt;/ref&gt; Godinu kasnije su se sreli. Jordan je rekao svom ocu da je Jackson dodirivao njegov penis.&lt;ref name = &quot;tara 485-486&quot;&gt;Taraborrelli, str. 485.–486.&lt;/ref&gt; Evan Chandler i Jackson, predstavljeni sa svojim pravnim timovima, započeli su neuspješne pregovore oko financijskog dogovora; inicirao ih je Evan a izvođač je dao nekoliko ponuda. Jordan Chandler je rekao psihijatru i kasnije policiji da ga je Jackson prisiljavao na ljubljenje, masturbaciju i oralni seks. Dječak je navodno dao niz detaljnih opisa spomenutog.&lt;ref name = &quot;tara 496-498&quot;&gt;Taraborrelli, str. 496.–498.&lt;/ref&gt;

Službena je istraga počela. Ranč Neverland je pretražen, djeca koja su bila tamo i članovi obitelji demantirali su priče da je Jackson pedofil.&lt;ref name = &quot;tara 496-498&quot;/&gt; Jacksonov imidž se dalje pogoršao kada ga je sestra La Toya Jackson optužila da je pedofil da bi taj stav kasnije opovrgla.&lt;ref name = &quot;tara 534-540&quot;&gt;Taraborrelli, str. 534.–540.&lt;/ref&gt; Jackson je pristao na tjelesni pregled dogovoren na ranču. Istraga je vođena radi usporedbe tijela s opisom koju je dječak dao. Liječnici su izjavili da postoje velike sličnosti između opisanog i viđenog ali da podudarnosti nisu potpune.&lt;ref name = &quot;tara 534-540&quot;/&gt; Jackson je davao emocionalne izjave na raznim događajima, govorio je da je nevin, kritzirao je kroz što je sve prošao kao i svlačenje na koje je morao pristati.&lt;ref name = &quot;looking back on 1993&quot;/&gt;

Jackson je počeo uzimati lijekove protiv bolova, za smirenje, [[Valium]], [[Xanax]] i [[Ativan]] da bi prebrodio [[stres]] tijekom istrage. Tijekom jeseni 1993. postao je ovisan o lijekovima.&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;&gt;Taraborrelli, str. 518.–520.&lt;/ref&gt; Jacksonovo zdravstveno stanje bilo je toliko narušeno da je odgodio svjetsku turneju i imao višemjesečno odvikavanje od lijekova.&lt;ref name = &quot;tara 524-528&quot;&gt;Taraborrelli, str. 524.–528.&lt;/ref&gt; Zbog posljedica stresa od optužbi prestao je jesti i time izgubio veliki dio mase.&lt;ref name = &quot;tara 514-516&quot;&gt;Taraborrelli, str. 514.-516.&lt;/ref&gt; Vidjevši da je nemoguće nastaviti proces, predstavljali su ga prijatelji i pravni savjetnici, nagovarali su ga na nagodbu, vjerujući kako neće izdržati dugi sudski postupak.&lt;ref name = &quot;tara 524-528&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 514-516&quot;/&gt;

Reakcije medija su stavile Jacksona u nezavidnu poziciju.&lt;ref name = &quot;tara 500-507&quot;/&gt; Navođeno je da Jackson novcem &quot;skriva&quot; svoja nedjela dajući velike svote.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 47-50&quot;&gt;Campbell (1995), str. 47.–.50&lt;/ref&gt; Prvog siječnja 1994. Jackson se sastao s obitelji Chandler i njihovim timom izvan suda i isplatio im 22 milijuna dolara. Nakon toga, Jordan Chandler odbijao je nastavak procesa s kriminalističkom policijom. Jackson nijednom nije bio optuživan, dokaza nije bilo dovoljno i država je zatvorila slučaj.&lt;ref name = &quot;tara 540-545&quot;&gt;Taraborrelli, str. 540.–545.&lt;/ref&gt;

Kasnije iste godine, Jackson se vjenčao s [[Lisa Marie Presley|Lisom Marie Presley]], kćeri [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]]. Prvi put su se sreli 1975. za vrijeme posjete Jacksonove obitelji u MGM Grand Hotel and Casino da bi ostali u vezi do 1993. pomoću zajedničkog prijatelja.&lt;ref name = &quot;tara 500-507&quot;&gt;Taraborrelli, str. 500.–507.&lt;/ref&gt; Bili su u kontaktu svakog dana preko telefona. Kada su optužbe za uznemiravanje djeteta postale javne, Jackson se vezao za Presley zbog podrške koju mu je pružala.&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;/&gt; Ona je govorila da ne vjeruje da je učinio bilo što loše i da se zaljubljuje u njega. Dodala je kako ga želi spasiti i da misli da to može napraviti.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 510.&lt;/ref&gt; Kada je Jackson razgovarao s njom telefonom na jesen 1993. zaprosio ju je pitanjem: &quot;''Ako bih te pitao da se udaš za mene, bi li pristala?''&quot;&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;/&gt; Vjenčali su se u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] u tajnosti.&lt;ref name=&quot;MJ &amp; Presley divorce&quot;/&gt; Nakon manje od dvije godine, razveli su se ostavši prijatelji.&lt;ref name=&quot;MJ &amp; Presley divorce&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cnn.com/US/9601/jacko_presley/ |title=She's Out Of His Life |publisher=CNN |date=1996-01-18 |accessdate=2008-07-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 580–581&quot;&gt;Taraborrelli, str. 580.–581.&lt;/ref&gt;

=== ''History'', drugi brak i očinstvo (1995. − 1999.) === 
[[Datoteka:Michael Jackson sculpture.jpg|mini|Jedan od mnogih Jacksonovih kipova koji je putovao Europom s ciljem promocije albuma HIStory.]]

Godine 1995. Jackson je spojio svoj katalog &quot;Northern Songs&quot; s jednim Sonyjevim izavačkim odjelom stvorivši &quot;Sony/ATV Music Publishing&quot;. Tako je postao vlasnik pola kompanije, zaradio je 95 milijuna dolara i dobio prava na još više pjesama.&lt;ref name = &quot;1995 music deal&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sonydeal&quot;&gt;{{cite web |last=Leeds |first=Jeff |url=http://www.nytimes.com/2006/04/13/business/media/13music.html?ex=1302580800&amp;en=45bff2f7a4da68fe&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss |title=Michael Jackson Bailout Said to Be Close |publisher=The New York Times |date=2006-04-13 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Zatim je izdao album na dva diska &quot;[[HIStory|HIStory: Past, Present and Future I]]&quot;. Prvi disk, HIStory Begins, bio je kompilacija 15 najvećih pjesama i bio je 2001. reizdan kao &quot;Greatest Hits- HIStory Vol. I&quot;. Drugi disk, &quot;HIStory Continues&quot;, je sadržao 15 novih pjesama. Album je debitirao na prvom mjestu u Sjedinjenim Državama gdje je potvrđena prodaja od 7 milijuna kopija.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top 100 Albums (Page 2) |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=2&amp;table=tblTop100&amp;action= |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-16 |archive-date=25. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130725044825/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=2&amp;table=tblTop100&amp;action= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najprodavaniji je svih vremena u kategoriji albuma koji se sastoje od dva ili više diskova i to u 20 milijuna kopija (odnosno 40 milijuna diskova).&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HIStory 20 million copies&quot;&gt;{{cite web |first=Laura |last=Putti |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2001/08/24/il-nuovo-michael-jackson-fa-un-tuffo.html |title=Il nuovo Michael Jackson fa un tuffo nel passato |publisher=La Repubblica |date=2001-08-24 |accessdate=2009-05-10}}&lt;/ref&gt; Bio je nominiran Grammyjem za &quot;Najbolji album&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt;

Prvi izdani singl s albuma bio je &quot;[[Scream/Childhood]]&quot;. &quot;Scream&quot; je bio duet Jacksona i njegove najmlađe sestre Janet. Singl je prvi u povijesti &quot;Billboarda Hot 100&quot; koji je debitirao na petom mjestu i bio je nominiran Grammyjem za &quot;Najbolju pop vokalnu suradnju&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;&gt;George, str. 48.–50.&lt;/ref&gt; &quot;[[You Are Not Alone]]&quot; je bio drugi singl s &quot;HIStory&quot;; drži Guinnessov rekord kao prva pjesma ikada koja je debitirala na prvom mjestu &quot;Billboarda Hot 100&quot;.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Pjesma je nominirana Grammyjem za &quot;Najbolju pop vokalnu izvedbu&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt; Krajem 1995. godine Jackson je prebačen u bolnicu nakon gubitka svijesti tijekom probe za jedan televizijski nastup; nesvjesticu je izazvao napad panike.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 576.–577.&lt;/ref&gt; &quot;[[Earth Song]]&quot; je bio treći singl s albuma i našao se na vrhu ljestvice u Ujedinjenom Kraljevstvu gde je prodan u oko milijun kopija. Singl je najuspješniji Jacksonov u UK.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt; Svjetska turneja albuma &quot;HIStory&quot; počela je 7. rujna 1996. i završila se 15. listopada 1997., Jackson je održao 82 koncerta na 5 kontinenata, u 35 zemalja odnosno u 58 gradova pred ukupno više od 4, 5 milijuna ljudi.&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;&gt;Lewis, str. 95.–96.&lt;/ref&gt;

Tijekom turneje u Australiji, Jackson je oženio medicinsku sestru Deborah Jeanne Rowe s kojom je dobio sina, Michaela Josepha Jacksona Juniora (poznat kao Princ) i kći, Paris Michael Katherine Jackson.&lt;ref name = &quot;tara 580–581&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 597.&lt;/ref&gt; Par se prvi put sreo sredinom osamdesetih kada je Jacksonu dijagnoziran vitiligo. Debra je pomagala Jacksonu godinama u vezi bolesti i pružala mu emocionalnu podršku. Stvorili su jako prijateljstvo da bi se onda zaljubili jedno u drugo.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 570.&lt;/ref&gt; Prvobitno nisu planirali [[brak]] ali nakon saznanja Debrine trudnoće, Jacksonova majka je ustrajala na vjenčanju.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 586.&lt;/ref&gt; Par se razveo 1999. Debra je prepustila Jacksonu puno starateljstvo nad djecom i ostala je s njim u prijateljskim odnosima.&lt;ref name=&quot;tara 599-600&quot;/&gt;

1997., Jackson je izdao &quot;[[Blood on the Dance Floor: HIStory in the Mix]]&quot; koji je sadržavao remiksove hit singlova s &quot;HIStory&quot; i pet novih pjesama. Do 2007., album je prodan širom svijeta u 6 milijuna kopija i jedan je od najprodavanijih remiksanih albuma svih vremena. Bio je na prvom mjestu u UK kao i njegov naslovni singl.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Rojek |first=Chris |title=Cultural Studies |year=2007 |publisher=Polity |page=74 |isbn=0745636837}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;&gt;Taraborrelli, str. 610.–612.&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, album je zabilježio platinastu tiražu iako se našao tek na 24. mjestu.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt;

Tijekom lipnja 1999. godine Jackson je bio uključen u niz humanitarnih akcija. Zajedno s Lucianom Pavarottijem sudjelovao je na koncertu u Modeni, Italija. Koncert je podržan od strane neprofitne organizacije Warchild s ciljem pomoći izbjeglicama s [[Kosovo|Kosova]] kao i djeci iz [[Gvatemala|Gvatemale]].&lt;ref name=&quot;Charity concert Italy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/news/articles/1426933/19990505/carey_mariah.jhtml |title=Ricky Martin, Mariah Carey, Michael Jackson, Others To Join Pavarotti For Benefit |publisher=VH1 |date=1999-05-05 |accessdate=2008-05-30 |archive-date=18. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018125558/http://www.vh1.com/news/articles/1426933/19990505/carey_mariah.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Kasnije istog mjeseca, Jackson je organizirao dva koncerta pod nazivom &quot;Michael Jackson &amp; Friends&quot;, od kojih se po jedan održao u Njemačkoj i Sjevernoj Koreji. Drugi izvođači koji su nastupali bili su: Slash, The Scorpions, Boyz II Men, Luther Vandross, Mariah Carey, A. R. Rahman, Prabhu Deva Sundaram, Shobana Chandrakumar, Andrea Bocelli i [[Luciano Pavarotti]]. Sav zarađen novac proslijeđen je &quot;Nelson Mandela Children's Fund&quot; i [[UNESCO]]-u.&lt;ref name=&quot;Jackson &amp; Friends&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/news/articles/1429785/19990527/guns_n_roses.jhtml |title=Slash, Scorpions, Others Scheduled For &quot;Michael Jackson &amp; Friends&quot; |publisher=VH1 |date=1999-05-27 |accessdate=2008-05-30 |archive-date=21. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100221074225/http://www.vh1.com/news/articles/1429785/19990527/guns_n_roses.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Spor, ''Invincible'' i treće dijete (2000. − 2002.) === 
Godine 2000. Jackson je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda jer je donirao 39 humanitarnih akcija, više nego ijedan zabavljač ili ijedna osoba.&lt;ref&gt;Lewis, str. 8.-9.&lt;/ref&gt; Te godine, čekao je dozvole da ponovo izda svoje albume; ponovnim izdanjem starog materijala brže bi ispunio uvjete postavljenje od strane Sonyja kojim je obavezan u ugovoru (1991. kada je obnovio suradnju, pristao je na to da izda određen broj albuma koji je postavljen u ugovoru te izdavanjem albuma starog materijala brže bi ispunio ugovoreno). Međutim, dozvole nije dobio jer neke pojedinosti iz ugovora to nisu omogućivale. Jackson je zatim otvorio istragu misleći da je pravni zastupnik koji ga je predstavljao tijekom dogovaranja zastupao Sony stvarajući sukob interesa.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Jackson je također bio zabrinut zbog drugog sukoba interesa. Sony je godinama pritiskao Jacksona na prodaju svojeg dijela glazbenog kataloga koji je dijelio s njegovim.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Kada bi Jacksonova karijera ili financijska situacija bia pogoršana, morao bi prodati katalog. Ove je sukobe Jackson koristio kako bi, uvjetno rečeno, ranije izašao iz ugovora.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Prije izdanja predstojećeg albuma, Invincible, Jackson je izvijestio vodećeg čovjeka Sonyja Tommyja Mottolu da će napustiti njegovu kompaniju.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Nakon izdanja albuma, predviđeni su singlovi, video spotovi i promocije otkazane. Jackson je izjavio u srpnju 2002. da je Motola &quot;vrag&quot; i &quot;rasist&quot; koji ne podržava afroameričke izvođače nego ih samo rabi zbog svoje osobne koristi.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Optužio je Mottolu da je rekao za njegovog kolegu Irva Gottija da je &quot;''a fat black N-word''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jackson |first=Jermaine |subjectlink=Jermaine Jackson |interviewer=Connie Chung |title=Interview with Jermaine Jackson |date=2002-12-31 |program=''Connie Chung Tonight'' |url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0212/31/cct.00.html |accessdate=2008-07-02}}&lt;/ref&gt; Sony je osporavao sve Jacksonove tvrdnje navodeći da je on odbio održavanje turneje u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Burkeman, Oliver |title=Jacko gets tough: but is he a race crusader or just a falling star? |publisher=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/world/2002/jul/08/oliverburkeman |date=2002-07-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

Šest godina nakon svog posljednjeg studijskog albuma i nakon provođenja dosta vremena krajem devedesetih i početkom novog tisućljeća u javnosti, Jackson je izdao svoj deseti studijski album, „[[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]]“. Da bi promovirao album što bolje, organizirao je dva specijalna koncerta u Madison Square Gardenu povodom trideste obljetnice svoje solo karijere. Koncerti su održani u rujnu 2001. godine. Jackson se pojavio na pozornici zajedno s braćom prvi put od 1984. godine.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite web |author=Branigan, Tania |title=Jackson spends £20m to be Invincible |publisher=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2001/sep/08/taniabranigan |date=2001-09-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; 
Osim njih, nastupili su Mýa, [[Usher]], [[Whitney Houston]], 'N Sync, [[Slash]] i mnogi drugi.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt; Ubrzo poslije napada [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001. godine]], Jackson je pomogao organizaciju humanitarnog koncerta ''United We Stand: What More Can I Give'' (&quot;Ujedinjeni stojimo: Što još mogu dati&quot;) koji se održao u [[Washington, Okrug Columbia|Washingtonu]] 21. listopada iste godine. Kraj koncerta obilježili su mnogi izvođači predvođeni Jacksonom i pjesmom koju je napisao, &quot;What More Can I Give&quot;.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; &quot;Invincible&quot; je bio komercijalni uspjeh debitirajući na prvom mjestu u 13 zemalja. Prodan je u 10 milijuna kopija širom svijeta. Zabilježio je dvostruku platinastu tiražu u Americi.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;&gt;Taraborrelli, str. 614.-617.&lt;/ref&gt; Prodaje albuma bile si izrazito niže u odnosu na prodaje pjevačevih prethodnih izdanja kako zbog oslabljenje glazbene pop industrije i oskudne promidžbe, tako zbog spora sa Sonyjem i turneje koja nije održana.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; S albuma su izdana tri singla: &quot;[[You Rock My World]]&quot;, &quot;[[Cry]]&quot; i &quot;[[Butterflies]]&quot; za koji nije snimljen video spot.

Jacksonovo treće dijete, Princ Michael Jackson II. (poznat kao Blanket), rođen je 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mirror.co.uk/topics/michael-jackson/ |title=Michael Jackson |publisher=Daily Mirror |accessdate=2009-05-29}}&lt;/ref&gt; Jackson nije otkrivao identitet djetetove majke ali je rekao da je dijete rođeno putem izvantjelesne oplodnje.&lt;ref name =&quot;tara 599-600&quot;&gt;Taraborrelli, str. 599.–600.&lt;/ref&gt; Iste godine u studenom, Jackson je pokazao obožavateljima dijete držeći ga na balkonu jedne hotelske sobe u [[Berlin]]u. S obzirom na to da je držao dijete jako nesigurno i to na četvrtom katu, mediji širom svijeta su ga nakon toga kritizirali. Kasnije se Jackson ispričao za incident nazivajući ga užasnom pogreškom.&lt;ref name=&quot;Balcony incident&quot;&gt;{{cite web |first=Jennifer |last=Vineyard |url=http://www.mtv.com/news/articles/1458799/20021120/jackson_michael.jhtml |title=Michael Jackson Calls Baby-Dangling Incident A 'Terrible Mistake' |publisher=MTV |date=2002-11-20 |accessdate=2009-03-03 |archive-date=20. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101120224336/http://www.mtv.com/news/articles/1458799/20021120/jackson_michael.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarac, suđenje i poslovni pothvati (2003. − 2007.) === 
Godine 2003. Sony je izdao kompilaciju Jacksonovih hitova na CD-u i DVD-u. U Sjedinjenim Državama, album je zauzimao 13. poziciju gdje je postigao platinastu tiražu. U Ujedinjenom Kraljevstvu dostignuta je prodaja od najmanje 1,2 milijuna kopija.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BPI&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/index.asp |title=BPI Searchable database - Gold and Platinum |publisher=British Phonographic Industry |accessdate=2009-01-25 |archive-date=24. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080424073628/http://www.bpi.co.uk/index.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Televizija Granada je snimila dokumentarac koji se zove ''Living with Michael Jackson'' (&quot;Život s Michaelom Jacksonom&quot;). Tu je pjevač snimljen dok se drži za ruke i priča o dijeljenju kreveta s mladim Gavinom Arvizom koji ga je kasnije tužio za seksualno maltretiranje.&lt;ref name = &quot;tara 640&quot;&gt;Taraborrelli, str.  640.&lt;/ref&gt; U istom dokumentarnom filmu, Jackson je prilikom snimanja trošio velike svote novca tako da bi nekad samo u jednoj ekskluzivnoj robnoj kući potrošio više milijuna američkih dolara. Kratko nakon što se počeo film prikazivati, Jackson je optužen za pedofiliju i davanje alkohola od strane spomenutog dječaka Gavina Arviza. U to vrijeme dječak je imao 14 godina.&lt;ref name = &quot;tara 640&quot;/&gt;

Jackson je porekao sve optužbe govoreći da ta spavanja nisu bila seksualne prirode. Njegova prijateljica Elizabeth Taylor ga je branila govoreći da je bila tu kada su njih dvojica: &quot;bili u krevetu i gledali televiziju&quot;. Tu nije bilo ništa nenormalno. Nije bilo dodira. Smijali smo se kao djeca i gledali smo dosta toga od Walta Disneyja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0605/30/lkl.01.html |title=Elizabeth Taylor defends Michael on Larry King Live |publisher=CNN |date=2006-05-30 |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme istrage, Jacksonov profil je bio istraživao liječnik Stan Katz. Bilo mu je potrebno nekoliko sati da to obavi i s tužiteljem. Njegov zaključak je bio da je Jackson postao regresivni desetogodišnjak i da se ipak ne podudara s osobinama pedofila.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 648.&lt;/ref&gt; Prije predstojećeg suđenja, Jackson je postao ovisan o [[morfin]]u i Demerolu, ponovno nakon gotovo jednog desetljeća. Suđenje je započeto dvije godine nakon podnešenih tužbi. Trajalo je pet meseci, do kraja svibnja 2005. godine. Za vrijeme suđenja, pjevač je bio pod jakim stresom i izgubio je veliki dio mase što je dodatno utjecalo na njegovu pojavu. U lipnju je Jackson oslobođenih svih optužbi.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 661.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michael Jackson health concerns&quot;&gt;{{cite web |first=Matthew |last=Davis |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4612897.stm |title=Michael Jackson health concerns |publisher=BBC |date=2005-06-06 |accessdate=2008-04-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/jackson/story/0,15819,1505806,00.html |title=Michael Jackson jury reaches verdict |author=Associated Press |date=2005-06-13 |accessdate=2008-07-12}}&lt;/ref&gt;

Nakon suđenja, Jackson se preselio jedan otok u Perzijskom zaljevu u Bahreinu kao gost Šeika Abdullaha.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Habib |last=Toumi |url=http://archive.gulfnews.com/articles/06/01/23/10013403.html |title=Jackson settles down to his new life in the Persian Gulf |accessdate=2006-11-11 |work=Gulf News |date=2006-01-23 |archive-date=12. veljače 2006. |archive-url=https://archive.today/20060212102142/http://archive.gulfnews.com/articles/06/01/23/10013403.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Kasnije, Sony izdaje kompilaciju video singlova „Visionary: The Video Singles“ na europskom tržištu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mjvisionary.com/mjvisionary.html |title=M J Visionary |publisher=Sony BMG |accessdate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080408061311/http://www.mjvisionary.com/mjvisionary.html |archivedate=8. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; U SAD- u je taj set izdan 14. studenoga 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sonymusicstore.com/store/catalog/MerchandiseDetails.jsp?selectionId=700406&amp;sms=extsite-sony.com |title=Michael Jackson Visionary ...The Video Singles |publisher=Sony BMG |accessdate=2006-11-14 |archiveurl=https://archive.today/20071024141456/http://www.sonymusicstore.com/store/c/Michael-Jackson/LT_talent=5542/VisionaryThe-Video-Singles/CD-DVD-DualDisc/LT_sku=113701/ |archivedate=24. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Tijekom 2006. Jackson je imao česte financijske probleme, pogotovo nakon gubitka vlasništva nad Neverlandom.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Melissa |last=McNamara |url=http://www.showbuzz.cbsnews.com/stories/2006/03/17/people/main1414450.shtml |title=Jackson Closes Neverland House |publisher=CBS |date=2006-03-17 |accessdate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502055802/http://www.cbsnews.com/stories/2006/03/17/entertainment/main1414450.shtml |archivedate=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Da bi ih se riješio, polovicu svog dijela kataloga prodao je Sonyju. Nakon tog poslovnog pothvata, njemu je ostalo 25% kataloga, a Sonyju 75%.&lt;ref name=&quot;sonydeal&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4909412.stm |title=Jackson strikes deal over loans |publisher=BBC |date=2006-04-14 |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dan |last=Ackman |url=http://www.forbes.com/2005/06/14/jackson-celebrity-trial-cx_da_0614topnews.html |title=Really Odd Facts About Michael Jackson |publisher=Forbes |date=2005-05-14 |accessdate=2008-08-20}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih snimljenih javnih Jacksonovih pojavljivanja od suđenja bio je u studenom 2006. kada je posjetio London da bi se susreo s predstavnicima Guinnessovih rekorda. Oni su mu uručili priznanja za osam rekorda među kojim za &quot;Prvog zabavljača koji je zaradio više 100 milijuna dolara za godinu dana&quot; i za &quot;Najuspješnijeg zabavljača svih vremena&quot;.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Jackson je isto tako nagrađen &quot;Dijamantskom nagradom&quot; 15. studenog 2006. za prodaju više od 100 milijuna albuma na dodjeli Svjetskih glazbenih nagrada.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt; Odmah nakon smrti Jamesa Browna vratio se u Ameriku da bi mu zajedno s 8 000 tisuća ljudi odao posljednju počast na pogrebu 30. prosinca 2006.&lt;ref name=&quot;jb&quot;&gt;{{cite web |first=Shaheem |last=Reid |url=http://www.mtv.com/news/articles/1549061/20061230/brown_james.jhtml |title=James Brown Saluted By Michael Jackson at Public Funeral Service |publisher=MTV |date=2006-12-30 |accessdate=2006-12-31 |archive-date=24. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120124213057/http://www.mtv.com/news/articles/1549061/jackson-speaks-at-james-brown-funeral.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Krajem 2006. godine Jackson se složio da podijeli starateljstvo nad svoje prvo dvoje djece s bivšom suprugom Debbie Rowe.&lt;ref name=&quot;Jackson settles with Ex wife&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/5394792.stm |title=Jackson child custody battle ends |publisher=BBC |date=2006-09-30 |accessdate=2008-04-16}}&lt;/ref&gt; Godine 2007. sa Sonyjem je kupio katalog &quot;Famous Music LLC&quot;. Ovo poslovanje mu je donijelo prava nad pjesmama Eminema, Shakire, Becka i drugih.&lt;ref name=&quot;2007 music deal&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/05/31/the-police-plan-mtv-unplugged-performance-michael-jackson-buys-rights-to-eminem-tunes-and-more/ |title=Michael Jackson buys rights to Eminem tunes and more |publisher=Rolling Stone |date=2007-05-31 |accessdate=2008-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227062128/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/05/31/the-police-plan-mtv-unplugged-performance-michael-jackson-buys-rights-to-eminem-tunes-and-more/ |archivedate=27. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt;

== Smrt i komemoracija ==
Dana [[25. lipnja]] [[2009.]] Jackson se srušio u svom domu, iznajmljenoj kući u [[Los Angeles]]u.
Pokušaji oživljavanja njegovog osobnog liječnika bili su neuspješni,&lt;ref name=&quot;Times6580897&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6580897.ece |title=Fans mourn artist for whom it didn’t matter if you were black or white |first=Michael |last=Harvey |publisher=The Times |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-26 |archive-date=31. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531165925/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6580897.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a hitna pomoć zaprimila je poziv u 12:22 po mjesnom vremenu i za 3 minute stigla do Jacksonove kuće,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8121884.stm |title=Los Angeles Fire Department recording of the emergency phone call made from Michael Jackson's home |publisher=BBC |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-27}}&lt;/ref&gt; navodno nije disao i započeta je [[kardiopulmonalna reanimacija]].&lt;ref name=&quot;MSNBC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/31552029?gt1=43001 |title=Singer Michael Jackson dead at 50-Legendary pop star had been preparing for London comeback tour |publisher=MSNBC |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6575ggMzG?url=http://today.msnbc.msn.com/id/31552029 |archivedate=31. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Na putu do losangeleske bolnice (Ronald Reagan UCLA Medical Center) pokušali su ga reanimirati, ali je u bolnicu dovezen u komi. Napori za oživljavanje nastavili su se do 1:13 (20:13 UTC). Proglašen je mrtvim u 2:26 po mjesnom vremenu (21:26 [[UTC]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5643916/Michael-Jackson-King-of-Pop-dies-of-cardiac-arrest-in-Los-Angeles.html |title=Michael Jackson, King of Pop, dies of cardiac arrest in Los Angeles |publisher=Telegraph.co.uk |first=Matthew |last=Moore |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;reuters&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/entertainmentNews/idUSTRE55O6AK20090626 |title=King of Pop Michael Jackson is dead: official |first=Bob |last=Tourtellotte |publisher=Reuters |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25}}&lt;/ref&gt;

Dvosatna komemoracija održala se 7. srpnja 2009. u [[Staples Center]]u u Los Angelesu. Nekoliko sati ranije obitelj se oprostila od Jacksona na [[Groblje|groblju]] Forest Lawn Memorial Park na holywoodskim brežuljcima.
Jacksonov pozlaćeni lijes vrijedan 25.000 dolara prevezen je automobilom do Staples Centra gdje je uz pjevanje [[gospel]] zbora &quot;Soon and Very Soon&quot; bio dovezen između pozornice i obitelji u prvom redu i mnogobrojnih obožavatelja.
Komemoracija koju je režirao Kenny Ortega, dugogodišnji Jacksonov suradnik, prenosila se uživo u cijelom svijetu i gledalo ju je više od milijardu gledatelja.&lt;ref name = &quot;bucci&quot;&gt;Bucci, Paul and Wood, Graeme.[http://www.vancouversun.com/Entertainment/Michael+Jackson+billion+people+estimated+watching+gold+plated+casket+memorial+service/1767503/story.html Michael Jackson RIP: One billion people estimated watching for gold-plated casket at memorial service] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110307033117/http://www.vancouversun.com/Entertainment/Michael+Jackson+billion+people+estimated+watching+gold+plated+casket+memorial+service/1767503/story.html |date=7. ožujka 2011. }}. ''The Vancouver Sun'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Glazbenici [[Stevie Wonder]], [[Lionel Richie]], [[Mariah Carey]], [[Jennifer Hudson]], [[Usher]], [[Jermaine Jackson]], i [[Shaheen Jafargholi]] pjevali su Jacksonove pjesme, brat Jermaine otpjevao je pjesmu [[Charlie Chaplin|Charlieja Chaplina]] &quot;Smile&quot;. Na pozornici su se izmjenjevali vlasnik diskografske kuće Motown [[Berry Gordy]], glazbenik [[Smokey Robinson]], glumica i pjevačica [[Queen Latifah]] pročitala je &quot;We had him&quot;, pjesmu Maye Angelou.&lt;ref&gt;Allen, Nick.[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5771156/Michael-Jackson-memorial-service-the-biggest-celebrity-send-off-of-all-time.htmlMichael Jackson memorial service: the biggest celebrity send-off of all time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230901054605/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5771156/Michael-Jackson-memorial-service-the-biggest-celebrity-send-off-of-all-time.htmlMichael |date=1. rujna 2023. }}, ''The Daily Telegraph'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Košarkaška zvijezda [[Kobe Bryant]] govorio je o Jacksonovom humanitarom radu, a [[Magic Johnson]] prisjetio se svojih uspomena vezanih uz Jacksona (pojavio se u spotu pjesme &quot;Remember the Time&quot;). Publici su se obratila djeca [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga]], Martin Luther King III i Bernice King, predstavnica Kluba crnačkih zastupnika u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]] Sheila Jackson-Lee.

Pastor Al Sharpton, odao je priznanje Jacksonu za rušenje rasnih barijera popraćen ovacijama kada se obratio Jacksonovoj djeci riječima: &quot;''There wasn't nothing strange about your daddy. It was strange what your daddy had to deal with.''&quot;&lt;ref&gt;[http://www2.macleans.ca/2009/07/07/there-was-nothing-strange-about-your-daddy/ Video of Sharpton's eulogy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130211630/http://www2.macleans.ca/2009/07/07/there-was-nothing-strange-about-your-daddy/ |date=30. studenoga 2009. }}, Macleans, 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Pri kraju ceremonije obitelj se okupila na pozornici, Jacksonova djeca, sestre, braća Randy, Tito, Marlon, Jackie i Jermaine na rukama su nosili bijelu rukavicu koja je jedno vrijeme bila Jacksonov zaštitni znak.
Posljednja se publici obratila Jacksonova jedanaestogodišnja kći Paris Katherine, koja je kroz suze rekla: &quot;''Ever since I was born, Daddy has been the best father you could ever imagine ... I just wanted to say I love him so much''&quot; (&quot;Otkako sam se rodila, tata je bio najbolji otac kojeg sam mogla zamisliti... Želim reći samo toliko ga volim&quot;).&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/news/blog/2009/jul/07/michaeljackson Liveblogging Michael Jackson's funeral and memorial service], ''The Guardian'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

=== Pogreb ===
Jacksonova obitelj planirala je Michaelov pogreb za njegov 51. rođendan, 29. kolovoza, ali je odgođen za pet dana bez obrazloženja. Posmrtni ostaci kralja popa bit će položeni na posljednje počivalište [[3. rujna]], rekao je glasnogovornik obitelji Jackson, Ken Sunshine.

Jackson je pokopan u krugu obitelji i prijatelja u Velikom mauzoleju na groblju Forest Lawn Memorial Park, [[Glendale]] ([[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]]). Veliki mauzolej obogaćen je [[vitraj]]ima s replikama [[Leonardo da Vinci|da Vincijeve]] [[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednje večere]] i [[Michelangelo]]vih kipova.&lt;ref&gt;http://www.myfoxatlanta.com/dpp/entertainment/celebrity_news/dpg_michael_jackson_burial_lwf_082109_3089429&lt;/ref&gt;

== Utjecaj == 
[[Datoteka:MJ Star.jpg|mini|190px|Jacksonova zvijezda na Hollywoodskom ''Walk of Fame'' („Šetalištu slavnih“), postavljena 1984. godine.]]

Jackson ima značajan utjecaj na glazbu i kulturu širom svijeta. Srušio je rasne barijere, transformirao video spotove i otvorio put modernoj pop glazbi u njegovoj zemlji. Jacksonov rad, svojstven glazbeni zvuk i vokalni stil je utjecao na mnoge hip hop, pop i ritam i blues izvođače kao što su: Mariah Carey&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5940053/35_michael_jackson |title=Michael Jackson |accessdate=2007-03-06 |publisher=Rollingstone.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070318040621/http://www.rollingstone.com/news/story/5940053/35_michael_jackson |archivedate=18. ožujka 2007.}}&lt;/ref&gt; Usher,&lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{cite web |first=Rosemary |last=Jean-Louis |url=http://www.cnn.com/2004/SHOWBIZ/Music/11/01/usher/ |title=Usher, Usher, Usher: The new 'King of Pop'? |publisher=CNN |date=2004-11-01 |accessdate=2007-03-06}}&lt;/ref&gt; Britney Spears,&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;/&gt; Justin Timberlake&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Beyonce&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; R.Kelly&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Lady Gaga&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Jennifer Lopez&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Christina Aguilera&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 24&quot;&gt;George, str. 24.&lt;/ref&gt; Tijekom velikog dijela svoje karijere, utjecao je na mlade generacije svojim glazbenim i humanitarnim radom.&lt;ref name=&quot;ADL&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.adl.org/PresRele/ASUS_12/2471_12.asp |title=ADL happy with Michael Jackson decision |publisher=Anti-Defamation League |date=1995-06-22 |accessdate=2008-07-01 |archive-date=1. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121001053852/http://www.adl.org/PresRele/ASUS_12/2471_12.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U svojoj karijeri primio je veliki broj nagrada i priznanja: Svjetsku glazbenu nagradu za „Najprodavanijeg muškog pop izvođača milenija“, Američku glazbenu nagradu za „Izvođača stoljeća“, Bambi nagradu za „Pop izvođača milenija“.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;&gt;George, str. 50.–53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hellomagazine.com/celebrities/2002/11/22/michaeljackson/ |title=Michael Jackson and Halle Berry Pick Up Bambi Awards in Berlin |work=Hello! |date=2002-11-22 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Dva je puta uvršten u „Rock and Roll Hall of Fame “, jednom kao član Jacksona 5 godine 1997. i kao solo izvođač 2001. godine. Jackson je uvršten i u „Kući slavnih tekstopisaca“ (Songwriters Hall of Fame) 2002. godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt; Godine 1984. dobio je svoje mjesto na Hollywoodskom &quot;Šetalištu slavnih&quot;. Vlasnik je nekoliko Guinnessovih rekorda, 13 Grammy nagrada, 13 broj jedan singlova - više nego ijedan muški izvođač- i 750 milijuna prodanih albuma koji ga čine najprodavanijim muškim izvođačem na svijetu.&lt;ref name = &quot;MJ Grammy's&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;World Records&quot;&gt;{{cite web |url=http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |title=Jackson receives his World Records |publisher=Yahoo! |date=2006-11-14 |accessdate=2006-11-16 |archive-date=27. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110527045635/http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ |title=The return of the King of Pop |publisher=MSNBC |date=2006-11-02 |accessdate=2008-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090903122740/http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ |archivedate=3. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/most-no1s-overall.shtml |title=Most No. 1s By Artist (All-Time) |publisher=Billboard |accessdate=2008-09-08 |archiveurl=https://archive.today/20120526203934/http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/most-no1s-overall.shtml |archivedate=26. svibnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml |title=Pop Icon Looks Back At A &quot;Thriller&quot; Of A Career In New Interview |publisher=CBS |date=2007-11-06 |accessdate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131021202319/http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml |archivedate=21. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Chris |last=Lee |url=http://www.latimes.com/entertainment/news/la-et-michael-jackson31-2009may31,0,1441957.story |title=To this financier, Michael Jackson is an undervalued asset |publisher=Los Angeles Times |date=2009-05-31 |accessdate=2009-05-31}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F079012-0026, Berlin, Michael Jackson-Konzert, Wartende.jpg|mini|Redovi pred koncert Michaela Jacksona u Berlinu u lipnju 1988.]] Sredinom osamdesetih, „Time“ je opisao Jacksona &quot;najvrelijim fenomenom od Elvisa Presleyja&quot;.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; 1990., &quot;Vanity Fair&quot; ga je nazvao &quot;najpopularnijim izvođačem u povijesti šou biznisa&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; Tom Utley (&quot;Daily Telegraph&quot;) izjavio je da je Jackson &quot;ekstremno bitna figura u povijesti popularne glazbe&quot; i &quot;genije&quot;.&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=/opinion/2003/02/08/do0801.xml&amp;sSheet=/opinion/2003/02/08/ixopinion.html |author=Utley, Tom |title=Of course Jackson's odd&amp;nbsp;— but his genius is what matters |publisher=The Daily Telegraph |date=2003-03-08 |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080601102016/http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=%2Fopinion%2F2003%2F02%2F08%2Fdo0801.xml&amp;sSheet=%2Fopinion%2F2003%2F02%2F08%2Fixopinion.html |archive-date=1. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Njegova ukupna zarada od albuma, video spotova, koncerata i drugog procjenjuje se na oko 500 milijuna dolara; neke analize nagađaju da su njegovi glazbeni katalozi možda vrijedni više od milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,155356,00.html |title=Witness: Jacko Lived Way Above Means |publisher=Fox News Channel |date=2005-05-03 |accessdate=2007-05-30}}&lt;/ref&gt; Navođen kao jedan od najpoznatijih muškaraca na svijetu, Jacksonov iznimno poznat privatni život zajedno s njegovom uspješnom karijerom čini ga dijelom popularne kulture posljednja četiri desetljeća.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBC Tom sneddon&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/4216779.stm |title=Tom Sneddon: Dogged prosecutor |publisher=BBC |date=2005-01-31 |accessdate=2008-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija == 
{{Glavni|Diskografija Michaela Jacksona|Singlovi Michaela Jacksona}}

* ''[[Got to Be There]]'' (1972.)
* ''[[Ben (album)|Ben]]'' (1972.)
* ''[[Music &amp; Me]]'' (1973.)
* ''[[Forever, Michael]]'' (1975.)
* ''[[Off the Wall]]'' (1979.)
* ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982.)
* ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987.)
* ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' (1991.)
* ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' (1995.)
* ''[[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]]'' (2001.)

== Rekordi ==
Michael Jackson drži cijeli niz rekorda glazbene industrije, između ostalih:&lt;ref&gt;[http://www.allmichaeljackson.com/therecords.html ''Michael Jackson Records Achieved''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090703164652/http://www.allmichaeljackson.com/therecords.html |date=3. srpnja 2009. }}. Na ''allmichaeljackson.com''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Guinness World Records (GWR): [http://community.guinnessworldrecords.com/_Michael-Jackson-dies-at-50/BLOG/407707/7691.html?widgetId=195583 ''Michael Jackson Dies At 50''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131321/http://community.guinnessworldrecords.com/_Michael-Jackson-dies-at-50/BLOG/407707/7691.html?widgetId=195583 |date=30. lipnja 2009. }} Članak od 26. lipnja 2009. s fotografijama Jacksona prilikom posjete poslovnici GWR-a u Londonu u listopadu 2006.&lt;/ref&gt;
* prema broju prodanih nosača zvuka unutar jedne godine &quot;najuspješniji umjetnik svih vremena&quot; (''Most successful entertainer of all time'', prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]), koji je 1989. samo prodajom nosača zvuka zaradio 125 milijuna američkih dolara,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351594/7691.html?enlarge=true |title=Fotografija certifikata Guinnessove knjige rekorda prilikom Jacksonovog posjeta londonskom sjedištu u listopadu 2006. |journal= |access-date=8. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630084918/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351594/7691.html?enlarge=true |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* najprodavaniji glazbeni album svijeta - &quot;Thriller&quot; iz 1982. s otprilike 109 milijuna prodanih primjeraka,&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5648176/Michael-Jacksons-best-selling-studio-albums.html Michael Jackson's best selling studio albums], [[The Daily Telegraph|Daily Telegraph Online]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;mjjgallery.free.fr: [http://mjjgallery.free.fr/london111406/guiness.jpg Certifikat Guinnessove knjige rekorda za najprodavaniji album, početak 2006. godine u Londonu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, povećani isječak slike [http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?enlarge=true Foto der Guinness World Records Ltd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131325/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?enlarge=true |date=30. lipnja 2009. }} (Certifikat desno ispod slike)&lt;/ref&gt;
* prvi umjetnik, koji je službeno prodao više od 100 milijuna glazbenih albuma izvan SAD-a,&lt;ref&gt;[http://i14.photobucket.com/albums/a320/e-motion2/BuzzJack/guiness2.jpg povećani isječak slike na photobucket.com certifikata] Guinnessove knjige rekorda: [http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?b=&amp;enlarge=true Jackson prilikom posjete poslovnici Guinness World Records u Londonu 2006. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131002/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?b=&amp;enlarge=true |date=30. lipnja 2009. }}&lt;/ref&gt;
* do sada najviše plaćeni ugovor za ploču, 890 milijuna američkih dolara od Sonyja, 1991.,
* muški solo izvođač s najviše broj jedan singlova na američkim glazbenim ljestvicama (14),
* najviše hit singlova na britanskim ljestvicama unutar jedne godine,
* glazbenik s najviše albuma koji su se na američkim glazbenim ljestvicama s ulaskom na glazbene ljestvice odmah popeli na sam vrh zauzevši prvo mjesto - Bad, Dangerous, HIStory i Invicible,
* prvi pjevač koji se na ljestvici američkih singlova popeo odmah na prvo mjesto (&quot;You Are Not Alone&quot;, 1995.),
* najuspješnija serija koncerata, u ljeto 1988. godine, njegovih sedam koncerata na Wembley stadionu u Londonu bili su rasprodani, s ukupno 504.000 posjetitelja tih sedam koncerata,
* umjetnik koji je osvojio najviše Grammyja prilikom jedne dodjele (ukupno 8, 1984.),
* najviše hitova s jednog albuma koji su osvojili prvo mjesto glazbenih ljestvica u SAD-u (Bad - pet singlova s tog albuma dosegla su vrh),
* najprodavaniji spot na svijetu, videokaseta &quot;Making Michael Jackson's Thriller&quot; iz 1983. godine,
* najviše plaćena poznata osoba za reklamni spot, [[Pepsi]] mu je platio 12 milijuna dolara za 4 reklamna spota,
* umjetnik s najskupljim spotovima: Scream (do danas), Black Or White, kao i You Rock My World; na svakoga od njih potrošeno je više milijuna dolara. Isto tako milijuni su potrošeni u produkciju spotova Remember The Time kao i In The Closet,
* u Guinessovoj knjizi rekorda Jackson je upisan kao &quot;najuspješniji zabavljač svih vremena,&quot;&lt;ref&gt;[http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=/14112006/344/jackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm ''Jackson receives his World Records''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110527045635/http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |date=27. svibnja 2011. }}. Na ''Yahoo! Music News'', 14. studenog 2006.&lt;/ref&gt;
* s prodajom od jedanaest karata po sekundi, najbrže rasprodan niz koncerata: 750.000 ulaznica za 50 planiranih koncerata u Londonu od srpnja 2009. do ožujka 2010.,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.people.com/people/article/0,,20265752,00.html |title=www.people.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603063517/http://www.people.com/people/article/0,,20265752,00.html |archive-date=3. lipnja 2009. |access-date=8. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
* zajedno s obitelji drži rekord kao najuspješnija obitelj pop glazbe,
* 24 singla na njemačkim ljestvicama singlova s istovremeno 9 albuma na njemačkim ljestvicama albuma unutar jednoga tjedna.&lt;ref&gt;Die Zeit Online: [http://www.zeit.de/newsticker/2009/7/7/iptc-bdt-20090706-579-21731990xml Michael Jackson dominira ljestvicama (''Michael Jackson dominiert die Charts'')] od 7. srpnja 2009&lt;/ref&gt;

== Izvori i bilješke == 
{{izvori|30em}}

== Izvori == 
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# {{cite book |last=Campbell |first=Lisa |title=Michael Jackson: The King of Pop |publisher=Branden |year=1993 |isbn=082831957X}} 
# {{cite book |last=Campbell |first=Lisa |title=Michael Jackson: The King of Pop's Darkest Hour |publisher=Branden |year=1995 |isbn=0828320039}} 
# [[Nelson George|George, Nelson]] (2004). ''[[Michael Jackson: The Ultimate Collection]]'' knjižica. [[Sony]]. 
# {{cite book |last=Guinness World Records |title=Guinness World Records 2004 |year=2003 |publisher=Guinness |isbn=1892051206}} 
# {{cite book |last=Guinness World Records |title=Guinness World Records 2006 |year=2005 |publisher=Guinness |isbn=1-904994-02-4}} 
# {{cite book |last=Jackson |first=Michael |title=Moon Walk |year=1988 |publisher=Doubleday |isbn=0385247125}} 
# {{cite book |last=Lewis |first=Jel |title=Michael Jackson, the King of Pop: The Big Picture : the Music! the Man! the Legend! the Interviews! |year=2005 |publisher=Amber Books Publishing |isbn=0-974977-90-X}} 
# {{cite book |last=Taraborrelli |first=J. Randy |title=The Magic and the Madness |year=2004 |publisher=Headline |location=Tera Alta |isbn=0-330-42005-4}}
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice == 
{{commonscat|Michael Jackson}} 
* [http://www.michaeljackson.com/ Službene stranice] 
* [http://www.imdb.com/name/nm0001391/ IMDb profil] 
* [https://rockhall.com/inductees/michael-jackson/ Jacksonova stranica u Kući slavnih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160319192433/http://www.rockhall.com/inductees/michael-jackson/ |date=19. ožujka 2016. }}

{{Michael Jackson}}
{{Singlovi Michaela Jacksona}}

{{GLAVNIRASPORED:Jackson, Michael}}
[[Kategorija:Američki pop pjevači]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]
[[Kategorija:Michael Jackson| ]]
[[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]]</text>
      <sha1>rsdg3w4yuavw2926y6qs295c5i0ei9r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521008</id>
      <parentid>7521006</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-39555-05|~2026-39555-05]] ([[User talk:~2026-39555-05|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]]</comment>
      <origin>7489724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100517" sha1="bghexor0y34ni81pop8pdh6560czayu" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|rujan 2009.}} {{Članak tjedna (ikona)|37. tjedan 2023.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Michael Jackson
| Img                  = Michael Jackson 1984.jpg
| Img_capt             = Michael Jackson u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] 1984. godine
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Michael Joseph Jackson
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[29. kolovoza]] [[1958.]]
| Mjesto rođenja       = {{SAD grad|Gary|Indiana}}, [[SAD]]
| Smrt                 = [[25. lipnja]] [[2009.]]
| Mjesto smrti         = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[SAD]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokal]]
| Žanr                 = [[pop]], [[suvremeni R&amp;B|R'n'B]], [[rock]], [[soul]], [[funk]]
| Zanimanje            = [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[producent]], [[ples]]ač, [[koreograf]], [[glumac]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1964.]] – [[2009.]]
| Producentska_kuća    = Motown, Epic, Sony
| Angažman             = [[The Jackson 5]]/[[The Jacksons]]
| URL                  = [http://www.michaeljackson.com Službene stranice]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Michael Joseph Jackson''' ({{SAD grad|Gary|Indiana}}, [[29. kolovoza]] [[1958.]] − {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[25. lipnja]] [[2009.]]) bio je [[SAD|američki]] [[pop (glazba)|pop]] [[glazbenik]] čiji je kontroverzni osobni život bio dio američke [[popularna kultura|popularne kulture]] posljednje četvrtine [[20. stoljeće|20. stoljeća]].&lt;ref&gt;[http://www.eonline.com/uberblog/b131173_michael_jackson_pops_thrilling_king.html Michael Jackson, Pop's Thrilling King, Dead at 50 na stranicama EOnline!]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2009/06/pop-star-michael-jackson-was-rushed-to-a-hospital-this-afternoon-by-los-angeles-fire-department-paramedics--capt-steve-ruda.html Michael Jackson is dead на LATimes.com]&lt;/ref&gt;

Rođen je u brojnoj [[glazbenik|glazbenoj]] [[obitelj]]i Jackson kao sedmo od desetero djece.&lt;ref name=&quot;MP&quot;&gt;[http://metro-portal.hr/vijesti/svijet/michael-jackson-imao-srcani-udar-umro ''Michael Jackson umro nakon zastoja srca''] - Metro-portal.hr, datum objave: [[26. lipnja]] [[2009.]]g.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTL&quot;&gt;[http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=8946 ''Michael Jackson umro od infarkta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628001434/http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=8946 |date=28. lipnja 2009. }} - RTL, Piše: D.M./M.K.S.&lt;/ref&gt; Debitirao je na profesionalnoj glazbenoj sceni s jedanaest godina kao član [[glazbeni sastav|sastava]] [[Jackson 5]]. Solo karijeru započeo je [[1971.]] godine dok je još uvijek bio član toga sastava. U kasnijim godinama u javnosti je često nazivan „Kraljem popa”. Pet njegovih [[glazbeni album|solo studijskih albuma]] jedni su od najprodavanijih na svijetu: ''[[Off the Wall]]'' (1979.), ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982.), ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987.), ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' (1991.) i ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' (1995.). Početkom [[1980-ih|osamdesetih godina 20. stoljeća]] postao je glavna figura u [[popularna glazba|popularnoj glazbi]] i prvi [[Afroamerikanci|afroamerički]] zabavljač koji je stekao velik publicitet na [[MTV]]-u. Popularnost spotova njegovih pjesama koji su prikazivani na MTV-u kao što su „[[Beat It]]”,„[[Billie Jean]]” i „[[Thriller (skladba)|Thriller]]” − poznati po pretvorbama spota u umjetničku formu i promidžbeni alat – pomogla je relativno mladoj televiziji stjecanje ugleda. Spotovi pjesama kao što su „[[Black or White]]” i „[[Scream/Childhood|Scream]]” produžili su Jacksonovu popularnost i tijekom [[1990-ih|devedesetih]]. Scenskim nastupima i spotovima Jackson je popularizirao veliki broj [[ples]]ačkih tehnika kao što su „robot” i „[[moonwalk]]”. Njegov svojstven glazbeni zvuk utjecao je na mnoge suvremene izvođače [[hip hop]]a, [[pop (glazba)|popa]] te [[Suvremeni R&amp;B|R&amp;B-a]].

Jackson je donirao milijune dolara u [[humanitarni rad|humanitarne svrhe]] radom svoje zaklade izdavanjem humanitarnih [[glazbeni singl|singlova]] i podržavanjem 39 akcija. Drugi [[aspekt]]i njegova osobna života poput promjena njegove pojave i ponašanja izazvali su mnoge [[prijepor]]e koji su naškodili njegovu [[ugled]]u. Pored toga, [[1993.]] godine optužen je za spolno zlostavljanje djeteta. Istraga je prekinuta jer Jackson nije tužen na sudu i zbog nedostatka dokaza. Jackson se ženio dva puta i bio ocem troje djece što je uzrokovalo još kontroverza. Godine [[2005.]] suđeno mu je za spolno zlostavljanje i za nekolicinu inih optužbi kojih je kasnije oslobođen.

Jedan je od nekoliko umjetnika dvaput uvrštenih u ''[[Rock and Roll Hall of Fame|Rock and Roll kuću slavnih]]''. Vlasnik je nekoliko [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovih rekorda]] (među njima i rekorda za „Najuspješnijeg zabavljača svih vremena”) i 13 [[Grammy]]ja. Izdao je 13 singlova koji su bili na prvome mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], više negoli bilo koji izvođač. Prodao je više od 750 milijuna primjeraka svojih albuma.

Preminuo je desetak dana prije koncerta u sklopu svoje povratničke turneje u [[london]]skoj O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; areni za koju je bilo rasprodano svih 50 koncerata. Prvi je trebao biti održan [[13. srpnja]] [[2009.]], a završili bi u [[proljeće]] [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Music/05/20/michael.jackson.tour/ |title=Michael Jackson delays some shows until '10 |first=Alan |last=Duke |publisher=CNN |date=2009-05-20 |accessdate=2009-06-26 |archive-date=28. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090528150547/http://edition.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Music/05/20/michael.jackson.tour/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Životopis == 
=== Rani život i Jackson 5 (1958. − 1975.) === 
Michael Joseph Jackson rođen je u Garyju, [[Indiana]] (u jednom industrijskom predgrađu [[Chicago|Chicaga]], [[Illinois]]) u radničkoj obitelji 29. kolovoza 1958.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;&gt;George, str. 20.&lt;/ref&gt; Sin je Josepha Waltera &quot;Joe&quot; Jacksona i Katherine Esther (rođene Scruse).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Sedmo je od devetoro djece. Ostatak obitelji čine: Rebbie (1950.), Jackie (1951.), Tito (1953.), Jermaine (1954.), La Toya (1956.), Marlon (1957.), Randy (1961.) i Janet (1966.).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Joseph Jackson radio je u čeličani i često nastupao u ritam i blues sastavu zvanom The Falcons sa svojim bratom Lutherom.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Michael je odgojen kao [[Jehovini svjedoci|Jehovin svjedok]] od strane njegove majke.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt;

Još od djetinjstva, Jacksona je fizički i mentalno zlostavljao njegov otac, tijekom dugotrajnih neprekidnih uvježbavanja, batinjanjem i davanjem pogrdnih naziva. Jacksonovo maltretiranje kao djeteta ostavljalo je posljedice na njegov razvitak.&lt;ref name=&quot;MJ's secret childhood&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/shows/dyn/vh1_news_presents/82010/episode_about.jhtml |title=Michael Jackson's Secret Childhood |publisher=VH1 |accessdate=2008-06-20 |archive-date=17. kolovoza 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/610OixuY9?url=http://www.vh1.com/shows/vh1_news_presents/series.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;&gt;Taraborrelli, str. 20.–22.&lt;/ref&gt; Jednom prilikom dok je spavao, Joseph se popeo u njegovu sobu ulazeći kroz prozor. Noseći strašnu masku, upao je u sobu vrišteći i vičući. Kao razlog čina, Joseph je rekao kako je želio svoju djecu naučiti da ne ostavljaju prozor otvoren ako žele spavati. Godinama kasnije, Jackson je imao noćne more u kojima je otet iz svoje sobe.&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;/&gt;

Jackson je prvi put otvoreno govorio o tom zlostavljanju u intervjuu s [[Oprah Winfrey]] 1993. godine, rekavši da je tijekom djetinjstva često plakao zbog usamljenosti i da bi mu se gadilo kad bi ugledao svoga oca.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;&gt;Campbell (1995.), str. 14.–16.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;lewis 165-168&quot;&gt;Lewis, str. 165.168.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nelson George overview 45-46&quot;&gt;George, str. 45.–46.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 620.&lt;/ref&gt; U drugom intervjuu koji je dao, poznat kao &quot;Život s Michaelom Jacksonom&quot; (''Living with Michael Jackson'', snimljen 2003.), prekrio je lice počevši plakati tijekom razgovora o djetinjstvu.&lt;ref name = &quot;tara 20-22&quot;/&gt; Izjavio je da se sjeća kako je njegov otac sjedio u naslonjaču s remenom u iščekivanju da udari svoju djecu kad god ne bi dobro uvježbavali.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 602.&lt;/ref&gt;

Jackson je rano pokazao glazbenu nadarenost, nastupajući s učenicima iz razreda i ostalima tijekom [[Božić]]nih koncerata, u dobi od pet godina.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Godine 1964. zajedno s bratom Marlonom pridružio se sastavu The Jackson Brothers (koji su oformili njihova braća Jackie, Tito i Jermaine) kao prateći glazbenici svirajući [[kongo]] i [[tamburin]]. Jackson je zatim počeo nastupati kao prateći vokal i plesati; kada je napunio osam godina, on i Jermaine postali su vodeći pjevači. Tada je naziv sastava promijenjen u The Jackson 5.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Sastav je nastupao po [[Srednji zapad (SAD)|Srednjem zapadu]] od 1966. do 1968. godine. Često su nastupali i u klubovima za odrasle. Godine 1966. pobijedili su na najznačajnijoj mjesnoj priredbi izvođenjem pjesme &quot;I Got You (I Feel Good)&quot; [[James Brown|Jamesa Browna]] koju je otpjevao Michael.&lt;ref name=&quot;RRHF&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rockhall.com/inductee/the-jackson-five |title=The Jackson Five |accessdate=2007-05-29 |publisher=Rock and Roll Hall of Fame}}&lt;/ref&gt;

Jackson 5 snimili su nekoliko pjesama; uključujući i debitantski singl &quot;Big Boy&quot; za lokalnu izdavačku kuću Steeltown 1967. godine. S Motown Recordsom potpisali su suradnju sljedeće godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; [[Časopis]] &quot;Rolling Stone&quot; kasnije je opisao mladog Michaela kao čudo a ogromnim glazbenim darom ističući da je brzo prerastao u glavnu crtu i vodećeg vokala nakon što je počeo plesati i pjevati sa svojom braćom.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/biography |title=Michael Jackson: Biography |work=Rolling Stone |accessdate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220071720/http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/biography |archivedate=20. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; Sastav je postavio rekord na ''[[Billboard Hot 100]]'' ljestvici kada je izdao četiri uzastopna singla koja su dospjela na vrh kao broj jedan (&quot;I Want You Back&quot;, &quot;ABC&quot;, &quot;The Love You Save&quot; i &quot;I‘ll Be There&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 20&quot;/&gt; Tijekom ranih godina sastava, predstavnici za [[Odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] njihove izdavačke kuće tvrdili su da je Jackson imao devet godina (dvije godine manje nego što je inače imao) kako bi javnosti izgledao ljupkiji i pristupačniji.

Od 1972. godine, Jackson je izdao ukupno četiri solo studijska albuma za Motown među kojim i ''[[Got to Be There]]'' i ''[[Ben (album)|Ben]]''. Oni su objavljeni kao dio franšize Jackson 5 i producirali su uspješne singlove poput &quot;Got to Be There&quot;, &quot;Ben&quot; i &quot;Rockin‘ Robin&quot;. Prodaje albuma sastava počele su opadati 1973. godine, pod striktnom zabranom Motowna da im se dozvoli da izdaju bilo kakav materijal.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;&gt;George, str. 22.&lt;/ref&gt; I pored toga sastav je postigao nekoliko top 40 hitova, uključujući i top 5 disco singl &quot;Dancing Machine&quot; i top 20 hit &quot;I Am Love&quot;. Jackson 5 je napustio Motown 1975. godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;/&gt;

=== Prelazak u Epic i ''Off the Wall'' (1975. − 1981.) === 
Jackson 5 je potpisao ugovor s CBS Records u srpnju 1975. godine, pridružujući se Philadelphia International Records odjelu, a zatim i Epic Recordsu .&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 22&quot;/&gt; Po finalizaciji pravnog postupka, sastav je preimenovana u The Jacksons.&lt;ref name = &quot;tara 138–144&quot;&gt;Taraborrelli, str. 138.–144.&lt;/ref&gt; Nakon promjene imena, sastav je nastavio nastupati, izdavši još šest albuma između 1976. do 1984. godine. U tom razdoblju, Michael Jackson bio je glavni [[tekstopisac]] sastava. Napisao je hitove &quot;Shake Your Body (Down the Ground)&quot;, &quot;This Place Hotel&quot; i &quot;Can You Feel It&quot;.&lt;ref name=&quot;RRHF&quot; /&gt;

Godine 1978., Jackson je glumio ulogu Strašila u filmskom [[mjuzikl]]u ''The Wiz''.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 163.–169.&lt;/ref&gt; Snimanja je dogovarao Quincy Jones koji se sprijateljio s Jacksonom tijekom produkcije filma. Tom je prilikom pristao biti producent njegovog sljedećeg solo albuma ''[[Off the Wall]]''.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 23&quot;&gt;George, str. 23.&lt;/ref&gt; Godine 1979., Jackson je slomio nos za vrijeme jedne kompleksne plesačke rutine. Operacija nosa koja je uslijedila nije bila u potpunosti uspješna; žalio se na poteškoće koje je imao tijekom disanja. Nakon toga je dr. Steven Hoefflin izveo drugu operaciju nosa i ostale.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;&gt;Taraborrelli, str. 205.–210.&lt;/ref&gt;

Jones i Jackson su zajednički producirali album ''Off the Wall''. Jackson je na tom albumu surađivao s [[Paul McCartney|Paulom McCartneyjem]], [[Stevie Wonder|Steviem Wonderom]] i Rodom Tempertonom. Objavljen 1979. godine bio je prvi album koji je objavio četiri američka top 10 hita od kojih su se dva našla na vrhu (&quot;[[Don't Stop 'til You Get Enough]]&quot; i &quot;Rock With You&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;/&gt; ''Off the Wall'' se nalazio na trećem mjestu ''[[Billboard 200|Billboardovih 200 najboljih albuma]]''. Naklada mu je 7 milijuna kopija u Americi i oko 20 milijuna kopija širom svijeta.&lt;ref name =&quot;Off the Wall 20 million&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.virginmedia.com/music/classicalbums/michaeljackson-offthewall.php |title=Michael Jackson: Off the Wall - Classic albums - Music - Virgin media |publisher=Virgin Media |accessdate=2008-12-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RIAA certification&quot;/&gt; Godine 1980. osvojio je tri Američke glazbene nagrade: za &quot;Najbolji soul i ritam i blues album&quot;, &quot;Najboljeg muškog soul i ritam i blues izvođača&quot; i za &quot;Najbolji ritam i blues singl&quot; (&quot;Don't Stop 'Til You Get Enough&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;&gt;George, str. 37.–38.&lt;/ref&gt; Te godine, isto je tako osvojio Billboardovu glazbenu nagradu za &quot;Najbolji album crnog izvođača&quot; i [[Grammy (nagrada)|Grammy]] nagradu za &quot;Najbolje muško ritam i blues vokalno izvođenje&quot; (za &quot;Don't Stop 'Til You Get Enough&quot;).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 37-38&quot;/&gt; Unatoč komercijalnom uspjehu, Jackson je smatrao da je album trebao imati mnogo veći utjecaj i bio je odlučan u tome da nadmaši očekivanja sljedećim izdanjem.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 188.&lt;/ref&gt; Godine 1980. Jackson je sebi osigurao najviši udio po prodanom primjerku u glazbenoj industriji: zaradio je 37 posto ukupnog profita albuma.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 191.&lt;/ref&gt;

=== ''Thriller'', ''Motown 25'', ''We Are the World'' i poslovna karijera (1982. − 1985.) === 
Godine 1982. Jackson je snimio pjesmu &quot;Someone in the Dark&quot; koja je bila dio [[soundtrack]]a filma ''[[E.T.]]'' Ploča je osvojila Grammy za &quot;Najbolji album za djecu&quot;.&lt;ref name = &quot;MJ Grammy's&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Michael+Jackson&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |title=Grammy Award Winners |publisher=National Academy of Recording Arts and Sciences |accessdate=2008-02-14 |archive-date=2. siječnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080102231253/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Michael+Jackson&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Te godine, Jackson je objavio svoj drugi album za izdavačku kuću Epic, ''[[Thriller (album)|Thriller]]''. Album se nalazio na Billboardovoj ljestvici 200 najboljih albuma 80 uzastopnih tjedana od kojih je 37 bio na vrhu. To je bio prvi album koji je lansirao sedam top 10 singlova među kojim i &quot;[[Billie Jean]]&quot;, &quot;[[Beat It]]&quot; i &quot;[[Wanna Be Startin‘ Somethin‘]]&quot;.&lt;ref&gt;Lewis, str. 47.&lt;/ref&gt; Album je certificiran dvostrukom dijamantskom nakladom za prodaju od oko 28 milijuna kopija u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;RIAA certification&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=tblTop100&amp;action= |title=Gold and Platinum |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-08 |archive-date=16. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130816001255/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=tblTop100&amp;action= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 release&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS58333+30-Nov-2007+PRN20071130 |title=Sony announces Thriller 25 |publisher=Reuters |date=2007-11-30 |accessdate=2008-04-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071202102355/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS58333+30-Nov-2007+PRN20071130 |archivedate=2. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Album je najprodavaniji svjetski album svih vremena s prodajama između 47 milijuna u Sjedinjenim Državama i 109 milijuna kopija diljem svijeta.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Showbuzz&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml?source=search_story |title=Michael Jackson Opens Up |publisher=CBS |date=2007-11-06 |accessdate=2008-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502082306/http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml?source=search_story |archivedate=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;109 Newswire&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.prnewswire.com/ViewContent.aspx?ACCT=109&amp;STORY=/www/story/01-16-2009/0004956264&amp;EDATE= |title=Music Icon Quincy Jones Kicks-Off New Series in Tribune Newspapers |publisher=PR Newswire |date=2009-01-16 |accessdate=2009-01-24 |archive-date=13. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413033308/http://news.prnewswire.com/ViewContent.aspx?ACCT=109&amp;STORY=%2Fwww%2Fstory%2F01-16-2009%2F0004956264&amp;EDATE= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jacksonov pravni zastupnik John Branca isticao je da je Jackson imao najviši udio po prodanom primjerku u glazbenoj industriji; skoro dva dolara mu je pripadalo za svaki prodani album. Isto je tako rekordno profitirao od [[Kompaktni disk|kompaktnih diskov]]a i prodaje dokumentarca ''The Making of Michael Jackson‘s Thriller'' koji je producirao s [[John Landis|Johnom Landisom]]. Financiran od strane MTV-ja, [[dokumentarac]] je prodan u preko 350.000 kopija za par mjeseci. 
Istovremeno 1984. godine na tržištu se pojavljuju lutke s likom Michaela Jacksona s cijenom od dvanaest dolara.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; Biograf, Randy Taraborrelli je izjavio: &quot;U nekom trenutku, ''Thriller'' se prestaje prodavati poput magazina, igračke ili ulaznice za hit film a onda se počinje prodavati kao kućna potrepština.&quot;&lt;ref name=&quot;tara 226&quot;&gt;Taraborrelli, str. 226.&lt;/ref&gt; Neobično za to vrijeme, ''Thriller'' je izdao čak sedam singlova.&lt;ref name=&quot;vh1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/artists/az/jackson_michael/bio.jhtml |title=Michael Jackson |publisher=VH1 |year=2007 |accessdate=2007-02-22 |archive-date=5. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305113346/http://www.vh1.com/artists/az/jackson_michael/bio.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Časopis Time objavio je da je album dao glazbenoj industriji najbolje godine još od 1978. godine, kada je domaći godišnji dohodak bio 4,1 milijarda dolara.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;&gt;{{cite news |first=Jay |last=Cocks |title=Why He's a Thriller |date=1984-03-19 |publisher=Time |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950053-1,00.html |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://www.webcitation.org/68MRAagLA?url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,950053-1,00.html |archive-date=12. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Publikacija je nazivala Jacksona: &quot;Kraljem ploča, radija, video spotova. Čovjekom koji sam spašava glazbeni biznis. Tekstopiscem koji stvara hitove za desetljeće. Plesačem s najelegantnijim stopalom na ulici. Pjevačem koji prekida sve granice ukusa, stila i boja također.&quot;&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; The New York Times, naziva ga &quot;glazbenim fenomenom&quot; ističući da; &quot;u svijetu pop glazbe, tu je Michael Jackson i tu su svi ostali.&quot;&lt;ref name=&quot;NYTimes&quot;&gt;{{cite news |url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F40F10FB3A5C0C778DDDA80894DC484D81 |title=Michael Jackson at 25: A Musical Phenomenon |last=Pareles |first=Jon |date=1984-01-14 |accessdate=2009-03-30 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; The Washington Post je objavio da je album raskrčio put drugima među kojima i [[Prince]]u.&lt;ref name=&quot;WashPost1&quot;&gt;{{cite news |first=Richard |last=Harrington |title=Prince &amp; Michael Jackson: Two Paths to the Top of Pop |date=1988-10-09 |work=The Washington Post |url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73636369.html?dids=73636369:73636369&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Oct+9%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=g.01&amp;desc=Prince+%26+Michael+Jackson%3A+Two+Paths+to+the+Top+of+Pop |accessdate=2007-05-21 |archive-date=11. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011093043/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73636369.html?dids=73636369:73636369&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Oct+9%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=g.01&amp;desc=Prince+%26+Michael+Jackson%3A+Two+Paths+to+the+Top+of+Pop |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana [[25. travnja]] [[1983.]], Jackson je nastupio uživo na proslavi 25 godina postojanja Motowna poznatoj kao &quot;Motown 25: Yesterday, Today, Forever&quot;. Prvo je nastupio sa svojom braćom a zatim i samostalno izvodeći pjesmu &quot;Billie Jean&quot;. Tada je prvi put izveo svoj prepoznatljivi pokret, [[moonwalk]]. Nastup je pratilo oko 47 milijuna televizijskih gledatelja.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 238.–241.&lt;/ref&gt; The New York Times je objavio: &quot;Mjesečev hod koji je izveo poznata je metafora njegovog plesačkog stila. Kako to radi? Kao tehničar, sjajan je iluzionist i originalan mimičar. Njegova vještina da drži jednu nogu ravno dok drugom klizi, iziskuje savršeno vremensko usklađivanje.&quot;&lt;ref name=&quot;Dancing feet of Michael Jackson&quot;&gt;{{cite news |first=Anna |last=Kisselgoff |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE7DE1539F935A35750C0A96E948260&amp;sec=&amp;spon=&amp;partner=permalink&amp;exprod=permalink |title=Dancing feet of Michael Jackson |work=The New York Times |date=1988-03-06 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson receives the Presidential Public Safety Commendation at the White House (C21788-18).tif|mini|230px|Jackson i Ronald Reagan, 1984. godine]]

Godine 1984. Jackson je snimao reklamu za [[Pepsi|Pepsi Colu]]. Reklama je predstavljala simulirani koncert gdje on nastupa sa svojom braćom pred par tisuća ljudi. Tijekom snimanja, netko ga je iz publike pogodio vatrometom u glavu. Opeklina koju je pretrpio bila je drugog stupnja.&lt;ref name = &quot;tara 279–287&quot;&gt;Taraborrelli, str. 279.–287.&lt;/ref&gt; Pepsi mu je isplatio novce bez suđenja. Od toga novca, Jackson je 1,5 milijun dolara dao jednom centru njegovog imena koji se bavio pomaganjem ljudima s opeklinama.&lt;ref name = &quot;tara 279–287&quot;/&gt; Kasnije je Jackson imao svoju treću operaciju [[nos]]a.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;/&gt;

Dana [[14. svibnja]] iste godine, Jackson je pozvan u [[Bijela kuća|Bijelu Kuću]] kako bi primio nagradu koju će mu uručiti američki predsjednik [[Ronald Reagan]]. Nagradu je dobio zbog podrške humanitarne akcije za odvikavanje ljudi od [[alkohol]]a i [[droga]].&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 304.-307.&lt;/ref&gt; Te je godine osvojio i osam nagrada Grammy. Za razliku od ostalih albuma, ''Thriller'' nije imao službenu turneju kojom bi se promicao. Ipak, Jackson se pridružio svojoj braći na turneji albuma ''Victory'' na kojoj je prikazao dosta svog novog solo materijala. Turneju je ukupno pratilo više od dva milijuna Amerikanaca.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 315.–319.&lt;/ref&gt; Jackson je donirao svojih 5 milijuna dolara zarađenih na turneji u humanitarne svrhe.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 320.&lt;/ref&gt; Godine 1985. širom svijeta izdan je humanitarni singl &quot;We Are the World&quot; koju su napisali Jackson i [[Lionel Richie]]. Osnovni cilj bio je da se pomogne siromašnim u [[Afrika|Africi]] i Sjedinjenim Američkim Državama. Njih dvojica bili su jedni od 39 slavnih osoba koji su pjevali na ploči. Singl je postao jedan od najprodavanijih svih vremena s oko 20 milijuna prodanih primjeraka.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 340.–344.&lt;/ref&gt;

Dok su Jackson i McCartney radili na dva hit singla &quot;The Girl Is Mine&quot; i &quot;Say Say Say&quot;, sprijateljili su se. Često su posjećivali jedan drugog. U jednom razgovoru, McCartney je spomenuo Jacksonu milijune dolara koje zarađuje od svojih glazbenih kataloga; zarađivao je skoro 40 milijuna dolara godišnje od pjesama drugih izvođača. Sam Jackson se zatim počeo baviti poslovnom karijerom, prodajući i kupujući prava distribucije glazbe od mnogih izvođača. Malo kasnije, &quot;Northern Song&quot; (glazbeni katalog koji sadrži tisuće pjesama među kojim i skladbe [[Beatles]]a) bio je na prodaji.&lt;ref name = &quot;tara 333-337&quot;&gt;Taraborrelli, str. 333.–337.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;1995 music deal&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B01E7DD1439F93BA35752C1A963958260 |title=Michael Jackson sells Beatles songs to Sony |work=The New York Times |date=1995-11-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Jackson je odmah pokazao zanimanje za katalog. Izjavio je: &quot;Ne zanima me. Hoću te pjesme. Donesi mi te pjesme Branca (njegov pravni zastupnik).&quot; Branca je zatim kontaktirao McCartneyjevog zastupnika koji je odgovorio da njegovog klijenta dražba ne zanima. Nakon što je Jackson započeo pregovore, McCartney je promijenio mišljenje i pokušao uvjeriti [[Yoko Ono]] da mu se pridruži u nadmetanju što je ona odbila tako da je i on sam odustao. Jackson je dobio ostatak konkurencije u pregovorima koji su trajali 10 mjeseci. Kupio je katalog za 47,5 milijuna dolara. Povodom toga, McCartney je izjavio: &quot;Mislim da je lukavo napraviti tako nešto. Biti nečiji prijatelj i kupiti tepih na kojem stoje.&quot; Reagirajući na izjavu, biograf Randy Taraborrelli je rekao da je: &quot;McCartney zarađivao milijune dolara od glazbe drugih ljudi. Imao je više novca od Jacksona u tom trenutku tako da se mogao nadmetati i ne brinuti hoće li njegov prijatelj kupiti.&quot;&lt;ref name = &quot;tara 333-337&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian document finances&quot;&gt;{{cite news |url=http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1506781,00.html |title=Bad Fortunes |work=The Guardian |date=2005-06-15 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

=== Tabloidi, nastupi, ''Bad'', autobiografija i filmovi (1986. − 1990.) === 
Godine 1986. tabloidi su tvrdili da Jackson spava u [[Barokomora#Hipobarična barokomora|hiperbaričnoj komori]] kako bi usporio proces starenja; objavljena je fotografija gdje on leži u prostranoj staklenoj škrinji. Iako je tvrdnja bila netočna, Jackson je sam stvarao i širio priču o tome. Pjevač je dalje promicao svoj predstojeći ''Captain EO'' [[3D]] film.&lt;ref name = &quot;tara 355-361&quot;&gt;Taraborrelli, str. 355.–361.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/4584367.stm |title=Music's misunderstood superstar |publisher=BBC |date=2005-06-13 |accessdate=2008-07-14}}&lt;/ref&gt; 
Te je godine po četvrti puta operirao nos i napravljen mu je mali rascjep kod podbratka.&lt;ref name = &quot;tara 205–210&quot;/&gt; Film ''Captain EO'' u kojem je glumio režirao je [[Francis Ford Coppola]]. Bio je najskuplji producirani film po minuti i prikazivan je kasnije u [[The Walt Disney Company|Disneyjevim]] parkovima.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 41&quot;&gt;George, str. 41.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson, 1988 (46845017052).jpg|mini|200px|Jackson, 1988., dvije godine nakon što mu je dijagonosticiran vitiligo.]]

Jackson je zatim kupio [[Čimpanze|čimpanzu]] imena Bubbles s kojim se družio što je još više pridonijelo njegovom ekscentričnom imidžu. Godine 2003. pjevač je izjavio da Bubbles rabi njegov nužnik i da uređuje njegovu sobu.&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt; Kasnije je bilo objavljeno da je Jackson kupio kosti Josepha Merricka (poznatog kao &quot;Čovjek Slon&quot;, zbog njegove kongenitalne malfomacije). Iako je to bilo netočno, Jackson je ponovo potvrđivao navode u medijima.&lt;ref name = &quot;tara 355-361&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt; Ove priče su Jacksonu priskrbile pogrdan nadimak &quot;Wacko Jacko&quot; (ludi Jacko). Pjevač je izjavio da prezire ovaj nadimak. Shvaćajući svoju pogrešku, prestao je plasirati lažne priče u medije, no zahvaljujući dobiti koju su mediji ostvarivali takvim izmišljotinama, na kraju su sami mediji počeli objavljivati svoje priče.&lt;ref name=&quot;BBC, Jackson's image problems&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 370–373&quot;&gt;Taraborrelli, str. 370.–373.&lt;/ref&gt;

Jacksonova koža bila je srednje smeđe boje tijekom njegove mladosti ali je postajala tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća sve svjetlija. Ova promjena dobila je rasprostranjeno medijsko izvještavanje i glasine da Jackson izbjeljuje svoju kožu.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt; Sredinom osamdesetih, Jacksonu je dijagnosticiran [[vitiligo]] i [[lupus]]: zbog kojih je postao osetljiv na sunčevu svjetlost. Tretmani koje je rabio zajedno sa šminkom zajednički su stvorili Jacksonovu pojavu drugačijom.&lt;ref name=&quot;Taraborrelli&quot;&gt;Taraborrelli, str. 434.–436.&lt;/ref&gt; Struktura njegovog lica isto se tako promijenila; nekoliko je kirurga nagađalo da je Jackson imao više operacija i to: nosa, čela, usana i jagodica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcnews.go.com/Health/Cosmetic/story?id=131910&amp;page=1 |title=Surgeon: Michael Jackson A 'Nasal Cripple' |publisher=ABC News |date=(8. veljače 2003. |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt; Promjene na njegovom licu dijelom su posljedica gubitka mase.&lt;ref name = &quot;tara 138–144&quot;/&gt; Jackson je gubio masu početkom osamdesetih zbog promjena dijeta i želje za &quot;tijelom plesača&quot;.&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;&gt;Jackson, str. 229.–230.&lt;/ref&gt; Pojedini svjedoci koji su viđali Jacksona tvrdili su da ima česte vrtoglavice nagađajući o njegovom poremećaju hranjenja, tj. [[anoreksija nervoza|anoreksiji nervozi]].&lt;ref name = &quot;tara 312–313&quot;&gt;Taraborrelli, str. 312.–313.&lt;/ref&gt; Neki liječnici izjavili su kako vjeruju da pjevač ima [[dismorfofobija|dismorfofobiju]], odnosno da je preokupiran strahom i uvjerenjem da je njegova pojava ružna ili defektna.&lt;ref name=&quot;Taraborrelli&quot;/&gt;

{{citat |Zašto ne biste ljudima rekli da sam izvanzemaljac s Marsa. Recite im da jedem žive piliće i izvodim vudu-ples u ponoć. Oni ''Vam'' vjeruju što god rekli, zato što ste ''Vi novinar''. Ali ako bih ja Michael Jackson, rekao: &quot;Ja sam izvanzemaljac s Marsa i jedem žive piliće i izvodim vudu-ples u ponoć&quot;, rekli bi &quot;Čovječe, taj Michael Jackson je poludio. On je budalast. Ne bi mogao povjerovati jednu jedinu riječ koja izlazi iz njegovih usta.&quot;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. VII&lt;/ref&gt; |Michael Jackson}}

S prvim albumom (''[[Bad (album)|Bad]]'') u pet godina, industrija je iščekivala još jedan veliki Jacksonov hit.&lt;ref name=&quot;TIME2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965452-2,00.html |title=The Badder They Come |last=Cocks |first=Jay |date=1987-09-14 |work=Time |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502020318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965452-2,00.html |archive-date=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; ''Bad'' se lošije prodavao u odnosu na ''Thriller'' ali je zabilježio solidan komercijalan uspjeh. U Sjedinjenim Državama lansirao je sedam hit singlova, od kojih su pet (&quot;[[I Just Can‘t Stop Loving You]]&quot;, &quot;[[Bad (skladba)|Bad]]&quot;, &quot;[[The Way You Make Me Feel]]&quot;, &quot;[[Man in the Mirror]]&quot; i &quot;[[Dirty Diana]]&quot;) dosegli prvo mesto na ''Billboard Hot 100'' ljestvici. Samim time album je s najviše broj jedan hitova ikada.&lt;ref name=&quot;A life in the video spotlight,[object Object],&amp;nbsp;,[object Object],— cnn&quot;&gt;{{cite web |first=Todd |last=Leopold |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/ |title=Michael Jackson: A life in the video spotlight |publisher=CNN |date=2005-06-06 |accessdate=2008-05-05 |archive-date=13. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120713223358/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Do 2008., album je prodan u osam milijuna primjeraka u Sjedinjenim Državama, a u 30 milijuna širom svijeta.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Michael%20Jackson&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=100 |title=Gold and Platinum |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151216184240/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Michael%20Jackson&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=100 |archivedate=16. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bad 30 million copies&quot;&gt;{{cite web |first=Mark |last=Savage |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7448908.stm |title=Michael Jackson: Highs and lows |publisher=BBC |date=2008-08-29 |accessdate=2008-11-25}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Michael Jackson's &quot;Bad&quot; Jacket and Belt.jpg|mini|200px|lijevo|Zlatna jakna militarnog stila koju je nosio Jackson u doba albuma ''[[Bad (album)|Bad]]''.]]

Svjetska turneja albuma trajala je od [[12. rujna]] [[1987.]] pa do [[14. siječnja]] [[1989.]] godine&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;/&gt;

Samo u [[Japan]]u, bilo je održano 14 rasprodanih koncerata na kojim je nazočilo 570.000 osoba.&lt;ref name=&quot;WashPost&quot;&gt;{{cite news |first=Richard |last=Harrington |title=Jackson to Make First Solo U.S. Tour |date=1988-01-12 |work=The Washington Post |url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73555081.html?dids=73555081:73555081&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Jan+12%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=b.03&amp;desc=Jackson+to+Make+First+Solo+U.S.+Tour |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903214220/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/73555081.html?dids=73555081:73555081&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Jan+12%2C+1988&amp;author=Richard+Harrington&amp;pub=The+Washington+Post+(pre-1997+Fulltext)&amp;edition=&amp;startpage=b.03&amp;desc=Jackson+to+Make+First+Solo+U.S.+Tour |archive-date=3. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Jackson je postavio Guinnessov rekord kada ga je gledalo 504.000 ljudi na sedam koncerata na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembley stadionu]]. Ukupno je nastupio na 123 koncerta s ukupnom posjećenošću od 4,4 milijuna ljudi. Još jedan Guinnessov rekord postavio je zaradom 125 milijuna dolara na turneji. Tijekom putovanja, Jackson je davao donacije bolnicama i sirotištima.&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;/&gt; Godine 1988. Jackson je izdao svoju prvu autobiografiju, &quot;Moon Walk&quot;, koju je pisao četiri godine. U njoj govori o svom djetinjstvu, iskustvima s Jackson 5 i zlostavljanju kada je bio dječak.&lt;ref&gt;Jackson, str. 29.–31.&lt;/ref&gt;

Isto tako pričao je o svojim plastičnim operacijama,&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;/&gt; opisao je promjenu strukture lica u pubertetu, gubitak mase, striktnu vegeterijansku dijetu, promjene frizura i nastupe.&lt;ref name = &quot;jackson 229-230&quot;/&gt; Knjiga je dosegla prvo mjesto na ljestvici uspješnica magazina &quot;The New York Times&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 42&quot;&gt;George, str. 42.&lt;/ref&gt; Glazbenik je kasnije izdao film ''Moonwalker'' koji u uvodu sažeto kronološki prikazuje događaje iz njegove karijere u kojem su glumili [[Joe Pesci]] i Jackson. ''Moonwalker'' se odmah po svom izdanju našao na vrhu ''Billboardove'' ljestivce najboljih video spotova na kaseti gde je ostao 22 tjedna. Ironično, film je smijenjen s tog mjesta od strane Jacksonovog video spota Michael Jackson: The Legend Continues.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; U travnju 1988. Jackson je kupio zemljište blizu Santa Yneza, [[Kalifornija]] gdje je sagradio Neverland ranč. Imanje površine 11&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i vrijednosti 17 milijuna dolara osiguravalo je 40 čuvara. Na njemu se nalazi zabavni park, kino i zoološki vrt. Godine 2003. procijenjena vrijednost imanja bila je skoro 100 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;&gt;{{cite news |first=Edna |last=Gundersen |url=http://www.usatoday.com/life/2003-11-24-jackson-finances_x.htm |title=For Jackson, scandal could spell financial ruin |work=USA Today |date=2007-02-19 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

Godine 1989. Jacksonova zarada od prodaja albuma, koncerata i dr. bila je 125 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Kasnije, Jackson je postao prvi zapadnjak koji se pojavio u televizijskoj reklami u Rusiji.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; Jacksonov uspjeh mu je priskrbio titulu &quot;Kralja popa&quot;. Tim nadimkom predstavljen je od strane, glumice i svog prijatelja, [[Elizabeth Taylor]] kada mu je uručivala nagradu za &quot;Izvođača desetljeća&quot; 1989. godine, nazvavši ga pravim &quot;kraljem popa, rocka i soula&quot;.&lt;ref name=&quot;HIStory Booklet p3&quot;&gt;Jackson, Michael. ''HIStory'' booklet. Sony BMG. p 3&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Colony&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601088&amp;sid=admSeQqJY2Xs&amp;refer=home |title=Michael Jackson's Neverland Loan Sold by Fortress to Colony |last1=Keehner |first1=Jonathan |last2=Mider |first2=Zachary R. |publisher=Bloomberg L.P. |date=2008-05-11 |accessdate=2008-05-12}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik [[George H. W. Bush]] uručio je pjevaču u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] također nagradu za &quot;Izvođača desetljeća&quot; zbog njegovih dostignuća tijekom osamdesetih.&lt;ref name=&quot;georgebush&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=18331 |title=Remarks on the Upcoming Summit With President Mikhail Gorbachev of the Soviet Union |date=1990-04-05 |accessdate=2007-04-08 |work=The American Presidency Project}}&lt;/ref&gt; Od 1985. do 1990. godine Jackson je donirao 500 tisuća dolara jednoj organizaciji koja pomaže [[negroidi]]ma i sve profite od svog singla &quot;Man in the Mirror&quot; dao je u humanitarne svrhe.&lt;ref name=&quot;Blacks who give back&quot;&gt;{{cite news |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n5_v45/ai_8540117 |title=Blacks who give back |work=Ebony |date=Ožujak 1990. |accessdate=2008-07-23 |archiveurl=https://archive.today/20120708095410/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n5_v45/ai_8540117/ |archivedate=8. srpnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 382.&lt;/ref&gt; Godine 1990. Jacksonovo izvođenje pjesme &quot;You Were There&quot; na proslavi 60. rođendana [[Sammy Davis Jr.|Sammyja Davisa Jr.-a]] bilo je nominirano Emmy nagradom.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;&gt;George, str. 43.–44.&lt;/ref&gt;

=== ''Dangerous'' i Super Bowl XXVII (1991. − 1993.) === 
U travnju 1991. Jackson je obnovio ugovor sa Sonyjem za rekordnih 65 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;/&gt; Svoj osmi album, „Dangerous“, izdao je iste godine. Do 2008. godine „Dangerous“ je prodan u oko 7 milijuna kopija u Sjedinjenim Državama i u 32 milijuna kopija širom svijeta; to je najuspješniji ''new jack swing'' album svih vremena.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dangerous 32 million copies worldwide&quot;&gt;{{cite web |title=Michael Jackson sulla sedia a rotelle |url=http://www.affaritaliani.it/entertainment/micheal-jackson110708.html |publisher=Affari Italiani |date=2008-08-11 |accessdate=2009-05-10 |archive-date=22. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080822095924/http://www.affaritaliani.it/entertainment/micheal-jackson110708.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;New jack swing&quot;&gt;{{cite news |first=Kelley L. |last=Carter |title=New jack swing |url=http://www.chicagotribune.com/features/arts/chi-5-things-0810aug10,0,1329158.story |work=Chicago Tribune |date=2008-08-11 |access-date=29. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216081624/http://www.chicagotribune.com/features/arts/chi-5-things-0810aug10,0,1329158.story |archive-date=16. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt; U SAD-u, albumov prvi singl „[[Black or White]]“ bio je njegov najveći hit, dosegnuvši prvo mjesto na „ Billboardovoj Hot 100“ ljestvici, boraveći na toj poziciji sedam tjedana.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt; Drugi singl s albuma, &quot;[[Remember the Time]]&quot;, bio je osam tjedana među pet najboljih singlova u Americi (odnosno na trećem mjestu).&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt; Godine 1993. Jackson je nastupio s pjesmom na dodjeli Soul Train nagrada sjedeći u invalidskim kolicima; povodom toga izjavio je da je povrijedio nogu na probi.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 459.&lt;/ref&gt; U Ujedinjenom Kraljevstvu i ostalim dijelovima Europe, &quot;[[Heal the World]]&quot; bio je najveći hit s albuma; prodan je u 450 tisuća kopija u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je bio pet tjedana na drugoj poziciji 1992.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;&gt;George, str. 45.–46.&lt;/ref&gt; Jackson je 1992. godine osnovao &quot;Heal the World Foundation&quot;. Humanitarna organizacija dovodila je neprivilegiranu djecu da na pjevačevom imanju okuse sve ono što do tada nisu mogli. Zaklada je slala milijune dolara širom svijeta za pomoć ugroženoj djeci. Svjetska turneja albuma &quot;Dangerous&quot; počela je 27. lipnja 1992. i završila se 11. studenog 1993. godine. Jackson je održao 67 koncerata na kojima je nazočilo ukupno 3, 5 milijuna ljudi. Sva dobit od koncerata otišla je u Heal the World zakladu .&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Jackson to Tour Overseas |work=The Washington Post |date=1992-02-05 |author=Harrington, Richard &lt;!--accessdate=2008-12-05 --&gt;}}&lt;/ref&gt; Prava prikazivanja turneje prodana su HBO televiziji za rekordnih 20 milijuna dolara.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 452.–454.&lt;/ref&gt; Nakon bolesti i smrti Ryana Whitea, Jacksonovog prijatelja, Jackson je doprinjeo tome da javnost više sazna nešto o [[HIV]]-u i [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-u, koji nije bio u potpunosti poznat javnosti tada. Na jednoj svečanosti koju je priredio [[Bill Clinton]] sve je javno zamolio da doniraju novac organizacijama koje se bave preventivom i liječenjem ove [[bolest]]i.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Stars line up for Clinton celebration |work=Daily News of Los Angeles |date=1993-01-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Facing the music and the masses at the presidential gala |work=The Boston Globe |date=1992-01-20 |author=Smith, Patricia}}&lt;/ref&gt;

Kasnije, Jackson je posjetio nekoliko afričkih zemalja, među kojima [[Gabon]] i [[Egipat]].&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;&gt;{{cite web |first=Robert |last=Johnson |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1077/is_n7_v47/ai_12288831 |title=Michael Jackson: crowned in Africa |work=Ebony |month=svibanj |year=1992 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Po dolasku u Gabon, dočekalo ga je 100 tisuća ljudi; neki od njih su nosili natpise &quot;Dobrodošao kući, Michael&quot;. Prilikom boravka u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], okrunjen je kao &quot;Kralj Sani&quot; od strane plemenskog starješine.&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;/&gt; Jackson se zahvalio uglednicima na francuskome i engleskome da bi zatim potpisao službene dokumente formalizirajući svoju kraljevsku čast. Na kraju je sjeo na zlatno prijestolje nadgledajući ceremonijalne plesove.&lt;ref name=&quot;Ebony&quot;/&gt;

Jedan od svojih najboljih nastupa Jackson je održao na 27. [[Super Bowl]]u tijekom poluvremena. Na početku izvedbe katapultiran je na pozornicu uz mnogo [[Pirotehnika|pirotehnike]]. Nakon slijetanja zadržao je nepomičnu pozu sa stisnutom šakom čitavih nekoliko minuta, odjeven u crno-zlatni vojni kombinezon s [[Naočale#Sunčane naočale|naočalama]] na [[oči]]ma. Nakon što je polagano maknuo, a zatim i bacio svoje naočale, počeo je pjevati i plesati. Izveo je pjesme &quot;Jam&quot;, &quot;Billie Jean&quot;, &quot;Black or White&quot; i &quot;Heal the World&quot;. Nastup je gledalo oko 135 milijuna Amerikanaca. &lt;!-- (It was the first Super Bowl where the audience figures increased during the half-time show, and was viewed by 135 million Americans alone; Jackson's Dangerous album rose 90 places up the album chart.) - /BOLJE PREVESTI/- Inače to je prvi Super Bowl gdje je publika tijekom poluvremena bila jedan od izvođača.--&gt;&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt;

Na 35. dodjeli Grammy nagrada u [[Los Angeles]]u, Jacksonu je dodijeljena nagrada imena &quot;Living Legend Award &quot;. &quot;Black or White&quot; je nominiran za najbolju vokalnu izvedbu, a &quot;Jam&quot; je dobila dvije nominacije: za &quot;Najbolju ritam i blues vokalnu izvedbu&quot; i za &quot;Najbolju ritam i blues pjesmu&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;

=== Optužbe za seksualno zlostavljanje i vjenčanje (1993. − 1994.) ===
Godine 1992. Jackson je dao intervju Oprah Winfrey koji je trajao 90 minuta. To je bio prvi njegov televizijski intervju od 1979. Pričao je o djetinjstvu i mučenju od strane njegovog oca; vjerovao je da je izgubio mnogo toga kao dijete pričajući kako često plače zbog toga. Odbacio je tvrdnje tabloida da je kupio kosti &quot;Čovjeka slona&quot; ili spavao u hiperbaričnoj komori. Izvođač je prvi put pričao o promjeni boje svoje kože govoreći da ima bolest zvanu vitiligo. Intervju je pratilo oko 90 milijuna Amerikanaca i tako je zauzeo četvrto mjesto na popisu najgledanijih neprofitnih programa u povijesti američkih televizija. Tako je započeta javna debata na temu vitiligo jer do tada je bio manje poznat. Album koji je izdao 1991. je ponovo objavljen i probio se među deset najboljih, više negoli izvorno izdanje.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 14-16&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;lewis 165-168&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 45-46&quot;/&gt;

U ljeto 1993. Jackson je optužen za seksualno maltretiranje trinaestogodišnjeg djeteta Jordana Chandlera od strane samog djeteta i njegovog oca Evana Chandlera.&lt;ref name = &quot;looking back on 1993&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/24/newsid_2512000/2512077.stm |title=1993: Michael Jackson accused of child abuse |date=2003-02-08 |publisher=BBC |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt; Tada se, logično, prijateljstvo između Jacksona i Chandlera prekinulo. U kasnijim Evanovim snimljenim razgovorima pojavljivale su se oprečne izjave oca u kojima je tvrdio:&quot; ...ako prođe kroz ovo, dobit će veliko vrijeme i da nema šansi da će izgubiti.&quot; Dodao je i da će proći kroz sve da bi Jacksonova karijera bila gotova.&lt;ref name = &quot;tara 477-478&quot;&gt;Taraborrelli, str. 477.–478.&lt;/ref&gt; Godinu kasnije su se sreli. Jordan je rekao svom ocu da je Jackson dodirivao njegov penis.&lt;ref name = &quot;tara 485-486&quot;&gt;Taraborrelli, str. 485.–486.&lt;/ref&gt; Evan Chandler i Jackson, predstavljeni sa svojim pravnim timovima, započeli su neuspješne pregovore oko financijskog dogovora; inicirao ih je Evan a izvođač je dao nekoliko ponuda. Jordan Chandler je rekao psihijatru i kasnije policiji da ga je Jackson prisiljavao na ljubljenje, masturbaciju i oralni seks. Dječak je navodno dao niz detaljnih opisa spomenutog.&lt;ref name = &quot;tara 496-498&quot;&gt;Taraborrelli, str. 496.–498.&lt;/ref&gt;

Službena je istraga počela. Ranč Neverland je pretražen, djeca koja su bila tamo i članovi obitelji demantirali su priče da je Jackson pedofil.&lt;ref name = &quot;tara 496-498&quot;/&gt; Jacksonov imidž se dalje pogoršao kada ga je sestra La Toya Jackson optužila da je pedofil da bi taj stav kasnije opovrgla.&lt;ref name = &quot;tara 534-540&quot;&gt;Taraborrelli, str. 534.–540.&lt;/ref&gt; Jackson je pristao na tjelesni pregled dogovoren na ranču. Istraga je vođena radi usporedbe tijela s opisom koju je dječak dao. Liječnici su izjavili da postoje velike sličnosti između opisanog i viđenog ali da podudarnosti nisu potpune.&lt;ref name = &quot;tara 534-540&quot;/&gt; Jackson je davao emocionalne izjave na raznim događajima, govorio je da je nevin, kritzirao je kroz što je sve prošao kao i svlačenje na koje je morao pristati.&lt;ref name = &quot;looking back on 1993&quot;/&gt;

Jackson je počeo uzimati lijekove protiv bolova, za smirenje, [[Valium]], [[Xanax]] i [[Ativan]] da bi prebrodio [[stres]] tijekom istrage. Tijekom jeseni 1993. postao je ovisan o lijekovima.&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;&gt;Taraborrelli, str. 518.–520.&lt;/ref&gt; Jacksonovo zdravstveno stanje bilo je toliko narušeno da je odgodio svjetsku turneju i imao višemjesečno odvikavanje od lijekova.&lt;ref name = &quot;tara 524-528&quot;&gt;Taraborrelli, str. 524.–528.&lt;/ref&gt; Zbog posljedica stresa od optužbi prestao je jesti i time izgubio veliki dio mase.&lt;ref name = &quot;tara 514-516&quot;&gt;Taraborrelli, str. 514.-516.&lt;/ref&gt; Vidjevši da je nemoguće nastaviti proces, predstavljali su ga prijatelji i pravni savjetnici, nagovarali su ga na nagodbu, vjerujući kako neće izdržati dugi sudski postupak.&lt;ref name = &quot;tara 524-528&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 514-516&quot;/&gt;

Reakcije medija su stavile Jacksona u nezavidnu poziciju.&lt;ref name = &quot;tara 500-507&quot;/&gt; Navođeno je da Jackson novcem &quot;skriva&quot; svoja nedjela dajući velike svote.&lt;ref name = &quot;campbell (1995) 47-50&quot;&gt;Campbell (1995), str. 47.–.50&lt;/ref&gt; Prvog siječnja 1994. Jackson se sastao s obitelji Chandler i njihovim timom izvan suda i isplatio im 22 milijuna dolara. Nakon toga, Jordan Chandler odbijao je nastavak procesa s kriminalističkom policijom. Jackson nijednom nije bio optuživan, dokaza nije bilo dovoljno i država je zatvorila slučaj.&lt;ref name = &quot;tara 540-545&quot;&gt;Taraborrelli, str. 540.–545.&lt;/ref&gt;

Kasnije iste godine, Jackson se vjenčao s [[Lisa Marie Presley|Lisom Marie Presley]], kćeri [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]]. Prvi put su se sreli 1975. za vrijeme posjete Jacksonove obitelji u MGM Grand Hotel and Casino da bi ostali u vezi do 1993. pomoću zajedničkog prijatelja.&lt;ref name = &quot;tara 500-507&quot;&gt;Taraborrelli, str. 500.–507.&lt;/ref&gt; Bili su u kontaktu svakog dana preko telefona. Kada su optužbe za uznemiravanje djeteta postale javne, Jackson se vezao za Presley zbog podrške koju mu je pružala.&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;/&gt; Ona je govorila da ne vjeruje da je učinio bilo što loše i da se zaljubljuje u njega. Dodala je kako ga želi spasiti i da misli da to može napraviti.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 510.&lt;/ref&gt; Kada je Jackson razgovarao s njom telefonom na jesen 1993. zaprosio ju je pitanjem: &quot;''Ako bih te pitao da se udaš za mene, bi li pristala?''&quot;&lt;ref name = &quot;tara 518–520&quot;/&gt; Vjenčali su se u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] u tajnosti.&lt;ref name=&quot;MJ &amp; Presley divorce&quot;/&gt; Nakon manje od dvije godine, razveli su se ostavši prijatelji.&lt;ref name=&quot;MJ &amp; Presley divorce&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cnn.com/US/9601/jacko_presley/ |title=She's Out Of His Life |publisher=CNN |date=1996-01-18 |accessdate=2008-07-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 580–581&quot;&gt;Taraborrelli, str. 580.–581.&lt;/ref&gt;

=== ''History'', drugi brak i očinstvo (1995. − 1999.) === 
[[Datoteka:Michael Jackson sculpture.jpg|mini|Jedan od mnogih Jacksonovih kipova koji je putovao Europom s ciljem promocije albuma HIStory.]]

Godine 1995. Jackson je spojio svoj katalog &quot;Northern Songs&quot; s jednim Sonyjevim izavačkim odjelom stvorivši &quot;Sony/ATV Music Publishing&quot;. Tako je postao vlasnik pola kompanije, zaradio je 95 milijuna dolara i dobio prava na još više pjesama.&lt;ref name = &quot;1995 music deal&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sonydeal&quot;&gt;{{cite web |last=Leeds |first=Jeff |url=http://www.nytimes.com/2006/04/13/business/media/13music.html?ex=1302580800&amp;en=45bff2f7a4da68fe&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss |title=Michael Jackson Bailout Said to Be Close |publisher=The New York Times |date=2006-04-13 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Zatim je izdao album na dva diska &quot;[[HIStory|HIStory: Past, Present and Future I]]&quot;. Prvi disk, HIStory Begins, bio je kompilacija 15 najvećih pjesama i bio je 2001. reizdan kao &quot;Greatest Hits- HIStory Vol. I&quot;. Drugi disk, &quot;HIStory Continues&quot;, je sadržao 15 novih pjesama. Album je debitirao na prvom mjestu u Sjedinjenim Državama gdje je potvrđena prodaja od 7 milijuna kopija.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top 100 Albums (Page 2) |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=2&amp;table=tblTop100&amp;action= |publisher=Recording Industry Association of America |accessdate=2008-04-16 |archive-date=25. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130725044825/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=2&amp;table=tblTop100&amp;action= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najprodavaniji je svih vremena u kategoriji albuma koji se sastoje od dva ili više diskova i to u 20 milijuna kopija (odnosno 40 milijuna diskova).&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HIStory 20 million copies&quot;&gt;{{cite web |first=Laura |last=Putti |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2001/08/24/il-nuovo-michael-jackson-fa-un-tuffo.html |title=Il nuovo Michael Jackson fa un tuffo nel passato |publisher=La Repubblica |date=2001-08-24 |accessdate=2009-05-10}}&lt;/ref&gt; Bio je nominiran Grammyjem za &quot;Najbolji album&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt;

Prvi izdani singl s albuma bio je &quot;[[Scream/Childhood]]&quot;. &quot;Scream&quot; je bio duet Jacksona i njegove najmlađe sestre Janet. Singl je prvi u povijesti &quot;Billboarda Hot 100&quot; koji je debitirao na petom mjestu i bio je nominiran Grammyjem za &quot;Najbolju pop vokalnu suradnju&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;&gt;George, str. 48.–50.&lt;/ref&gt; &quot;[[You Are Not Alone]]&quot; je bio drugi singl s &quot;HIStory&quot;; drži Guinnessov rekord kao prva pjesma ikada koja je debitirala na prvom mjestu &quot;Billboarda Hot 100&quot;.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Pjesma je nominirana Grammyjem za &quot;Najbolju pop vokalnu izvedbu&quot;.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt; Krajem 1995. godine Jackson je prebačen u bolnicu nakon gubitka svijesti tijekom probe za jedan televizijski nastup; nesvjesticu je izazvao napad panike.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 576.–577.&lt;/ref&gt; &quot;[[Earth Song]]&quot; je bio treći singl s albuma i našao se na vrhu ljestvice u Ujedinjenom Kraljevstvu gde je prodan u oko milijun kopija. Singl je najuspješniji Jacksonov u UK.&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt; Svjetska turneja albuma &quot;HIStory&quot; počela je 7. rujna 1996. i završila se 15. listopada 1997., Jackson je održao 82 koncerta na 5 kontinenata, u 35 zemalja odnosno u 58 gradova pred ukupno više od 4, 5 milijuna ljudi.&lt;ref name = &quot;lewis 95-96&quot;&gt;Lewis, str. 95.–96.&lt;/ref&gt;

Tijekom turneje u Australiji, Jackson je oženio medicinsku sestru Deborah Jeanne Rowe s kojom je dobio sina, Michaela Josepha Jacksona Juniora (poznat kao Princ) i kći, Paris Michael Katherine Jackson.&lt;ref name = &quot;tara 580–581&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 597.&lt;/ref&gt; Par se prvi put sreo sredinom osamdesetih kada je Jacksonu dijagnoziran vitiligo. Debra je pomagala Jacksonu godinama u vezi bolesti i pružala mu emocionalnu podršku. Stvorili su jako prijateljstvo da bi se onda zaljubili jedno u drugo.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 570.&lt;/ref&gt; Prvobitno nisu planirali [[brak]] ali nakon saznanja Debrine trudnoće, Jacksonova majka je ustrajala na vjenčanju.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 586.&lt;/ref&gt; Par se razveo 1999. Debra je prepustila Jacksonu puno starateljstvo nad djecom i ostala je s njim u prijateljskim odnosima.&lt;ref name=&quot;tara 599-600&quot;/&gt;

1997., Jackson je izdao &quot;[[Blood on the Dance Floor: HIStory in the Mix]]&quot; koji je sadržavao remiksove hit singlova s &quot;HIStory&quot; i pet novih pjesama. Do 2007., album je prodan širom svijeta u 6 milijuna kopija i jedan je od najprodavanijih remiksanih albuma svih vremena. Bio je na prvom mjestu u UK kao i njegov naslovni singl.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Rojek |first=Chris |title=Cultural Studies |year=2007 |publisher=Polity |page=74 |isbn=0745636837}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;&gt;Taraborrelli, str. 610.–612.&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, album je zabilježio platinastu tiražu iako se našao tek na 24. mjestu.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Ultimate booklet 48–50&quot;/&gt;

Tijekom lipnja 1999. godine Jackson je bio uključen u niz humanitarnih akcija. Zajedno s Lucianom Pavarottijem sudjelovao je na koncertu u Modeni, Italija. Koncert je podržan od strane neprofitne organizacije Warchild s ciljem pomoći izbjeglicama s [[Kosovo|Kosova]] kao i djeci iz [[Gvatemala|Gvatemale]].&lt;ref name=&quot;Charity concert Italy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/news/articles/1426933/19990505/carey_mariah.jhtml |title=Ricky Martin, Mariah Carey, Michael Jackson, Others To Join Pavarotti For Benefit |publisher=VH1 |date=1999-05-05 |accessdate=2008-05-30 |archive-date=18. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018125558/http://www.vh1.com/news/articles/1426933/19990505/carey_mariah.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Kasnije istog mjeseca, Jackson je organizirao dva koncerta pod nazivom &quot;Michael Jackson &amp; Friends&quot;, od kojih se po jedan održao u Njemačkoj i Sjevernoj Koreji. Drugi izvođači koji su nastupali bili su: Slash, The Scorpions, Boyz II Men, Luther Vandross, Mariah Carey, A. R. Rahman, Prabhu Deva Sundaram, Shobana Chandrakumar, Andrea Bocelli i [[Luciano Pavarotti]]. Sav zarađen novac proslijeđen je &quot;Nelson Mandela Children's Fund&quot; i [[UNESCO]]-u.&lt;ref name=&quot;Jackson &amp; Friends&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vh1.com/news/articles/1429785/19990527/guns_n_roses.jhtml |title=Slash, Scorpions, Others Scheduled For &quot;Michael Jackson &amp; Friends&quot; |publisher=VH1 |date=1999-05-27 |accessdate=2008-05-30 |archive-date=21. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100221074225/http://www.vh1.com/news/articles/1429785/19990527/guns_n_roses.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Spor, ''Invincible'' i treće dijete (2000. − 2002.) === 
Godine 2000. Jackson je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda jer je donirao 39 humanitarnih akcija, više nego ijedan zabavljač ili ijedna osoba.&lt;ref&gt;Lewis, str. 8.-9.&lt;/ref&gt; Te godine, čekao je dozvole da ponovo izda svoje albume; ponovnim izdanjem starog materijala brže bi ispunio uvjete postavljenje od strane Sonyja kojim je obavezan u ugovoru (1991. kada je obnovio suradnju, pristao je na to da izda određen broj albuma koji je postavljen u ugovoru te izdavanjem albuma starog materijala brže bi ispunio ugovoreno). Međutim, dozvole nije dobio jer neke pojedinosti iz ugovora to nisu omogućivale. Jackson je zatim otvorio istragu misleći da je pravni zastupnik koji ga je predstavljao tijekom dogovaranja zastupao Sony stvarajući sukob interesa.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Jackson je također bio zabrinut zbog drugog sukoba interesa. Sony je godinama pritiskao Jacksona na prodaju svojeg dijela glazbenog kataloga koji je dijelio s njegovim.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Kada bi Jacksonova karijera ili financijska situacija bia pogoršana, morao bi prodati katalog. Ove je sukobe Jackson koristio kako bi, uvjetno rečeno, ranije izašao iz ugovora.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Prije izdanja predstojećeg albuma, Invincible, Jackson je izvijestio vodećeg čovjeka Sonyja Tommyja Mottolu da će napustiti njegovu kompaniju.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Nakon izdanja albuma, predviđeni su singlovi, video spotovi i promocije otkazane. Jackson je izjavio u srpnju 2002. da je Motola &quot;vrag&quot; i &quot;rasist&quot; koji ne podržava afroameričke izvođače nego ih samo rabi zbog svoje osobne koristi.&lt;ref name = &quot;tara 610–611&quot;/&gt; Optužio je Mottolu da je rekao za njegovog kolegu Irva Gottija da je &quot;''a fat black N-word''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jackson |first=Jermaine |subjectlink=Jermaine Jackson |interviewer=Connie Chung |title=Interview with Jermaine Jackson |date=2002-12-31 |program=''Connie Chung Tonight'' |url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0212/31/cct.00.html |accessdate=2008-07-02}}&lt;/ref&gt; Sony je osporavao sve Jacksonove tvrdnje navodeći da je on odbio održavanje turneje u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Burkeman, Oliver |title=Jacko gets tough: but is he a race crusader or just a falling star? |publisher=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/world/2002/jul/08/oliverburkeman |date=2002-07-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt;

Šest godina nakon svog posljednjeg studijskog albuma i nakon provođenja dosta vremena krajem devedesetih i početkom novog tisućljeća u javnosti, Jackson je izdao svoj deseti studijski album, „[[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]]“. Da bi promovirao album što bolje, organizirao je dva specijalna koncerta u Madison Square Gardenu povodom trideste obljetnice svoje solo karijere. Koncerti su održani u rujnu 2001. godine. Jackson se pojavio na pozornici zajedno s braćom prvi put od 1984. godine.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite web |author=Branigan, Tania |title=Jackson spends £20m to be Invincible |publisher=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2001/sep/08/taniabranigan |date=2001-09-08 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; 
Osim njih, nastupili su Mýa, [[Usher]], [[Whitney Houston]], 'N Sync, [[Slash]] i mnogi drugi.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt; Ubrzo poslije napada [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001. godine]], Jackson je pomogao organizaciju humanitarnog koncerta ''United We Stand: What More Can I Give'' (&quot;Ujedinjeni stojimo: Što još mogu dati&quot;) koji se održao u [[Washington, Okrug Columbia|Washingtonu]] 21. listopada iste godine. Kraj koncerta obilježili su mnogi izvođači predvođeni Jacksonom i pjesmom koju je napisao, &quot;What More Can I Give&quot;.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; &quot;Invincible&quot; je bio komercijalni uspjeh debitirajući na prvom mjestu u 13 zemalja. Prodan je u 10 milijuna kopija širom svijeta. Zabilježio je dvostruku platinastu tiražu u Americi.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;&gt;Taraborrelli, str. 614.-617.&lt;/ref&gt; Prodaje albuma bile si izrazito niže u odnosu na prodaje pjevačevih prethodnih izdanja kako zbog oslabljenje glazbene pop industrije i oskudne promidžbe, tako zbog spora sa Sonyjem i turneje koja nije održana.&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; S albuma su izdana tri singla: &quot;[[You Rock My World]]&quot;, &quot;[[Cry]]&quot; i &quot;[[Butterflies]]&quot; za koji nije snimljen video spot.

Jacksonovo treće dijete, Princ Michael Jackson II. (poznat kao Blanket), rođen je 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mirror.co.uk/topics/michael-jackson/ |title=Michael Jackson |publisher=Daily Mirror |accessdate=2009-05-29}}&lt;/ref&gt; Jackson nije otkrivao identitet djetetove majke ali je rekao da je dijete rođeno putem izvantjelesne oplodnje.&lt;ref name =&quot;tara 599-600&quot;&gt;Taraborrelli, str. 599.–600.&lt;/ref&gt; Iste godine u studenom, Jackson je pokazao obožavateljima dijete držeći ga na balkonu jedne hotelske sobe u [[Berlin]]u. S obzirom na to da je držao dijete jako nesigurno i to na četvrtom katu, mediji širom svijeta su ga nakon toga kritizirali. Kasnije se Jackson ispričao za incident nazivajući ga užasnom pogreškom.&lt;ref name=&quot;Balcony incident&quot;&gt;{{cite web |first=Jennifer |last=Vineyard |url=http://www.mtv.com/news/articles/1458799/20021120/jackson_michael.jhtml |title=Michael Jackson Calls Baby-Dangling Incident A 'Terrible Mistake' |publisher=MTV |date=2002-11-20 |accessdate=2009-03-03 |archive-date=20. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101120224336/http://www.mtv.com/news/articles/1458799/20021120/jackson_michael.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarac, suđenje i poslovni pothvati (2003. − 2007.) === 
Godine 2003. Sony je izdao kompilaciju Jacksonovih hitova na CD-u i DVD-u. U Sjedinjenim Državama, album je zauzimao 13. poziciju gdje je postigao platinastu tiražu. U Ujedinjenom Kraljevstvu dostignuta je prodaja od najmanje 1,2 milijuna kopija.&lt;ref name=&quot;RIAA certifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BPI&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/index.asp |title=BPI Searchable database - Gold and Platinum |publisher=British Phonographic Industry |accessdate=2009-01-25 |archive-date=24. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080424073628/http://www.bpi.co.uk/index.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Televizija Granada je snimila dokumentarac koji se zove ''Living with Michael Jackson'' (&quot;Život s Michaelom Jacksonom&quot;). Tu je pjevač snimljen dok se drži za ruke i priča o dijeljenju kreveta s mladim Gavinom Arvizom koji ga je kasnije tužio za seksualno maltretiranje.&lt;ref name = &quot;tara 640&quot;&gt;Taraborrelli, str.  640.&lt;/ref&gt; U istom dokumentarnom filmu, Jackson je prilikom snimanja trošio velike svote novca tako da bi nekad samo u jednoj ekskluzivnoj robnoj kući potrošio više milijuna američkih dolara. Kratko nakon što se počeo film prikazivati, Jackson je optužen za pedofiliju i davanje alkohola od strane spomenutog dječaka Gavina Arviza. U to vrijeme dječak je imao 14 godina.&lt;ref name = &quot;tara 640&quot;/&gt;

Jackson je porekao sve optužbe govoreći da ta spavanja nisu bila seksualne prirode. Njegova prijateljica Elizabeth Taylor ga je branila govoreći da je bila tu kada su njih dvojica: &quot;bili u krevetu i gledali televiziju&quot;. Tu nije bilo ništa nenormalno. Nije bilo dodira. Smijali smo se kao djeca i gledali smo dosta toga od Walta Disneyja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0605/30/lkl.01.html |title=Elizabeth Taylor defends Michael on Larry King Live |publisher=CNN |date=2006-05-30 |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme istrage, Jacksonov profil je bio istraživao liječnik Stan Katz. Bilo mu je potrebno nekoliko sati da to obavi i s tužiteljem. Njegov zaključak je bio da je Jackson postao regresivni desetogodišnjak i da se ipak ne podudara s osobinama pedofila.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 648.&lt;/ref&gt; Prije predstojećeg suđenja, Jackson je postao ovisan o [[morfin]]u i Demerolu, ponovno nakon gotovo jednog desetljeća. Suđenje je započeto dvije godine nakon podnešenih tužbi. Trajalo je pet meseci, do kraja svibnja 2005. godine. Za vrijeme suđenja, pjevač je bio pod jakim stresom i izgubio je veliki dio mase što je dodatno utjecalo na njegovu pojavu. U lipnju je Jackson oslobođenih svih optužbi.&lt;ref&gt;Taraborrelli, str. 661.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michael Jackson health concerns&quot;&gt;{{cite web |first=Matthew |last=Davis |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4612897.stm |title=Michael Jackson health concerns |publisher=BBC |date=2005-06-06 |accessdate=2008-04-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/jackson/story/0,15819,1505806,00.html |title=Michael Jackson jury reaches verdict |author=Associated Press |date=2005-06-13 |accessdate=2008-07-12}}&lt;/ref&gt;

Nakon suđenja, Jackson se preselio jedan otok u Perzijskom zaljevu u Bahreinu kao gost Šeika Abdullaha.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Habib |last=Toumi |url=http://archive.gulfnews.com/articles/06/01/23/10013403.html |title=Jackson settles down to his new life in the Persian Gulf |accessdate=2006-11-11 |work=Gulf News |date=2006-01-23 |archive-date=12. veljače 2006. |archive-url=https://archive.today/20060212102142/http://archive.gulfnews.com/articles/06/01/23/10013403.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Kasnije, Sony izdaje kompilaciju video singlova „Visionary: The Video Singles“ na europskom tržištu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mjvisionary.com/mjvisionary.html |title=M J Visionary |publisher=Sony BMG |accessdate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080408061311/http://www.mjvisionary.com/mjvisionary.html |archivedate=8. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; U SAD- u je taj set izdan 14. studenoga 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sonymusicstore.com/store/catalog/MerchandiseDetails.jsp?selectionId=700406&amp;sms=extsite-sony.com |title=Michael Jackson Visionary ...The Video Singles |publisher=Sony BMG |accessdate=2006-11-14 |archiveurl=https://archive.today/20071024141456/http://www.sonymusicstore.com/store/c/Michael-Jackson/LT_talent=5542/VisionaryThe-Video-Singles/CD-DVD-DualDisc/LT_sku=113701/ |archivedate=24. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Tijekom 2006. Jackson je imao česte financijske probleme, pogotovo nakon gubitka vlasništva nad Neverlandom.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Melissa |last=McNamara |url=http://www.showbuzz.cbsnews.com/stories/2006/03/17/people/main1414450.shtml |title=Jackson Closes Neverland House |publisher=CBS |date=2006-03-17 |accessdate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502055802/http://www.cbsnews.com/stories/2006/03/17/entertainment/main1414450.shtml |archivedate=2. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Da bi ih se riješio, polovicu svog dijela kataloga prodao je Sonyju. Nakon tog poslovnog pothvata, njemu je ostalo 25% kataloga, a Sonyju 75%.&lt;ref name=&quot;sonydeal&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4909412.stm |title=Jackson strikes deal over loans |publisher=BBC |date=2006-04-14 |accessdate=2006-11-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dan |last=Ackman |url=http://www.forbes.com/2005/06/14/jackson-celebrity-trial-cx_da_0614topnews.html |title=Really Odd Facts About Michael Jackson |publisher=Forbes |date=2005-05-14 |accessdate=2008-08-20}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih snimljenih javnih Jacksonovih pojavljivanja od suđenja bio je u studenom 2006. kada je posjetio London da bi se susreo s predstavnicima Guinnessovih rekorda. Oni su mu uručili priznanja za osam rekorda među kojim za &quot;Prvog zabavljača koji je zaradio više 100 milijuna dolara za godinu dana&quot; i za &quot;Najuspješnijeg zabavljača svih vremena&quot;.&lt;ref name=&quot;World Records&quot;/&gt; Jackson je isto tako nagrađen &quot;Dijamantskom nagradom&quot; 15. studenog 2006. za prodaju više od 100 milijuna albuma na dodjeli Svjetskih glazbenih nagrada.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt; Odmah nakon smrti Jamesa Browna vratio se u Ameriku da bi mu zajedno s 8 000 tisuća ljudi odao posljednju počast na pogrebu 30. prosinca 2006.&lt;ref name=&quot;jb&quot;&gt;{{cite web |first=Shaheem |last=Reid |url=http://www.mtv.com/news/articles/1549061/20061230/brown_james.jhtml |title=James Brown Saluted By Michael Jackson at Public Funeral Service |publisher=MTV |date=2006-12-30 |accessdate=2006-12-31 |archive-date=24. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120124213057/http://www.mtv.com/news/articles/1549061/jackson-speaks-at-james-brown-funeral.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Krajem 2006. godine Jackson se složio da podijeli starateljstvo nad svoje prvo dvoje djece s bivšom suprugom Debbie Rowe.&lt;ref name=&quot;Jackson settles with Ex wife&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/5394792.stm |title=Jackson child custody battle ends |publisher=BBC |date=2006-09-30 |accessdate=2008-04-16}}&lt;/ref&gt; Godine 2007. sa Sonyjem je kupio katalog &quot;Famous Music LLC&quot;. Ovo poslovanje mu je donijelo prava nad pjesmama Eminema, Shakire, Becka i drugih.&lt;ref name=&quot;2007 music deal&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/05/31/the-police-plan-mtv-unplugged-performance-michael-jackson-buys-rights-to-eminem-tunes-and-more/ |title=Michael Jackson buys rights to Eminem tunes and more |publisher=Rolling Stone |date=2007-05-31 |accessdate=2008-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227062128/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/05/31/the-police-plan-mtv-unplugged-performance-michael-jackson-buys-rights-to-eminem-tunes-and-more/ |archivedate=27. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== ''Thriller 25'', planirani povratak na scenu i smrt (2008. − 2009.) === 
Da bi proslavio 25 godina od izdanja albuma &quot;[[Thriller (album)|Thriller]]&quot;, Jackson je objavio &quot;[[Thriller 25]]&quot;, posebno izdanje najprodavanijeg albuma svih vremena koja se sastoji od svih pjesama s prvobitnog albuma, remiksa, nove pjesme &quot;For All Time&quot; i DVD- a. S reizdanja su izdana dva singla kako bi se modernizirao uspjeh: &quot;The Girl Is Mine 2008&quot; i &quot;Wanna Be Startin‘ Somethin‘ 2008&quot;. &quot;Thriller 25&quot; bio je komercijalan uspjeh nalazeći se pri tome na prvom mjestu u osam europskih zemalja. Dosegao je broj dva u SAD-u, broj tri u UK i top 10 u više od 30 nacionalnih glazbenih ljestvica.&lt;ref name=&quot;National certifications for Thriller 25&quot;&gt;{{cite web |url=http://zm.nu/detalle.php?base=zmnews&amp;lay=cgi&amp;form=detalle&amp;tok4=notici&amp;tok5=Noticias&amp;id=17840 |title=Zona Musical |publisher=zm.nu |accessdate=2008-04-05 |language=Spanish |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080329232427/http://zm.nu/detalle.php?base=zmnews&amp;lay=cgi&amp;form=detalle&amp;tok4=notici&amp;tok5=Noticias&amp;id=17840 |archivedate=29. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 chart positions at digitalproducer&quot;&gt;{{cite web |url=http://digitalproducer.digitalmedianet.com/articles/viewarticle.jsp?id=312105&amp;afterinter=true |title=Thriller the best selling album of all time |publisher=digitalproducer |date=2008-02-20 |accessdate=2008-04-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304122823/http://www.digitalproducer.com/articles/viewarticle.jsp?id=312105&amp;afterinter=true |archivedate=4. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thriller 25 chart positions&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&amp;titel=Thriller+25&amp;cat=a |title=Michael Jackson Thriller 25 |publisher=ultratop.be |accessdate=2008-04-06}}&lt;/ref&gt;

Nije odgovarao za ulazak na ljestvicu ''[[Billboard 200]]'' najboljih albuma, ali se našao na vrhu popisa pop kataloga gdje je ostao 11 uzastopnih tjedana.&lt;ref name=&quot;Thriller 25 US sales&quot;&gt;{{cite web |first=Paul |last=Grein |url=http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/7658/week-ending-may-18-2008-diva-smackdown-ends-with-ingenues-on-rise |title=Diva Smackdown |publisher=Yahoo! |date=2008-05-18 |accessdate=2008-05-22 |archive-date=19. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519145210/http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/7658/week-ending-may-18-2008-diva-smackdown-ends-with-ingenues-on-rise |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Billboardbiz&quot;&gt;{{cite news |first=Keith |last=Caulfield |title=Big Grammy Gains For Many; King of Pop Returns |url=http://billboard.biz/bbbiz/content_display/charts/chart_alert/e3id5388aa9b5187ee7e0bde5d5e991eb4b |publisher=Billboard |date=2008-02-20 |accessdate=2008-02-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;US 688,000 and 11th week atop pop catalog chart&quot;/&gt; Za 12 tjedana, „Thriller 25“ prodan je u više od tri milijuna kopija.&lt;ref name=&quot;Worldwide shipments of T25&quot;&gt;{{cite web |first=Roger |last=Friedman |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,356282,00.html#3 |title=Jacko: Neverland East in Upstate New York |publisher=Fox News Channel |date=2008-05-16 |accessdate=2008-05-22}}&lt;/ref&gt; Do studenog 2008. godine u Americi je prodan u oko 688 tisuća kopija što je bilo dovoljno da postane najprodavaniji pop katalog album 2008.&lt;ref name =&quot;US 688,000 and 11th week atop pop catalog chart&quot;&gt;{{cite web |first=Ray |last=Waddell |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003888626 |title=Michael Jackson Eyeing London Run? |publisher=Billboard |date=2008-11-07 |accessdate=2008-11-08}}&lt;/ref&gt; 
Povodom 50. Jacksonovog rođendana, Sony je izdao kompilacijski album, &quot;[[King of Pop]]&quot;. Album je objavljen u određenim zemljama gdje su obožavatelji sami glasujući odlučivali koje će se pjesme naći na njihovoj nacionalnoj inačici.&lt;ref name=&quot;KOP announced&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sonybmg.com.au/news/details.do;.tomcat2?newsId=20030829005656 |title=Choose The Tracks On Michael Jackson's 50th Birthday Album! |publisher=Sony BMG |date=2008-06-20 |accessdate=2008-06-20 |archive-date=30. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630012839/http://www.sonybmg.com.au/news/details.do;.tomcat2?newsId=20030829005656 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Song pool&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mj50.com.au/ |title=MJ50 - Michael Jackson |publisher=mj50.com |accessdate=2008-06-20 |archive-date=7. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110507082010/http://www.mj50.com.au/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako nije objavljen u SAD- u, &quot;King of Pop&quot; se našao među 10 najboljih u većini zemalja u kojim je izdan.&lt;ref name=&quot;acharts KoP&quot;&gt;{{cite web |url=http://acharts.us/album/37399 |title=Michael Jackson - King of Pop |publisher=acharts.us |accessdate=2008-09-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;KOP chart positions at ultratop&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/search.asp?search=king+of+pop&amp;cat=a |title=King of Pop |publisher=www.ultratop.be |accessdate=2008-09-05}}&lt;/ref&gt;

Od 13. srpnja 2009. do 6. travnja 2010. Jackson je planirao održati 50 rasprodanih koncerata u londonskoj O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; areni na kojima je trebalo biti ukupno više od milijun ljudi. Prema informacijama s pjevačevih internetskih stranica, prodaje karata bile su srušile nekoliko rekorda. Za vrijeme konferencije za novinstvo, Jackson je najavio moguće umirovljenje.&lt;ref name=&quot;Rolling Stone 50 dates, 1 million tickets&quot;&gt;{{cite web |first=Daniel |last=Kreps |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/03/12/michael-jacksons-this-is-it-tour-balloons-to-50-show-run-stretching-into-2010/ |title=Michael Jackson’s &quot;This Is It!&quot; Tour Balloons to 50-Show Run Stretching Into 2010 |publisher=Rolling Stone |date=2009-03-12 |accessdate=2009-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090920000703/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/03/12/michael-jacksons-this-is-it-tour-balloons-to-50-show-run-stretching-into-2010/ |archivedate=20. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Patrick |last=Foster |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article5854735.ece |title=Michael Jackson grand finale curtain-raiser |publisher=The Times |date=2009-03-06 |accessdate=2009-03-24 |archive-date=11. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110811020431/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article5854735.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana 25. lipnja 2009., Jackson je prebačen u bolnicu nakon što je prestao disati. Umro je istog dana od zatajenja srca, prema prvim izjavama za javnost.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Daniel |last=Kreps |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/06/25/michael-jackson-reportedly-hospitalized-after-suffering-cardiac-arrest/ |title=Michael Jackson Reportedly Hospitalized After Cardiac Arrest |publisher=Rolling Stone |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090627100055/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/06/25/michael-jackson-reportedly-hospitalized-after-suffering-cardiac-arrest/ |archivedate=27. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Američki mediji objavili su snimku telefonskog poziva upućenog Hitnoj službi 911 iz Jacksonova doma. Čovjek koji je nazvao 911 prijavio je da je pjevač u nesvijesti te da ne diše. Na snimci je rečeno: &quot;''Trebam hitnu pomoć, što je prije moguće''&quot;.

== Smrt i komemoracija ==
Dana [[25. lipnja]] [[2009.]] Jackson se srušio u svom domu, iznajmljenoj kući u [[Los Angeles]]u.
Pokušaji oživljavanja njegovog osobnog liječnika bili su neuspješni,&lt;ref name=&quot;Times6580897&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6580897.ece |title=Fans mourn artist for whom it didn’t matter if you were black or white |first=Michael |last=Harvey |publisher=The Times |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-26 |archive-date=31. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531165925/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6580897.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a hitna pomoć zaprimila je poziv u 12:22 po mjesnom vremenu i za 3 minute stigla do Jacksonove kuće,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8121884.stm |title=Los Angeles Fire Department recording of the emergency phone call made from Michael Jackson's home |publisher=BBC |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-27}}&lt;/ref&gt; navodno nije disao i započeta je [[kardiopulmonalna reanimacija]].&lt;ref name=&quot;MSNBC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/31552029?gt1=43001 |title=Singer Michael Jackson dead at 50-Legendary pop star had been preparing for London comeback tour |publisher=MSNBC |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6575ggMzG?url=http://today.msnbc.msn.com/id/31552029 |archivedate=31. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Na putu do losangeleske bolnice (Ronald Reagan UCLA Medical Center) pokušali su ga reanimirati, ali je u bolnicu dovezen u komi. Napori za oživljavanje nastavili su se do 1:13 (20:13 UTC). Proglašen je mrtvim u 2:26 po mjesnom vremenu (21:26 [[UTC]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5643916/Michael-Jackson-King-of-Pop-dies-of-cardiac-arrest-in-Los-Angeles.html |title=Michael Jackson, King of Pop, dies of cardiac arrest in Los Angeles |publisher=Telegraph.co.uk |first=Matthew |last=Moore |date=2009-06-26 |accessdate=2009-06-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;reuters&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/entertainmentNews/idUSTRE55O6AK20090626 |title=King of Pop Michael Jackson is dead: official |first=Bob |last=Tourtellotte |publisher=Reuters |date=2009-06-25 |accessdate=2009-06-25}}&lt;/ref&gt;

Dvosatna komemoracija održala se 7. srpnja 2009. u [[Staples Center]]u u Los Angelesu. Nekoliko sati ranije obitelj se oprostila od Jacksona na [[Groblje|groblju]] Forest Lawn Memorial Park na holywoodskim brežuljcima.
Jacksonov pozlaćeni lijes vrijedan 25.000 dolara prevezen je automobilom do Staples Centra gdje je uz pjevanje [[gospel]] zbora &quot;Soon and Very Soon&quot; bio dovezen između pozornice i obitelji u prvom redu i mnogobrojnih obožavatelja.
Komemoracija koju je režirao Kenny Ortega, dugogodišnji Jacksonov suradnik, prenosila se uživo u cijelom svijetu i gledalo ju je više od milijardu gledatelja.&lt;ref name = &quot;bucci&quot;&gt;Bucci, Paul and Wood, Graeme.[http://www.vancouversun.com/Entertainment/Michael+Jackson+billion+people+estimated+watching+gold+plated+casket+memorial+service/1767503/story.html Michael Jackson RIP: One billion people estimated watching for gold-plated casket at memorial service] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110307033117/http://www.vancouversun.com/Entertainment/Michael+Jackson+billion+people+estimated+watching+gold+plated+casket+memorial+service/1767503/story.html |date=7. ožujka 2011. }}. ''The Vancouver Sun'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Glazbenici [[Stevie Wonder]], [[Lionel Richie]], [[Mariah Carey]], [[Jennifer Hudson]], [[Usher]], [[Jermaine Jackson]], i [[Shaheen Jafargholi]] pjevali su Jacksonove pjesme, brat Jermaine otpjevao je pjesmu [[Charlie Chaplin|Charlieja Chaplina]] &quot;Smile&quot;. Na pozornici su se izmjenjevali vlasnik diskografske kuće Motown [[Berry Gordy]], glazbenik [[Smokey Robinson]], glumica i pjevačica [[Queen Latifah]] pročitala je &quot;We had him&quot;, pjesmu Maye Angelou.&lt;ref&gt;Allen, Nick.[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5771156/Michael-Jackson-memorial-service-the-biggest-celebrity-send-off-of-all-time.htmlMichael Jackson memorial service: the biggest celebrity send-off of all time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230901054605/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5771156/Michael-Jackson-memorial-service-the-biggest-celebrity-send-off-of-all-time.htmlMichael |date=1. rujna 2023. }}, ''The Daily Telegraph'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Košarkaška zvijezda [[Kobe Bryant]] govorio je o Jacksonovom humanitarom radu, a [[Magic Johnson]] prisjetio se svojih uspomena vezanih uz Jacksona (pojavio se u spotu pjesme &quot;Remember the Time&quot;). Publici su se obratila djeca [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga]], Martin Luther King III i Bernice King, predstavnica Kluba crnačkih zastupnika u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]] Sheila Jackson-Lee.

Pastor Al Sharpton, odao je priznanje Jacksonu za rušenje rasnih barijera popraćen ovacijama kada se obratio Jacksonovoj djeci riječima: &quot;''There wasn't nothing strange about your daddy. It was strange what your daddy had to deal with.''&quot;&lt;ref&gt;[http://www2.macleans.ca/2009/07/07/there-was-nothing-strange-about-your-daddy/ Video of Sharpton's eulogy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130211630/http://www2.macleans.ca/2009/07/07/there-was-nothing-strange-about-your-daddy/ |date=30. studenoga 2009. }}, Macleans, 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Pri kraju ceremonije obitelj se okupila na pozornici, Jacksonova djeca, sestre, braća Randy, Tito, Marlon, Jackie i Jermaine na rukama su nosili bijelu rukavicu koja je jedno vrijeme bila Jacksonov zaštitni znak.
Posljednja se publici obratila Jacksonova jedanaestogodišnja kći Paris Katherine, koja je kroz suze rekla: &quot;''Ever since I was born, Daddy has been the best father you could ever imagine ... I just wanted to say I love him so much''&quot; (&quot;Otkako sam se rodila, tata je bio najbolji otac kojeg sam mogla zamisliti... Želim reći samo toliko ga volim&quot;).&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/news/blog/2009/jul/07/michaeljackson Liveblogging Michael Jackson's funeral and memorial service], ''The Guardian'', 7. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

=== Pogreb ===
Jacksonova obitelj planirala je Michaelov pogreb za njegov 51. rođendan, 29. kolovoza, ali je odgođen za pet dana bez obrazloženja. Posmrtni ostaci kralja popa bit će položeni na posljednje počivalište [[3. rujna]], rekao je glasnogovornik obitelji Jackson, Ken Sunshine.

Jackson je pokopan u krugu obitelji i prijatelja u Velikom mauzoleju na groblju Forest Lawn Memorial Park, [[Glendale]] ([[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]]). Veliki mauzolej obogaćen je [[vitraj]]ima s replikama [[Leonardo da Vinci|da Vincijeve]] [[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednje večere]] i [[Michelangelo]]vih kipova.&lt;ref&gt;http://www.myfoxatlanta.com/dpp/entertainment/celebrity_news/dpg_michael_jackson_burial_lwf_082109_3089429&lt;/ref&gt;

== Utjecaj == 
[[Datoteka:MJ Star.jpg|mini|190px|Jacksonova zvijezda na Hollywoodskom ''Walk of Fame'' („Šetalištu slavnih“), postavljena 1984. godine.]]

Jackson ima značajan utjecaj na glazbu i kulturu širom svijeta. Srušio je rasne barijere, transformirao video spotove i otvorio put modernoj pop glazbi u njegovoj zemlji. Jacksonov rad, svojstven glazbeni zvuk i vokalni stil je utjecao na mnoge hip hop, pop i ritam i blues izvođače kao što su: Mariah Carey&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5940053/35_michael_jackson |title=Michael Jackson |accessdate=2007-03-06 |publisher=Rollingstone.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070318040621/http://www.rollingstone.com/news/story/5940053/35_michael_jackson |archivedate=18. ožujka 2007.}}&lt;/ref&gt; Usher,&lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{cite web |first=Rosemary |last=Jean-Louis |url=http://www.cnn.com/2004/SHOWBIZ/Music/11/01/usher/ |title=Usher, Usher, Usher: The new 'King of Pop'? |publisher=CNN |date=2004-11-01 |accessdate=2007-03-06}}&lt;/ref&gt; Britney Spears,&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;/&gt; Justin Timberlake&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Beyonce&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; R.Kelly&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Lady Gaga&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Jennifer Lopez&lt;ref name = &quot;tara 614–617&quot;/&gt; Christina Aguilera&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 24&quot;&gt;George, str. 24.&lt;/ref&gt; Tijekom velikog dijela svoje karijere, utjecao je na mlade generacije svojim glazbenim i humanitarnim radom.&lt;ref name=&quot;ADL&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.adl.org/PresRele/ASUS_12/2471_12.asp |title=ADL happy with Michael Jackson decision |publisher=Anti-Defamation League |date=1995-06-22 |accessdate=2008-07-01 |archive-date=1. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121001053852/http://www.adl.org/PresRele/ASUS_12/2471_12.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U svojoj karijeri primio je veliki broj nagrada i priznanja: Svjetsku glazbenu nagradu za „Najprodavanijeg muškog pop izvođača milenija“, Američku glazbenu nagradu za „Izvođača stoljeća“, Bambi nagradu za „Pop izvođača milenija“.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;&gt;George, str. 50.–53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hellomagazine.com/celebrities/2002/11/22/michaeljackson/ |title=Michael Jackson and Halle Berry Pick Up Bambi Awards in Berlin |work=Hello! |date=2002-11-22 |accessdate=2008-07-23}}&lt;/ref&gt; Dva je puta uvršten u „Rock and Roll Hall of Fame “, jednom kao član Jacksona 5 godine 1997. i kao solo izvođač 2001. godine. Jackson je uvršten i u „Kući slavnih tekstopisaca“ (Songwriters Hall of Fame) 2002. godine.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 50-53&quot;/&gt; Godine 1984. dobio je svoje mjesto na Hollywoodskom &quot;Šetalištu slavnih&quot;. Vlasnik je nekoliko Guinnessovih rekorda, 13 Grammy nagrada, 13 broj jedan singlova - više nego ijedan muški izvođač- i 750 milijuna prodanih albuma koji ga čine najprodavanijim muškim izvođačem na svijetu.&lt;ref name = &quot;MJ Grammy's&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;World Records&quot;&gt;{{cite web |url=http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |title=Jackson receives his World Records |publisher=Yahoo! |date=2006-11-14 |accessdate=2006-11-16 |archive-date=27. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110527045635/http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ |title=The return of the King of Pop |publisher=MSNBC |date=2006-11-02 |accessdate=2008-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090903122740/http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ |archivedate=3. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/most-no1s-overall.shtml |title=Most No. 1s By Artist (All-Time) |publisher=Billboard |accessdate=2008-09-08 |archiveurl=https://archive.today/20120526203934/http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/most-no1s-overall.shtml |archivedate=26. svibnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml |title=Pop Icon Looks Back At A &quot;Thriller&quot; Of A Career In New Interview |publisher=CBS |date=2007-11-06 |accessdate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131021202319/http://www.cbsnews.com/stories/2007/11/06/entertainment/main3461884.shtml |archivedate=21. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Chris |last=Lee |url=http://www.latimes.com/entertainment/news/la-et-michael-jackson31-2009may31,0,1441957.story |title=To this financier, Michael Jackson is an undervalued asset |publisher=Los Angeles Times |date=2009-05-31 |accessdate=2009-05-31}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F079012-0026, Berlin, Michael Jackson-Konzert, Wartende.jpg|mini|Redovi pred koncert Michaela Jacksona u Berlinu u lipnju 1988.]] Sredinom osamdesetih, „Time“ je opisao Jacksona &quot;najvrelijim fenomenom od Elvisa Presleyja&quot;.&lt;ref name=&quot;TIME&quot;/&gt; 1990., &quot;Vanity Fair&quot; ga je nazvao &quot;najpopularnijim izvođačem u povijesti šou biznisa&quot;.&lt;ref name = &quot;Nelson George overview 43-44&quot;/&gt; Tom Utley (&quot;Daily Telegraph&quot;) izjavio je da je Jackson &quot;ekstremno bitna figura u povijesti popularne glazbe&quot; i &quot;genije&quot;.&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=/opinion/2003/02/08/do0801.xml&amp;sSheet=/opinion/2003/02/08/ixopinion.html |author=Utley, Tom |title=Of course Jackson's odd&amp;nbsp;— but his genius is what matters |publisher=The Daily Telegraph |date=2003-03-08 |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080601102016/http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=%2Fopinion%2F2003%2F02%2F08%2Fdo0801.xml&amp;sSheet=%2Fopinion%2F2003%2F02%2F08%2Fixopinion.html |archive-date=1. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Njegova ukupna zarada od albuma, video spotova, koncerata i drugog procjenjuje se na oko 500 milijuna dolara; neke analize nagađaju da su njegovi glazbeni katalozi možda vrijedni više od milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;usatoday finances&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,155356,00.html |title=Witness: Jacko Lived Way Above Means |publisher=Fox News Channel |date=2005-05-03 |accessdate=2007-05-30}}&lt;/ref&gt; Navođen kao jedan od najpoznatijih muškaraca na svijetu, Jacksonov iznimno poznat privatni život zajedno s njegovom uspješnom karijerom čini ga dijelom popularne kulture posljednja četiri desetljeća.&lt;ref name=&quot;KOP achievements&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBC Tom sneddon&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/4216779.stm |title=Tom Sneddon: Dogged prosecutor |publisher=BBC |date=2005-01-31 |accessdate=2008-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija == 
{{Glavni|Diskografija Michaela Jacksona|Singlovi Michaela Jacksona}}

* ''[[Got to Be There]]'' (1972.)
* ''[[Ben (album)|Ben]]'' (1972.)
* ''[[Music &amp; Me]]'' (1973.)
* ''[[Forever, Michael]]'' (1975.)
* ''[[Off the Wall]]'' (1979.)
* ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982.)
* ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987.)
* ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' (1991.)
* ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' (1995.)
* ''[[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]]'' (2001.)

== Rekordi ==
Michael Jackson drži cijeli niz rekorda glazbene industrije, između ostalih:&lt;ref&gt;[http://www.allmichaeljackson.com/therecords.html ''Michael Jackson Records Achieved''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090703164652/http://www.allmichaeljackson.com/therecords.html |date=3. srpnja 2009. }}. Na ''allmichaeljackson.com''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Guinness World Records (GWR): [http://community.guinnessworldrecords.com/_Michael-Jackson-dies-at-50/BLOG/407707/7691.html?widgetId=195583 ''Michael Jackson Dies At 50''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131321/http://community.guinnessworldrecords.com/_Michael-Jackson-dies-at-50/BLOG/407707/7691.html?widgetId=195583 |date=30. lipnja 2009. }} Članak od 26. lipnja 2009. s fotografijama Jacksona prilikom posjete poslovnici GWR-a u Londonu u listopadu 2006.&lt;/ref&gt;
* prema broju prodanih nosača zvuka unutar jedne godine &quot;najuspješniji umjetnik svih vremena&quot; (''Most successful entertainer of all time'', prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]), koji je 1989. samo prodajom nosača zvuka zaradio 125 milijuna američkih dolara,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351594/7691.html?enlarge=true |title=Fotografija certifikata Guinnessove knjige rekorda prilikom Jacksonovog posjeta londonskom sjedištu u listopadu 2006. |journal= |access-date=8. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630084918/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351594/7691.html?enlarge=true |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* najprodavaniji glazbeni album svijeta - &quot;Thriller&quot; iz 1982. s otprilike 109 milijuna prodanih primjeraka,&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5648176/Michael-Jacksons-best-selling-studio-albums.html Michael Jackson's best selling studio albums], [[The Daily Telegraph|Daily Telegraph Online]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;mjjgallery.free.fr: [http://mjjgallery.free.fr/london111406/guiness.jpg Certifikat Guinnessove knjige rekorda za najprodavaniji album, početak 2006. godine u Londonu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, povećani isječak slike [http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?enlarge=true Foto der Guinness World Records Ltd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131325/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?enlarge=true |date=30. lipnja 2009. }} (Certifikat desno ispod slike)&lt;/ref&gt;
* prvi umjetnik, koji je službeno prodao više od 100 milijuna glazbenih albuma izvan SAD-a,&lt;ref&gt;[http://i14.photobucket.com/albums/a320/e-motion2/BuzzJack/guiness2.jpg povećani isječak slike na photobucket.com certifikata] Guinnessove knjige rekorda: [http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?b=&amp;enlarge=true Jackson prilikom posjete poslovnici Guinness World Records u Londonu 2006. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630131002/http://community.guinnessworldrecords.com/_Tribute-to-Michael-Jackson/photo/4351584/7691.html?b=&amp;enlarge=true |date=30. lipnja 2009. }}&lt;/ref&gt;
* do sada najviše plaćeni ugovor za ploču, 890 milijuna američkih dolara od Sonyja, 1991.,
* muški solo izvođač s najviše broj jedan singlova na američkim glazbenim ljestvicama (14),
* najviše hit singlova na britanskim ljestvicama unutar jedne godine,
* glazbenik s najviše albuma koji su se na američkim glazbenim ljestvicama s ulaskom na glazbene ljestvice odmah popeli na sam vrh zauzevši prvo mjesto - Bad, Dangerous, HIStory i Invicible,
* prvi pjevač koji se na ljestvici američkih singlova popeo odmah na prvo mjesto (&quot;You Are Not Alone&quot;, 1995.),
* najuspješnija serija koncerata, u ljeto 1988. godine, njegovih sedam koncerata na Wembley stadionu u Londonu bili su rasprodani, s ukupno 504.000 posjetitelja tih sedam koncerata,
* umjetnik koji je osvojio najviše Grammyja prilikom jedne dodjele (ukupno 8, 1984.),
* najviše hitova s jednog albuma koji su osvojili prvo mjesto glazbenih ljestvica u SAD-u (Bad - pet singlova s tog albuma dosegla su vrh),
* najprodavaniji spot na svijetu, videokaseta &quot;Making Michael Jackson's Thriller&quot; iz 1983. godine,
* najviše plaćena poznata osoba za reklamni spot, [[Pepsi]] mu je platio 12 milijuna dolara za 4 reklamna spota,
* umjetnik s najskupljim spotovima: Scream (do danas), Black Or White, kao i You Rock My World; na svakoga od njih potrošeno je više milijuna dolara. Isto tako milijuni su potrošeni u produkciju spotova Remember The Time kao i In The Closet,
* u Guinessovoj knjizi rekorda Jackson je upisan kao &quot;najuspješniji zabavljač svih vremena,&quot;&lt;ref&gt;[http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=/14112006/344/jackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm ''Jackson receives his World Records''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110527045635/http://uk.news.launch.yahoo.com/dyna/article.html?a=%2F14112006%2F344%2Fjackson-receives-world-records.html&amp;e=l_news_dm |date=27. svibnja 2011. }}. Na ''Yahoo! Music News'', 14. studenog 2006.&lt;/ref&gt;
* s prodajom od jedanaest karata po sekundi, najbrže rasprodan niz koncerata: 750.000 ulaznica za 50 planiranih koncerata u Londonu od srpnja 2009. do ožujka 2010.,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.people.com/people/article/0,,20265752,00.html |title=www.people.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603063517/http://www.people.com/people/article/0,,20265752,00.html |archive-date=3. lipnja 2009. |access-date=8. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
* zajedno s obitelji drži rekord kao najuspješnija obitelj pop glazbe,
* 24 singla na njemačkim ljestvicama singlova s istovremeno 9 albuma na njemačkim ljestvicama albuma unutar jednoga tjedna.&lt;ref&gt;Die Zeit Online: [http://www.zeit.de/newsticker/2009/7/7/iptc-bdt-20090706-579-21731990xml Michael Jackson dominira ljestvicama (''Michael Jackson dominiert die Charts'')] od 7. srpnja 2009&lt;/ref&gt;

== Izvori i bilješke == 
{{izvori|30em}}

== Izvori == 
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# {{cite book |last=Campbell |first=Lisa |title=Michael Jackson: The King of Pop |publisher=Branden |year=1993 |isbn=082831957X}} 
# {{cite book |last=Campbell |first=Lisa |title=Michael Jackson: The King of Pop's Darkest Hour |publisher=Branden |year=1995 |isbn=0828320039}} 
# [[Nelson George|George, Nelson]] (2004). ''[[Michael Jackson: The Ultimate Collection]]'' knjižica. [[Sony]]. 
# {{cite book |last=Guinness World Records |title=Guinness World Records 2004 |year=2003 |publisher=Guinness |isbn=1892051206}} 
# {{cite book |last=Guinness World Records |title=Guinness World Records 2006 |year=2005 |publisher=Guinness |isbn=1-904994-02-4}} 
# {{cite book |last=Jackson |first=Michael |title=Moon Walk |year=1988 |publisher=Doubleday |isbn=0385247125}} 
# {{cite book |last=Lewis |first=Jel |title=Michael Jackson, the King of Pop: The Big Picture : the Music! the Man! the Legend! the Interviews! |year=2005 |publisher=Amber Books Publishing |isbn=0-974977-90-X}} 
# {{cite book |last=Taraborrelli |first=J. Randy |title=The Magic and the Madness |year=2004 |publisher=Headline |location=Tera Alta |isbn=0-330-42005-4}}
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice == 
{{commonscat|Michael Jackson}} 
* [http://www.michaeljackson.com/ Službene stranice] 
* [http://www.imdb.com/name/nm0001391/ IMDb profil] 
* [https://rockhall.com/inductees/michael-jackson/ Jacksonova stranica u Kući slavnih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160319192433/http://www.rockhall.com/inductees/michael-jackson/ |date=19. ožujka 2016. }}

{{Michael Jackson}}
{{Singlovi Michaela Jacksona}}

{{GLAVNIRASPORED:Jackson, Michael}}
[[Kategorija:Američki pop pjevači]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]
[[Kategorija:Michael Jackson| ]]
[[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]]</text>
      <sha1>bghexor0y34ni81pop8pdh6560czayu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rabac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79842</id>
    <revision>
      <id>7521073</id>
      <parentid>7414233</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12066" sha1="rrray359x3nkq9q4a89hfobj8uzsv2z" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Rabac
|vrsta            = naselje
|slika            = Panorama_Rapca9220673.JPG
|opis slike       = Rabac
|županija         = {{Z+X|ISŽ}}
|općina           = [[Labin]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 5,3
|visina           = 
|z. širina        = 45.078
|z. dužina        = 14.151
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 1257
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 52221 Rabac
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Rabac''' je naselje u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] ([[Istra|Istri]]).

==Zemljopisni položaj==
Rabac se nalazi na obali [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]], a udaljen je 3 km od naseljenog dijela [[Labin]]a kojemu administrativno pripada. Dodiruje se i s naseljima [[Gondolići]], [[Ripenda Kras]] i [[Ripenda Kosi]]. Glavnina objekata do prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]] sagrađena su oko rive i u udaljenom Gornjem Rapcu. U drugoj polovici 20. stoljeća stambeni dio Rapca širi se od rive sve do Gornjeg Rapca, a hoteli nastaju u Maslinici i Girandelli.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rabac - Istrapedia|url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/878/rabac|access-date=2022-09-05|website=www.istrapedia.hr}}&lt;/ref&gt; Do Rapca vodi županijska cesta koja prolazi kroz Labin, dok cesta lokalnog značaja spaja Rabac s Ripendom Kras (i Labinom).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zgotovljeni radovi na županijskoj cesti Labin-Rabac {{!}} LC Labin.com|url=https://www.labin.com/vijesti/zgotovljeni-radovi-na-zupanijskoj-cesti-labinrabac-14059|access-date=2022-09-05|website=www.labin.com}}&lt;/ref&gt; Vatrogasni put pogodan za pješačenje spaja Rabac s Ripendom Kosi, odakle pucaju [[panorama|panoramski]] vidici na Kvarnerski zaljev, obližnje otoke, [[Rijeka|Rijeku]], [[Učka|Učku]] i drugo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ISTRA TRAILS - službena stranica {{!}} Popis staza {{!}} Staze|url=http://www.istria-trails.com/hr/staze/trail-staze/159-ch-0?&amp;l_over=1|access-date=2022-09-05|website=www.istria-trails.com|language=hr|archive-date=20. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210320043317/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.11.1/jquery.min.js|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najbliža zračna luka je u [[Zračna luka Pula|Puli]], a udaljena je 40 km. Najbliža željeznička pruga je [[Istarske pruge|Lupoglav-Pazin-Pula]]. Morskim putem od Rapca se svakodnevno odvijaju jednodnevni izleti do [[Cres|otoka Cresa]], a lako su dostupna i većina mjesta na istočnoj obali [[Istra|Istre]]. Postoji poučna staza između Labina i Rapca, kuda prolaze turističke staze 423 i 424.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sentonina staza: Labin - Rabac|url=https://rabac-labin.com/hr/165-sentonina-staza-labin-rabac|access-date=2022-09-05|website=rabac-labin.com|archive-date=5. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220905135544/https://rabac-labin.com/hr/165-sentonina-staza-labin-rabac|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Rabac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=126 |p1890=195 |p1900=275 |p1910=345 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=346 |p1953=290 |p1961=478 |p1971=737 |p1981=1046 |p1991=1373 |p2001=1472 |p2011=1393 |p2021=1257 |napomena=U 1857., 1869. i od 1900. do 1971. iskazano pod imenom Rabac Luka, a u 1890. pod imenom Rabačka Luka. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Ripenda Verbanci,  kao i dio podataka u 1880. U 1981. povećano pripajanjem naselja Gornji Rabac. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1890. do 1910. i od 1948. do 1971. kad je iskazivano kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

==Povijest==
U rabačkom podmorju pronađeni su [[Rimsko Carstvo|rimski]] arheološki nalazi što upućuje na dugo razdoblje korištenja zaljeva. Rabac je sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bilo malo ribarsko selo sa svega nekoliko kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoresknoga kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Među prvim rabačkim turistima je bio i engleski putopisac i književnik [[Richard Francis Burton]], koji u Rapcu boravi davne [[1876.]] godine. Ubrzo Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz [[Češka (povijesna pokrajina)|Češke]]. Po toj se obitelji danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskoga rata]]. U tom dijelu Rapca sagrađeno je 14 teniskih terena. Prvi rabački hotel 'Quarnero' otvoren je [[11. lipnja]] [[1889.]] godine. Rabac je [[1907.]] godine ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi. Rapčani su bili i odlični ribari te dobri pomorci i vlasnici nekoliko jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi. Prvi veći hotel podignut je tek za vrijeme uprave Italije, kada Rabac u svom središtu [[1925.]] godine dobiva hotel 'Trieste' - današnje 'Primorje'. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama. Desetak godina kasnije radi se i hotel 'Dopolavoro', u kojem je danas restoran 'Jadran'.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Turistička zajednica|url=http://www.labin.hr/turisticka-zajednica_1|access-date=2022-09-05|website=www.labin.hr}}&lt;/ref&gt;

[[Hrvatski turizam|Turizam]] se u Istri, pa tako i u Rapcu, počinje brže razvijati tek početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, kada to malo mjesto zbog svojih prirodnih ljepota dobiva laskavi naziv 'Biser Kvarnera'. Zatim su u kratko vrijeme podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, autokamp te većina obiteljskih kuća. U jednom danu Rabac je usred ljeta ugošćavao najviše do 11 tisuća turista, mahom stranaca. U najboljim [[turizam|turističkim]] sezonama, Rabac bilježi preko milijun turističkih noćenja.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Turistička ponuda grada Labina|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:171212|publisher=University of Pula. Department of Interdisciplinary, Italian and Cultural Studies|date=2019-09-12|accessdate=2022-09-05|language=hr|first=Tea|last=Cukarić}}&lt;/ref&gt; Središnji dio naselja je riva, u čijoj neposrednoj blizini su i ambulanta, ljekarna, poštanski ured i trgovina, kao i nekoliko restorana. U mjestu postoje i osnovna škola (od 1. do 4. razreda),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=NOĆ KNJIGE :: Područna škola Rabac OŠ Matije Vlačića|url=https://nocknjige.hr/sudionik.php?sudionik_id=9193033|access-date=2022-09-05|website=nocknjige.hr}}&lt;/ref&gt; vrtić,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Objekti i odgojne skupine {{!}} DV Labin|url=https://dvlabin.hr/o-vrticu/objekti-odgojne-skupine/|access-date=2022-09-05|language=en-US}}&lt;/ref&gt; te [[vatrogasci|dobrovoljno vatrogasno društvo]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dobrovoljna vatrogasna društva – JVP LABIN|url=https://jvp-labin.hr/dobrovoljna-vatrogasna-drustva/|access-date=2022-09-05|language=hr}}&lt;/ref&gt;

==Znamenitosti==
Iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] potječe crkvica Sv.Andrije, podignuta na samoj obali (rt Sv. Andrije). Obnovljena je [[1984.]] godine. Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s ravnim začeljem. Ulazna vrata na glavnom pročelju zaključena su šiljatim lukom, dok se na južnom zidu nalaze još jedna zazidana vrata s polukružnim lukom. Uglovi su ojačani masivnijim kamenovima, od kojih se na jednom iščitava klesarski znak AR, te na kamenu iznad njega grb s križem. Kapela ima ravni ožbukani strop. Dva antička kamena fragmenta s natpisom uzidana su u sjeverni i pročelni zid.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zaštićena kulturna baština - Labin|url=http://www.labin.hr/Files/201606/Za%C5%A1ti%C4%87ena%20kulturna%20ba%C5%A1tina.pdf|url-status=live|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Na području između Rapca i Labina (do kuda se može doći jednim ogrankom pješačke staze) nalaze se ostaci romaničke crkve Sv.Hadrijana iz [[12. stoljeće|12.]] ili [[13. stoljeće|13.]] stoljeća. 
Nedaleko crkve Sv.Andrije nalaze se i tri umjetničke intervencije. Radi se o brončanoj skulpturi &quot;Kupačica&quot; akademskog kipara Mate Čvrljka (1964.) uz samu šetnicu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LABINSKI SPOMENICI: Kupacica|url=http://www.labin.hr/labinski-spomenici-kupacica|access-date=2022-09-05|website=www.labin.hr|archive-date=20. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210320043720/https://use.fontawesome.com/releases/v5.0.10/css/all.css|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Perle&quot; [[Vasko Lipovac|Vaska Lipovca]] na stijeni uz more (1996.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LABINSKI SPOMENICI: Perle|url=http://www.labin.hr/labinski-spomenici-perle|access-date=2022-09-05|website=www.labin.hr|archive-date=20. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210320043720/https://maxcdn.bootstrapcdn.com/font-awesome/4.4.0/css/font-awesome.min.css|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te još jedna skulptura Mate Čvrljka &quot;Odmaranje&quot;, koja je do 2021. bila postavljena u ambijentu hotela &quot;Marina&quot; (1985.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LABINSKI SPOMENICI: Odmaranje|url=http://www.labin.hr/labinski-spomenici-odmaranje|access-date=2022-09-05|website=www.labin.hr|archive-date=20. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210320043719/http://www.labin.hr/labinski-spomenici-odmaranje|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a potom je premještena na područje Girandelle.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Skulptura ''Odmor'' Mate Čvrljka na novoj lokaciji |url=http://radiolabin.hr/news_details.php?id=21041 |access-date=2021-08-01 |website=radio labin |language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;
Na drugoj strani zaljeva nalazi se &quot;teleferika&quot;, odnosno betonski ostaci nekadašnje luke za pretovar boksita koji se vadio u okolici. Od tog mjesta do naselja [[Cere (Sveta Nedelja)|Cere]] vodila je desetak kilometara duga žičara pomoću koje je boksit dopreman u Rabac. Žičara se tu nalazila od [[1925.]] godine, pa do poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Milevoj|first=Marijan|date=16. ožujka 2012.|title=Labinska Republika: TELEFERIKA RABAC-CERE|url=https://labinska-republika.blogspot.com/2012/03/teleferika-rabac-cere.html|url-status=live|access-date=2022-09-05|website=Labinska Republika}}&lt;/ref&gt;

== Šport ==
* [[NK Rabac]] - [[nogomet]]ni klub
* JK Kvarner - [[jedrenje|jedriličarski]] klub
* TK Rabac - [[tenis]]ki klub

* Održavaju se dvije značajne jedriličarske regate: ''Rabačka regata'' od 1973. godine te ''Labinska republika'' od 2006. godine koja se do 2009. godine održavala pod nazivom ''Rabačka regata krstaša''.&lt;ref&gt;[http://www.jkkvarner.hr/regata-labinska-republika-o-regati 14. Regata Labinska Republika krstaš, Open &amp; Seascape 18, 18.5.2019., Rabac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190219015941/http://www.jkkvarner.hr/regata-labinska-republika-o-regati |date=19. veljače 2019. }}, jkkvarner.hr&lt;/ref&gt; Na utrci ''Valamar Trail'' koja se održava od 2014. godine održano je 2017. godine prvo državno prvenstvo Republike Hrvatske u trailu.&lt;ref&gt;[https://www.trcanje.hr/valamar-trail-prvo-nacionalno-prvenstvo-u-trail-trcanju/10803/ Valamar trail - prvo nacionalno prvenstvo u trail trčanju], trcanje.hr, 29. rujna 2017.&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
* [[Franka Batelić]], pjevačica
* [[Alen Floričić]], umjetnik na području video umjetnosti i slikarstva

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Rabac2.jpg|Plaža u Rapcu
Datoteka:RabacIstra.jpg|Rabac
Datoteka:GradRabac.jpg|Rabac
Datoteka:Rabac4.jpg|Rabac
Datoteka:View of Rabac, Croatia.jpg|Stambeno naselje Rapca
Datoteka:Edu-trail Labin-Rabac, Saint Hadrian Church 01.jpg|Sveti Hadrian
Datoteka:Rabac, rocks 01.jpg|Stjenovita morska u Rapce
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Rabac}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]</text>
      <sha1>rrray359x3nkq9q4a89hfobj8uzsv2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skupština Crne Gore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82809</id>
    <revision>
      <id>7520712</id>
      <parentid>6767782</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:01:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>311821</id>
      </contributor>
      <origin>7520712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1422" sha1="e2ueskxe26e5bnhs9qjfg9a0rdp4z2g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Skupština.JPG|mini|Skupština Crne Gore]]
'''Skupština [[Crna Gora|Crne Gore]]''' ([[crnogorski jezik|crnogorski]] na [[ćirilica|ćirilici]]: Скупштина Црне Горе), zakonodavno tijelo, ima 81 mjesto. Izbori su bili [[2023.]] godine. Predsjednik skupštine je [[Andrija Mandić]].

== Povijest ==
* [[Crnogorska narodna skupština]] ([[31. listopada]] [[1906.]] – [[4. siječnja]] [[1916.]])
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke]] ([[15. studenog]]a [[1943.]] – [[14. srpnja]] [[1944.]])
* [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja]] ([[1944.]] – [[1945.]])
* '''Crnogorska narodna skupština''' ([[15. travnja]] [[1945.]] – [[15. veljače]] [[1946.]])

U periodu od od [[1946.]] do [[1963.]] pun naziv je bio ''Narodna skupština Narodne Republike Crne Gore'', a od [[10. travnja]] [[1963.]] do [[12. listopada]] [[1992.]] pun naziv je bio ''Skupština Socijalističke Republike Crne Gore''.

Od [[1992.]] do [[2006.]] naziv je ''Skupština Republike Crne Gore''. Od [[2006.]] do [[2007.]] naziv je ''Ustavotvorna Skupština Republike Crne Gore''. Od [[2007.]] i donošenja Ustava naziv je ''Skupština Crne Gore''.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.skupstina.me/ Skupština Crne Gore]

{{Mrva-pol}}

{{Europski parlamenti}}
{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Politika Crne Gore]]
[[Kategorija:Parlamenti|Crna Gora]]</text>
      <sha1>e2ueskxe26e5bnhs9qjfg9a0rdp4z2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proširenje Europske unije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86647</id>
    <revision>
      <id>7520854</id>
      <parentid>7514654</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:24:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59629" sha1="3n5vwduqbxufqxgb2dtqkyqmi7bbtdi" xml:space="preserve">{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=0 align=right style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;margin-left:1em; float:right; clear:right; font-size: 90%;&quot; width=&quot;220px&quot;
! &lt;big&gt;Proširenja EU&lt;/big&gt;
|-
|
----
[[Datoteka:EC06-1957-58_European_Community_map.svg|204px]]&lt;br&gt;[[1957.]] – Države utemeljiteljice: [[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Zapadna Njemačka]]
----
[[Datoteka:EC09-1973_European_Community_map_enlargement.svg|204px]]&lt;br&gt;[[1973.]] – Prvo proširenje: [[Danska]], [[Irska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] &lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Alžir]] je [[1962.]] prestao biti sastavni dio Francuske)&lt;/small&gt;
----
[[Datoteka:EC10-1981_European_Community_map_enlargement.svg|204px|]]&lt;br&gt;[[1981.]] – Drugo proširenje: [[Grčka]]
----
[[Datoteka:EC12-1986_European_Community_map_enlargement.svg|204px|]]&lt;br&gt;[[1986.]] – Treće proširenje: [[Portugal]], [[Španjolska]] &lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Grenland]] je [[1985.]] napustio zajednicu.)&lt;/small&gt;
----
[[Datoteka:EU15-1995_European_Union_map_enlargement.svg|204px]]&lt;br&gt;[[1995.]] – Četvrto proširenje: [[Austrija]], [[Finska]], [[Švedska]] &lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istočna Njemačka]] je [[1990.]] ujedinjena sa [[SR Njemačka|Zapadnom Njemačkom]])&lt;/small&gt;
----
[[Datoteka:EU25-2004_European_Union_map_enlargement.svg|204px]]&lt;br&gt;[[2004.]] – Peto proširenje (prvi dio): [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Mađarska]], [[Malta]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]]
----
[[Datoteka:EU27-2007_European_Union_map_enlargement.svg|204px|]]&lt;br&gt;[[2007.]] – Peto proširenje (drugi dio): [[Bugarska]], [[Rumunjska]]
----
[[Datoteka:EU28-2013_European_Union_map_enlargement.svg|204px|]]&lt;br&gt;[[2013.]] – Šesto proširenje: [[Hrvatska]]
----
|}
|}
[[Europska unija|Europsku uniju]] osnovalo je [[1957.]] godine šest država kao [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]]. Ovoj zajednici prethodila je [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] koja je osnovana [[1952.]] godine. Danas Europska unija ima 27 zemalja članica koje su postupno pristupale članstvu u šest procesa proširenja. Najveće proširenje bilo je [[1. svibnja]] [[2004.]] kad je uniji pristupilo 10 država. Najnedavnije proširenje bilo je [[1. srpnja]] [[2013.]], kad je članica unije postala [[Hrvatska]].

Trenutačno su u fazi pregovori o članstvu s nekoliko država. Da bi neka država mogla pristupiti Europskoj uniji, mora zadovoljiti određene gospodarske, političke i pravne uvjete (tzv. [[kopenhagenski kriteriji]]). U osnovi, od moguće države članice zahtjeva se sekularna demokratska vlast, vladavina prava, te odgovarajuće slobode i institucije. Po [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovoru o Europskoj uniji]] svaka država članica kao i [[Europski parlament]] moraju posebno pristati na svako proširenje.

[[Ugovor iz Nice]] koji je stupio na snagu [[2003.]] nije omogućavao članstvo za više od 27 država. Daljnje proširenje Europske unije omogućio je [[Lisabonski ugovor]] koji je stupio na snagu [[2009.]]

== Povijest proširenja Europske unije ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}

* [[9. svibnja]] [[1950.]] — [[Popis ministara vanjskih poslova Francuske|francuski ministar vanjskih poslova]] [[Robert Schuman]] predstavlja svoj prijedlog o ujedinjenoj [[Europa|Europi]] koji je poznat kao [[Schumanov plan]]. Ovo se smatra početkom današnje Europske unije.
* [[23. srpnja]] [[1952.]] — [[Pariški ugovor (1951.)|Pariškim ugovorom]] osnovana je [[Europska zajednica za ugljen i čelik]]. Zemlje utemeljiteljice bile su zemlje [[Benelux]]a ([[Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Luksemburg]]), [[Francuska]], [[Italija]] i [[Zapadna Njemačka]].
* [[25. ožujka]] [[1957.]] — članice [[EZUČ]]-a osnovale su [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] koja kasnije postaje [[Europska zajednica]].
* [[3. srpnja]] [[1962.]] — [[Alžir]] napušta Europsku zajednicu nakon dobivanja neovisnosti od Francuske.
* [[1. siječnja]] [[1973.]] (prvo proširenje) — [[Danska]], [[Irska]], i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] pristupaju EZ-u ([[Norveška]] je potpisala dogovor, ali ga nije ratificirala zbog odbijanja pristupanju zajednici na nacionalnom [[referendum]]u). 
* [[1. siječnja]] [[1981.]] (drugo proširenje) — [[Grčka]] pristupa Europskoj zajednici.
* [[1. siječnja]] [[1985.]] — [[Grenland]] napušta Europsku zajednicu nakon referenduma. Ovo je bilo moguće zbog [[devolucija|devolucije]] koju je [[Danska]] odobrila Grenlandu šest godina ranije.
* [[1. siječnja]] [[1986.]] (treće proširenje) — [[Portugal]] i [[Španjolska]] pristupaju EZ-u.
* [[3. listopada]] [[1990.]] — [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinile]] su se [[DDR|Istočna]] i [[Zapadna Njemačka]], čime je bivša Istočna Njemačka uključena u EZ. Ovim se povećao broj stanovnika zajednice, kao i površina, ali ne i broj članica. 
* [[1. studenog]] [[1993.]] — na snagu stupa [[Ugovor iz Maastrichta]] čime je službeno osnovana [[Europska unija]].
* [[1. siječnja]] [[1995.]] (četvrto proširenje) — [[Austrija]], [[Finska]] i [[Švedska]] pristupaju EU ([[Norveška]] je potpisala dogovor, ali ga nije ratificirala zbog ponovnog odbijanja pristupanju zajednici na [[referendum]]u).
* [[1. svibnja]] [[2004.]] (peto proširenje, prvi dio)&lt;ref name=&quot;fifthwave&quot;&gt;Prema [http://ec.europa.eu/enlargement/index_sl.htm službenoj stranici Europske komisije], potpisivanjem ugovora o pristupanju Bugarske i Rumunjske završeno je peto proširenje EU. Proširenje 2004. bilo je samo prvi dio petog proširenja EU. (([[Službeni jezici Europske unije|svi službeni jezici EU]]))&lt;/ref&gt; &amp;mdash; u EU su primljene [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Litva]], [[Latvija]] ,[[Mađarska]], [[Malta]], [[Poljska]], [[Slovačka]] i [[Slovenija]]. Ovo je najveći broj država koje su odjednom primljene u EU.
* [[1. siječnja]] [[2007.]] (peto proširenje, drugi dio) — članice EU postaju [[Bugarska]] i [[Rumunjska]]. 
* [[10. listopada]] [[2010.]] — [[Karibi|karipski]] otoci [[Bonaire]], [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sint Eustatius]] postali su izravni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije.&lt;ref&gt;[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Ovi otoci su ranije bili u sklopu [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo|Nizozemskog kraljevstva]]. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe.
* [[1. siječnja]] [[2012.]] — francuski prekomorski departman [[Sveti Bartolomej (otok)|Sveti Bartolomej]] napušta Europsku uniju.&lt;ref&gt;[http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/10/st15/st15224.en10.pdf Draft European Council Decision on amendment of the European status of the island of Saint-Barthélemy – adoption]&lt;/ref&gt;
* [[1. srpnja]] [[2013.]] (šesto proširenje) — članica EU postaje [[Hrvatska]]
* [[1. siječnja]] [[2014.]] — francuski prekomorski departman [[Mayotte]] je postao dio Europske unije sa statusom najudaljenije regije.&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/eu-shores-spread-to-indian-ocean-island/a-14957924-1 EU shores spread to Indian Ocean island] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015172618/http://www.dw.de/eu-shores-spread-to-indian-ocean-island/a-14957924-1 |date=15. listopada 2013. }}, Deutsche Welle, 31.3.2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:204:0131:0131:EN:PDF EUROPEAN COUNCIL DECISION of 11 July 2012 amending the status of Mayotte with regard to the European Union] (PDF)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0577:FIN:HR:HTML Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA koji se odnosi na Mayotte], EUR-Lex&lt;/ref&gt;
* [[31. siječnja]] [[2020.]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] napušta Europsku uniju uz prijelazno razdoblje koje je trajalo do [[31. prosinca]] [[2020.]]

=== Zadnje proširenje ===

{{glavni|Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji}}

[[Hrvatska]] se [[2003.]] godine, prijavila za članstvo u EU, a Europska komisija ju je preporučila za službenog kandidata početkom [[2004.]] godine. Europsko vijeće je odobrilo Hrvatskoj status kandidata sredinom 2004., te odredilo datum za početak pregovora koji su trebali početi u ožujku 2005. godine. Europsko vijeće je odgodilo pregovore [[16. ožujka]] 2005. zbog stava tužiteljstva [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|suda u Haagu]] o nedovoljnoj suradnji RH s tim sudom. Odgođeni pregovori počeli su [[3. listopada]] [[2005.]] godine. Prije početka pregovora EU s Hrvatskom, pravna stečevina EU podijeljena je na 35 poglavlja, što je četiri više od dotad uobičajenih 31. Ova poglavlja odnose se na poljoprivrednu politiku.

Hrvatska je, nakon [[Slovenija|Slovenije]], druga zemlja bivše [[SFRJ]] koja je postala članica Europske unije. Gospodarstvo u državi je relativno stabilno, te su statistički pokazatelji bolji od zemalja koje su postale članice u proširenju 2007. (Bugarska i Rumunjska).

Krajem [[2005.]] dužnosnici EU predvidjeli su primanje Hrvatske u punopravno članstvo između [[2008.]] i [[2010.]], što je i bio cilj tadašnje hrvatske vlade.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/clanak.aspx?id=341559 Izjava Ive Sanadera], Sanader: Ulazimo u EU 2009., bez obzira na europski Ustav, Index.hr&lt;/ref&gt; Ipak, zbog tadašnje situacije u EU, nije bio moguć primitak nove države članice.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/clanak.aspx?id=341986 Izjava Angele Merkel], Angela Merkel: Po Ugovoru iz Nice ne možemo primiti Hrvatsku u EU, Index.hr&lt;/ref&gt; Rješenje ovog problema predviđeno je Europskim ustavom koji je referendumom odbijen u Francuskoj i Nizozemskoj.

Do zatvaranja svih poglavlja [[acquis communautaire]]a došlo je sredinom [[2011.]] godine, a [[Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji]] potpisan je iste godine.
Godine [[2012.]] održan je [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji]], te je započeo proces ratifikacije u parlamentima država članica.
Posljednja je pristupni ugovor ratificirala [[Njemačka]] [[16. svibnja]] [[2013.]], a [[1. srpnja]] iste godine Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije.

===Države koje su podnijele zahtjev za članstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; white-space:nowrap; width:75%; text-align:center;&quot;				
! Država
! Zahtjev za članstvo
! Status kandidata
! Početak pregovora
! Završetak pregovora
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|ALB}}
| 28. travnja 2009.
| 24. lipnja 2014.
| 24. ožujka 2020.
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;text-align:left;&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|BIH}}
| 15. veljače 2016.
| 15. prosinca 2022.
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;text-align:left;&quot; | 
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|CG}}
| 15. prosinca 2008.
| 17. prosinca 2010.
| 29. lipnja 2012.
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;text-align:left;&quot; | otvoreno 33, zatvoreno 6 poglavlja pregovora
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|ISL}}
| 16. srpnja 2009.
| 17. lipnja 2010.
| 27. srpnja 2010.
| povučeno
| style=&quot;text-align:left;&quot; | 12. ožujka 2015. Island povukao zahtjev za članstvo u EU
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|MAK}}
| 22. ožujka 2004.
| 16. prosinca 2005.
| 24. ožujka 2020.
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;text-align:left;&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|MAR}}
| 20. srpnja 1987.
| odbijeno
| –--
| –--
| style=&quot;text-align:left;&quot; | 21. srpnja 1987. Vijeće EU odbilo kandidaturu Maroka
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|NOR}}
| 1962., 1967.,&lt;br&gt;1970. i 1992.
| odbijeno
| –--
| –--
| style=&quot;text-align:left;&quot; | 1962. i 1967. Francuska uložila veto na proširenje&lt;br&gt;1972. i 1994. kandidatura odbijena na referendumu
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|SRB}}
| 22. prosinca 2009.
| 1. ožujka 2012.
| 21. siječnja 2014.
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;text-align:left;&quot; | otvoreno 18, zatvoreno 2 poglavlja pregovora
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|ŠVI}}
| 20. svibnja 1992.
| odbijeno
| –--
| –--
| style=&quot;text-align:left;&quot; | 1992. i 2001. kandidatura odbijena na referendumu
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{Z+X|TUR}}
| 14. travnja 1987.
| 12. prosinca 1999.
| 3. listopada 2005.
| style=&quot;color:#aa0;&quot; |(?)
| style=&quot;text-align:left;&quot; | otvoreno 16, zatvoreno 1, blokirano 14 poglavlja pregovora
|}
&lt;span style=&quot;color:#aa0;&quot;&gt;(zagrade)&lt;/span&gt;: predviđeni, odnosno najraniji mogući datum

== Buduća proširenja ==
[[Datoteka:Further European Union Enlargement.svg|mini|350px|desno|
{{legenda|#039|zemlje članice}}
{{legenda|#46a43b|zemlje kandidati (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Turska, Moldavija, Ukrajina)}}
{{legenda|#ffd617|podnesen zahtjev za članstvo  (Gruzija, Kosovo)}}
{{legenda|#da2131|povučen ili zamrznut zahtjev za članstvo (Island, Norveška, Švicarska)}}
{{legenda|#F29527|napušteno članstvo u EU (Ujedinjeno Kraljevstvo)}}]]

=== Zemlje kandidati ===

==== Albanija ====
{{glavni|Pristupanje Albanije Europskoj uniji}}

Kao već starija članica [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]], [[Albanija]] je počela pregovore o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje]] 2003. godine. Ovaj dogovor je potpisan [[12. lipnja]] [[2006.]], čime je napravljen prvi korak prema članstvu Albanije u EU. Ipak, ulazak Albanije u uniju najviše ovisi o gospodarskoj i političkoj stabilnosti zemlje.

Prateći primjere drugih zemalja istočne Europe koje su sada članice EU, i Albanija se odlučila čvrsto povezati s institucijama Europske unije i NATO savezom. Nakon što je [[Albanija]] početkom travnja [[2009.]] godine postala punopravna članica [[NATO]]-a, 28. travnja [[2009.]] predala je zahtjev za članstvo u EU.

Europska komisija je [[10. listopada]] [[2012.]] uputila Europskom vijeću preporuku za odobravanje statusa kandidata Albaniji, a status kandidata Albaniji je dodijeljen [[26. lipnja]] [[2014.]]&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/339721/Albanija-dobila-status-kandidata-za-EU.html www.tportal.hr], &quot;Albanija dobila status kandidata za EU&quot;, objavljeno i pristupljeno 24. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Pregovori su započeli [[24. ožujka]] [[2020.]]&lt;ref name=&quot;albmkd&quot;&gt;[https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_519 EU candidate status for Albania and North Macedonia], European Commission, objavljeno 25. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;

==== Crna Gora ====
{{glavni|Pristupanje Crne Gore Europskoj uniji}}

Nakon [[referendum]]a održanog [[21. svibnja]] [[2006.]], [[Crna Gora]] je izašla iz državne [[SiCG|zajednice sa Srbijom]] i postala nezavisna država. Nezavisnost ove države znatno je ubrzala početak pregovora za članstvo, u odnosu na vrijeme kad je bila u zajednici sa Srbijom. Pregovori o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP-u]] počeli su u rujnu 2006. godine,&lt;ref&gt; [http://ec.europa.eu/enlargement/montenegro/key_events_en.htm Proces proširenja EU], ''[[Europska komisija]]'', 10. siječnja 2007. {{eng oznaka}}{{de}}{{fr}}&lt;/ref&gt; a sporazum je potpisan u ožujku [[2007.]]&lt;ref&gt;[http://195.29.151.53/index.php?article_id=85968 Podgorica: Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114105142/http://195.29.151.53/index.php?article_id=85968 |date=14. studenoga 2007. }}, Total portal {{hr}} [http://www.kuna.net.kw/Home/Story.aspx?Language=en&amp;DSNO=961906 KUNA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071122154900/http://www.kuna.net.kw/Home/Story.aspx?Language=en&amp;DSNO=961906 |date=22. studenoga 2007. }} {{eng oznaka}}{{ara oznaka}}&lt;/ref&gt;

Crna Gora je [[15. prosinca]] [[2008.]] predala zahtjev za učlanjenje u Europsku uniju, [[17. prosinca]] [[2010.]] je dobila status kandidata, a [[29. lipnja]] [[2012.]] je započela pregovore s Europskom unijom.

Smatra se da će glavne prepreke ulasku Crne Gore u EU biti ekološki, sudski i kriminalni problemi. Crna Gora je već pri uvođenju eura, prihvatila [[euro]] kao svoju službenu valutu.

==== Sjeverna Makedonija ====
{{glavni|Pristupanje Makedonije Europskoj uniji}}

Sjeverna Makedonija, tada pod imenom [[Makedonija]] se [[22. ožujka]] [[2004.]] godine, prijavila za članstvo u EU, a Europska komisija ju je preporučila za službenog kandidata 9. studenog [[2005.]] godine. Europsko vijeće joj je odobrilo status kandidata 17. prosinca iste godine, ali nije odredilo datum za početak pregovora, s obzirom na to da je imala neriješeno pitanje s [[Grčka|Grčkom]] oko imena države, koja joj je osporavala pravo na makedonsko ime, smatrajući da ono pripada grčkom povijesno - civilizacijskom naslijeđu. Makedonija je u veljači 2019. godine riješila taj problem, promijenivši ime u Sjeverna Makedonija, i Grčka ju je prestala blokirati u euro-atlantskim integracijama. 

Trenutačno u Sjevernoj Makedoniji vlada mir nakon što su [[Albanci]] u zapadnom dijelu države dobili veću autonomiju putem [[Ohridski sporazum|Ohridskog sporazuma]]. Gospodarstvo se lagano oporavlja, te država niskim porezima želi privući strane investitore. Makar službeno EU nije objavila okvirno razdoblje kad bi Makedonija mogla ući u uniju, makedonski premijer [[Nikola Gruevski]] je smatrao da bi njegova zemlja mogla postati članica već [[2012.]] ili [[2013.]]&lt;ref&gt;[http://derstandard.at/?id=2650785 Izjava Nikole Gruevskog] Makedonski premijer Gruevski u intervjuu: &quot;Pregovori o članstvu od 2008.&quot;, Der Standard {{de}}&lt;/ref&gt;

[[Europska komisija]] je u dva navrata, 2009. i 2012., predložila početak pregovora, a pregovori su započeli [[24. ožujka]] [[2020.]]&lt;ref name=&quot;albmkd&quot;/&gt;

==== Srbija ====
{{glavni|Pristupanje Srbije Europskoj uniji}}

Politika vodstva [[Srbija|Republike Srbije]] je bila pripremiti zemlju za ulazak u EU u razdoblju od [[2012.]] do [[2015.]] Ipak, ovaj ulazak će se dogoditi kasnije zbog etničkih napetosti, statusa [[Kosovo|Kosova]], siromaštva i vrlo raširene korupcije. Kako bi se pripremila za moguće članstvo u EU, Srbija mora provesti brojne reforme.

Pregovori o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP-u]] počeli su u studenom [[2005.]] 3.svibnja [[2006.]] Europska unija suspendirala je pregovore o SSP-u sa Srbijom zbog stava tužiteljstva suda u Haagu o nedovoljnoj suradnji Srbije s tim sudom. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom su ipak nastavljeni unatoč tome što [[Ratko Mladić]] još nije bio izručen, čemu se žestoko protivilo haško tužiteljstvo.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.info/3708 Carla Del Ponte: ICTY je postao neugodan za europske vlade koje ga ne cijene kao prije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220164308/http://24sata.info/3708 |date=20. veljače 2007. }}, 24 sata&lt;/ref&gt;

Srbija je dobila status zemlje kandidata [[1. ožujka]] 2012. Formalni početak pregovora je bio [[21. siječnja]] [[2014.]] godine, a prema nerealnim procjenama srbijanske vlade, pregovori su trebali biti okončani [[2018.]]&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/srbija-zapocela-pregovore-s-eu-dacic--ovo-je-najvazniji-dogadaj-za-srbiju-poslije-2--svjetskog-rata/1156863/ Srbija započela pregovore s EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122072231/http://www.jutarnji.hr/srbija-zapocela-pregovore-s-eu-dacic--ovo-je-najvazniji-dogadaj-za-srbiju-poslije-2--svjetskog-rata/1156863/ |date=22. siječnja 2014. }}, Jutarnji list&lt;/ref&gt;

==== Turska ====
{{glavni|Pristupanje Turske Europskoj uniji}}

Pridruživanje [[Turska|Turske]] Europskoj uniji je sporno pitanje u europskim krugovima. Turska je pridruženi član EU, tj. njezinih prethodnica još od [[1964.]], nakon što je potpisan dogovor između EEZ-a i Turske (Ankarski dogovor) [[1963.]] godine. Turska se službeno prijavila za članstvo [[14. travnja]] [[1987.]], a tek je [[1999.]] priznata kao zemlja kandidat za članstvo. Nakon sastanka na vrhu Europskog vijeća koji je održan [[17. prosinca]] [[2004.]], najavljeni su pregovori o članstvu s Turskom koji su započeli [[3. listopada]] [[2005.]], isti dan kad su počeli i pregovori s Hrvatskom. Proces ''screeninga'' koji je započet [[20. listopada]] [[2005.]], završen je [[18. listopada]] [[2006.]]

Od [[1996.]] na snazi je sporazum o [[Carinska unija Europske unije i Turske|carinskoj uniji između EU i Turske]].

Od svih zemalja dosad koje žele ući u Europsku uniju, Turska ima najmanju potporu među stanovništvom unije. Protivnici turskog članstva u uniji za svoje argumente navode nepoštovanje sadašnje i bivših vlada Turske prema [[liberalna demokracija|liberalnoj demokraciji]], u što spada: diskriminacija prema etničkim manjinama (poglavito prema [[Kurdi]]ma), prema [[Suniti|nesunitskim]] [[muslimani]]ma i drugim religijama, prisilni [[sekularizam]] i značajna uloga vojske u političkom životu Turske. Europska unija zabrinuta je i zbog rasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Turskoj, te zbog promjena koje bi se dogodile u europskim institucijama primanjem ove višemilijunske zemlje u članstvo. Mnogi se protive i članstvu jedne izrazito muslimanske zemlje u zajednicu u kojoj su dosad sve zemlje većinski s kršćanskim stanovništvom. Kao veliki argument protivnika članstva Turske u EU, navodi se činjenica da je Turska samo manjim dijelom svog teritorija na europskom kontinentu, dok je većinski dio u Aziji. Vjerojatno najveća prepreka je ipak činjenica da Turska na području nepriznate [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Turske Republike Sjeverni Cipar]] s 40.000 vojnika okupira trećinu teritorija Cipra, te odbija priznati državu [[Cipar]], koja je članica EU, kao nezavisnu državu sve dok se ne riješi ciparsko pitanje pod okriljem [[UN]]-a. [[Annanov plan]] o ujedinjenju otoka u jednu državu kojeg su podupirali UN, EU i ciparski Turci, odbili su ciparski Grci referendumom u travnju [[2004.]]

Pobornici turskog ulaska u uniju kao argumente navode povećanje demokratskih promjena u Turskoj, jačanje gospodarstva EU, te pomlađivanje stanovništva unije turskim mladim stanovništvom. Smatra se da bi članstvo u uniji bila nagrada Turskoj za ulogu u [[NATO]]-u i za poboljšanje ljudskih prava koje se dogodilo zadnjih desetljeća.

=== Potencijalni kandidati ===
[[Datoteka:EU Balkan enlargement.svg|mini|desno|
{{legenda|#3f48cc|zemlje članice}}
{{legenda|#00bfff|zemlje u pregovorima}}
{{legenda|#86fdf1|zemlje kandidati}}
{{legenda|#fff200|podnesen zahtjev za članstvo}}
{{legenda|#ff8c00|zemlje potencijalni kandidati}}
]]

Odnosi Europske unije s zemljama tzv. zapadnog Balkana ([[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Kosovo]], [[Makedonija]] i [[Srbija]]) trenutačno se smatraju politikom proširenja unije. Neke od ovih država su u pregovorima o pristupanju, neke su priznate kao zemlje kandidati za članstvo, a neke kao potencijalni kandidati.&lt;ref&gt;[http://europa.eu.int/comm/enlargement/candidate.htm#pc Zemlje kandidati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060223075113/http://europa.eu.int/comm/enlargement/candidate.htm#pc |date=23. veljače 2006. }}, Službena stranica EU (([[Službeni jezici Europske unije|svi službeni jezici EU]]))&lt;/ref&gt; Europska unija ih takvim smatra prema napretku u [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|procesu stabilizacije i pridruživanja]].

Sve zemlje proizašle iz bivše [[SFRJ]] prihvatile su integraciju u [[EU]] kao cilj vanjske politike. Najdalje u tome su došle [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] koje su postale članice EU. [[Crna Gora]] i [[Srbija]] trenutačno vode pregovore o članstvu, [[Makedonija]] i [[Bosna i Hercegovina]] su priznate kao zemlje kandidati, a [[Kosovo]] kao zemlja potencijalni kandidat.

Isti cilj vanjske politike prihvatila je i [[Albanija]] koja je kandidat za članstvo.

Sastankom na vrhu Europskog vijeća [[2003.]] u [[Solun]]u, zaključeno je da je integracija zapadnog Balkana prioritetna u procesu širenja EU. Ipak, u strategiji Europske komisije donesenoj [[9. studenog]] [[2005.]] navedeno je kako bi trenutačna politika proširenja na sve države bivše Jugoslavije i Albaniju mogla zaustaviti moguće buduće širenje i na [[Bjelorusija|Bjelorusiju]], [[Moldova|Moldovu]], [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Gruzija|Gruziju]].&lt;ref&gt;[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2005:0561:FIN:EN:HTML 2005 dokument o strategiji proširenja], Službena stranica EU {{eng oznaka}}{{de}}{{fr}}&lt;/ref&gt;

==== Bosna i Hercegovina ====
{{glavni|Pristupanje BiH Europskoj uniji}}

Približavanje [[BiH]] Europskoj uniji usporavaju brojni gospodarski i politički problemi u zemlji. Ipak, zadnjih godina ostvaren je manji, ali stabilni napredak države, što uključuje i suradnju sa [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|sudom u Haagu]].

Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju počeli su [[2005.]] godine. [[27. veljače]] [[2008.]] godine, [[Olli Rehn]] izjavio je da bi [[28. travnja]] 2008. godine moglo doći do potpisivanja [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] što bi dovelo do toga da [[Bosna i Hercegovina]] početkom [[2009.]] godine i službeno postane zemlja kandidat za ulazak u Europsku uniju.

Sporazum je potpisan [[16. lipnja]] [[2008.]],&lt;ref&gt;[http://euobserver.com/15/26335 Bosnia signs EU pre-accession deal], ''[[EUobserver]]'' {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; do [[10. veljače]] [[2011.]] sporazum su ratificirale sve članice EU, međutim stupanje sporazuma na snagu je odgođeno stoga što Bosna i Hercegovina nije ispunila sve prihvaćene obveze,&lt;ref&gt;[http://daily.tportal.hr/124423/Press-Bosnia-EU-relations-put-on-hold.html Press: Bosnia-EU relations put on hold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120311082951/http://daily.tportal.hr/124423/Press-Bosnia-EU-relations-put-on-hold.html |date=11. ožujka 2012. }}, ''tportal.hr'' {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; te je stupio na snagu tek [[1. lipnja]] [[2015.]]

Bosna i Hercegovina je [[15. veljače]] [[2016.]] predala službeni zahtjev za članstvo u EU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatska podržava podnošenje zahtjeva BiH za članstvo u EU-u|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miro-kovac-hrvatska-podrzava-podnosenje-zahtjeva-bih-za-clanstvo-u-eu-u-1060368|access-date=2023-01-02|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; te je [[2022]]. službeno postala kandidat za članstvo EU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Aljović|first=Armin|title=Šta za BiH znači kandidatski status?|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/12/15/sta-za-bih-znaci-kandidatski-status|access-date=2023-01-02|website=balkans.aljazeera.net|language=bs}}&lt;/ref&gt;

==== Kosovo ====
{{glavni|Pristupanje Kosova Europskoj uniji}}

[[Kosovo]] je proglasilo neovisnost od Republike [[Srbija|Srbije]] [[17. veljače]] [[2008.]]

Iako 5 zemalja članica EU još nije priznalo kosovsku neovisnost ([[Cipar]], [[Grčka]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Španjolska]]), Kosovo je dobilo status potencijalnog kandidata.&lt;ref&gt;[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/countries/detailed-country-information/kosovo_en EU Enlargement - Kosovo], ''[[Europska komisija]]'' {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Pregovori o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju]] su započeli [[28. listopada]] [[2013.]], sporazum je potpisan [[27. listopada]] 2015., a stupio na snagu [[1. travnja]] 2016. Kosovo je prva država čiji se sporazum nije ratificirao u svakoj pojedinoj članici EU.&lt;ref&gt;[http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-938_en.htm EU starts the Stabilisation and Association Agreement negotiations with Kosovo], Europska komisija&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.balkaninsight.com/en/article/kosovo-launches-saa-dailogue-with-the-eu Kosovo Launches Crucial SAA Talks With EU], Balkan Insight&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

== Moguća buduća proširenja ==

Po [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovoru iz Maastrichta]] (članak 49), svaka europska zemlja koja poštuje načela Europske unije može se prijaviti za članstvo u istoj. [[Europsko vijeće]] odredilo je uvjete za članstvo u EU u tzv. kopenhaškim kriterijima u lipnju [[1993.]] Da li je zemlja europska ili ne, ovisi o procjeni institucija EU. Danas većina zemalja koje se nalaze u [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]] žele postati članice unije, makar po mnogima određen broj njih spadaju u Europu samo u kulturnom smislu, dok u zemljopisnom spadaju u Aziju. Primjer takve zemlje koja je primljena u EU je [[Cipar]].

=== Europska slobodna trgovinska zona (EFTA) ===
[[Datoteka:EU and EFTA.svg|mini|
{{legenda|#003399|[[Države članice Europske unije]]}}
{{legenda|green|Članice [[EFTA]]-e}}]]

==== Island ====
{{glavni|Pristupanje Islanda Europskoj uniji}}

[[Island]] je podnio zahtjev za članstvo u EU godine [[2009.]], ali je s EU i ranije bio povezan putem [[Europski ekonomski prostor|Europskog ekonomskog prostora]]. Island je također potpisnik [[Schengenski sporazum|Schengenskog sporazuma]], te je izrazio želju ulaska u eurozonu, makar je izvan EU.

Kao i u Norveškoj, jedan od glavnih razloga opiranja ulasku u EU je strah od gubitka kontrole nad [[ribolov]]om u vlastitim teritorijalnim vodama. Islandska vlada osnovala je odbor za traženje načina zaštite ribarskih prava u slučaju ulaska u EU.

Godine [[2009.]] zbog svjetske ekonomske krize, koja je rezultirala kolapsom islandskog gospodarstva, novoizabrana vlada je počela razmišljati o ulasku te zemlje u EU. Europska komisija je smatrala kako bi [[Island]] mogao brzo završiti svoj proces ulaska, te su počele špekulacije kako bi [[Hrvatska]] i [[Island]] mogle zajedno ući u tu organizaciju.

[[22. svibnja]] [[2013.]] novoizabrani predsjednik islandske vlade Sigmundur Gunnlaugsson službeno je obavijestio povjerenika za proširenje Europske unije Stefana Fullea da njegova zemlja privremeno otkazuje sve daljnje pregovore o učlanjenju u Europsku uniju, te se povlači i iz svih sporazuma koji su već sklopljeni s Bruxellesom u sklopu procesa euro-integracija. Nova vlada istaknula je da namjerava tu odluku učiniti trajnom.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2013/may/22/iceland-eu www.guardian.co.uk], &quot;Iceland's next prime minister halts EU membership talks&quot;, objavljeno 22. svibnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2013.&lt;/ref&gt; To se i dogodilo sredinom lipnja iste godine.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/island-odustao-ulaska-eu-to-je-demokracija-clanak-569341 www.vecernji.hr], &quot;Island odustao od ulaska u EU: 'To je demokracija'&quot;, objavljeno i pristupljeno 14. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

[[12. ožujka]] [[2015.]] Island je povukao zahtjev za članstvo u EU.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/svijet/island-povukao-zahtjev-za-ulazak-u-eu-994729 www.vecernji.hr], Island povukao zahtjev za ulazak u EU&quot;, objavljeno i pristupljeno 12. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;

==== Lihtenštajn ====

[[Lihtenštajn]] je također član Europskog ekonomskog prostora. Smatra se da bi ova država mogla stupiti u EU ako to učini i Švicarska. Kad bi ova kneževina ušla u uniju, bila bi daleko najmanja nacija u EU, što bi zahtijevalo promjenu načina glasovanja u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]].

==== Norveška ====

[[Norveška]], koja je nakon [[Luksemburg]]a najbogatija zemlja u Europi i svijetu po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM) per capita|BDP-u po stanovniku]] jedina je [[Skandinavija|skandinavska]] zemlja koja nije članica Europske unije. Smatra se da je glavni razlog norveškog ne ulaska u uniju želja za zadržavanjem kontrole nad izrabljivanjem [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|plina]] na svom teritoriju, te nad pravima ribolova u vlastitim teritorijalnim vodama. Norveška se dosad četiri puta prijavila za članstvo u [[EEZ]]-u i [[EU]]. [[1962.]] i [[1967.]] Francuska je uložila veto na ulazak Norveške u zajednicu, dok su pokušaji ulaska u zajednicu [[1972.]] i [[1994.]] odbijeni nacionalnim referendumom. Iako je članstvo u EU u Norveškoj uvijek aktualna tema, smatra se da u skorije vrijeme neće biti novih pokušaja za kandidaturu za članstvo, zbog nedostatka političke volje i potpore građana.

Važan razlog nezainteresiranosti ulaska ove zemlje u EU je prepuštanje kontrole nad ribolovom europskoj zajedničkoj politici ribolova. Najveći razlog je ipak činjenica da je Norveška visoko razvijena zemlja, koja bi ulaskom u uniju morala znatno novčano pridonositi proračunu EU, od kojeg bi malo dobila natrag.

[[Thorbjørn Jagland]], predsjednik norveškog parlamenta, predložio je pripremanje zajedničke strategije Norveške i Islanda o ulasku u EU. S islandske strane ovaj je prijedlog naišao na odobravanje.

==== Švicarska ====

[[Švicarska]] je sudjelovala u pregovorima o sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru kojeg je potpisala [[2. svibnja]] [[1992.]], te je predala zahtjev za članstvo u EU [[20. svibnja]] iste godine. Referendumom održanim [[6. prosinca]] 1992. odbijeno je članstvo u Europskom gospodarskom prostoru. Nakon negativnog rezultata referenduma, švicarska vlada odgodila je pregovore s EU do daljnjega. Drugi pokušaj oživljavanja pregovora o članstvu s EU također je odbijen referendumom [[4. ožujka]] [[2001.]] Smatra se da je glavni razlog euroskepticizma među švicarskim stanovništvom strah od gubitka neutralnosti. Ipak, Švicarska je pristala potpisati [[Schengenski sporazum]], kao i mnoge bilateralne sporazume s unijom.

=== Istočnoeuropske države ===
[[Datoteka:EU European Neighbourhood Policy states.svg|mini|right|
{{legenda|#3f48cc|[[Države članice Europske unije]]}}
{{legenda|#00bfff|Trenutačna politika proširenja}}
{{legenda|#48cc3f|Istočno partnerstvo (EaP)}}
{{legenda|#ff8c00|Europsko susjedstvo (ENP)}}]]

Smatra se da ove države koje su još politički i gospodarski snažno vezane za [[Rusija|Rusiju]] neće još određeno vrijeme biti razmotrene za članstvo u EU. Institucije Europske unije trenutačno su usmjerene na proširenje na balkanske države te Tursku. Sastankom na vrhu koji je održan u [[Mamaia|Mamaiji]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] u svibnju [[2004.]], širenje na istočnoeuropske države prikazano je kao velika mogućnost, iako su na sastanku bili prisutni samo predstavnici Ukrajine i Moldove.

==== Bjelorusija ====

Odnosi Europske unije s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] su trenutačno zategnuti, jer su institucije EU nekoliko puta prozvale bjelorusku vladu zbog autotoritarnog i antidemokratskog ponašanja, te su uvele sankcije za tu zemlju.&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/comm/external_relations/belarus/intro/ Odnosi Europske unije s Bjelorusijom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313131211/http://ec.europa.eu/comm/external_relations/belarus/intro/ |date=13. ožujka 2007. }}, Službena stranica EU{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Trenutačna bjeloruska vlast želi održati bliske odnose s Rusijom s kojom je u svojevrsnoj političkoj uniji.

==== Kazahstan ====

[[Kazahstan]] se djelomično nalazi u [[Europa|Europi]], pa ga stoga [[Vijeće Europe]] smatra europskom nacijom, te je stoga kvalificiran za punopravno članstvo u Vijeću Europe.&lt;ref&gt;[http://www.inform.kz/showarticle.php?lang=eng&amp;id=142262 Kazahstan bi mogao postati punopravni član parlamenta Vijeća Europe, Ivinski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415062458/http://www.inform.kz/showarticle.php?lang=eng&amp;id=142262 |date=15. travnja 2008. }}, Kazinform, 26. svibnja 2006.&lt;/ref&gt; Unatoč europskom statusu, članstvo u EU nije ni jednom razmotreno.

Kazahstansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zanimanje za europsku susjedsku politiku.&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/comm/external_relations/kazakhstan/intro/index.htm Odnosi Europske unije s Kazahstanom], Službena stranica EU{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

==== Moldova ====
Europski parlament je 2014. godine donio rezoluciju u kojoj je rečeno da &quot;u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, Gruzija, Moldavija i Ukrajina, kao i sve druge europske zemlje, imaju europsku perspektivu i mogu podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u u skladu s načela demokracije, poštovanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, manjinskih prava i osiguravanja vladavine prava &quot;. 

U travnju 2014., tijekom posjeta moldavsko-rumunjskoj granici kod Sculenija, moldavski premijer Iurie Leanca izjavio je: &quot;Imamo ambiciozan cilj, ali smatram da ga možemo ostvariti: učiniti sve što je moguće da Moldavija postane punopravna članica Europske unije kada će Rumunjska 2019. godine predsjedati EU &quot;.  U srpnju 2017., predsjednik parlamenta Moldavije Andrian Candu rekao je da je zemlja namjeravala podnijeti zahtjev za članstvo do kraja 2018. ili 2019. Također, 2014. je potpisan Sporazum o pridruživanju između Moldove i Europske unije, a nakon što su ga sve 31 potpisnice ratificirale, [[1. srpnja]] [[2016.]] stupio je na snagu. 

Unatoč tomu, Moldova ima mnogih prepreka zu ulazak u EU, jer je zemlja u iznimnom siromaštvu, te ima političkih problema u [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlju,]] kojeg uopće nema pod kontrolom, a tek su [[1995.]] riješeni problemi u [[Gagauzija|Gagauziji]], a u njoj su [[2014.]] velika većina glasali protiv EU, kao i u [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlju]], dok je u ostatku države većina potpore. Odnosi s članicom EU, [[Rumunjska|Rumunjskom]], trenutačno su napeti zbog moldovskih optužbi na račun Rumunjske u brojnim slučajevima. 

Mogućnost ujedinjenja s Rumunjskom je uvijek aktualno pitanje, iako se ono ne očekuje ubrzo ili uopće zbog velikog gospodarskog tereta kojeg bi to predstavljalo Rumunjskoj (BDP per capita u Moldovi je četiri puta manji nego u Rumunjskoj). Ipak daljnje jačanje rumunjskog gospodarstva, čemu doprinosi i članstvo u EU moglo bi, u ne tako bliskoj budućnosti, dovesti do ujedinjenja s Moldovom. Kada bi se Moldova ujedinila s Rumunjskom, automatski bi postala članica EU, kao što je to bio slučaj s ujedinjenjem Njemačke [[1990.]]

Moldovska vlada ističe europske težnje, ali je dosad u tom pogledu malo napravljeno. [[1. svibnja]] [[2004.]] mnoštvu okupljenom na skupu koji su mahali zastavama EU, zastave su zaplijenjene, a nekolicina je uhićena pod optužbama za antinacionalizam. Moldova je trenutačno najsiromašnija europska zemlja s razvijenom korupcijom i trgovinom ljudi.

[[6. listopada]] [[2005.]] EU otvorila je stalno predstavništvo u [[Kišinjev]]u.

==== Rusija ====

Budući da i u ruskoj vladi i u Europskoj uniji vlada mišljenje da pridruživanje [[Rusija|Rusije]] EU nije ni u ruskom niti u EU interesu, mogućnosti za ovaj ulazak su vrlo male. Ipak, vlada mišljenje da bi se Rusija i EU trebale približiti i surađivati na gospodarskom, obrazovnom i znanstvenom području. Ovo je izneseno u dogovoru iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.ancentr.ru/portal/article3057.html „Četiri prostora” Rusije i Europske unije, CPKR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804030749/http://www.ancentr.ru/portal/article3057.html |date=4. kolovoza 2007. }} {{ru_icon}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rg.ru/2005/11/10/rossia-es.html Četiri prostora, Ruske novine] {{ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://rian.ru/politics/20041125/743119.html Intervju s dužnosnikom ruskog MVP o odnosima s EU] {{ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tks.ru/cgi-bin/text.pl?file=2004042302&amp;id=reviews Četiri prostora, TKS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080609005351/http://www.tks.ru/cgi-bin/text.pl?file=2004042302&amp;id=reviews |date=9. lipnja 2008. }} {{ru}}&lt;/ref&gt;

Od europskih političara, najveći zagovornik ruskog članstva u EU bio je talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]].&lt;ref&gt;[http://www.eubusiness.com/archive/East_Europe/051117142628.zo1xn4dr Berlusconi uvjeren da će se Rusija pridružiti EU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, EUbusiness, 17. studeni 2005.&lt;/ref&gt;

Ipak, veliki broj europskih političara je protiv članstva Rusije u EU, pogotovo s područja bivšeg istočnog bloka. Drugi smatraju da bi ovo približavanje ojačalo mir na kontinentu.

Ruska eksklava [[Kalinjingrad]] nalazi se okružena prostorom EU, pa je njen status jedno od glavnih pitanja između Ruske Federacije i Europske unije. Rusija još nije ratificirala dogovore o granici s [[Latvija|Latvijom]] i [[Estonija|Estonijom]], što ostaje otvoreno pitanje.

==== Ukrajina ====
Neke političke stranke u [[Ukrajina|Ukrajini]] svojim djelovanjem zagovaraju približavanje Ukrajine EU. Ipak ovo približavanje nema dovoljno zagovornika u uniji. Prema politici Istočnog partnerstva, Ukrajina može postati članica Europske unije.  27. veljače 2014. Europski parlament donio je rezoluciju kojom je priznato pravo Ukrajine da &quot;podnese zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da se pridržava načela demokracije, poštuje temeljne slobode i ljudska i manjinska prava te osigurava vladavina zakona&quot;. 

Najveći zagovornik je [[Poljska]] u kojoj sve političke strane žele približavanje Ukrajine EU. Iako je EU relativno podržavala proeuropskog vođu [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], brojni skandali nisu stabilizirali političko stanje u zemlji.

Dana [[13. siječnja]] [[2005.]] [[Europski parlament]] donio je izjavu (467 za i 19 protiv) u kojoj izražava želju za približavanje Ukrajine [[EU]] s mogućnošću članstva. Iako su mogući pregovori o članstvu još daleko, [[Europska komisija]] izjavila je da članstvo neće biti isključeno. Također, domaća potpora stanovništva je velika, 68,1% je za, a 17,1% protiv (2019.).

Ipak, u strategiji Europske komisije o proširenju od [[9. studenog]] [[2005.]] navedeno je da bi trenutačni raspored proširenja (preostale zemlje bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] i [[Albanija]]) mogao zaustaviti buduće priključivanje Ukrajine, Bjelorusije i Moldove. U ovom kontekstu sve se češće spominje apsorpcijska moć Europske unije.

Ukrajina i Europska unija su započele pregovore o Sporazumu o pridruživanju [[2012.]], no u studenom [[2013.]], samo tjedan dana uoči predviđenog potpisivanja Sporazuma, ukrajinska vlada je prekinula daljnje pregovore u vezi sa Sporazumom o pridruživanju s EU.&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/sukob-kijeva-s-bruxellesom/a-17246328 Sukob Kijeva s Bruxellesom], Deutsche Welle&lt;/ref&gt; Ipak, nakon što je proruska vlada zbačena s vlasti [[2014.]], nastavljen je proces. Prvi dio sporazuma potpisan je [[21. ožujka]] [[2014.]], a drugi dio [[27. lipnja]]. Sporazum je stupio na snagu [[1. rujna]] [[2017.]], nakon što su ga sve 31 zemlje ratificirale.

U ožujku 2016. predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da će trebati najmanje 20–25 godina da se Ukrajina pridruži EU-u i NATO-u.  U lipnju 2018. predsjednik Ukrajine Petro Porošenko rekao je da očekuje da će se Ukrajina pridružiti EU i NATO do 2030

=== Države u Zakavkazju ===

==== Armenija ====

Armenija, koja se potpuno nalazi izvan područja koje se smatra Europom, smatra se kulturno vezana uz europski kontinent. Nekoliko armenijskih dužnosnika izrazilo je želju za ulazak njihove zemlje u EU, te neki predviđaju da bi to moglo službeno biti zatraženo za nekoliko godina. Armenijski predsjednik Robert Kočarjan izjavio je da će Armenija održavati veze s Rusijom, te da neće pristupiti Europskoj uniji i NATO-u.&lt;ref&gt;[http://news.xinhuanet.com/english/2006-04/24/content_4468385.htm Armenia not to join NATO, EU: president]&lt;/ref&gt;

Istraživanje javnog mnijenja provedenog [[2005.]] godine na uzorku od 2000 ljudi pokazalo je da je 64% za priključenje EU, dok je samo 11.8% protiv.&lt;ref&gt;[http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html RFE/RL Caucasus Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120111039/http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html |date=20. studenoga 2010. }}, Armenijsko ministarstvo vanjskih poslova, 7. siječnja 2005.{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Najveći problemi zemlje su napetosti s Azerbajdžanom zbog statusa [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]]. Država bilježi veliki gospodarski rast zadnjih godina, ali on je vjerojatno uzrokovan bivšom dugotrajnom recesijom. Upitno je i gledište Turske, vjerojatne buduće članice EU, na članstvo Armenije u uniji.

==== Azerbajdžan ====

[[Azerbajdžan]], koji je kao i [[Turska]] većinom muslimanska, [[Turski narodi|turkijska]], ali vrlo sekularna zemlja, još nije izrazio želju za ulazak u Europsku uniju. Ova naftom bogata zemlja donekle je razvijenija od svojih susjeda Gruzije i Armenije, te ima visok rast [[BDP]]-a i znatna ulaganja u infrastrukturu. Ipak, zbog stanja u [[Gorski Karabah|Gorskom Karabahu]], velikih vojnih ulaganja i demokracije koja je još u razvoju prema europskim stajalištima, male su šanse da će se zemlja, ako to želi, biti uskoro pozvana na pregovore o članstvu. Mogućnosti članstva Azerbajdžana u uniji vjerojatno bi se znatno povećale ulaskom Gruzije ili Turske u [[EU]].

==== Gruzija ====

Zadnjih godina, politika [[Gruzija|Gruzije]] vodi prema izdvajanju iz sfere utjecaja [[Rusija|Rusije]]. Predsjednik Gruzije [[Mihail Saakašvili]] nekoliko puta je izrazio želju za ulazak njegove zemlje u EU. Od izlaska Gruzije iz [[SSSR]]-a, vladaju mnoge napetosti u zemlji. [[Južna Osetija]] i [[Abhazija]] traže samostalnost i približavanje Rusiji, dok središnja gruzijska vlada to odbija. Separatistički pokreti djeluju i u [[Adžarija|Adžariji]].

Osim separatizma, veliki gruzijski problem je i korupcija. Iako od svih kavkaških zemalja Gruzija ima najviše šanse za ulazak u [[EU]], to se sigurno neće dogoditi u skoroj budućnosti zbog stanja u zemlji, te zbog nespremnosti EU na takvo članstvo.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=2&amp;ID_VIJESTI=72377 HOĆE LI GRUZIJA, SVOJEVRSNA EUROPA IZVAN EUROPE, IKADA DOĆI NA RED DA BUDE PRIMLJENA U EU?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408081100/http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=2&amp;ID_VIJESTI=72377 |date=8. travnja 2007. }} Glas Slavonije 4. travnja 2007.{{hr}}&lt;/ref&gt;

=== Mikrodržave ===
[[Datoteka:European microstates map.svg|mini|Pet malih država koje graniče s Europskom unijom:
[[Andora]], [[Lihtenštajn]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]] ]]

Četiri [[mikrodržava|mikrodržave]] u Europi okružene su prostorom Europske unije. Sve četiri ([[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]], i [[Vatikan]]) koriste [[euro]] i kuju vlastite kovanice. Gospodarstva ovih država blisko su vezana s gospodarstvima susjednih država. Ipak, zbog posebnih gospodarskih zakona koji su vezani uz samo postojanje tih država, ta gospodarstva nisu uskladiva sa standardima EU.

==== Andora ====

[[Andora|Andorska]] vlada smatra da trenutačno nema potrebe za ulaskom u EU,&lt;ref&gt;[http://www.internationalspecialreports.com/archives/99/andorra/2.html The Washington Times] {{Webarchive|url=https://archive.is/20020701101726/http://www.internationalspecialreports.com/archives/99/andorra/2.html |date=1. srpnja 2002. }}{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; iako članstvo u uniji zagovara [[Socijaldemokratska stranka (Andora)|Socijaldemokratska stranka]]. Glavni nedostatak ulaska ove zemlje u EU su veliki troškovi.

==== Monako ====

[[Monako]] trenutačno primjenjuje određena pravila EU kroz svoj odnos s Francuskom, koja je članica EU.&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/comm/external_relations/monaco/intro/index.htm Odnosi Europske unije s Monakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214064022/http://ec.europa.eu/comm/external_relations/monaco/intro/index.htm |date=14. veljače 2007. }}, ''[[Europska komisija]]'', prosinac 2005.{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Monako se nalazi unutar carinske zone EU, te primjenjuje većinu mjera koje se odnose na [[PDV]] i [[trošarine]]. Država se nalazi unutar [[Schengenski sporazum|Schengenske zone]].

==== San Marino ====

U [[San Marino|San Marinu]] opozicijski [[Alleanza Popolare dei Democratici Sammarinesi per la Repubblica|Narodni pokret]] zagovara članstvo u EU, dok je vladajuća [[Partito Democratico Cristiano Sammarinese|Demokršćanska stranka]] protiv članstva.

==== Vatikan ====

[[Vatikan|Država Vatikanskog Grada]] ima jedinstveni status na europskom kontinentu, kao jedina [[teokracija]], što bi bilo nemoguće uskladiti s članstvom u EU.

=== Zavisni teritoriji članica EU ===

Neke članice Europske unije unutar svog državnog sastava imaju područja koja nisu u potpunosti pokrivena ugovorima Europske unije, te na kojima se unijski zakoni primjenjuju samo djelomično ili se uopće ne primjenjuju. Ovim zavisnim teritorijima moguća je promjena statusa u pogledu na EU, bilo to sudjelovanje u EU ili odvajanje.

==== Grenland ====

[[Grenland]], koji je posebni teritorij [[Danska|Danske]], je jedino područje koje je izašlo iz sastava današnje Europske unije. Nakon što je Danska omogućila devoluciju na Grenlandu [[1979.]] koja je stupila na snagu [[1980.]], održan je referendum na kojem je odlučen izlazak iz zajednice. [[1. veljače]] [[1985.]] Grenland je napustio [[EEZ]] i [[EZAE]]. Svi danski državljani na Grenlandu (praktički cijelo stanovništvo) imaju status europskih građana, ali ne smiju glasovati na europskim izborima.
Trenutačno nije predviđeno ponovno priključenje Grenlanda u EU.

==== Farski otoci ====

[[Farski otoci]] autonomno su područje Danskog kraljevstva i nije dio [[EU]], što je posebno naglašeno [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorima]]. Glavni razlog ostanka ovog otočja izvan EU je neslaganje sa zajedničkom politikom o ribarstvu.

Iako među nekim političarima na otočju postoji želja za ulaskom u uniju, drugi smatraju da je prvo potrebno regulirati odnose s Danskom prije ovog mogućeg ulaska.

==== Suverene vojne baze UK-a ====

[[Suverene vojne baze]] [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] na [[Cipar|Cipru]] nisu ušle u EU kad je UK ušlo. [[Atenski sporazum|Atenskim sporazumom]] je naglašeno da se ovaj status ne mijenja ni ulaskom Cipra u EU. Ipak, u bazama se primjenjuju neki zakoni Europske unije.

==== Krunski posjedi UK-a ====

[[Krunski posjedi|Krunski posjedi britanskog monarha]], tj. [[Kanalski otoci]] i [[otok Man]] dobili su posebna prava ulaskom [[UK]]-a u [[EEZ]]. Ova prava su regulirana Protokolom 3 sporazuma o priključenju iz [[1973.]] Njime Kanalski otoci i otok Man ulaze u carinsku uniju, dok se druga pravila zajednice na njih ne primjenjuju.

==== Prekomorske zajednice Francuske ====

[[Collectivités d'outre-mer|Prekomorske zajednice Francuske]] tj. [[Sveti Petar i Mikelon]], [[Wallis i Futuna]], [[Francuska Polinezija]], [[Sveti Martin (prekomorska zajednica)|Sveti Martin]] i [[Sveti Bartolomej (otok)|Sveti Bartolomej]] imaju praktički svaki zaseban status unutar [[Francuska|Francuske Republike]], te zbog teškoće reguliranja njihovog statusa unutar unije, nisu u EU, za razliku od [[Prekomorski departmani Francuske|prekomorskh regija Francuske]] koji su unutar EU.

==== Nova Kaledonija ====

[[Nova Kaledonija]] ima vrlo poseban status unutar Francuske Republike, te se razlikuje od svih francuskih teritorijalnih podjedinica. Ovo područje nije unutar unije, te se europski zakoni tamo ne provode. 

Zasad nije moguće predvidjeti budući status ovog otoka unutar unije, jer će se između [[2014.]] i [[2019.]] na otoku provesti referendum o neovisnosti.

==== Nizozemski Antili i Aruba ====

[[Nizozemski Antili]] i [[Aruba]] dio su [[Nizozemsko kraljevstvo|Nizozemskog kraljevstva]], te su dio europskih prekomorskih zemalja i područja i na njima se ne provode europski zakoni. 

Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska|Nizozemskom]]), dok su [[Bonaire]], [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sint Eustatius]] postali dio Nizozemske, te time i dio Europske unije.&lt;ref&gt;[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{nl icon}}&lt;/ref&gt;

Nizozemska je također predložila da novi ustav Europske unije dopusti Arubi i Nizozemskim Antilima (onom dijelu koji je ostao izvan EU od 15. prosinca 2008.) mijenjanje njihovog statusa u ultraperiferalne regije (kao [[Francuska Gvajana]] ili [[Madeira (autonomna regija)|Madeira]]), tako da mogu u budućnosti postati dio EU ako to žele.

=== Neeuropske države ===

Po [[Ugovor iz Maastrichta|ugovoru iz Maastrichta]] (članak 49), svaka europska zemlja koja poštuje načela Europske unije može se prijaviti za članstvo. U ugovoru nije spomenuta mogućnost članstva za neeuropske zemlje. Ipak, prijašnje razmatranje molbe Maroka za članstvo i spominjanje Izraela u kontekstu približavanja uniji moglo bi se protumačiti kao mogućnost da neeuropske zemlje ipak trenutačno mogu postati članice.  

==== Izrael ====

Približavanje [[Izrael]]a Europskoj uniji podržali su neki političari i u Izraelu i u Europi. Istraživanje javnog mnijenja provedeno [[2004.]] godine pokazalo je da 85% Izraelaca podržava približavanje njihove zemlje EU.&lt;ref&gt;[http://www.hildegardmueller-mdb.de/image/inhalte/EU_Israel_280604.pdf Privilegirano partnerstvo između EU i Izraela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080529170509/http://www.hildegardmueller-mdb.de/image/inhalte/EU_Israel_280604.pdf|date=29. svibnja 2008.}}, ''[[Hildegard Müller]]'', 26. lipnja 2006. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Novije istraživanje iz 2011. pokazalo je potporu članstvu u EU od 81%.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jpost.com/DiplomacyAndPolitics/Article.aspx?id=228926 |title=81% of Israelis support EU membership, BGU poll finds |publisher=JPost |date=12. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Ideju pridruživanja Izraela EU poduprijeli su određeni političari u Izraelu i Europi, među kojima su bivši izraelski ministar vanjskih poslova [[Silvan Shalom]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cephas-library.com/israel/israel_weighing_eu_membership.html |title=Analysis: Israel Weighing EU Membership |publisher=United Press International |date=21. svibnja 2003. |access-date=27. veljače 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430115725/http://www.cephas-library.com/israel/israel_weighing_eu_membership.html |archivedate=30. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; izraelski ministar vanjskih poslova [[Avigdor Lieberman]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blogcentral.jpost.com/index.php?cat_id=6&amp;blog_id=52&amp;blog_post_id=640 |title=We need to be part of EU and NATO |publisher=Jerusalem Post |date=Siječanj 2007. |access-date=27. veljače 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071014122520/http://blogcentral.jpost.com/index.php?cat_id=6&amp;blog_id=52&amp;blog_post_id=640 |archivedate=14. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; i bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3142884.stm |title=Jewish communities split over Berlusconi |publisher=BBC News |date=26. rujna 2003.}}&lt;/ref&gt; Dvojica talijanskih članova Europskog parlamenta radili su u korist izraelskog članstva u EU još 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=786185&amp;contrassID=1&amp;subContrassID=1 |title=Two Italians, Marco Pannella and Marco Cappato of the Nonviolent Radical Party, in European Parliament campaign for Israel to enter EU |publisher=Haaretz |date=10. studenoga 2006. |access-date=27. veljače 2014. |archive-date=4. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080604055053/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=786185&amp;contrassID=1&amp;subContrassID=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Izraelska vlada nagovijestila je nekoliko puta da je članstvo u EU mogućnost, ali Europska unija predložila je samo bliske veze s Izraelom. Prepreke ovom članstvu mogle bi biti [[Bliskoistočni sukob|nestabilnost na Bliskom Istoku]], te okupacija [[Palestinska Autonomna Područja|palestinskih područja]]. Istraživanje europske javnosti pokazalo je da vlada poprilično negativno mišljenje o Izraelu.

Vjerojatni argumenti za članstvo Izraela u EU bili bi: u određenom smislu europeizirana kultura, te BDP per capita koji je blizak europskom prosjeku.

Odluku je li Izrael europska zemlja ili ne donijet će Europsko vijeće. Španjolski ministar vanjskih poslova [[Miguel Ángel Moratinos]] predložio je privilegirano partnerstvo za Izrael, koje bi nosilo sve prednosti članstva, osim sudjelovanja u institucijama. [[11. siječnja]] [[2005.]] europski povjerenik za industriju i poduzetništvo [[Günter Verheugen]] predložio je monetarnu i trgovačku uniju s Izraelom.

==== Maroko ====

[[Maroko]] je predao prijavu za članstvo u [[EEZ]]-u u srpnju [[1987.]], koju je vijeće odbilo godinu dana kasnije. Kao objašnjenje za odbijanje prijave, vijeće je izjavilo da ne smatra Maroko europskom zemljom. Iako je gospodarstvo ove države tek u razvitku, te ima neriješene granice sa susjedinim državama, a to je i pitanje [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadne Sahare]], dogovoren je sporazum o odnosima EU i Maroka.

==== Zelenortska Republika ====
[[Zelenortska Republika]] je [[otočna država]] u Atlantskom oceanu, čije priključivanje uniji zagovara [[Portugal]]. Zelenortska Republika izrazila je želju pridružiti se Europskoj uniji.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Staff writer |url=http://www.afrol.com/articles/17267 |title=Cape Verde PM discusses special partnership with EU |publisher=afrol News |date=15. studenoga 2005. |accessdate=6. svibnja 2006.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Staff writer |url=http://www.afrol.com/articles/15920 |title=EU membership for Cape Verde proposed in Portugal |publisher=afrol News |date=16. ožujka 2005. |accessdate=6. svibnja 2006.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Staff writer |url=http://www.afrol.com/articles/18640 |title=EU, Cape Verde display different interests in integration |publisher=afrol News |date=30. ožujka 2006. |accessdate=10. svibnja 2006.}}&lt;/ref&gt;U ožujku 2005. bivši portugalski predsjednik [[Mário Soares]] pokrenuo je zahtjev za priključivanje ove bivše portugalske kolonije EU. Izjavio je da bi Zelenortska Republika djelovala kao most koji bi spajao Afriku, Latinsku Ameriku i Europsku uniju. 

Zelenortska Republika ima dosta manji BDP po stanovniku od svih dosadašnjih država članica, te kandidatskih zemalja. Ipak, ovaj pokazatelj je znatno veći od nekih balkanskih zemalja prema kojima je trenutačna politika proširenja orijentirana. Najveći dio uvoza i izvoza Zelenortske Republike odvija se upravo s EU, a lokalna valuta [[zelenortski eskudo]] vezana je uz [[euro]].

Iako se Zelenortsko otočje zemljopisno nalazi u [[Afrika|Africi]], to ne bi trebala biti prevelika prepreka za članstvo, jer se i [[Cipar]] koji je zemlja članica, također ne nalazi na europskom kontinentu. Zelenortski otoci dio su iste otočne skupine kao i [[Kanarski otoci]] ([[Španjolska]]), te [[Madeira (autonomna regija)|Madeira]] ([[Portugal]]), tj. [[Makaronezija|Makaronezije]]. Trenutačno EU niti ne priznaje, niti opovrgava da je Zelenortska Republika europska država.

Nedavni postupci politike Zelenortskih otoka mogli bi se protumačiti kao udaljavanje od afričkog političkog okružja i približavanje europskom. Najavljena je jača kontrola ulaska građana zemalja u regiji u ovu državu, kako bi se spriječila ilegalna emigracija u EU.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ena.lu?lang=1&amp;doc=20806 Proširenje Europske unije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930204126/http://www.ena.lu/?lang=1&amp;doc=20806 |date=30. rujna 2007. }} {{fr}} {{eng oznaka}}
* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/check-current-status/index_en.htm Europska komisija - proširenje - države] {{eng oznaka}}


{{Europska unija}}
[[Kategorija:Proširenje Europske unije| ]]</text>
      <sha1>3n5vwduqbxufqxgb2dtqkyqmi7bbtdi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Backus-Naurov oblik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87650</id>
    <revision>
      <id>7520584</id>
      <parentid>7048706</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:26:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8986" sha1="ildev4j7do72ck7sbzr2qmf0ktz0k97" xml:space="preserve">'''Backus-Naurov oblik''' (još i '''Backus-Naurov formalizam''', '''Backusov normalni oblik''', '''Panini-Backusov oblik''' ili '''Backus-Naurova forma'''&lt;ref name=&quot;InfoRjecnik&quot;&gt;Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 93&lt;/ref&gt; - obično samo kratko kao '''BNF''', od engl. ''Backus-Naur form'') [[metasintaksa]] je korištena za izražavanje [[kontekstno neovisna gramatika|kontekstno neovisnih gramatika]]: to jest, formalnih način opisa [[formalni jezik|formalnih jezika]].

BNF je naširoko korištena [[notacija]] za [[gramatika|gramatike]] računalnih [[programski jezik|programskih jezika]], [[instrukcijski skup|instrukcijskih skupova]] i [[komunikacijski protokol|komunikacijskih protokola]], te kao jedna od mogućih notacija za prikaz dijelova gramatike [[prirodni jezik|prirodnog jezika]] (npr. [[Chandas|''stope'' u sanskrtskom pjesništvu]]). Većina udžbenika iz teorije programskih jezika i/ili [[Semantika|semantike]] dokumentiraju programski jezik baš u BNF notaciji.

Postoje mnoga proširenja i varijante BNF.

== Povijest ==
[[John Backus]] je stvorio ovu notaciju kako bi izrazio gramatiku [[ALGOL]]-a. Na prvoj konferenciji ''World Computer Congress'', koja se dogodila u Parizu [[1959.]], Backus je predstavio svoj rad pod nazivom ''&quot;The syntax and semantics of the proposed international algebraic language of the Zurich ACM-GAMM Conference&quot;'', formalni opis jezika IAL koji je kasnije prozvan [[ALGOL 58]]. Formalni jezik koji je on predstavio je bio zasnovan na sustavu produkcija [[Emil Post|Emila Posta]]. [[Formalna gramatika|Generativne gramatike]] su bile aktivno područje matematičkog proučavanja, npr. [[Noam Chomsky|Noama Chomskyja]], koji ih je primijenio na gramatiku prirodnih jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky1956&quot;&gt;Chomsky, Noam, &quot;Three Models for the Description of Language,&quot; ''IRE Transactions on Information Theory'', Vol. 2 No. 2, pp. 113-123, 1956.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chomsky1957&quot;&gt;Chomsky, Noam, ''Syntactic Structures'', Mouton, The Hague, 1957.&lt;/ref&gt;

[[Peter Naur]] je kasnije pojednostavio Backusovu notaciju kako bi minimizirao skup korištenih znakova (karaktera), te se na prijedlog [[Donald Knuth|Donalda Knutha]] njegovo ime dodalo u znak priznanja njegova doprinosa.

Backus-Naurov oblik ili BNF gramatike imaju značajne sličnosti sa {{Unicode|[[Pāṇini]]jevim}} gramatičkim pravilima, te se notacija stoga ponekad naziva i '''Panini-Backusov oblik'''.

== Uvod ==
BNF specifikacija je skup produkcijskih pravila, koji su zapisani kao

 &lt;simbol&gt; ::= &lt;izraz sa simbolima&gt;

gdje je &lt;[[simbol]]&gt; ''[[nezavršni simbol]]'', a [[Izraz (matematika)|izraz]] se sastoji od slijedova simbola i/ili slijedova odvojenih [[uspravnom crtom]]., '|', označujući mogućnost [[izbor]]a, pri čemu je svaka jedinka izbora moguća zamjena za krajnje lijevi simbol produkcije. Simboli koji se nikad ne pojavljuju na lijevoj strani produkcije se zovu ''[[završni simbol]]i''.

== Primjer ==
Kao primjer, razmotrimo BNF za poštanske adrese u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]:

   &lt;poštanska-adresa&gt; ::= &lt;ime-dio&gt; &lt;adresa-ulice-dio&gt; &lt;poštanski-broj-dio&gt;
 
            &lt;ime-dio&gt; ::= &lt;osobni-dio&gt; &lt;prezime&gt; &lt;opc-jr-dio&gt; &lt;kraj-linije&gt; 
                        | &lt;osobni-dio&gt; &lt;ime-dio&gt;
  
         &lt;osobni-dio&gt; ::= &lt;ime&gt; | &lt;inicijal&gt; &quot;.&quot; 
 
   &lt;adresa-ulice-dio&gt; ::= &lt;opc-stan-broj&gt; &lt;kućni-broj&gt; &lt;ime-ulice&gt; &lt;kraj-linije&gt;
 
 &lt;poštanski-broj-dio&gt; ::= &lt;ime-grada&gt; &quot;,&quot; &lt;kodni-broj-države&gt; &lt;poštanski-broj&gt; &lt;kraj-linije&gt;

Što se čita na sljedeći način: 
:* Poštanska se adresa sastoji do dijela za ime, nakon kojeg slijedi ime ulice te [[poštanski broj]].
:* ime-dio se sastoji od ili osobni-dio nakon kojeg slijedi [[prezime]] nakon kojeg slijedi opcionalni &quot;jr-dio&quot; (Jr., Sr., ili broj dinastije) te oznaka kraja linije, ili osobnog dijela nakon kojeg slijedi ime-dio (ovo pravilo slikovito predočava uporabu [[Rekurzija|rekurzije]] u BNF notaciji, pokrivajući slučaj ljudi koji koriste višestruka početna i srednja imena i/ili inicijale).
:* osobni-dio se sastoji ili od imena, ili [[inicijal]]a nakon kojeg slijedi točka.
:* Adresa ulice se sastoji od opcionalnog specifikatora stana, nakon kojeg slijedi kućni broj, nakon kojeg slijedi ime ulice, nakon kojeg slijedi kraj linije
:* poštanski-broj-dio se sastoji od imena [[grad]]a, nakon kojeg slijedi zarez, nakon kojeg slijedi kodni broj savezne države, nakon kojeg slijedi poštanski broj te kraj linije.

Valja uočiti da su mnogi elementi (kao što je format imena, specifikatora stana ili poštanskog broja) ovdje ostali nespecificirani. Ako to bude potrebno, mogu biti opisani dodatnim BNF pravilima.

== Dodatni primjeri ==
BNF sintaksa može biti prikazana samom BNF notacijom na sljedeći način:

    &lt;sintaksa&gt; ::= &lt;pravilo&gt; | &lt;pravilo&gt; &lt;sintaksa&gt;
     &lt;pravilo&gt; ::= &lt;opc-bjelina&gt; &quot;&lt;&quot; &lt;ime-pravila&gt; &quot;&gt;&quot; &lt;opc-bjelina&gt; &quot;::=&quot; 
                   &lt;opc-bjelina &lt;izraz&gt; &lt;kraj-linije&gt;
 &lt;opc-bjelina&gt; ::= &quot; &quot; &lt;opc-bjelina&gt; | &quot;&quot;  &lt;!-- &quot;&quot; je prazni string, tj. bez bjeline (praznine) --&gt;
       &lt;izraz&gt; ::= &lt;lista&gt; | &lt;lista&gt; &quot;|&quot; &lt;izraz&gt;
    &lt;line-end&gt; ::= &lt;opc-bjelina&gt; &lt;EOL&gt; | &lt;kraj-linije&gt; &lt;kraj-linije&gt;
       &lt;lista&gt; ::= &lt;term&gt; | &lt;term&gt; &lt;opc-bjelina&gt; &lt;lista&gt;
        &lt;term&gt; ::= &lt;literal&gt; | &quot;&lt;&quot; &lt;ime-pravila&gt; &quot;&gt;&quot;
     &lt;literal&gt; ::= '&quot;' &lt;tekst&gt; '&quot;' | &quot;'&quot; &lt;text&gt; &quot;'&quot; &lt;!-- ustvari, izvorni BNF nije koristio novaodnike --&gt;

Ova sintaksa pretpostavlja da nije potrebna [[bjelina]] za pravilnu interpretaciju produkcijskih pravila. &lt;EOL&gt; je znak kraja linije (u [[ASCII]]-u: ''carriage return'' i/ili ''line feed'', ovisno o [[operacijski sustav|operacijskom sustavu]]). &lt;ime-pravila&gt; i &lt;tekst&gt; valja zamijeniti s imenom/labelom deklariranog pravila ili literalnim tekstom, respektivno.

== Varijante ==
Postoje mnoge varijante i proširenja BNF notacije, općenito ili u svrhu pojednostavljenja i sažimanja, ili u svrhu prilagodbe specifičnoj primjeni. Jedna zajednička osobina mnogih izraza jest korištenje [[regex]] operatora ponavljanja kao što su &lt;code&gt;*&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;+&lt;/code&gt;. [[Prošireni Backus-Naurov oblik]] (EBNF) je uobičajena takva varijanta. Ustvari, gornji primjer nije čisti oblik koji je izmišljen za ALGOL 60 izvještaj. Notacija preko uglatih zagrada &quot;[ ]&quot; je uvedena nekoliko godina kasnije u [[International Business Machines|IBM-ovoj]] definiciji jezika [[PL/I]], iako je danas općeprihvaćena. [[Povećani Backus-Naurov oblik|ABNF]] je druga ekstenzija obično korištena za opis [[IETF]] [[Protokol (računarstvo)|protokola]].

[[Gramatika koja parsira izraz|Gramatike koje parsiraju izraze]] su izgrađene nad BNF i notacijom [[regularni izraz|regularnih izraza]] kako bi oblikovale alternativnu klasu [[formalna gramatika|formalnih gramatika]], koja je po prirodi esencijalno [[analitička gramatika|analitička]] mjesto [[generativna gramatika|generativna]].

Mnoge BNF notacije koje se danas mogu naći na mreži su više namijenjene da ih čitaju ljudi, pa nisu formalnog karaktera. Ovakvi primjeri često uključuju mnoge od sljedećih sintaksnih pravila i proširenja:

* Opcionalne elemente zagrađene u uglate zagrade. Na primjer, [&lt;element-x&gt;]
* Elementi koji se ponavljaju 0 ili više puta su zagrađeni u vitičaste zagrade. Na primjer, &lt;riječ&gt; ::= &lt;slovo&gt; { &lt;slovo&gt; }
* Nakon elemenata koji se ponavljaju 1 ili više puta slijedi znak '+'.
* Završni simboli se mogu pojavljivati otisnuti masno a nezavršni simboli u običnom tekstu mjesto korištenja kurziva i uglatih zagrada.
* Opetovanje elemenata se označuje zvjezdicom koje sa stavlja iza elementa ‘*’
* Alternativni izbori produkcije su odvojeni simbolom uspravne crte ‘|’. Na primjer, &lt;alternativa-A&gt; | &lt;alternativa-B&gt;
* Grupiranje elemenata se označuje zatvaranjem u jednostavne zagrade.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20021005142530/http://www.lrz-muenchen.de/~bernhard/Algol-BNF.html Algol-60 BNF], izvorni BNF.
* Jednostavne gramatike iz [https://web.archive.org/web/20070124000335/http://cui.unige.ch/db-research/Enseignement/analyseinfo/BNFweb.html BNF Web kluba].
* [http://compilers.iecc.com/comparch/article/93-07-017] sadrži poruku na newsgrupi comp.compilers koja objašanjava povijest dvaju imena (Backus-Naurov oblik vs. Backusov normalni oblik).
* Članak ''[http://www.garshol.priv.no/download/text/bnf.html BNF and EBNF: What are they and how do they work?]'' autora Larsa Mariusa Garshola.
* {{RFC|4234}} ''Augmented BNF for Syntax Specifications: ABNF''
* [https://web.archive.org/web/20070505015526/http://www-cgi.uni-regensburg.de/~brf09510/grammartypes.html Usporedba različitih varijanti BNF notacije]
* [https://web.archive.org/web/20070505015817/http://www-cgi.uni-regensburg.de/~brf09510/syntax/lazyebnf.ebnf.html Sintaksni dijagram za EBNF]
* [https://web.archive.org/web/20070505005659/http://www-cgi.uni-regensburg.de/~brf09510/syntax.html Generiranje dijagrama iz EBNF]
[[Kategorija:Formalni jezici]]</text>
      <sha1>ildev4j7do72ck7sbzr2qmf0ktz0k97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva sušačka hrvatska gimnazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91379</id>
    <revision>
      <id>7520873</id>
      <parentid>7333787</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:35:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6677" sha1="odc3jh476wdgff8lxjbs3fygyspco4t" xml:space="preserve">{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; width: 268px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; border-style: solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+&lt;big&gt;&lt;big&gt;'''Prva sušačka hrvatska gimnazija'''&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
|-
|'''Datum osnutka:'''
|'''[[23. studenoga]] [[1627.]]'''
|-
|'''Osnivači:'''
|'''[[Družba Isusova|Isusovački red]]'''
|-
|'''Lokacija:'''
|'''[[Rijeka]]   '''
|-
|'''Funkcija:'''
|[[Isusovački kolegij]]
|-
|'''Period:'''
|''[[Barok]]''
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | '''Arhitektonski nacrt zgrade'''
|-
|'''Godina izgradnje:'''
|[[1896.]]
|-
|-
|'''Godina preseljenja:'''
|[[1896.]]
|-
|'''Mjesto preseljenja:'''
|[[Sušak]], [[Rijeka]]   
|-
|'''Arhitekti zgrade:'''
|[[Ludwig &amp; Hülßner]]
|-
|'''Stil gradnje:'''
|[[Neorenesansa|neorenesansni]]
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | '''Gimnazija danas'''
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija 040408.jpg|248px|Sušačka gimnazija]]
|-
|'''Adresa:'''
|''Gajeva 1''
|-
|-
|'''Funkcija:'''
|[[Srednja škola]]
|-
|'''Broj razreda:'''
|24
|-
|'''Broj učenika:'''
|''593''
|-
|'''Broj nastavnika:'''
|48
|-
|-
|'''Ravnatelj:'''
|Dina Linić-Učur
|-

| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | '''Web stranice:'''
|-
| style=&quot;background:f;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | http://gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130906151035/http://www.gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/ |date=6. rujna 2013. }}
|-
| style=&quot;background:f;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | http://pshg.net/
|}
{{dodaj infookvir|škola}}
'''Prva sušačka hrvatska gimnazija''' osnovana je [[23. studenog]] [[1627.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] na Grivici kraj [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|katedrale]] [[sveti Vid|sv. Vida]], kada [[isusovci]] započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko-modruški [[biskup]] [[Ivan Agatić]] koji je tom prigodom održao govor na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]].

Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku [[Europa|Europe]] izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (cursus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut [[1773.|1773]]., gimnazija nastavlja s radom.

== Nastava na hrvatskom jeziku ==
Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje [[Fran Kurelac|Frana Kurelca]] nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941. - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata. 

Godine [[1868.|1868]]. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezik, pa zbog sveopće [[Mađarizacija|mađarizacije]] počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već [[1881.|1881]]., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, [[Izidor Kršnjavi]] koji je pronašao novi smještaj školi.

== Preseljenje na Sušak ==
[[1896.]] godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču na [[Sušak|Sušaku]], gdje djeluje i danas. Zgradu je projektirao arhitektonski biro [[Ludwig &amp; Hülßner]] iz [[Leipzig]]a kojeg su osnovali [[arhitekt]]i [[Robert Ludwig]] i [[Theodor Hülßner]]. Biro je bio specijaliziran za projektiranje školskih zgrada. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su još u [[Zagreb]]u projektirali kompleks Školskog foruma, Rooseveltov trg - Klaićeva - Kršnjavoga (1894.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.arhitektura-zagreba.com/arhitekti/ludwig-hulsner |title=Ludwig &amp; Hülßner |website=arhitektura-zagreba.com |publisher=Arhitektura Zagreba |access-date=2024-10-28}}&lt;/ref&gt;

Gimnazija tada ima 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Na Sušak je također prenesena cjelokupna pokretna imovina, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas, te vrlo obiman školski arhiv. 
Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990.-ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičke gimnazije.

== Poznati učenici ==
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i [[Joseph Lorenz von Liburnau]], [[Fran Kurelac]], [[Andrija Mohorovičić]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. [[Viktor Ružić]], [[Drago Gervais]], [[Andrija Rački]], [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Kobler]], [[Ljudevit Jonke]], [[Vladimir Bebić]].

== Poznati profesori ==
[[Janez Trdina]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija u Rijeci 040408 2.jpg|Unutrašnjost zgrade
Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija u Rijeci 040408 3.jpg|
Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija u Rijeci 040408 zvono.jpg|školsko zvono iz 1924. godine
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|First Croatian Gymnasium in Sušak}}
* [https://www.pshg.net/ Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci]

{{Coord|45.325806|N|14.455283|E|region:HR-08_type:edu_scale:4000|display=title|format=dms}}

[[Kategorija:Crkveno školstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Isusovačko školstvo]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci]]
[[Kategorija:Gimnazije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sušak]]</text>
      <sha1>odc3jh476wdgff8lxjbs3fygyspco4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artuma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98033</id>
    <revision>
      <id>7520613</id>
      <parentid>6167501</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:28:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1154" sha1="8f5iac1y2c71jpyuthvyc8l1s6j915y" xml:space="preserve">'''Artuma''' je jedna od 31 [[woreda|worede]] u [[Regija Afar|regiji Afar]] u [[Etiopija|Etiopiji]]. Predstavlja dio [[Upravna zona 5 (Afar)|Upravne zone 5]].  Artuma je okrug u obliku trokuta koji se nalazi u blizini osnove istočne strmine [[Etiopska visoravan|Etiopske visoravni]]. Graniči na jugu s [[Fursi]]jem, na zapadu s [[Amhara (regija)|regijom Amhara]], a na sjeveru s [[Dewe]]om.  Nedostaju informacije o gradovima u ovoj woredi.

Prema brojkama koje je objavila [[Središnja statistička agencija (Etiopija)|Središnja statistička agencija]] u 2005. godini, ova woreda je imala ukupno 57.330 stanovnika, od čega 23.851 muškaraca i 33.479 žena. Ne postoje informacije o površini Artume, pa se ne može izračunati gustoća stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm CSA 2005 National Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070813054932/http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm |date=13. kolovoza 2007. }}, Table B.3. Rural population numbers are believed to be underreported for this woreda.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Worede u regiji Afar]]</text>
      <sha1>8f5iac1y2c71jpyuthvyc8l1s6j915y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fursi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98058</id>
    <revision>
      <id>7520962</id>
      <parentid>6189268</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1233" sha1="aycohn24m0uezoha3fbjonm68vhrg7o" xml:space="preserve">'''Fursi''' je jedna od 31 [[woreda|worede]] u [[Regija Afar|regiji Afar]] u [[Etiopija|Etiopiji]]. Predstavlja dio [[Upravna zona 5 (Afar)|Upravne zone 5]]. Fursi se nalazi duž osnove istočne strmine [[Etiopska visoravan|Etiopske visoravni]], a na jugu graniči sa [[Simurobi Gele'alo]]m, na zapadu s [[Amhara (regija)|regijom Amhara]], na sjeveru s [[Artuma|Artumom]], a na istoku s [[Avaš|rijekom Avaš]] koja je dijeli od [[Upravna zona 3 (Afar)|Upravne zone 3]]. Nedostaju informacije o gradovima u ovoj woredi.

Prema brojkama koje je objavila [[Središnja statistička agencija (Etiopija)|Središnja statistička agencija]] u 2005. godini, ova woreda je imala ukupno 78.986 stanovnika, od čega 34.442 muškaraca i 44. 544 žena. Ne postoje informacije o površini Fursija, pa se ne može izračunati gustoća stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm CSA 2005 National Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070813054932/http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm |date=13. kolovoza 2007. }}, Table B.3. Rural population numbers are believed to be underreported for this woreda.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Worede u regiji Afar]]</text>
      <sha1>aycohn24m0uezoha3fbjonm68vhrg7o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aitape</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98788</id>
    <revision>
      <id>7520574</id>
      <parentid>7421195</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:01:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1192" sha1="3zzuytbmarq2dy9bvjv88yto8wwhwjt" xml:space="preserve">'''Aitape''', naselje na sjevernoj pacifičkoj obali [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]], provincija [[Sandaun]], utemeljili su [[1905.]] njemački kolonisti. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] okupirala ga je [[japan]]ska vojska.  Sredinom [[1998.]] godine potres u [[Bismarckovo more|Bismarckovom moru]] izaziva izaziva 3 divovska [[tsunami]] vala koji pogađaju obalu između Aitapea i [[Serai]]a. u kojem pogiba oko 2.200 ljudi koji su sahranjeni u zajedničku grobnicu, a oko 10.000 ostaje bez domova. 

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.global.net.pg/diocese_of_aitape/aitape/gen.html Diocese of Aitape] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331195529/http://global.net.pg/diocese_of_aitape/aitape/gen.html |date=31. ožujka 2016. }}
* [https://web.archive.org/web/20070503052132/http://www.ga.gov.au/urban/factsheets/tsunami_png.jsp The Aitape PNG Earthquake/Tsunami]
* [http://www.usc.edu/dept/tsunamis/PNG/aitape2.html Aitape (slike)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051122083453/http://www.usc.edu/dept/tsunamis/PNG/aitape2.html |date=22. studenoga 2005. }}


[[Kategorija:Zemljopis Papue Nove Gvineje]]
[[Kategorija:Naselja]]</text>
      <sha1>3zzuytbmarq2dy9bvjv88yto8wwhwjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prhinje (Breza, BiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104729</id>
    <revision>
      <id>7520716</id>
      <parentid>6298253</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:07:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2134" sha1="nmsn8ozbjtp7qpwrqfipnbfs5awuuu2" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Prhinje]]}}
{{Naselje u BiH
|ime = Prhinje
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Zeničko-dobojska županija]] 
|općina = [[Breza (BiH)|Breza]]
|nadvisina = 
|lat = 44.022
|long = 18.228 
|position = left
|brojstan2013 = 101
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Prhinje''' je naseljeno mjesto u općini [[Breza (BiH)|Breza]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 12. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;

ukupno: 156

* Muslimani - 155 (99,36%) 
* Jugoslaveni - 1 (0,64%)

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 101

* Bošnjaci - 101

== Zanimljivosti ==

U Prhinju je 1986. godine sniman film [[Ovo malo duše]], redatelja [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]].&lt;ref&gt;[https://visoko.co.ba/kako-danas-izgleda-prhinje-selo-izmedju-visokog-i-breze-u-kojem-je-sniman-film-ovo-malo-duse/ VIDEO: Prhinje – selo između Visokog i Breze u kojem je sniman film “Ovo malo duše”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320002034/https://visoko.co.ba/kako-danas-izgleda-prhinje-selo-izmedju-visokog-i-breze-u-kojem-je-sniman-film-ovo-malo-duse/ |date=20. ožujka 2021. }}, visoko.co.ba, preuzeto 12. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://glosk.com/BK/Prhinje/8158/gmap_en.htm Satelitska snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930165420/http://glosk.com/BK/Prhinje/8158/gmap_en.htm |date=30. rujna 2007. }}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Breza}}

[[Kategorija:Naselja u Zeničko-dobojskoj županiji]]
[[Kategorija:Breza (BiH)]]</text>
      <sha1>nmsn8ozbjtp7qpwrqfipnbfs5awuuu2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Stack Sullivan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114205</id>
    <revision>
      <id>7520616</id>
      <parentid>6691439</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16504" sha1="74hsqmob8gaor65gatsgtd6b67gqlza" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}
{{Infookvir liječnik
| ime               = Harry Stack Sullivan
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[21. veljače]] [[1892.]]
| mjesto rođenja    ={{SAD grad|Norwich|New York}}
| datum smrti       = [[14. siječnja]] [[1949.]]
| mjesto smrti      = [[Pariz]], Francuska 
| državljanstvo     = {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = Teoriji interpersonalnih odnosa
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Herbert Harry Stack Sullivan''' ({{SAD grad|Norwich|New York}}, [[21. veljače]] [[1892.]] – [[Pariz]], Francuska [[14. siječnja]] [[1949.]]) bio je [[SAD|američki]] [[psihijatar]], otac teorije interpersonalnih odnosa. Koristio je terapijske metode koje su prethodile kongitivno-bihevioralnim pristupima.

== Životopis ==
Herbert Harry Stack Sullivan rođen je u Norwichu, New York. Bio je američki psihijatar čiji se rad u području psihoanalize bazirao na direktnim i provjerljivim promatranjima nasuprot apstraktnijim koncepcijama nesvjesnoga za koje se zalagao Sigmund Freud i njegovi sljedbenici. Sullivan je bio dijete irskih imigranata i ilegalno je odrastao u protukatoličkom gradu. To je rezultiralo socijalnom izolacijom što je možda bio poticaj za njegovo kasnije zanimanje za psihijatriju. Dobio je medicinsku diplomu na Chicago sveučilištu medicine i operacije godine 1917. Zajedno uz: Claru Thompson, [[Karen Horney]], [[Erich Fromm|Ericha Fromma]], [[Erik Erikson|Erika H. Eriksona]] i Frieda Fromm-Reichmann, Sullivanov rad se bazirao na razumijevanju osoba, kao individua temeljeno na mreži međusobnih odnosa u koju je taj pojedinac upleten. 

Kod Sullivana se često postavlja pitanje je li neo-freudovac ili nije. Sullivan je često osuđivan, a zatim i odbacivan, da je «neofreudovac». Ljudi su pretpostavljali da su njegove ideje samo nastavci i razrade [[Sigmund Freud|Freudovih]], te da ta dva pisca dijele zajedničke pretpostavke. Implicirano je da, najbolji način da se razumije Sullivan je da se počne s čitanjem Freuda, te da je Sullivan samo preradio Freudeove ideje. Alternativni pogledi, da Sullivan reprezentira svježi i nezavisni početak, uz to i održive alternative Freudizmu, nisu bili ozbiljno razmatrani koju zaslužuje. Ipak, kako je to Helen Swick Perry promatrala, obazirući se na odnos između Sullivana i Freuda, «Akademski je postaviti njihova razmišljanja u suprotnost: Obojica dolaze iz drugačijih društava…» Ili citat samoga Sullivana «Naša psihijatrija se razvila u posebnoj situaciji društvenoga života…» (1940.)

== Radovi ==
Njegovi zapisi uključuju:

* ''Koncepciju moderne psihijatrije'' (1947.)
* ''Interpersonalna teorija psihijatrije'' (1953.)
* ''Shizofrenija kao ljudski proces'' (1962.)  

Sullivan je razvio psihijatrijsku teoriju baziranu na interpersonalnim odnosima u kojima su kulturalni utjecaji izrazito odgovorni za nastanak mentalnih bolesti. Po njegovim riječima, osoba mora posvetiti pozornost na «interakciju», a ne na «intrapsihičko». Potraga za zadovoljstvom kroz personalno upuštanje u odnose s drugima je dovelo Sullivana da okarakterizira samoću kao najbolniji od ljudskih iskustava. Također je proširio Freudovsku psihoanalizu na liječenje pacijenata s teškim mentalnim poremećajima, maročito [[shizofrenija]].

Uz to što je prvi upotrijebio izraz poredak po značajnosti u psihološkoj literaturi, Sullivan je razvio Self System, strukturu osobnih crta ličnosti koje se razvijaju u djetinjstvu i pojačavaju pomoću pozitivnog potkrepljenja i sigurnosnih operacija razvijenih u djetinjstvu kako bi izbjegavali anksioznost i prijetnje samopouzdanju. Nadalje, Sullivan je definirao Self System kao upravljački mehanizam prema serijama JA-TI ometajućim ponašanjima; ono što pojedinac čini namjerava izazvati određenu reakciju. Sullivan je nazvao takva ponašanja Parataksičnim integracijama, i naglasio je da takve akcija-reakcija kombinacije mogu postati rigidne i dominantne u obrascu razmišljanja odraslih, ograničavajući tako njegove akcije i reakcije prema svijetu na način kako ga odrasli vidi a ne kakav je on zapravo. Rezultirajuće netočnosti u rasuđivanju, Sullivan je odredio kao parataksična distorzija (iskrivljenje), kada su druge osobe percipirane ili evaluirane bazirano na obrascima prijašnjeg iskustva, slično Freudovom stajalištu prijenosa. 

Sullivanov rad na interpersonalnim odnosima je postao osnova za interpersonalnu psihoanalizu, školu [[pisoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] i liječenja koja detaljno proučava nijanse u obrascima pacijenata koje se tiču interakcije s drugim ljudima. Bio je jedan od suosnivača William Alanson White instituta, koji je od mnogih smatran jednim od vodećih neovisnih psihijatrijskih instituta na svijetu. Bio je na čelu škole za psihijatriju u Washingtonu od 1936 do 1947 godine. Iako je bio prihvaćen od mnogih, Sullivan nikada nije stekao bitnu reputaciju poput njegovih istomišljenika kasnije. Nagađa se da li je to zbog njegove nedovoljno razmatrane homoseksualnosti. Živio je više od dvadeset godina s Jimmiem Inscoem, koji je uzeo ime Jimmie Sullivan, sve do Sullivanove smrti 1949 godine. Kontroverza još okružuje prirodu njihova odnosa, iako pouzdani izvori nalažu da nisu bili, kako bi mi to rekli, «životni partneri». Za njihove prijatelje Jimmie Sullivan je bio njegov posvojeni sin, iako nije bilo formalnoga posvojenja. To nije bilo neobično za homoseksualne parove iz toga razdoblja. Izgradio si je reputaciju baziranu na njegovom eksperimentalnom liječenju [[shizofrenija|shizofrenije]] u Shepard-Pratt bolnici, između 1925. – 1929. godine. Zaposlio je posebno trenirane pomoćnike koji su radili s pacijentima kako bi im pružili bliske odnose za koje je vjerovao da su pacijenti propustili tijekom latentne faze u razvoju. Doktori, medicinske sestre, i ostale autoritarne ličnosti su izbačene iz tima. Vjerovao je da postoji homoseksualni element u dobi latencije, u odnosu s vlastitim vršnjacima te da neuspjeh prolaska kroz ovu fazu vodi do samo-gađenja, povlačenja iz svijeta u fantaziju i psihozu te da to rezultira neuspjehom prelaska na heteroseksualno prilagođavanje. Na taj način su pacijenti, koji su svi bili mladi muški homoseksualci, uz to i shizofreni, u tim pozitivnim interakcijama s nazočnima, također mladim muškim homoseksualcima, uspjeli zaliječiti rane koje su nastale zbog izostanka muške intimnosti u pred adolescenciji. Mnoge stvari koje su pretpostavljane da su istinite o Sullivanovu profesionalnom i privatnom životu, sada se nanovo razmatraju u svijetlu doktorskoga rada Naoko Wake – Privatna praksa: Harry Stack Sullivan, Homoseksualnost, i granice psihijatrijske slobode, koja je predočena odjelu za Povijest Sveučilišta u Indiani u lipnju 2005. Radnja reprezentira drugačiji pogled od onoga koji pokazuju Sullivanovi biografi, i uključuje materijal od Helen Swick Perry, njezinih privatnih bilježaka o Sullivanovoj biografiji.

Za razumijevanje Sullivanovog rada, pomaže uvid u utjecaj Sandora Ferenczija i njegovog mentora, [[Adolf Meyer]]a. Meyer je, kao i Sullivan vjerovao «promatranje sa sudjelovanjem» nasuprot psihoterapiji ili nametljivim terapijama poput terapija inzulinom, elektrošokovima ili [[lobotomija]]. Zapadni budistički vođa, Mark Epstein je primijetio da Sullivan govori o vjerovanju o jedinstvenoj osobnoj individualnosti kao o «majci svih iluzija», govoreći: «Sullivan je bio osnivač onoga što je kasnije u Americi postalo poznato kao interpersonalna škola psihoterapije. Vjerovao je u postojanje odnosa ali ne i individualnosti. Britanski analitičar djece D.W. Winnicott je izjavio istu stvar rekavši da bebe ne postoje, samo beba-majka dijada. Postojimo u odnosima s drugima, Sullivan je shvatio, ne kao individue.»

Nekoliko opažanja filozofije Harry Stacka Sullivana: Zdrava osobnost je rezultat zdravih odnosa s drugima. To je bio kamen temeljac Sullivanovih teorija interpersonalnih odnosa. Sullvan je proveo život radeći s pacijentima, psihijatrima i socijalnim psiholozima kako bi dokazao da na ljude najviše utječe njihov odnos s drugim ljudima. Vjerovao je da se osobnost razvija u skladu s ljudskom percepcijom toga kako ih drugi vide. «Drugi» su za Sullivana uključivali personofikacije, poput vlade, isto kao i imaginarnih i idealiziranih figura. Sullvan se usmjeravao na opažajuće interpersonalno ponašanje, uključujući i klijentove reakcije na terapeuta. Vjerovao je da se emocionalna dobrobit može postići tako da pojedinac postane svjestan svojih disfunkcionalnih interpersonalnih obrazaca. Sullvan je nazvao svoj pristup interpersonalna teorija psihijatrije zato što je vjerovao da je [[psihijatrija]] studija o tome što se događa između ljudi. To je suprotno Freudovoj paradigmi koja se fokusira na to što se događa unutar ljudi. Za Sullivana, odnos s drugima je primaran. Osobnost je hipotetički entitet koji se ne može promatrati odvojeno od interpersonalnih situacija u kojima se manifestira. 

Sullivan predlaže dva izvora motivacije:

* Potjera za zadovoljstvom
* Potjera za sigurnošću

Ljudi teže maksimalnom zadovoljenju primarnih bioloških potreba. Cilj je smanjenje napetosti. Nasuprot tome, nastojimo minimalizirati nesigurnost koja proizlazi iz kulturalnih i socijalnih potreba. U Sullivanovom modelu, glavna sila motivacije je izbjegavanje i smanjivanje anksioznosti. 

Anksioznost: Za Sullivana anksioznost je zarazna. Pokupimo je od našeg skrbnika – najčešće majke. Novorođenčad imaju empatični kapacitet koji omogućuje osjetiti nastrojenost i osjećaje značajnih ljudi oko njih.

* Djeca doživljavaju euforiju kada osjete dozvoljavanje od drugih
* Djeca doživljavaju disforiju kada osjete nedozvoljavanje i     ponižavanje od drugih
* Sullivan opisuje još jedno stanje, ne ja, u kojemu se osjećamo nepoznato, tajanstveno, neintegrirano. Ovo stanje je popraćeno intenzivnom anksioznošću poput noćnih mora i shizofrenih iskustava.
Anksioznost je dakle, uzeta od naših skrbnika. Ona je interpersonalni fenomen ukorijenjen u očekivanja ponižavanja i odbijanja od drugih ili nas samih. Anksioznost zato potiče potrebu za sigurnosti.  

Mentalni poremećaj: Mentalni poremećaj se odnosi na interpersonalne procese ili neadekvatne u određenoj situaciji ili prekomjerno kompleksni zbog iluzornih osoba koje su također integrirane u situaciju. Nerješene situacije iz prošlosti mijenjaju našu percepciju sadašnje situacije i previše kompliciraju akcije u njima. Sullivan kaže da mi interpretiramo trenutačne odnose kroz unutrašnje reprezentacije ili sheme koje su konstruirane u kroz naše prijašnje interakcije. 
ZAPISI:
Iako je Sullivan izdao malo djela za svoga životnog vijeka, utjecao je na generacije profesionalaca u području mentalnog zdravlja, posebice kroz svoja predavanja u Lješnjakovoj kolibici u Washingtonu. Leston Havens ga je smatrao najvažnijim podzemnim utjecajem u američkoj psihoanalizi. Njegove ideje su sakupljane i izdavanje naknadno, uređivane od Helen Swick Perry koja je također izdala detaljnu biografiju 1982. godine. Sullivan naglašava da, paradoksalno, višak sigurnosti može dovesti do napuštanja kompleksnog procesa potrage ta sigurnošću prije nego što je on uopće postignut.

Mentalna Dobrobit:
Za Sullivana, mentalno zdravlje se može mjeriti kroz ravnotežu između potrage za zadovoljstvom i sigurnosti. Naša sposobnost održavanja zadovoljstva uzimajući u obzir obrasce socijalnog odobravanja uzrokuje osjećaj dobrobiti, samoodobravanja, i sigurnosti. Ako zadovoljstvo nije ispunjeno, osjećamo anksioznost, nesigurnost i nemir.

Heteroseksualna intimnost i zadovoljstvo:
Sullivan naglašava problem tempiranja vremena: Žene prolaze kroz promjene u [[pubertet]]u nekako u prednosti nad muškarcima, i to dovodi do zamuckivanja u procesu razvoja između dječaka i djevojčica u ustanovama vršnjaka (poput škole), tako da u vrijeme kada se dječaci počinju zanimati za djevojke, većina djevojaka već ozbiljno zapetljana u probleme s dečkima. U ranoj adolescenciji, Sullivan raspravlja o «sudarima između intimnosti, potrebe i požude.
Problem je u tome što je požuda dio osobnosti. Zadovoljavajući nečiju požudu dolazi do značajne cijene za nečije samopoimanje, jer su zločeste cure nevrijedne i nisu baš ljudi na način na koji su dobre cure. Tako da kada se god naiđe na osobu koja radi takvu oštru separaciju članova suprotnog spola na to što jesu, može se reći, poželjni su oni koji su nepoželjni, može se pretpostaviti da takva osoba ima poveći rascjep poštovanja u svom genitalnom ponašanju, tako da nije baš sposobna integrirati to ponašanje jednostavno i sa samopoštovanjem u svoj život. Ti raznovrsni rascjepi koji dolaze u ovome stadiju mogu biti glavni motivi za predadolescente ili adolescente u ranoj adolescenciji da ulaze u [[homoseksualnost|homoseksualne]] igre.

==Heuristički stadiji u razvoju==
Razdoblje dojenčadi: proteže se od par minuta poslije rođenja do pojave artikularnog govora, ali ipak nekomunikativnog i bez ikakvoga značenja.
Djetinjstvo: proteže se od sposobnosti izražavanja artikuliranih zvukova koji pripadaju govoru, do pojave potrebe za prijateljima za igru. 
Razdoblje maloljetnosti: proteže se kroz većinu osnovne škole do pojave maturacije, do pojave za intimnim odnosima s drugom osobom sličnog statusa.
Predadolescencija: izrazito važno ali kronološki vrlo kratko razdoblje koje uglavnom završava pojavom genitalne seksualnosti i puberteta, ali psihološki završava pojavom snažnog interesa za osobu suprotnoga spola.
Adolescencija: varira od kulture do kulture, nastavlja se sve dok osoba ne stekne neki obrazac ponašanja koji zadovoljava njegovu požudu, njegove genitalne pogone.
Kasna adolescencija: nastavlja se kao razdoblje osobnosti dok bilo koji djelomično razvijeni aspekti osobnosti ne uđu u njihove prave odnose.
Odraslost: uspostavljanje odnosa ljubavi prema drugoj osobi, u kojemu je druga osoba značajno, ili gotovo podjednako značajna kao mi sami. Ova izrazito jako razvijena intimnost s drugom osobom nije najvažniji cilj u životu, ali je, vjerojatno cilj izvora zadovoljstva u životu.

==Interpersonalna teorija==
Interpersonalna teorija je veza između tri stajališta.

Kružno prikazivanje u interpersonalnoj psihologiji je inspirirano teorijom Harry Stack Sullivana i sociološke teorije George Herbert Meada, i omogućila je istraživanje Timothy Learyja mnogo dostupnijim i eksplicitnijim. On je predstavio cirkularni poredak varijabli znan kao interpersonalno kružno prikazivanje. Interpersonalna teorija sadržava tri stajališta vodećih ideja: princip komplementarnosti, princip vektorske dužine, i princip kružne strukture.

Prva stavka interpersonalne teorije je princip komplementarnosti (Carson, 1969; Kiesler, 1983; Orford, 1986; Wiggins, 1982), koji kaže da ljudi u dvojnim interakcijama raspravljaju o definiciji njihovog odnosa kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Raspravljanje se odvija kroz sljedeće crte: dominantan-prijateljski traži podložan-prijateljski i obratno, te dominantan-neprijateljski traži podložan-neprijateljski i suprotno.

Sljedeća stavka interpersonalne teorije je princip vektorske dužine, koji nalaže da je unutar dijagnoze tipova osobnosti u interpersonalnom krugu, vektorska dužina (mjera statističke devijance) indeks psihopatologije. Odnosno, ljudi s rigidnim, nefleksibilnim osobnostima imaju više problema – čak i ako su ti ljudi nefleksibilni u prijateljskom smjeru, dok ljudi s fleksibilnim, prilagodljivim osobnostima imaju manje problema, čak i ako su ti ljudi generalno piše neprijateljski nastrojeni nego prijateljski. 

==Izvori==
;Literatura
* Arthur David Robbins, [http://www.pep-web.org/document.php?id=cps.025.0624a ''Harry Stack Sullivan—Neo-Freudian or Not?''], Psychoanalytic Electronic Publishing, www.pep-web.org 
* [http://www.personalityresearch.org/interpersonal.html Interpersonal Theory], www.personalityresearch.org
* [[:en:Harry Stack Sullivan|Harry Stack Sullivan]], en.wikipedia.org

{{GLAVNIRASPORED:Sullivan, Harry Stack}}
[[Kategorija:Američki psihijatri]]</text>
      <sha1>74hsqmob8gaor65gatsgtd6b67gqlza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116114</id>
    <revision>
      <id>7521084</id>
      <parentid>6917200</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39601-64</username>
        <id>366656</id>
      </contributor>
      <comment>Navela sam kako pozdrav Bok i Bog nisu povezani jer prva riječ, Bok ima povijesno drugačiju konotaciju od druge riječi, Bog te ih nipošto ne smijemo stavljati pod zajednički nazivnik</comment>
      <origin>7521084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4052" sha1="t7cpbe2ga7lozj04g7pd1c3k5c4ofy7" xml:space="preserve">Pozdrav &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Bok&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; dolazi od njemačkog pozdrava Mein Bokn ili &quot;Mein Bücken&quot; koji znači moj naklon, a u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske gdje je snažan utjecaj Austro-Ugarske i dan danas ga se koristi. 

Pozdrav Bog nema veze sa Bok jer označava nešto sasvim drugo.{{dz|[[Bok (Orašje, BiH)]]|naselje u općini [[Orašje]], [[BiH]]}}
[[Datoteka:Pomoz Bog.JPG|300px|mini|desno|''Pomoz Bog!'']]
'''Bok''' i '''Bog''' je neformalni usmeni i pismeni [[pozdrav]] pri susretanju i na rastanku, koji koristi jedan dio govornika [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. 
 
== Rasprostranjenost ==
Pozdrav se uglavnom koristi:
* na sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]] (u području gdje se govori [[kajkavsko narječje|kajkavski]] i blizu) i koristi se uglavnom među mlađim govornicima, kod pozdravljanja osoba koje se međusobno otprije poznaju;
* u [[Sjeverno hrvatsko primorje|Primorju]] se koriste varijante &quot;''bog i se''&quot;, &quot;''bok i se''&quot;, &quot;''boh''&quot;, gdje se njime pozdravljaju i osobe koje se ne poznaju, te nisu nužno mlađe, ali također u neformalnom kontekstu;
* Hrvati u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] koriste uglavnom pozdrav &quot;''bog''&quot;.
* u istočnoj Hrvatskoj; Bog.

== Moguće podrijetlo ==
Postojanje pozdrava ''Bog'' je dokumentirano u literaturi već barem od 19. stoljeća&lt;ref&gt;Friedrich Salomo Kraus, ''Sitte und Brauch der Südslaven'', Hölder, Wien, 1885, Nachdruck Olms, Hildesheim [u.a.] 2003 (= Volkskundliche Quellen, 5), {{ISBN|3-487-13135-8}}, S. 502: &quot;''Man grüsst im Vorbeigehen mit ''pomoz Bog'' (helfe [Dir] Gott), oder sagt ''hvaljen Isus'' (gelobt sei Jesus), beim Abschied ''s bogom'' (mit Gott), in Dalmatien einfach ''Bog'' (Gott).''&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kurt Stegmann von Pritzwald, ''Der Sinn einiger Grußformen im Licht kulturhistorischer Parallelen'', in: Wörter und Sachen 10 (1927), S. 23-44, S. 39: &quot;''Dem ''Adieu'' entspricht das russische als vulgär empfundene ''stupai s Bogom'' 'geh mit Gott', und in Südslavien ist ein aus dieser längeren Formel abgeschliffenes ''s Bogom'' 'mit Gott' der allgemeine Abschiedsgruß, den der Dalmatiner noch weiter kürzt und einfach ''Bog'' &quot;Gott&quot; sagt.''&quot;&lt;/ref&gt;

Uvriježilo se mišljenje da pojam potječe od riječi [[Bog]] (u [[kajkavsko narječje|kajkavskom]] se završno ''-g'' obezvučuje u ''-k'') i može se usporediti s nekoliko takvih izraza u zemljama s većinski [[Katolicizam|katoličkom]] populacijom.

''Bok'' odn. ''Bog'' je moguće skraćenica od „''Bog te pozdravi''“ ili u množini „''Bog Vas pozdravi''“. Pri rastanku bi se radilo o skraćenom „''Idi s Bogom''“ ili „''z Bogom''“. Doslovno isti način pozdravljanja postoji uglavnom u još nekim pretežno katoličkim zemljama kao i kod pravoslavnih Srba:

* u [[Austrija|Austriji]], [[Trentino-Južni Tirol|Južnom Tirolu]] i na jugu [[Njemačka|Njemačke]] kaže se „''(Es) grüß(e) dich Gott''“ (''Griaß di god''), u množini „''Grüß euch Gott''“ (ili samo kratko ''Grüß Gott''),
* u [[Španjolski jezik|Španjolskom]]  ''Adios'',
* ''Adeus'' u [[Portugal]]u i [[Brazil]]u, 
* ''Adieu'' u [[Francuska|Francuskoj]] i  
* ''Dia duit'' (Bog s tobom) u [[Irska|Irskoj]].
* pravoslavni [[Srbi]] (vjernici) imaju tradicionalni pozdrav ''Pomaže Bog'', odgovaraju s ''Bog ti (vam) pomogao'', a pri odlasku kažu ''zbogom''.

== Zanimljivosti ==
*u [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] riječ &quot;bók&quot; znači kompliment, pohvala.
*u [[turski jezik|turskom jeziku]] riječ &quot;bok&quot; znači &quot;[[sranje]]&quot;.

== Povezani članci ==
*[[servus]]
*[[zdravo]]
*[[ciao]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://bujicarijeci.com/2012/08/bog-ili-bok/ Bujica riječi, Bok ili Bog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427060528/http://bujicarijeci.com/2012/08/bog-ili-bok/ |date=27. travnja 2014. }}
*[http://www.croatia.ch/zanimljivosti/070226.php Zanimljivosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823040241/http://www.croatia.ch/zanimljivosti/070226.php |date=23. kolovoza 2013. }}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Retorika]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]</text>
      <sha1>t7cpbe2ga7lozj04g7pd1c3k5c4ofy7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>António Egas Moniz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116729</id>
    <revision>
      <id>7520694</id>
      <parentid>7285677</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:19:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1768" sha1="ii0k7r6wfch6jyo9x6y11krftehpojq" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = António Egas Moniz
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Moniz.jpg
| širina slike      = 
| opis              = Moniz, fotografiran prije 1955.
| puno ime          = António Caetano de Abreu Freire Egas Moniz
| datum rođenja     = [[29. studenog]] [[1874.]]
| mjesto rođenja    = [[Avanca]]
| datum smrti       = [[13. prosinca]] [[1955.]]
| mjesto smrti      = [[Lisabon]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|POR}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] 1949. g
| potpis            = 
| stranica          = 

}}

'''António Caetano de Abreu Freire Egas Moniz''' ([[Avanca]], [[29. studenog]] [[1874.]] – [[Lisabon]], [[13. prosinca]] [[1955.]]) bio je [[portugal]]ski [[psihijatar]] i [[neurokirurgija|neurokirurg]]. 

Godine 1949. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju]] za svoje otkriće terapeutske [[lobotomija|lobotomije]] u liječenju određenih [[psihoza]]. Nagradu je podijelio sa [[Švicarska|švicarskim]] [[neurofiziolog]]om [[Walter Rudolf Hess]]om.

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://nobelprize.org/medicine/laureates/1949/index.html 1949. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu] {{eng oznaka}}

{{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}}
{{mrva-nobel-medicina}}
{{GLAVNIRASPORED:Moniz, António Caetano de Abreu Freire Egas}}
[[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]]
[[Kategorija: Psihijatri]]
[[Kategorija:Životopisi, Portugal]]
[[Kategorija:Neurokirurzi]]</text>
      <sha1>ii0k7r6wfch6jyo9x6y11krftehpojq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjevačka teologija Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126599</id>
    <revision>
      <id>7520582</id>
      <parentid>7190512</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:20:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2926" sha1="r4d81iglhov5maw2n0221exqarbyrvr" xml:space="preserve">{{Coord|43|50|02|N|18|19|53|E|display=title|type:edu}}

'''Franjevačka teologija Sarajevo''' – visokoškolska ustanova [[Bosanski franjevci|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]].

== Ustanove koje su prethodile Franjevačkoj teologiji ==
Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] može se govoriti o [[teologija|teološkom]] obrazovanju unutar Franjevačke provincije Bosne Srebrene. U razdoblju nakon [[Tridentski sabor|Tridentskog sabora]] Bosna Srebrena je imala nekoliko svojih učilišta u [[Budim]]u, [[Požega|Požegi]], [[Šibenik]]u, [[Osijek]]u i drugdje. Bosanski su franjevci stjecali izobrazbu također u [[Italija|Italiji]] i [[Habsburška Monarhija|habsburškim zemljama]]. Godine 1851. osnovana su učilišta u [[Fojnica|Fojnici]] i [[Kreševo|Kreševu]], što je označilo početak modernog visokog školstva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uopće. Godine 1905. u [[samostan]]u u [[Livno|Livnu]] objedinjen je teološki studij za cijelu Bosnu Srebrenu. Teologija se 1909. preselila u samostan sv. Ante na [[Bistrik]]u u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Na [[Kovačići (Sarajevo)|Kovačići]]ma u Sarajevu 1942. osnovan je teološki fakultet svih [[Hrvati|hrvatskih]] franjevaca. Ta je, međutim, zgradu 1947. [[nacionalizacija|nacionaliziranaju]]  [[SFRJ|komunističke vlasti]], tako da se Teologija ponovo vraća na Bistrik.

== Franjevačka teologija na Nedžarićima ==
[[Datoteka:Franjevacka teologija - pocetak akademske god. 2010.JPG|mini|250px|desno|Svečano misno slavlje povodom početka akademske 2010./2011. godine u crkvi Franjevačke teologije.]]
Budući da uvjeti na Bistriku nisu bili pogodni za studij teologije, 1965. godine započinje gradnja Franjevačke teologije u sarajevskom naselju [[Nedžarići]]. Izgradnja je dovršena i Teologija je u novim prostorijama započela s radom 1968. godine. Godine 1992. zgradu Teologije zauzima srpska vojska. Studenti i profesori nastavljaju s radom u [[Samobor]]u kod [[Zagreb]]a. Zgrada je tijekom rata potpuno devastirana i opljačkana. Nakon završetka rata zgrada Teologije je obnovljena i u nju se studenti i profesori vraćaju 1997. godine. Franjevačka teologija jedna je od rijetkih institucija koja se može pohvaliti stogodišnjim postojanjem u gradu Sarajevu.

Na Teologiji predaju uglavnom franjevci. Povremeno predaju i gosti predavači, ponajviše s [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilište u Sarajevu]].

Nastavni plan i program je podijeljen u 12 [[semestar]]a, odnosno 6 godina za franjevačke kandidate, a za studente civile 10 semestara, odnosno 5 godina. Predavanja se vrše po tzv. cirkularnom modelu.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.franjevackateologija.ba/ Službena web-stranica Franjevačke teologije Sarajevo]

[[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Franjevci u Bosni i Hercegovini|Teologija Sarajevo]]
[[Kategorija:Religija u Sarajevu]]
[[Kategorija:Crkveno školstvo u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>r4d81iglhov5maw2n0221exqarbyrvr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aškalije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127677</id>
    <revision>
      <id>7520578</id>
      <parentid>6274471</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="678" sha1="lpe6pq1pd2zua16mvv2gyndiyejkp0c" xml:space="preserve">'''Aškalije''' su narod koji pretežno živi na [[Kosovo|Kosovu]].

Aškalije su većinom [[islam]]ske vjere, a govore [[albanski jezik|albanskim]] jezikom, koji čini poseban ogranak indoeuropske obitelji jezika.

Aškalije su ranije smatrani dijelom [[Romi|romskog]] naroda, ali ih je država Srbija priznala kao poseban narod. Potomci su albaniziranih kosovskih Roma, a tvrde da su njihovi pretci na [[Balkan]] došli iz Palestine. Ime Aškalija dolazi od imena grada [[Aškelon]] u današnjem [[Izrael]]u.

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20040829200011/http://www.ashkali.org.yu/ Matica Aškalija]
{{mrva-etno}}
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]</text>
      <sha1>lpe6pq1pd2zua16mvv2gyndiyejkp0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Humphry Osmond</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130861</id>
    <revision>
      <id>7520698</id>
      <parentid>6246245</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:22:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1975" sha1="s73mooetvovr4vbf9sguru4zs2dkso7" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Humphry Osmond
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[1. srpnja]] [[1917.]]
| mjesto rođenja    = [[Surrey]], UK
| datum smrti       = [[6. veljače]] [[2004.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|Appleton|Wisconsin}}, SAD
| državljanstvo     = {{ZD+X|UK}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Humphry Fortescue Osmond''' ([[Surrey]], 
[[1. srpnja]] [[1917.]] – {{SAD grad|Appleton|Wisconsin}}, 
[[6. veljače]] [[2004.]]) je bio [[UK|britanski]] [[psihijatar]].

Osmond je poznat po tome što je skovao riječ ''psychedelic'' (psihodeličan, psihodelija) i zbog svojih revolucionarnih istraživanja na području 
korištenja psihodeličnih droga u medicinske svrhe. Također je poznat po LSD - terapiji, takozvani termin korišten prilikom istraživanja [[LSD]]-a za medicinske svrhe, gdje se nastojalo shvatit prirodu određenih mentalnih poremećaja.

Osmond je rođen u gradu [[Surrey]]. Kao mlad čovjek je radio za arhitekta i pohađao ''Guy's Hospital Medical School'' na ''King's College London''. Za vrijeme drugog svjetskog rata Osmond je specijalizirao za psihijatra.

Termin ''psychedelic'' Osmond je prvi put predložio [[1957.]] godine na sastanku ''New York Academy of Sciences''. [[Aldous Huxley]] je Osmondu poslao pismo s rimom ''&quot;To make this trivial world sublime, take half a gram of phanerothyme.&quot;'', što je bio njegov prijedlog za naziv. Nakon toga je Osmond sastavio rimu koja je ušla u povijest: ''&quot;To fathom Hell or soar angelic, just take a pinch of psychedelic.&quot;''

{{GLAVNIRASPORED:Osmond, Humphry}}
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Britanski liječnici]]</text>
      <sha1>s73mooetvovr4vbf9sguru4zs2dkso7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pripravnik za ratnika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133271</id>
    <revision>
      <id>7520593</id>
      <parentid>7271203</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:01:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2441" sha1="9any0fixouo9zzxv8unkxsqux9nktvp" xml:space="preserve">'''Pripravnik za ratnika''' je [[Znanstvena fantastika|znanstveno fantastična]] priča koju je napisala [[Lois McMaster Bujold]].

Ovo je prva knjiga u kojoj se javlja [[Miles Vorkosigan]] kao glavni junak. Nakon što je uspio upropastiti svoju priliku da su upiše na Barrayarsku Akademiju, prati se Milesa i njegov odlazak na koloniju Beta kako bi konačno udovoljio (većini) svojih tinejdžerskih želja.

Knjiga je izdana 1986. godine i ujedno je prva knjiga koja je izdana iz [[Pustolovine Milesa Vorkosigana|Pustolovina Milesa Vorkosigana]].

==Radnja priče==

Sad 17-godišnji Miles fizički je inferioran svojim vršnjacima. Visok je svega metar i pedeset i upravo se nije uspio kvalificirati na Barrayarsku Akademiju, pri fizičkom testu slomio je obje noge.

Zajedno s Elenom (Botharijevom kćerkom) i samim narednikom Botharijem odlazi u posjet svojoj baki na [[Kolonija Beta|koloniju Beta]]. U brzom slijedu uspijeva nabaviti brod, pilota i krijumčarsku misiju prevozeći oružje za opsjedanu vladu. Usred te misije polazi mu za rukom zaposjesti drugi brod od skupine plaćenika. To mu se zapravo ne namjerno nameće kao jedina opcija u naizgled nemogućim okolnostima. Predstavlja se kao admiral Naismith, zapovjednik tada još nepostojećih [[Dendarijski plaćenici|Dendarijskih plaćenika]], vodi posadu uz pomoć čestih improvizacija, čiste drskosti i sreće. Pod Naismithovim sjajnim vodstvom, Slobodni dendarijski plaćenici preuzimaju kontrolu nad svim ostalim plaćeničkim brodovima i pobjeđuju u ratu. Ipak u tom ratu Miles je izgubio naklonost svoje prve ljubavi, Elena se zaljubila u jednoga od plaćenika. Nakon što je njezina oca ubila Elenina biološka majka, sve do tog trenutka ona je vjerovala da joj je majka ili umrla pri porodu ili u nekoj nerazjašnjenoj nesreći, Elena odlučuje i ostati s Dendarijskim plaćenicima.

S neočekivanim dolaskom Milesovog rođaka Ivana Vorpatrila, on saznaje kako ga je Vijeće Grofova na Barrayaru optužilo za sastavljanje vlastite vojske. Time je povrijedio Vorloupulusov Zakon, što je djelo veleizdaje i kažnjivo je smrću putem javnog izgladnjivanja. Miles se vraća kući kako bi otkrio pravu priču iza same optužbe i uspijeva izbjeći suđenje tako što uvodi Slobodne dendarijske plaćenike kao dio Carske vojske. Kao nagradu za svoje rezultate, carskim ukazom je primljen na Akademiju.

{{Lois McMaster Bujold}}
[[Kategorija:Djela Lois McMaster Bujold]]</text>
      <sha1>9any0fixouo9zzxv8unkxsqux9nktvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijatelji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>134978</id>
    <revision>
      <id>7520723</id>
      <parentid>7444171</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:40:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122177" sha1="r6mar1hcsv4bjq2gbtmm6lv5vuxnrbj" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|svibanj 2017.}}
{{Infokvir TV serija
| bgcolour           = 
| ime_serije         = Prijatelji
| orig_naslov        = Friends
| slika              = Prijatelji.png
| veličina           = 220px
| natpis_pod_slikom  = 
| format_serije      = humoristična serija
| trajanje_epizode   = 20 – 22 minute
| autor              = [[David Crane]]&lt;br&gt;[[Marta Kauffman]]
| razvoj             = 
| producent          = 
| izvršni_producent  = 
| glumci             = [[Jennifer Aniston]]&lt;br&gt;[[Courteney Cox Arquette]]&lt;br&gt;[[Lisa Kudrow]]&lt;br&gt;[[Matt LeBlanc]]&lt;br&gt;[[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]]&lt;br&gt;[[David Schwimmer]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|SAD}}
| jezik              = [[engleski jezik|engleski]]
| tv_kuća            = [[NBC]]
| početak_serije     = [[22. rujna]] [[1994.]]
| kraj_serije        = [[6. svibnja]] [[2004.]]
| broj_epizoda       = 236
| u_hrv              = [[Datoteka:Hrt-logo.gif|Hrvatska radiotelevizija|20px]] [[Hrvatska radiotelevizija]]
| web_stranica       = http://warnervideo.com/friends15/
| imdb_id            = 0108778
}}

'''''Prijatelji''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Friends'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[humoristična serija]] čiji su autori [[David Crane]] i [[Marta Kauffman]], a koja se originalno emitirala na televizijskoj mreži [[NBC]] u razdoblju od [[22. rujna]] [[1994.]] do [[6. svibnja]] [[2004.]] godine. Glavni glumci serije [[Jennifer Aniston]], [[Courteney Cox]], [[Lisa Kudrow]], [[Matt LeBlanc]], [[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]] i [[David Schwimmer]] tumače šestero prijatelja koji žive na [[Manhattan]]u. Seriju je producirala kompanija Bright/Kauffman/Crane Productions uz pomoć tvrtke Warner Bros. Television. Originalni izvršni producenti serije bili su [[Kevin S. Bright]], Marta Kauffman i David Crane.

Kauffman i Crane u [[studeni|studenom]] i [[prosinac|prosincu]] [[1993.]] godine započeli su razvijati seriju ''Prijatelji'' pod naslovom &quot;Insomnia Cafe&quot;. Ideju su predstavili Brightu pa su svi skupa otišli u NBC i tadašnjim direktorima kompanije prezentirali premisu serije na sedam stranica. Nakon nekoliko izmjena scenarija, uključujući i samog naslova poput &quot;Six of One&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcnews.go.com/blogs/entertainment/2012/04/friends-was-originally-called-six-of-one |title='Friends' Was Originally Called 'Six of One' |publisher=Abcnews.go.com |date=2012-04-05 |accessdate=2016-08-03}}&lt;/ref&gt; i &quot;Friends Like Us&quot;, serija je u konačnici nazvana ''Prijatelji''.&lt;ref name=&quot;creators&quot;&gt;{{cite web |title='Friends' Creators Share Show's Beginnings |url=http://www.nbcnews.com/id/4899445/ns/dateline_nbc-newsmakers/t/friends-creators-share-shows-beginnings/#.Uly6ftKmjwk |accessdate=2004-05-05 |date=2004-05-05 |publisher=NBSnews.com |author=Matt Lauer}}&lt;/ref&gt;

Snimanje serije odvijalo se u studijima kompanije [[Warner Bros.]] u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] ([[Kalifornija]]). Svih deset sezona ''Prijatelja'' nalazilo se među deset najgledanijih televizijskih programa godine, a u konačnici je za vrijeme prikazivanja osme sezone serija zasjela na prvo mjesto gledanosti. Posljednju epizodu serije u originalu emitiranu 6. svibnja 2004. godine gledalo je oko 52.5 milijuna [[Amerikanci|Amerikanaca]] što ju je učinilo petom najgledanijom posljednjom epizodom televizijskih serija u povijesti&lt;ref name=&quot;top10&quot;&gt;{{cite web |author=Zach Seemayer |title=The 10 Most-Watched TV Series Finales Ever! |url=http://www.etonline.com/tv/144979_10_Most_Watched_TV_Series_Finales_Ever_Gallery/?page=NA==&amp;itmCnt=MTE= |accessdate=2015-05-23 |date=2014-03-31 |archive-date=3. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903224557/http://www.etonline.com/tv/144979_10_Most_Watched_TV_Series_Finales_Ever_Gallery/?page=NA%3D%3D&amp;itmCnt=MTE%3D |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Stacy Conradt |title=The 10 Most-Watched Series Finales Ever |url=http://mentalfloss.com/article/24673/10-most-watched-series-finales-ever |accessdate=2015-05-24 |date=2015-02-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Natalie Kalin |title=Top 10 Most Watched TV Finales Ever |url=http://www.huffingtonpost.com/natalie-kalin/top-ten-most-watched-tv-finales-ever_b_6760238.html |accessdate=2015-05-24 |date=2015-04-29 |publisher=HuffingtonPost.com}}&lt;/ref&gt; te najgledanijom epizodom televizijske serije [[2000-ih]].&lt;ref name=&quot;MostWatched&quot;&gt;{{cite web |title='Friends' Finale Is Decade's Most-Watched TV Show |url=http://articles.chicagotribune.com/2009-12-04/entertainment/0912030239_1_joe-millionaire-series-finale-grey-s-anatomy |work=Chicago Tribune |accessdate=2010-08-18 |date=2009-12-04 |archive-date=12. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812091212/http://articles.chicagotribune.com/2009-12-04/entertainment/0912030239_1_joe-millionaire-series-finale-grey-s-anatomy |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Most Watched TV Episode of the Decade Was...The Series Finale of 'Friends' |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/2009/12/03/2009-12-03_the_most_watched_tv_episode_of_the_decade_was____the_series_finale_of_friends.html |accessdate=2009-12-22 |location=New York |work=Daily News |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091207085632/http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/2009/12/03/2009-12-03_the_most_watched_tv_episode_of_the_decade_was____the_series_finale_of_friends.html |archivedate=7. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

Tijekom cijelog svog emitiranja serija ''Prijatelji'' uglavnom je dobivala hvalospjeve publike i kritičara te je ubrzo postala jedna od najpopularnijih televizijskih serija svih vremena.&lt;ref name=&quot;time.com&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/specials/2007/completelist/0,,1651341,00.html |work=Time |title=The 100 Best Tv Shows Of All-Time |date=2007-09-06 |access-date=13. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090226031518/http://www.time.com/time/specials/2007/completelist/0%2C%2C1651341%2C00.html |archive-date=26. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; Za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] serija je nominirana šezdeset i dva puta, a [[2002.]] godine za osmu sezonu osvojila je nagradu za najbolju humorističnu seriju. Na listi &quot;50 najboljih televizijskih serija svih vremena&quot; magazina TV Guide, ''Prijatelji'' su zauzeli 21. mjesto,&lt;ref name=&quot;cbsnews.com&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/26/entertainment/main507388.shtml |work=CBS News |title=TV Guide Names Top 50 Shows |date=2002-04-26 |access-date=13. travnja 2017. |archive-date=4. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904061715/http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/26/entertainment/main507388.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a na sličnoj listi časopisa Empire stavljeni su na visoko sedmo.&lt;ref name=&quot;listal.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.listal.com/list/empire-magazines-50-greatest-tv |title=Empire Magazine's 50 Greatest TV Shows of All Time list |publisher=Listal.com |date=2008-12-23 |accessdate=2011-04-02 |archive-date=13. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713074236/http://www.listal.com/list/empire-magazines-50-greatest-tv |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;empireonline.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.empireonline.com/50greatesttv/default.asp?tv=7 |title=The 50 Greatest TV Shows of All Time |publisher=empireonline.com |date=2008-12-23 |accessdate=2011-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111105060838/http://www.empireonline.com/50greatesttv/default.asp?tv=7 |archivedate=5. studenoga 2011.}}&lt;/ref&gt; Godine [[1997.]] časopis TV Guide je na svojoj listi &quot;100 najboljih epizoda televizijskih serija ikada&quot; epizodu &quot;The One with the Prom Video&quot; postavio na stoto mjesto.&lt;ref&gt;{{cite journal |year=1997 |title=Special Collector's Issue: 100 Greatest Episodes of All Time |journal=TV Guide |issue=28. lipnja – 4. srpnja &lt;!--accessdate=2011-10-04 --&gt;}}&lt;/ref&gt; Godine [[2013.]] Ceh scenarista Amerike na svojoj listi &quot;101 najbolje napisana serija svih vremena&quot; stavio je ''Prijatelje'' na 24. mjesto,&lt;ref name=&quot;writers guild of america&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wga.org/content/default.aspx?id=4925 |title=101 Best Written TV Series List |access-date=13. travnja 2017. |archive-date=10. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140110083226/http://www.wga.org/content/default.aspx?id=4925 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a časopis TV Guide na novoj listi, ovaj puta naslovljenoj &quot;60 najboljih televizijskih serija ikada&quot; postavio je ''Prijatelje'' na 28. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Fretts |first=Bruce |last2=Roush |first2=Matt |title=The Greatest Shows on Earth |journal=TV Guide Magazine |volume=61 |issue=3194-3195 |pages=16–19 &lt;!--accessdate=2013-12-22 --&gt;}}&lt;/ref&gt;

== Premisa ==
Rachel Green bježi s vlastitog [[vjenčanje|vjenčanja]] i pronalazi prijateljicu iz djetinjstva Monicu Geller koja u [[New York]]u radi kao glavna [[kuhar]]ica. Njih dvije postaju cimerice, a Rachel se uskoro pridružuje ekipi prijatelja u 20-im godinama s kojima se Monica najčešće druži: [[glumac|glumcu]] koji se pokušava izboriti za svaku ulogu Joeyju Tribbianiju, zaposleniku u velikoj [[korporacija|korporaciji]] Chandleru Bingu, maserki i [[glazbenik|glazbenici]] Phoebe Buffay te tek razvedenom [[paleontolog]]u Rossu Gelleru koji je ujedno i Monicin stariji brat. Kako bi se uzdržavala, Rachel se zapošljava kao konobarica u Central Perku, obližnjem kafiću na [[Manhattan]]u gdje svi šestero najčešće borave. Kada nisu tamo, prijatelji se obično druže u stanu Monice i Rachel u West Villageu ili u stanu Joeyja i Chandlera koji se nalazi u istoj zgradi, odmah preko puta.

Radnje epizoda serije obično se vrte oko njihovih komičnih i romantičnih avantura te problema s karijerama poput Joeyjevog konstantnog odlaženja na audicije ili Racheline potrage za poslom u [[moda|modnoj industriji]]. Svih šest likova tijekom deset sezona doživljava brojne ljubavne spojeve i veze, poput onih Monice i Richarda Burkea ili Rossa i Emily Waltham. Ipak, radnja koja praktički čini mitologiju serije je odnos između Rossa i Rachel koji tijekom deset godina par puta ulaze u različite oblike ljubavne veze jedno s drugim, a u jednom trenutku dobiju i dijete. Osim njih u drugoj polovici serije Monica i Chandler završavaju zajedno i u braku, a Phoebe se udaje za Mikea Hannigana. Uz šestero glavnih prijatelja ostali likovi koji se sporadično pojavljuju tijekom serije su roditelji Rossa i Monice koji žive na [[Long Island]]u (Jack i Judy), Rossova bivša supruga i njihov sin (Carol i Ben), barmen u Central Perku (Gunther), Chandlerova bivša djevojka (Janice) te Phoebeina sestra blizanka (Ursula).

== Glavni likovi ==
U [[televizijska serija|seriji]] ''Prijatelji'' šestero je glavnih likova:
*[[Jennifer Aniston]] kao Rachel Green – [[moda|modna]] entuzijastica i najbolja prijateljica iz djetinjstva Monice Geller. Rachel na početku serije započne živjeti s Monicom nakon što pobjegne s [[vjenčanje|vjenčanja]] na kojem se trebala udati za Barryja Farbera. Rachel i Ross Geller tijekom serije nalaze se u izrazito kompliciranom odnosu koji u par navrata završi kao ljubavna veza/afera. Također tijekom deset godina Rachel izlazi i s drugim muškarcima, poput susjeda iz [[Italija|Italije]] Paola u prvoj sezoni; Joshue Bergina, klijenta iz Bloomingdalea u četvrtoj sezoni; Taga Jonesa, njezinog asistenta u sedmoj sezoni; i Joeyja Tribbianija u desetoj sezoni. Poslovnu karijeru Rachel započinje kao [[konobar]]ica u Central Perku, ali kasnije postaje asistentica klijentima u Bloomingdaleu da bi se u petoj sezoni zaposlila u Ralph Laurenu. Rachel i Ross na kraju osme sezone dobiju kćer Emmu. U posljednjoj epizodi serije, njih dvoje konačno priznaju uzajamne osjećaje jedno prema drugome pa Rachel odluči odustati od posla u [[Pariz]]u kako bi ostala s Rossom.
*[[Courteney Cox]] kao Monica Geller – [[kuhar]]ica&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&amp;p_theme=pbpb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title=Fall TV '94 |accessdate=2009-02-14 |author=Lomartire, Paul |date=1994-09-04 |work=The Palm Beach Post |archive-date=14. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714174657/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&amp;p_theme=pbpb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i nešto poput majke ostalim prijateljima poznata po svom perfekcionizmu, zapovjednički nastrojenom karakteru, kompetitivnosti i [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnom ponašanju]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-03-03-revisiting-friends_x.htm |title=''Friends'' played great game of poker |accessdate=2009-02-20 |author=Bianco, Robert |date=2004-03-03 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |title=Sarey Carey: Does pride in housework make me bad as well as mad? |accessdate=2009-02-20 |date=2006-05-21 |work=The Sunday Times |location=London |first=Jenny |last=Booth |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629103342/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tijekom trajanja serije jedna od najučestalijih šala na Monicin račun je njezina [[pretilost]] iz djetinjstva. U deset godina koliko je pratimo Monica radi kao kuharica u raznim restoranima. Njezina prva ozbiljna ljubavna veza događa se s dugogodišnjim obiteljskim prijateljem Richardom Burkeom koji je dvadeset i jednu godinu stariji od nje. Neko vrijeme njih dvoje nalaze se u zbilja čvrstoj vezi sve dok joj Richard kaže da ne želi imati djecu što Monicu izrazito razočara. U posljednjoj epizodi četvrte sezone Monica i Chandler Bing na Rossovom vjenčanju u [[London]]u završe zajedno, vjenčaju se na kraju sedme sezone i posvoje dvoje blizanaca na kraju serije.
*[[Lisa Kudrow]] kao Phoebe Buffay – ekscentrična masažerka i [[glazbenik|glazbenica]]. Kao dijete, Phoebe je živjela u [[New York]]u sa svojom majkom dok ova nije počinila [[samoubojstvo]] pa je Phoebe završila na ulici. Phoebe je vrckava, ali jako dobro se snalazi u životnim situacijama. Sama piše i izvodi svoje čudnjikave pjesme uz [[akustična gitara|akustičnu gitaru]] koju također svira sama. Njezina &quot;zla&quot; sestra blizanka je Ursula koja dijeli Phoebeinu vrckavost, ali za razliku od Phoebe, čini se sebičnom i nemarnom. Phoebe je također i pomalo djetinjasta. Često zna koristiti svoju tešku prošlost (samoubojstvo majke) kako bi izazvala simpatije kod ljudi, ali je koristi i kako bi ismijala sve one koji joj se doimaju poput [[hedonizam|hedonista]]. Tijekom trajanja serije Phoebe se nalazi u tri ozbiljne ljubavne veze: s Davidom, znanstvenikom u prvoj sezoni s kojim prekida nakon što ovaj odluči otići u [[Minsk]] kada dobije stipendiju; s Garyjem, policajcem čiju značku slučajno pronađe u petoj sezoni; i s Mikeom Hanniganom u devetoj i desetoj sezoni. U devetoj sezoni Phoebe i Mike prekidaju zbog toga što se on ne želi vjenčati. David se u međuvremenu vraća iz Minska pa on i Phoebe nakratko završavaju zajedno, ali ga ona u konačnici odbija kada je Mike zaprosi. Phoebe i Mike se vjenčaju u desetoj sezoni.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story |title=They leave as they began: With a buzz |page=1 |accessdate=2008-12-23 |author=Jicha, Tom |date=2004-05-02 |publisher=The Baltimore Sun |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154545/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.allbusiness.com/services/motion-pictures/4911247-1.html |title=Kudrow has ''Comeback''; Cox, HBO talk |accessdate=2009-02-20 |author=Andreeva, Nellie |date=2004-09-20 |work=The Hollywood Reporter |publisher=AllBusiness.com}}&lt;/ref&gt;
*[[Matt LeBlanc]] kao Joey Tribbiani – [[glumac]] i gurman koji postaje popularan nakon uloge u sapunici ''Days of Our Lives'' kao Dr. Drake Ramoray. Joey je prostodušan ženskaroš, a njegove veze s djevojkama obično ne traju dugo. Unatoč činjenici što je ženskaroš, Joey je nevin, maran i dobronamjeran.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Matt LeBlanc – Friends Interview |url=https://www.youtube.com/watch?v=edrzHImkfqk |publisher=NBC}}&lt;/ref&gt; Za upade djevojkama često koristi frazu ''&quot;How you doin'?&quot;'' kako bi ih osvojio na prvu loptu, što, po njegovom mišljenju, obično uspijeva. Joey godinama dijeli stan s Chandlerom, a kasnije i s Rachel. U osmoj sezoni Joey se zaljubljuje u Rachel,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit,0,4424382.story |title=''Married .. With Children'' Co-Creator Dies |accessdate=2008-12-23 |author=McLellan, Dennis |date=2008-02-12 |publisher=The Baltimore Sun |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154639/http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit%2C0%2C4424382.story |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali mu ona pristojno odgovara da ne dijeli njegove osjećaje. Ipak njih dvoje nakratko završavaju zajedno u desetoj sezoni, ali nakon što oboje shvate da njihova veza ne bi mogla potrajati zbog prijateljstva i, što je još važnije, Rachelinog kompliciranog odnosa s Rossom, nastave biti samo prijatelji.
*[[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] – zaposlenik u odjelu statističke analize i rekonfiguracije podataka u velikoj, multinacionalnoj [[korporacija|korporaciji]]. Chandler ne voli svoj posao iako je za njega dobro plaćen. U prvoj sezoni pokušava dati otkaz, ali ga poslodavci namame dajući mu povišicu i novi ured. U devetoj sezoni Chandler ipak daje otkaz nakon što ga premjeste na radno mjesto u Tulsi, a pred kraj sezone postaje autor reklamnih tekstova u marketinškoj agenciji. Chandler ima zanimljivu obiteljsku prošlost zbog toga što je sin spisateljice erotskih [[roman]]a i transseksualne zvijezde iz [[Las Vegas]]a. Poznat je po svom [[sarkazam|sarkastičnom]] smislu za humor i lošoj sreći kada su ljubavne veze u pitanju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&amp;p_theme=ac&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title=''Friends'' Star Finally has Chance to Enjoy Success |accessdate=2009-02-20 |date=1995-03-26 |work=Los Angeles Times |archive-date=14. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714174706/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&amp;p_theme=ac&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na kraju sedme sezone Chandler se vjenča s Monicom, a do kraja serije njih dvoje posvoje blizance. Prije veze s Monicom, Chandler se tijekom prve sezone nalazi u vezi s Janice Hosenstein s kojom prekida nemali broj puta. Glumac Matthew Perry u nekoliko je navrata u intervjuima izjavio da s likom Chandlera ima velike povezanosti, poput potrebe da neugodnu šutnju prekine šalom ili otežane komunikacije s pripadnicama suprotnog spola.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Matthew Perry – Friends Interview |url=https://www.youtube.com/watch?v=bSoiQkFXbEU |publisher=NBC |accessdate=2012-03-29}}&lt;/ref&gt;
*[[David Schwimmer]] kao Ross Geller – stariji brat Monice Geller, [[paleontologija|paleontolog]] zaposlen u Prirodoslovnom muzeju, a kasnije i profesor paleontologije na [[sveučilište|Sveučilištu]] u New Yorku. Ross je dražestan muškarac dobrog smisla za humor, iako povremeno nespretan i čudnjikav u društvenom okruženju. Tijekom cijelog trajanja serije, Ross se nalazi u kompliciranom odnosu s Rachel Green. U deset godina on doživljava tri propala [[brak]]a: s Carol Willick, [[lezbijka|lezbijkom]] koja je također i majka njihovog sina Bena; s Emily Waltham koja se razvede od Rossa nakon što on slučajno izgovori Rachelino ime na njihovom vjenčanju; i s Rachel nakon što se njih dvoje u potpuno alkoholiziranom stanju vjenčaju u Las Vegasu. Njegovi neuspjesi u ljubavnom životu povezani su s njegovom [[paranoja|paranojom]] i [[ljubomora|ljubomorom]] koje iskazuje dok se nalazi u vezama, a njegovi razvodi su u seriji postali jedna od glavnih humorističnih poštapalica. Nakon što po prvi puta spavaju zajedno nakon dugo vremena (i to samo na jednu noć), Ross i Rachel dobivaju kćerku Emmu na kraju osme sezone. U posljednjoj epizodi serije njih dvoje ipak priznaju uzajamne osjećaje i završavaju zajedno.

== Glumačka postava ==
{{Višestruka slika
| zaglavlje  = &lt;center&gt;'''Glumačka postava serije ''Prijatelji'''''&lt;/center&gt;
| položaj    = center

| slika1     = JenniferAniston08TIFF.jpg
| širina1    = 141
| alt1       = Jennifer Aniston
| opis1      = &lt;center&gt;[[Jennifer Aniston]]&lt;/center&gt;
| poveznica1 = Jennifer Aniston

| slika2     = Courteney Cox 1995.jpg
| širina2    = 140
| alt2       = Courteney Cox
| opis2      = &lt;center&gt;[[Courteney Cox]]&lt;/center&gt;
| poveznica2 = Courteney Cox

| slika3     = Lisa Kudrow crop.jpg
| širina3    = 157
| alt3       = Lisa Kudrow
| opis3      = &lt;center&gt;[[Lisa Kudrow]]&lt;/center&gt;
| poveznica3 = Lisa Kudrow

| slika4     =
| širina4    = 129
| alt4       = Matt LeBlanc
| opis4      = &lt;center&gt;[[Matt LeBlanc]]&lt;/center&gt;
| poveznica4 = Matt LeBlanc

| slika5     = Matthew Perry by David Shankbone (cropped).jpg
| širina5    = 153
| alt5       = Matthew Perry
| opis5      = &lt;center&gt;[[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]]&lt;/center&gt;
| poveznica5 = Matthew Perry

| slika6     = David Schwimmer 2011.jpg
| širina6    = 145
| alt6       = David Schwimmer
| opis6      = &lt;center&gt;[[David Schwimmer]]&lt;/center&gt;
| poveznica6 = David Schwimmer
}}
U njihovim originalnim ugovorima za prvu sezonu, svi članovi glumačke postave plaćeni su 22.500 [[dolar]]a po epizodi.&lt;ref name=&quot;salariescastlots&quot;&gt;{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Aug+12%2C+1996&amp;author=Lowry%2C+Brian&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&amp;pqatl=google |title=''Friends'' cast returning amid contract dispute |author=Lowry, Brian |date=1996-08-12 |work=Los Angeles Times |access-date=13. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720012355/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Aug+12%2C+1996&amp;author=Lowry%2C+Brian&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&amp;pqatl=google |archive-date=20. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Međutim, u drugoj sezoni plaće su počele varirati između 20 i 40 tisuća po epizodi.&lt;ref name=&quot;salariescastlots&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;castpaid&quot;&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03EED71E39F935A25754C0A960958260 |title=''Friends'' Cast Bands Together To Demand a Salary Increase |accessdate=2009-03-08 |author=Carter, Bill |date=1996-07-16 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Prije nego što su se upustili u pregovore oko plaća za treću sezonu, kompletna glumačka postava odlučila je ući u zajedničke pregovore unatoč tome što je kompanija [[Warner Bros.]] preferirala individualne razgovore o ugovorima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,275935,00.html |title=Friendly Fire |accessdate=2009-03-08 |author=Rice, Lynette |date=2000-04-21 |work=Entertainment Weekly |page=1 |archive-date=19. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090719103906/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C275935%2C00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glumci su počeli dobivati isplate u iznosu najmanje plaće, što je značilo da su se plaće [[Jennifer Aniston|Anistonice]] i [[David Schwimmer|Schwimmera]] smanjile. Tako su u trećoj sezoni svi glumci dobivali 75 tisuća dolara po epizodi, 85 tisuća dolara u četvrtoj sezoni, 100 tisuća dolara u petoj sezoni, 125 tisuća dolara u šestoj sezoni, 750 tisuća dolara u sedmoj i osmoj sezoni te jedan milijun dolara po epizodi u devetoj i desetoj sezoni čime su Aniston, [[Courteney Cox|Cox]] i [[Lisa Kudrow|Kudrow]] postale najplaćenijim televizijskim glumicama u povijesti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Guinness World Records 2005: Special 50th Anniversary Edition |publisher=Guinness |page=288 |isbn=1-892051-22-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;friendstimeline&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-01-21-friends-timeline_x.htm |title=''Friends'' til the end |accessdate=2008-12-19 |author=Saah, Nadia |date=2004-01-21 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,275935_2,00.html |title=Friendly Fire |accessdate=2009-03-08 |author=Rice, Lynette |date=2000-04-21 |work=Entertainment Weekly |page=2 |archive-date=20. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720180227/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C275935_2%2C00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Osim plaća, od [[2000.]] godine glumci su također uspjeli ispregovarati i dobivanje financijskih benefita od zarade serije čime se dogodio određeni presedan, jer prije toga takva financijska prava imale su isključivo zvijezde koje su uz nastup u serijama imale i autorska prava poput [[Jerry Seinfeld|Jerryja Seinfelda]] i [[Bill Cosby|Billa Cosbyja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2002/02/12/business/friends-deal-will-pay-each-of-its-6-stars-22-million.html?pagewanted=all&amp;src=pm |title='Friends' Deal Will Pay Each Of Its 6 Stars $22 Million |accessdate=2012-03-28 |author=Carter, Bill |date=2002-02-12 |work=New York Times}}&lt;/ref&gt;

Kreator [[David Crane]] želio je da svih šest glumaca ima ravnopravne uloge u seriji,&lt;ref name=&quot;friendsorigin2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story?page=2 |title=They leave as they began: With a buzz |page=2 |accessdate=2008-12-23 |author=Jicha, Tom |date=2004-05-02 |publisher=The Baltimore Sun |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604153826/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story?page=2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pa su ''Prijatelji'' proglašeni &quot;prvom serijom s istinskom ansamblskom podjelom uloga&quot;.&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;/&gt; Članovi glumačke postave trudili su se da takav format održe cijelo vrijeme i nisu dopustili da nitko od njih pretjerano dominira;&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;/&gt; sami su sebe prijavljivali u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade i priznanja,&lt;ref name=&quot;community2003&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/community/chat_03/2003-09-18-bianco.htm |title=The Emmy Awards: Robert Bianco |accessdate=2008-12-19 |author=Bianco, Robert |date=2005-01-01 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; kolektivno pregovarali o plaćama&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.csmonitor.com/2004/0506/p01s01-ussc.html |title=A ''family'' sitcom for Gen X&amp;nbsp;- ''Friends'' cast a new TV mold |accessdate=2008-12-19 |author=McCarroll, Christina |date=2004-05-06 |publisher=The Christian Science Monitor}}&lt;/ref&gt; te zahtijevali da se tijekom prve sezone zajedno pojavljuju na naslovnicama raznih časopisa.&lt;ref name=&quot;filmhours&quot;/&gt; Svi skupa su postali pravi prijatelji i iza kamera&lt;ref name=&quot;kudrowcast&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-url=https://archive.is/20120526223112/http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |dead-url=yes |archive-date=2012-05-26 |title=Balancing friends and family |accessdate=2008-12-19 |author=Zaslow, Jeffrey |date=2000-10-08 |publisher=USA Weekend}} &lt;/ref&gt; i to u toliko mjeri da se glumac [[Tom Selleck]] koji se tijekom druge sezone pojavio u nizu epizoda požalio da se osjeća zapuštenim.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.ie/unsorted/features/why-well-miss-our-absent-friends-170513.html |title=Why we will miss our absent ''Friends'' |publisher=Irish Independent |date=2004-05-06 |author=Power, Ed |accessdate=2008-12-19}}&lt;/ref&gt;

Članovi glumačke postave ostali su dobri prijatelji i nakon snimanja serije, prvenstveno Cox i Aniston – Jennifer Aniston je postala kuma kćerci Coco koju su dobili Courteney i [[David Arquette]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |title=People: DeGeneres tries to calm the howling pack |date=2007-10-18 |work=The Denver Post |access-date=13. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090719174243/http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |archive-date=19. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; U službenoj oproštajnoj knjizi naslova ''Friends 'Til the End'' svaki od njih je u svojim intervjuima priznao da su im ostali članovi postave postali poput obitelji.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Friends 'Til the End: The Official Celebration of All Ten Years |last=Wild |first=David |year=2004 |publisher=Time Warner |isbn=1-932273-19-0 |url=http://www.amazon.com/dp/1932273190}}&lt;/ref&gt;

== Emitiranje ==
[[Datoteka:Friends actors montage.jpg|thumb|350px|Glumačka postava serije ''Prijatelji''. Od gore lijevo: [[Lisa Kudrow]] kao Phoebe Buffay, [[Jennifer Aniston]] kao Rachel Green, [[Courteney Cox]] kao Monica Geller, [[David Schwimmer]] kao Ross Geller, [[Matt LeBlanc]] kao Joey Tribbiani i [[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]].]]
&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
&lt;includeonly&gt;|+Series overview&lt;/includeonly&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px;&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Sezona
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Broj epizoda
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot;| Originalno emitiranje
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px;&quot;| Premijera sezone
! scope=&quot;col&quot; | Finale sezone
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 1
| 24
| style=&quot;padding: 0 8px;&quot;| [[22. rujna]] [[1994.]]
| style=&quot;padding: 0 8px;&quot;| [[18. svibnja]] [[1995.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 2
| 24
| [[21. rujna]] [[1995.]]
| [[16. svibnja]] [[1996.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 3
| 25
| [[19. rujna]] [[1996.]]
| [[15. svibnja]] [[1997.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 4
| 24
| [[25. rujna]] [[1997.]]
| [[7. svibnja]] [[1998.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 5
| 24
| [[24. rujna]] [[1998.]]
| [[20. svibnja]] [[1999.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 6
| 25
| [[23. rujna]] [[1999.]]
| [[18. svibnja]] [[2000.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 7
| 24
| [[12. listopada]] [[2000.]]
| [[17. svibnja]] [[2001.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 8
| 24
| [[27. rujna]] [[2001.]]
| [[16. svibnja]] [[2002.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 9
| 24
| [[26. rujna]] [[2002.]]
| [[15. svibnja]] [[2003.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background: #62202c;&quot;|
| 10
| 18
| [[25. rujna]] [[2003.]]
| [[6. svibnja]] [[2004.]]
|}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Povijest emitiranja ===
*[[četvrtak|Četvrtkom]] od 20:30h do 21:00h na [[NBC|NBC-u]] (od [[22. rujna]] [[1994.]] do [[23. veljače]] [[1995.]])
*Četvrtkom od 21:30h do 22:00h na NBC-u (od 23. veljače 1995. do [[18. svibnja]] 1995.)
*Četvrtkom od 20:00h do 20:30h na NBC-u (od [[21. rujna]] 1995. do [[6. svibnja]] [[2004.]])

== Radnja serije ==
=== Prva sezona (1994. – 1995.) ===
Prva sezona serije ''Prijatelji'' upoznaje nas sa šestero glavnih likova: Rachel, Monicom, Phoebe, Joeyjem, Chandlerom i Rossom. Rachel dolazi u Central Perk nakon što je pobjegla s vlastitog [[vjenčanje|vjenčanja]] i useljava se kod Monice, svoje prijateljice iz [[srednja škola|srednje škole]]. Ross, koji je u Rachel zaljubljen još iz srednješkolskih dana, konstantno joj pokušava izreći svoje osjećaje. Međutim, uvijek mu se nešto nađe na putu, poput činjenice da je njegova bivša [[lezbijka|lezbijska]] supruga Carol [[trudnoća|trudna]] i čeka njihovo dijete. Joey je samac i [[glumac]] koji se konstantno pokušava probiti, dok Phoebe radi kao masažerka i pomalo je ekscentričnog karaktera zbog problema koje vuče još iz djetinjstva kada joj je majka počinila [[samoubojstvo]]. Međutim, ostatak društva besprijekorno je voli unatoč njezinim manama. Chandler prekida sa svojom djevojkom Janice ([[Maggie Wheeler]]) koja će se redovito pojavljivati u seriji u kasnijim sezonama. Na kraju prve sezone Chandler slučajno otkrije pred svima da Ross voli Rachel koja u tom trenutku shvaća da dijeli iste osjećaje. Sezona završava s Rachel koja na [[aerodrom]]u dočekuje Rossa koji se vraća s putovanja iz [[Azija|Azije]].

=== Druga sezona (1995. – 1996.) ===
Druga sezona započinje odmah tamo gdje je prethodna stala – s Rachel koja dočekuje Rossa i spremna je izraziti mu svoju ljubav. Međutim, Ross se s putovanja vraća s novom djevojkom, Julie ([[Lauren Tom]]). Sada se Rachel nalazi u sličnoj poziciji kao i Ross u prethodnoj sezoni – u nekoliko navrata mu pokušava reći da ga voli, ali stalno se nešto nađe na putu. Međutim, ubrzo njih dvoje ipak završe zajedno. Joey dobiva ulogu u izmišljenoj verziji sapunice ''Days of Our Lives'', ali njegov lik ubrzo biva ubijen nakon što se Joey nađe u svađi s jednim od scenarista serije tvrdeći u intervjuu da on sam sebi piše dijaloge. Chandler se pomiruje s Janice, njegovom bivšom djevojkom iz prve sezone. Monica započinje ljubavnu vezu s Richardom ([[Tom Selleck]]), nedavno razvedenim obiteljskim prijateljem koji je dvadeset i jednu godinu stariji od nje. U posljednjoj epizodi sezone, njih dvoje prekidaju nakon što shvate da za razliku od Monice, Richard nikako ne želi djecu.

=== Treća sezona (1996. – 1997.) ===
''Prijatelji'' su u trećoj sezoni postali izrazito serijalizirana serija. Rachel napušta posao [[konobar]]ice i započinje raditi u Bloomingdaleu, a Ross postaje [[ljubomora]]n na njezinog novog kolegu Marka. Rachel odluči da je vrijeme da njih dvoje uzmu stanku od veze pa Ross, povrijeđen i pijan, provede zajedničku noć s djevojkom koja radi u obližnjoj kopirnici nakon čega Rachel s njim prekida. U međuvremenu se Chandler teško nosi s njihovim prekidom, jer ga podsjeća na razvod njegovih roditelja. Uvjerena da osim sestre blizanke Ursule ([[Lisa Kudrow]]) nema niti jednog živog člana svoje obitelji, Phoebe se upozna s polubratom ([[Giovanni Ribisi]]) i svojom biološkom majkom ([[Teri Garr]]). Joey se upušta u ljubavnu aferu s glumačkom partnericom Kate ([[Dina Meyer]]), a Monica započne vezu s milijarderem Peteom Beckerom (Jon Favreau) koja do kraja sezone završava zbog obostranih nesuglasica.

=== Četvrta sezona (1997. – 1998.) ===
U prvoj epizodi četvrte sezone Ross i Rachel nakratko se pomire nakon što se Ross pravi da je pročitao Rachelino dugačko pismo, ali uskoro ponovno prekidaju. Joey ulazi u vezu s Kathy ([[Paget Brewster]]), djevojku u koju se zaljubi i Chandler. Kathy i Chandler se kasnije poljube što uzrokuje dramu u odnosu između Chandlera i Joeyja. Joey naposljetku oprosti Chandleru tek nakon što ovaj za kaznu provede cijeli dan u kutiji. Phoebe odluči postati [[surogatno majčinstvo|surogat majka]] svome polubratu i njegovoj supruzi Alice ([[Debra Jo Rupp]]). Monica i Rachel su primorane zamijeniti stan s Joeyjem i Chandlerom nakon što izgube okladu u kvizu znanja, ali kasnije se ipak sve vraća na svoje mjesto nakon što ih potkupe sezonskim ulaznicama za [[New York Knicks]]e i jednominutnim poljupcem (koji se nikad ne prikaže na ekranu). Ross započne izlaziti s [[englezi|Engleskinjom]] Emily ([[Helen Baxendale]]), a sezona završava njihovim vjenčanjem u [[London]]u. Upravo tamo Chandler i Monica spavaju zajedno, a Rachel ipak odluči otići na vjenčanje. Dok izgovara svoje zavjete, Ross pred oltarom slučajno kaže pogrešno ime (Rachelino), na šok i nevjericu nevjeste, ali i ostalih gostiju.

=== Peta sezona (1998. – 1999.) ===
Tijekom prve polovice pete sezone Monica i Chandler od svojih prijatelja pokušavaju sakriti svoju novu vezu. Phoebe rađa trojke u jubilarnoj stotoj epizodi serije: jednog dječaka (Frank Jr. Jr.) i dvije djevojčice – Leslie i Chandler. Emily ucjenjuje Rossa da je jedini način na koji će za njega ostati udata taj da on prekine svaku komunikaciju s Rachel. Ross pristaje, ali tijekom onoga što smatraju da je njihova posljednja zajednička večera, Emily nazove Rossa i otkriva da je i Rachel prisutna na večeri te prekida brak. Phoebe se upušta u vezu s [[policajac|policajcem]] Garyjem ([[Michael Rapaport]]) nakon što slučajno pronađe njegovu značku i započne je koristiti kao svoju. Monica i Chandler konačno svima otkrivaju vezu, na iznenađenje i sreću svojih prijatelja. Tijekom putovanja u [[Las Vegas]] odluče se vjenčati, ali promijene plan nakon što vide Rossa i Rachel u potpuno alkoholiziranom stanju kako izlaze iz kapelice za vjenčanja.

=== Šesta sezona (1999. – 2000.) ===
U prvoj epizodi šeste sezone Ross i Rachel shvaćaju da su se potpuno pijani vjenčali. Pokušavaju poništiti brak, a ne se razvesti, jer Ross odbija biti osoba s tri razvoda prije 30-e godine života. Međutim, ispostavlja se da poništenje braka nije opcija pa on od Rachel pokušava sakriti činjenicu da su i dalje vjenčani. Ipak, nekoliko epizoda kasnije njih dvoje se razvedu. Monica i Chandler započinju živjeti zajedno zbog čega Rachel odlazi kod Phoebe. Joey dobiva ulogu u seriji naziva &quot;Mac and C.H.E.E.S.E.&quot; na kabelskoj televiziji u kojoj nastupa uz [[robot]]a. Ross dobiva posao predavača na njujorškom [[sveučilište|Sveučilištu]] te započne izlaziti s jednom od svojih studentica Elizabeth ([[Alexandra Holden]]). Njihova veza uskoro završava zbog razlike u godinama i sazrijevanju. Stan u kojem žive Phoebe i Rachel se zapali, pa se Rachel seli kod Joeyja dok se Phoebe useljava kod Monice i Chandlera. U posljednjoj epizodi sezone Chandler zaprosi Monicu koja mu potvrdno odgovara, premda joj je njezin bivši dečko Richard također izrazio ljubav.

=== Sedma sezona (2000. – 2001.) ===
Sedma sezona uglavnom prati razne dogodovštine Monice i Chandlera koji započinju s planiranjem svojeg vjenčanja i upadnu u financijske probleme koji se brzo riješe zbog Chandlerove tajne ušteđevine. Joeyjeva [[televizijska serija]] &quot;Mac and C.H.E.E.S.E.&quot; je otkazana, ali mu je ponuđen povratnički posao u [[sapunica|sapunici]] ''Days of Our Lives''. Phoebein stan je popravljen, ali tijekom rekonstrukcije od dvije sobe napravljena je jedna velika pa Rachel odluči ostati kod Joeyja. Sezona završava s vjenčanjem Monice i Chandlera tijekom kojeg Phoebe i Rachel u kanti za smeće u kupaonici nađu pozitivan [[test za trudnoću]].

=== Osma sezona (2001. – 2002.) ===
Na početku osme sezone otkriva se da je pozitivan test za trudnoću bio Rachelin. Phoebe pokušava zavarati Rachel pa joj kaže da je test negativan kako bi od nje dobila iskrenu reakciju, a nakon što se ova rastuži Phoebe joj kaže istinu. Cijela sezona se nakon toga više-manje vrti oko Racheline [[trudnoća|trudnoće]]; saznajemo da je Ross otac nakon istrage u koju je uključen crveni pulover. Rachel i Ross odluče dobiti dijete, ali ne nastaviti sa svojim ljubavnim odnosom. Tijekom sezone Joey razvije romantične osjećaje prema Rachel, ali mu ih ona ne uzvraća. U posljednjoj epizodi serije Rachel rađa djevojčicu Emmu. Rossova majka u bolnici Rossu daje zaručnički prsten zbog njezine želje da se njih dvoje vjenčaju. Iako Ross nema u planu oženiti Rachel, on je uzeo prsten i stavio ga u džep svoje jakne. Dok Joey u Rachelinoj sobi traži maramicu za rasplakanu Rachel, uzima Rossovu jaknu pa prsten iz džepa pada na pod. On klekne kako bi ga pokupio i okrene se Rachel, a ona u tom trenutku pomisli da je Joey prosi... i prihvaća.

=== Deveta sezona (2002. – 2003.) ===
Deveta sezona započinje s Rossom i Rachel koji žive zajedno kao cimeri s njihovom kćerkom Emmom. Monica i Chandler pokušavaju dobiti dijete, ali saznaju da je to nemoguće zbog njihovih zdravstvenih problema. Phoebe se upušta u vezu s Mikeom Hanniganom ([[Paul Rudd]]) te na kraju bira njega umjesto bivšeg dečka Davida ([[Hank Azaria]]). Na sredini sezone Rachel se s Emmom vraća kod Joeyja za kojeg započne gajiti osjećaje, iako ostatak družine očajnički ponovno pokušava spojiti nju i Rossa. U posljednje dvije epizode sezone prijatelji putuju na [[Barbados]] kako bi slušali Rossa dok drži govor tijekom paleontološke konferencije. Joey prekida sa svojom djevojkom Charlie ([[Aisha Tyler]]) pa ona ulazi u vezu s Rossom. Joey i Rachel za to vrijeme shvaćaju da i dalje gaje osjećaje jedno prema drugome pa sezona završava njihovim poljupcem.

=== Deseta sezona (2003. – 2004.) ===
U desetoj sezoni završava nekoliko radnji koje su dugi niz godina pratile seriju. Charlie prekida s Rossom i vraća se svojem bivšem dečku. Joey i Rachel se pokušavaju boriti s Rossovim osjećajima u vezi njihove veze, ali na kraju odlučuju da je najbolje da ipak ostanu samo prijatelji. U drugoj polovici sezone Phoebe i Mike se vjenčaju ispred kafića Central Perk. Monica i Chandler prijave se za posvajanje djeteta, a kao buduće roditelje izabire ih Erica ([[Anna Faris]]). U posljednjoj epizodi serije, na iznenađenje Monice i Chandlera, Erica rađa blizance – dječaka Jacka (nazvanog prema Monicinom ocu) i djevojčicu Ericu (nazvanu po svojoj biološkoj majci). Njih dvoje odluče preseliti se u [[predgrađe]] s djecom pa Joey postane uznemiren zbog toliko velikih promjena u njegovom životu. Rachel dobiva otkaz na poslu i prihvaća novu ponudu zbog koje mora otići raditi u [[Pariz]]. Ross u tom trenutku shvaća da je voli i dolazi na [[aerodrom]] spriječiti je u odlasku. Rachel također shvaća da i dalje voli Rossa pa otkazuje svoj let i odlučuje ostati s njim. Serija završava s prijateljima i djecom Monice i Chandlera kako odlaze iz stana prema Central Perku popiti posljednju kavu zajedno. Posljednji dijalog u seriji, a ujedno i šalu, izgovara Chandler. U posljednjem kadru serije vidimo ključeve od stana svih prijatelja stavljene na stolić te ulazna vrata stana.

== Produkcija ==
[[Datoteka:DavidSchwimmer10TIFF.jpg|thumb|250px|[[David Schwimmer]] – glumac koji u seriji ''Prijatelji'' tumači ulogu Rossa Gellera. Schwimmer je za portret nespretnog [[paleontologija|paleontologa]] zaradio nominaciju za prestižnu nagradu [[Emmy]] u kategoriji najboljeg sporednog glumca u [[humoristična serija|humorističnoj seriji]] za prvu sezonu ([[1995.]] godine).]]
[[Datoteka:Matthew Perry by David Shankbone (cropped).jpg|thumb|250px|[[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]] – glumac koji u seriji ''Prijatelji'' tumači ulogu [[Chandler Bing|Chandlera Binga]]. Perry je za portret nesigurnog mladića kada su djevojke u pitanju i osobe koja nikako ne voli svoj posao iako na njemu konstantno napreduje zaradio nominaciju za prestižnu nagradu [[Emmy]] u kategoriji najboljeg glavnog glumca u [[humoristična serija|humorističnoj seriji]] za osmu sezonu ([[2002.]] godine).]]
=== Ideja ===
[[David Crane]] i [[Marta Kauffman]] započeli su razvijati tri nova pilota za [[televizijska serija|televizijske serije]] koji bi premijeru imali [[1994.]] godine, a sve nakon što je godinu dana ranije njihova [[humoristična serija]] ''Family Album'' ukinuta na [[CBS|CBS-u]].&lt;ref&gt;Wild, p. 206&lt;/ref&gt; Kauffman i Crane odlučili su [[NBC|NBC-u]] prezentirati seriju o &quot;šestero ljudi u 20-ima koji pokušavaju živjeti na [[Manhattan]]u&quot; budući su smatrali da je ta televizijska mreža savršena za njihovu ideju.&lt;ref name=&quot;Kolbert1&quot;&gt;Kolbert, Elizabeth (8. ožujka 1994.). [https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C06E6DF163DF93BA35750C0A962958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all &quot;Birth of a TV Show: A Drama All Its Own&quot;]. ''The New York Times''. Preuzeto 19. siječnja 2008.&lt;/ref&gt; Oboje su predstavili ideju i svom produkcijskom partneru [[Kevin S. Bright|Kevinu Brightu]] koji je bio izvršni producent njihove [[HBO]] serije ''Dream On''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tvnz.co.nz/view/page/488124/415695 |title=Behind the Scenes |accessdate=2009-01-10 |publisher=TV2 |archive-date=3. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090203061651/http://tvnz.co.nz/view/page/488124/415695 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Do ideje za seriju Crane i Kauffman došli su nakon što su razmišljali o vremenu dok su oni završili [[fakultet]]e i započeli sa samostalnim životom u [[New York]]u; Kauffman je vjerovala da je upravo to vrijeme života većine ljudi koje &quot;daje najviše životnih upitnika&quot;.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/4899445/ |title=''Friends'' creators share show's beginnings |publisher=MSNBC |date=2004-05-05 |author=Lauer, Matt |accessdate=2005-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160612134456/http://www.nbcnews.com/id/4899445/%20Friends%20creators%20share%20show%27s%20beginnings |archivedate=12. lipnja 2016. |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Koncept serije im je bio zanimljiv i zbog toga što su smatrali da se &quot;većina može poistovjetiti s tim osjećajem&quot;,&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; kao i zbog toga što su se i oni sami tako osjećali.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; Kreativni tim nazvao je seriju &quot;Insomnia Cafe&quot; i na sedam napisanih stranica prezentirao ideju NBC-u u [[prosinac|prosincu]] [[1993.]] godine.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kolbert1&quot;/&gt;

U isto vrijeme, tadašnji predsjednik NBC Entertainmenta Warren Littlefield tražio je komediju o mladim ljudima koji žive zajedno i dijele životne troškove. Littlefield je želio da skupina likova podijeli najznačajnije periode svojih života zajedno s prijateljima koji bi postali &quot;nešto poput novih, surogatnih članova obitelji&quot;.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; Međutim, nikako nije mogao pronaći pravi način za oživjeti svoju ideju, a scenariji koje je u to vrijeme razvijao NBC bili su mu grozni. Kada su Kauffman, Crane i Bright prezentirali ideju serije &quot;Insomnia Cafe&quot;, Littlefield je bio impresioniran s činjenicom da oni već znaju kako izgledaju i pričaju svi likovi serije.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; Kauffman i Crane nedugo potom započeli su pisati scenarij za pilot epizodu serije,&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; sada nazvanu &quot;Friends Like Us&quot; za koju su im trebala tri dana.&lt;ref&gt;Wild, p. 215&lt;/ref&gt; Littlefield je želio da serija predstavlja [[generacija X|Generaciju X]], ali se troje autora s njim nije slagalo. Crane je smatrao da to ne bi trebala biti serija samo za jednu generaciju, već je želio producirati proizvod u kojem će svi podjednako moći uživati.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; NBC-ju se scenarij pilot epizode svidio pa je naručeno snimanje, sada pod novim naslovom &quot;Six of One&quot; ponajviše zbog toga što je prethodni naslov bio previše sličan imenu serije koja se prikazivala na ABC-u ''These Friends of Mine''.&lt;ref name=&quot;friendsconcept&quot;&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9405EEDF1239F93AA35756C0A962958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |title=The Conception and Delivery of a Sitcom: Everyone's a Critic |accessdate=2008-12-30 |author=Kolbert, Elizabeth |date=1994-05-09 |work=New York Times}}&lt;/ref&gt;

=== Dodjela uloga ===
Nakon što je postalo očito da serija postaje jedan od najznačajnijih NBC-jevih projekata, Littlefield je započeo dobivati pozive od skoro svih agenata u gradu koji su svoje klijente željeli za uloge u seriji.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; Audicije za glavne uloge održavane su u New Yorku i [[Los Angeles]]u.&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; Voditelji castinga odabrali su po 75 glumaca (od tisuću prijavljenih) za svaki pojedini lik. Oni koji su dobili povratne pozive ponovno su čitali svoje uloge ispred Cranea, Kauffmanice i Brighta. Krajem [[ožujak|ožujka]] broj potencijalnih glumaca po liku spušten je na tri-četiri pa su pozvani da ponovno čitaju uloge, ali ovaj put ispred Lesa Moonvesa, tadašnjeg predsjednika kompanije Warner Bros. Television.&lt;ref name=&quot;Kolbert2&quot;&gt;Kolbert, Elizabeth (April 6, 1994). &quot;[https://www.nytimes.com/1994/04/06/arts/finding-the-absolutely-perfect-actor-the-high-stress-business-of-casting.html Finding the Absolutely Perfect Actor: The High-Stress Business of Casting]&quot;, ''The New York Times''. Preuzeto 19. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

Budući da su s [[David Schwimmer|Davidom Schwimmerom]] radili već ranije,&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; kreatori su upravo njega imali u planu za lik Rossa pa je on postao prvi službeni glumac serije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/4908086/ |title=Can David Schwimmer leave Ross Geller behind? |accessdate=2008-12-23 |author=Couric, Katie |date=2004-05-05 |publisher=MSNBC |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121103135214/http://www.msnbc.msn.com/id/4908086/ |archivedate=2012-11-03 |df=mdy}}&lt;/ref&gt; [[Courteney Cox|Cox]] je željela glumiti Monicu, ali su je producenti vidjeli u ulozi Rachel zbog njezine &quot;vesele, živahne energije&quot;, a takvom nikako nisu zamišljali Monicu; međutim, nakon audicije, Kauffmanica se složila s mišljenjem Courteney Cox i dobila je ulogu koju je i željela.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Friends Til the end: The Official Celebration of all Ten years |year=2004 |publisher=Time Home Entertainment}}&lt;/ref&gt; [[Matt LeBlanc]] je na svojoj audiciji liku Joeyja dao &quot;potpuni obrat&quot;.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; Scenaristi u početku nisu zamišljali Joeyja da bude nejasan, ali su upravo u tome našli veliki izvor komičnih elemenata. LeBlanc je liku također dao i srčanost, nešto što scenaristi u početku nisu niti znali da lik Joeyja može imati. Iako su Crane i Kauffman bili protiv toga da LeBlanc dobije ulogu, televizijska mreža je odlučila da je on prava osoba za Joeyja.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; [[Jennifer Aniston]], [[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]] i [[Lisa Kudrow]] dobili su uloge zahvaljujući svojim audicijama.&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt;

Tijekom dodjela uloga, ali i kroz prvu sezonu događale su se promjene u karakterima likova i samoj radnji. Scenaristi su shvatili da bi bilo bolje da likove pišu na način koji najbolje odgovara glumcima. Kauffman je priznala da je u tom procesu lik Joeyja postao &quot;potpuno novo biće&quot; te da &quot;do prve epizode s [[Dan zahvalnosti|Danom zahvalnosti]] nismo imali pojma koliko su zabavne Monicine neuroze&quot;.&lt;ref name=&quot;friendsnewsday&quot;/&gt;

=== Scenarij ===
U tjednima nakon što je NBC odobrio snimanje serije ''Prijatelji'', Kauffman i Bright su počeli pregledavati scenarije koje su za neke druge serije poslali scenaristi, prvenstveno neproducirane epizode ''[[Seinfeld]]a''.&lt;ref name=&quot;friendsborn&quot;/&gt; Kauffman i Crane regrutirali su tim od sedam mladih scenarista: &quot;Kada imaš 40 godina, ne možeš više sve sam. Televizijske mreže i studiji konstantno traže mlade ljude koji su tek izašli s fakulteta&quot;, izjavili su u jednom intervjuu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2001/jun/10/entertainment/ca-8511 |title=No Experience Wanted |accessdate=2009-01-04 |author=Shayne, Bob |date=2001-06-10 |work=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt; Autori su smatrali da će im jednako praćenje svih šest likova, a ne samo jednog ili dva, omogućiti &quot;bezbrojne mogućnosti razvoja radnje te dati seriji noge&quot;.&lt;ref name=&quot;friendsorigin2&quot;/&gt; Većinu ideja za radnju serije smišljali su scenaristi, ali u par navrata su svoje ideje ubacivali i sami glumci.&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/community/chat/2002-04-23-friends.htm |title=''Friends'': Kevin Bright |accessdate=2008-12-28 |date=2004-04-23 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Scenaristi su prvotno planirali u seriju ubaciti veliku ljubavnu priču između Joeyja i Monice, budući su njih zamišljali najseksipilnijim likovima tijekom prezentacije ideje za seriju. Ideja romantičnog odnosa između Rossa i Rachel došla je dok su Kauffmanica i Crane pisali pilot epizodu.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt;

Tijekom produkcije pilot epizode, televizijska mreža NBC je zahtijevala da se scenarij promijeni na način da jedna radnja bude dominantna s par sporednih, ali scenaristi su to odbili želeći zadržati sve radnje jednako važnima.&lt;ref name=&quot;friendsconcept&quot;/&gt; NBC je također smatrao da je glumačka postava premlada i zahtijevao je ubacivanje jednog starijeg lika koji bi mladima davao savjete. Crane i Kauffman bili su prisiljeni na kompromis pa su napisali verziju jedne od najranijih epizoda serije koja je sadržavala lik &quot;Pata policajca&quot;. Crane je smatrao da je radnja očajna, a Kauffmanica se kasnije našalila: &quot;Znate onu dječju knjigu &quot;Zeko Pat&quot;? Eh, pa mi smo imali Policajca Pata.&quot; NBC je u konačnici odustao od ideje.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt;

Svakog [[ljeto|ljeta]] ([[lipanj]], [[srpanj]] i [[kolovoz]]) producenti su radili okvirni kostur priče naredne sezone.&lt;ref name=&quot;joeyrach&quot;/&gt; Prije nego bi epizoda krenula u produkciju, Kauffman i Crane su detaljno prolazili scenarije čiji oni nisu bili autori uglavnom kako bi obratili pažnju da su radnja i likovi u skladu s dotadašnjim razvojem serije.&lt;ref name=&quot;friendsborn&quot;&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A01E5DF1E38F930A15756C0A962958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |title=A Sitcom is Born: Only Time Will Tell the Road to Prime Time |accessdate=2009-01-01 |author=Kolbert, Elizabeth |date=1994-05-23 |work=New York Times}}&lt;/ref&gt; Za razliku od velike većine drugih radnji serije, promjena odnosa između Joeyja i Rachel dogodila se sredinom osme sezone. Autori nisu željeli da Ross i Rachel završe tako brzo zajedno i dok su razmišljali o novom romantičnom zapletu jedan od scenarista predložio je Joeyjevu [[zaljubljenost]] u Rachel. Radnja je ubačena u sezonu, ali su glumci smatrali da će zbog takvog razvoja situacije pulika zamrziti njihove likove pa je sve ubrzo prekinuto i ponovno pokrenuto tek na samom kraju sezone. Za devetu sezonu scenaristi nisu bili sigurni koliko žele u radnju uplitati Rachelinu bebu, budući da nisu željeli da se serija počne previše fokusirati na taj događaj, ali također nisu željeli niti uopće spominjati dijete.&lt;ref name=&quot;joeyrach&quot;&gt;{{cite news |url=http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20020515&amp;slug=wfriends |title=Baby episode could make ''Friends'' TV's top show |accessdate=2009-01-03 |author=Bauder, David |date=2002-05-15 |publisher=Seattle Times |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122135945/http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20020515&amp;slug=wfriends |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Crane je priznao da im je trebalo dosta vremena da osmisle ideju za desetu sezonu za koju su smatrali da je potrebna točno onoliko da se završe sve dugogodišnje radnje koje su pratile seriju. Kauffman i Crane izjavili su da se ne bi vratili raditi jedanaestu sezonu, čak i kada bi svi članovi glumačke postave na istu pristali.&lt;ref name=&quot;friendsnewsday&quot;/&gt;

Naslov svake epizode serije ''Prijatelji'' započinje s riječima &quot;The One&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Have yourself a mocha latte and reminisce a bit |url=http://www.ocala.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20040505/NEWS/205050336/1027/FEATURES01 |date=2004-05-05 |publisher=Ocala.com |accessdate=2009-09-18 |archive-date=24. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120324100125/http://www.ocala.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20040505/NEWS/205050336/1027/FEATURES01 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a do tog formata se došlo nakon što su producenti shvatili da naslovi epizoda neće pisati tijekom uvodne špice serije te da će isti velikoj većini publike zbog toga ostati nepoznati. Sve epizode serije započinju s riječima &quot;The One&quot; osim dvije – pilot epizode i posljednje epizode jednostavno naslovljene &quot;The Last One&quot;.

=== Snimanje ===
[[Datoteka:Friends Apartment, New York (869395563).jpg|thumb|250px|Zgrada u Greenwich Villageu (90 Bedford Street) u kojoj se nalaze stanovi ''prijatelja''.]]
[[Datoteka:Courteney Cox '10 PaleyFest.jpg|thumb|250px|[[Courteney Cox]] – glumica koja u seriji ''Prijatelji'' tumači ulogu Monice Geller. Cox je jedina članica glavne glumačke postave koja nije nominirana za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]].]]
Prva epizoda serije snimana je u studiju 5 kompanije Warner Bros. Studios u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] ([[Kalifornija]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AASB&amp;p_theme=aasb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAD97908003E2DA&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title=''Friends'' wins friends with caffeine-fueled energy |accessdate=2009-01-03 |author=Endrst, James |date=1995-02-23 |publisher=Austin American-Statesman |archive-date=29. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150629230408/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AASB&amp;p_theme=aasb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAD97908003E2DA&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Izvršni producenti NBC-a bili su zabrinuti da kafić Central Perk izgleda previše hipsterski pa su tražili da se mjesto radnje prebaci u zalogajnicu, ali su na kraju ipak odustali od te ideje.&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; Uvodna špica serije snimljena je u četiri sata ujutro kod fontane koja se nalazi na Warner Bros. ranču, dok je bilo relativno hladno.&lt;ref&gt;{{cite news |title=F. Y. I. |work=New York Times |date=27. studenoga 2005. |author=Pollak, Michael &lt;!--accessdate=2008-12-31 --&gt;}}&lt;/ref&gt; Početkom druge sezone produkcija se premjestila u studio 24 čiji je naziv nakon što je završeno snimanje posljednje epizode serije promijenjen u &quot;The Friends Stage&quot;.&lt;ref name=&quot;finalechina&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-05/08/content_328725.htm |title=52 millon friends see off ''Friends'' |accessdate=2008-12-31 |date=2004-05-08 |work=China Daily}}&lt;/ref&gt; Snimanje serije započelo je u ljeto [[1994.]] godine ispred publike uživo, a prije početka snimanja svima je predstavljen okvirni koncept serije kako bi se upoznali s istom, ali i s njezinim glavnim likovima;&lt;ref name=&quot;friendsorigins1&quot;/&gt; unajmljeni komičar zabavljao je publiku u pauzama između kadrova.&lt;ref name=&quot;filmhours&quot;/&gt; Svaka epizoda u trajanju od 22 minute snimana je šest sati – gotovo dvostruko duže od uobičajenog – uglavnom zbog mnogih ponavljanja scena i izmjena scenarija u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;filmhours&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |title=''Friends'' grows in stature, ratings |accessdate=2009-01-05 |author=Kiesewetter, John |date=2012-01-27 |publisher=The National Enquirer |archive-date=4. prosinca 2012. |archive-url=https://archive.today/20121204193030/http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Premda su producenti konstantno tražili prave priče koje bi mogli snimati na stvarnim lokacijama, ''Prijatelji'' nikad nisu snimani u New Yorku. Bright je smatrao da snimanje van studija čini epizode manje [[humor]]ističnima (čak i kada se snima u eksterijerima unutar studija) te da je publika uživo ključni dio same serije.&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; Na kritike da serija pogrešno predstavlja New York u smislu da grupa prijatelja s financijskim problemima sebi može priuštiti živjeti u velikim stanovima, Bright je odgovarao da set mora biti dovoljno velik za kamere, osvjetljenje i &quot;za publiku koja mora vidjeti što se događa&quot;;&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; stanovi su također morali biti dovoljne veličine kako bi glumci mogli izvesti napisane humoristične situacije.&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; Posljednja epizoda četvrte sezone snimljena je na stvarnim lokacijama u [[London]]u zbog toga što su do tada producenti bili svjesni velike popularnosti serije u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; Scene su također snimane i u studiju pred tri različite publike sačinjene od 500-tinjak ljudi. Posljednja epizoda pete sezone, radnjom smještena u [[Las Vegas]]u, snimljena je u studijima kompanije Warner Bros. Studios, premda je Bright kasnije sreo ljude koji su i dalje mislili da je epizoda snimljena na stvarnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;friendsjoeystuff&quot;/&gt;

== Završetak serije ==
Autori serije prvu verziju jednosatne posljednje epizode ''Prijatelja'' napisali su u [[siječanj|siječnju]] [[2004.]] godine, četiri mjeseca prije originalnog emitiranja. Crane, Kauffman i Bright za potrebe pisanja posljednje epizode odlučili su pogledati nekoliko finala drugih [[humoristična serija|humorističnih serija]] te posebno obratiti pozornost na stvari koje su u tim finalima funkcionirale zadovoljavajuće, a koje nisu. Najviše su im se svidjela ona finala koja su ostala dosljedna ostatku serije, prvenstveno ''The Mary Tyler Moore Show''. Crane, Kauffman i Bright imali su velikih problema s pisanjem posljednje epizode i nekoliko dana su proveli razmišljajući samo o završnoj sceni serije bez da su napisali ijednu jedinu riječ. Nisu željeli ubaciti &quot;nešto velikog koncepta ili izvući seriju iz same serije&quot;.&lt;ref name=&quot;friendfinale2&quot;/&gt; Najosjetljiviji dijelovi posljednje epizode snimani su bez prisustva publike uživo te s vrlo malim brojem snimateljske ekipe. Glavnoj glumačkoj postavi posljednja epizoda se svidjela i bili su uvjereni da će i obožavatelji serije reagirati na sličan način:&lt;ref name=&quot;friendfinale2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/01/15/DDGPB49B2D1.DTL&amp;type=printable |title=''Friends'' challenge&amp;nbsp;- finding right words to say goodbye |accessdate=2008-12-28 |author=Hartlaub, Peter |date=2004-01-15 |work=San Francisco Chronicle |archive-date=23. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123083513/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/01/15/DDGPB49B2D1.DTL&amp;type=printable |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kraj je upravo onakav kakvog sam priželjkivao. Svi likovi praktički dobivaju novi početak, a i publika ima osjećaj da je takav kraj zapravo početak novog poglavlja njihovih života.|[[David Schwimmer]] o posljednjoj epizodi serije&lt;ref name=&quot;friendfinale2&quot;/&gt;}}

Televizijska mreža [[NBC]] odradila je veliku [[marketing|marketinšku kampanju]] koja je započela nekoliko tjedana prije originalnog emitiranja.&lt;ref name=&quot;friendsfinalepost&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A7176-2004May7.html |title=A Big Hug Goodbye to ''Friends'' and Maybe to the Sitcom |accessdate=2008-12-28 |author=Shales, Tom |date=2004-05-07 |work=Washington Post}}&lt;/ref&gt; Prije nego što je finale emitirano, prethodila joj je jednosatna retrospektiva svih prethodnih epizoda. Nakon emitiranja uslijedila je posebna emisija ''The Tonight Show with Jay Leno'' snimljena na setu gdje se nalazi kafić Central Perk, a u kojoj su se pojavili svi glavni glumci serije.&lt;ref name=&quot;finalefox&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,119305,00.html |title=Estimated 51.1M Tune in for ''Friends'' Finale |accessdate=2008-12-28 |date=2004-05-07 |publisher=Fox News Channel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;finaletodayguest&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-05-05-friends-farewell-main_x.htm |title=And now, the one where ''Friends'' says goodbye |accessdate=2008-12-28 |author=Oldenburg, Ann |date=2004-05-05 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Cijena reklama tijekom emitiranja posljednje epizode iznosila je oko 2 milijuna [[dolar]]a za 30 sekundni televizijski spot čime je srušen prethodni rekord kojeg je držala posljednja epizoda serije ''[[Seinfeld]]'' s 1,7 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;castnames&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |title=''Friends'' heads for much-hyped farewell |accessdate=2008-12-19 |date=2004-05-05 |work=The Indian Express |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090129120529/http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |archivedate=29. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Samo u [[SAD|SAD-u]] finale serije [[6. svibnja]] 2004. godine gledalo je 52,5 milijuna ljudi čime je to postao najgledaniji televizijski program nakon [[1998.]] godine i finala ''Seinfelda''.&lt;ref name=&quot;finalefox&quot;/&gt; Premda nije postala najgledanijom epizodom kompletne serije,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000504086 |title=''Friends'' timeline |date=2004-05-06 |work=The Hollywood Reporter |deadurl=yes |access-date=18. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114061229/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000504086 |archive-date=14. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; finale je zasjelo na četvrto mjesto najgledanijih posljednjih epizoda bilo koje televizijske serije u povijesti, odmah iza serija ''[[MASH]]'' (105 milijuna gledatelja), ''[[Kafić Uzdravlje]]'' (80,4 milijuna gledatelja) i ''Seinfeld'' (76,2 milijuna gledatelja). Retrospektivu prethodnih epizoda gledalo je nešto manje od 36 milijuna ljudi, a samo finale je do kraja godine postao drugi najgledaniji televizijski program odmah iza finala [[Super Bowl]]a.&lt;ref name=&quot;finalefox&quot;/&gt; Nakon što su sa svojim emitiranjem iste godine završile serije ''Prijatelji'' i ''[[Frasier]]'', kritičari su započeli spekulirati o sudbini žanra humorističnih serija (tzv. ''[[sitcom]]ova''), što zbog činjenice da se sve manje serija snima pred publikom uživo,&lt;ref name=&quot;castnames&quot;/&gt; a što zbog općenitog smanjenja scenaristički orijentiranih televizijskih programa u korist tzv. ''[[reality show]]ova''.&lt;ref name=&quot;friendsfinalepost&quot;/&gt;

== Priznanja ==
=== Kritike ===
[[Datoteka:JenniferAnistonFeb09.jpg|thumb|250px|[[Jennifer Aniston]] – glumica koja u seriji ''Prijatelji'' tumači ulogu Rachel Green. Aniston je za portret osobe koja od razmažene i o novcima svoga oca ovisne djevojke postaje samostalna i odrasla žena koju poslovna karijera vodi u srce modne industrije osvojila prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] u kategoriji najbolje glavne glumice u [[humoristična serija|humorističnoj seriji]] za osmu sezonu ([[2002.]] godine).]]
[[Datoteka:Lisa Kudrow crop.jpg|thumb|250px|[[Lisa Kudrow]] – glumica koja u seriji ''Prijatelji'' tumači ulogu Phoebe Buffay. Kudrow je za portret ekscentrične masažerke i glazbenice upitne kvalitete osvojila prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] u kategoriji najbolje sporedne glumice u [[humoristična serija|humorističnoj seriji]] za četvrtu sezonu [[1998.]] godine.]]
Kritike filmske struke u početku serije bile su pomiješane; na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Metacritic]] prvih nekoliko epizoda serije imaju prosječnu ocjenu 59/100 što označava &quot;pomiješane i prosječne kritike&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/tv/friends |title=Friends Season 1 |publisher=CBS Interactive Inc. |accessdate=2014-03-29}}&lt;/ref&gt; Tom Feran iz časopisa ''The Plain Dealer'' napisao je da se serija &quot;plitko i neuspješno poigrava sa stilom ''[[Seinfeld]]a''&quot;,&lt;ref&gt;Feran, Tom (22. rujna 1994.). &quot;New Series Softens Dabney Coleman—A Little&quot;, ''[[The Plain Dealer]]'', [[Advance Publications|Newhouse Newspapers]]. Preuzeto 4. siječnja 2009.&lt;/ref&gt; dok je Ann Hodges iz ''Houston Chroniclea'' napisala da se radi o &quot;seriji koja želi biti ''Seinfeld'', ali nikada neće biti dovoljno humoristična da bi to i postala&quot;.&lt;ref name=&quot;Hodges&quot;&gt;Hodges, Ann (22. rujna 1994.). &quot;[http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl/1994_1227698/nbc-sitcoms-make-thursday-less-funny.html NBC sitcoms make Thursday less funny] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130226224328/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl/1994_1227698/nbc-sitcoms-make-thursday-less-funny.html |date=26. veljače 2013. }}&quot;, ''Houston Chronicle'', Hearst Newspapers. Preuzeto 4. siječnja 2009.&lt;/ref&gt; Ray Richmond je u ''Los Angeles Daily Newsu'' istaknuo da se radi &quot;o jednoj od najvedrijih [[komedija]] nove televizijske sezone&quot;,&lt;ref name=&quot;rayreview&quot;&gt;Richmond, Ray (22. rujna 1994.). &quot;[http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=LA&amp;p_theme=la&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EF66B174A1CE015&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM Season Premiere of ''Friends'' Leaves Room to Grow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903224557/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=LA&amp;p_theme=la&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EF66B174A1CE015&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |date=3. rujna 2015. }}&quot;, (Potrebna registracija). ''[[Los Angeles Daily News]]'', Los Angeles Newspaper Group. Preuzeto 4. siječnja 2009.&lt;/ref&gt; a ''[[Los Angeles Times]]'' prozvao ju je &quot;apsolutno najboljom humorističnom serijom nove sezone&quot;.&lt;ref&gt;Rosenberg, Howard (22. rujna 1994.). &quot;[http://articles.latimes.com/1994-09-22/entertainment/ca-41409_1_martin-short-show NBC's Strongest Evening of the Week Has Its Weak Spot]&quot;, ''The Los Angeles Times'', [[Tribune Company]]. Preuzeto 4. siječnja 2009.&lt;/ref&gt;

Ginny Holbert iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' napisala je da likovi Joeyja i Rachel nisu dovoljno razvijeni,&lt;ref&gt;Holbert, Ginny (22. rujna 1994.). &quot;[http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=CSTB&amp;p_theme=cstb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EB421DE1111933C&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM X Marks Spot For ''Friends'' On Thursday] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903224557/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=CSTB&amp;p_theme=cstb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EB421DE1111933C&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |date=3. rujna 2015. }}.&quot; (Potrebna registracija). ''[[Chicago Sun-Times]]''. Preuzeto 4. siječnja 2009.&lt;/ref&gt; dok je Ray Richmond hvalio &quot;živahnu i mladu glumačku postavu&quot; s &quot;dobrom kemijom&quot;.&lt;ref name=&quot;rayreview&quot;/&gt; Robert Bianco iz ''USA Today'' nahvalio je [[David Schwimmer|Schwimmera]], prozvavši ga &quot;izvanrednim&quot;. Također je nahvalio i sve tri glumice, ali je izrazio zabrinutost za [[Matthew Langford Perry|Matthewa Perryja]] i njegov portret Chandlera zbog &quot;nedefiniranosti lika&quot;, kao i [[Matt LeBlanc|LeBlanca]] koji se &quot;previše oslanja na rutinu glupavosti koja nakon drugog pokušaja postaje pomalo zamornom&quot;.&lt;ref name=&quot;Bianco&quot;&gt;Bianco, Robert (22. rujna 1994.). &quot;Six ''Friends'' Sittin' Around, Talking&quot;, ''[[Pittsburgh Post-Gazette]]''.&lt;/ref&gt; Autori knjige ''Friends Like Us: The Unofficial Guide to Friends'' istaknuli su da su složni u mišljenju kako se glumačka ekipa &quot;u početku pomalo preglumljavala&quot;, a pogotovo se to odnosi na Perryja i Schwimmera.&lt;ref&gt;Sangster, str. 14&lt;/ref&gt;

Međutim, kako se serija razvijala, kritike su postale sve pozitivnijima pa je ''Prijatelji'' postao jedan od najpopularnijih [[sitcom]]ova svog vremena. Danas se standardno serija postavlja na sve relevantne liste najboljih [[televizijska serija|televizijskih serija]] svih vremena.&lt;ref name=&quot;time.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;cbsnews.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;listal.com&quot;/&gt; Kritičari su hvalili seriju zbog njezinog konzistentnog britkog scenarija i kemije među glavnim glumcima.&lt;ref name=&quot;friendsreivews&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/low/entertainment/3689029.stm |title=''Friends'' climax watched by 51m |accessdate=2009-01-01 |date=2004-05-07 |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt; Noel Holston iz ''Newsdaya'' [[1994.]] godine je napisao lošu kritiku pilot epizode prozvavši seriju &quot;lošom kopijom ''Seinfelda''&quot;, ali nakon par godina kada ju je ponovno pogledao razmišljao je čak i o tome da napiše ispriku autorima serije.&lt;ref name=&quot;friendsnewsday&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.newsday.com/entertainment/news/ny-friendsfanfare,0,6756416.story |title=''Friends'' that were like family |accessdate=2009-01-01 |author=Holston, Noel |work=Newsday |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090124163208/http://www.newsday.com/entertainment/news/ny-friendsfanfare,0,6756416.story |archivedate=2009-01-24}}&lt;/ref&gt; Heather Havrilesky s internetske stranice salon.com smatrala je da je &quot;serija pogodila notu&quot; u drugoj sezoni. Havrilesky je hvalila vješte šale na račun likova, situacije &quot;koje će vas u par navrata tijekom jedne epizode navesti na glasan smijeh&quot; te kvalitetu scenarija koji su omogućavali pričama da budu &quot;originalne i inovativne&quot;.&lt;ref name=&quot;reviewsalon&quot;/&gt; Bill Carter iz ''[[The New York Times]]a'' osmu sezonu proglasio je &quot;fantastičnim povratkom&quot;. Istaknuo je da je &quot;isticanjem potpuno nove radnje i originalnih humorističnih dosjetki&quot; serija pronašla &quot;svoj put natrag u srca obožavatelja&quot;.&lt;ref name=&quot;plottwists&quot;&gt;{{cite news |first=Bill |last=Carter |title=Plot Twists Paid Off For ''Friends'' |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE3D7113FF93BA25751C0A9649C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |work=The New York Times |date=2002-02-18 |accessdate=2007-11-13}}&lt;/ref&gt; Međutim, Liane Bonin iz ''[[Entertainment Weekly]]ja'' proglasila je tijek devete sezone &quot;poprilično razočaravajućim&quot;, kritizirajući seriju zbog uvođenja previše poznatih glumaca kao njezinih gostiju te umjetnog stvaranja napetosti. Premda razočarana sa sezonom, Bonin je istaknula da su &quot;scenariji još uvijek britki&quot;.&lt;ref name=&quot;friendsoverstay&quot;&gt;{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2003/SHOWBIZ/TV/01/09/ew.hot.friends/ |title=Is ''Friends'' overstaying its welcome? |accessdate=2008-01-01 |author=Bonin, Liane |date=2003-01-09 |publisher=CNN |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122070102/http://edition.cnn.com/2003/SHOWBIZ/TV/01/09/ew.hot.friends/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Havrilesky je smatrala da je deseta sezona bila &quot;alarmantno užasna, mnogo gora od onoga što bismo mogli očekivati od serije koja je nekada bila tako dobra&quot;.&lt;ref name=&quot;reviewsalon&quot;&gt;{{cite web |url=http://dir.salon.com/story/ent/tv/review/2004/05/07/friends_finale/print.html |title=Never forget your ''Friends'' |accessdate=2009-01-01 |author=Havrilesky, Heather |date=2004-05-07 |publisher=Salon.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090122133540/http://dir.salon.com/story/ent/tv/review/2004/05/07/friends_finale/print.html |archivedate=22. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Na listi &quot;100 najboljih televizijskih serija svih vremena&quot; časopisa [[Time (časopis)|Time]] našli su se i ''Prijatelji'' uz opasku da je &quot;najveća tajna ove serije u tome da se zove ''Prijatelji'', a zapravo govori o obitelji.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/specials/2007/article/0,28804,1651341_1659188_1652526,00.html |title=Friends&amp;nbsp;- The 100 Best TV Shows of All |work=Time |date=2007-08-13 |access-date=18. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090430194439/http://www.time.com/time/specials/2007/article/0%2C28804%2C1651341_1659188_1652526%2C00.html |archive-date=30. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Kritike posljednje epizode bile su pomiješane. Robert Bianco iz ''USA Today'' opisao je finale zabavnim i zadovoljavajućim, te ga nahvalio zbog vješte mješavine emocija i humora uz naglasak na svakog pojedinog lika.&lt;ref name=&quot;finalerob&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/television/reviews/2004-05-06-friends-finale_x.htm |title=Rachel stays, so ''Friends'' are able to leave together |accessdate=2009-01-01 |author=Bianco, Robert |date=2004-05-07 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Sarah Rodman iz ''Boston Heralda'' hvalila je glumu [[Jennifer Aniston|Anistonice]] i Schwimmera, ali je osjećala da je njihov sretan završetak &quot;možda malo previše uredan, premda se radi o nečemu što su željele horde obožavatelja diljem svijeta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Six pals depart on a classy note |last=Rodman |first=Sarah |date=2004-05-07 |publisher=Boston Herald |page=3|accessdate=2009-01-01}}&lt;/ref&gt; Roger Catlin iz ''Hartford Couranta'' istaknuo je da bi oni koji po prvi puta gledaju seriju &quot;mogli biti iznenađeni nedostatkom humora te kako svaka šala ovisi o razini glupoće likova&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/courant/access/629993481.html?dids=629993481:629993481&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=May+07%2C+2004&amp;author=ROGER+CATLIN%3B+Courant+TV+Critic&amp;pub=Hartford+Courant&amp;desc=THE+LONG+FAREWELL+IS+OVER+%3B+LOTS+OF+FANS%2C+LITTLE+FANFARE+FOR+MUCH-ANTICIPATED+FINALE+OF+%60FRIENDS%27&amp;pqatl=google |title=The Long Farewell is Over; Lots of Fans, Little Fanfare for Mich-Anticipated Finale of ''Friends'' |accessdate=2009-01-01 |author=Catlin, Roger |date=2004-05-07 |publisher=Hartford Courant |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122233106/http://pqasb.pqarchiver.com/courant/access/629993481.html?dids=629993481:629993481&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=May+07%2C+2004&amp;author=ROGER+CATLIN%3B+Courant+TV+Critic&amp;pub=Hartford+Courant&amp;desc=THE+LONG+FAREWELL+IS+OVER+%3B+LOTS+OF+FANS%2C+LITTLE+FANFARE+FOR+MUCH-ANTICIPATED+FINALE+OF+%60FRIENDS%27&amp;pqatl=google |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ken Parish Perkins, pišući za ''Fort Wroth Star-Telegram'', istaknuo je da je finale &quot;bilo više dirljivo nego humoristično, više zadovoljavajuće u smislu završetka jedne ere, nego urnebesno smiješno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=ST&amp;s_site=dfw&amp;p_multi=ST&amp;p_theme=realcities&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=102C895664833147&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title=Farewell to ''Friends'': The finale to the 10-year series wraps up all the loose ends |accessdate=2009-01-01 |author=Perkins, Ken Parish |date=2004-05-07 |publisher=Fort Worth Star-Telegram |archive-date=30. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150630072432/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=ST&amp;s_site=dfw&amp;p_multi=ST&amp;p_theme=realcities&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=102C895664833147&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade ===
Kako bi zadržali format ansamblske serije, članovi glumačke postave odlučili su sami sebe prijavljivati u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade.&lt;ref name=&quot;community2003&quot;/&gt; Od osme sezone nadalje, glumci su odlučili sebe prijavljivati u kategoriju glavnih glumaca, a ne sporednih.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.orlandosentinel.com/topic/cl-et-newemmys19jul19,0,7220504.story |title=Its Coffin Overflows |accessdate=2008-12-19 |author=Lowry, Brian |date=2002-07-19 |publisher=Orlando Sentinel |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090122034847/http://www.orlandosentinel.com/topic/cl-et-newemmys19jul19%2C0%2C7220504.story |archivedate=22. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Serija ''Prijatelji'' sveukupno je skupila 62 nominacije za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]]&lt;ref&gt;[http://www.emmys.com/shows/friends Friends] ''emmys.com''. Preuzeto 1. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; od čega je osvojila njih šest. [[Jennifer Aniston|Aniston]] i [[Lisa Kudrow|Kudrow]] su jedine članice glumačke postave koje su osvojile Emmy, dok je [[Courteney Cox|Cox]] jedina koja nikada nije nominirana. Za svoju osmu sezonu [[2002.]] godine serija je osvojila nagradu Emmy u kategoriji najbolje [[humoristična serija|humoristične serije]], a u istoj je kategoriji bila nominirana [[1995.]], [[1996.]], [[1999.]], [[2000.]] i [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php |title=Advanced Primetime Awards Search |accessdate=2009-01-05 |publisher=Academy of Television Arts &amp; Sciences |archive-date=3. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091103221231/http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php |url-status=dead }} Type &quot;Friends&quot; in the &quot;Program&quot; field, select &quot;1993&quot; and &quot;2008&quot; in &quot;Year range&quot; field, and select &quot;NBC&quot; in &quot;Network&quot; field.&lt;/ref&gt; ''Prijatelji'' su također osvojili i nagrade &quot;American Comedy Award&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2005-06-02-kudrow_x.htm |title=Kudrow back in the fold |accessdate=2009-01-05 |author=Keck, William |date=2005-06-02 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; [[Medijska nagrada GLAAD]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://goliath.ecnext.com/coms2/gi_0199-4133520/15-years-of-recognition-Special.html |title=15 years of recognition |accessdate=2009-01-05 |date=2005-04-25 |publisher=TelevisionWeek}}&lt;/ref&gt; jedan [[Zlatni Globus]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goldenglobes.org/browse/member/29209 |title=HPFA&amp;nbsp;- Jennifer Aniston |accessdate=2009-01-05 |publisher=[[Zlatni Globus]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090121055257/http://www.goldenglobes.org/browse/member/29209 |archivedate=21. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; tri nagrade &quot;Logie&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-73851066.html |title=Fed: Logie Award winners |accessdate=2009-01-05 |date=2003-05-12 |publisher=Australian Associated Press |archiveurl=https://archive.today/20121216080213/http://www.highbeam.com/Search?searchTerm=Fed+Logie+Award+winners&amp;searchType=Article&amp;currentPage=0&amp;orderBy= |archivedate=16. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-93575833.html |title=Fed: Full list of Logies winners |accessdate=2009-01-05 |date=2004-04-19 |publisher=Australian Associated Press |archiveurl=https://archive.today/20121216074334/http://www.highbeam.com/Search?searchTerm=Fed+Full+list+of+Logies+winners&amp;searchType=Article&amp;currentPage=0&amp;orderBy= |archivedate=16. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt; šest nagrada &quot;People's Choice&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://theenvelope.latimes.com/factsheets/awardsdb/env-awards-db-search,0,7169155.htmlstory?searchtype=category&amp;query=Favorite+Television+Comedy+Series&amp;x=0&amp;y=0 |title=Entertainment Awards Database |accessdate=2009-01-05 |pages=2–3 |work=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&amp;p_theme=rm&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EB4E258D9CBCB83&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title=Tim Allen Wins Twice at Awards |accessdate=2009-01-05 |date=1995-03-06 |publisher=Rocky Mountain News |archive-date=3. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903224557/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&amp;p_theme=rm&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EB4E258D9CBCB83&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; jednu nagradu Satelit&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pressacademy.com/satawards/awards2001.shtml |title=2001 5th Annual Satellite Awards |accessdate=2009-01-05 |publisher=Satellite Awards |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081218060819/http://www.pressacademy.com/satawards/awards2001.shtml |archivedate=2008-12-18 |deadurl=yes |df=mdy}} Select the &quot;Television&quot; field.&lt;/ref&gt; i jednu nagradu Ceha glumaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sagawards.org/awards/nominees-and-recipients/2nd-annual-screen-actors-guild-awards |title=The 2nd Annual Screen Actors Guild Awards |publisher=Screen Actors Guild Awards |date=1996-02-24 |accessdate=2013-07-10}}&lt;/ref&gt;

=== Gledanost ===
Tablica dolje prikazuje gledanost serije ''Prijatelji'' u [[SAD|SAD-u]] gdje se konstantno tijekom deset godina nalazila među deset najgledanijih televizijskih programa na kraju godine.&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;&gt;Ratings for ''Friends'' by television seasons:
* Season 1: {{cite web |title=TV Season Rankings 1994–95 |url=http://www.spokesman.com/stories/1995/apr/20/tv-season-rankings/ }}
* Season 2: {{cite web |title=How Twitter is Changing Television |url=https://prezi.com/jh1vkem_a0p9/how-twitter-is-changing-television/ }}
* Season 3: {{cite web |title=A Milestone Year |url=http://articles.latimes.com/1997-05-23/entertainment/ca-61847_1_recent-years/2 }}
* Season 4: {{cite web |title=What Ranked and What Tanked |url=http://www.ew.com/article/1998/05/29/what-ranked-and-what-tanked |access-date=18. travnja 2017. |archive-date=16. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216222920/http://www.ew.com/article/1998/05/29/what-ranked-and-what-tanked |url-status=dead }}
* Season 5: {{cite web |title=TV Winners &amp; Losers |url=http://geocities.com/Hollywood/4616/ew0604.html |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091029011819/http://geocities.com/Hollywood/4616/ew0604.html |archivedate=2009-10-29 |df=mdy }}
* Season 6: {{cite web |title=Nielsen Ratings for 1999–2000 |url=http://www.sfgate.com/entertainment/article/NIELSEN-RATINGS-FOR-1999-2000-2776698.php }}
* Season 7: {{cite web |title=Friends Or Foes? |url=http://www.ew.com/article/2001/02/09/friends-or-foes }}
* Season 8: {{cite web |title=How Did Your Favorite Show Rate? |url=http://usatoday30.usatoday.com/life/television/2002/2002-05-28-year-end-chart.htm |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151015225616/http://usatoday30.usatoday.com/life/television/2002/2002-05-28-year-end-chart.htm |archivedate=2015-10-15 |df=mdy }}
* Season 9: {{cite web |title=A Look at the Good Ol' Days of Broadcast Primetime TV: You Know, 2003 |url=http://www.broadcastingcable.com/news/news-articles/look-good-ol-days-broadcast-primetime-tv-you-know-2003/114241 }}
* Season 10: {{cite web |title=Nielsen TV Index Ranking 2003–04 |url=http://www.quigleypublishing.com/TandValmanac/TV_listing_08.html }}&lt;/ref&gt; Stupac &quot;rang&quot; označava mjesto na kojem su se ''Prijatelji'' nalazili u odnosu na ostale [[televizijska serija|televizijske serije]] koje su se emitirale u udarnom terminu tijekom televizijske sezone. Stupac &quot;gledatelji&quot; odnosi se na prosječan broj gledatelja epizode tijekom njezinog originalnog emitiranja. Stupac &quot;premijera sezone&quot; prikazuje datum početka emitiranja prve epizode nove sezone, dok stupac &quot;završetak sezone&quot; označava datum emitiranja posljednje epizode sezone. Do danas ''Prijatelji'' je posljednji [[sitcom]] koji je dosegao prvo mjesto gledanosti na televiziji, budući su njegovi nasljednici bile televizijske serije ''[[CSI: Crime Scene Investigation|Ekipa za očevid]]'', ''[[Američki idol]]'', ''NBC Sunday Nigh Football'' i ''[[NCIS]]''.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Tablica gledanosti
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Sezona
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Premijera sezone
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Završetak sezone
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | TV sezona
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Rang
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Gledatelji&lt;br /&gt;(u milijunima)
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; colspan=&quot;2&quot; | Najgledanija epizoda
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; | Naslov
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding:0 8px;&quot; | Gledatelji&lt;br /&gt;(u milijunima)
|-
| scope=&quot;row&quot; | 1
| 22. rujna 1994.
| 18. svibnja 1995.
| 1994./95.
| 8
| 24,3&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One Where Rachel Finds Out&quot;
| 31,3&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;&gt;{{cite news |title=You Won’t Believe What America’s Favorite &quot;Friends&quot; Episodes Are |url=http://www.buzzfeed.com/iramadison/you-wont-believe-what-americas-favorite-friends-episodes-are#.urO5r0Jmg |accessdate=2015-08-12}}&lt;/ref&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 2
| 21. rujna 1995.
| 16. svibnja 1996.
| 1995./96.
| 3
| 29,4&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One After the Superbowl&quot;
| 52,9&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 3
| 19. rujna 1996.
| 15. svibnja 1997.
| 1996./97.
| 4
| 24,9&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One Where Chandler Can't Remember Which Sister&quot;
| 29,8&lt;ref&gt;{{cite web |title=Nielsen Ratings (December 1996–January 1997) |url=http://anythingkiss.com/pi_feedback_challenge/Ratings/19961230-19970126_TVRatings.pdf#page=2 |accessdate=2015-08-12 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304055727/http://anythingkiss.com/pi_feedback_challenge/Ratings/19961230-19970126_TVRatings.pdf#page=2 |archivedate=4. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 4
| 25. rujna 1997.
| 7. svibnja 1998.
| 1997./98.
| 4
| 24,0&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One with Ross's Wedding&quot;
| 31,6&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 5
| 24. rujna 1998.
| 20. svibnja 1999.
| 1998./99.
| 2
| 23,5&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One After Ross Says Rachel&quot;
| 30,9&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 6
| 23. rujna 1999.
| 18. svibnja 2000.
| 1999./2000.
| 5
| 20,7&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One with the Proposal&quot;
| 30,7&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 7
| 12. listopada 2000.
| 17. svibnja 2001.
| 2000./01.
| 5
| 20,2&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One with Monica and Chandler's Wedding&quot;
| 30,1&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 8
| 27. rujna 2001.
| 16. svibnja 2002.
| 2001./02.
| 1
| 24,5&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One Where Rachel Has a Baby&quot;
| 34,9&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 9
| 26. rujna 2002.
| 15. svibnja 2003.
| 2002./03.
| 2
| 21,8&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The One Where No One Proposes&quot;
| 34,0&lt;ref name=&quot;BuzzFeed&quot;/&gt;
|-
| scope=&quot;row&quot; | 10
| 25. rujna 2003.
| 6. svibnja 2004.
| 2003./04.
| 4
| 22,8&lt;ref name=&quot;RatingsBySeason&quot;/&gt;
| &quot;The Last One&quot;
| 52,5&lt;ref name=&quot;top10&quot;/&gt;
|}

== Utjecaj serije ==
Premda su producenti ''Prijatelje'' smatrali &quot;uobičajenom TV serijom&quot;, brojni [[psihologija|psiholozi]] su istraživali utjecaj serije tijekom njezinog trajanja. Frizura [[Jennifer Aniston]] nazvana je &quot;The Rachel&quot;, a kopirana je diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; Joeyjeva uzrečica &quot;How you doin'?&quot; postala je popularna fraza zapadnjačkog engleskog slenga, a često se koristila prilikom pozdrava.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.hindu.com/edu/2004/12/27/stories/2004122700700400.htm |title=Take it easy yaar! |accessdate=2009-01-04 |author=Anne, S. |date=2004-12-27 |work=The Hindu |location=Chennai, India |archive-date=18. kolovoza 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/6126qD8WK?url=http://www.hindu.com/edu/2004/12/27/stories/2004122700700400.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Serija je također utjecala i na [[engleski jezik]] općenito, a navika glumca [[Matthew Langford Perry|Matthewa Perryja]] da rečenice često ostavi nezavršenima kako bi naglasio [[sarkazam]] također je imala veliki utjecaj na gledatelje. Nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna]], gledanost serije skočila je za 17% u odnosu na prethodnu sezonu. 

Kafić Central Perk, jedno od glavnih mjesta radnje kompletne serije, inspirirao je razne imitacije diljem svijeta. Godine [[2006.]] [[Iranci|iranski]] biznismen Mojtaba Asadian započeo je franšizu naziva Central Perk te registrirao ime u 32 zemlje svijeta. Uređenje kafića inspirirano je serijom, a sadržava replike kauča, bara, neonskih natpisa i cigli. Na zidovima kafića također su postavljene slike raznih likova iz serije i glumaca. [[James Michael Tyler]], koji u seriji glumi lika Gunthera, pojavio se na svečanom otvorenju kafića u [[Dubai]]ju gdje je radio kao konobar.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://archive.gulfnews.com/articles/06/05/08/10038500.html |title=Where ''Friends'' hang out |accessdate=2008-12-30 |author=Kalsi, Jyoti |date=2006-05-08 |publisher=Gulf News |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080708052016/http://archive.gulfnews.com/articles/06/05/08/10038500.html |archivedate=2008-07-08 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Central Perk je prerađen u muzejski primjerak tijekom obilaska studija Warner Bros., a prikazan je i u sklopu The Ellen DeGeneres Show u [[listopad]]u [[2008.]] godine. Jennifer Aniston tom je prilikom prvi puta posjetila set nakon završetka snimanja serije [[2004.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite episode |title=''The Ellen DeGeneres Show'': Lisa Kudrow/Natasha Bedingfield/Jalen Testerman |series=The Ellen DeGeneres Show |serieslink=The Ellen DeGeneres Show |credits=[[Ellen DeGeneres]] (host) |network=NBC |airdate=16. listopada 2008. |season=6 |number=29}}&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[24. rujna]] do [[7. listopada]] [[2009.]] godine replika Central Perka postavljena je u Broadwick Streetu u Sohou u [[London]]u. Kafić je prodavao pravu kavu svima onima koji su došli, a u njegovom sklopu su također bili postavljeni i predmeti korišteni u seriji, poput pehara za pobjednika Gellerovog kupa iz epizode treće sezone &quot;The One with the Football&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Thorley, Chantelle |date=2009-09-15 |url=http://www.eventmagazine.co.uk/news/search/938562/London-celebrate-15-years-Friends-Central-Perk-pop-up/ |title=London to celebrate 15 years of Friends with Central Perk pop-up |work=Event |publisher=Haymarket Media |accessdate=2009-09-22}}&lt;/ref&gt; U [[Peking]]u je u [[ožujak|ožujku]] [[2010.]] godine biznismen Du Xin otvorio kafić naziva Central Perk.&lt;ref&gt;Hong, Haolan and Jo Ling Kent. &quot;[http://www.cnn.com/2010/WORLD/asiapcf/07/02/friends.china.central.perk/index.html 'Friends' in China: 'Central Perk' hits Beijing].&quot; ''[[CNN]]''. 2. srpnja 2010. Preuzeto 4. srpnja 2010.&lt;/ref&gt; U [[Indija|Indiji]] postoji pet kafića koji su inspirirani serijom, a dva se nalaze u [[Chandigarh]]u (Central Perk) i [[Kalkuta|Kalkuti]] (F.R.I.E.N.D.S. Cafe) od kojih potonji također sadržava i mnoge predmete iz serije poput pseće statue Chandlera i Joeyja, narandžastu sofu, ljubičasta vrata Monicinog i Rachelinog stana te Phoebein rozi [[bicikl]]. Ostala tri kafića nalaze se u [[Delhi (grad)|Delhiju]], Gurugramu i Puneu.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Tiwari |first1=Shwali |title=India Now Has 5 F.R.I.E.N.D.S Themed Cafes, But There's A Catch |url=http://www.indiatimes.com/news/india/india-now-has-5-f-r-i-e-n-d-s-themed-cafes-but-there-s-a-catch-262485.html |publisher=India Times |accessdate=2017-02-11 |date=2016-09-27}}&lt;/ref&gt; U [[Pakistan]]u također postoje dva kafića inspirirana ''Prijateljima''. Jedan je u [[Lahore]]u poznat pod nazivom &quot;Friends Cafe&quot;, a drugi u Peshawaru naziva &quot;Central Perk&quot;. Oba kafića sadržavaju poznati kauč, gitaru, stol za stolni nogomet, poznate dijaloge iz serije napisane na zidovima, a posebna poslastica su reprize epizoda koje se ponekad vrte na velikom projektoru.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.uniquepakistan.com.pk/a-real-life-version-of-central-perk-from-f-r-i-e-n-d-s-in-peshawar/ |title=A real-life version of Central Perk from F.R.I.E.N.D.S in Peshawar |work=The Good Times - Unique Pakistan |access-date=19. travnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151212183940/http://news.uniquepakistan.com.pk/a-real-life-version-of-central-perk-from-f-r-i-e-n-d-s-in-peshawar/ |archivedate=12. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;

Serija ''Prijatelji'' također je stvorila i alternativni pogled na obiteljski život portretirajući mlade ljude koji vode nekonvencionalne živote. Serija predstavlja ideju da su &quot;prijatelji sve što ti je potrebno&quot; te da je obitelj moguće stvoriti kroz vlastiti izbor. Publika se na tjednoj bazi mogla poistovjetiti s programom zbog prikazanih problema likova u pojedinim epizodama, a koji razvijaju odnose koji se ne vide često u konvencionalnom društvu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Katzman |first=David M. |title=TV and American Culture |journal=American Studies |date=Summer 1998 |volume=39 |series=2 |pages=5–12}}&lt;/ref&gt; Prema mišljenju stručnjaka za pop-kulturu sa [[Sveučilište|sveučilišta]] u [[Buffalo, New York|Buffalou]], ''Prijatelji'' je &quot;jedna od rijetkih [[televizijska serija|televizijskih serija]] koja je označila promjenu u [[SAD|američkoj]] kulturi&quot;. Prikaz mladih i njihovih uloga u društvu predstavlja životni stil koji se vrti oko kreiranja i održavanja veza između prijatelja, njihovih vlastitih života, ali i traženja pomoći jedni od drugih.&lt;ref&gt;{{cite news |last=DellaContrada |first=John |title=&quot;Friends&quot; Reflected Change in American Society, Among First TV Shows to Portray &quot;Youth on Their Own,&quot; says UB Pop-Culture Expert |url=http://www.buffalo.edu/news/6680 |newspaper=Buffalo News |date=2004-04-16}}&lt;/ref&gt;

Televizijski i radio blog uglednog časopisa ''[[The Guardian]]'' istaknuo je da su ''Prijatelji'' uvelike utjecali na kreiranje i razvoj budućih televizijskih serija, ponajprije ''[[Kako sam upoznao vašu majku]]''. Sličnosti između te dvije serije pronađene su u činjenicama da su obje radnjom smještene na [[Manhattan]]u te da sadržavaju grupu odraslih ljudi koji su [[humor]]istični i imaju slične karakterne osobine.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pickard |first=Anna |title=How I met Neil Patrick Harris |url=http://www.guardian.co.uk |work=TV &amp; Radio Blog |accessdate=2012-03-29}}&lt;/ref&gt; Čitatelji časopisa ''TV Guide'' proglasili su ''Prijatelje'' najboljom humorističnom serijom svih vremena s 29% glasova (na drugom mjestu bio je ''[[Seinfeld]]'' s 18% glasova). Prema anketama emisije ''60 Minutes'' i časopisa ''Vanity Fair'', ''Prijatelji'' su proglašeni trećom najboljom [[sitcom]] serijom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.deadline.com/2012/12/seinfeld-greatest-sitcom-cbs-vanity-fair-poll/ |title=Is ‘Seinfeld’ The Greatest Sitcom Ever? |work=Deadline.com |date=2012-12-03 |accessdate=2013-09-30}}&lt;/ref&gt; Godine [[2014.]] [[brazil]]ski mjesečnik ''Mundo Estranho'' proglasio je ''Prijatelje'' najboljom televizijskom serijom ikada.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ligadoemserie.com.br/2014/10/as-100-melhores-series-da-historia-segundo-jornalistas-brasileiros/ |title=As 100 Melhores Séries da História, segundo jornalistas brasileiros! |date=2014-10-28 |accessdate=2014-11-01 |publisher=Ligado em Série |language=Portuguese |archive-date=31. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141031141139/http://www.ligadoemserie.com.br/2014/10/as-100-melhores-series-da-historia-segundo-jornalistas-brasileiros/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Distribucija ==
Svih deset sezona serije ''Prijatelji'' izdane su u pojedinačnim [[DVD]] izdanjima, kako u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tako i u ostatku svijeta. Također, uz pojedinačna izdanja u prodaju je pušteno i posebno izdanje kompletne serije na DVD-u. Svaka sezona izdanja za regiju 1 sadržava posebne dodatke, a epizode su predstavljene u njihovim originalnim verzijama. Svaka epizoda u izdanju prve sezone serije nadograđena je s kolor korekcijama i poboljšanim zvukom.&lt;ref name=&quot;friendswrit&quot;/&gt; Tijekom godina mnogo kompanija produciralo je razne oblike promo materijala iz serije. U [[rujan|rujnu]] [[1995.]] godine WEA Rrecords izdao je prvi službeni [[soundtrack]] serije koji sadržava glazbu iz prethodnih i budućih epizoda. ''Soundtrack'' je debitirao na 46. mjestu ''[[Billboard]]ove'' ljestvice,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=19951102&amp;slug=2150142 |title=Hit Show, Hit Soundtrack: It's No Longer An Accident |accessdate=2009-01-03 |author=Dretzka, Gary |date=1995-11-02 |work=Chicago Tribune |archive-date=23. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090823075419/http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=19951102&amp;slug=2150142 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a do [[studeni|studenog]] iste godine prodan je u preko 500 tisuća primjeraka.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&amp;p_theme=rm&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EB4E4396284FBF4&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title=''Friends'' Theme Leads Pack of Hot-Selling TV Soundtracks |accessdate=2009-01-03 |author=Burlingame, Jon |date=1995-12-27 |publisher=The Hollywood Reporter |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304102516/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&amp;p_theme=rm&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EB4E4396284FBF4&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine [[1999.]] izdan je i drugi ''soundtrack'' serije naziva ''Friends Again''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B000023YA0 |title=''Friends Again'': Various Artists |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; Ostali promo materijal uključuje DVD igru naziva ''Scene It'' te kviz za [[PlayStation 2]] i [[PC]] naziva ''Friends: The One with All the Trivia''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B000B6H21S |title=Friends: The One With All the Trivia |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B000AMFEHM |title=Friends: The One With All the Trivia |accessdate=2009-10-08 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; Dana [[28. rujna]] [[2009.]] godine u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] povodom 15. godišnjice početka emitiranja, objavljena je kompletna serija u luksuznom DVD izdanju koje uključuje produžene epizode, vodič kroz seriju te originalne posebne dodatke iz prethodnih izdanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B002CYIR0M/ |title=Friends – Season 1–10 Complete Collection 15th Anniversary DVD: Amazon.co.uk: Jennifer Aniston, Courteney Cox, Lisa Kudrow, Matt LeBlanc, Matthew Perry, David Schwimmer, James Michael Tyler, Elliott Gould, Maggie Wheeler, Christina Pickles, Paul Rudd, Jane Sibbett, David Crane, Marta Kauffman: DVD |publisher=Amazon.co.uk |accessdate=2010-07-26}}&lt;/ref&gt;

Dana [[13. studenog]] [[2012.]] godine kompanija Warner Home Video izdala je kompletnu seriju i na [[Blu-ray]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Friends-The-Complete-Series/17109 |title=Friends – Warner Home Video Press Release Announces The Complete Series on Blu-ray Disc! |accessdate=2012-06-19 |author=TVShowsonDVD.com |date=2012-06-19 |archive-date=22. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120622020526/http://www.tvshowsondvd.com/news/Friends-The-Complete-Series/17109 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovo kolekcionarsko izdanje ne uključuje izbačene scene i humoristične snimke koji su se prethodno nalazili na DVD izdanjima serije, a epizode su predstavljene u njihovom originalnom formatu kako su emitirane na [[NBC|NBC-u]].

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Naziv DVD izdanja !! rowspan=&quot;2&quot;|Broj epizoda !! colspan=&quot;3&quot;|Datum DVD izdanja !! colspan=&quot;3&quot;|Datum Blu-ray izdanja
|-
! Regija 1 !! Regija 2 !! Regija 4
! Regija A !! Regija B Europa !! Regija B Australija
|-
|Kompletna prva sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 30. travnja 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dvdfile.com/review/friends-the-complete-first-season-3136 |title=''Friends'': The Complete First Season Review |accessdate=2009-01-04 |publisher=DVDfile.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090122050144/http://www.dvdfile.com/review/friends-the-complete-first-season-3135 |archivedate=22. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; || 29. svibnja 2000.&lt;ref name=&quot;Sun DVD 1&quot;&gt;{{cite news |author=Fisher, Nick |date=2000-05-27 |title=Videos to buy |work=The Sun |publisher=News Group Newspapers |page=47}}&lt;/ref&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/261992/FRIENDS-(Season-1)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 1) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234356/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261992/FRIENDS-%28Season-1%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || 30. travnja 2013. || || 
|-
|Kompletna druga sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 3. rujna 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B000068CNX/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Second Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 29. svibnja 2000.&lt;ref name=&quot;Sun DVD 1&quot;/&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/261997/FRIENDS-(Season-2)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 2) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234044/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261997/FRIENDS-%28Season-2%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || 30. travnja 2013. || || 
|-
|Kompletna treća sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|25 || 1. travnja 2003.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0000844MI/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Third Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 29. svibnja 2000.&lt;ref name=&quot;Sun DVD 1&quot;/&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/261998/FRIENDS-(Season-3)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 3) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234402/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261998/FRIENDS-%28Season-3%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna četvrta sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 15. srpnja 2003.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0000996IS/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Fourth Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 29. svibnja 2000.&lt;ref name=&quot;Sun DVD 1&quot;/&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/261999/FRIENDS-(Season-4)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 4) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234155/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261999/FRIENDS-%28Season-4%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna peta sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 4. studenog 2003.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0000C2IXN/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Fifth Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 29. svibnja 2000.&lt;ref name=&quot;Sun DVD 1&quot;/&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/262000/FRIENDS-(Season-5)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 5) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234406/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262000/FRIENDS-%28Season-5%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna šesta sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|25 || 27. siječnja 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0000X2ECE/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Sixth Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 17. srpnja 2000.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Fisher, Nick |date=2000-07-15 |title=Video view |work=The Sun |publisher=News Group Newspapers |page=40}}&lt;/ref&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/262001/FRIENDS-(Season-6)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 6) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234250/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262001/FRIENDS-%28Season-6%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna sedma sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 6. travnja 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0001AW066/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Seventh Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 25. listopada 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B00064MJ9U/ |title=''Friends'': Complete Season 7&amp;nbsp;- New Edition [1995] |accessdate=2009-01-04 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/262002/FRIENDS-(Season-7)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 7) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234255/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262002/FRIENDS-%28Season-7%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna osma sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 9. studenog 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0002WZN8K/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Eighth Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 25. listopada 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B00064MW4M/ |title=''Friends'': Complete Season 8&amp;nbsp;- New Edition [1995] |accessdate=2009-01-04 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/262004/FRIENDS-(Season-8)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 8) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234301/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262004/FRIENDS-%28Season-8%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna deveta sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|24 || 8. ožujka 2005.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0006ZM8M2/ |title=Friends&amp;nbsp;- The Complete Ninth Season |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 25. listopada 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B0006ZM8M2/ |title=''Friends'': Complete Season 9&amp;nbsp;- New Edition [1995] |accessdate=2009-01-04 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/262005/FRIENDS-(Season-9)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 9) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234049/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262005/FRIENDS-%28Season-9%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna deseta sezona || style=&quot;text-align:center;&quot;|18 || 15. studenog 2005.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B000AM4PBS/ |title=Friends&amp;nbsp;- The One with All Ten Seasons (Limited Edition) |accessdate=2009-01-03 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 25. listopada 2004.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B00064MJAE/ |title=''Friends'': Complete Season 10&amp;nbsp;- New Edition [1995] |accessdate=2009-01-04 |publisher=Amazon.com}}&lt;/ref&gt; || 4. listopada 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jbhifionline.com.au/Product/262009/FRIENDS-(Season-10)-(4-DVD-Set) |title=''Friends'' (Season 10) (4 DVD Set) |accessdate=2009-01-04 |publisher=JB Hi-Fi |archive-date=20. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090120234201/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262009/FRIENDS-%28Season-10%29-%284-DVD-Set%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || || || 
|-
|Kompletna serija || style=&quot;text-align:center;&quot;|236 || 15. studenog 2005.&lt;br /&gt;14. studenog 2006. &lt;small&gt;(re-izdanje)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;16. travnja 2013. &lt;small&gt;(re-izdanje 2013.)&lt;/small&gt; || 2. listopada 2006.&lt;br /&gt;12. studenog 2007. &lt;small&gt;(re-izdanje)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;28. rujna 2009. &lt;small&gt;(izdanje povodom 15. obljetnice)&lt;/small&gt; || || 13. studenog 2012. || 12. studenog 2012. || 21. studenog 2012.&lt;small&gt;(ekskluzivno JB Hi-Fi)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;21. kolovoza 2013.
|}

== Ostali projekti vezani za seriju ==
[[Datoteka:Matt LeBlanc, Arqiva British Academy Television Awards, 2013 (tone crop).jpg|thumb|250px|[[Matt LeBlanc]] – glumac koji u seriji ''Prijatelji'' tumači ulogu Joeyja Tribbianija. LeBlanc je za portret priprostog ženskaroša, ali izrazito poštenog i vjernog prijatelja zaradio tri uzastopne nominacije za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] u kategoriji najboljeg glavnog glumca u [[humoristična serija|humorističnoj seriji]] za osmu, devetu i desetu sezonu ([[2002.]], [[2003.]] i [[2004.]] godine).]]
=== ''Joey'' (TV serija) ===
Nakon što je serija ''Prijatelji'' završila s emitiranjem [[2004.]] godine, glumac [[Matt LeBlanc]] potpisao je ugovor za kreiranje tzv. ''spin-off'' serije naziva ''[[Joey (TV serija)|Joey]]'', a koja bi radnjom pratila Joeyjev odlazak u [[Los Angeles]] i potragu za glumačkom karijerom. Kauffman i Crane nisu bili zainteresirani za seriju premda je Bright pristao biti izvršni producent uz Scotta Silverija i Shanu Goldberg-Meehan.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/television/news/2003-07-23-joey_x.htm |title=NBC has sitcom plans for ''Friends'' pal Joey |accessdate=2008-12-30 |author=Levin, Gary |date=2003-07-24 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Televizijska mreža [[NBC]] jakom [[marketing|marketinškom kampanjom]] najavljivala je seriju, a u emitiranje ju je stavila [[četvrtak|četvrtkom]] u 20 sati (na identičan termin ''Prijatelja'').&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2004/SHOWBIZ/TV/09/10/joey.debut/ |title=''Joey'' finds new friends on NBC |accessdate=2009-01-04 |date=2004-09-10 |publisher=CNN |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122070106/http://edition.cnn.com/2004/SHOWBIZ/TV/09/10/joey.debut/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www2.jsonline.com/enter/tvradio/jul04/242989.asp |title=''Joey'' co-star looking for sitcom laughs |accessdate=2009-01-04 |author=Weintraub, Joanne |date=2004-07-11 |publisher=Milwaukee Journal Sentinel |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060209060112/http://www.jsonline.com/enter/tvradio/jul04/242989.asp |archivedate=9. veljače 2006.}}&lt;/ref&gt; Pilot epizodu gledalo je 18,60 milijuna ljudi,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A13051-2004Sep10.html |title=''Joey'' &amp; ''The Apprentice'': Downright Unfriendly |accessdate=2008-12-30 |author=Moraes, Lisa de |date=2004-09-11 |work=Washington Post}}&lt;/ref&gt; ali je gledanost tijekom obje sezone kontinuirano bila u padu skupivši u prosjeku 10,20 milijuna gledatelja za prvu, odnosno 7,10 milijuna gledatelja za drugu sezonu.&lt;ref name=&quot;friendsjoeystuff&quot;/&gt; Posljednja epizoda emitirana je [[7. ožujka]] [[2006.]] godine, a gledalo ju je 7,09 milijuna ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[ABC]] Medianet |date=2006-03-21 |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=032106_05 |title=Weekly Program Rankings |accessdate=2008-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090120204556/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=032106_05 |archivedate=2009-01-20}}&lt;/ref&gt; NBC je [[15. svibnja]] iste godine odlučio ukinuti seriju nakon dvije sezone.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/05/15/AR2006051500555.html?nav=rss_artsandliving/entertainmentnews |title=NBC Betting on Aaron Sorkin's New Drama |accessdate=2008-12-30 |author=Bauder, David |date=2006-05-15 |work=Washington Post}}&lt;/ref&gt; Bright je za ukidanje serije krivio suradnju između izvršnih direktora NBC-a, studija te ostalih producenata koji su vrlo brzo uništili seriju:&lt;ref name=&quot;friendsjoeystuff&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.theage.com.au/news/tv--radio/friendly-art-of-funny/2006/12/05/1165080950967.html?page=fullpage#contentSwap2 |title=Friendly art of funny |accessdate=2008-12-30 |author=Ryan, Suzanne C. |date=2006-12-07 |work=The Age |location=Melbourne, Australia}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|U ''Prijateljima'' Joey je bio ženskaroš, ali svi smo uživali u njegovim osvajanjima. On je bio prijatelj na kojega si se mogao osloniti. U novoj seriji, Joey je vrlo brzo postao tip koji nije mogao pronaći posao, niti pozvati djevojku na spoj. Postao je jadan, mrzovoljan lik. Mislio sam da sve to ide u krivom smjeru, ali nitko me nije želio saslušati.|Kevin S. Bright o razlozima ukidanja serije ''Joey''&lt;ref name=&quot;friendsjoeystuff&quot;/&gt;}}

=== Glasine o filmu ===
Nakon završetka emitiranja serije započele su se širiti glasine o snimanju [[Film|dugometražnog filma]], premda su s vremenom iste negirane.&lt;ref name=&quot;friendsmovie&quot;/&gt; Kada je [[2008.]] godine u kino distribuciju pušten dugometražni film ''[[Seks i grad (2008.)|Seks i grad]]'' koji je doživio box-office uspjeh, započele su se širiti nove glasine o snimanju filma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/movies/a106492/friends-movie-within-next-18-months.html |title=''Friends'' movie within next 18 months? |accessdate=2009-01-04 |author=Fletcher, Alex |date=2008-07-02 |publisher=Digital Spy |archive-date=25. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090825001936/http://www.digitalspy.co.uk/movies/a106492/friends-movie-within-next-18-months.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U [[srpanj|srpnju]] [[2008.]] godine The Daily Telegraph objavio je da su članovi glumačke postave pristali snimiti dugometražni film te da će snimanje započeti u narednih 18 mjeseci.&lt;ref name=&quot;friendsmovie&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2236700/Friends-The-Movie-on-the-cards.html |title=''Friends'': The Movie on the cards? |date=2008-07-03 |work=Daily Telegraph |location=London |access-date=19. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100921090439/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2236700/Friends-The-Movie-on-the-cards.html |archive-date=21. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; Na upit o filmu, [[Lisa Kudrow]] je odgovorila da nije svjesna da se vode bilo kakvi razgovori o istome, ali je izrazila interes za ideju. Jayne Trotman, voditelj odjela za odnose s javnošću kompanije Warner Bros. tom je prilikom izjavio da &quot;nema istine u pričama o snimanju filma&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7489204.stm |title='No truth' in ''Friends'' film rumour |accessdate=2009-01-04 |author=Dahabiyeh, Nadia |date=2008-07-04 |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt; a [[Matthew Langford Perry|Perryjev]] glasnogovornik se nadovezao s izjavom da su &quot;sve glasine lažne, jer se u pogledu snimanja filma apsolutno ništa ne događa&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/sfgate/detail?blogid=7/&amp;entry_id=27865 |title=Studio Exec Denies ''Friends'' Movie Rumors |accessdate=2009-01-04 |work=San Francisco Chronicle |first=Laurie |last=Isola |date=2008-07-04 |archive-date=23. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230423235008/https://www.sfgate.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kudrow i [[Courteney Cox|Cox]] su za [[Associated Press]] u [[siječanj|siječnju]] [[2010.]] godine izjavile da nikada nisu razgovarale s autorima serije Craneom i Kauffmanicom u vezi snimanja dugometražnog filma.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Moody, Mike |date=2010-01-04 |url=http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a193845/cox-kudrow-no-friends-movie-plans.html |title=Cox, Kudrow: 'No Friends movie plans' |publisher=Digital Spy |accessdate=2010-01-05 |archive-date=16. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100116035012/http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a193845/cox-kudrow-no-friends-movie-plans.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Jedna od autorica serije [[Marta Kauffman]] ponovno je negirala glasine o snimanju filma [[2013.]] godine. Tom je prilikom izjavila da dugometražni film nikada neće biti snimljen budući su likovi iz serije do sada već odrasli: &quot;Serija ''Prijatelji'' radnjom je bila smještena u onoj fazi života kada su ti prijatelji obitelj, a jednom kada stvoriš vlastitu obitelj onda to postaje druga priča.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.3news.co.nz/No-Friends-reunion-says-co-creator/tabid/418/articleID/294692/Default.aspx |work=3 News NZ |title=No Friends reunion, says co-creator |date=2013-04-18 |access-date=19. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023060849/http://www.3news.co.nz/No-Friends-reunion-says-co-creator/tabid/418/articleID/294692/Default.aspx |archive-date=23. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; Kada je LeBlanc posjetio britanski polo susret na kojem su također bili prisutni i članovi kraljevske obitelji, izjavio je da je &quot;sve što su prinčevi [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|William]] i [[Harry, princ Walesa|Harry]] željeli znati bilo kada će se snimiti film? To je sve što ih je zanimalo. Rekao sam im da odjebu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite interview |title=Matt LeBlanc Told Off Prince William &amp; Prince Harry - CONAN on TBS |date=2015-01-13 |accessdate=2015-01-14 |last=LeBlanc |first=Matt |subjectlink=Matt LeBlanc |interviewer=O'Brien, Conan |work=Conan |publisher=TBS |url=https://www.youtube.com/watch?v=zHUJu1eqLbs}}&lt;/ref&gt;

U [[prosinac|prosincu]] [[2013.]] godine, nakon što su se proširile glasine da [[Jennifer Aniston|Aniston]] i Cox razgovaraju o planovima za ponovno okupljanje ekipe tijekom [[2014.]] godine, [[internet]]om je počeo kružiti plakat naziva &quot;The One After The 10 Year Break&quot; tvrdeći da se radi o reklami za nastavak serije.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Duncan |first=Amy |title=The One After The 10 Year Break: Friends fans get really, really angry as yet more false reunion rumours emerge |url=http://metro.co.uk/2014/01/05/the-one-after-the-10-year-break-friends-fans-get-really-really-angry-at-yet-more-false-reunion-rumours-4250351/ |publisher=Metro |accessdate=2014-01-23}}&lt;/ref&gt; U početku je plakat dočekan ekstatično, ali kasnije je izrazito kritiziran kada je Lisa Kudrow na svom [[Twitter]] profilu napisala da je glasina o ponovnom okupljanju netočna. Dana [[16. siječnja]] 2014. godine potvrđeno je da je plakat napravio obožavatelj serije koji se kasnije ispričao što je druge obožavatelje naveo na krivi trag.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Duncan |first=Amy |title=Were you left angry by the fake Friends reunion rumours? You might want to read this. It’s an apology. A big one... |url=http://metro.co.uk/2014/01/16/were-you-left-angry-by-the-fake-friends-reunion-rumours-you-might-want-to-read-this-its-an-apology-a-big-one-4265098/ |publisher=Metro |accessdate=2014-01-23}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori|30em}}


==Vanjske poveznice==
*{{Imdb naslov|id=0108778|naslov=Prijatelji}}
*[http://warnervideo.com/friends15/ Službena stranica] {{eng oznaka}}
*[http://www.e4.com/friends E4.com – ''Friends''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903030346/http://www.e4.com/friends/ |date=3. rujna 2011. }} {{eng oznaka}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Friends (TV-show)
|commonscathr   = ''Prijatelji''
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{NBC|kategorija=da}}
[[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije iz 1990-ih]]</text>
      <sha1>r6mar1hcsv4bjq2gbtmm6lv5vuxnrbj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HŽ serija 7123</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137251</id>
    <revision>
      <id>7520764</id>
      <parentid>7187598</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:17:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PhiH</username>
        <id>255423</id>
      </contributor>
      <comment>via Wikidata</comment>
      <origin>7520764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4761" sha1="a0595puf6ws80zpc4rwryjvzpm5iamc" xml:space="preserve">[[Datoteka:HŽ 7123 series DMU (06).JPG|mini|300px|HŽ serija 7123]]
'''HŽ serija 7123''' je serija [[nagibni vlak|nagibnih]] [[dizelski motorni vlak|dizelskih motornih vlakova]] [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]], koje je proizvela tvrtka ''[[Bombardier Transportation]]''. Originalni naziv mu je ''RegioSwinger''. ''RegioSwinger'' prvotno je proizvodio ''ADtranz'' iz [[Hennigsdorf]]a, prije nego što je postao dio ''Bombardier Transportation'' [[2001.]] godine. 

Radi se o klimatiziranom dvodjelnom dizelskom hidrauličnom motornom vlaku sa 134 sjedeća mjesta. Najmanja pogonska jedinica je dvostuki motorni vagon s disel motornim učinkom od ukupno 1118 kW. Može postići brzinu do 160 km/h. U višestrukoj vuči se s upravljačkog mjesta mogu voziti do 4 vozila (tada dužina kompozicije iznosi 207 m, i raspolaže s 536 sjedećih mjesta).

Ovaj vlak namijenjen je za prijevoz putnika u regionalnom prometu na neelektrificiranim zavojitim prugama. Osim u Hrvatskim željeznicama, vlak je u voznom parku Njemačkih željeznica (''Deutsche Bahn'') kao klasa 612. Od izvorno nabavljenih 8 garnitura, dvije su uništene u nesrećama dok je od preostalih šest garnitura njih pet u aktivnom prometu. Vlak tijekom cijele godine vozi dnevne InterCity vlakove na relaciji Zagreb-Split, te studentske brze vlakove za Osijek i Požegu tijekom akademske godine.

== Nesreća 2009. godine ==
Dana 24. srpnja 2009. vlak ovog tipa iskočio je iz tračnica iz još neutvrđenih razloga pokraj [[Kaštela]] na relaciji [[Zagreb]]-[[Split]]. Šestero je osoba poginulo, a oko 50 je ozlijeđeno, od kojih osmero teže. U vlaku se nalazio 91 putnik, među kojima dosta stranih turista.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/crna_kronika/clanak/art-2009,7,24,,170632.jl |title=Crna kronika, jutarnji.hr, 24. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090726105845/http://www.jutarnji.hr/crna_kronika/clanak/art-2009,7,24,,170632.jl |archive-date=26. srpnja 2009. |access-date=24. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Vlak je u potpunosti izletio iz tračnica, a jedan se vagon od siline udarca prepolovio.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/tragedija-kod-kastela-nagibni-vlak-iskocio-tracnica-sestero-mrtvih-clanak-5427 Tragedija kod Kaštela, vecernji.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Ova nesreća smatra se najtežom željezničkom nesrećom u Republici Hrvatskoj.

Naknadna istraga je međutim pronašla kako je utjecaj na nesreću imalo i neispravno korištenje retardanta za [[požar]]e (sredstva za zaštitu od požara), koje je završilo i na gornjoj tračnici, te stvorilo glatki klizni sloj. Sredstvo je namijenjeno samo za pragove, nije za tračnice (tračnice ne gore, samo se deformiraju kod [[toplina|topline]]). Došlo je do efekta klizanja i nemogućnosti kočenja. Pruga na navedenom mjestu ima i znatan nagib te je to doprinijelo nemogućnosti kontrole brzine i do iskakanja iz tračnica. Sretna okolnost je što se vlak zaustavio pokraj pruge, samo nekoliko [[metar]]a od provalije. Nekoliko [[minuta]] nakon nesreće, radno vozilo također je izgubilo kontrolu, projurilo, udarilo dijelom u olupinu vlaka i također iskočilo iz tračnica, zaustavivši se poprečno na tračnice. Nagibni vlak koji je izletio iz tračnica danas se nalazi na spremištu za manevarske lokomotive u [[Solin]]u.

== Nagibna tehnika ==

{{glavni|Nagibni vlak}}

Posebnost ovoga [[motorni vlak|motornog vlaka]] je u tome, jer je izveden kao [[nagibni_vlak|nagibni vlak]]. Nagibna tehnika učinkovita je iznad brzine vlaka od 70 km/h, a nije učinkovita kod njegove preopterećenosti. Vlak koristi električni sustav naginjanja, razvijen za tenk (za precizno gađanje topom na neravnom terenu pri većim brzinama). Sustav se pokazao dosta problematičan, iako su problemi u međuvremenu uklonjeni, ali se pokazao kao vrlo zahtjevan za održavanje (pri korištenju je prisutno veće trošenje mehanizma), za razliku od hidrauličkih sustava, kakve koriste neki drugi vlakovi.

== Tehničke odlike ==
*'''Graditelj:''' BT Bombardier Transportation, Njemačka
*'''Godina izgradnje:''' od 1998. do danas (za HŽ 2004.)
*'''Raspored osovina:''' 2’B’+B’2’
*'''Vrsta Dieselova motora:''' Cummins QSK 19 
*'''Snaga Dieselova motora:''' 2 × 560 kW
*'''Vrsta prijenosa:''' dizelsko-hidraulični
*'''Najveća brzina:''' 160 km/h
*'''Masa:''' 98 t 
*'''Duljina:''' 51,75 m
*'''Broj sjedećih mjesta:''' 146

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==
{{Commonscat|HŽ Class 7123}}
* [http://www.hznet.hr/vucnavozila Tehničke karakteristike vučnih vozila, stranica Hrvatskih željeznica]

{{HŽ vučna vozila}}

[[Kategorija:Dizelmotorni vlakovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Motorni vlakovi]]
[[Kategorija:Njemački vlakovi]]</text>
      <sha1>a0595puf6ws80zpc4rwryjvzpm5iamc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Procol Harum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139248</id>
    <revision>
      <id>7520805</id>
      <parentid>6328841</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:28:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10949" sha1="49zzujbhvspi3bumzn30loprf92b5ti" xml:space="preserve">{{dz|[[Procol Harum (album)]]|prvi album ovog sastava}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Procol Harum
| Img                  = Procol Harum.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[London]], [[Engleska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[psihodelični rock]]&lt;br&gt;[[progresivni rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1967. — 1977.&lt;br /&gt;1991. — 2022.
| Producentska_kuća    = The Paramounts
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.procolharum.com/ Službena stranica sastava]
| Sadašnji članovi     = [[Gary Brooker]]&lt;br /&gt;[[Geoff Dunn]]&lt;br /&gt;[[Matt Pegg]]&lt;br /&gt;[[Josh Phillips]]&lt;br /&gt;[[Geoff Whitehorn]]&lt;br /&gt;[[Keith Reid]]
| Bivši članovi        = [[Dave Ball]]&lt;br /&gt;[[Dave Bronze]]&lt;br /&gt;[[Mark Brzezicki]]&lt;br /&gt;[[Alan Cartwright]]&lt;br /&gt;[[Chris Copping]]&lt;br /&gt;[[Matthew Fisher]]&lt;br /&gt;[[Mick Grabham]]&lt;br /&gt;[[Bobby Harrison]]&lt;br /&gt;[[David Knights]]&lt;br /&gt;[[Dee Murray]]&lt;br /&gt;[[Pete Solley]]&lt;br /&gt;[[Robin Trower]]&lt;br /&gt;[[B.J. Wilson]]| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
[[Datoteka:Procol Harum 1967.png|thumb|Procol Harum 1967.]]

'''Procol Harum''' je [[engleska|engleski]] [[rock]] sastav formiran [[1960.]], čija se [[glazba]] temelji na [[progresivni rock|progresivnom rocku]], [[Psihodelični rock|psihodeličnom rocku]] i vrlo često na simfonijskom rocku. Najpoznatiji su po hit singlu iz 1967. &quot;[[A Whiter Shade of Pale]]&quot; koja je [[klasična glazba|klasična balada]] i zadržala se šest [[tjedan]]a na broju jedan britanske top liste. Procol Harum nastavak svoje karijere baziraju na progresivnom i psihodeličnom rocku ali isto tako svojim stilom obuhvaćaju [[blues]] i [[pop glazba|pop glazbu]]. Razilaze se [[1977.]], a ponovo se okupljaju [[1991.]]

== Početak ==
&quot;Procol Harum&quot; korijene vuče iz uživo sastava &quot;The Paramounts&quot; u kojem od [[1959.]] sviraju Gary Brooker i Robin Trower. Stacioniraju se u Southendu ([[Engleska]]), a potpisuje ih izdavačka kuća &quot;Parlophone&quot;. Nakon njihovog razlaza 1967., Gary Brooker i [[tekstopisac]] Keith Reid objavljuju oglas u &quot;[[Melody Maker]]u&quot; i tako nastaje sastav &quot;Procol Harum&quot;.

== Povijest ==
Godine 1967. sastav &quot;Procol Harum tada čine članovi;&lt;br /&gt;
* Matthew Fisher – [[orgulje]]
* Dave Knights – [[bas-gitara]]
* B.J. Wilson – [[bubnjevi]]
* Robin Trower – [[električna gitara|gitara]]
* Gary Brooker – [[klavir]] [[pjevanje|vokal]] 
* Keith Reid – [[tekstopisac]]

Originalno ime dobivaju od svoga [[menadžer]]a Guya Stevensa, koji je imao problema s prijevodom [[Latinski jezik|latinskog]] imena pa se često koristilo ''Procul His''.

U [[svibanj|svibnju]] 1967. objavili su svij prvi singl &quot;A Whiter Shade of Pale&quot;, koji dolazi na vrh britanske top liste i prodan je u više od 6 milijuna primjeraka. Skladba je [[klasična glazba|klasična]] balada u [[Johann Sebastian Bach|Bachovom]] stilu s [[Barokna glazba|neobaroknim zvukom]] [[orgulje|orgulja]] i Reidovim [[Nadrealizam|nadrealističkim]] tekstom kao i [[Psihodelični rock|psihodeličnom]] atmosferom. Nakon dolaska gitariste Robina Trowera i bubnjara B.J. Wilsona, ponavlja se ''Top 10'' sa singlom &quot;Homburg&quot;, a ova dva hita mogu se naći na njihovom prvom albumu ''[[Procol Harum (album)|Procol Harum]]'' iz [[prosinac|prosinca]] 1967. Godinu dana nakon toga izlazi album ''[[Shine On Brightly]]'', kojim dominira 18-[[minuta|minutna]] epska tema &quot;In Held 'Twas in I&quot; s kojom zaobilazi [[pop glazba|pop]] i [[rock]] glazbu i najavljuje [[progresivni rock]]. Sljedeći njihov album je ''[[A Salty Dog]]'' koji izlazi u [[lipanj|lipnju]] [[1969.]] na kojemu uz klasičnu, pop i rock glazbu priključuje i [[blues]]. Na ovom albumu počinju glazbene napetosti između Robina Trowera i ostalih članova sastava.

Unatoč skromnoj prodaji albuma, ''Procol Harum'' bili su među najpopularnijim sastavima progresivnog rocka. Kao glazbene zvijezde najviše su se isticali, pjevač i klavijaturista Gary Brooker i gitarista Robin Trower, koji nakon snimanja njihovog albuma iz [[srpanj|srpnja]] [[1971.]] ''[[Home (album Procol Haruma)|Home]]'', odlazi u solo karijeru tragom [[Jimi Hendrix|Jimia Hendrixa]]. ''Home'' je jedan je od najboljih albuma ne samo u njihovoj diskografiji već i najbolji materijal progresivnog rocka ranih sedamdesetih s iznimnom Trowerovom gitarom u kombinaciji s [[Gudački instrumenti|gudačima]].

Uživo album iz [[1972.]] ''[[Procol Harum Live with the Edmonton Symphony Orchestra]]'' također slijedi uspješnost prethodnih albuma. Njime su i predstavili nove članove sastava, Davea Balla na gitari i Alana Cartwrighta na [[bas-gitara|basu]]. Na materijalu s nalazi i uspješni singl &quot;Conquistador&quot; s koncertnom snimkom teme.

U Velikoj Britaniji sve više gube publiku ali zato postaju popularni u [[SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]], pa im stoga sljedeći albumi ''[[Grand Hotel (album)|Grand Hotel]] ([[1973.]]), [[Exotic Birds and Fruit]] ([[1974.]]) i [[Procol's Ninth]] ([[1975.]])'' dolaze na njihove top liste. Ipak ''Procol's Ninth'' bio je popularan i u Engleskoj, zahvaljujući hit singlu &quot;Pandora's Box&quot;.

To su bili i posljednji uspjesi sastava ''Procol Haruma'' koji su polako gubili nadahnuće i publiku. Nakon objavljivanja ne baš tako zapaženog albuma iz [[ožujak|ožujka]] [[1977.]] ''[[Something Magic]]'', razilaze se i više ne nastupaju kao sastav do [[1991.]]g. Izvorna postava s Robinom Trowerom okuplja se '91., a rezultat toga je osrednji album ''[[The Prodigal Stranger]]''.&lt;ref&gt;Zlatko Gall, &quot;Velika svjetska rock enciklopedija&quot;, Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}&lt;/ref&gt;

== 1991. i nadalje ==
''Procol Harum'' nanovo se okuplja 1991.g., a tada sastav čine članovi; Brooker, Fisher, Trower i Reid (Wilson je umro 1990.)i izdaju album ''The Prodigal Stranger'' ali album nije zabilježio neki veći uspjeh kod publike pa i prodaja ide vrlo slabo. Poslije okupljanja sastava i izdavanja novoga albuma, Brooker i Fisher ali ne Trower, nekoliko godina sviraju po turnejama u SAD-u i svijetu što traje do sredine devedesetih.

U [[srpanj|srpnju]] 1997. veliki broj obožavatelja obilježava 30 godina od izlaska i uspjeha singla &quot;A Whiter Shade of Pale&quot; i pozvani su svi bivši i sadašnji članovi sastava. Koncert u &quot;Redhillu&quot; gledali su obožavatelji širom svijeta. Direktan rezultat toga koncerta bilo je nastajanje njihovih službenih [[internet]] stranica [http://www.procolharum.com/ &quot;Beyond the Pale&quot;] koje u [[listopad]]u [[1997.]] kreiraju njihovi obožavatelji. Bilo je vrlo neobično da obožavatelji s ponosom svakodnevno održavaju stranice &quot;Beyond the Pale&quot;. Karakteristike održavanja stranica bile su najnovije vijesti u vezi s događanjima sastava &quot;Procol Harum&quot;, detalji s koncerata održanih '70-tih godina i raznim porukama od sastava.

Internet stranice sačinjene su od mnogih pojedinaca i bilo je svakakvih novih prijedloga koji su mogli zainteresirati sastav. Upravo s tim je bio vođen projekt [http://www.palersproject.com/ &quot;The Palers' Project&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509064237/http://www.palersproject.com/ |date=9. svibnja 2008. }}, na kojemu zajedno sudjeluju obožavatelji i sastav. Preko internet stranica financiraju snimanje tri dvostruka [[CD]] albuma na kojima se nalaze skladbe &quot;Procol Haruma&quot;. Četvrti i posljednji dvostruki album pripremljen je [[2007.]]g.

Poslije [[2001.]] sastav (kojeg tada čine: Brooker, Fisher, na gitari Geoff Whitehorn i Elki Brooks, Matt Pegg bas-gitara i Mark Brzezicki bubnjevi) svira mnoge koncerte najčešće po [[Europa|Europi]] ali također po [[Japan]]u i [[SAD]]-u. Koncert iz 2001. u [[Kopenhagen]]u izlazi na [[DVD]]-u [[2002.]]g. Godine [[2003.]] izdaju album ''[[The Well's on Fire]]'', a u [[prosinac|prosincu]] 2003. snimaju uživo materijal sa [[London]]skog koncerta i izdaju ga na DVD-u [[2004.]] pod nazivom ''[[Live at the Union Chapel]]''. Iste godine Matthew Fisher odlazi iz sastava &quot;Procol Harum&quot;.

Sastav i dalje nastupa po turnejama s Joshom Phillipsom koji je zamijenio Fishera, a od originalne postave ostao je još samo Gary Brooker. U [[lipanj|lipnju]] 2006. nastupaju na [[Island]]u na ''Wight'' festivalu, gdje su već jednom svirali davne 1969. Iste godine u mjesecu [[kolovoz]]u održavaju dva velika koncerta na otvorenom u [[Danska|Danskoj]]. Pred kraj 2006. nastupaju u [[švicarska|Švicarskoj]], [[norveška|Norveškoj]] i ponovo u Danskoj ali Geoff Dunn na bubnjevima mijenja Marka Brzezickog, koji je navodno kako se pričalo otišao na turneju sa sastavom [[The Who]]. Dunn završava s njima europsku turneju [[2007.]] još u [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. &quot;Procol Harum&quot; nastupa zajedno s orkestrom na otvorenom koncertu gdje [[30. lipnja]] u [[Švedska|Švedskoj]] izvode operu &quot;Dalhalla&quot;.

Od [[20. srpnja|20.]] pa do [[21. srpnja]] 2007.g. obožavatelji organiziraju obilježavanje 40 godina od izdavanja njihovog prvog singla &quot;A Whiter Shade of Pale&quot; i njegovog velikog uspjeha. Povodom toga održavaju se dva velika koncerta na ''Smith Squaru'' u Londonu. 20. srpnja &quot;Procol Harum&quot; nastupa s jednom obrađenom verzijom skladbe i s nekoliko novih pjesama, &quot;Sister Mary&quot; i &quot;Missing Persons&quot;.

== Sudski proces (autorstvo) ==
Zbog [[Autorsko pravo|autorstva]] nad skladbom &quot;A Whiter Shade Of Pale&quot; na [[sud]]u su završili klavijaturista Matthew Fisher i glavni vokalista Gary Brooker. Fisher tvrdi da je on autor spomenute skladbe i svoja je prava zatražio putem suda, s druge strane, Brooker tvrdi da je skladbu &quot;A Whiter Shade Of Pale&quot; [[lirika|napisao]] zajedno s Keithom Reidom, prije nego što je Matthew došao u sastav i tvrdi da mu nije jasno kako se Fisher tek sad nakon 40 godina sjetio da je napisao jedan dio pjesme.&lt;ref&gt;[http://www.procolharum.com/awsop_lawsuit2.htm A Whiter Shade Of Pale sudski proces]&lt;/ref&gt; [[20. prosinca]] [[2006.]] Matthew Fisher dobio je sudski spor kojim mu se dodjeljuje 40% autorstva nad skladbom,&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/6196413.stm BBC o presudi]&lt;/ref&gt; a takva presuda izazvala je presedan u glazbenom svijetu. U [[listopad]]u [[2007.]] Brooker se žali na sudsku presudu i pokreće novi postupak.

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Procol Haruma}}

== DVD izdanja ==
* 1999. The Best of Musikladen Live
* 2002. ''Live''
* 2004. ''Live at the Union Chapel''.

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}
* [http://www.classicbands.com/procol.html ClassicBands.com] - 'Procol Harum'
* [http://www.procolharum.com/ ProcolHarum.com] - Službene stranice sastava
* [http://www.trowerpower.com/ TrowerPower.com] - Službene stranice Robina Trowera 
* [http://www.matthewfisher.com/ MatthewFisher.com] - Službene stranice Matthewa Fishera

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Procol Harum}}

[[Kategorija:Britanski rock-sastavi|Procol Harum]]
[[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>49zzujbhvspi3bumzn30loprf92b5ti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sam Neill</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141428</id>
    <revision>
      <id>7520992</id>
      <parentid>6172125</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:33:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39555-05</username>
        <id>366641</id>
      </contributor>
      <comment>Izmjenio sam je u prošlo vrijeme bio je</comment>
      <origin>7520992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1656" sha1="91nx535prgltj9pgsp1nl5gz62ycrc4" xml:space="preserve">[[Datoteka:SamNeill08TIFF.jpg|thumb|right|Sam Neill]]
{{stil pisanja}}
'''Sam Neill''' [[DCNZM]], [[OBE]] ([[14. rujna]] [[1947.]]), bio je novozelandski [[film]]ski i televizijski [[glumac]].

Rodio se kao '''Nigel John Dermot Neill''' u Omaghu, [[okrug]] Tyrone, [[Sjeverna Irska]].
Otac Dermot bio je vojni časnik obrazovan na prestižnim vojnim školama, a majka Priscilla bila je Engleskinja.
Roditelji su mu posjedovali najveću prodavaonicu pića na Novom Zelandu.

Na [[Novi Zeland]] vratio se sa sedam godina. Poslan je u anglikanski [[internat]] za dječake, a kasnije je nastavio obrazovanje na nekoliko [[fakultet]]a. Tijekom visokoškolskog obrazovanja dobio je i [[nadimak]] Sam te je bio izložen glumi.

Glumi od [[1977.]] godine, te je do sada ostvario niz uloga. Najpoznatiji je kao tumač glavne uloge u filmu &quot;[[Reilly, as špijuna]]&quot;, odrasli Damien u filmu &quot;[[Omen III: Posljednji sukob]]&quot; i dr. Alan Grant u filmu &quot;[[Jurski park]]&quot;.

[[Redatelj]] [[Peter Jackson]] ponudio mu je ulogu Elronda u filmu &quot;[[Gospodar prstenova]]&quot;, ali ju je morao odbiti jer je ugovorom bio vezan da snimi Jurski park III.

Snimio je i film &quot;[[Merlin (1998)|Merlin]]&quot;, glumeći legendarnog čarobnjaka, a nasuprot njemu bio je [[Rutger Hauer]] kao zli kralj Vortigern.

Kad je [[Roger Moore]] snimio posljednji film o Jamesu Bondu [[1985.]] godine, on je ozbiljno razmatran za njegovog nasljednika, ali nije se svidio [[producent]]u.

Ženio se dva puta, ima sina i kćer.

Podržava legalizaciju [[kanabis]]a, te je zbog toga bio i uhićivan.

{{GLAVNIRASPORED:Neil, Sam}}
[[Kategorija: Novozelandski filmski glumci]]
[[Kategorija:Televizijski glumci]]</text>
      <sha1>91nx535prgltj9pgsp1nl5gz62ycrc4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520993</id>
      <parentid>7520992</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:34:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39555-05</username>
        <id>366641</id>
      </contributor>
      <comment>Stavio sam da je preminuo</comment>
      <origin>7520993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1681" sha1="9a1ncrgaa5y3ekop5tmhtgz9mqs77vl" xml:space="preserve">[[Datoteka:SamNeill08TIFF.jpg|thumb|right|Sam Neill]]
{{stil pisanja}}
'''Sam Neill''' [[DCNZM]], [[OBE]] ([[14. rujna]] [[1947.]]), bio je novozelandski [[film]]ski i televizijski [[glumac]].

Rodio se kao '''Nigel John Dermot Neill''' u Omaghu, [[okrug]] Tyrone, [[Sjeverna Irska]].
Otac Dermot bio je vojni časnik obrazovan na prestižnim vojnim školama, a majka Priscilla bila je Engleskinja.
Roditelji su mu posjedovali najveću prodavaonicu pića na Novom Zelandu.

Na [[Novi Zeland]] vratio se sa sedam godina. Poslan je u anglikanski [[internat]] za dječake, a kasnije je nastavio obrazovanje na nekoliko [[fakultet]]a. Tijekom visokoškolskog obrazovanja dobio je i [[nadimak]] Sam te je bio izložen glumi.

Glumi od [[1977.]] godine, te je do sada ostvario niz uloga. Najpoznatiji je kao tumač glavne uloge u filmu &quot;[[Reilly, as špijuna]]&quot;, odrasli Damien u filmu &quot;[[Omen III: Posljednji sukob]]&quot; i dr. Alan Grant u filmu &quot;[[Jurski park]]&quot;.

[[Redatelj]] [[Peter Jackson]] ponudio mu je ulogu Elronda u filmu &quot;[[Gospodar prstenova]]&quot;, ali ju je morao odbiti jer je ugovorom bio vezan da snimi Jurski park III.

Snimio je i film &quot;[[Merlin (1998)|Merlin]]&quot;, glumeći legendarnog čarobnjaka, a nasuprot njemu bio je [[Rutger Hauer]] kao zli kralj Vortigern.

Kad je [[Roger Moore]] snimio posljednji film o Jamesu Bondu [[1985.]] godine, on je ozbiljno razmatran za njegovog nasljednika, ali nije se svidio [[producent]]u.

Ženio se dva puta, ima sina i kćer.

Podržava legalizaciju [[kanabis]]a, te je zbog toga bio i uhićivan.

Preminuo je 13.7.2026. 

{{GLAVNIRASPORED:Neil, Sam}}
[[Kategorija: Novozelandski filmski glumci]]
[[Kategorija:Televizijski glumci]]</text>
      <sha1>9a1ncrgaa5y3ekop5tmhtgz9mqs77vl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520996</id>
      <parentid>7520993</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:36:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39555-05</username>
        <id>366641</id>
      </contributor>
      <origin>7520996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1703" sha1="rvo0g29oxaykqbcdnm167evqiq2qczr" xml:space="preserve">[[Datoteka:SamNeill08TIFF.jpg|thumb|right|Sam Neill]]
{{stil pisanja}}
'''Sam Neill''' [[DCNZM]], [[OBE]] ([[14. rujna]] [[1947.]]), bio je novozelandski [[film]]ski i televizijski [[glumac]].

Rodio se kao '''Nigel John Dermot Neill''' u Omaghu, [[okrug]] Tyrone, [[Sjeverna Irska]].
Otac Dermot bio je vojni časnik obrazovan na prestižnim vojnim školama, a majka Priscilla bila je Engleskinja.
Roditelji su mu posjedovali najveću prodavaonicu pića na Novom Zelandu.

Na [[Novi Zeland]] vratio se sa sedam godina. Poslan je u anglikanski [[internat]] za dječake, a kasnije je nastavio obrazovanje na nekoliko [[fakultet]]a. Tijekom visokoškolskog obrazovanja dobio je i [[nadimak]] Sam te je bio izložen glumi.

Počeo se baviti glumom od [[1977.]] godine, te je do sada ostvario niz uloga. Najpoznatiji je kao tumač glavne uloge u filmu &quot;[[Reilly, as špijuna]]&quot;, odrasli Damien u filmu &quot;[[Omen III: Posljednji sukob]]&quot; i dr. Alan Grant u filmu &quot;[[Jurski park]]&quot;.

[[Redatelj]] [[Peter Jackson]] ponudio mu je ulogu Elronda u filmu &quot;[[Gospodar prstenova]]&quot;, ali ju je morao odbiti jer je ugovorom bio vezan da snimi Jurski park III.

Snimio je i film &quot;[[Merlin (1998)|Merlin]]&quot;, glumeći legendarnog čarobnjaka, a nasuprot njemu bio je [[Rutger Hauer]] kao zli kralj Vortigern.

Kad je [[Roger Moore]] snimio posljednji film o Jamesu Bondu [[1985.]] godine, on je ozbiljno razmatran za njegovog nasljednika, ali nije se svidio [[producent]]u.

Ženio se dva puta, imao je sina i kćer.

Podržava legalizaciju [[kanabis]]a, te je zbog toga bio i uhićivan.

Preminuo je 13.7.2026. 

{{GLAVNIRASPORED:Neil, Sam}}
[[Kategorija: Novozelandski filmski glumci]]
[[Kategorija:Televizijski glumci]]</text>
      <sha1>rvo0g29oxaykqbcdnm167evqiq2qczr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Throckmortonova zavjera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142855</id>
    <revision>
      <id>7520640</id>
      <parentid>7317301</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="926" sha1="gch06n31puz59tex3hlup154m4d61zx" xml:space="preserve">'''Throckmortonova zavjera''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Throckmorton Plot'') iz [[1583.]] godine, bila je pokušaj ubojstva [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] i postavljanja škotske kraljice [[Marija I., kraljica Škotske|Marije I.]] na englesko prijestolje koju su osmislili i pokušali izvesti katolički ekstremisti pod vodstvom Francis Throckmortona.

Sama zavjera propala je, a Francis Throckmorton je pod mučenjem priznao sudjelovanje u njoj, te je zbog veleizdaje smaknut 1584. godine.

Ta zavjera dovela je do stvaranja zakona koji obvezuje sve potpisnike (englesko plemstvo) da se smakne svatko tko pokuša uzurpirati tron (uspješno ili neuspješno).

== Povezani članci ==
* [[Izdaja prahom]]
* [[Babingtonska zavjera]]
* [[Ridolfijeva zavjera]]
* [[Parryjeva zavjera]]
* [[Vidimo se zavjera]]

[[Kategorija:Povijest katoličanstva u Engleskoj]]
[[Kategorija:Protuprotestantizam]]
[[Kategorija:Religija i politika]]</text>
      <sha1>gch06n31puz59tex3hlup154m4d61zx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sporazum iz Tarascona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143191</id>
    <revision>
      <id>7520580</id>
      <parentid>3948934</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:17:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="961" sha1="g3b217knccic019uui9v414m5v2pbli" xml:space="preserve">'''Sporazumom iz Tarascona''' se naziva sporazum koji su potpisali papa [[Nikola IV.]], [[Filip IV., kralj Francuske|Filip IV. Francuski]], [[Karlo II. Napuljski]] i [[Alfons III. Aragonski]], kako bi priveli kraju [[Aragonski križarski rat]] kao epizode u [[Rat sicilijanske večernje|Ratu sicilijanske večernje]].

Sporazum je potpisan u [[Tarascon]]u [[19. veljače]] [[1291.]], na pola puta između papinskog [[Avignon]]a i [[Arles]]a, šest godina nakon što je Filipov ujak [[Karlo Valojski]] pokušao osvojiti [[Kraljevina Aragonija|Aragoniju]] od Alfonsovog oca [[Petar III. Aragonski|Petra III. Aragonskog]] u događaju koji se naziva [[Aragonski križarski rat]].

Namjera potpisnika je sprječavanje aragonske dominacije na [[Kraljevina Sicilija|Siciliji]], kojom je tada vladao [[Jakov II. Aragonski]].

[[Kategorija:Povijest Španjolske]]
[[Kategorija:Povijest Francuske]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi]]
[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]]</text>
      <sha1>g3b217knccic019uui9v414m5v2pbli</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prisika (Kiseški kotar, Mađarska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150216</id>
    <revision>
      <id>7520762</id>
      <parentid>7313644</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2187" sha1="r5ljnrw0s71xjdt2sdzj7ioa3hqnoxi" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime         = Prisika
|zastava     = 
|grb         = 
|regija      = Zapadno Podunavlje
|županija    = Željezna
|kotar       = Kiseški kotar
|najgrad     = 
|površina    = 10,73
|nadvisina   = 
|z. širina   = 47.42378
|z. dužina   = 16.65092
|brojstan    = 676
|gustoća     = 63
|domaćinstva = 
|pošta       = 9734
|pozbroj     = 94
|slika       = Peresznye Kirche.JPG
|slika_opis  =Crikva sv. Egidija.
|web_stranica =
}}

'''Prisika''' ([[mađarski]] ''Peresznye''; [[njemački]] ''Prössing''), naselje [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] na sjeverozapadu [[Mađarska|Mađarske]] u [[Željezna županija|Željeznoj županiji]] (mađ. ''Vas vármegye'') blizu [[Sambotel]]a, gdje su se doselili u 16. stoljeću. Prisika u novom tisućljeću ima oko 600 stanovnika, od čega 200 Hrvata čakavaca. U selu djeluje Prisičko hrvatsko društvo &quot;Zviranjak&quot;.

U Prisici se nalazi i [[Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj]],&lt;ref&gt;[http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp?q=01hmi-hmi007 MVPEI RH] {{Webarchive|url=https://archive.is/20121218130249/http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp?q=01hmi-hmi007 |date=18. prosinca 2012. }} Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj&lt;/ref&gt; u rodnoj kući omiljenog gradišćanskog svećenika don [[Štefan Dumović|Štefana Dumovića]].&lt;ref name=&quot;ezadar2009.&quot;&gt;ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119155017/http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti |date=19. studenoga 2015. }}, 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.&lt;/ref&gt;

Ovdje je služio [[gradišćanski Hrvati|gradišćanski]] pisac [[Jožef Ficko]].

== Kultura ==
*[[Koljnofski književni susreti]], hrvatska književna manifestacija 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[File:Peresznye Denkmal.JPG|thumb|right|265px| Dumovićeva kuća, ulica Hunyadi]]
[[File:Prisika Szüreti felvonulás 2012.JPG|thumb|right|265px|Žetveni festival.]]
[[File:Peresznye temető.JPG|thumb|right|265px|Groblje]]
[[Kategorija:Gradišćanski Hrvati]]
[[Kategorija:Naselja u Željeznoj županiji]]</text>
      <sha1>r5ljnrw0s71xjdt2sdzj7ioa3hqnoxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152604</id>
    <revision>
      <id>7521086</id>
      <parentid>6728393</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2367" sha1="sexeb8b44e3a4axba4mc2pgs8zskv6q" xml:space="preserve">{{Infookvir novine
| ime                     = Radio Sarajevo
| slika                   = [[Slika:Radio Sarajevo.png|250px|Logo Radio Sarajevo]]
| opis slike              = 
| tip                     = radio i internetski medij
| format                  = 
| vlasnik                 = 
| izdavač                 =  
| glavni urednik          = 
| odgovorni urednik       = 
| izvršni urednik         = 
| novinari                = 
| utemeljen               = [[2005.]]
| politička orijentacija  = 
| jezik                   = [[bošnjački]]
| prestao izlaziti        = 
| cijena                  = 
| sjedište                = Ul. Musala br. 5, 71000 [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| naklada                 = 
| ISSN                    = 
| oclc                    = 
| stranice                = http://www.radiosarajevo.ba
}}
'''Radio Sarajevo''' je gradska [[radio]] stanica koje nudi i live streaming program (slušanje radio programa uživo putem [[internet]]a) za svoje slušatelje. Sjedište radija je u [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Povijest ==
Radio Sarajevo je osnovan [[2005.]] godine, a cilj je promocija urbane kulture [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Emitira na frekvenciji od 90,2 MHz.&lt;ref name=&quot;byethost13&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://seadsnet.byethost13.com/RadioFrekvencijeSarajeva.htm |title=Radio Frekvencije Sarajeva |access-date=12. studenoga 2009. |archive-date=13. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413140547/http://seadsnet.byethost13.com/RadioFrekvencijeSarajeva.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dostupan je i kao internetski portal. Osim informacija iz politike, športa i kulture, portal nudi i redovne kolumne [[Aleksandar Hemon|Aleksandra Hemona]], [[Miljenko Jergović|Miljenka Jergovića]], Ahmeda Burića, Zije Dizdarevića, Dragana Bursaća i [[Elvis J. Kurtović|Elvisa J. Kurtovića]], koji je ujedno muzički urednik i svojevrsno zaštitno lice Radio Sarajeva.

Portal ''Radiosarajevo.ba'' jedan je od najposjećenijih bosanskohercegovačkih portala, posebno poznat i popularan među studentima i akademskim radnicima.

== Vanjske poveznice ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.radiosarajevo.ba Službena stranica Radio Sarajeva]

{{GLAVNIRASPORED:Sarajevo, Radio}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]
[[Kategorija:Sarajevo]]</text>
      <sha1>sexeb8b44e3a4axba4mc2pgs8zskv6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153201</id>
    <revision>
      <id>7520987</id>
      <parentid>7433477</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:28:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5027" sha1="kngbic6x4u9y9f9ob8ygknm86i4uff3" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Milos
| izvorno ime        = {{grč.|Μήλος}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Milo_Klima_Syrma.jpg
| opis slike         = Obala u naselju Klima
| slika2             = Milos.jpg
| opis slike2        = Satelitska snimka: Milos (u sredini), [[Kimolos]] (sjever), [[Polyaigos]] (istok) i [[Antimilos]] (zapad).
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = 
| smještaj           = Egejsko more
| dz                 = GRČ
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = [[Egejsko more]]
| ocean              = 
| otočje             = [[Cikladi]]

| površina           = 151
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Plaka]]
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 4441
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = Kykladen-milos.png
| zemljovid_lok_opis = {{legenda lijevo|#344BBD|Položaj otoka u otočju Cikladi}}

| pushpin_map        = Grčka
| mark               = Red circle 50%.svg
| marksize           = 10
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
}}
'''Milos''' ({{grč.|Μήλος}}), bivši '''Melos''', a još prije osvajanja i ponovne kolonizacije [[Atena (polis)|Atenjana]] 416. godine pr. Kr. '''Malos''', je grčki vulkanski otok u [[Egejsko more|Egejskom moru.]]
Poznat je po kipu [[Afrodita|Afrodite]] ([[Milska Venera]], sada je u [[Louvre]]u), te po kipovima grčkog boga [[Asklepije|Asklepija]], [[Posejdon]]a (u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]]) i [[Apolon]]a (u [[Atena (grad)|Ateni]]).
Područje Milosa obuhvaća i nenaseljene otoke [[Antimilos]] i [[Ananes]]. Čitavo područje ima površinu od 160.147 km², a 2001. godine na tom području živjelo je 4,441 stanovnika.

==Povijest==
Zbog svog strateškog položaja između [[Grčka|Grčke]] i [[Kreta|Krete]], kao i rudnika [[opsidijan]]a, koji se zbog svoje čvrstoće koristio za izradu vršaka [[strijela]], bilo je to važno središte rane Egejske civilizacije. Na poznatom nalazištu iz [[brončano doba|brončanog doba]] [[Filakopi]] pronađene su gradske zidine i [[Minojska civilizacija|Minojska]] palača s raznim freskama. Pronađeno je i mnogo ukrašenih glinenih predmeta, s cvjetnim uzorcima, kao i velika nalazišta opsidijana.

Postoje neke indikacije da je jedno vrijeme Milos bio pod [[Feničani|Feničkom]] okupacijom. Nakon toga, okupirali su ga [[Dorani]]. U 6. stoljeću pr. Kr. ponovno dolazi do razvoja kulture, proizvode se velike količine vaza s mitološkim temama, kao i serija reljefa od [[terakota|terakote]].

Tijekom [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], Milos je bio neutralan.  Otok je bio naseljen spartanskim kolonistima koji nisu imali demokratski poredak i je 415. godine pr. Kr. napala i osvojila [[Atena (polis)|Atena]], poubijavši sve muškarce sposobne nositi oružje što je bilo po ratnom zakonu, a žene i djecu odveli su u roblje. To je bi i geopolitički rat između kopna i mora, Sparta vs. Atena.  Zanimljiv je bio pregovor Eufema, predstavnika atenske flote koja je opkolila Milos i Milonjana na glavnom trgu otoka Milosa koj se nisu htjeli predati. Milonjani: &quot;Nismo mi napali Vas, nego ste Vi napali nas. Pravda je na našoj strani&quot; Eufem im je na to odgovorio: &quot;Oduvijek je vrijedilo pravilo da jači slabijeg tlači. Nismo mi izmislili taj zakon. Taj zakon postoji oduvijek i Vi bi ste se pozvali na njega da ste jači od nas.&quot; Tako su završili pregovori nakon kojih je slijedio napad u kojem Atenjani osvajaju Milos. Na to mjesto doveli su 500-tinjak atenskih kolonista. Kasnije je otok vraćen u posjed [[Dorani]]ma, ali nikada više nije vratio svoj sjaj.

Na početku nove ere, bilo je mnogo židovskih doseljenika na otoku, ali i kršćanstvo je rano dospjelo na otok.
Populacija je [[1907.]] iznosila, skupa s okolnim područjem, čak 12.700 stanovnika, dok danas ima tek oko 4700. No, u zadnje vrijeme vidljiv je polagan demografski rast.

==Geografski položaj==
Milos pripada otočnoj skupini [[Cikladi]], nalazi se na krajnjem jugozapadu te skupine. 
Od sjevera prema jugu iznosi 13 km, a od zapada prema istoku 23 km, a površina mu iznosi 151 km². 
Većinom je brdovit, najveći vrh je Profitis Elias (748 m). 
Otok je vulkanskog podrijetla.

Sada ima luku [[Adamas]], a najveći grad je [[Plaka]].

==Literatura==
* Majnarić – Pandžić, Nives: O porijeklu srednjebrončanodobne antropomorfne plastike u jugoslavenskom Podunavlju, Opuscula archaeologica, 7, 1982., 47-60 (U članku se spominje tzv. &quot;Lady of Philacopi&quot;, važan idol s Melosa)

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.milos.gr/ Službena stranica] (na '''engleskom''' i '''grčkom''')

[[Kategorija:Cikladi]]</text>
      <sha1>kngbic6x4u9y9f9ob8ygknm86i4uff3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Karev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>159159</id>
    <revision>
      <id>7520620</id>
      <parentid>7007642</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:36:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39263-10</username>
        <id>366588</id>
      </contributor>
      <comment>Obectivisation</comment>
      <origin>7520620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4731" sha1="nv6w9x4ax2cnsb7lsvk24treccxxp3n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nikola Karev.jpg|thumb|right|Nikola Karev]]
'''Nikola Janakiev Karev''' ([[makedonski]]: Никола Карев) (23. Studeni, [[1877.]], [[Kruševo (Sjeverna Makedonija)|Kruševo]], [[Makedonija]] - 27. Travanj, [[1905.]], Rajčani, [[Kočani]], [[Makedonija]]) je bio istaknuti [[Makedonija (regija)|makedonobugarski]] revolucionar, član i lider '''ТМОRО''' - a (Tajna makedonska - odrinska revolucionarna organizacija, kasnije poznata kao[[VMRO]], Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija, [[makedonski]]: Внатрешна македонска револуционерна организација). Karev je bio i uvjereni [[socijalisti|socijalist]] i član  [[Bugarska radnička socijaldemokratska stranka|Bugarske radničke socijaldemokratske stranke]]. Bio je i Predsjednik [[Kruševska Republika|Kruševske Republike]] za vrijeme [[Ilindenski ustanak|Ilindenskog ustanka]].

== Životopis ==

Nikola Karev rođen je kao četvrto dijete u siromašnoj ugljenarskoj porodici. Zbog siromaštva prekida školovanje 1892. i postaje stolarski naučnik.[[1895.]], upućuje se na rad u [[Bugarska|Bugarsku]] (sa svega 16 godina), tu radi kao pomoćni zidar, pa onda kao stolar u radionici svog zemljaka iz [[Veles (grad)|Velesa]] – ''Vasila Glavinova''( on je bio osnivač [[Sofija (grad)|sofijskog]] ogranka ''Makedonske radničke socijalističke stranke'').
==== Ulaz u članstvo ТМОRО (Tajna makedonska - odrinska revolucionarna organizacija) ====

U Kruševo se vraća u rujnu [[1899.]] i nastoji dovršiti svoje obrazovanje. Zbog toga ne sudjeluje na ''Prvoj socijalističkoj konferenciji'' u lipnju, [[1900.]], ali prihvaća zaključke, - naročito onaj o ulasku Makedonskih socijalista u '''TMORO'''. U lipnju, [[1901.]] završava četvrti razred u [[Bitola|bitolskoj]] gimnaziji, a od jeseni te godine postaje učitelj u kruševskom selu ''Gornjo Divjaci'', a sljedeće školske godine radi u ''kruševskoj nižoj gimnaziji''.
==== Vođa Kruševske republike ====
 
Nikola Karev kao ustanik, stupa na čelo Kruševskog revolucionarnog komiteta u siječnju, 1903. Na Smilevskom kongresu nije bio za dizanje ustanka, jer drži da narod nije spreman za to. Ali poslije donošenja odluke o pokretanju ustanka, svesrdno radi na njegovoj pripremi i organizaciji. U noći 2. kolovoza, [[1903.]] na Ilinden, grupa od 750 ustanika, predvođeni Nikolom Karevim, napadaju i oslobađaju Kruševo. On je i autor '''Kruševskog Manifesta''', malog ustava [[Kruševska republika|Kruševske republike]], kojim su sve etničke skupine iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]] pozvane da se pridruže ustanicima protiv [[otomansko carstvo|otomanske]] vlasti. Karev formalno nije imao nikakvu funkciju unutar civilne vlasti Kruševske republike, ali je bio neformalni Predsjednik Kruševske republike.

==== Bijeg u Bugarsku i ubojstvo ====
[[Datoteka:Spomenik_Nikoli_Karevu,_Skoplje06986.JPG|mini|200px|Spomenik u Skoplju, kraj zgrade makedonskog Sobranija]]
Nakon pada [[Kruševska republika|Kruševske republike]], Nikola Karev s dijelom svojih suradnika bježi iz Kruševa, pa zatim [[1903.]] preko [[Beograd]]a odlazi u [[Sofija (grad)|Sofiju]]. Tu obnavlja svoj politički rad, i [[1905.]] sudjeluje u osnivanju ''Makedonsko - odrinske socijalističke grupe'', kao ogranka ''Bugarske radničke socijaldemokratske stranke''.Poslije brojnih neuspješnih pokušaja da se legalno vrati u [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], Karev se u proljeće [[1905.]] godine odlučuje na ilegalni prijelaz granice. 26. travnja, 1905. njegova ''komitska četa'' na putu za Kruševo, odlučuje prenoćiti u selu ''Rajčani''(između gradova [[Kočani]] i [[Probištip]]). Ali ovdje su izdani i potom opkoljeni od strane turske vojske. Sljedeći dan, 27. travnja, u neravnopravnoj borbi sa snagama turske vojske poginuo je Nikola Karev zajedno s mnogim svojim borcima.

==== Posmrtni ostaci Nikole Kareva ====
 
Posmrtni ostaci Nikole Kareva [[1953.]] u povodu obilježavanja 50 - godišnjice [[Ilindenski ustanak|Ilindenskog ustanka]] preneseni su u Kruševo. A 11. travnja, [[1990.]] ovi ostatci prenijeti su u '''Makedonium''' (spomenik [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]]) također u Kruševu. Danas više škola i kulturnih institucija u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] nosi ime Nikole Kareva.

==Vanjske poveznice==
	
* [http://www.makedonskosonce.com/broevis/2000/sonce318/Tekst14.htm Intervju s Nikolom Karevim u časopisu ''Makedonsko Sonce''(na makedonskom).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312084342/http://www.makedonskosonce.com/broevis/2000/sonce318/Tekst14.htm |date=12. ožujka 2007. }}  

{{GLAVNIRASPORED:Karev, Nikola}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski revolucionari]]</text>
      <sha1>nv6w9x4ax2cnsb7lsvk24treccxxp3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svinjski jazavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>159427</id>
    <revision>
      <id>7520606</id>
      <parentid>5609282</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:21:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1857" sha1="t29laakuw77hpeim9wlempay9srjn3b" xml:space="preserve">{{taksokvir
| boja = pink
| naziv = Svinjski jazavac
| slika = Arctonyx collaris - Sterndale.jpg
| slika_širina = 240px
| status = VU
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = [[Kune|Mustelidae]]
| genus = '''''Arctonyx'''''
| species = '''''A. collaris'''''
| dvoimeno= ''Arctonyx collaris''
| dvoimeno_autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1825
}}
'''Svinjski jazavac''' (''Arctonyx collaris'') kopnena je životinja, pripadnik porodice [[Mustelidae|kuna]] i jedini predstavnik roda '''''Arctonyx''''' unutar potporodice [[Jazavci|jazavaca]]. Dostiže duljinu do 70 centimetara, sa srednje dugom smeđom dlakom, zdepastim tijelom, bijelim vratom, dvije crne pruge na izduljenom bijelom licu i ružičastom njuškom nalik [[Domaća svinja|svinjskoj]].

Svinjskog jazavca pronalazimo u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnim azijskim]] [[Tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]]. Njegov fizički izgled nalikuje onom u [[Europski jazavac|europskog jazavca]], no manji je, s većim kandžama na prednjim udovima. Njegov rep prekriven je duljim bijelim dlakama, a prednji udovi imaju bijele kandže.

Svinjski je jazavac [[svejed]], te se njegova prehrana sastoji od [[Voće|voća]], korijenja i manjih životinja. Svinjski je jazavac [[Noćne životinje|noćna životinja]].

Čest je primjer kroz svoj širok raspon obitavališta, te je njegov status [[IUCN|Međunarodni savez za očuvanje prirode]] procijenio na smanjeni rizik.

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons        = Arctonyx collaris
|commonshr      = Svinjski jazavac
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = Arctonyx
|wikivrstehr    = rodu Arctonyx
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Kune]]</text>
      <sha1>t29laakuw77hpeim9wlempay9srjn3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sporazumi Tito-Šubašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160039</id>
    <revision>
      <id>7520725</id>
      <parentid>6885984</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:41:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>32162</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]; + 4 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7520725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1671" sha1="lu8i03iog92isoy2lt43q95pjvbbp64" xml:space="preserve">Između [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma:

* ''Viški sporazum'' od [[16. lipnja]] [[1944.]]&lt;ref&gt;[[Jasper Ridley]] &quot;Tito&quot; {{ISBN|953-6460-11-4}} s. 262&lt;/ref&gt; i
* ''Beogradski sporazum'' od [[1. studenog]] [[1944.]]&lt;ref&gt;[[Hrvoje Matković]] &quot;Povijest Jugoslavije&quot; {{ISBN|953-6308-12-6}} Zagreb [[1998.]] s. 266&lt;/ref&gt;

== Viški sporazum ==

Obveze izbjegličke Vlade:

* sastavljanje Vlade od političara koji nisu kompromitirani djelovanjem protiv [[NOP]]-a
* glavna dužnost te Vlade je organizacija pomoći partizanskoj vojsci - Narodnooslobodilačkoj vojsci ([[NOV]])
* nova Vlada objavit će deklaraciju kojom priznaje tekovine NOB-a, posebno federativno uređenje Jugoslavije (prema odluci donesenoj na drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a u Jajcu)
* izbjeglička Vlada priznat će NOV i maršala Tita, time se odriče podrška četničkom pokretu na čelu s Dražom Mihailovićem

Titova obveza (tj. obveza NKOJ-a):

* objavljivanje izjave da se do kraja rata neće donijeti odluka o konačnom državnom uređenju (monarhija ili republika) obnovljene Jugoslavije

== Beogradski sporazum ==

* zaključeno je osnivanje jedinstvene jugoslavenske vlade (sastavljene od članova izbjegličke Vlade i predstavnika NOP-a)
* kralj Petar II. neće se vraćati u zemlju dok narod o tome ne odluči, njegove interese zastupat će tročlano Kraljevsko namjesništvo

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Josip Broz Tito]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Povijest Visa]]
[[Kategorija:Povijest Beograda]]</text>
      <sha1>lu8i03iog92isoy2lt43q95pjvbbp64</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520727</id>
      <parentid>7520725</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:42:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>32162</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije|Politika Kraljevine Jugoslavije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7520727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1718" sha1="cxksxd5d0aaqn84siuf2h0zuowtl4gr" xml:space="preserve">Između [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma:

* ''Viški sporazum'' od [[16. lipnja]] [[1944.]]&lt;ref&gt;[[Jasper Ridley]] &quot;Tito&quot; {{ISBN|953-6460-11-4}} s. 262&lt;/ref&gt; i
* ''Beogradski sporazum'' od [[1. studenog]] [[1944.]]&lt;ref&gt;[[Hrvoje Matković]] &quot;Povijest Jugoslavije&quot; {{ISBN|953-6308-12-6}} Zagreb [[1998.]] s. 266&lt;/ref&gt;

== Viški sporazum ==

Obveze izbjegličke Vlade:

* sastavljanje Vlade od političara koji nisu kompromitirani djelovanjem protiv [[NOP]]-a
* glavna dužnost te Vlade je organizacija pomoći partizanskoj vojsci - Narodnooslobodilačkoj vojsci ([[NOV]])
* nova Vlada objavit će deklaraciju kojom priznaje tekovine NOB-a, posebno federativno uređenje Jugoslavije (prema odluci donesenoj na drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a u Jajcu)
* izbjeglička Vlada priznat će NOV i maršala Tita, time se odriče podrška četničkom pokretu na čelu s Dražom Mihailovićem

Titova obveza (tj. obveza NKOJ-a):

* objavljivanje izjave da se do kraja rata neće donijeti odluka o konačnom državnom uređenju (monarhija ili republika) obnovljene Jugoslavije

== Beogradski sporazum ==

* zaključeno je osnivanje jedinstvene jugoslavenske vlade (sastavljene od članova izbjegličke Vlade i predstavnika NOP-a)
* kralj Petar II. neće se vraćati u zemlju dok narod o tome ne odluči, njegove interese zastupat će tročlano Kraljevsko namjesništvo

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Josip Broz Tito]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Povijest Visa]]
[[Kategorija:Povijest Beograda]]
[[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]]</text>
      <sha1>cxksxd5d0aaqn84siuf2h0zuowtl4gr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520733</id>
      <parentid>7520727</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:48:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>32162</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]; ±[[Kategorija:Povijest Beograda]]→[[Kategorija:Beograd u Drugom svjetskom ratu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7520733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1686" sha1="e2p5xpfbkc02sch57unorh10iw5ctsi" xml:space="preserve">Između [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma:

* ''Viški sporazum'' od [[16. lipnja]] [[1944.]]&lt;ref&gt;[[Jasper Ridley]] &quot;Tito&quot; {{ISBN|953-6460-11-4}} s. 262&lt;/ref&gt; i
* ''Beogradski sporazum'' od [[1. studenog]] [[1944.]]&lt;ref&gt;[[Hrvoje Matković]] &quot;Povijest Jugoslavije&quot; {{ISBN|953-6308-12-6}} Zagreb [[1998.]] s. 266&lt;/ref&gt;

== Viški sporazum ==

Obveze izbjegličke Vlade:

* sastavljanje Vlade od političara koji nisu kompromitirani djelovanjem protiv [[NOP]]-a
* glavna dužnost te Vlade je organizacija pomoći partizanskoj vojsci - Narodnooslobodilačkoj vojsci ([[NOV]])
* nova Vlada objavit će deklaraciju kojom priznaje tekovine NOB-a, posebno federativno uređenje Jugoslavije (prema odluci donesenoj na drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a u Jajcu)
* izbjeglička Vlada priznat će NOV i maršala Tita, time se odriče podrška četničkom pokretu na čelu s Dražom Mihailovićem

Titova obveza (tj. obveza NKOJ-a):

* objavljivanje izjave da se do kraja rata neće donijeti odluka o konačnom državnom uređenju (monarhija ili republika) obnovljene Jugoslavije

== Beogradski sporazum ==

* zaključeno je osnivanje jedinstvene jugoslavenske vlade (sastavljene od članova izbjegličke Vlade i predstavnika NOP-a)
* kralj Petar II. neće se vraćati u zemlju dok narod o tome ne odluči, njegove interese zastupat će tročlano Kraljevsko namjesništvo

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Josip Broz Tito]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Povijest Visa]]
[[Kategorija:Beograd u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]]</text>
      <sha1>e2p5xpfbkc02sch57unorh10iw5ctsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Martes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>162448</id>
    <revision>
      <id>7520608</id>
      <parentid>5789385</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:23:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2832" sha1="m69vpv9qx0wahdwmvxn2bs0g9ju9dsz" xml:space="preserve">{{taksokvir
| boja = pink
| naziv = Marten
| slika = Martes martes crop.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Kuna zlatica]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = [[Kune|Mustelidae]]
| subfamilia = [[Mustelinae]]
| genus = '''''Martes'''''
| genus_autorstvo = [[Pinel (taxonomy)|Pinel]], [[1792.]]
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba = 
*''[[Martes americana]]''
*''[[Martes flavigula]]''
*''[[Martes foina]]''
*''[[Martes gwatkinsii]]''
*''[[Martes martes]]''
*''[[Martes melampus]]''
*''[[Martes pennanti]]''
*''[[Martes zibellina]]''
}}
'''''Martes''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] svrstan u potporodicu ''[[Mustelinae]]'' unutar porodice ''[[Mustelidae]]''. To su vitke, okretne životinje, prilagođene životu u tajgama, a pronalazi ih se u [[Crnogorica|crnogoričnim]] i sjevernim [[Bjelogorica|bjelogoričnim]] [[šuma]]ma diljem sjeverne polutke. Imaju kitnjast rep i velike šape s kandžama koje se mogu djelomično uvući. Boja krzna razlikuje se kod svake vrste, od žućkastog do tamnosmeđeg što krivolovci iznimno cijene. Ove su životinje zvijeri i povezane su s [[Gorska kuna|gorskim kunama]], [[Američka vidrica|američkim vidricama]] i [[Lasice|lasicama]]. Njihova prehrana uključuje [[vjeverice]], [[Miševi|miševe]], [[Zečevi|zečeve]], [[ptice]], [[Kukci|kukce]] i [[jaja]], a pojest će i [[voće]] i [[Lješnjaci|lješnjake]] kada su im dostupni.

Samotne su životinje, susrećući se s pripadnicima svoje vrste samo tijekom sezone parenja u kasno proljeće ili rano ljeto. U rano proljeće koti se i do petero slijepih i gotovo golih mladunaca. Sisaju mlijeko do drugog mjeseca svoga života te napuštaju majku i postaju samostalni s navršenih tri do četiri mjeseca života.

Nedavna DNK istraživanja pokazala su kako je rod '''''Martes''''' zapravo polifiletičan, smještajući vrste ''Martes pennanti'' i ''Martes americana'' izvan roda i povezujući ih s rodovima ''[[Eira]]'' i ''[[Gulo]]'', stvarajući [[Grana (taksonomija)|granu]] [[Novi svijet|novog svijeta]]. Rod se prvenstveno razvio prije sedam milijuna godina, tijekom [[pliocen]]a.

== Vrste ==

* [[američka kuna]], ''Martes americana''
* [[žutogrla kuna]], ''Martes flavigula''
* [[kuna bjelica]], ''Martes foina''
* [[istočna kuna]], ''Martes gwatkinsii''
* [[kuna zlatica]], ''Martes martes''
* [[japanska kuna]], ''Martes melampus''
* [[kuna ribolovac]], ''Martes pennanti''
* [[samur]], ''Martes zibellina''

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Martes
|commonscathr   = Martes
|wikivrste      = Martes
|wikivrstehr    = rodu Martes
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
[[Kategorija:Kune]]</text>
      <sha1>m69vpv9qx0wahdwmvxn2bs0g9ju9dsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>REO Speedwagon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167516</id>
    <revision>
      <id>7521035</id>
      <parentid>7498264</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:18:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9109" sha1="cxsccld6d34eatvka1ian894cxbhce3" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = REO Speedwagon
| Img                  = Summerfest 2007 - REO Speedwagon.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 300
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[SAD]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[rock]]&lt;br /&gt;[[hard rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1967. – 2025.
| Producentska_kuća    = Epic, Priority/Rhythm Safari, Castle, Speedwagon Recordings
| Angažman             = 
| URL                  = {{URL|http://reospeedwagon.com/}}
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = Neal Doughty&lt;br&gt;Alan Gratzer&lt;br&gt;Mike Blair&lt;br&gt;Joe Matt&lt;br&gt;Terry Lutrell&lt;br&gt;Bob Crownover&lt;br&gt;Gregg Philbin&lt;br&gt;Bill Fiorio&lt;br&gt;Steve Scorfina&lt;br&gt;Gary Richrath&lt;br&gt;Kevin Cronin&lt;br&gt;Mike Murphy&lt;br&gt;Bruce Hall&lt;br&gt;Graham Lear&lt;br&gt;Miles Joseph&lt;br&gt;Dave Amato&lt;br&gt;Bryan Hitt&lt;br&gt;Jesse Harms
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''REO Speedwagon''' je bio [[SAD|američki]] [[rock]] sastav koji je na vrhuncu popularnosti bio [[1980-ih]] godina. Najveći hitovi bile su balade &quot;Keep On Loving You&quot; ([[1980.]]) i &quot;Can't Fight This Feeling&quot; ([[1984.]]); obje pjesme bile su na vrhu Billboardove ljestvice singlova.

== Članovi sastava ==
'''Zadnja postava'''
* Neal Doughty – klavijature &lt;small&gt;(1967.–2025.)&lt;/small&gt;
* Kevin Cronin – glavni vokal, ritam gitara, klavijature &lt;small&gt;(1972.–1973., 1976.–2025.)&lt;/small&gt;
* Bruce Hall – bas-gitara, prateći i glavni vokal &lt;small&gt;(1977.–2025.)&lt;/small&gt;
* Dave Amato – gitara, prateći vokal &lt;small&gt;(1989.–2025.)&lt;/small&gt;
* Bryan Hitt – bubnjevi, udaraljke &lt;small&gt;(1989.–2025.)&lt;/small&gt;

'''Ostali bivši članovi'''
* Alan Gratzer – bubnjevi, udaraljke, prateći vokal &lt;small&gt;(1967.–1988.)&lt;/small&gt;
* Joe Matt – gitara, glavni vokal &lt;small&gt;(1967.–1968.)&lt;/small&gt;
* Mike Blair – bas-gitara, prateći vokal &lt;small&gt;(1967.–1968.)&lt;/small&gt;
* Terry Luttrell – glavni vokal &lt;small&gt;(1968.–1972.)&lt;/small&gt;
* Bob Crownover – gitara &lt;small&gt;(1968.–1969.)&lt;/small&gt;
* Gregg Philbin – bas-gitara, prateći vokal &lt;small&gt;(1968.–1977.)&lt;/small&gt;
* Joe McCabe – saksofon &lt;small&gt;(1968.)&lt;/small&gt;
* Marty Shepard – truba &lt;small&gt;(1968.)&lt;/small&gt;
* Bill Fiorio – gitara &lt;small&gt;(1969.)&lt;/small&gt;
* Steve Scorfina – gitara &lt;small&gt;(1969.–1970.)&lt;/small&gt;
* Gary Richrath – gitara, vokal (povremeno) &lt;small&gt;(1970.–1989.)&lt;/small&gt;
* Mike Murphy – glavni vokal, ritam gitara (povremeno) &lt;small&gt;(1973.–1976.)&lt;/small&gt;
* Graham Lear – bubnjevi &lt;small&gt;(1988.–1989.)&lt;/small&gt;
* Miles Joseph – gitara &lt;small&gt;(1989.)&lt;/small&gt;
* Carla Day – prateći vokal &lt;small&gt;(1988.-1989.)&lt;/small&gt;
* Melanie Jackson – prateći vokal &lt;small&gt;(1988.-1989.)&lt;/small&gt;
* Jesse Harms – klavijature &lt;small&gt;(1989.–1991.)&lt;/small&gt;

==Diskografija==
===Studijski albumi===
{{stupci|2|

* ''[[REO Speedwagon (album)|R.E.O. Speedwagon]]'' (1971.)  
* ''[[R.E.O./T.W.O.]]'' (1972.)
* ''[[Ridin' the Storm Out]]'' (197.3)  #171 [[SAD]]
* ''[[Lost in a Dream]]'' (1974.) #94 SAD
* ''[[This Time We Mean It]]'' (1975.) #74 SAD
* ''[[R.E.O.]]'' (1976.) #159 SAD
* ''[[You Can Tune a Piano but You Can't Tuna Fish]]'' (1978.) #29 SAD
* ''[[Nine Lives (REO Speedwagon album)|Nine Lives]]'' (1979.) #33 SAD
* ''[[Hi Infidelity]]'' (1980.) #1 SAD
* ''[[Good Trouble]]'' (1982.) #7 SAD
* ''[[Wheels Are Turnin']]'' (1984.) #7 SAD
* ''[[Life as We Know It (REO Speedwagon album)|Life as We Know It]]'' (1987.) #28 SAD
* ''[[The Earth, a Small Man, His Dog and a Chicken]]'' (1990.) #129 SAD
* ''[[Building the Bridge]]'' (1996.)
* ''[[Find Your Own Way Home]]'' (2007.)
* ''Not So Silent Night...Christmas With REO Speedwagon'' (2009.)
}}

===Albumi uživo===
{{stupci|2|
* ''[[Live: You Get What You Play For]]'' (1977.) #72 SAD
* ''[[Arch Allies: Live at Riverport]]'' (2000.)
* ''Live - Plus'' (2001.)
* ''Live Plus 3'' (2001.)
* ''Extended Versions'' (2001.)
* ''Hi Infidelity Then Again ... Live'' (2007.)
* ''Setlist: The Very Best of REO Speedwagon Live'' (2010.)
* ''Live in Germany 1982'' (2013.)
* ''Live Chicago 1979'' (2013.)
* ''Live at Moondance Jam'' (2013.)
* ''Metro Center Rockford Illinois, 15 July 1983'' (2015.)
}}

===Kompilacijski albumi===
{{stupci|2|
* ''[[A Decade of Rock and Roll: 1970-1980]]'' (1980.) #55 SAD
* ''Best Foot Forward'' (1985.)
* ''[[The Hits (REO Speedwagon album)|The Hits]]'' (1988.) #56 SAD, #40 Top Pop Catalog albums
* ''Keep On Loving You - Best'' (Njemačka) (1991.)
* ''Second Decade of Rock and Roll 1981 to 1991'' (1991.)
* ''Starbox'' (1993.)
* ''Believe in Rock and Roll'' (1995.) 
* ''Subway in Tokyo'' (Japan) (1995.)
* ''Hi Infidelity - Gold'' (1995.) 
* ''Only the Strong Survive'' (1998.) 
* ''Premium Best'' (1998.) 
* ''The Ballads'' (1999.) 
* ''Take It on the Run'' (2001.) 
* ''Simply the Best'' (2001.) 
* ''Keep On Rollin''' (2002.)
* ''[[The Essential REO Speedwagon]]'' (2004.)
* ''Rock Breakout Years: 1981'' (2005.)
* ''Collections'' (2006.)
* ''Greatest Hits, Steel Box Collection'' (2008.)
* ''Playlist: The Very Best of REO Speedwagon'' (2008.)
* ''The Box Set Series'' (2014.)
}}

===Singlovi===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina
! Pjesma
! &lt;small&gt;Billboard Hot 100&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;US MSR&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;US A.C.&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Velika Britanija&lt;/small&gt;
! Album
|-
| 1977.
| &quot;Ridin' the Storm Out&quot;
| align=&quot;center&quot;|94
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| ''You Get What You Play For''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1978.
| &quot;Roll with the Changes&quot;
| align=&quot;center&quot;|58
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;2&quot; | ''You Can Tune a Piano, but You Can't Tuna Fish''
|-
| &quot;Time for Me to Fly&quot;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| align=&quot;center&quot;|56
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| 1980.
| &quot;[[Keep On Loving You]]&quot;
| align=&quot;center&quot;|'''1'''
| align=&quot;center&quot;|9
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|7
| rowspan=&quot;6&quot; | ''Hi Infidelity''
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 1981.
| &quot;[[Take It on the Run]]&quot;
| align=&quot;center&quot;|5
| align=&quot;center&quot;|6
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|19
|-
| &quot;Don't Let Him Go&quot;
| align=&quot;center&quot;|24
| align=&quot;center&quot;|11
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;In Your Letter&quot;
| align=&quot;center&quot;|20
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|26
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;Tough Guys&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|25
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;Out of Season&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|59
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 1982.
| &quot;Keep the Fire Burnin'&quot;
| align=&quot;center&quot;|7
| align=&quot;center&quot;|2
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;5&quot; | ''Good Trouble''
|-
| &quot;Sweet Time&quot;
| align=&quot;center&quot;|26
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;The Key&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|34
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;Stillness of the Night&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|19
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;Good Trouble&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|51
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| 1984.
| &quot;I Do' Wanna Know&quot;
| align=&quot;center&quot;|29
| align=&quot;center&quot;|5
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;4&quot; | ''Wheels Are Turnin'''
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 1985.
| &quot;[[Can't Fight This Feeling]]&quot;
| align=&quot;center&quot;|'''1'''
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|3
| align=&quot;center&quot;|16
|-
| &quot;One Lonely Night&quot;
| align=&quot;center&quot;|19
| align=&quot;center&quot;|17
| align=&quot;center&quot;|10
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;Live Every Moment&quot;
| align=&quot;center&quot;|34
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 1987.
| &quot;That Ain't Love&quot;
| align=&quot;center&quot;|16
| align=&quot;center&quot;|5
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;3&quot; | ''Life as We Know It''
|-
| &quot;Variety Tonight&quot;
| align=&quot;center&quot;|60
| align=&quot;center&quot;|28
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;In My Dreams&quot;
| align=&quot;center&quot;|19
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|6
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| 1988.
| &quot;Here with Me&quot;
| align=&quot;center&quot;|20
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|9
| align=&quot;center&quot;|-
| ''The Hits''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1990.
| &quot;Live It Up&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|6
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;2&quot; | ''The Earth, a Small Man, His Dog and a Chicken''
|-
| &quot;Love Is a Rock&quot;
| align=&quot;center&quot;|65
| align=&quot;center&quot;|31
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
|-
| 2007.
| &quot;I Needed to Fall&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|25
| align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;2&quot; | ''Find Your Own Way Home''
|-
|2008.
| &quot;Find Your Own Way Home&quot;
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|-
| align=&quot;center&quot;|23
| align=&quot;center&quot;|-
|-
|2009.
|&quot;Can't Stop Rockin&quot;
|
|
|
|
|
|}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.speedwagon.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180725184031/http://www.speedwagon.com/ |date=25. srpnja 2018. }}
* [http://www.kevincronin.com Kevin Cronin - službena stranica]
* [http://www.GaryRichrath.com Gary Richrath - službena stranica]
* [http://www.nealdoughty.com Neal Doughty - službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170924033451/http://www.nealdoughty.com/ |date=24. rujna 2017. }}

[[Kategorija:Američki rock-sastavi]]</text>
      <sha1>cxsccld6d34eatvka1ian894cxbhce3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Naprijed Mrzović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169666</id>
    <revision>
      <id>7521034</id>
      <parentid>7027388</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:18:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7521034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4270" sha1="bvw71719he06pe1f6khkxrx2awritj7" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[NK Naprijed]]}}
{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Naprijed Mrzović
| slika              =NK_Naprijed_Mrzović.jpg 
| puno ime           = Nogometni klub Naprijed Mrzović
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1928.]]
| igralište          = ŠRC Anđelko Tolj &quot;Ćaće&quot;
| kapacitet stadiona = 500
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvat]] Ivan Rendulić
| liga               = [[3. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo]]
| sezona             = {{sezona wp|3. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo|2020./21.}}
| plasman            = 3.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#7hnl |naslov=Croatia 2020/21 - Seventh Level |web_stranica=rsssf.com |preuzeto=2021-07-07}}&lt;/ref&gt;
| trenutačna sezona  = 3. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo 2021./22.
| igrači             = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1=000066 |body1=000066 |rightarm1=000066 |shorts1=000066 |socks1= FFFFFF
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2=000000 |body2=FF0000 |rightarm2=FF0000 |shorts2=000000 |socks2= 000000
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}
'''NK Naprijed''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mrzović]]a, sela u općini [[Semeljci]].

== Povijest ==

Klub su [[1928.]] godine osnovala četiri mještana, Fabe Barenića, Joze Jevnajića, Franje Lamperta i Marka Pavlovića. NK Naprijed nikada nije mijenjao ime.

== Uspjesi ==

Najveće uspjehe klub je postigao u razdoblju od 1965. do 1968. godine kada se natječe u Prvom razredu. &lt;br&gt;
Od 70-tih godina proteklog stoljeća do danas natječe se uglavnom u Općinskoj ligi [[Đakovo]], odnosno kasnije u Županijskim ligama osječko-baranjske županije, NS Đakovo. Vjerojatno najbolji rezultat kluba nakon domovinskog rata je finale kupa NS Đakovo u sezoni 2004./2005. &lt;br&gt;
U sezoni 2007./08. klub osvaja prvo mjesto u 3. ŽNL osječko-baranjskoj, [[Nogometno središte Đakovo|NS Đakovo]], te se nakon 12 godina ponovo vraća u 2. ŽNL osječko-baranjsku, NS Đakovo iz koje ispada iste sezone.

Osim seniorske momčadi ne postoje mlađe kategorije u službenim natjecanjima u okviru HNS-a.

== Statistika u prvenstvima od sezone 1999./00. ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; text-align:center;&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;

|'''Sezona'''
|'''Rang '''
|'''Liga'''
|'''Pozicija'''
|'''Utakmice'''
|'''Pobjede'''
|'''Neodlučeno'''
|'''Porazi'''
|'''Postignuti golovi'''
|'''Primljeni golovi'''
|'''Bodovi'''
|-
|1999./00.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''.'''
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2000./01.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''14.'''
|26
|5
|3
|18
|35
|62
|15 (–3)
|-
|2001./02.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''.'''
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2002./03.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''15.'''
|30
|6
|3
|21
|45
|89
|21
|-
|2003./04.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''.'''
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2004./05.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''.'''
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2005./06.
|6.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''10.'''
|28
|10
|6
|12
|70
|61
|36
|-
|2006./07.
|7.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo (Liga za prestiž)
|'''2.'''
|9
|6
|0
|3
|23
|16
|27
|-
|2007./08.
|7.
|3. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo (Liga za prvaka)
|'''1.'''
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2008./09.
|6.
|2. ŽNL Osječko-baranjska, NS Đakovo
|'''16.'''
|30
|1
|1
|28
|23
|107
|4
|-
|}

== Izvor podataka ==

*[http://www.semeljci.hr/nk_naprijed.html NK Naprijed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925161424/http://www.semeljci.hr/nk_naprijed.html |date=25. rujna 2008. }}
*[http://www.rsssf.com/ www.rsssf.com]
*[http://www.nogos.info/ www.nogos.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160522022831/http://www.nogos.info/ |date=22. svibnja 2016. }}
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Naprijed Mešinci, NK}}
[[Kategorija:Nogomet u Đakovu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎|Naprijed]]</text>
      <sha1>bvw71719he06pe1f6khkxrx2awritj7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dronovi (Zvjezdana vrata)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172028</id>
    <revision>
      <id>7520604</id>
      <parentid>6260474</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1022" sha1="d3yh9rmi4y8l8svoqrla6ox907b2qmm" xml:space="preserve">'''Dronovi''' ili '''Kull ratnici''' su izmišljena vrsta iz [[SAD|američke]] TV serije [[Zvjezdana vrata SG-1]]. Predstavljaju bića uzgojena da bi služila [[Goa'uld]]u [[Anubis (Zvjezdana vrata)|Anubisu]] kao njegova osobna [[vojska]]. U njihovim tijelima su također ugrađeni simbionti. Međutim, za razliku od drugih simbionata koji posjeduju genetičko znanje, ovi simbionti su stvoreni bez njega. [[Goa'uld]]ska [[kraljica]] koja ih liježe radi u dogovoru s Anubisom i ostavlja simibionte praznih umova, zbog čega su oni vrlo pogodni za Anubisove manipulacije. Izuzetno su snažni i pokretljivi. Svaki Dron nosi zaštitno odijelo, koje je otporno na [[čovjek|ljudsko]] i goa'uldsko [[oružje]]. Naime ono je stvoreno da odbija svu [[Energija|energiju]] udara. Jedini način da ih se [[ubojstvo|ubije]] je uz pomoć oružja koje je stvoreno na osnovu znanja [[Drevni (Zvjezdana vrata)|Drevnih]].


[[Kategorija:Rase iz serije Zvjezdana vrata SG-1]]

[[hu:A Csillagkapu-sorozatokban szereplő fajok#Kull harcos]]</text>
      <sha1>d3yh9rmi4y8l8svoqrla6ox907b2qmm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jedinstvo (Zvjezdana vrata)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172060</id>
    <revision>
      <id>7520575</id>
      <parentid>6241619</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:04:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1004" sha1="f894iu7zsnq3ij9silkpvuuitcj8mbq" xml:space="preserve">'''Jedinstvo''' su izmišljena bića iz [[Znanstvena fantastika|znanstveno fantastične]] [[SAD|američke]] serije [[Zvjezdana vrata SG-1]]. Oni su inteligentna kristalna bića nastanjena na [[planet]]u označenom kao P3X-562, koji je prekriven sjajno [[Žuta|žutim]] pješčanim dinama. Jedinstvo je bio skoro uništio [[Goa'uld]]. [[Kristal]]i jedinstva su sposobni napraviti duplikat bilo kojeg živog bića koje dotaknu. 

==Prvo pojavljivanje==

Prvi put se pojavljuju u epizodi ''Mrtvi Lazar'' u [[Stargate SG-1 (sezona 1)|prvoj sezoni]]. Kada su članovi SG-1 tima stigli na njihov planet [[Jack O'Neill]] dotaknuo je jedan od kristala i pao u nesvijest, dok je njegov duplikat otišao na [[Zemlja|Zemlju]]. S obzirom na to da duplikat nije imao [[Zlo|zle]] namjere sam O'Neill mu je pomogao da se vrati na [[Zemlja|Zemlju]]. Kristali ne mogu dugo preživjeti u zemaljskoj [[Atmosfera|atmosferi]] i njenom [[Magnetsko polje|magnetskom polju]].


[[Kategorija:Rase iz serije Zvjezdana vrata SG-1]]</text>
      <sha1>f894iu7zsnq3ij9silkpvuuitcj8mbq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puhačka glazbala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172543</id>
    <revision>
      <id>7520908</id>
      <parentid>5543012</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:46:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3564" sha1="a6h8rc3hvbtf64qlojcl6gj1n1dxs6j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Saxhornbasse.jpg|minijatura|desno|250px|Altovski rog ''in Es'' ([[Njemački jezik|njem.]] Althorn in Es), Courtois 166.]]
[[Datoteka:Erkencho del norte.jpg|minijatura|desno|250px|''Erkencho'', tradicijsko puhačko glazbalo iz sjeverozapadne [[Argentina|Argentine]]]]

'''Puhačka glazbala''' su [[glazbalo|glazbala]] koja proizvode [[zvuk]] pomoću vibracije zraka. Stupanj vibracije određuje se prema duljini cijevi, ručnim izmjenama i efektivnoj duljini vibracijskog stupa zraka.

== Povijest ==
Poznata od pradavnih vremena. U starom Egiptu bila je poznata frula [[halil (glazbalo)|halil]]. Najstarija vrsta glazbala u Izraelu je [[ugab]]. U starožidovskom bogoslužju iznimno je bio važan rog [[šofar]].&lt;ref&gt;[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58&lt;/ref&gt;

== Metode za dobivanje različitih nota ==
* Promjenom duljine i vibracijskog stupa zraka, promjenom efektivne dužine cijevi kroz otvaranje ili zatvaranje rupa koje se nalaze na cijevi. Rupe se pokrivaju prstima ili pritiskom na tipku koja zatvara rupu. Ta se metoda koristi kod gotovo svih [[drveni puhači|drvenih puhačkih glazbala]].
* Promjenom duljine i vibracijskog stupa zraka, promjenom dužine cijevi, promjenom ventila koji usmjeruju zrak kroz dodatne cijevi i povećavajući tako ukupnu dužinu cijevi. Ova se metoda koristi kod gotovo svih [[Limena puhačka glazbala|limenih puhačkih glazbala]].
* Promjenom duljine i vibracijskog stupa zraka produživanjem ili skraćivanjem cijevi pomoću kliznoga mehanizma. Ovu metodu koristi [[trombon]] (s povlačkom).
* Upućivanje zraka u različite harmonijske serije bez promjene duljine stupca zraka.

Sva puhačka glazbala koriste ove načine kako bi proširila svoj melodijski raspon.

== Vrste puhačkih glazbala ==
[[Datoteka:Duduk (landscape).jpg|minijatura|desno|250px|[[Duduk]], tradicijsko puhačko glazbalo podrijetlom iz [[Armenija|Armenije]]]]

Puhačka glazbala spadaju u jednu od sljedećih kategorija:
* [[Drvena puhačka glazbala]]
* [[Limena puhačka glazbala]]

Iako su prvobitno limena glazbala bila izrađena od metala, a drvena tradicionalno od drveta, materijal koji je ugrađen u tijelo pojedinoga glazbala nije uvijek pouzdan pokazatelj njegova obiteljskog tipa. Točniji način da se utvrdi pripada li glazbalo obitelji drvenog ili limenog tipa je poslušati kakav zvuk proizvodi [[glazbenik]]. Limeni puhači ton proizvode vibriranjem zraka unutar glazbala. Način sviranja drvenih puhača je:
* vibriranje uzrokuje trska, koja agitira stupac zraka (kao kod [[klarinet]]a, [[oboa|oboe]] ili duduka)
* puhanje suprotno od ruba ili ''fipplea'' (kao kod blokflaute)
* puhanje preko ruba otvorenih rupa (kao kod [[flauta|flaute]])

Na primjer, [[saksofon]] je obično izrađen od metala (ili pola metal, pola drvo), ali je klasificiran kao drveno puhačko glazbalo s obzirom na njegov način vibracije stupa zraka (pomoću trske). S druge strane drveni korneti (ne korneti od metala), ili drveni serpenti (a u novije vrijeme prave se i od plastike), ne spadaju u obitelj limenih glazbala jer glazbenik vibraciju proizvodi [[Usne|usnama]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Wind instruments}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/645041/wind-instrument Britannica.com] - Puhačka glazbala na mrežnoj enciklopediji 'Britannica'

[[Kategorija:Puhačka glazbala]]</text>
      <sha1>a6h8rc3hvbtf64qlojcl6gj1n1dxs6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug A 2007./08.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174437</id>
    <revision>
      <id>7520787</id>
      <parentid>7470531</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:03:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4938" sha1="l8akapx9orlhq38439zzy0llidzliv6" xml:space="preserve">{{glavni|4. HNL 2007./08.#Jug A}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina A&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2007./08.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[RNK Split|Split]]
| promovirani               = [[RNK Split|Split]]
| degradirani               = [[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
| broj klubova              = 11
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug A 2006./07.|2006./07.]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug A 2008./09.|2008./09.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje drugo izdanje imala u sezoni 2007./08. Sastojala se od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U ''&quot;Skupini A&quot;'' se natjecalo 11 klubova iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[RNK Split|&quot;Split&quot;]]''.

== Sustav natjecanja == 
Jedanaest klubova je igralo trokružnu ligu (30 utakmica po klubu).

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Splitsko-dalmatinska županija]]
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Glavice|Glavice]]'' – [[Glavice]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
*''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]
*''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]
*''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Slaven]]'' – [[Gruda]]
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team9=CRZ |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team7=ORK |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team5=POS |name_POS=[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]
|team1=SPL |name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team4=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team6=VINJ|name_VINJ=[[NK Vinjani|Vinjani]]
|team2=OSK |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]
|team3=SLG |name_SLG=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]
|team8=GLA |name_GLA=[[NK Glavice|Glavice]]
|team10=MDP|name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team11=JDT|name_JDT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]

|win_CRZ=10 |draw_CRZ=7  |loss_CRZ=13 |gf_CRZ=53  |ga_CRZ=60
|win_ORK=11 |draw_ORK=5  |loss_ORK=14 |gf_ORK=36  |ga_ORK=52
|win_POS=12 |draw_POS=5  |loss_POS=13 |gf_POS=60  |ga_POS=51
|win_SPL=21 |draw_SPL=4  |loss_SPL=5  |gf_SPL=87  |ga_SPL=25
|win_URA=10 |draw_URA=9  |loss_URA=11 |gf_URA=37  |ga_URA=37
|win_VINJ=11|draw_VINJ=5 |loss_VINJ=14|gf_VINJ=53 |ga_VINJ=63
|win_OSK=16 |draw_OSK=7  |loss_OSK=7  |gf_OSK=63  |ga_OSK=36
|win_SLG=14 |draw_SLG=3  |loss_SLG=13 |gf_SLG=56  |ga_SLG=55
|win_GLA=11 |draw_GLA=5  |loss_GLA=14 |gf_GLA=46  |ga_GLA=72
|win_MDP=11 |draw_MDP=2  |loss_MDP=17 |gf_MDP=37  |ga_MDP=61
|win_JDT=9  |draw_JDT=6  |loss_JDT=15 |gf_JDT=39  |ga_JDT=55

|status_SPL=P
|status_JDT=R

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2008./09.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_W=red1|text_W=[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2008./09.|1. ŽNL SD]]
|result11=W

|update=complete
|source=[https://web.archive.org/web/20170927155617/http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx www.nk-oskotok.bloger.index.hr] (arhiva)
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL 2007./08.]]
* [[4. HNL – Jug B 2007./08.]]
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2007./08.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2007./08.]]
* [[1. ŽNL Zadarska 2007./08.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}

[[Kategorija:4. HNL Jug|2007-08 A]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|4-jug-a]]</text>
      <sha1>l8akapx9orlhq38439zzy0llidzliv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug A 2006./07.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174569</id>
    <revision>
      <id>7520777</id>
      <parentid>7470538</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:51:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4388" sha1="trptxmhfm6iwlht00124z0098hn1azi" xml:space="preserve">{{glavni|4. HNL 2006./07.#Jug A}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina A&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2006./07.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]
| promovirani               = [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]
| degradirani               = [[ONK Metković|Metković]]
| broj klubova              = 8
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = 
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug A 2007./08.|2007./08.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje prvo izdanje imala u sezoni 2006./07. Sastojala se od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U ''&quot;Skupini A&quot;'' se natjecalo 8 klubova iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Neretvanac Opuzen|&quot;Neretvanac&quot;]]'' iz [[Opuzen|Opuzena]].

== Sustav natjecanja == 
Osam klubova je igralo četverokružnu ligu (28 utakmica po klubu).

== Sudionici ==
{|
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Splitsko-dalmatinska županija]]
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
*''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
*''[[ONK Metković|Metković]]'' – [[Metković]]
*''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Slaven]]'' – [[Gruda]]
|-
|}

== Ljestvica ==
'''Napomena:''' Tablica je netočna (gol-razlika 307:310).
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team3=CRZ |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team6=ORK |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team4=POS |name_POS=[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]
|team2=SPL |name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team5=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team8=MET |name_MET=[[ONK Metković|Metković]]
|team1=NER |name_NER=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]
|team7=SLG |name_SLG=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]

|win_CRZ=13 |draw_CRZ=2  |loss_CRZ=13 |gf_CRZ=49  |ga_CRZ=43
|win_ORK=13 |draw_ORK=1  |loss_ORK=14 |gf_ORK=29  |ga_ORK=32
|win_POS=12 |draw_POS=5  |loss_POS=11 |gf_POS=40  |ga_POS=37
|win_SPL=12 |draw_SPL=6  |loss_SPL=10 |gf_SPL=46  |ga_SPL=34
|win_URA=12 |draw_URA=5  |loss_URA=11 |gf_URA=35  |ga_URA=36
|win_MET=6  |draw_MET=2  |loss_MET=20 |gf_MET=24  |ga_MET=60
|win_NER=16 |draw_NER=8  |loss_NER=4  |gf_NER=46  |ga_NER=22
|win_SLG=11 |draw_SLG=5  |loss_SLG=12 |gf_SLG=38  |ga_SLG=46

|status_NER=P
|status_MET=R

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2007./08.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_W=red1|text_W=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2007./08.|1. ŽNL DN]]
|result8=W

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa07.html www.rsssf.org] (nepotpuna ljestvica)
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL 2006./07.]]
* [[4. HNL – Jug B 2006./07.]]
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2006./07.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2006./07.]]
* [[1. ŽNL Zadarska 2006./07.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}

[[Kategorija:4. HNL Jug|2006-07 A]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2006./07.|4-jug-a]]</text>
      <sha1>trptxmhfm6iwlht00124z0098hn1azi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Četvrta hrvatska nogometna liga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179764</id>
    <revision>
      <id>7520891</id>
      <parentid>7242415</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:26:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8500" sha1="daqojrg2p6u1cuyg9xbwcs2jpp7lp0i" xml:space="preserve">{{Nogometna liga
| ime                 = Četvrta HNL
| slika               = 
| države              = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| osnovana            = [[2006.]]
| viša_liga           = [[Druga nogometna liga|Treća HNL]]
| niža_liga           = [[Prva županijska nogometna liga|1. ŽNL]]
| broj_klubova        = 100+
| domaći_kupovi       = [[Hrvatski nogometni kup]]
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = 
| prvaci              = 
| najuspješniji_klub  = 
| službena_stranica   = 
| sezona              = 
}}

'''Četvrta hrvatska nogometna liga''' ili '''4. HNL''' predstavljala je četvrti razred [[Nogomet u Hrvatskoj|nogometnih]] liga u Hrvatskoj, od sezona 2006./07. do 2011./12.

Četvrta hrvatska nogometna liga u ovom obliku je osnovana [[2006.]] godine, nakon spajanja 2. HNL – Sjever i 2. HNL – Jug u jedinstvenu [[Prva nogometna liga|2. HNL]].

Navedenim promjenama je dio klubova iz druge lige ispao u [[Druga nogometna liga|3. HNL]], a dio klubova iz trećih liga zajedno s najboljim klubovima županijskih liga je sačinio novostvorene skupine 4. HNL.

Prva sezona 4. HNL je odigrana 2006./07. U ranijim prvenstvima četvrti razred nogometnih liga predstavljale su [[Prva županijska nogometna liga|Prve županijske nogometne lige]], osim u sezonama 1995./96. i 1996./97., kada je stvaranjem '''1. B HNL''' (koja je u stvarnosti predstavljala drugi razred), četvrti natjecateljski razred zapravo predstavljala [[Druga nogometna liga|3. HNL]]. U sezoni 1994./95. je također postojala 4. HNL, koja je tada stvorena kao nasljednica regionalnih liga, no nije zaživjela duže od jedne sezone, te je pod tim imenom funkcionirala jedino na prostoru Sjeverne Hrvatske.

U nekim područjima su utemeljene ''Međužupanijske nogometne lige'' ili lige nogometnih središta po principu prijašnjih skupina 4. HNL.

== 4. HNL u sezoni 2010./11. ==
[[Datoteka:Hnl.4.png|mini|350px|desno|Lokacije liga]]

Četvrta HNL se sastoji od osam zasebnih skupina i to: 

* '''[[4. HNL – Istok]] (poznata kao Međužupanijska Regionalna nogometna liga)''' 
(uključuje županije: Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku i broji 16 klubova)
* '''[[4. HNL – Sjever A]]'''
(uključuje županije: Međimursku i Varaždinsku i broji 14 klubova)
* '''[[4. HNL – Sjever B]]'''
(uključuje županije: Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Virovitičko-podravsku i broji 17 klubova)
* '''[[4. HNL – Središte A]]'''
(uključuje županije: Karlovačku, Krapinsko-zagorsku i grad Zagreb i broji 16 klubova)
* '''[[4. HNL – Središte B]]'''
(uključuje županije: Sisačko-moslavačku i Zagrebačku i broji 16 klubova)
* '''[[4. HNL – Zapad]]'''
(uključuje županije: Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Istarsku i broji 15 klubova) 
* '''[[4. HNL – Jug A]]'''
(uključuje županije: Šibensko-kninsku i Zadarsku i broji 15 klubova)
* '''[[4. HNL – Jug B]]'''
(uključuje županije: Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku i broji 16 klubova)

== Dosadašnji pobjednici ==

=== [[Međužupanijska nogometna liga Slavonije i Baranje|Istok]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !!klubova !!pobjednik
|-
|[[4. HNL – Istok 2006./07.|2006./07.]] ||16 ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]
|-
|[[4. HNL – Istok 2007./08.|2007./08.]] ||16 ||[[NK Đakovo|Đakovo]] 
|-
|[[4. HNL – Istok 2008./09.|2008./09.]] ||16 ||[[NK Lipik|Lipik]]
|-
|[[4. HNL – Istok 2009./10.|2009./10.]] ||18 ||[[NK Otok|Otok]] 
|-
|[[4. HNL 2010./11.#Istok|2010./11.]] ||18 ||[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]] 
|-
|}

=== Sjever ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!sezona !!podskupina !!klubova !!pobjednik
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2006./07.#Sjever|2006./07.]]
|Sjever A ||14 ||[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]
|-
|Sjever B ||12 ||[[NK Virovitica|Virovitica]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2007./08.#Sjever|2007./08.]] 
|Sjever A ||14 ||[[NK Mladost Prelog|Mladost Prelog]]
|-
|Sjever B ||16 ||[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]] 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2008./09.#Sjever|2008./09.]] 
|[[4. HNL – Sjever A 2008./09.|Sjever A]] ||14 ||[[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]]
|-
|[[4. HNL – Sjever B 2008./09.|Sjever B]] ||17 ||[[NK Kalinovac|Kalinovac]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2009./10.#Sjever|2009./10.]] 
|Sjever A ||14 ||[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]]
|-
|Sjever B ||16 ||[[NK Slatina|Slatina]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2010./11.#Sjever|2010./11.]]
|Sjever A ||14 ||[[NK Nedeljanec|Nedeljanec]]
|-
|Sjever B ||14 ||[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] 
|-
|}

=== [[Međužupanijska nogometna liga – središte Zagreb|Središte]] ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!sezona !!podskupina !!klubova !!pobjednik
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2006./07.#Središte|2006./07.]] 
|Središte A ||16 ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]
|-
|[[4. HNL – Središte B 2006./07.|Središte B]] ||18 ||[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]] 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2007./08.#Središte|2007./08.]]
|Središte A ||16 ||[[NK Maksimir Zagreb|Maksimir Zagreb]]
|-
|[[4. HNL – Središte B 2007./08.|Središte B]] ||18 ||[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2008./09.#Središte|2008./09.]]
|[[4. HNL – Središte A 2008./09.|Središte A]] ||16 ||[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]]
|-
|[[4. HNL – Središte B 2008./09.|Središte B]] ||18 ||[[NK Zelina|Zelina (Sveti Ivan Zelina)]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2009./10.#Središte|2009./10.]]
|Središte A ||16 ||[[NK Sesvete|Radnik Sesvete]]
|-
|Središte B ||18 ||[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2010./11.#Središte|2010./11.]]
|Središte A ||16 ||[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]]
|-
|Središte B ||16 ||[[NK Stupnik|Stupnik (Donji Stupnik)]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. rang HNL-a 2011./12.#Središte|2011./12.]] 
|Središte A ||16 ||[[NK Maksimir Zagreb|Maksimir Zagreb]]
|-
|Središte B ||16 ||[[NK Bistra|Bistra (Donja Bistra)]]
|-
|}

=== Zapad ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!sezona !!klubova !!pobjednik
|-
|[[4. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] ||15 ||[[NK Rovinj|Rovinj]]
|-
|[[4. HNL 2007./08.#Zapad|2007./08.]] ||14 ||[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]]
|-
|[[4. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] ||15 ||[[NK Crikvenica|Crikvenica]]
|-
|[[4. HNL 2009./10.#Zapad|2009./10.]] ||15 ||[[NK Opatija|Opatija]]
|-
|[[4. HNL 2010./11.#Zapad|2010./11.]] ||15 ||[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol (Novi Vinodolski)]]
|-
|[[4. rang HNL-a 2011./12.#Zapad|2011./12.]] ||15 ||[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] 
|-
|}

=== Jug ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!sezona !!podskupina !!klubova !!pobjednik
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2006./07.#Jug|2006./07.]]
|[[4. HNL – Jug A 2006./07.|Jug A]] ||8 ||[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] 
|-
|[[4. HNL – Jug B 2006./07.|Jug B]] ||11 ||[[NK Hrvace|Hrvace]] 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2007./08.#Jug|2007./08.]] 
|[[4. HNL – Jug A 2007./08.|Jug A]] ||11 ||[[RNK Split|Split]]
|-
|[[4. HNL – Jug B 2007./08.|Jug B]] ||10 ||[[NK Raštane|Raštane (Gornje Raštane)]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2008./09.#Jug|2008./09.]]
|[[4. HNL – Jug A 2008./09.|Jug A]] ||12 ||[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]]
|-
|[[4. HNL – Jug B 2008./09.|Jug B]] ||11 ||[[NK Polača|Polača]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[4. HNL 2009./10.#Jug|2009./10.]]
|[[4. HNL – Jug – DN 2009./10.|Jug – DN]] ||10 ||[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|-
|[[4. HNL – Jug – SD 2009./10.|Jug – SD]] ||14 ||[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|-
|[[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.|Jug – ŠK/ZD]] ||14 ||[[NK Polača|Polača]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[4. HNL 2010./11.#Jug|2010./11.]]
|[[4. HNL – Jug A 2010./11.|Jug A]] ||15 ||[[HNK Krka Lozovac|Krka Lozovac]]
|-
|[[4. HNL – Jug B 2010./11.|Jug B]] ||16 ||[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[4. rang HNL-a 2011./12.#Jug|2011./12.]] 
|[[4. HNL – Jug A 2011./12.|Jug A]] ||16 ||[[HNK Krka Lozovac|Krka Lozovac]]
|-
|[[4. HNL – Jug B 2011./12.|Jug B]] ||14 ||[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|-
|[[4. HNL – Jug C 2011./12.|Jug C]] ||6 ||[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka Čibača]] 
|-
|}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroachamp.html RSSSF]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{4. HNL sezone}}
{{fb kraj}}

[[Kategorija:Četvrta hrvatska nogometna liga| ]]</text>
      <sha1>daqojrg2p6u1cuyg9xbwcs2jpp7lp0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pregled:Zemljopis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180167</id>
    <revision>
      <id>7520680</id>
      <parentid>7480498</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35546" sha1="l0szm7qgzxhqtrrl26330i586vvqv8m" xml:space="preserve">'''Zemljopis''' je znanost o [[Zemlja|Zemlji]] i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.&lt;ref&gt;&quot;[http://dictionary.reference.com/browse/geography Geography]&quot;. ''The American Heritage Dictionary/ of the English Language, Fourth Edition''. Houghton Mifflin Company. Preuzeto 9. listopada 2006.&lt;/ref&gt; Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje &quot;opisivanja ili pisanja o Zemlji&quot;, &quot;geografija&quot;. Prva osoba koja je koristila tu riječ (&quot;geografija&quot;) bio je [[Eratosten]] ([[276. pr. Kr.|276]]. - [[194. pr. Kr.]]). Četiri povijesne tradicije u zemljopisnom istraživanju su [[prostorna analiza]] prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-zemlja, te istraživanje u [[znanost o Zemlji|znanostima o Zemlji]].&lt;ref&gt;Pattison, W.D. (1990). &quot;[http://www.geog.ucsb.edu/~kclarke/G200B/four_20traditions_20of_20geography.pdf The Four Traditions of Geography]&quot;. ''Journal of Geography'' 89 (5): pp. 202–6. doi:[http://dx.doi.org/10.1080%2F00221349008979196 10.1080/00221349008979196]. [[ISSN]] [http://worldcat.org/issn/0022-1341 0022-1341]. Pretisak članka iz 1964.&lt;/ref&gt; Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao &quot;most između društvenih i prirodnih znanosti,&quot; geografija se dijeli na dvije glavne grane - [[humanistička geografija|humanističku geografiju]] ili [[antropogeografija|antropogeografiju]] i [[fizička geografija|fizičku geografiju]].&lt;ref&gt;web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf.&lt;/ref&gt;

Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:

[[Datoteka:Physical world.jpg|mini|250px|desno|Zemljovid Zemlje]]
== Bit geografije ==
: ''Glavni članci: [[Geografija]] i [[svijet]]''

Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsko obrazovanje uključuju sljedeća poglavlja&lt;ref&gt;&quot;[http://www.ncge.org/publications/tutorial/standards/ National Geography Standards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081202071555/http://www.ncge.org/publications/tutorial/standards/ |date=2. prosinca 2008. }}&quot;. National Council for Geographic Education. Preuzeto [[2007.]]-[[17. studenog|11-17]]. &quot;The Geographically Informed Person knows and understands . . .&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://www.nationalgeographic.com/xpeditions/standards/ Geography Standards]&quot;. National Geographic Society. Retrieved on [[2007.]]-[[17. studenog|11-17]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Roger M. Downs. &quot;[http://www.nationalgeographic.com/education/standards.html Geography for Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023233730/http://www.nationalgeographic.com/education/standards.html |date=23. listopada 2008. }}&quot;. National Geographic Society. Preuzeto [[2007.]]-[[17. studenog|11-17]]. &quot;The National Geography Standards stvoreni su pod pokroviteljstvom četiri glavne geografske organizacije: Američko geografsko društvo (American Geographical Society), Udruženje američkih geografa (Association of American Geographers), Nacionalno vijeće za geografsku edukaciju (National Council for Geographic Education) i Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society). Stoga one nisu samo tvrdnje za sve koje zanima geografija nego i za glavne sudionike u geografskoj edukaciji.&quot;&lt;/ref&gt;:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
:1. [[Zwmljovid|Zemljovid (karta)]]
:2. [[Mentalno kartiranje]]
:3. [[Dužina]] i [[smjer (geometrija, geografija)|smjer]], [[lokacija (geografija)|lokacija]] i distribucija
:4. [[Osjećaj mjesta]]
:5. [[Regija|Regije]] i [[regionalna geografija]]
:6. [[Kultura]] i [[kulturna geografija]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
7. [[Reljef]] i [[geomorfologija|geomorfološki procesi koji ga stvaraju]]&lt;br&gt;
8. [[Ekosustav]]i&lt;br&gt;
9. [[Populacijska dinamika]], [[migracije]], [[svjetsko stanovništvo]]&lt;br&gt;
10. [[Kulturni mozaik|Kulturni mozaici]] i [[multikulturalizam]]&lt;br&gt;
11. [[Globalizacija]] i [[Globalno selo (termin)|Globalno selo]]&lt;br&gt;
12. [[Naselja]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
:13. [[Granica|Granice]] i [[geopolitika]]
:14. [[Antropogen]]i i [[ekologizam]]
:15. [[Kulturna ekologija]] i [[okolinski determinizam|geografski determinizam]]
:16. [[Prirodni resurs]]i, [[gospodarenje prirodnim resursima]] i [[gospodarenje okolišem|okolišem]] (ekomenadžment)
:17. [[Bihevioralna geografija]] i [[ekohistorija]]
:18. [[Svijet]], [[svjetonazor]]i i [[futurologija]]
|}

== Grane geografije ==

Geografija se dijeli u dvije grane: [[fizička geografija|fizičku geografiju]] i [[antropogeografija|antropogeografiju]]. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:&lt;div style=&quot;clear:both;&quot;&gt;&lt;/div&gt;

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width:100%; margin-top: 1em;&quot;
|-
| style=&quot;width:50%; padding:0 1.2em;&quot; valign=&quot;top&quot; |
&lt;!-- LIJEVI STUPAC --&gt;
=== Polja antropogeografije ===
{{Glavni|Antropogeografija}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- style=&quot;background-color: #adf;&quot;
!Polja antropogeografije!!Predmeti proučavanja
|-
|[[Bihevioralna geografija]] || [[Ponašanje]]
|-
|[[Dječje geografije]] || [[Dijete|Djeca]]
|-
|[[Ekološka geografija]] || [[Ekologija]], [[okolina (biofizička)|okolina]] 
|-
|[[Ekonomska geografija]] || [[Ekonomija]]
|-
|[[Feministička geografija]] || [[Feminističke znanosti]]
|-
|[[Historijska geografija]] || [[Povijest]]
|-
|[[Kulturna regija|Kulturna geografija]] || [[Kultura]]
|-
|[[Politička geografija]] uključujući [[geopolitiku]] || [[Politika]]
|-
|[[Populacijska geografija]] ili [[demografija]] || [[Stanovništvo]], [[gustoća stanovništva]]
|-
|[[Razvojna geografija]] || [[Ekonomski razvoj]]
|-
|[[Regionalna geografija]] || [[Regija]]
|-
|[[Socijalna geografija]] || [[Društvo]], [[Sociologija]]
|-
|[[Strateška geografija]] || [[Vojna strategija]]
|-
|[[Transportna geografija]] || [[Prijevoz]]
|-
|[[Vojna geografija]] || [[Vojna znanost]]
|-
|[[Vremenska geografija]] || [[Životni stil]], [[gibanje (fizika)|gibanje]]
|-
|[[Turistička geografija]] || [[Turizam]]
|-
|[[Urbana geografija]] || [[Grad]]
|-
|[[Zdravstvena geografija]] || [[Zdravlje]], [[epidemiologija]]
|- 
|}
| style=&quot;width:50%; padding:0 1.2em;&quot; valign=&quot;top&quot; |
&lt;!-- DESNI STUPAC --&gt;

=== Polja fizičke geografije ===
{{Glavni|Fizička geografija}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background-color: #adf;&quot;
!Polja fizičke geografije!!Predmeti istraživanja
|-
|[[Biogeografija]] || [[Vrsta|Vrste]]
|-
|[[Ekološka geografija]] || [[Ekologija]]
|-
|[[Geodezija]] || [[Gravitacija]], [[magnetsko polje]]
|-
|[[Geomorfologija]] || [[Reljef]]
|-
|[[Hidrologija]] || [[Hidrološki ciklus|Ciklus vode]], [[vodni resursi]]
|-
|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Glaciologija]] || [[Ledenjak]]
|-
|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Oceanografija]] || [[Ocean]], [[more]]
|-
|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Limnologija]] || [[Jezero]], [[bara]], [[rijeka (vodotok)|rijeka]]
|-
|[[Klimatologija]] || [[Klima]]
|-
|[[Krajobrazna ekologija]] || [[Ciklus dušika]]
|-
|[[Obalna geografija|Obalni/morski studiji]] || [[Obala|Obale]]
|-
|[[Paleogeografija]] || [[Pomicanje kontinenata|Kontinentalni drift]]
|-
|[[Pedologija]] || [[Tlo]]
|-
|}
|}

=== Geografska multidisciplinarna polja ===

Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji:
* [[Demografija]] i [[demografika]]
* [[Etnografija]]
* [[Filozofija geografije]]
* [[Geoarheologija]]  
* [[Geografska informacijska znanost]]
* [[Geostatistika]]
* [[Kartografija]]

== Lokacija i mjesto ==
Koncepti o lokaciji ili mjestu:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Atlas (kartografija)|Atlas]]  
* [[Dužinski raspad]]  
* [[Geokod]]
* [[Klima]]
* [[Lokacija]]
** [[Apsolutna lokacija]]
*** [[Geografska dužina]]
**** [[Ekvator]]
**** [[Jarčeva obratnica]]
**** [[Rakova obratnica]]
*** [[Geografska širina]]
**** [[Nulti meridijan]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Osjećaj mjesta]]  
* [[Prvi zakon geografije]]  
* [[Stanovništvo]]
** [[Demografija]]
** [[Gustoća naseljenosti]]  
** [[Prenapučenost]]
** [[Svjetsko stanovništvo]]
* [[Teren]]
* [[Topografija]]
* [[Turistička atrakcija]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:World population density map.PNG|250px|mini|Gustoća naseljenosti po kvadratnom [[kilometar|kilometru]] po državama, [[2006.]]]]
|}

== Zadaće i oruđa geografije ==
: ''Glavni članci: [[Geozofija]] i [[filozofija geografije]]

Pristupi i aktivnosti [[geograf]]a, te oruđa koja koriste:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Geografski informacijski sustav]]
* [[Geokod]]  
* [[Globus (svijet)|Globus]]
* [[Istraživanje]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Karta|Karte]]
** [[Atlas (kartografija)|Atlas]]
** [[Kartografija]]
** [[Kartografska projekcija]]
* [[Demografija]]
* [[Geodezija]]
* [[Prostorna analiza]]  
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:Mollweide-projection.jpg|mini|250px|Ekvivalentna [[Mollweideova projekcija]]]]
|}

== Svijet ==
{{Glavni|Svijet}}

Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Antiglobalizacija]]
* [[Alterglobalizacija]]
* [[Atlas (kartografija)|Atlas svijeta]]
* [[Civilizacija]] ([[kulturna geografija]])
* [[Globalizacija]] ([[kulturna geografija]], [[ekonomska geografija]])
* [[Globalizacija i bolest]]
* [[Globalizacijski indeks]]
* [[Globalni građanski pokret]]
* [[Globalno]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Globalno selo]]
* [[Globalno zatopljenje]]
* [[Globus (svijet)|Globus]]
* [[Građanin svijeta]]
* [[Humanistička geografija]]
* [[Karta svijeta]]
* [[Međunarodna zajednica]]
* [[Migracije]]
* [[Svijet]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Svjetska vlada]] (pojedinačna [[politička podjela]])
* [[Svjetska zajednica]] ([[kulturna geografija]], [[politička geografija]])
* [[Svjetski razvoj]]
* [[Svjetsko stanovništvo]] ([[demografija]])
* [[Transformacija kulture]]
* [[Velika tranzicija]]
* [[Vesternizacija]]
* [[Zemlja]] 
|}

=== Geografija, geoznanost i Zemljine sfere ===
[[Datoteka:Seawifs global biosphere.jpg|mini|250px|[[Lažna boja|Lažno obojeni]] prikaz globalne oceanske i terestričke fotoautotrofne gustoće iz razdoblja od rujna [[1997.]] do kolovoza [[2000.]], slika Zemljine biosfere. Osigurano projektom [[SeaWiFS]], [[NASA]]/[[Goddard Space Flight Center]] i [[ORBIMAGE]].]]
: ''Glavni članci: [[Geoznanost]] i [[Zemljine sfere]]''

Gegorafija je ključna komponenta [[geoznanost]]i, koja se uz [[fizika|fiziku]], [[geologija|geologiju]], [[meteorologija|meteorologiju]], [[matematika|matematiku]], [[kemija|kemiju]] i [[biologija|biologiju]] koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih ''[[Zemljine sfere|sfera]]'' Zemljinog sustava uključujući sljedeće:

* [[Hidrosfera]] - sva voda na, ispod i iznad površine Zemlje
* [[Biosfera]] - sav život na Zemlji
* [[Litosfera]] - [[kora (geologija)|kora]] i najgornji dio [[plašt (geologija)|Zemljinog plašta]]
* [[Zemljina atmosfera|Atmosfera]] - plinovi koji okružuju Zemlju (njen zrak)

Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere:
* [[Pedosfera]] - najgornji sloj [[Zemlja|Zemlje]] koji se sastoji od [[tlo|tla]] i podložan je [[pedogeneza|procesima formiranja tla]]
* [[Geosfera]] - čvrsti dijelovi Zemlje (koji se uglavnom sastoje od [[stijena]] i [[regolit]]a)
* [[Antroposfera]] - svi dijelovi Zemlje koje oblikuju ljudi
* [[Kriosfera]] - ponekad uključena u hidrosferu, led na Zemlji ([[ledena kapa|ledene kape]], [[ledenjak|ledenjaci]], itd.)

&lt;div style=&quot;clear:both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Regije svijeta ==
: ''Glavni članci: [[Regija]], [[subregije]], [[lokacija (geografija)|lokacija]] i [[popisi mjesta]]''

''Regije'' su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.

=== Kontinenti ===
{{Glavni|Kontinent}}

''Kontinent'' je velika [[kopnena masa]] na [[Zemlja|Zemlji]]. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su:
[[Datoteka:Pangea animation 03.gif|mini|250px|Na Zemlji je nekoć vjerojatno postojao superkontinent nazvan &quot;[[Pangea]]&quot;]]

::''1.'' [[Afrika]]
::''2.'' [[Antarktika]]
::''3.'' [[Australija]]
:[[Amerika (terminologija)|Amerika]]:
::''4.'' [[Sjeverna Amerika]]
::''5.'' [[Južna Amerika]]
:[[Euroazija]]:
::''6.'' [[Europa]]
::''7.'' [[Azija]]

=== Biogeografske regije ===

[[Datoteka:Ecozones.png|mini|250px|desno|Karta šest od osam svjetskih ekozona
{{legenda|#8000ff|[[Neoarktik]]}}
{{legenda|#008000|[[Paleoarktik]]}}
{{legenda|#ff8040|[[Afrotropik]]}}
{{legenda|#ff0000|[[Indomalaja]]}}
{{legenda|#808000|[[Australazijska ekozona|Australazija]]}}
{{legenda|#bb825b|[[Neotropik]]}}
{{legenda|#f9f9f9|[[Oceanijska ekozona|Oceanijska]] i [[Antarktička ekozona|antarktička]] ekozona nisu prikazane}}]]

==== Ekozona ====
{{Glavni|Ekozona}}

[[World Wildlife Fund]] (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona):
* [[Neoarktik]] 22.9 mil. km² (uključujući većinu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]])
* [[Paleoarktik]] 54.1 mil. km² (uključujući [[Euroazija|Euroaziju]] i [[sjeverna Afrika|sjevernu Afriku]])
* [[Afrotropik]] 22.1 mil. km² (uključujući [[subsaharska Afrika|subsaharsku Afriku]])
* [[Indomalaja]] 7.5 mil. km² (uključujući [[Indijski potkontinent|južnoazijski potkontinent]] i [[jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]])
* [[Australazijska ekozona|Australazija]] 7.7 mil. km² (uključujući [[Australija|Australiju]], [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i susjedne otoke). Sjeverna granica ove zone poznata je kao [[Wallaceova linija]].
* [[Neotropik]] 19.0 mil. km² (uključujući [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i [[Karibi|Karibe]])
* [[Oceanijska ekozona|Oceanija]] 1.0 mil. km² (uključujući [[Polinezija|Polineziju]], [[Fidži]] i [[Mikronezija|Mikroneziju]])
* [[Antarktička ekozona|Antarktik]] 0.3 mil. km² (uključujući [[Antarktika|Antarktiku]]).

==== Ekoregije ====
{{Glavni|Ekoregija}}

Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 [[terestrička ekoregija|terestričkih ekoregija]].  ''Vidi [[Popisi ekoregija po državama]].''

=== Države svijeta ===
{{Glavni|Politička podjela}}

'''Politička podjela''', obično [[država|države]], je regija pod kontrolom [[vlast]]i. Države se dalje dijele na [[Administrativna jedinica|Administrativne jedinice]] uključujući [[savezna država|savezne države]], [[grofovija|grofovije]], [[grad]]ove, itd.

* [[Popis država s mnogostrukim glavnim gradovima|Države s više od jednog glavnog grada]]

==== Države po kontinentima ====

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;div&gt;
{| cellpadding=6
|align=center| [[Datoteka:LocationAfrica.png|300px]]&lt;br /&gt;[[Popis afričkih država|Afričke države]]
|align=center| [[Datoteka:LocationAsia.png|300px]]&lt;br /&gt;[[Popis azijskih država|Azijske države]]
|align=center| [[Datoteka:LocationEurope.png|300px]]&lt;br /&gt;[[Popis europskih država|Europske države]]
|-
|align=center| [[Datoteka:LocationNorthAmerica.png|300px]]&lt;br /&gt;[[Popis sjevernoameričkih država|Sjevernoameričke države]]
|align=center| [[Datoteka:LocationOceania.png|300px]]&lt;br /&gt;[[Popis oceanijskih država|Oceanijske države]]
|align=center| [[Datoteka:LocationSouthAmerica.png|300px]]&lt;br /&gt;[[Popis južnoameričkih država|Južnoameričke države]]
|}
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;p style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
'''Više teritorija''': ''[[Otok Bouvet|Bouvetov otok]]''&amp;nbsp;• ''[[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuski južni teritoriji]]''&amp;nbsp;• ''[[Otok Heard i otočje McDonald|Heardov otok i McDonaldovi otoci]]''&amp;nbsp;• ''[[Južna Georgia i Južni Sandwichevi otoci]]''&amp;nbsp;• [[Antarktika|Antarktičke]] ''[[Antarktičke teritorijalne pretenzije|teritorijalne pretenzije]]''

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

==== Tipovi administrativnih podjela država ====
{{Glavni|Državna podjela}}

''Državna podjela'' je označeni [[teritorij (državna podjela)|teritorij]] stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
*[[Bailiwick]]
*[[Departman]]
*[[Distrikt]]
*[[Država]]
*[[Emirat]]
*[[Grofovija]]
*[[kanton (upravna jedinica)|Kanton]]
*[[Kneževina]]
*[[Komuna]]
*[[Naselje]]
**[[Grad]]
***[[Borough]]
**[[Municipij]]
**[[Općina]]
**[[Selo]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
*[[Okrug]]
*[[Pokrajina]]
*[[Prefektura]]
*[[Provincija]]
*[[Regija#Administrativne regije|Regija]]
*[[Ruralni distrikt]]
*[[Savezna država]]
*[[Subdistrikt]]
*[[Subprefektura]]
*[[Vojvodstvo]]
*[[Župa]]
*[[Županija]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:China administrative.gif|mini|250px|[[Provincija (Kina)|Provincije]] i teritorijalna nesuglasja u [[Narodna Republika Kina|Narodnoj Republici Kini]]]].
|}

=== Ostali tipovi regija ili područja ===

* [[Geografska zona]]
* [[Industrijska regija]]
* [[Kopno]]
* [[Metropolitansko područje]]
* [[Specijalna ekonomska zona]]
* [[Vremenska zona]]
* [[Vruća točka biodiverziteta]]
* [[Zona otpornosti]]

==== Neka specifična područja ====
* [[Atlantski svijet]]
* [[Bermudski trokut]]
* [[Pacifički obruč]]
* [[Pacifički vatreni prsten]]

== Geografska obilježja ==
Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je [[reljefni oblik]], [[vodena masa]] ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.

=== Prirodna geografska obilježja ===
Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:

==== Reljefni oblici ====
{{Glavni|Reljefni oblik}}

''Reljefni oblik'' je dio [[teren]]a definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je [[topografija|topografski]] element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, [[stratifikacija|stratifikacije]], izloženosti stijena i vrsti tla.

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Arroyo]]
* [[Badlands]]
* [[Brdo]]
** [[Dina]]
** [[Podgorje]]
* [[Cove]]
* [[Cuesta]]
* [[Riječna delta|Delta]]
* [[Dolina]] (također ''vala'' ili ''dol'')
* [[Eskarpa]]
* [[Gejzir]]
* [[Greben]]
* [[Hoodoo (geologija)|Hoodoo]]
* [[Kanjon]]
* [[Klanac]]
* [[Klif]]
* [[Klisura]]
* [[Kopnena masa]]
** [[Kontinent]]
** [[Superkontinent]]
** [[Otok|Veliki otok]]
* [[Koraljni greben]]
* [[Udarni krater|Krater, udarni]]
* [[Vulkanski krater|Krater, vulkanski]]
* [[Ledenjak]]
* [[Litica]]
* [[Litoralni kordon]]
* [[Livada]]
* [[Mesa]]
* [[Morena]]
* [[Morski greben]]
* [[Nizina]]
* [[Obala]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Otok]]
** [[Otočje]]
** [[Atol]]
** [[Otočić]]
** [[Vulkanski luk]]
* [[Pingo]]
* [[Planina]]
* [[Planinski lanac]]
* [[Plaža]]
* [[Pobrđe]]
* [[Poluotok]]
* [[Premantura (zemljopis)|Premantura]]
* [[Presque-isle]]
* [[Prevlaka]]
* [[Prijevoj]]
* [[Prud]]
* [[Pustinja]]
* [[Ravnica]]
** [[Prerija]]
** [[Savana]]
** [[Stepa]]
** [[Tundra]]
* [[Špilja]]
* [[Šuma]]
* [[Travnjak]]
* [[Visoravan]]
* [[Porječje]]
* [[Vulkan]]
* [[Zaljev]]
** [[Cirk]]
** [[Gudura]]
** [[Rt]]
** [[Vododerina]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:Ganges River Delta, Bangladesh, India.jpg|desno|250px|mini|''[[Riječna delta|Delta]]'' [[Ganges]]a u [[Indija|Indiji]] i [[Bangladeš]]u jedna je od najplodnijih regija svijeta.]]
[[Datoteka:MSH82 st helens plume from harrys ridge 05-19-82.jpg|mini|250px|''[[Vulkan]]'' [[Mount St. Helens]] u [[Washington]]u, SAD.]]
|}

==== Vodene mase ====
{{Glavni|Vodene mase}}

''Vodena masa'' je svaka akumulacija [[voda|vode]] značajna na zemljopisnoj ljestvici. Neke vodene mase mogu biti umjetne, ali većinom predstavljaju prirodnu pojavu. Neke vodene mase sakupljaju i prenose vodu poput rijeka i tokova, dok druge primarno zadržavaju vodu poput jezera i oceana. Vodene mase koje su [[plovidba|plovne]] nazivaju se [[vodeni put|vodenim putovima]].

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Cove]]
* [[Gejzir]]
* [[Estuarij]]
* [[Firth]]
* [[Fjord]]
* [[Humidna zona]]
** [[Bara]]
** [[Blatne ravni]]
** [[Fen (močvara)|Fen]]
** [[Močvara]]
** [[Tresetište]]
* [[Izvor]]
* [[Jezero]]
* [[Kanal (zemljopis)|Kanal]]
* [[Laguna]]
* [[Loch]]
* [[Prirodni luk|Luk]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[More]]
* [[Mrtvaja]]
* [[Ocean]]
* [[Otočić]]
* [[Plimni bazeni]]
* [[Potok]]
* [[Ribnjak]]
* [[Rijeka (vodotok)|Rijeka]]
* [[Tjesnac]]
* [[Uvala]]
** [[Zaljev]]
** [[Sund]]
* [[Vernalni bazeni]]
* [[Vodeni put]]
* [[Vodopad]]
* [[Izvor|Vrelo]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:Norwegian Fjord.jpg|mini|desno|250px|Fjord u [[Sunnmøre]]u, [[Norveška]]]]
|}

=== Umjetna zemljopisna obilježja ===
Umjetna zemljopiana obilježja su tvorevine nastale djelovanjem čovjeka, a dovoljno su velike da se mogu prikazati na mjesnom zemljovidu:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Akumulacijsko jezero]]
* [[Akvedukt]]
* [[Brana]]
** [[Nasip]]
* [[Cesta]]
** [[Autocesta]]
** [[Autodrom]]
** [[Brza cesta]]
** [[Ulica]]
* [[Cjevovodni transport|Cjevovod]]
* [[Farma]]
* [[Farma stabala]]
* [[Kanal]]
* [[Luka]]
* [[Lukobran]]
* [[Marina]]
* [[Mol (građevina)|Mol]]
* [[Most]]
* [[Nacija]]
* [[Nacionalni park]]
* [[Nasuti put]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* Naselje
** [[Selo]]
** [[Grad]]
** [[Velegrad]]
** [[Megalopolis]]
* [[Park]]
* [[Prirodni rezervat]]
* [[Pristanište]]
* [[Ranč]]
* [[Skijalište]]
* [[Slegnuti krater]]
* [[Tunel]]
* [[Luka|Umjetna luka]]
* [[Umjetni greben]]
* [[Umjetni otok]]
* [[Umjetno stambeno brdo]]
* [[Viadukt]]
* [[Voćnjak]]
* [[Zračna luka]]
* [[Željeznička pruga]]
* [[Željeznička stanica]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:Palm Island Resort.jpg|mini|250px|[[Palm Jumeirah]] jedan je od 3 [[Palm Islands|Palmina otoka]] u [[Dubai]]ju, 3 najveća [[umjetni otok|umjetna otoka]] na svijetu.  Jumeirah je s kopnom povezan mostom dugim 300 metara. Okolni polumjesečasti otok također služi kao [[lukobran]].]]
[[Datoteka:Alaskan-way-viaduct.jpg|mini|250px|[[Alaskan Way Viaduct]] u [[Seattle]]u omogućuje promet velikog obujma na ograničenom prostoru.]]
|}

== Zemljopis specifičnih regija ==
: ''Vidi također: [[Regionalna geografija]]''

=== Demografija po regijama ===
: ''Glavni članci: [[Demografija]] i [[svjetsko stanovništvo]]''

''Demografija'' je statističko proučavanje [[populacija (biologija)|populacija]]. To je primijenjena znanost koja se koristi za analizu [[populacijska dinamika|dinamičkih populacija]], to jest onih koji se mijenjaju u vremenu ili prostoru. Obuhvaća proučavanje veličine, strukture i distribucije populacija, te prostorne i/ili vremenske promjene u njima u odgovoru na [[rođenje]], [[smrt]], [[migracija (ljudi)|migraciju]]{{newdsm}} i [[starenje]].

== Povijest zemljopisa ==
: ''Glavni članci: [[Povijest geografije]] i [[historijska geografija]]''

Članci koji obrađuju geografska istraživanja svijeta kroz povijest:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Antička grčka geografija]]
* [[Antičke ceste]] 
* [[Kineska geografija]] 
* [[Kritička geografija]]
* [[Kvantitativna revolucija]]
* [[Okolinski determinizam]]
* Povijest antropogeografije
** [[Bihevioralna geografija#Povijest|Povijest bihevioralne geografije]]
** [[Ekonomska geografija#Povijest|Povijest ekonomske geografije]]
** [[Feministička geografija#Povijest|Povijest feminističke geografije]]
** [[Povijest kartografije]]
*** [[Povijest zemljopisne dužine]]
**** [[Longitude Prize]]
** [[Kulturna geografija#Povijest|Povijest kulturne geografije]]
** [[Okolinska geografija#Povijest|Povijest okolinske geografije]]
** [[Politička geografija#Povijest|Povijest političke geografije]]
** [[Populacijska geografija#Povijest|Povijest populacijske geografije]]
*** [[Demografija#Povijest|Povijest demografije]]
** [[Razvojna geografija#Povijest|Povijest razvojne geografije]]
** [[Socijalna geografija#Povijest|Povijest socijalne geografije]]
** [[Strateška geografija#Povijest|Povijest strateške geografije]]
** [[Transportna geografija#Povijest|Povijest transportne geografije]]
** [[Turistička geografija#Povijest|Povijest turističke geografije]]
** [[Urbana geografija#Povijest|Povijest urbane geografije]]
** [[Vojna geografija#Povijest|Povijest vojne geografije]]
** [[Vremenska geografija#Povijest|Povijest vremenske geografije]]
** [[Zdravstvena geografija#Povijest|Povijest zdravstvene geografije]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* Povijest fizičke geografije
** [[Biogeografija#Povijest|Povijest biogeografije]]
** [[Povijest geodezije]]
** [[Geomorfologija#Povijest|Povijest geomorfologije]]
** [[Hidrologija#Povijest|Povijest hidrologije]]
*** [[Glaciologija#Povijest|Povijest glaciologije]]
*** [[Oceanografija#Povijest|Povijest oceanografije]]
*** [[Limnologija#Povijest|Povijest limnologije]]
** [[Klimatologija#Povijest|Povijest klimatologije]]
** [[Krajobrazna ekologija#Povijest|Povijest krajobrazne ekologije]]
** [[Obalna geografija#Povijest|Povijest obalne geografije]]
** [[Okolinska geografija#Povijest|Povijest okolinske geografije]]
** [[Paleogeografija#Povijest|Povijest paleogeografije]]
** [[Pedologija (znanost o tlu)#Povijest|Povijest pedologije]]
* Povijest geografskih multidisciplinarnih polja
** [[Etnografija#Povijest|Povijest etnografije]]
** [[Filozofija geografije#Povijest|Povijest filozofije geografije]]
** [[Geoarheologija#Povijest|Povijest geoarheologije]]
** [[Geografska informacijska znanost#Povijest|Povijest geografske informacijske znanosti]]
** [[Geostatistika#Povijest|Povijest geostatistike]]
** [[Povijest kartografije]]
* [[Regionalna geografija]]
* [[Historijska demografija|Stanovništvo svijeta kroz povijest]]
* [[Velika geografska otkrića]] 
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:Hecataeus world map-hr.png|mini|desno|250px|Rekonstrukcija [[Hekatej Milećanin|Hekatejeve]] karte svijeta izrađene tijekom [[Stara Grčka|starogrčkog razdoblja]]]]
|}

== Zemljopisne institucije i društva ==
* [[Geografski institut Anton Melik]] (u Sloveniji)
* [[Hrvatsko geografsko društvo]]
* [[National Geographic Society]]
* [[Royal Geographical Society]]

== Geografske nagrade ==
[[Datoteka:Hubbard Gold Medal, Anne Morrow Lindbergh.JPG|mini|desno|250px|Hubbardova medalja dodijeljena [[Anne Morrow Lindbergh|Anni Morrow Lindbergh]] s prikazom njezine rute letenja]]
Neke nagrade i natjecanja u polju geografije:

* [[Geography Cup]]
* [[Gold Medal (RGS)|Gold Medal]]
* [[Hubbardova medalja]]
* [[National Geographic World Championship]]
* [[Victorijina medalja (zemljopis)|Victorijina medalja]]

== Slavni geografi ==
{{Glavni|geograf|popis geografa|popis grčko-rimskih geografa}}

''Geograf'' je [[znanstvenik]] koji proučava [[Zemlja|Zemljinu]] fizičku [[okolina|okolinu]] i čovjekov [[habitat]]. Geografi su u povijesti poznati po izradi [[karata]], zemljopisnoj disciplini poznatoj kao [[kartografija]]. Međutim oni nisu sposobni samo proučavati fizičke detalje okoline već mogu tumačiti i njihov utjecaj na ljudsko, biljno i životinjsko [[ekologija|stanište]], obrasce [[Vrijeme (klima)|vremena]] i [[klima|klime]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]]. Geografi se posebice fokusiraju na prostorne odnose između navedenih elemenata.

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Alexander von Humboldt]]
* [[Alfred Hettner]]
* [[al-Idrisi]]
* [[al-Istakhri]]
* [[Masudi|al-Masudi]]
* [[al-Yaqubi]]
* [[Bernhard Varenius|Bernhardus Varenius]]
* [[Carl Ritter]]
* [[David Harvey (geograf)|David Harvey]]
* [[Ellen Churchill Semple]]
* [[Ellsworth Huntington]]
* [[Eratosten]]
* [[Fan Chengda]]
* [[Fred K. Schaefer]]
* [[Gerardus Mercator]]
* [[Halford John Mackinder]]
* [[Ibn al-Faqih]]
* [[Ibn Battuta]]
* [[Ibn Khaldun]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Ibn Khurdadhbih]]
* [[Jared Diamond]]
* [[Krates iz Malosa]]
* [[Liu An]]
* [[Paul Vidal de La Blache]]
* [[Peter Hagget]]
* [[Posejdonije]]
* [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]
* [[Richard Chorley|Richard J. Chorley]]
* [[Richard Hartshorne]]
* [[Shen Kuo]]
* [[Strabon]]
* [[Torsten Hägerstrand]]
* [[Waldo Tobler]]
* [[William Bunge]]
* [[William Garrison (geograf)|William Garrison]]
* [[Xu Xiake]]
* [[Yi-Fu Tuan]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
[[Datoteka:Strabo.jpg|mini|250px|[[Antička Grčka|Grčki]] geograf Strabon na gravuri iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].]]
|}

== Zemljopisni popisi ==
{{Glavni|Popisi mjesta}}

* [[Geografija današnjih nacija i država]]
* [[Popis grčko-rimskih geografa]]
* [[Popisi po državama]]
* [[Popisi naziva mjesta]]
* [[Popisi tema srodnih državama]]

=== Popisi zemljopisnih obilježja ===
==== Popisi reljefnih oblika ====

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis špilja]]
* [[Popis kontinenata]]
* [[Popis pustinja]]
* [[Popis porječja]]
* [[Popis ledenjaka]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis brda]]
* [[Popis udarnih kratera]]
* [[Popis otoka]]
* [[Popisi planina]]
* [[Popis planinskih prolaza]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis planinskih lanaca]]
* [[Popis poluotoka]]
* [[Popis vulkana]]
* [[Popis vododjelnica]]
|}

==== Popisi vodenih masa ====

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot; multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis gejzira]]
* [[Popisi jezera]]
* [[Popisi rijeka]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis oceana]]
* [[More#Popis mora (po oceanima)|Popis mora]]
* [[Popis morskih prolaza]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis vodopada]]
* [[Popis plovnih putova]]
* [[Popis zemljopisnih projekata]]
|}

==== Popisi umjetnih zemljopisnih obilježja ====

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; class=&quot;multicol&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis zračnih luka]]
* [[Popis akvedukta]]
* [[Popis mostova]]
* [[Umjetno stambeno brdo#Popis umjetnih stambenih brda|Popis umjetnih stambenih brda]]
* [[Gradovi današnjih nacija i država|Popisi gradova po državama]]
* [[Popisi grofovija]]
* [[Popisi država]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis marina]]
* [[Popis nacionalnih parkova]]
* [[Popis molova]]
* [[Popis željezničkih stanica]]
* [[Popis akumulacija i brana]]
* [[Popis cesta i autocesta]]
* [[Popis suverenih država]]
| width=&quot;33.33%&quot; align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Popis gradova]]
* Popis tunela
**[[Popis tunela po dužini|Po dužini]]
**[[Popis tunela by location|Po lokaciji]]
* [[Popis zidova]]
* [[Popis plovnih putova]]
* [[Popis promjena zemljovida svijeta]]
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Više informacija ==
* [[Pregled:Astronomija|Popis osnovnih astronomskih tema]] - dok geografija proučava i mapira [[svijet]], astronomija je znanost o ostatku svemira, a mapira zvijezde i galaksije
* [[Zemlja]] - na planetu postoji mnogo više stvari od same njegove geografije. Neka polja blisko povezana s geografijom jesu:
** [[Geologija]] - dok geografija proučava površinu Zemlje i lokaciju stvari na njoj, geologija je znanost o samoj Zemlji, to jest o njenoj čvrstoj tvari: zemlji (u užem smislu riječi) od koje je sačinjena i o onome ispod nje.
** [[Oceanografija]] - dok geografija imenuje i mapira vodene mase, oceanografija proučava mnogo veće vodene mase, uključujući vodu koju sadrže kao i cjelokupan život u njoj.
* [[Svemir]] - prostor u kojem se nalazi svijet.
* [[Pregled:Hrvatska|Popis osnovnih hrvatskih tema]]

== Vanjske poveznice ==
* Podučavanje geografije:
** [http://www.geoknow.net GeoKnow.net - Geography news, information and resources at your fingertips]
** [http://geography.about.com Geography at About.com - comprehensive resource on the discipline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170224000840/http://geography.about.com/ |date=24. veljače 2017. }}
** [http://www.juicygeography.co.uk/ Juicy Geography - ideas and resources for teachers]
** [http://www.geointeractive.co.uk GeoInteractive - shared resources for teachers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070401204928/http://www.geointeractive.co.uk/ |date=1. travnja 2007. }}
** [http://www.geocasestudies.com Geography case studies for students] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111075113/http://www.geocasestudies.com/ |date=11. siječnja 2012. }}
** [http://www.geography-site.co.uk/ The Geography-Site]
** [http://www.geographyteachingtoday.org.uk/ Geography Teaching Today - Curriculum development project]
** [http://www.problemistics.org/tools/subjects/geography.geology.html Geography - Selected websites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081005173201/http://www.problemistics.org/tools/subjects/geography.geology.html |date=5. listopada 2008. }}

* Multimedijski izvori:
** [http://earth.google.com Google Earth: View the World from your Desktop]
** [http://www.guardian.co.uk/interactive Flash Animations on Geographical Themes]
** [http://geographyatthemovies.co.uk/ Geography Movies free for download] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210910112714/http://geographyatthemovies.co.uk/ |date=10. rujna 2021. }}
** [http://www.arkive.org/ Images of Life on Earth]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160427162729/http://www.arkive.org/ |date=27. travnja 2016. }}
** [http://www.pbs.org/wgbh/nova/worldbalance/ World in the Balance (PBS)]
** [http://www.hypergeo.eu/ Hypergeo : Electronical Encyclopedia of Geography]

* Geografska društva:
** [http://www.igu-net.org/ International Geographical Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311010732/http://www.igu-net.org/ |date=11. ožujka 2008. }}
** [http://www.nationalgeographic.com/ National Geographic Online]
** [http://www.rgs.org Royal Geographical Society]
** [http://www.aag.org/ Association of American Geographers]
** [http://www.rcgs.org Royal Canadian Geographical Society]
** [http://www.cag-acg.ca/en/ Canadian Association of Geographers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161115135628/http://www.cag-acg.ca/en/ |date=15. studenoga 2016. }}
** [http://rgo.msk.ru/ Russian Geographical Society (Moscow Centre)]
** [http://igu.org.ru/ International Geographical Union - Russian National Committee]

{{Geografske teme}}

[[Kategorija:Geografija|#]]
[[Kategorija:Zemljopisni popisi|#]]
[[Kategorija:Pregledi|Zemljopis]]</text>
      <sha1>l0szm7qgzxhqtrrl26330i586vvqv8m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug B 2008./09.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180400</id>
    <revision>
      <id>7520864</id>
      <parentid>7322436</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:00:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4556" sha1="ny05hc22vmuu4a07qx4ioj3hlo17pna" xml:space="preserve">{{glavni|4. HNL 2008./09.#Jug B}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina B&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2008./09.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Polača|Polača]]
| promovirani               = [[NK Dinara Knin|Dinara]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 11
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug B 2007./08.|2007./08.]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.|2009./10.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje drugo izdanje imala u sezoni 2008./09. Sastojala se od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U ''&quot;Skupini B&quot;'' se natjecalo 11 klubova iz  [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Polača|&quot;Polača&quot;]]''.

== Sustav natjecanja == 
Jedananest klubova je igralo trokružnu ligu (30 kola).

== Momčadi ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Zadarska županija]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Šibensko-kninska županija]] 
*''[[NK Dinara Knin|Dinara]]'' – [[Knin]]
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[HNK Krka Lozovac|Krka]]'' – [[Lozovac]]
*''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]]
*''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]
|-
|}

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team5=DRA   |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team3=PAG   |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]
|team1=POL   |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team7=HAP   |name_HAP=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team4=ZRM   |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team2=DIN   |name_DIN=[[NK Dinara Knin|Dinara]]
|team9=DOŠK  |name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team6=VOD   |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team10=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team11=SOŠK |name_SOŠK=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]
|team8=KRK   |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]

|win_DRA=13  |draw_DRA=3   |loss_DRA=14  |gf_DRA=41  |ga_DRA=35
|win_PAG=13  |draw_PAG=9   |loss_PAG=8   |gf_PAG=55  |ga_PAG=37
|win_POL=23  |draw_POL=3   |loss_POL=4   |gf_POL=77  |ga_POL=27
|win_HAP=10  |draw_HAP=10  |loss_HAP=10  |gf_HAP=49  |ga_HAP=46
|win_ZRM=13  |draw_ZRM=7   |loss_ZRM=10  |gf_ZRM=74  |ga_ZRM=55
|win_DIN=15  |draw_DIN=6   |loss_DIN=9   |gf_DIN=56  |ga_DIN=44
|win_DOŠK=9  |draw_DOŠK=9  |loss_DOŠK=12 |gf_DOŠK=42 |ga_DOŠK=36
|win_VOD=11  |draw_VOD=9   |loss_VOD=10  |gf_VOD=38  |ga_VOD=45
|win_HRV=5   |draw_HRV=10  |loss_HRV=15  |gf_HRV=23  |ga_HRV=62
|win_SOŠK=4  |draw_SOŠK=4  |loss_SOŠK=22 |gf_SOŠK=22 |ga_SOŠK=99
|win_KRK=11  |draw_KRK=6   |loss_KRK=13  |gf_KRK=49  |ga_KRK=40

|adjust_points_HRV=-1
|hth_HRV=1 bod oduzet od saveza.

|status_POL=P

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2009./10.|3. HNL – Jug]]
|result2=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa09.html www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa09.html rsssf.com, Hrvatska 2008./09.]

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2008-09 B]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.‎|4-jug-b]]</text>
      <sha1>ny05hc22vmuu4a07qx4ioj3hlo17pna</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug A 2008./09.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180402</id>
    <revision>
      <id>7520862</id>
      <parentid>7470534</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:56:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5364" sha1="tdtx1yxto4hpm8m3kbb0d8x7jr95rbe" xml:space="preserve">{{glavni|4. HNL 2008./09.#Jug A}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina A&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2008./09.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Uskok Klis|Uskok]]
| promovirani               = [[NK Uskok Klis|Uskok]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 12
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug A 2007./08.|2007./08.]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug – SD 2009./10.|2009./10. (SD)]]&lt;br/&gt;[[4. HNL – Jug – DN 2009./10.|2009./10. (DN)]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje treće izdanje imala u sezoni 2008./09. Sastojala se od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U ''&quot;Skupini A&quot;'' se natjecalo 12 klubova iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Uskok Klis|&quot;Uskok&quot;]]'' iz [[Klis|Klisa]].

== Sustav natjecanja == 
Dvanaest klubova je igralo trokružnu ligu (33 utakmica po klubu).

== Sudionici ==
{|
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Splitsko-dalmatinska županija]]
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Glavice|Glavice]]'' – [[Glavice]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
*''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]
*''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]]
*''[[HNK Sloga Mravince|Sloga]]'' – [[Mravince]]
*''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
*''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
*''[[NK Gusar Komin|Gusar]]'' – [[Komin (Ploče)|Komin]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Slaven]]'' – [[Gruda]]
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=CRZ  |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team3=ORK  |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team7=POS  |name_POS=[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]
|team9=SLM  |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team8=URA  |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team11=VINJ|name_VINJ=[[NK Vinjani|Vinjani]]
|team6=OSK  |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]
|team10=SLG |name_SLG=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]
|team5=GLA  |name_GLA=[[NK Glavice|Glavice]]
|team4=MDP  |name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team12=GUS |name_GUS=[[NK Gusar Komin|Gusar]]
|team1=USK  |name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]

|win_CRZ=21 |draw_CRZ=0  |loss_CRZ=12 |gf_CRZ=77  |ga_CRZ=44
|win_ORK=17 |draw_ORK=9  |loss_ORK=7  |gf_ORK=71  |ga_ORK=52
|win_POS=12 |draw_POS=8  |loss_POS=13 |gf_POS=49  |ga_POS=58
|win_SLM=10 |draw_SLM=10 |loss_SLM=13 |gf_SLM=49  |ga_SLM=45
|win_URA=12 |draw_URA=6  |loss_URA=15 |gf_URA=35  |ga_URA=48
|win_VINJ=8 |draw_VINJ=7 |loss_VINJ=18|gf_VINJ=36 |ga_VINJ=75
|win_OSK=14 |draw_OSK=5  |loss_OSK=14 |gf_OSK=53  |ga_OSK=49
|win_SLG=11 |draw_SLG=4  |loss_SLG=18 |gf_SLG=40  |ga_SLG=62
|win_GLA=13 |draw_GLA=8  |loss_GLA=12 |gf_GLA=51  |ga_GLA=40
|win_MDP=19 |draw_MDP=2  |loss_MDP=12 |gf_MDP=59  |ga_MDP=31
|win_GUS=3  |draw_GUS=8  |loss_GUS=22 |gf_GUS=25  |ga_GUS=85
|win_USK=21 |draw_USK=7  |loss_USK=5  |gf_USK=73  |ga_USK=29

|status_USK=P

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2009./10.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa09.html www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL 2008./09.]]
* [[4. HNL – Jug B 2008./09.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2008./09.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2008./09.]]
* [[ŽNL Zadarska 2008./09.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa09.html rsssf.com, Hrvatska 2008./09.]
* [http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx OSK Otok, ''Sezone OSK-a kroz povijest (Hrvatska)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170927155617/http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx |date=27. rujna 2017. }}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2008-09 A]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.‎|4-jug-a]]</text>
      <sha1>tdtx1yxto4hpm8m3kbb0d8x7jr95rbe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Von</title>
    <ns>0</ns>
    <id>181676</id>
    <revision>
      <id>7520610</id>
      <parentid>5276389</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:26:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1388" sha1="nb9mv47qyzc5b32oqu3am20a11udie7" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
|ime_albuma     = [[Von]]
|ime_glazbenika = [[Sigur Rós]]
|vrsta          = studijski album
|slika          = 
|žanr           = [[Ambijentalna glazba]]
|datum          = [[Rujan]] [[1997.]]
|trajanje       = 71:58
|izdavač        = Smekkleysa Records
|producent      = -
|recenzija      = -
|album_prije    = -
|godina0        = -
|godina         = 1997.
|album_poslije  = [[Ágætis byrjun]]
|godina2        = 1999.
}}
'''''Von (&quot;Nada&quot;)''''' prvijenac je [[album]] islandske post-rock grupe [[Sigur Rós]]. Produkcija albuma trajala je dugo, i konačni rezultat bio je posve drugačiji od materijala kojeg je sastav imao na početku. Na Islandu je album bio dobro prihvatila kritika, no izvan njegovih granica prošao je bez većih uspjeha. 

==Popis pjesama==

# &quot;Sigur Rós&quot; (&quot;Pobjednička ruža&quot;) – 9:46
# &quot;Dögun&quot; (&quot;Zora&quot;) – 5:50
# &quot;Hún Jörð...&quot; (&quot;Majka Zemlja…&quot;) – 7:17
# &quot;Leit að lífi&quot; (&quot;Potraga za životom&quot;) – 2:33
# &quot;Myrkur&quot; (&quot;Tama&quot;) – 6:14
# &quot;18 sekúndur fyrir sólarupprás&quot; (&quot;18 sekundi prije izlaska sunca&quot;) – 0:18
# &quot;Hafssól&quot; (&quot;The Sun's Sea&quot;) – 12:24
# &quot;Veröld ný óg óð&quot; (&quot;Hrabri novi svijet&quot;) – 3:29
# &quot;Von&quot; (&quot;Nada&quot;) – 5:12
# &quot;Mistur&quot; (&quot;Magla&quot;) – 2:16
# &quot;Syndir Guðs (Opinberun frelsarans)&quot; (&quot;Božji grijesi (Otkrivenje spasitelja)&quot;) – 7:40
# &quot;Rukrym&quot; (&quot;amaT&quot;) – 8:59

[[Kategorija:Albumi iz 1997.]]</text>
      <sha1>nb9mv47qyzc5b32oqu3am20a11udie7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pejzaž (likovni motiv)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182007</id>
    <revision>
      <id>7520665</id>
      <parentid>7254127</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:55:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Primjeri u umjetnosti */ kategorije</comment>
      <origin>7520665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3583" sha1="otzr8mtsgiytlh3ihvryyyvpvth7hgj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Annibale Carracci 003.jpg|mini|300 px|[[Annibale Carracci]], ''Bijeg u Egipat'', 1603., ulje na platnu, 122 × 230 cm, [[Rim]]. Iako se u [[Zapadna umjetnost|zapadnoj umjetnosti]] pojavio u [[renesansa|Renesansi]], tek se u [[Barok]]u '''pejsaž''' osamostalio kao likovni motiv.]]
'''Pejzaž''', '''pejsaž''' ([[francuski]]: ''paysage'') ili '''krajolik''' je [[likovni motiv]] s prikazom [[krajobraz]]a ili dijela [[Pejzaž (zemljopis)|krajolika]]. Prema kraju u kojem je rađen može biti: ''planinski, šumski, poljski, riječni'' ili pejzaž mora zvan ''[[marina]]''; ''[[panorama]]'' je široki pogled na [[grad]], a ''[[veduta]]'' je prikaz gradskih trgova i ulica. Posebna vrsta pejzaža je ''[[ruinizam]]'', tj. slikanje starih arhitektonskih spomenika u ruševnom stanju. Osim po mjestu gdje je naslikan, pejzaž dobiva nazive i po vremenu kada je naslikan: ''proljetni, ljetni, jesenski, zimski, jutarnji, podnevni i sutonski'' - od kojih svaki ima svoje karakteristike i svoje majstore. Napokon, pejzaže dijelimo i po načinu slikanja: ''vizualni'' (nastao izravnim promatranjem prirode) i ''imaginarni'' (stvoren maštovitim kombiniranjem elemenata viđenog pejzaža). Pejzaž je u svojoj osnovi slika duha svoga autora i epohe u kojoj autor živi.

U [[likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] motiv koji prikazuje krajolik kao samostalnu temu poznat je bio u [[antika|antici]] ([[Umjetnost starog Rima]]), no tijekom srednjeg vijeka postaje samo okvirom vjerskih motiva, a preporod doživljava u europskom [[slikarstvo|slikarstvu]] od 16. stoljeća ([[Renesansa]]). 

U [[Kineska umjetnost|Kini]] i [[Japanska umjetnost|Japanu]] prisutan je od 6. i 7. stoljeća i smatra se među njihova najvrednija ostvarenja. 

Prvi krajolici slikani izravno u prirodi ([[plenerizam]]) javljaju se tek u [[impresionizam|impresionizmu]].

==Bliski motivi==

* [[Veduta]] je talijanski izraz za ''pogled'', i često se koristi za pejzažni prikaz [[grad]]a koji je čest motiv slikarstva [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. 
* [[Marina (slikarstvo)|Marina]] je čest motiv koji prikazuje luku s brodovima. 
* ''Nebeski prizor'' ([[engleski|engl.]] ''Skyscape'') je slika [[oblak]]a, [[klima]]tskih formacija i atmosferskih prilika.


== Primjeri u umjetnosti ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pierre-Auguste Renoir, Sunset at Sea.JPG|[[Pierre-Auguste Renoir|P. A. Renoir]]: ''Zalazak sunca nad morem''
Datoteka:GlowackiJanNepomucen.WidokNaWawel.jpg|Jan Nepomucen Głowacki: [[Vavel]] u [[Krakow]]u, 1847
Datoteka:Bilinska-Pejzaz.jpg|''Bilinska''
Datoteka:Gezicht op Olinda, Brazilië Rijksmuseum SK-A-742.jpeg|[[F.Post]]: ''Pogled na Olindu, Brazil''
&lt;/gallery&gt;

{{likovnimotivi}}

[[Kategorija:likovni motivi]]
[[Kategorija:Žanrovi likovne umjetnosti]]
[[Kategorija:Krajolik]]
[[Kategorija:Okolišna umjetnost]]

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Landscape paintings}}
* [http://www.abbeville.com/factsheets/F06_Fctsht_Landscapes.pdf Nils Büttner, &quot;Povijest pejsažnog slikarstva&quot;, New/York/London 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081029150405/http://www.abbeville.com/factsheets/F06_Fctsht_Landscapes.pdf |date=29. listopada 2008. }}
*[https://www.academia.edu/22722613/Virtuoz_pejza%C5%BEnog_slikarstva_Claude_Lorrain_Hrvatska_revija_3_2005 Claude Lorrain - Virtuoz pejzažnog slikarstva, Hrvatska revija, 3/2005, 112-115]
*[https://www.academia.edu/39576914/Predgovor_izlo%C5%BEbi_Skriveno_blago_Velimira_Trnskog_u_Galeriji_Kralu%C5%A1_POU_Sv._Ivan_Zelina_24._6._-_7._7._2019 Neretvanski pejsaži Velimira Trnskog, 24. 6. 2019.]
[[Kategorija:Likovni motivi]]</text>
      <sha1>otzr8mtsgiytlh3ihvryyyvpvth7hgj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izazivanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>185518</id>
    <revision>
      <id>7520635</id>
      <parentid>4387449</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:05:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="777" sha1="729j8k82n087f2qqvi92zz55pgxgqh1" xml:space="preserve">'''Izazivanje''' ili [[latinizam]] '''provokacija''' (iz [[Latinski jezik|latinskoga]]: ''provocare''; ''pro'' = za + ''vocare'' = izazvati) označava ciljano uzrokovanje [[ponašanje|ponašanja]], ili odgovora drugih [[Čovjek|osoba]]. Pri tome provokator svjesno ili nesvjesno izaziva osobe ili skupine da bi oni reagirali pokazivanjem tendencijalno željenog ponašanja. 

Provokacije su u svakodnevno životu česta pojava, koja se oglašava pretjerivanjem ili kršenjem pravila ljudskoga ponašanja, sa svrhom izazivanja određenih reakcija.

Provokaciju također može uzrokovati [[agent provokator]] sa svrhom potpaljivanja s ciljem izazivanja [[eskalacija]] (na primjer kod [[demonstracija]]) ili [[štrajk]]a, u vojnim sukobu, u medijama itd. 

[[Kategorija:Društvo]]</text>
      <sha1>729j8k82n087f2qqvi92zz55pgxgqh1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Punta Arenas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187904</id>
    <revision>
      <id>7520919</id>
      <parentid>7139579</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12274" sha1="e7d11dhgi44ryklkvmvz8w7pp5mbxnw" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Punta Arenas
| ime_genitiv =Punta Arenasa
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Magallanes&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Panoramica_punta_arenas3.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =pogled na Punta Arenas
| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Escudo de Punta Arenas.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Comuna de Punta Arenas.svg
| veličina_karte  =200px
| opis_karte      =Položaj Punta Arenasa
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =53
| širina-minute    =10
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =70
| dužina-minute    =56
| dužina-oznaka    =W

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  =[[Čile]]
| lokacija1_ime  =[[Regija]]
| lokacija1_info =[[XII. regija Magallanes y de la Antártica Chilena|Región de Magallanes y de la Antártica Chilena]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =Punta Arenas
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =[[18. prosinca]] [[1848.]]
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       =Vladimiro Mimica
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =17526.3
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2008.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =146 000
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =6.8
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =DST
| utc_pomak          =-4
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =-3
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =
| web_stranica =http://www.puntaarenas.cl
| bilješke =
}}
[[Datoteka:PArenas Magallanes.JPG|desno|mini|280px|Spomenik [[Ferdinand Magellan|Fernandu de Magallanesu]] u Punta Arenasu. Tradicija je moreplovaca koji prvi puta prolaze Magelanov prolaz da poljube nogu kipa]]
[[Datoteka:Cities of Tierra del Fuego.png|mini|280px|desno|Položaj Punta Arenasa, na sjevenoj 
obali Magellanovog prolaza]]

'''Punta Arenas''' (''[[hrvatski jezik|hrv.]]'': &quot;Pješčani Rt&quot;) je najjužniji [[čile]]anski grad smješten na polotoku [[Poluotok Brunswick|Brunswicku]] na obali [[Magellanov prolaz|Magellanova prolaza]]. Punta Arenas je upravno središte najjužnije regije [[XII. regija Magallanes y de la Antártica Chilena|Magallanes y de la Antártica Chilena]]. Po veličini je treći grad [[Patagonija|Patagonije]]; neki ga navode kao najjužniji grad na svijetu iako je zapravo grad [[Ushuaia]] u [[Argentina|Argentini]] najjužniji na svijetu. Prema popisu stanovništva iz [[2008.]], grad ima oko 146.000 stanovnika, a prema izvorima polovica stanovništva Punta Arenasa je [[Hrvatska|hrvatskog]] podrijetla.&lt;ref&gt;http://hrvatskimigracije.es.tl/Congreso-Mundial-Croata.htm?PHPSESSID=9dfe7120e64e61da5c184f9007dcb61e&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:PuntaArenasCroatianTomb.jpg|mini|Jedan od brojnih hrvatskih grobova u Punta Arenasu]]

== Povijest naselja ==
Država Čile je [[1843.]] izgradila utvrdu Fuerte Bulnes, i na taj način prisvojila [[Magellanov prolaz]], ali se je već prve zime pokazalo kako mjesto nije dobro odabrano. Vojni guverner José de los Santos Mardones je zbog toga, [[1848.]] godine, naredio selidbu naselja dobrih 60 km sjevernije na ušće rijeke ''Las Limas'', gdje su uvjeti za život bili puno povoljniji.
Do tada je taj kraj na zemljovidima bio označen [[engleski]]m imenom ''Sandy Point'' (pješčani rt). [[18. prosinca]] [[1848.]] službeno je ustrojena naseobina, koju su ispočetka zvali '''Punta Arenosa''' po doslovnom prijevodu imena iz [[engleski jezik|engleskog]] na [[španjolski jezik]]. To ime je vremenom [[derivacija (jezikoslovlje)|deriviralo]] do današnjeg oblika ''Punta Arenas''.

Naselje je isprva bilo kažnjenička kolonija i [[garnizon]] za discipliniranje problematičnog vojnog osoblja. Godine [[1877.]] došlo je do velike pobune u kažnjenika i tada je veliki dio mjesta uništen.&lt;ref&gt; [http://www.interpatagonia.com/puntaarenas/historia_i.html Punta Arenas, History and Legends.]&lt;/ref&gt;
Lokalno gospodarstvo se ispočetka temeljilo na trgovini tuljanovim kožama, [[ugljen]]om, [[guano]]m, i ispiranjem [[zlato|zlata]]. 
Gospodarstvo je osobito zaživjelo u posljednjoj četvrtini [[19. stoljeće|XIX. st.]], kada je počeo uvoz prvih ovaca s [[Falklandski Otoci|Falklandskih otoka]]. Između [[1890.]] i [[1940.]], [[XII. regija Magallanes y de la Antártica Chilena|regija Magallanes]] postala je najveći uzgajivač ovaca na svijetu, čitavu tu proizvodnju nadzirala je gotovo isključivo jedna tvrtka ''Sociedad Explotadora de Tierra del Fuego''. Ona je imala pod sobom preko 10,000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zemlje u južnom [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]. Sjedište tvrtke i njenih vlasnika bio je grad Punta Arenas. 

Već prije, luka Punto Arenasa je bila nezaobilazna točka za sve brodove koji su plovili između [[Atlantski ocean|Atlantskog]] i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Promet se osobito povećao za vrijeme [[Kalifornijska zlatna groznica|kalifornijske zlatne groznice]]. Nagli gospodarski razvoj ovoga kraja, privukao je brojne nove stanovnike. Osim Čileanaca s otočja ''Chiloé'', tu su bili i brojni stranci;  [[Irci]], [[Španjolci]], [[Portugalci]] i posebice [[Hrvati]], osobito sa srednjodalmatinskih otoka. Računa se kako je polovica stanovništva hrvatskog podrijetla.&lt;ref&gt;Congreso Mundial Croata: [http://hrvatskimigracije.es.tl/Congreso-Mundial-Croata.htm?PHPSESSID=9dfe7120e64e61da5c184f9007dcb61e Los croatas de Chile].&lt;/ref&gt; Ovi novi stanovnici Punta Arenasa donijeli su i novi stil gradnje: sjevernoeuropsku arhitekturu, neuobičajenu za ostali dio Čilea. Hrvatski utjecaj na Punta Arenasu vidljiv je po nazivima trgovina i zgrada.

== Klima ==
Na klimu u Punta Arenasu uvelike utječe [[ocean]], tako da su oscilacije između godišnjih doba vrlo male, prosječna temperatura u najhladnijem srpnju je oko -1 ° C a u najtoplijem mjesecu siječnju je 14°. Punta Arenas ima vrlo malo oborina, u najkišnijem svibnju padne svega 43 milimetara na m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Grad je poznat po svojim jakim vjetrovima (do 130 km/h). 

== Gospodarstvo ==
Prije izgradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1914.]] godine, luka Punta Arenasa je bila jedna od najvažnijih u Čileu; danas služi kao odredišna točka za turističke izlete i znanstvena istraživanja na [[Antarktika|Antartiku]]. Danas se većina stanovnika bavi [[ovčarstvo]]m, [[stočarstvo]]m i poslovima vezanim uz to, prerada vune, kože. U ovom dijelu Čilea otkrivena su nalazišta [[nafta|nafte]] i [[plin]]a, iskorištava se i ugljen (slabije kakvoće). [[Ribarstvo]] i [[šumarstvo]] su također značajan izvor prihoda stanovništva. Punta Arenas je povezan redovitom trajektnom linijom s glavnim otokom [[Ognjena zemlja|Ognjenom zemljom]], postoji trajekta linija do čileanskog grada [[Puerto Williams]]. Suvremena međunarodna zračna luka služi kao poveznica za letove na [[Antarktika|Antartiku]]. Poslije [[Falklandski rat|Falklandskog rata]], prekinute su sve veze [[Falklandski Otoci|Falklandskog otočja]] s najbližom [[Argentina|Argentinom]], tako da je danas zračna luka Punta Arenasa postala poveznicom Faklanda s ostatkom svijeta.

== Gradovi pobratimi ==
*{{border|[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]]}} [[Bellingham, Washington]], [[SAD]]
*{{border|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]]}} [[Río Gallegos]], [[Argentina]]
*{{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]]}} [[Split]], [[Hrvatska]]
*{{border|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]]}} [[Ushuaia]], [[Argentina]]

== Poznate osobe ==
*[[Eugenio Mimica Barassi ]], književnik
*[[Gabriel Borić]], 37. [[predsjednik Čilea]]
*[[Sergio Laušić Glasinović]], povjesničar i esejist
*[[Ernesto Andrés Livacic Gazzano]], akademik,  književnik, pedagog i književni teoretičar
*[[Cedomil Lausic Glasinovic]], agronom, prominentni član Pokreta revolucionarne ljevice
*[[Roque Esteban Scarpa]], pisac, književni kritičar i znanstvenik
*[[Astrid Fugellie]], pjesnikinja
*[[Kamal Siegel]], glazbenik
*[[Yasna Vukasovic]], Miss Čilea
*[[Alejandro Goić Karmelić]], rancaguski biskup, predsjednik čilske biskupske konferencije
*[[Ariel Standen Levis]], čilski atletičar, svj. prvak
*[[Atilio Cremaschi Oyarzún]], čilski nogometni reprezentativac
*[[Mateo Martinic]], povjesničar
* [[José Grimaldi Accotto]], pjesnik
* [[Davor Gjuranovic]], novinar
* [[Fernando Solabarrieta]], novinar
* [[Alfonso Alcalde]], pisac
* [[Cristián Arriagada]], glumac
* [[Tito Beltrán]],tenor
* [[Rolando Cárdenas]], pisac
* [[Ramón Díaz Eterovic]], pisac
* [[Andrés Pérez Araya|Andrés Pérez]], glumac
* [[Atilio Cremaschi|Atilio Cremaschi Oyarzún]], bivši čileanski nogometni reprezentativac (SP 1950.)
* [[Mario Galindo]], bivši čileanski nogometni reprezentativac (SP 1974., 1982.)
* [[Mauricio Aros]], bivši čileanski nogometni reprezentativac (SP 1988.)
* [[Francisco Coloane]], pisac, dugo je živio u ovom gradu
* [[Gabriela Mistral]], pjesnikinja, živjela je dvije godine u Punta Arenasu
* [[Christian Formoso Bavic]], pjesnik, dobitnik nagrade Pablo Neruda&lt;ref&gt;[http://radio.uchile.cl/2010/11/16/christian-formoso-es-el-nuevo-ganador-del-premio-pablo-neruda-2010]&lt;/ref&gt;
* [[Víctor Gallegos Lozic|Víctor Manuel Gallegos Lozic]], motociklist
* [[Branko Lukšić]], povratnik u Hrvatsku, legenda hrvatskog planinarstva&lt;ref name=&quot;Mlinac&quot;&gt;Franjo Mlinac: [https://www.sutivan.hr/bastina-i-tradicije/crtice-iz-stivanske-povijesti-branko-luksic-legenda-hrvatskog-alpinizma/ '' Crtice iz stivanske povijesti – Branko Lukšić, legenda hrvatskog alpinizma''] Službene stranice općine Sutivana. 15. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;
*[[Patricia Stambuk]], novinar

==Izvori==   
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.puntaarenascity.com Portal grada Punta Arenas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110201112729/http://puntaarenascity.com/ |date=1. veljače 2011. }}
* [http://www.portalpuntaarenas.cl portal de la ciudad]
* [http://www.welcomepatagonia.com/travel/punta-arenas-home.php Portal de la Ciudad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114062138/http://www.welcomepatagonia.com/travel/punta-arenas-home.php |date=14. siječnja 2009. }}
* [http://www.puntaarenas.cl Municipalidad de Punta Arenas]
* [http://doi.org/10.1034/j.1600-0781.2002.02782.x] Studija o povezanosti ozonske rupe i raka,  Jaime F. Abarca, regionalna bolnica Punta Arenas.
* [http://clubunionpuntaarenas.cl/listado_socios.html Club de la Union de Punta Arenas, Chile] (El edificio fue declarado '''Monumento Nacional''' por decreto Nº9.256 de fecha 4 de diciembre de 1981 del Ministerio de Educación)

[[Kategorija:Gradovi u Čileu]]
[[Kategorija:Punta Arenas| ]]</text>
      <sha1>e7d11dhgi44ryklkvmvz8w7pp5mbxnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RMS Queen Elizabeth 2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>190004</id>
    <revision>
      <id>7521066</id>
      <parentid>7392033</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:15:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16138" sha1="kxb9h0p3ppywrirdvnornx91dsazga8" xml:space="preserve">{{Infookvir brod
|ime broda                     =RMS ''Queen Elizabeth 2'' 
|slika broda                   =QE2 leaving southampton water.jpg
|opis slike                    =RMS Queen Elizabeth 2 
|država pripadnosti            =[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
|zastava broda                 =[[Datoteka:Civil_Ensign_of_the_United_Kingdom.svg|105px]]  
|imenjak                       = 
|klasa broda                   = 
|naručitelj broda              =[[Cunard Line]] 
|brodogradilište               =John Brown and Company,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://classicliners.nicholaswwilson.com/ships/queen-elizabeth-2.htm |title=Queen Elizabeth 2, Cunard Line |publisher=The Classic Liners of Long Ago (classicliners.nicholaswwilson.com/) |accessdate=2009-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080503041709/http://classicliners.nicholaswwilson.com/ships/queen-elizabeth-2.htm |archivedate=3. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt;
[[Clydebank]], [[Škotska]] 
|kobilica položena             =5. rujna 1965.
|porinuće                      =20. rujna 1967. 
|kum broda                     =[[Elizabeta II.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ocean-liners.com/ships/qetwo.asp |title=RMS Queen Elizabeth 2 |publisher=Masters of the Sea, The Great Ocean Liners of Time |accessdate=2009-02-19}}&lt;/ref&gt; 
|brod nabavljen                = 
|stavljen u službu             = 
|povučen iz službe             =27. studenoga 2008. 
|ponovno stavljen u službu     = 
|ponovno stavljen izvan službe = 
|izvan službe                  =1986. - 1987. (promjena pogona)
|preimenovan                   = 
|reklasificiran                = 
|preinake                      = 
|zapljenjen                    = 
|status                        =povučen iz službe 2008., u tijeku je konverzija u ploveći hotel u [[Dubai|Dubaju]]&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usatoday.com/travel/news/2007-06-18-qe2-dubai_N.htm |title=Cruise liner Queen Elizabeth 2 to dock in Dubai permanently |publisher=USA Today (usatoday.com/) |accessdate=2009-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081204094102/http://www.usatoday.com/travel/news/2007-06-18-qe2-dubai_N.htm |archivedate=4. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;
|matična luka                  =[[Southampton]] 
|istisnina                     =70&amp;nbsp;327 BRT, deplasman 48&amp;nbsp;923 [[tona|t]]
|dužina broda                  =293,5 [[metar|m]]
|širina broda                  =32,03 [[metar|m]] 
|visina                        =52,2 [[metar|m]] 
|gaz                           =9,87 [[metar|m]]
|pogon                         =9 [[MAN AG|MAN]] 9-cilindrična turbo-diesel motora,&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ships-info.info/cruise-Queen-Elizabeth-2.htm |title=Queen Elizabeth 2 |publisher=Ship and Yacht information (ships-info.info/) |accessdate=2009-02-19 |archive-date=19. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090219205621/http://ships-info.info/cruise-Queen-Elizabeth-2.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dva peterokraka propelera promjenjivog nagiba
|brzina                        =34 [[Čvor|čvora]], (63 [[km/h]]; 39 [[mph]]),&lt;br&gt;20 [[Čvor|čvorova]] (37 km/h; 23 mph) unatrag&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; - performanse nakon promjene motora,&lt;br&gt;brzina krstarenja 28,5 [[Čvor|čvorova]]
|doplov                        = &lt;!--dolet kod aviona--&gt;
|izdržljivost                  = &lt;!--podvodna autonomija za podmornice--&gt;
|dubina zarona                 = &lt;!--pod vodom za podmornice--&gt;
|brodski čamci                 = 
|kapacitet                     =1892 putnika   
|posada                        =1040
|trupe                         = &lt;!--kod vojnih brodova--&gt;
|radari                        = &lt;!--radari, sonari i drugi senzori--&gt;
|elektronika                   = &lt;!--Sprave za elektroničko ratovanje--&gt;
|naoružanje                    = 
|streljivo                     = 
|oklop                         = 
|avioni                        = &lt;!--za nosače aviona--&gt;
|zrakoplovna oprema            = &lt;!--za nosače aviona--&gt;
|geslo                         = 
|nadimak                       = 
|počasti                       = 
|napomene                      = 
}}
'''[[Dodatak:Popis brodskih prefiksa|RMS]] Queen Elizabeth 2''' (također ''QE2'') je bivši [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[prekooceanski brod]]. Izgrađen je [[1967.]] u brodogradilištu ''John Brown and Company'' u [[Škotska|Škotskoj]] za kompaniju ''[[Cunard Line]]'', a povučen je iz prometa [[2008.]], nakon 40 godine službe što ga čini jednim od najdugovječnijih [[putnički brod|putničkih brodova]] u povijesti pomorstva. Bio je glavni brod ''Cunard Linea'' [[1969.]] – [[2004.]], korišten za transatlantske prelaske i krstarenja. Nakon povlačenja iz aktivne službe bit će preuređen u ploveći hotel u [[Dubai|Dubaju]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cunard.com/AboutCunard/NewsReleases.asp?Cat=&amp;View=ViewArticle&amp;Mode=News&amp;ContentID=6656&amp;Active=News |title=QE2 To Leave Cunard Fleet And Be Sold To Dubai World To Begin A New Life At The Palm |publisher=Cunard (cunard.com/) |access-date=5. travnja 2009. |archive-date=6. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070706160214/http://www.cunard.com/AboutCunard/NewsReleases.asp?Cat%3D%26View%3DViewArticle%26Mode%3DNews%26ContentID%3D6656%26Active%3DNews |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
===Koncept i izgradnja===
Sredinom [[1960-ih]] zračni putnički promet preoteo je brodarskim kompanijama većinu interkontinentalnog putničkog prometa. Veliki transatlantici kao ''[[RMS Queen Mary|Queen Mary]]'' i ''[[RMS Queen Elizabeth|Queen Elizabeth]]'' postaju sve teže isplativima i neovisno o tome, zastarjelima. Unatoč tome ''Cunard Line'' nije se želio odreći tradicije velikih oceanskih brodova. S prijeratnim &quot;krajicama&quot; neminovno na zalasku karijere, odlučuje se na gradnju novog, 80 milijuna [[USD|dolara]] vrijednog broda, koji je morao uz iste brzine i dimenzije stvarati znatno manju potrošnju [[Gorivo|goriva]], opće troškove održavanja, i zadovoljiti mogućnost konverzije u brod za krstarenje. Kobilica je u škotskom brodogradilištu ''John Brown and Company'', u [[Clydebank]]u položena 5. rujna [[1965.]], porinut je 20. rujna [[1967.]], a pokusne vožnje započele su 19. studenoga [[1968.]]&lt;ref name=&quot;#3&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.qe2.org.uk/history.html |title=The Cunard Liner Queen Elizabeth 2 History |publisher=www.qe2.org.uk/}}&lt;/ref&gt; 22. travnja [[1969.]] isplovljava na neslužbeno prvo putovanje za [[Las Palmas de Gran Canaria]].&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt;

===Aktivna služba===
Na službeno prvo putovanje [[Southampton]] - [[New York]], isplovio je 2. svibnja [[1969.]]&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt; [[1971.]] sudjelovao je u spašavanju 500 putnika iz gorućeg [[Francuska|francuskog]] broda ''Antilles''.&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#4&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.chriscunard.com/history-QE2.htm |title=TQE2 History : The Concept |publisher=chriscunard.com/ |access-date=5. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090331212925/http://chriscunard.com/history-QE2.htm |archivedate=31. ožujka 2009.}}&lt;/ref&gt; 17. svibnja [[1972.]] dojava o postavljenoj bombi, koja se pokazala lažnom, inspirirala je [[1974.]] snimanje filma ''[[Juggernaut (film)|Juggernaut]]'', redatelja [[Richard Lester|Richarda Lestera]]. Iduće godine sudjelovao je u [[Izrael]]u na proslavi 25 godina osnivanja te zemlje. 
[[Datoteka:QE2colour jm.jpg|lijevo|230px|mini|Za vrijeme falklandskog rata.]]
Po izbijanju [[Falklandski rat|falklandskog rata]] [[1982.]], ''QE2'' je modificiran za prevoz trupa. Između ostaloga ugrađeni su helidromi i sistem za nadolijevanje goriva u vožnji. Do [[Južna Georgia|Južne Georgije]], s 3000 vojnika, plovio je bez [[radar]]a i modernih navigacijskih pomagala da izbjegne otkrivanje.&lt;ref name=&quot;#4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cunard.com/AboutCunard/NewsReleases.asp?Cat=&amp;View=ViewArticle&amp;Mode=News&amp;ContentID=6601&amp;Active=News |title=Cunard's QE2 Hosts Falklands Reunion |publisher=Cunard cunard.com/ |access-date=5. travnja 2009. |archive-date=25. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225184847/http://www.cunard.com/AboutCunard/NewsReleases.asp?Cat=&amp;View=ViewArticle&amp;Mode=News&amp;ContentID=6601&amp;Active=News |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 7. kolovoza [[1992.]] teško je oštećen nasukavanjem kod otoka Cuttyhunk, blizu [[Martha's Vineyard]], država [[Massachusetts]], [[SAD]]. [[1994.]] za vrijeme dokovanja u [[Hamburg]]u, prolazi potpunu obnovu interijera. U Southamptonu [[1999.]] obilježava 30 godina službe. U tri desetljeća obavio je 1159 putovanja, preplovio 4&amp;nbsp;648&amp;nbsp;050 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (8&amp;nbsp;605&amp;nbsp;209 [[kilometar|km]]) i prevezao preko 2 milijuna putnika. [[1990.]] i [[1999.]] prolazi veće obnove interijera i eksterijera. Uvođenjem u promet novog broda ''Cunard Linea'', ''[[Queen Mary 2]]'', s tradicionalne transatlantske rute preusmjeren je u krstarenja, ali nastavlja i s godišnjim putovanjima oko svijeta. 5. studenoga [[2004.]] postao je najdugovječniji brod u povijesti kompanije Cunard, prestigavši 35 godina službe transatlantika ''[[RMS Aquitania]]''.
[[Datoteka:QE2 Sydney1.jpg|desno|200px|mini|RMS Queen Elizabeth 2 U [[Sydney]]u.]]
U [[Sydney]]u, 20. veljače [[2007.]], susreće se s ''Queen Mary 2'', događaj koji je izazvao veliko zanimanje u tom gradu. Nakon oproštajne plovidbe oko [[Britanski otoci|britanskih otoka]], 11. studenoga [[2008.]], uz veliki vatromet i pratnju mnoštva manjih plovila, ispraćen tisućama ljudi na obali posljednji put isplovljava iz Southamptona. Ukupno je u karijeri preplovio 6 milijuna milja, prevezao 2,5 milijuna putnika i 806 puta preplovio [[Atlantski ocean|Atlantik]].

===Nakon povlačenja iz službe===
Iako su se gradovi [[Southampton]] i [[Clydebank]] ponudili primiti brod nakon povlačenja iz prometa, ''Queen Elizabeth 2'' prodan je za 100 milijuna dolara investicijskoj kompaniji Istithmar iz [[Dubai|Dubaja]], koja će bivši britanski transatlantik preurediti u plutajući hotel i turističku atrakciju u Dubaju.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== Dizajn ==
===Eksterijeri===
[[Datoteka:QE2 Clyde 5 Oct 08 1157.jpg|lijevo|230px|mini|RMS Queen Elizabeth 2.]]
Za razliku od ''Queen Mary'' i ''Queen Elizabeth'', čiji se izgled čak i u vrijeme njihove izgradnje smatrao staromodnim, posebno u odnosu na francuske transatlantike ''[[Normandie]]'' iz [[1935.]] i ''[[France (brod)|France]]'' iz [[1962.]], ''Cunard'' je za novi brod tražio od projektanata moderan dizajn, u skladu s estetikom [[1960-ih]], kao i najnovija dostignuća u pogledu [[Hidrodinamika|hidrodinamike]]. Jedan od inovativnih dijelova broda bio je dimnjak čija je konstrukcija strujanje zraka preusmjeravala na svoje bokove što je ispusne plinove udaljavalo od [[paluba]]. Kontroverznom se smatrala bijelo-crna boja dimnjaka, u sukobu sa stoljetnom tradicijom ''Cunardovih'' crvenih dimnjaka. [[1983.]] dimnjak je ipak obojen u crveno, a nakon promjene strojeva 1986. – 1987. zamijenjen je novim radi većeg broja ispusnih cijevi.

===Interijeri===
Konfiguraciju interijera karakterizirao je vodoravni raspored raznih klasa, umjesto okomitog na starijim brodovima, te pozicija prve klase ispod turističke. Originalni dizajn interijera bio je inspiriran tehničkim dostignućima i popularnom kulturom kraja [[1960-ih]]: Prvim letom ''[[Concorde]]a'', misijama ''[[Projekt Apollo|Apolla]]'' na mjesec, filmom ''[[2001: Odiseja u svemiru (1968)|2001: Odiseja u svemiru]]'', te su uglavnom korišteni moderni materijali kao [[plastika]], [[aluminij]], [[pleksiglas]], modularni namještaj, a prostori su dekorirani apstraktnom umjetnošću. Također su korišteni tradicionalni materijali kao drvo, posebno u hodnicima i luksuznim apartmanima. Tijekom 40 godišnje službe izvedeno je više renoviranja interijera. Više umjetničkih djela i predmeta iz bogate ''Cunardove'' povijesti krasilo je interijere.

== Tehničke karakteristike ==
Pri izgradnji [[Nadgradnja broda|nadgrađa]] obilno je korišten [[aluminij]], radi uštede na težini i potrošnji goriva, ali to je stvorilo probleme u spajanju aluminijskih i [[Čelik|čeličnih]] dijelova broda, problem riješen posebnom vezivnom smjesom. Nisko [[talište]] aluminija bilo je izvor zabrinutosti za vrijeme falklandskog rata, u aspektu mogućeg [[Argentina|argentinskog]] raketnog napada. 

Prilikom izgradnje brod je bio opremljen s tri Foster Wheeler E.S.D II parna kotla, koji su pokretali dvije [[Parna turbina|turbine]] ''Brown-Pametrada''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.reflektion.info/html/3069_011208_1_qe2.html |title=QUEEN ELIZABETH 2, Nach 39-jähriger Dienstzeit für die britische Traditionsreederei CUNARD LINE liegt sie jetzt in ihrer neuen Heimat Dubai endgültig vor Anker |publisher=Reflektion.info (reflektion.info/) |accessdate=2009-02-19}}&lt;/ref&gt; ukupne snage 110&amp;nbsp;000 [[Konjska snaga|Ks]], i dva šesterokraka [[brodski vijak|propelera]] nepromjenjivog nagiba. 
[[Datoteka:20-QE2 Re-engine.jpg|desno|180px|mini|Radovi na promjeni pogonskih strojeva 1986. – 1987.]]
Potrošnja od 600 [[tona]] goriva dnevno i generatori pare bili su izvor problema od samih početaka. S napretkom tehnologije održavanje pogonskih strojeva pokazalo se sve težim, te je nakon 17 godina plovidbe Cunard Line odlučio potpuno promijeniti pogon. Za vrijeme remonta 1986. – 1987. stari turbinski pogon je uklonjen iz strojarnice i na njegovo mjesto instalirani su novi diesel-električni strojevi. Novi pogon sastojao se od devet ''[[MAN AG|MAN]]'' L58/64 9-cilindrična, 120 tona teška diesel motora&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; koji pokreću devet G.E.C.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.clydesite.co.uk/clydebuilt/viewship.asp?id=553 |title=Launched 1967: QUEEN ELIZABETH 2 |publisher=Clydebuilt Ships Database (clydesite.co.uk/) |access-date=2. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090821142755/http://www.clydesite.co.uk/clydebuilt/viewship.asp?id=553 |archivedate=21. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt; [[generator]]a [[Električna energija|električne energije]], svaki snage 10,5 [[MW]]., ukupno 94,5 [[MW]], količina dovoljna za svu brodsku potrošnju i dva glavna pogonska [[elektromotor]]a, svaki težak 400 tona. Standardna brzina od 28,5 [[čvor]]ova mogla se održavati i uz samo 7 diesel-električnih garnitura, a ukupna snaga novog pogonskog stroja bila je 130&amp;nbsp;000 [[Konjska snaga|Ks]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.roblightbody.com/liners/qe-2/ |title=QE2 : Queen Elizabeth 2 |publisher=Rob Lightbody's Website (roblightbody.com/) |access-date=23. veljače 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120111173422/http://www.roblightbody.com/liners/qe%2D2/ |archivedate=11. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; uz 35% manju potrošnju goriva. Istom prilikom propeleri su zamijenjeni novim, s promjenivim nagibom listova.

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Slika:RMS Queen Elizabeth 2 Trondheim.jpg|[[Trondheim]] 2006.
Slika:Queen Elizabeth 2 à Québec.jpg|[[Québec City]] 2006.
Slika:QE2Southampton.jpg|[[Southampton]] 2000.
Slika:Qe2.750pix.jpg|[[Southampton]] 1976.
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|RMS Queen Elizabeth 2}}
* [http://www.qe2.org.uk/ Sajt QE2 Org ]
* [http://www.greatoceanliners.net/qe2.html www.greatoceanliners.net ]
* [http://www.chriscunard.com/qe2.htm Neslužbena stranica ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130041435/http://chriscunard.com/qe2.htm |date=30. siječnja 2009. }}
* [http://www.roblightbody.com/liners/qe-2/1987_Refit/index.htm Tehnički podaci i fotografije o promjeni pogona 1986. - 1987. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210204822/http://www.roblightbody.com/liners/qe-2/1987_Refit/index.htm |date=10. prosinca 2008. }}
* [http://www.ocean-liners.com/ships/qetwo.asp ocean-liners.com/ ]
* [http://www.roblightbody.com/liners/qe-2/ roblightbody.com/liners/qe-2/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111173422/http://www.roblightbody.com/liners/qe%2D2/ |date=11. siječnja 2012. }}
 
{{Cunard Line}}
{{GLAVNIRASPORED:Queen Elizabeth 2, RMS}}
[[Kategorija:Prekooceanski brodovi]]
[[Kategorija:Brodovi Cunard Linea]]
[[Kategorija:Brodovi izgrađeni u Škotskoj]]</text>
      <sha1>kxb9h0p3ppywrirdvnornx91dsazga8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glavni tajnik NATO-a</title>
    <ns>0</ns>
    <id>197853</id>
    <revision>
      <id>7520615</id>
      <parentid>7472422</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:29:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4129" sha1="rycf5jya9mai2gx42i3m30qhagmphfg" xml:space="preserve">[[File:President George W. Bush and Danish Prime Minister Anders Fogh Rasmussen hold a joint press conference.jpg|250px|thumb|Bivši predsjednik SAD-a [[George W. Bush]] i bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.]]
'''Glavni tajnik NATO-a''' visoki je međunarodni dužnosnik, kojega imenuju [[vlada|vlade]] država članica [[NATO]]-a. Trenutačno je na dužnosti glavnog tajnika [[Mark Rutte]]. 

Glavni tajnik predsjedatelj je [[Sjevernoatlantsko vijeće|Sjevernoatlantskog vijeća]], [[Odbor za obrambeno planitarnje|Odbora za obrambeno planiranje]] i [[Skupina za niklearno planiranje|Skupine za nuklearno planiranje]]. Titularni je predsjedatelj drugih visokih NATO-ovih odbora, glavni je tajnik i izvršni šef NATO-a. Također je predsjedavatelj [[Euroatlantsko partersko vijeće|Euroatlantskog partnerskog vijeća]] te Skupine za mediteransku suradnju te zajednički predsjedavatelj (s predstavnikom [[Rusija|Rusije]] te počasnim predsjednikom - predstavnikom države članice NATO-a) Stalnog združenog vijeća NATO-Rusija. Zajedno s [[ukrajina|ukrajinskim]] predstavnikom, zajednički je predsjedavatelj Komisije NATO-Ukrajina. 

Glavni tajnik je odgovoran za unapređivanje i upravljanje procesom savjetovanja i donošenja odluka unutar Saveza. Može predlagati teme za diskusiju i odlučivanje i ima pravo pomoći savjetom u slučajevima neslaganja među zemljama članicama. Odgovoran je za upravljanje međunarodnim osobljem i glavni je predstavnik Saveza bilo za vanjske odnose bilo za komunikaciju ili za kontakte s vladama članicama, te s medijima. Glavni tajnik je odgovoran za upravljanje međunarodnim osobljem kao cjelinom. Pod njegovim izravnim upravljanjem je Osobni ured i Ured glavnog tajnika.

==Popis glavnih tajnika NATO-a==
Budući da je tradicionalno zapovjednik Vrhovnog stožera savezničkih snaga u Europi ([[SHAPE]]) [[SAD|Amerikanac]], tako je tradicionalno glavni tajnik [[Europa|Europljanin]]. 

Trenutačno dužnost glavnog tajnika obnaša [[Mark Rutte|'''Mark Rutte''']]. To je odlučeno na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog vijeća [[2024.]] godine.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ '''Glavni tajnici NATO-a'''&lt;ref&gt;[http://www.nato.int/cv/secgen.htm NATO Tko je tko? - Glavni tajnici NATO-a]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.
| [[General]] [[Lord Ismay]]
| {{Z+X|UK}}
| 4. travnja 1952. – 16. svibnja 1957.
|-
| 2.
| [[Paul-Henri Spaak]]
| {{Z+X|BEL}}
| 16. svibnja 1957. – 21. travnja 1961.
|-
| 3.
| [[Dirk Stikker]]
| {{Z+X|NIZ}}
| 21. travnja 1961. – 1. kolovoza 1964.
|-
| 4.
| [[Manlio Brosio]]
| {{Z+X|ITA}}
| 1. kolovoza 1964. – 1. listopada 1971.
|-
| 5.
| [[Joseph Luns]]
| {{Z+X|NIZ}}
| 1. listopada 1971. – 25. lipnja 1984.
|-
| 6.
| [[Lord Carrington]]
| {{Z+X|UK}}
| 25. lipnja 1984. – 1. srpnja 1988.
|-
| 7.
| [[Manfred Wörner]]
| {{Z+X|NJE}}
| 1. srpnja 1988. – 13. kolovoza 1994.
|-
| 8.
| [[Sergio Balanzino]] 
| {{Z+X|ITA}}
| 13. kolovoza 1994. – 17. listopada 1994.
|-
| 9.
| [[Willy Claes]]
| {{Z+X|BEL}}
| 17. listopada 1994. – 20. listopada 1995.
|-
| 10.
| [[Sergio Balanzino]]
| {{Z+X|ITA}}
| 20. listopada 1995. – 5. prosinca 1995.
|-
| 11.
| [[Javier Solana]]
| {{Z+X|ŠPA}}
| 5. prosinca 1995. – 6. listopada 1999.
|-
| 12.
| [[George Robertson]]
| {{Z+X|UK}}
| 14. listopada 1999. – 17. prosinca 2003.
|-
| 13.
| [[Alessandro Minuto-Rizzo]]
| {{Z+X|ITA}}
| 17. prosinca 2003. – 1. siječnja 2004.
|-
| 14.
| [[Jaap de Hoop Scheffer]]
| {{Z+X|NIZ}}
| 1. siječnja 2004. – 1. kolovoza 2009.
|-
| 15.
| [[Anders Fogh Rasmussen]]
| {{Z+X|DAN}}
| 1. kolovoza 2009. – 1. listopada 2014.
|-
| 16.
| [[Jens Stoltenberg]]
| {{Z+X|NOR}}
| 1. listopada 2014. – 1. listopada 2024.
|-
| 17.
| [[Mark Rutte]]
| {{Z+X|NIZ}}
| 1. listopada 2024. – danas
|}


==Bilješke==
{{izvori}}

==Izvori==
* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/Hrv_pages/nato_kako.asp Mario Galić: ''Kako djeluje NATO'', Hrvatski vojnik, broj 235/2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190607090615/https://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/Hrv_pages/nato_kako.asp |date=7. lipnja 2019. }}

[[Kategorija:NATO]]
[[Kategorija:Glavni tajnici NATO-a| ]]</text>
      <sha1>rycf5jya9mai2gx42i3m30qhagmphfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>200002</id>
    <revision>
      <id>7520671</id>
      <parentid>7163179</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10254" sha1="512ttychz039ley0s3as94ijivndm9z" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| bg_color          = 
| naslov filma      = Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj
| naslov originala  = Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (radni naslov)
| slika             = 
| opis slike        = 
| veličina slike    = 
| režija            = [[Krsto Papić]]
| izvršni producent = Sulejman Kapić
| producenti        = Donko Buljan
| scenarij          = [[Ivo Brešan]]&lt;br&gt;[[Krsto Papić]]
| pripovjedač       = 
| zasnovano         = ''Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja'' – Ivo Brešan
| glavne uloge      = 
| glazba            = [[Đelo Jusić]]
| snimatelj         = Vjenceslav Orešković
| montaža           = [[Lida Braniš-Bobanac]]
| scenografija      = [[Željko Senečić]]
| kostimografija    = [[Željko Senečić]]
| studio            = [[Jadran film]]
| distributer       = 
| godina            = [[31. srpnja]] [[1973.]] (Pula film festival)&lt;br&gt;[[7. prosinca]] [[1973.]] (kinodistribucija)
| trajanje          = 97 min.
| država            = {{Z+X|SRH}}
| jezik             = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| budžet            = 
| zarada            = 
| žanr              = [[dramski film|drama]]
| prethodni         = 
| sljedeći          = 
| web stranica      = 
| imdb_id           = 0072025
}}
'''''Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] dugometražni film iz [[1973.]] godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |title=Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006. |journal= |access-date=10. prosinca 2017. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001749/http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; redatelja [[Krsto Papić|Krste Papića]], i scenarista [[Ivo Brešan|Ive Brešana]] uz pomoć Papića. Film je zasnovan prema Brešanovoj knjizi i kazališnoj predstavi &quot;''[[Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja]]''&quot;.  Svjetska premijera bila je [[31. srpnja]] [[1973.]] na 20. [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] gdje je osvojio nagradu „Srebrnu arenu“ i 5. mjesto sa 92 boda publike za nagradu »Jelen«.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=20. PULSKI FILMSKI FESTIVAL|url=https://arhiv.pulafilmfestival.hr/20-pulski-filmski-festival/index.html|access-date=2025-03-08|website=arhiv.pulafilmfestival.hr|language=hr|archive-date=26. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241226052908/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/20-pulski-filmski-festival/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=1973-08-02|title=&quot;Vrsni interpretatori u Papićevom filmu&quot;|work=[[Slobodna Dalmacija]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/SD%202.8.1973.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Mišković|first=Đ.|date=1973-08-02|title=&quot;Nagrade »jubilarne Pule«&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%202.8.1973.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=1973-08-02|title=&quot;»Jelen« Stipi Deliću&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://ia800207.us.archive.org/0/items/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%202.8.1973.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;

== Glumačka postava ==
* [[Rade Šerbedžija]] kao Joco / Hamlet
* [[Milena Dravić]] kao Anđa / Ofelija
* [[Krešimir Zidarić]] kao Bukara / Kralj
* [[Fabijan Šovagović]] kao Učitelj Andro
* [[Izet Hajdarhodžić]] kao Jocin Otac
* [[Ljubiša Samardžić]] kao Mačak
* [[Mate Ergović]] kao Šimurina
* [[Zvonko Lepetić]] kao Mile
* [[Zdenka Heršak]] kao Mara
* [[Ilija Ivezić]]
* [[Ivo Pajić]]
* [[Slavica Maras]]
* [[Rikard Brzeska]]
* [[Nevenka Šain]] (kao Nevenka Šajin)
* [[Branko Matić]]
* [[Jovan Stefanović]]

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
U ožujku [[1972.]] nakon uspjeha kazališne predstave &quot;''Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja''&quot;, nastale prema drami [[Ivo Brešan|Ive Brešana]], potaknulo je renomiranog filmskog redatelja [[Krsto Papić|Krstu Papića]] da započne rad na njezinoj ekranizaciji. Predstava, koja je premijerno izvedena u [[Teatar &amp;TD|Teatru itd]]. u [[Zagreb|Zagrebu]], izazvala je veliko oduševljenje i postala jedan od najznačajnijih kazališnih događaja tog razdoblja. Osvojila je nagradu publike na Beogradskom internacionalnom teatarskom festivalu (BITEF) i bila uvrštena među najbolje jugoslavenske predstave na [[Sterijino pozorje|Sterijinom pozorju]]. Nakon Zagreba, izvođena je u Varaždinu, Subotici, Osijeku, Zenici i u drugim jugoslavenskim kazalištima, dok se istovremeno intenzivno pripremala njezina filmska adaptacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=1972-03-13|title=&quot;Večeras u Teatru itd. pedeseta »Mrduša«|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%2013.3.1972.jpg}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Snimanje filma pod radnim naslovom &quot;Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja&quot; započelo je [[20. studenoga]] [[1972.]] godine na lokacijama u okolici [[Šibenik|Šibenika]] i selu [[Perković]]. Filmska ekipa, predvođena redateljem Krstom Papićem, okupila je veliki broj sudionika, uključujući oko 3500 – 5000 statista iz lokalnog stanovništva. Nakon mjesec dana snimanja na terenu, ekipa se preselila u [[Zagreb]] gdje su nastavili rad na interijerima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Mišković|first=Đ.|date=1972-11-17|title=&quot;Tisuće statista&quot; &quot;U okolici Šibenika Krsto Papić počinje snimati »Predstavu Hamleta u selu Mrduša...«&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%2017.11.1972.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje novina|date=1972-12-01|title=&quot;Prva klapa&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%201.12.1972.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;

Scenarij filma napisali su [[Ivo Brešan]] i [[Krsto Papić]], a glavne uloge povjerene su istaknutim jugoslavenskim glumcima: [[Fabijan Šovagović|Fabijanu Šovagoviću]], [[Rade Šerbedžija|Radi Šerbedžiji]], [[Krešimir Zidarić|Krešimiru Zidariću]], [[Milena Dravić|Mileni Dravić]], [[Mato Ergović|Mati Ergoviću]], [[Špiro Guberina|Špiri Guberini]], [[Zvonimir Lepetić|Zvonimiru Lepetiću]], [[Zdenka Heršak|Zdenki Heršak]], [[Edo Peročević|Edu Peročeviću]], [[Ilija Ivezić|Iliji Iveziću]] i [[Slavica Maras-Mikulandra|Slavici Maras]]. Uz njih, u filmu su se pojavili [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Pajić]], [[Lena Politeo]], [[Nevenka Šain|Nevenka Šain-Stefanović]] te stanovnici Perkovića i okolice u manjim ulogama. Snimateljski rad povjeren je [[Vjenceslav Orešković|Vjenceslavu Oreškoviću]], dok je za scenografiju i kostimografiju bio zadužen [[Željko Senečić]]. Direktor ekipe bio je [[Donko Buljan]], a glazbu za film prvi put je skladao poznati skladatelj [[Đelo Jusić]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Produkcija ===
Unatoč velikom entuzijazmu i pripremljenosti ekipe, projekt se suočavao s financijskim izazovima. Papić je izrazio zabrinutost zbog mogućih poteškoća u financiranju filma, istaknuvši da je zbog spektakularnih scena i velikog broja statista produkcija zahtjevnija od prosječnog jugoslavenskog filma. Redatelj se obratio Fondu za unapređenje kulturnih djelatnosti SR Hrvatske s molbom za dodatna sredstva, istaknuvši kako se ne radi o velikim iznosima i da ni jedan drugi filmski projekt ne bi bio oštećen zbog dodatnog financiranja &quot;Hamleta&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Mišković|first=Đ.|date=1972-10-26|title=&quot;Trenutak s Krstom Papićem, Očekujem podršku...&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%2026.10.1972.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;

== Prikazivanje i kritika ==
&quot;Jadran film&quot; je film uvrstio među svoja tri najznačajnija filmska projekta za [[Pulski filmski festival|festival u Puli]] [[1973.]] godine, uz &quot;[[Timon (1973.)|''Timon'']]&quot; [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] i &quot;[[Kužiš stari moj (1973.)|''Kužiš, stari moj'']]&quot; [[Vanča Kljaković|Vanče Kljakovića]]. Papićeva ekranizacija izazvala je posebno zanimanje javnosti, jer je kazališna predstava bila predmet žustrih polemika. No, kako su istaknuli predstavnici &quot;Jadran filma&quot;, film nije doslovna adaptacija predstave, već je razvijen na temelju originalnog scenarija.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Mišković|first=Đ.|date=1973-03-14|title=&quot;»Jadran film« za Pulu 73. ipak 3 filma!&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%2014.3.1973.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;

Film je premijerno prikazan predzadnje večeri Pulskog filmskog festivala [[31. srpnja]] 1973. godine. Dočekan je s velikom znatiželjom, budući da je kazališna inačica već izazvala kontroverze. Kritičari su istaknuli kako film uspješno kombinira narodski humor s ozbiljnim društvenim komentarima, naglašavajući sukob dobra i zla kroz prizmu ruralne zajednice. Jedan od najzapaženijih aspekata filma bila je upotreba karikature kako bi se naglasili kontrasti između pozitivnih i negativnih likova. Papićev redateljski pristup, koji je donio mračnu atmosferu sličnu onoj u njegovom ranijem filmu [[Lisice (1969.)|''Lisice'']] (1969.), pokazao se kao vrijedan doprinos jugoslavenskoj kinematografiji. Unatoč pojedinim kritikama o pretjeranoj stilizaciji, film je općenito prihvaćen kao važan umjetnički i društveni komentar vremena u kojem je nastao.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=1973-08-02|title=&quot;»Velika Zlatna arena« pripala filmu ›Sutjeska‹&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%202.8.1973.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt; U kinodistribuciju je pušten [[7. prosinca]] 1973.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=1973-12-07|title=&quot;Danas u našim kinematografima premijera domaćeg filma u koloru&quot;|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/predstava-hamleta-u-mrdusi-donjoj/VL%207.12.1973.jpg|access-date=2025-03-08}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* {{Imdb|id=0072025|naslov=Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj}}

[[Kategorija:Filmovi Krste Papića]]
[[Kategorija:Hrvatski filmovi 1970-ih]]</text>
      <sha1>512ttychz039ley0s3as94ijivndm9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čovjek koga treba ubiti (1979.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>200029</id>
    <revision>
      <id>7520573</id>
      <parentid>6870842</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T11:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3692" sha1="to6cmnt688p17p024j85wpypgjywp71" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma = Čovjek koga treba ubiti : Legenda o caru Šćepanu Malom
| naslov originala = 
| slika = 
| opis slike = 
| veličina slike = 
| režija = [[Veljko Bulajić]]
| producenti = [[Jadran film]]&lt;br&gt;[[Croatia film]]&lt;br&gt;Filmski studio Titograd
| scenarij = [[Veljko Bulajić]]&lt;br&gt;[[Bruno di Geronimo]]&lt;br&gt;[[Ratko Đurović]]
| pripovjedač = 
| glavne uloge = [[Vladimir Popović (1935. – 1981.)|Vladimir Popović]]&lt;br&gt;[[Zvonimir Črnko]]&lt;br&gt;[[Charles Millot]] (Velja Milojević)&lt;br&gt;[[Tanja Bošković]]&lt;br&gt;[[Dušica Žegarac]]&lt;br&gt;[[Mate Ergović]]
| glazba = [[Jože Privšek]]
| snimatelj = [[Arthur Collins]]&lt;br&gt;[[Branko Ivatović]]&lt;br&gt;[[Ernest Gregl]]
| montaža = [[Zlatko Pušić]]
| scenografija = [[Veljko Despotović]]
| kostimografija = 
| distributer = 
| godina = [[1979.]]
| trajanje = 106 min.
| država = {{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}}
| jezik = [[crnogorski jezik|crnogorski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| budžet = 
| žanr = 
| prethodni = 
| sljedeći = 
| web stranica = 
| imdb_id = 
}}
'''''Čovjek koga treba ubiti : Legenda o caru Šćepanu Malom''''', hrvatski i crnogorski [[igrani film]] iz [[1979.]] godine. Film prati povijesnu priču o [[Šćepan Mali|Šćepanu Malom]] s izmišljenom pozadinom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |title=Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006. |journal= |access-date=10. prosinca 2017. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001749/http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

To je drugi dugometražni film o Šćepanu Malom.
{{glavni|Lažni car (1955.)}}

=== Radnja ===
Film počinje scenama s [[pokop]]a [[Šćepan Mali|cara Šćepana Maloga]]. [[Sotona|Sotonin]] [[agent]] baca trozub u Šćepanovo mrtvo tijelo. 

Radnja se zatim vraća par godina unazad, točnije u [[1762.]] kada je poslije mirne večeri slušanja [[Opera|opere]] [[atentat|ubijen]] [[Petar III., car Rusije|ruski car Petar III]] [[urota|u uroti]] koju je organizirala njegova žena [[Katarina II., carica Rusije|carica Katarina]]. 

Petar je pod svoju zaštitu i [[pokroviteljstvo]] stavio [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnu Goru]], koja je bila neprestano pod [[Osmansko Carstvo|turskim]] i [[Mletačka Republika|mletačkim]] napadima, zbog čega je [[car]] bio vrlo omiljen u toj zemlji. 

[[Pakao|Sile pakla]] se nakon ubojstva osjećaju ugroženima da [[Bog|božje sile]] ne dobiju previše utjecaja na Zemlji. Stoga Sotona šalje svoga agenta Farfu, koji veoma sliči caru Petru III. u Crnu Goru pod aliasom ''Šćepan'' (što je crnogorsko ime), kako bi tamo zadobio moć, pa onda opet uspio zavladati [[Rusko Carstvo|Rusijom]]. 

U Crnoj Gori Šćepan uspijeva dobiti povjerenje naroda, koji stvarno misle da je on Petar III., ali dobije velikoga neprijatelja u [[Crnogorska pravoslavna Crkva|Crkvi]] i [[Sava Petrović Njegoš|vladiki]], koji vladaju državom. 

Međutim, Šćepan počinje sve više postajati smrtnik, te pokazivati emocije prema mladoj seljanki i [[Crnogorci|crnogorskome narodu]]. Ubrzo je Šćepan proglašen za [[car]]a Crne Gore. Nakon nekoga vremena Sotona uspostavlja ravnotežu moći, pa je stoga Farfina misija gotova, ali ovaj ne želi napuštati svoj novi život, pa mu Sotona oduzima moći. Zatim, šalje dvije svoje agentice, od kojih je jedna Farfina žena iz pakla, da ubiju Šćepana, što i uspijevaju preko osvetoljubivoga oca Šćepanove ljubavnice...

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Crnogorski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi Veljka Bulajića]]
[[Kategorija:Hrvatski filmovi 1970-ih]]</text>
      <sha1>to6cmnt688p17p024j85wpypgjywp71</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maraton, Grčka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>205668</id>
    <revision>
      <id>7520583</id>
      <parentid>7440440</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:22:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3674" sha1="lcsi3md5tofj2gx88pcm5gqa2nccwb9" xml:space="preserve">'''Maraton''' ([[dimotiki]]: Μαραθώνας, ''Marathónas''; [[atičko narječje|atički]]/ [[katarevusa]]: {{polytonic|Μαραθών}}, ''{{unicode|Marathṓn}}'') je antički grčki grad – država, danas grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Tu se [[490. pr. Kr.]] odvila bitka znana pod imenom [[bitka kod Maratona]], u kojoj je mnogostruko nadbrojnija [[Perzija|perzijska vojska]] bila pobijedila atenska vojska. [[Tumul]] (ukopni brežuljak, [[Grčki jezik|grčki]]'' Τύμβος, tymbos'') za 192 poginula Atenjana, podignut blizu bojnoga polja, dominira ovom obalnom nizinom. Tumul je danas označen mramornom memorijalnom stelom i okružen manjim parkom. 

==Povijest==
Ime duge atletske utrke izdržljivosti, [[maraton]]a, potječe iz legende o [[Fidipid]]u, grčkom vojniku koji je bio poslan iz Maratona u Atenu kako bi javio atensku nevjerojatnu pobjedu. On je do Atene došao trčeći bez zaustavljanja, te je trenutak nakon što je gradu prenio vijest &quot;''Nenikekamen''&quot; (&quot;Pobijedili smo!&quot;) pao mrtav od iscrpljenosti.&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=24244 enciklopedija.lzmk.hr], pristupljeno 16. prosinca 2012.&lt;/ref&gt; Zapis o trci od Maratona do [[Atena (polis)|Atene]] se javlja po prvi put u [[Plutarh]]ovom djelu ''Na slavi Atene'' iz 1. stoljeća. Plutarh tu citira izgubljeno djelo [[Heraklid Pontski|Heraklida Pontskog]], smatrajući da je trkaču ime bilo ili Thersipus ili Erchius ili Eucles. Lucian iz Samosate (2. stoljeće) također nam donosi tu priču, te naziva trkača Filipidom.

Nakon što je Militijad (general grčke vojske) pobijedio vojsku perzijskoga kralja [[Darije I. Veliki|Darija I.]] Perzijanci odlučuju hitno otploviti od Maratona do Atene kako bi opljačkali nezaštićeni grad. Militijad naređuje svojim hoplitima dvostruko brži marš natrag u Atenu, tako da je perzijsko brodovlje u trenutku pristajanja blizu Atene na obali vidjelo iste grčke vojnike koji su bili i na Maratonskom polju.

Grčki povjesničar [[Herodot]], glavni izvor za [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijske ratove]], spominje [[Fidipid]]a kao glasnika koji je trčao od Atene do [[Sparta (grad)|Sparte]] tražeći pomoć, dakle prije bitke. U nekim [[Herodot]]ovim rukopisima ime toga trkača je bilo Filipid.

Postoje dvije ceste koje vode od Maratonskog polja prema Ateni; jedna prolazi preko brdovitijeg područja i duga je oko 34.5km, a druga je ravnija, ali dulja jer odlazi prema jugu, 40.8 km. Najvjerojatnije je Filipid odabrao težu sjevernu cestu s obzirom na to da je u vrijeme bitke još bilo perzijskih vojnika južno od nizine.

Maraton (μάραθον) je grčka riječ za [[komorač]]. Vjeruje se da je grad bio nazvan prema toj biljci koja je obilno rasla oko grada. Sofist i velikaš [[Herod Atički]] je bio rođen u Maratonu. 1925. je američka kompanija ULEN, kako bi osigurala zalihe vode za Atenu, u dolini iznad Maratona započela konstrukciju brane. Brana je završena 1930. Oko 10 km² pošumljenog zemljišta je bilo poplavljeno kako bi se formiralo jezero [[Maraton]]{{newdsm}}. 

Jugoistočno od grada se nalazi plaža Schinias, popularno mjesto za daskanje, na kojoj je Olimpijski veslački centar (korišten za [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Olimpijske igre u Ateni]]). Za ljetne olimpijske igre održane 1896. i 2004. Maraton je bio početna točka maratonske utrke (2004. i za žene i za muškarce). Ovo je područje sklono iznenadnim poplavama s obzirom na to da su šumski požari ogolili dijelove istočnih padina planine Pentelika (posebno 2006.).

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.marathon.gr službena stranica] {{el icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]</text>
      <sha1>lcsi3md5tofj2gx88pcm5gqa2nccwb9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tena Štivičić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>206341</id>
    <revision>
      <id>7520673</id>
      <parentid>7422704</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:30:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Broj kazališnih produkcija u razdoblju od 1999. do 2025. godine */</comment>
      <origin>7520673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13012" sha1="dvojhjj8eukazf1f45s71s1fv9kwaak" xml:space="preserve">{{Književnik 
| Ime            = Tena Štivičić
| boja           = #B0C4DE 
| slika          = 
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = Tena Štivičič
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[5. rujna]] [[1977.]]
| mjesto rođenja = [[Zagreb]]
| smrt           = 
| zanimanje      = dramska književnica
| nacionalnost   = 
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama]]
| teme           = obiteljske i povijesne teme
| period         = 21. stoljeće
| supruga        = 
| suprug         = Douglas Henshall 
| djeca          =  
| djela          = 
| nagrade        = Susan Smith Blackburn Prize
| potpis         = 
| web            = 
|fusnote         = 
}}

'''Tena Štivičić''' ([[Zagreb]], [[5. rujna]] [[1977.]]) je [[hrvat]]ska [[drama]]tičarka. Piše na hrvatskom i engleskom jeziku. Njena obiteljska saga &quot;Tri zime&quot; (engl. Three winters) je 2014. praizvedena u londonskom Narodnom kazalištu (Royal National Theatre) i osvojila nagradu Susan Smith Blackburn,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Štivičić, Tena |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69413 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=31. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; jedno od najvećih kazališnih priznanja.

== Životopis ==
Diplomirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]] (odsjek: [[drama]]turgija) 2001. magistrirala je na Goldsmiths Collegeu u [[London]]u. Kao dramaturginja radila je na projektima u kazalištima [[GDK Gavella]], [[GK Trešnja]], [[Mala scena]] i [[Kazalište Ulysses|Kazalištu Ulysses]]. Potječe iz zagrebačke obitelji pisca [[Ivo Štivičić|Ive Štivičića]]. Od 2003. je živjela i radila u [[London]]u, a 2020. godine seli u [[Glasgow]]. 
2024. godine postaje ravnateljica drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] u Zagrebu.  

==Stvaralaštvo==
Kao dramatičarka debitira 1999. dramom ''Nemreš pobjeć od nedjelje'' u režiji [[Tea Gjergjizi|Tee Gjergjizi]] i izvedbi [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkog kazališta mladih]]. Drama je potom postavljena i u [[Mestno gledališče ljubljansko|Mestnom gledališču]] u [[Slovenija|Sloveniji]], u ''Raum Dreiunddreisigu'' u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Atelje 212|Ateljeu 212]] u [[Srbija|Srbiji]], te [[2010.]] godine u [[Ludens Teatar|Ludens Teatru]] u [[Koprivnica|Koprivnici]] i u [[Gradsko kazalište Marina Držića|Gradskom kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u. Izvedena je i kao radio-drama na hrvatskom, njemačkom i slovačkom radiju. 

Drama ''Fragile'' je izvedena u Hrvatskoj, Njemačkoj (više različitih produkcija), [[Slovenija|Sloveniji]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Turska|Turskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Italija|Italiji]]. U Londonu je postavljena u prestižnom kazalištu [[Arcola Theatre]], a u [[Ljubljana|Ljubljani]] u [[Slovensko mladinsko gledališče|Slovenskom mladinskom gledališču]] u režiji [[Matjaž Pograjc|Matjaža Pograjca]] postavši hit predstava s preko 30 festivalskih gostovanja u zemlji i inozemstvu te osam osvojenih nagrada na raznim festivalima. Od nekoliko njemačkih produkcija teksta najuspješnija je bila ona premijerno izvedena [[2011.]] godine u [[Staatstheater Stuttgart]] u režiji [[André Roessler]]a. Autorica je za ''Fragile'' dobila brojne nagrade uključujući prestižnu ''Europsku autorsku nagradu'' i ''Nagradu za inovativni tekst'' na festivalu [[Heidelberger Stückemarkt]]. 

Drama ''Krijesnice'' je praizvedena [[2007.]] u režiji [[Janusz Kica|Janusza Kice]] i izvedbi [[ZKM|Zagrebačkog kazališta mladih]]. Predstava je bila iznimno gledana i praćena dobrim kritikama. Gostovala je na festivalu nove Europske drame u [[Wiesbaden]]u. U njoj je jednu od svojih posljednjih uloga odigrao legendarni hrvatski glumac [[Vanja Drach]]. &quot;Krijesnice&quot; su uskoro postavljene i u [[Srbija|Srbiji]] ([[Atelje 212]], Beograd, režija: [[Tanja Mandić Rigonat]]), [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[Mladežki Teatar Nikolai Binev]], [[Sofija]]),  [[Slovenija|Sloveniji]] ([[Mestno gledališče ljubljansko]], [[Ljubljana]]) te u desetak produkcija u Njemačkoj od čega je prva bila u [[Hessisches Staatheater Wiesbaden]] u režiji [[Tobias Materna]] 2009. godine.

Godine [[2007.]] Štivičić piše jednočinku za [[omnibus]] drama ''Goldoni Terminus'' ([[Eduardo Erba]]/Tena Štivičić/[[Rui Zink]]) koje su premijerno izvedene na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenaleu]]. Po narudžbi [[ZKM]]-a 2009. piše dramu ''Sedam dana u Zagrebu''&lt;ref&gt;{{cite web |title=O predstavi |url=http://www.zekaem.hr/predstava.php?predstava_id=32 - Službena stranica ZKM-a |accessdate=1. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090606142626/http://www.zekaem.hr/predstava.php?predstava_id=32 |archivedate=6. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; za projekt ''Orient Express'' koji je okupio šest kazališta, članova Europske kazališne konvencije, te se izvodio na željezničkim postajama u nekoliko gradova regije. Ista drama je kasnije postavljena i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Drama ''Nevidljivi'' je praizvedena 2011. u režiji [[Douglas Rintoul]]a i produkciji ''Transport Theatre'' iz Londona i ''New Wolsey Theatre'' iz [[Ipswich]]a. U Hrvatskoj je premijerno izvedena nekoliko godina kasnije u [[GDK Gavella]] u režiji [[Matjaž Pograjc]]a. Godine 2013. sudjeluje u međunarodnom koprodukcijskom projektu ''Europa'' za koji piše tekst zajedno s uglednim dramskim piscima kao što su [[Lutz Hübner]], [[Malgorzata Sikorska-Miszczuk]] i [[Steve Waters]], a u koprodukciji uglednih kazališta kao što su ''Repertoarno kazalište Birmingham'' (Velika Britanija), ''Državno kazalište Dresden'' (Njemačka), ''Poljsko kazalište Bydgoszcz'' (Poljska) i [[Zagrebačko kazalište mladih]] (Hrvatska). Predstavu je režirao [[Janusz Kica]].

Velik uspjeh postiže [[2014.]] praizvedbom drame ''Tri zime'' u londonskom Royal National Theatreu, jednom od najutjecajnijih svjetskih kazališta. Dramu je režirao ugledni engleski kazališni redatelj [[Howard Davies]], trostruki dobitnik nagrade ''Olivier''. Londonska praizvedba &quot;Tri zime&quot; je jedan od najvećih uspjeha suvremene hrvatske drame u svijetu, te konačna afirmacija autorice na londonskoj kazališnoj sceni. Štivičić je za dramu osvojila nagradu ''Susan Smith Blackburn'' koja se dodjeljuje dramskim spisateljicama s engleskog govornog područja. U Hrvatskoj predstavu režira [[Ivica Buljan]] u produkciji [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]]. Predstava postiže veliki uspjeh kod publike i kritike, te osvaja brojne nagrade na festivalima u zemlji i regiji. Drama je uspješno postavljena i u [[Austrija|Austriji]], [[Estonija|Estoniji]], [[Japan]]u, [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i brojnim drugim zemljama. Također je doživjela brojna koncertna čitanja i amaterske produkcije u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Irska|Irskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]]. 2021. godine praizvedena je njezina drama ''64'' u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] u [[Beograd]]u, a koja se potom premijerno izvodi i u [[HNK Zagreb]], a potom i u mnogim drugim kazalištima. 

Godine [[2025.]] njezina drama ''Raspršeni'' praizvedena je u prestižnom berlinskom kazalištu [[Berliner Ensemble]] u režiji redateljice [[Laura Linnenbaum|Laure Linnenbaum]]. Za istu predstavu ovjenčana je jednim od najuglednijih priznanja u njemačkomkazališnom prostoru, nagradom “Helene Weigl”, uz obrazloženje žirija: “''Tena Štivičić donosi svjež, višeslojan glas u kazalište njemačkog govornog područja – glas koji utjelovljuje novu generaciju dramatičarki čije perspektive zaslužuju znatno veću prisutnost na našim pozornicama. Njeno djelo predstavlja dragocjeno obogaćenje za Berliner Ensemble i snažan je dokaz kako suvremeno dramsko pismo može ujediniti političku hitnost, emocionalnu dubinu, formalnu preciznost i izraženu žensku perspektivu”''.

Štivičić je kolumnistica časopisa ''Zaposlena''. Godine [[2007.]] izdaje zbirku kolumni ''Odbrojavanje'', [[2010.]] drugu zbirku kolumni ''Vrag ne spava'', a [[2016.]] godine treću zbirku kolumni &quot;Pepeljugino maslo&quot;. Godine [[2008.]] izdaje zbirku drama ''Dvije i druge'', [[2015.]] zbirku drama ''Nevidljivi'', a [[2016.]] godine dramu ''Tri zime''. 

Kao [[dramaturg]]inja surađuje s redateljicom [[Lenka Udovički|Lenkom Udovički]] i popularnim ljetnim [[Kazalište Ulysses|Kazalištem Ulysses]] na istarskom otoku [[Mali Brijun]].
 
====Praizvedbe kazališnih drama====

*1999. '''Nemreš pobjeć od nedjelje''', režija: [[Tea Gjergjizi]], [[ZKM]], [[Zagreb]]
*2003. '''Dvije''', režija: [[Snježana Banović]], [[Atelje 212]], [[Beograd]]
*2005. '''[[Fragile (predstava)|Fragile]]''', režija: Matjaž Pograjc, [[Slovensko mladinsko gledališče]], [[Ljubljana]]
*2007. '''Goldoni terminus''' ''(omnibus)'', režija: [[Toni Cafiero]], [[Teatro Stabile di Sardegna]], [[Italija]]/[[HNK Ivana pl. Zajca]], [[Rijeka]]/[[Teatro Nacional D. Maria II]], [[Lisabon]]
*2007. '''Krijesnice''', režija: [[Janusz Kica]], [[ZKM]], [[Zagreb]]
*2009. '''Sedam dana u Zagrebu''', režija: [[Tijana Zinajić]], [[ZKM]]/[[Orient Express Project]], [[Zagreb]]
*2011. '''Nevidljivi''', režija: [[Douglas Rintoul]], [[Transport Theatre]], [[London]]/New Wolsey Theatre, [[Ipswich]]
*2013. '''Europa''' (omnibus), režija: [[Janusz Kica]], [[ZKM]], [[Zagreb]] (koprodukcija s kazalištima iz UK, Njemačke i Poljske)
*2014. '''Tri zime''', režija: [[Howard Davies]], [[Royal National Theatre]], [[London]]
*2020. '''Nježniji spol''' ''(dio omnibusa Monovid-19)'', režija: [[Anica Tomić]], [[ZKM]]
*2020. '''Wednesday''' ''(kratka drama)'', režija: [[Finn Den Hertog]], ''National Theatre of Scotland/BBC Scotland''
*2021. '''64''', režija: [[Alisa Stojanović]], [[Atelje 212]], [[Beograd]], [[Srbija]]
*2022. '''Kabaret Kaspar''', režija: [[Marjan Nečak]], [[SNG Ljubljana]], [[Slovenija]]
*2025. '''Raspršeni''', režija: [[Laura Linnenbaum]], [[Berliner Ensemble]], [[Berlin]], [[Njemačka]]
*2025. '''Acid/Kiselina''', režija: [[Antanas Obcarskas]], [[ZKM]], [[Zagreb]]/''Nacionalno dramsko kazalište'', [[Vilnius]], [[Litva]]

====Praizvedbe drama za djecu====
*2001. '''Parsifal''', režija: [[Ivica Šimić]], [[Mala scena]], [[Zagreb]]
*2003. '''Pssst''', režija: [[Željko Vukmirica]], [[Kazalište Trešnja]], [[Zagreb]]

====Scenariji za dugometražne filmove====
*2003. [[Svjetsko čudovište (2003)|Svjetsko čudovište]], režija: [[Goran Rušinović]]

== Nagrade (nepotpun popis)==
*2000. '''Marin Držić''' ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu &quot;Nemreš pobjeć od nedjelje&quot;.
*2006. '''Zlatni smijeh''' ([[Dani satire Fadila Hadžića]]) za dramu &quot;Fragile&quot;.
*2008. '''Europska autorska nagrada''', (Heidelrberg Stuckemarket), za dramu &quot;Fragile&quot;.
*2008. '''Nagrada za inovativni dramski tekst''', (Heidelrberg Stuckemarket), za dramu &quot;Fragile&quot;.
*2008. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]), za dramu &quot;Krijesnice&quot;.
*2008. '''Nagrada &quot;Veljko Maričić&quot;''' ([[Međunarodni festival malih scena]]) za dramaturgiju predstave &quot;Pijana noć 1918.&quot;
*2010. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]), za dramu &quot;Fragile&quot;.
*2015. '''Susan Smith Blackburn Prize''', (Smith College), za dramu &quot;Tri zime&quot;.
*2015. '''[[Teatar.hr Nagrada Publike]]''', u kategoriji Osoba godine.
*2016. '''[[Red Danice hrvatske]]''' s likom Marka Marulića ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]) za posebne zasluge u kulturi. 
*2016. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''', ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) za dramu &quot;Tri zime&quot;.
*2017. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]), za dramu &quot;Tri zime&quot;.
*2022. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]), za dramu &quot;64&quot;.

== Broj kazališnih produkcija u razdoblju od 1999. do 2027. godine==

Tena Štivičić je uz [[Miro Gavran|Miru Gavrana]] ''(koji ima približno petsto kazališnih premijera)'', [[Ivor Martinić|Ivora Martinića]] ''(koji broji stotinjak kazališnih premijera)'' i [[Ivana Sajko|Ivanu Sajko]] ''(koja broji sedamdesetak premijera svojih dramskih tekstova)'' najizvođenija živuća hrvatska dramska autorica.
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
!Zemlja
!Broj produkcija
|-
| [[Hrvatska]] 
| '''16'''
|-   
| [[Njemačka]] 
| '''15'''
|-  
| [[Slovenija]] 
| '''7'''
|- 
| [[Srbija]] 
| '''5'''
|- 
| [[Engleska]] 
| '''3'''
|- 
| [[Italija]] 
| '''2'''
|- 
| [[Albanija]] 
| '''1'''
|- 
| [[Austrija]] 
| '''1'''
|-
| [[Bugarska]] 
| '''1'''
|-
| [[Crna Gora]] 
| '''1'''
|-
| [[Kanada]] 
| '''1'''
|-
| [[Mađarska]] 
| '''1'''
|-
| [[Švicarska]] 
| '''1'''
|- 
| [[Estonija]] 
| '''1'''
|-
| [[Turska]] 
| '''1'''
|-
| [[Škotska]] 
| '''1'''
|-
| [[Švedska]] 
| '''1'''
|-
| [[Japan]] 
| '''1'''
|-
| '''UKUPAN BROJ PRODUKCIJA''' 
| '''60'''
|-
|}

== Izvori ==
 {{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Štivičić, Tena}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]]</text>
      <sha1>dvojhjj8eukazf1f45s71s1fv9kwaak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Put do uništenja (2002.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>207793</id>
    <revision>
      <id>7520932</id>
      <parentid>7120486</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:52:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40384" sha1="q1tac25pu6ncyak3xgn5ir5wjr2o1w6" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma     = Put do uništenja
| naslov originala = Road to Perdition
| slika            = Road to perdition poster.jpg
| opis slike       = 
| veličina slike   = 200px
| režija           = [[Sam Mendes]]
| producenti       = Sam Mendes&lt;br&gt;[[Dean Zanuck]]&lt;br&gt;[[Richard D. Zanuck]]
| scenarij         = '''Scenarij:'''&lt;br&gt;[[David Self]]&lt;br&gt;'''Crtani roman:'''&lt;br&gt;[[Max Allan Collins]]&lt;br&gt;[[Richard Piers Rayner]]
| pripovjedač = 
| glavne uloge     = [[Tom Hanks]]&lt;br&gt;[[Tyler Hoechlin]]&lt;br&gt;[[Paul Newman]]&lt;br&gt;[[Jude Law]]&lt;br&gt;[[Daniel Craig]]
| glazba           = [[Thomas Newman]]
| snimatelj        = [[Conrad L. Hall]]
| montaža          = [[Jill Bilcock]]
| scenografija     =
| kostimografija   =
| distributer      = '''SAD:'''&lt;br&gt;[[DreamWorks]]&lt;br&gt;'''Inozemstvo:'''&lt;br&gt;[[20th Century Fox]]
| godina           = [[2002.]]
| trajanje         = 117 min.
| država           = {{Z+X|SAD}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $80.000.000
| žanr             = 
| prethodni        = 
| sljedeći         = 
| web stranica     = http://www.roadtoperdition.com/
| imdb_id          = 0257044
}}

'''''Put do uništenja''''' (eng. ''Road to Perdition'') povijesna je drama [[Sam Mendes|Sama Mendesa]] iz [[2002.]] Scenarij je adaptirao [[David Self]] prema istoimenom crtanom romanu [[Max Allan Collins|Maxa Allana Collinsa]]. U glavnim ulogama pojavljuju se [[Tom Hanks]], [[Paul Newman]], [[Jude Law]], [[Tyler Hoechlin]] i [[Daniel Craig]]. Hanks nastupa u ulozi Michaela Sullivana, ubojice koji biva prisiljen pobjeći sa svojim sinom od kriminalne organizacije za koju je radio.

Snimanje se odvijalo na području [[Chicago|Chicaga]]. Mendes, koji je prije toga dovršio hvaljeni ''[[Vrtlog života]]'' iz 1999., tražio je film s minimalnom količinom dijaloga i emocijama koje se izražavaju vizualno. Za lokacije je osmišljen &quot;hladni izgled&quot; kako bi se naglasila stanja likova. Snimatelj [[Conrad L. Hall]] iskoristio je osvjetljenje i okružje kako bi za film stvorio simbolizam, za što je osvojio nekoliko nagrada, uključujući [[Oscar za najbolju fotografiju]]. ''Put do uništenja'' dotaknuo se tema posljedica nasilja i odnosa oca i sina.

Film objavljen 12. srpnja 2002. dočekan je uglavnom pozitivnim recenzijama. Posebno su istaknuti fotografija, ugođaj i glavne izvedbe Newmana (kojem je to bilo posljednje pojavljivanje na filmu) i Hanksa, iako je film kritiziran jer nije uspio uspostaviti snažnu emocionalnu povezanost s publikom na koju je ciljao.

== Radnja ==

Michael Sullivan, Sr. je mafijaški utjerivač dugova Johna Rooneyja, irsko-američkog kriminalnog bossa u [[Illinois]]u tijekom [[Velika depresija|Velike depresije]] i ere [[Al Capone|Ala Caponea]]. Sullivan, koji je siroče kojeg je odgojio Rooney, većinu je svojeg života radio za šefa kriminalca.

Rooney pošalje njega i svoga sina Connora da porazgovaraju s Finnom McGovernom, nezadovoljnim zaposlenikom. 12-godišnji Michael Sullivan, Jr. skriva se u očevu autu i ugleda kako Connor u naletu bijesa ubija McGoverna. Sullivan se zakune da će mu sin šutjeti, ali Connor ga odlučuje zauvijek ušutkati pokušajem ubojstva cijele obitelji. Nemilosrdno ubije Sullivanovu ženu Annie i njihova mlađeg sina Petera, ali Sullivan i Michael pobjegnu i odlaze u [[Chicago]].

Sullivan potraži posao u Caponeovoj mafiji i od mafijaša Franka Nittija zamoli dozvolu za osvetu Connoru, koji je poslan da se skriva među njima. Ponuda biva odbijena; nakon što Rooney dozna za sastanak, dopusti Nittiju da pošalje psihopatskog ubojicu fotografa Harlena Maguirea da ubije Sullivana, a ne Michela (koji ipak završava na listi za odstrel). Maguire ih slijedi do restorana uz cestu, ali propusti priliku da se osveti Sullivanu. Uz Michaelovu pomoć, Sullivan počne pljačkati banke koje drže oprani novac Caponeove i Rooneyjeve organizacije, nadajući se da će ga moći zamijeniti za Connora.

Maguire postavi zamku uz pomoć Rooneyjeva računovođe, Alexandera Rancea. Nakon što Sullivan uđe u Ranceovu hotelsku sobu, Rance ga zadrži do Maguireova dolaska. Rance biva ubijen u pucnjavi; Maguire pada izboden djelićima stakla, ali prije pada uspijeva ustrijeliti Sullivana u ruku. Michael odvodi oca na farmu gdje stariji par bez djece pomaže Sullivanu da se oporavi. Tijekom svojeg oporavka, Sullivan otkriva (u knjigama koje je uzeo od Rancea) da je Connor godinama krao od oca, koristeći imena mrtvih članova bande kako bi prikrio svoje aktivnosti. Pri odlasku, Sullivanovi ostavljaju paru većinu novca stečenog od pljački.

Rooney se iznenadi kad ugleda Sullivana na misi. Daje do znanja kako već zna o financijskim malverzacijama te da to jedino može okončati Connorovom smrću, ali ga ipak odbija predati. Te noći, pod okriljem mraka Sullivan strojnicom ubija cijelu Rooneyjevu bandu, a nakon toga i samog Rooneyja. Vidjevši kako više nema razloga skrivati Connora jer mu je otac mrtav, Nitti otkriva Sullivanu njegovu lokaciju. Sullivan ga odmah ubija kako bi dovršio osvetu.

Sullivan odvodi Michaela u kuću na plaži njihovih rođaka u Perdition, grad na obali [[Jezero Michigan|Jezera Michigan]]. Ondje ga presretne i ustrijeli Maguire, koji je preživio obračun u hotelu. Michael drži Maguirea na nišanu, ali se ne može natjerati da povuče okidač. Sullivan prekida pat-poziciju izvlačeći skriveni pištolj i ustrijeli Maguirea prije nego umire u sinovim rukama.

Nakon što je oplakao svog oca, Michael se vraća starom paru za koji se čini kako su tražili njega i Sullivana. On shvaća da je Sullivanov najveći strah bio da Michael odraste i bude isti kao on te shvaća zašto se Sullivan oslanjao na Michaelovu neodlučnost da ubije Maguirea.

== Glumci i likovi ==

* '''[[Tom Hanks]]''' kao '''Michael Sullivan, Sr.''': Ubojica koji radi za Johna Rooneyja. Hanks je dobio primjerak crtanog romana ''Put do uništenja'' od [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] dok je snimao ''[[Brodolom života]]'' (2000.). Isprva prezauzet da bi shvatio priču, kasnije je dobio adaptirani scenarij [[David Self|Davida Selfa]], koji ga je privukao. Hanks, otac četvero djece, opisao je ulogu Michaela Sullivana riječima: &quot;Upravo sam dobio ovog tipa. I ako ste muškarac, i imate potomke - emocionalno, to je užasno.&quot; Hanks je u filmu portretirao Michaela Sullivana kao čovjeka koji malo govori, pogotovo stoga kako bi izbjegao prekid osjećaja samosvjesnosti.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt;
* '''[[Tyler Hoechlin]]''' kao '''Michael Sullivan, Jr.''': Najstariji sin Michaela Sullivana, Sr. Hoechlin je izabran između 2.000 kandidata.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt; Glumac je za vrijeme snimanja imao 14 godina. Za scene u kojima njegov lik pomaže ocu u bijegu kao vozač, Hoechlina je za vožnju obučavao instruktor vožnje.&lt;ref name=&quot;circa&quot; /&gt;
*'''[[Paul Newman]]''' kao '''John Rooney''': Kriminalni boss koji se prema Sullivanu odnosi kao zamjenskom sinu. Newman je jednoglasno izabran za ulogu.&lt;ref name=&quot;power&quot; /&gt; Glumac se za ulogu pripremao zahtijevajući da [[Frank McCourt]], irsko-američki autor memoara ''Angela's Ashes'', snimi vrpcu samog sebe kako priča.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt;
*'''[[Daniel Craig]]''' kao '''Connor Rooney''': Nestabilni i nasilni sin Johna Rooneyja, ljubomoran na odnos svoga oca i Michaela Sullivana Sr.
*'''[[Jude Law]]''' kao '''Harlen Maguire''': Forenzički fotograf ubojica. Scenarist David Self, koji je osmislio lik Harlena Maguirea koji ne postoji u crtanom romanu, objasnio je: &quot;Toliko je izmučen izloženošću ovom svijetu da prelazi crtu koja ga dijeli od pripovjedača do pokretača radnje.&quot;&lt;ref name=&quot;self&quot;&gt;{{cite news |author=Anthony Teofilo |url=http://www.moviepoopshoot.com/perdition/2.html |title=A Self Made Man |publisher=Movie Poop Shoot |accessdate=2007-07-25}}&lt;/ref&gt; Kako bi se dočaralo &quot;blijedo držanje&quot; lika, Lawu je na kožu nanesen žućkasti sloj te efekt izmučenih ruku koji je trebao odražavati teret rada u mračnoj komori. Na donjem zubalu je nosio presvlaku koja je dočaravala trulost zubi.&lt;ref name=&quot;circa&quot; /&gt; Lawov lik nosio je kameru koja je poslužila kao dvojni simbolizam njegovih djela umorstava. Njegov stan je prikazivao kolekciju omiljenih fotografija, od kojih su neke bile stvarne policijske slike iz tridesetih kojima se ilustrirala povijesna i autentična priroda kriminala u tom desetljeću.&lt;ref name=&quot;fathers&quot; /&gt;
*'''[[Stanley Tucci]]''' kao '''Frank Nitti''': Poručnik u službi Ala Caponea. Tucci je prije toga izbjegavao uloge u gangsterskim filmovima, vjerujući da je Hollywood stereotipizirao sve talijanske Amerikance kao gangstere. Glumac se predomislio, privučen mogućnošću suradnje s Mendesom i njegovom ekipom, te prihvatio ulogu Franka Nittija, stvarnog mafijaša iz Chicaga.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Clint O'Connor |title=Out of Season |publisher=The Plain Dealer |date=2002-07-07}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Jennifer Jason-Leigh]]''' kao '''Annie Sullivan''': Žena Michaela Sullivana. Leigh je bila prijateljica Sama Mendesa te je nastupila u ulozi učinivši uslugu redatelju. Leigh je imala više scena u ulozi Annie Sullivan nego što je to u filmu prikazano, ali zbog vremenskog ograničenja, scene su izbačene. Kasnije su dodane na DVD izdanju.&lt;ref name=&quot;legend&quot; /&gt;
*'''[[Liam Aiken]]''' kao '''Peter Sullivan''': Najmlađi sin Michaela Sullivana.
*'''[[Dylan Baker]]''' kao '''Alexander Rance''': Računovođa koji vodi knjige Rooneyjeve kriminalne organizacije.
*'''[[Ciarán Hinds]]''' kao '''Finn McGovern''': Meta koju su trebali eliminirati Sullivan i Connor Rooney, čijoj je smrti svjedočio Sullivanov sin.
*'''[[Anthony LaPaglia]]''' kao '''Al Capone''': Zloglasni kriminalni boss. Lik je snimljen u sceni koja se nije našla u završnoj verziji,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=12122 |title=Capone chats with Max Allan Collins about why he isn't in ROAD TO PERDITION!!!! |publisher=Ain't It Cool News |date=2002-04-26 |accessdate=2007-06-06}}&lt;/ref&gt; ali se može naći na DVD izdanju među izbačenim scenama.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Tom Woodward |url=http://www.dvdactive.com/reviews/dvd/road-to-perdition-dts-edition.html |title=Road to Perdition: DTS Edition |publisher=DVDActive.com |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328074814/http://www.dvdactive.com/reviews/dvd/road-to-perdition-dts-edition.html |archive-date=28. ožujka 2012.}}&lt;/ref&gt; Uloga je ponuđena [[Alfred Molina|Alfredu Molini]], ali on ju je bio prisiljen odbiti jer se snimanje poklapalo s onim filma ''[[Frida (2002)|Frida]]'' (2002.). Umjesto njega, angažiran je LaPaglia.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Evan Henerson |title=The Understudy |publisher=Los Angeles Times |date=2002-01-15}}&lt;/ref&gt;

== Produkcija ==

Kad je [[Max Allan Collins]] napisao crtani roman ''Put do uništenja'', njegov agent je u njemu vidio potencijal koji bi postao [[filmska adaptacija]] te ga pokazao filmskom agentu.&lt;ref name=&quot;facts&quot;&gt;{{cite news |author=Arune Singh |url=http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1240 |title=JUST THE FACTS MA'AM: MAX COLLINS TALKS 'ROAD TO PERDITION' |publisher=Comic Book Resources |date=2002-06-16 |accessdate=2007-06-06 |archive-date=18. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018104447/http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1240 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Roman je 1999. došao do Deana Zanucka, koji je bio potpredsjednik razvoja kompanije svoga oca, producenta [[Richard D. Zanuck|Richarda D. Zanucka]]. Roman je poslan u [[Maroko]] starijem Zanucku, koji je u to vrijeme producirao ''[[Ratna pravila (2000)|Ratna pravila]]'' (2000.). Zanuckovi su se složili kako priča ima potencijala i poslali je redatelju i producentu Stevenu Spielbergu. Malo nakon toga, Spielberg je organizirao projekt u svojem studiju [[DreamWorks]], iako nije preuzeo režiju zbog popunjenog rasporeda.&lt;ref name=&quot;killer&quot;&gt;{{cite news |author=Jeff Jensen |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,320333,00.html |title=Killer Instinct |publisher=Entertainment Weekly |date=2002-07-19 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413144011/http://www.ew.com/ew/article/0,,320333,00.html |archive-date=13. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

Mendes je nakon dovršetka ''[[Vrtlog života|Vrtloga života]]'' (1999.) tražio novi projekt uključujući ''[[Genijalni um (2001)|Genijalni um]]'', ''[[K-PAX (2001)|K-PAX]]'', ''[[Vijesti iz dubine (2001)|Vijesti iz dubine]]''&lt;ref name=&quot;power&quot;&gt;{{cite news |author=Susan Wloszczyna |url=http://www.usatoday.com/life/movies/2002/2002-07-12-perdition.htm |title=Power trio hits the 'Road' |publisher=USA Today |date=2002-07-12 |accessdate=2007-06-06}}&lt;/ref&gt; i ''[[Kratko sjećanje]]''. DreamWorks je Mendesu poslao ''Put do uništenja''. Mendesa je privukla priča koju je smatrao &quot;narativno vrlo jednostavnom, ali tematski vrlo kompleksnom&quot;. Tema koju je tražio u priči bio je svijet roditelja koji je nedostupan njihovoj djeci. Mendes je smatrao kako bi tema priče trebala biti kako se djeca nose s nasiljem, te da li izloženost nasilju kasnije djecu čini nasilnom. Redatelj je opisao scenarij riječima kako &quot;nema moralnih ekstrema&quot;, što je bio faktor koji ga je privukao.&lt;ref name=&quot;rumblings&quot;&gt;{{cite news |author=Stax |url=http://movies.ign.com/articles/317/317759p1.html |title=Rumblings on ''The Road to Perdition'' |publisher=IGN |date=2002-01-24 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114035124/http://movies.ign.com/articles/317/317759p1.html |archive-date=14. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Scenarij ===

Kad je Spielberg organizirao produkciju filma u DreamWorksu, kontaktirao je scenarista Davida Selfa da adaptira crtani roman ''Put do uništenja'' Maxa Allana Collinsa u dugometražni film.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt; Self je napisao prvotnu verziju koja je ostala dosljedna izvornom materijalu te preuzeo većinu dijaloga. Scenarij su nakon toga prepravili nepotpisani scenaristi, čime je on udaljen od originalnog predloška, ali uz ostavljanje ključnih elemenata priče.&lt;ref name=&quot;facts&quot; /&gt; Neki od težih aspekata priče su ublaženi, pa je ona postala tečnija; na primjer, u ranim verzijama scenarija, Sullivan je postao alkoholičar, ali je taj element izostavljen u završnoj verziji.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt;

Neka od imena likova promijenjena su u odnosu na originalni predložak: prezime stvarnih gangstera Johna Looneyja i njegova sina Connora promijenjena su u Rooney, a prezime lika Toma Hanksa i njegove obitelji pojednostavljeno je iz O'Sullivan iz romana u Sullivan. Jedan od značajnijih dodataka u produkciji filma bilo je osmišljavanje negativca filma, kojeg je portretirao [[Jude Law]], kako bi se dodao ustrajni element potjere odlaska Sullivanovih iz starog svijeta.&lt;ref name=&quot;facts&quot; /&gt;

Hanks i snimatelj [[Conrad L. Hall]] zahtijevali su od Mendesa da ograniči nasilje u filmu na smislene poteze, bez bezrazložnog krvoprolića.

Mendes, koji je opisao crtani roman kao &quot;puno sočniji&quot;, tražio je načine kojima bi ograničio pozadinu romana na njegovu bit, tražeći &quot;neverbalnu jednostavnost&quot; filmova kao što su ''[[Bilo jednom u Americi]]'' (1984.), ''[[Pat Garrett i Billy the Kid]]'' (1973.),&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt; te filmovi [[Akira Kurosava|Akire Kurosave]] u kojima manjka dijaloga.&lt;ref name=&quot;legend&quot;&gt;{{cite news |author=Anthony Teofilo |url=http://www.moviepoopshoot.com/perdition/3.html |title=New Kid On The Block |publisher=Movie Poop Shoot |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724083419/http://www.moviepoopshoot.com/perdition/3.html |archive-date=24. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Dijalozi iz scena svađa likova iz romana svedeni su na minimum.&lt;ref name=&quot;paul&quot;&gt;{{cite news |author=Rick Lyman |url=http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,792264,00.html |title=So, as Paul said to Tom ... |publisher=The Guardian |date=2002-09-15 |accessdate=2007-06-06}}&lt;/ref&gt; Mendes je opisao ''Put do uništenja'' kao &quot;poetsku, elegijsku priču u kojoj slike kazuju priču&quot;.&lt;ref name=&quot;power&quot; /&gt; Neverbalna scena u filmu bio je duet na klaviru Hanksova i Newmanova lika koji je zamišljen kao opis njihova odnosa bez riječi.&lt;ref name=&quot;paul&quot; /&gt; U posljednjih 20 minuta filma, scenarij je napisan tako dan ima samo šest rečenica dijaloga.&lt;ref name=&quot;power&quot; /&gt;

Autor crtanog romana Max Allan Collins isprva je htio napisati adaptirani scenarij za dugometražni film, ali mu nije pružena prilika.&lt;ref name=&quot;facts&quot; /&gt; Odlučio se povući iz procesa pisanja scenarija zbog poštovanja prema drugačijem stilu pisanja za drugačiji medij, iako je tijekom pisanja scenarija bio savjetnik. Collins je pohvalio dodatak Lawova lika te smatrao kako je manjak dijaloga bio prikladan.&lt;ref name=&quot;future&quot;&gt;{{cite news |author=Arune Singh |url=http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1446 |title=COLLINS' 'ROAD' TO THE FUTURE |publisher=Comic Book Resources |date=2002-08-07 |accessdate=2007-06-06 |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141224/http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1446 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pisac je pohvalio i filmsku verziju Rooneyja kao &quot;više očinsku figuru&quot; u odnosu prema Sullivanu.&lt;ref name=&quot;facts&quot; /&gt;

Međutim, Collins se suprotstavio smanjenju količine psovki u scenariju, vjerujući kako bi vulgarni jezik bio prikladan eri. Osporavao je i put Sullivanova sina u filmu. U crtanom romanu, sin ubija jednom, a u filmu ne ubija nikoga. Nije se složio ni s pripovjedačkom tehnikom filma. U romanu, sin pripovijeda priču kao odrastao nakon što je postao svećenik, dok u filmu pripovijeda priču kao dječak.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Adam Duerson |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,321309~1~0~howroadtoperdition,00.html |title='Road' Warrior |publisher=Entertainment Weekly |date=2002-07-17 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090220232214/http://www.ew.com/ew/article/0,,321309~1~0~howroadtoperdition,00.html |archive-date=20. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===

Prije snimanja, Mendes je htio producirati povijesni film koji bi izbjegao klišeje gangsterskog žanra. Odlučio je snimati ''Put do uništenja'' na lokaciji u centru Chicaga, četvrti Pullman kao i u čikaškom predgrađu Genevi. Oružnicu, najveću lokaciju u državi koja pruža smještaj Nacionalnoj gardi Illinoisa, studiju je ustupila Državna filmska komisija Illinoisa. Setovi su sagrađeni unutar oružnice, uključujući interijere Sullivanova obiteljskog doma i Rooneyjeva imanja. Dostupnost unutarnje lokacije omogućavala je ekipi potpunu kontrolu svjetlosnog okruženja koje je uređeno skelama.&lt;ref name=&quot;triggers&quot;&gt;{{cite news |author=Ray Zone |url=http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/index.html |title=Emotional Triggers |publisher=American Cinematographer |date=Kolovoz 2002. |accessdate=2007-06-06 |archive-date=1. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140501125247/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Atmosferično, okruženje je nasilno i veličanstveno platno na kojem je ispričana mitska priča o ocu i sinu u posljednjem razdoblju bezakonja u američkoj povijesti.&quot;
|-
| style=&quot;text-align: right;&quot; | — Sam Mendes&lt;ref name=&quot;triggers&quot; /&gt;
|}
Mendes je na osmišljavanju dizajna filma surađivao s kostimografom [[Albert Wolsky|Albertom Wolskyjem]], scenografom [[Dennis Gassner|Dennisom Gassnerom]] i snimateljem Conradom Hallom. Wolsky je dizajnirao kostime koji su bili &quot;vrlo kontrolirani, s mekim konturama i vrlo mekim siluetama&quot;. Gassner je izgradio setove koji su dočarali hladni izgled epohe. Mendes je za film htio koristiti prigušenu paletu, a koristio je crnu pozadinu i mračne setove s prigušenim zelenim i sivim tonovima. Mendes je snimao film koristeći format [[Super 35]].&lt;ref name=&quot;triggers&quot; /&gt;

Redatelj je eksterijerne scene snimao u Illinoisu zimi i u proljeće 2001., koristeći stvarne vremenske uvjete kao što su snijeg, kiša i blato. Namjeravao je iskoristiti tmurne vremenske uvjete i hladnoću Gassnerovih vanjskih lokacija kako bi definirao emocionalna stanja likova. Pullman je postala ključna lokacija koja je odražavala temu jer je imala nekoliko okruženja, uključujući gradski povijesni Florence Hotel, koji je ekipa s lakoćom preuredila.&lt;ref name=&quot;triggers&quot; /&gt; Snimanje je završeno u lipnju 2001.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt;

=== Fotografija ===
[[Datoteka:Perdition cinematography.jpg|desno|mini|250px|Snimatelj Conrad L. Hall postavio je atmosferičnu rasvjetu sličnu onoj sa slika [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]].]]
Kako bi postigao osvjetljenje scena, Mendes je kao inspiraciju koristio slike [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]], posebno ''New York Movie'' (1939.). Mendes i snimatelj Conrad Hall pokušavali su prenijeti slično atmosferično osvjetljenje vodeći se mantrom &quot;manje je više&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Ray Zone |url=http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar1.html |title=A Master of Mood |publisher=American Cinematographer |accessdate=2007-06-06 |archive-date=6. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006024106/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hall je snimio široke eksterijerne scene koje su u jednom trenutku zadržavale izoštrenu dubinu polja. Hall je smatrao kako tehnika scenama pruža emocionalnu dubinu. Snimatelj je koristio i nekonvencionalne tehnike i materijale kako bi kreirao jedinstvene svjetlosne efekte. Jedna od Hallovih metoda bila je korištenje crne svile u dnevnim eksterijernim scenama kako bi filtrirao dovoljno svjetla za nijansirani izgled.&lt;ref name=&quot;triggers&quot; /&gt;

Hall je na početku filma namjerno distancirao kameru od Hanksova lika, Michaela Sullivana, kako bi dobio perspektivu Sullivanova sina, koji je nesvjestan očeve prave prirode.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt; Hanksov lik sniman je djelomično u sjeni i kroz vrata, dok su njegovi ulasci i izlasci bili u sjeni. Kako bi se zadržala distanciranost od lika, korištene su široke leće.&lt;ref name=&quot;triggers&quot; /&gt;

Kadrovi u filmu bili su pod izravnim utjecajem okvirića u crtanom romanu ilustratora [[Richard Piers Rayner|Richarda Piersa Raynera]]. Primjer izravnog utjecaja bila je scena u kojoj Michael Jr. iz auta gleda krajolik Chicaga, dok se krajolik grada odražava na staklu auta.&lt;ref name=&quot;road&quot;&gt;{{cite news |author=Anthony Teofilo |url=http://www.moviepoopshoot.com/perdition/1.html |title=ON THE ROAD TO PERDITION |publisher=Movie Poop Shoot |date=2002-07-03 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080720153814/http://www.moviepoopshoot.com/perdition/1.html |archive-date=20. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

Bešavna scena od 40 sekundi u kojoj Michael Sullivan i njegov sin putuju u Chicago sa sela snimljena je pomoću vizualnih efekata. Igrani dijelovi scene snimljeni su u LaSalle Streetu, a zbog nedostatka ceste niz LaSalle Street, pozadina Balbo Drivea dodana je korištenjem vizualnih efekata.&lt;ref&gt;{{cite news |author=David Heuring |url=http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar2.html |title=Effecting a Key Transition |publisher=American Cinematographer |accessdate=2007-06-06 |archive-date=5. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120905010539/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Teme ==

=== Posljedica nasilja ===
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;[Ono što je] važno u ovoj priči je ono što nasilje čini osobi koja povlači okidač, i što je učinilo njima tijekom godina, kako ih je postupno izjelo. Istrulilo ih je iznutra.&quot;
|-
| style=&quot;text-align: right;&quot; | — Sam Mendes&lt;ref name=&quot;paul&quot; /&gt;
|}
Originalni naslov filma, ''Road to Perdition'', ujedno je odredište Michaela Sullivana i njegova sina te eufemizam za [[Pakao]], cesta po kojoj Sullivan ne želi da njegov sin putuje. Sullivan, koji u svojem ranom životu odabire put nasilja, smatra se neiskupljivim i traži način kako spasiti svoga sina da ga ne zadesi slična sudbina. Mendes kaže, &quot;[Sullivan] je u bitki za dušu svoga sina. Može li se čovjek koji je vodio loš život iskupiti kroz svoje dijete?&quot;&lt;ref&gt;[http://cinema.com/articles/1039/road-to-perdition-the-production-notes.phtml ''Road to Perdition, The : Production Notes''], cinema.com, preuzeto 7. veljače 2016.&lt;/ref&gt; Hanks je svoj lik opisao kao čovjeka koji je stekao udoban status kroz nasilna djela, dok je u isto vrijeme ignorirao posljedice tih djela. Kad se Sullivan suočava s posljedicama, tad se mi ubacujemo u priču, to je doslovno posljednji dan te lažne perspektive.&quot;&lt;ref name=&quot;fathers&quot;&gt;&quot;[http://www.roadtoperdition.com/home.html Fathers &amp; Sons.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070615045052/http://www.roadtoperdition.com/home.html |date=15. lipnja 2007. }}&quot;  Produkcijske bilješke.  ''Road to Perdition'' (2002.). Preuzeto 6. lipnja 2007.&lt;/ref&gt; Kako Hanksov lik u filmu ne bi opravdavao svoja nasilna djela, Mendes je u završnoj verziji izostavio scene u kojima Sullivan sinu objašnjava svoju pozadinu.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt;

U filmu, većina se nasilnih djela događa izvan ekrana. Djela nasilja zamišljena su tako da budu brza, što odražava brzinu nasilja u stvarnom svijetu. Fokus nije bio na izravnim žrtvama vječnog nasilja, nego utjecaj nasilja na odgovornu osobu ili svjedoke djela.&lt;ref name=&quot;paul&quot; /&gt;

=== Očevi i sinovi ===

''Put do uništenja'' propituje i odnos oca i sina, ne samo između Michaela Sullivana i njegova sina, nego i između Sullivana i njegova šefa, Johna Rooneyja. Sullivan istodobno idolizira i boji se Rooneyja, a Sullivanov sin osjeća isto za svog oca. Rooneyjev sin, Connor, ne posjeduje Sullivanove kvalitete iskupljenja, a Rooney je u nedoumici koga da zaštiti: svoga pravog ili zamjenskog sina. Connor je ljubomoran na odnos svoga oca sa Sullivanom, koji potiče njegove akcije, u isto vrijeme izazivajući domino efekt koji pokreće film.&lt;ref name=&quot;fathers&quot; /&gt;

Kako Sullivan skriva svoju pozadinu od svog sina, njegov pokušaj da sačuva odnos otac-sin je zapravo bolan. Tragedija se zbiva kako bi zbližila Sullivana i njegova sina.&lt;ref name=&quot;american&quot;&gt;{{cite news |author=J. Sperling Reich |url=http://www.reel.com/reel.asp?node=features/interviews/sammendes |title=American ''Perdition'' |access-date=12. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808171134/http://reel.com/reel.asp?node=features%2Finterviews%2Fsammendes |archive-date=8. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt; Sullivan bježi iz starog svijeta sa svojim sinom, a dječak pronalazi priliku da uspostavi snažniju vezu sa svojim ocem kakvu nikad prije nije imao. Tyler Hoechlin, koji je portretirao Michaela Jr., objasnio je: &quot;Njegov tata počinje shvaćati da je Michael sada sve što ima i kako mu je nedostajao. Mislim da putovanje govori o tome kako otac i sin upoznaju jedan drugoga, a u isto vrijeme spoznaju sami sebe.&quot;&lt;ref name=&quot;fathers&quot; /&gt;

=== Voda ===
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Povezivanje vode sa smrću... progovara o nepostojanosti vode i povezuje ju s nemogućnošću kontrole sudbine. To su stvari koje ljudi ne mogu kontrolirati.&quot;
|-
| style=&quot;text-align: right;&quot; | — Sam Mendes&lt;ref name=&quot;circa&quot; /&gt;
|}
Voda je poslužila kao važan tematski element u filmu. Element je uveden nakon što je redatelj početkom snimanja čuo kako su u dvadesetima čuvali leševe na ledu kako bi se spriječilo raspadanje tijela. Ideja je inkorporirana u film kako bi voda bila dovedena u vezu sa smrću.&lt;ref name=&quot;circa&quot;&gt;&quot;[http://www.roadtoperdition.com/home.html Circa 1931.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070615045052/http://www.roadtoperdition.com/home.html |date=15. lipnja 2007. }}&quot;  Produkcijske bilješke.  ''Road to Perdition'' (2002.).  Preuzeto 6. lipnja 2007.&lt;/ref&gt;

== Reakcije ==

Snimanje filma završeno je u lipnju 2001.,&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt; a studio je namjeravao objaviti film u Sjedinjenim Državama nakon Božića, ali u rujnu 2001. Mendes je zatražio dodatno vrijeme za montažu i glazbu za film. Premijera film u Sjedinjenim Državama nakon toga je predviđena za 12. srpnja 2002., što je bio nekonvencionalan potez uvrštavanja drame u ljetne blockbustere.&lt;ref name=&quot;killer&quot; /&gt; Film je u prvom vikendu prikazivanja u 1.797 kina ostvario zaradu od 22.079.481 dolara. U SAD-u je ostvario ukupnu zaradu od 104.454.762 dolara, a na drugim područjima 76.546.716 dolara, odnosno ukupno 181.001.478 dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=roadtoperdition.htm |title=Road to Perdition (2002) |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2007-05-20}}&lt;/ref&gt;

Na [[Rotten Tomatoes]]u ostvario je 82 pozitivnih recenzija od njih 198.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/road_to_perdition/ |title=Road to Perdition (2002) |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2007-06-12}}&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u je skupljeno 36 recenzija od kojih je u prosjeku 72 od 100 bilo pozitivno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/roadtoperdition |title=Road to Perdition (2002): Reviews |publisher=Metacritic |accessdate=2007-06-12 |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510025922/http://www.metacritic.com/video/titles/roadtoperdition |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Recenzent [[James Bernardinelli]] pohvalio je ''Put do uništenja'' zbog njegove atmosfere i vizualnog dojma, no primijetio je kako likovima, osim Sullivanova sina, nedostaje emocionalne privrženosti. Bernardinelli je posebno istaknuo snimatelja Conrada Halla za njegov rad te pohvalio neužurbani ritam priče koji je mogao biti i ubrzan.&lt;ref&gt;{{cite news |author=James Berardinelli |url=http://www.reelviews.net/movies/r/road_perdition.html |title=Review: Road to Perdition |publisher=ReelViews.net |year=2002 |accessdate=2007-07-25}}&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' pohvalio je Hallovu fotografiju i tematsku upotrebu vode kroz cijeli film. Međutim, kao i Bernardinelli, i Ebert je osjetio kako je nedostajalo emocionalne privrženosti: &quot;Znam da sam mu se divio, samo ne znam je li mi se svidio... Hladan je i drži nas podalje.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Roger Ebert |authorlink=Roger Ebert |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20020712/REVIEWS/207120304/1023 |title=Road to Perdition |publisher=Chicago Sun-Times |date=2002-07-12 |access-date=8. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120907201144/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20020712%2FREVIEWS%2F207120304%2F1023 |archive-date=7. rujna 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Eleanor Ringel Gillespie]] iz ''[[Atlanta Journal-Constitution]]a'' uživala je u fotografiji filma i okruženju Velike depresije, kao i u solidnim, uvjerljivim izvedbama Hanksa i Newmana. Gillespie je izrazila želju da je film potrajao malo dulje kako bi dublje pronikao u svoju emocionalnu jezgru.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Eleanor Ringel Gillespie |url=http://www.accessatlanta.com/movies/content/shared/movies/reviews/R/roadtoperdition.html |title=Road to Perdition |publisher=The Atlanta Journal-Constitution |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060212140617/http://www.accessatlanta.com/movies/content/shared/movies/reviews/R/roadtoperdition.html |archive-date=12. veljače 2006.}}&lt;/ref&gt;

[[Eric Harrison]] iz ''[[Houston Chronicle]]a'' smatrao je ''Put do uništenja'' &quot;najbriljantnijim djelom u ovom [gangsterskom] žanru&quot; još od 1984. i ''Bilo jednom u Americi''. Harrisonu su se posebno svidjeli likovi iz filma, a Selfov je scenarij nazvao &quot;tako fino izbrušenim da je priča mogla promijeniti smjerove u sekundi&quot;. Harrison je pohvalio i fotografiju, smatrajući je odgovarajućom u odnosu na emocionalni razvoj likova.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Eric Harrison |url=http://www.chron.com/disp/story.mpl/ae/movies/reviews/1491161.html |title=Road to Perdition |accessdate=2007-07-25}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Honeycutt]] iz ''[[Hollywood Reporter]]a'' izvedbe Hanksa, Newmana i Craiga smatrao je prikladnim, dok je Lawovu nazvao &quot;gotovo karikaturalnom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Kirk Honeycutt |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1530784 |title=Road to Perdition |publisher=The Hollywood Reporter |date=2002-07-01 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930181242/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1530784 |archive-date=30. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; [[Peter Travers]] iz ''[[Rolling Stone]]a'' također je komplimentirao Hanksu i Newmanu za njihove izvedbe, rekavši: &quot;[Oni] glume zajedno samopuzdanjem titana, njihovi talenti su u službi lika, nikad zvjezdanog ega.&quot; Travers je posebno istaknuo Hallovu &quot;zadivljujuću&quot; fotografiju i &quot;evokativnu&quot; glazbu skladatelja [[Thomas Newman|Thomasa Newmana]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Peter Travers |url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/5947709/review/5947710/road_to_perdition |title=Road to Perdition: Review |date=2002-08-01 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229223947/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/5947709/review/5947710/road_to_perdition |archive-date=29. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;

[[Paul Clinton]] iz [[CNN]]-a rekao je kako ''Put do uništenja'' nije ogolio mnoštvo svojih tema. &quot;Iako su ove duboko ljudske teme dotaknute, nisu do kraja istražene, i to potkopava osjećaj veličine kojoj ovaj film očito aspirira&quot;, rekao je Clinton. Clinton se također nije emocionalno identificirao s likovima iz filma te je dodao da je Craigov lik &quot;jednodimenzionalan do ekstrema&quot;. Spomenuo je i kako je fotografija nadjačala priču filma, koju je nazvao &quot;slabom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Paul Clinton |url=http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/07/11/ca.s02.review.perdition/index.html |title=Review: 'Road to Perdition' scenic trip nowhere |publisher=CNN |date=2002-07-11 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071106040249/http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/07/11/ca.s02.review.perdition/index.html |archive-date=6. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; [[J. Hoberman]] iz ''[[The Village Voice]]a'' smatrao je kako je ''Put do uništenja'' &quot;krut, a opet mekušan&quot;. Film je opisao riječima: &quot;Akcija je pompozna, a ukupna energija balzamirana.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author=J. Hoberman |url=http://www.villagevoice.com/film/0228,hoberman,36347,20.html |title=Industrial Symphony |publisher=The Village Voice |date=2002-07-10 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080529025754/http://www.villagevoice.com/film/0228,hoberman,36347,20.html |archive-date=29. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; [[Stephen Hunter]] iz ''[[The Washington Post]]a'' smatrao je kako je scenarij izgubio smjer kad su Sullivan i njegov sin pobjegli od svog starog života, ostavivši iza sebe likove i okružje koji su se svidjeli Hunteru. Huntera se nije dojmio lik Maguirea te je istaknuo klišeje u filmu.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Stephen Hunter |url=http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A58465-2002Jul11 |title=Bedeviled by The Details In 'Perdition' |publisher=The Washington Post |date=2002-07-12 |accessdate=2007-07-25}}&lt;/ref&gt;

''Put do uništenja'' bio je nominiran za šest [[Oscar]]a: za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] (Paul Newman), [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolju scenografiju]], [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolju fotografiju]] (Conrad L. Hall), [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] (Thomas Newman), [[Oscar za najbolji zvuk|najbolji zvuk]] i [[Oscar za najbolju montažu zvuka|najbolju montažu zvuka]]. Film je odnio jednu nagradu, za najbolju fotografiju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.oscars.org/75academyawards/nomswins.html |title=75th Academy Award Nominees and Winners |publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |accessdate=2007-05-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080703204808/http://www.oscars.org/75academyawards/nomswins.html |archivedate=3. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Film je bio nominiran i za [[BAFTA]] nagrade za najboljeg sporednog glumca (Newman), najbolju fotografiju i najbolju scenografiju, osvojivši potonje dvije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bafta.org/site/webdav/site/myjahiasite/shared/import/Film_Winners_2000-present.pdf |format=PDF |title=2000-present |publisher=British Academy of Film and Television Arts |accessdate=2007-05-20}}&lt;/ref&gt; Hall je osvojio i nagradu Američkog društva snimatelja za najbolju fotografiju na filmu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theasc.com/awards/history/2002.htm |title=ASC 17th Annual Awards -- 2002 |publisher=American Society of Cinematographers |accessdate=2007-05-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080609184630/http://www.theasc.com/awards/history/2002.htm |archivedate=9. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; U travnju 2006., časopis ''[[Empire]]'' uvrstio je ''Put do uništenja'' na 6. mjesto popisa 20 najboljih filmova snimljenih prema stripovima.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The 20 greatest comic book movies of all time |publisher=Empire |pages=98-103 |date=Travanj 2006. &lt;!--accessdate=2007-06-07 --&gt;}}&lt;/ref&gt;

== Drugi mediji ==

''Put do uništenja'' objavljen je na DVD-u 25. veljače 2003. u full screen i anamorfnoj verziji. Na izdanju su uključeni audio komentar, izbačene scene, [[HBO]]-ov dokumentarac o snimanju i foto galerija.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Road to Perdition - DVD Preview |publisher=IGN |date=2002-11-27 |url=http://uk.dvd.ign.com/articles/378/378861p1.html |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114104236/http://uk.dvd.ign.com/articles/378/378861p1.html |archive-date=14. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Rad na DVD-u počeo je istog dana kad je počela produkcija filma, DVD je oblikovala suradnja redatelja, studija i produkcijske DVD ekipe. Zbog ograničenog prostora na DVD-u, izbačene scene su uvrštene umjesto DTS ''soundtracka''. Umjesto toga, na DVD je uvršten Dolby Digital 5.1 ''soundtrack''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.dvd.reviewer.co.uk/news/interview.asp?Index=7291 |title=Mark Rowen - DVD Producer of Road to Perdition |publisher=DVD Reviewer |date=2003-03-19 |accessdate=2007-06-12}}&lt;/ref&gt; Objavljeno je i posebno izdanje DVD-a s DTS i Dolby Digital ''soundtrackovima'', na kojem je ipak izbačen dokumentarac o snimanju.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Jeremy Conrad |url=http://dvd.ign.com/articles/387/387328p1.html |title=Road to Perdition - DVD Review |publisher=IGN |date=2006-02-26 |access-date=31. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105092505/http://dvd.ign.com/articles/387/387328p1.html |archive-date=5. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Autor crtanog romana, Max Allan Collins, angažiran je da napiše novelizaciju filmske adaptacije. Collins je prvo predao verziju koja je sadržavala 90.000 riječi, ali vlasnik licence DreamWorks zahtijevao je da autor koristi samo dijaloge iz filma, bez dodataka. Collins je nevoljko sveo novelizaciju na 50.000 riječi i kasnije izjavio kako je požalio što je pristao na taj zadatak.&lt;ref name=&quot;future&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*{{cite book |author=Max Allan Collins |title=Road to Perdition |others=Novelizacija filma &lt;!--format=Mass Market Paperback --&gt; |year=2002 |month=lipanj |day=1 |publisher=Onyx |isbn=0451410297}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.roadtoperdition.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051212150356/http://www.roadtoperdition.com/ |date=12. prosinca 2005. }}
*{{imdb naslov|id=0257044|naslov=Put do uništenja}}
*{{rotten-tomatoes|id=road_to_perdition}}
*{{mojo title|id=0257044}}

[[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]]

[[Kategorija:Filmovi ceste]]
[[Kategorija:Filmovi o odrastanju]]
[[Kategorija:Gangsterski filmovi]]
[[Kategorija:Kriminalistički dramski filmovi]]</text>
      <sha1>q1tac25pu6ncyak3xgn5ir5wjr2o1w6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Taipei 101</title>
    <ns>0</ns>
    <id>211908</id>
    <revision>
      <id>7520601</id>
      <parentid>7229440</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5945" sha1="lkbh30y38xv2r8e441sf34g0r20w8e6" xml:space="preserve">{{Infookvir neboder
| Ime              = Taipei 101 (kin. 臺北101)
| Alternativno ime = 
| Slika            = Taipei101.portrait.altonthompson.jpg
| opis slike       = 
| Mjesto           = [[Taipei]]
| dz               = TAJV
| Koordinate       = 
| pushpin_map      = 
| od               = od [[1999.]]
| do               = do [[2004.]]
| Otvorenje        = 2004.
| Saniranje        = 
| Rušenje          = 
| Status           = izgrađen
| Stil gradnje     = [[Azija|azijski]]
| Arhitekt         = {{DZ|TAJV}} [[C.Y. Lee]]
| Arhitekti        = 
| Namjena          = komunikacije/poslovni prostori/uredi/restorani/shopping centar/knjižnica
| Radna mjesta     = 
| Broj soba        = 
| Stanovi          = 
| Vlasnik          = Taipei Financial Center Corp.
| Glavni korisnik  = 
| Graditelj        = {{DZ|JKO}} [[Samsung]]&lt;br/&gt;{{DZ|TAJV}} KTRT Joint Venture
| Održavanje       = 
| Visina           = 509.2
| Visina s antenom = 
| Visina krova     = 
| Dubina           = 5. katova
| Po visini        = 2.
| Po visini u      = svijetu
| Katovi           = 101
| Dizala           = 61
| Površina         = 412,500
| Materijal        = [[čelik]], [[beton]], [[staklo]], [[aluminij]]
| Konstrukcija     = 
| Vrijednost       = 2 mlrd. [[USD]]
| Sigurnost        = 
}} 
'''Taipei 101''' (''kinesko: 台北101 (一零一)'') je drugi neboder po visini u svjetu odmah poslije [[Burj Dubai]]ja. Taipei 101 smještem je u glavnom gradu [[Tajvan]]a u [[Taipei]]u. Dizajnirano ga je ''C.Y. Lee'' i ''njegovi partneri''. Dobitnik je velike nagrade &quot;''Emporis Skyscraper Award''&quot; za najljepšu i najnevjerojatniju građevinu [[2004.]] godine.

Smješten je u novih [[Sedam svjetskih čuda|sedam svjetskih čuda]] i sedam čuda inženjerstva [[2006.]] godine. Neboder ima 101 kat i izgrađen je u staro-[[Azija|azijskom]] stilu. Napravljen je tako da ga tamošnji tajfuni i potresi nemogu srušiti. Sam neboder visok je ''449.2'' m ali s antenom se penje na ''509.2'' metra što ga ćini jednim od najviših nebodera na svijetu.

Ime Taipei 101 dobio je po prvom imenu glavnog grada i grada u kojem je smješten, a drugo ime odnosno broj 101 se podudara u dva značenja, jedno je broj katova koliko Taipei ima (101), a drugo je ulica u kojoj se nalazi a to je 101 ulica.

U vlasništvu je tvrtke &quot;''Taipei Financial Center Corporation''&quot; a njime upravlja [[SAD|američka]] tvrtka smještena u [[Chicago|Chicagu]] &quot;''International division of Urban Retail Properties Corporation''&quot;. Originalno ime Taipeia 101 trebalo je biti ''Taipei World Financial Center'', ali su se vlasnici ipak odlučili za jednostavnije ime.

== Visina ==

''Pogledaj još: [[Popis najviših nebodera svijeta]]''

* Taipei 101 je neboder koji se prostire na 101 kat i postoje još 5 katova, koji su ispod same zgrade.
* Od 2004. godine Taipei 101 bio je najviši neboder, dok ga [[2007.]] godine nije prešao [[Burj Dubai]] iz [[UAE]].
* Bio je i najviši od poda do krova (449.2 m), koji je držao čikaški [[Sears Tower]] (442 m) dok ga nije prešao Burj Dubai.
* Na staru godinu se na Taipei postavlja najveći sat, koji odbrojava vrijeme do Nove godine.
* Na Taipeiu postoji najveći uređaj za praćenje [[Sunce|Sunca]].
* Najbrže dizalo koje se uspinje pri brzini od 60 km/h.
* Svojom izgradnjom postao je prvi neboder, koji je prešao granicu od pola kilometra (509.2 m).

== Konstrukcija ==
 
Taipei 101 je napravljen tako da je potpuno izoliran od tajfuna i [[Potresi|potresa]] koji mu nemogu ništa i jedan je od najsigurnijih nebodera u svijetu.

Prozori su postavljeni pod kutom da odbijaju žarku svjetlost i preko njih se nemogu probiti opasne [[UV]] zrake. Na njegovoj gradnji glavni inženjeri su bili ''Thornton-Tomasetti Engineers'' kojima to nije bio prvi veliki projekt, bili su glavni inženjeri na [[Petronas Twin Towers]]ima u [[Kuala Lumpur]]u.

Sam neboder koštao je otprilike 2 milijarde američkih dolara, a zgrada se proteže na ''412,500 m2''. 61 dizalo vozi neboderom a namjena nebodera je višenamjenska.

== Simbolizam ==
Sam izgled nebodera podsjeća na staro-azijski stil što već odjekuje simbolu kulture Tajvanaca. Tajvanci su jako ponosni na Taipei 101 jer označava njihovu kultut i snagu u gradnji.

Ispred samog nebodera postavljena je fontana &quot;''Feng shui''&quot;, kugla na vrhu fontane okreće se prema tornju.


== Pogled ==
Na 89. katu nebodera nalaze se vidikovci iz kojih se vidi cijeli grad Taipei i okolica. Zanimljivo je to što se može vidjeti iz svakog kuta jer su prozori postavljeni ''360°'' u krug.

Do njih dizalom treba samo 37 sekundi što se turistima diljem svijeta sviđa, a otvoren je 12 sati na dan od ''10.00'' ujutro do ''22.00'' navečer.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Slika:E equals m plus c square at Taipei101.jpg|Taipei noću
Slika:Taipei 101, Dec 06.JPG|Taipei iznutra.
Slika:Taipei101 in Xmas Tree Costume.jpg|Pogled odozdo
|Pogled izdaleka
Slika:Taipei101Atnight.JPG|Noću odozdo
Slika:Taipei101-DayExt.JPG|Oblaci iznad Taipeia
Slika:Taipei101 HappyNewYear2006.jpg|Nova godina u Tajvanu
Slika:Taipei 101 7, Dec 06.JPG|Shopping centar u neboderu.
&lt;/gallery&gt;&lt;

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.taipei-101.com.tw/index_en.htm Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181118191741/http://www.taipei-101.com.tw/index_en.htm |date=18. studenoga 2018. }}
* [http://www.taipei-101.com.tw/en/OB/index_ob.asp Službene stranice vidikovca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125065437/http://www.taipei-101.com.tw/en/OB/index_ob.asp |date=25. studenoga 2012. }}
* [http://www.taipei-101.com.tw/en/Mall/index_mall.asp Službe stranice shopping centra u Taipeiu 101] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130604154701/http://www.taipei-101.com.tw/en/Mall/index_mall.asp |date=4. lipnja 2013. }}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Neboderi po zemljama}}
[[Kategorija:High-tech arhitektura]]
[[Kategorija:Neboderi]]
[[Kategorija:Građevine u Tajvanu]]
[[Kategorija:Taipei]]</text>
      <sha1>lkbh30y38xv2r8e441sf34g0r20w8e6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RFC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216715</id>
    <revision>
      <id>7521037</id>
      <parentid>6166740</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1604" sha1="px66e7adloc7egi0pjc4767j9m7efhm" xml:space="preserve">'''RFC''' ([[Engleski jezik|eng]] ''Request for Comments'') je dokument kojeg je izdao Internet Engineering Task Force (IETF). Dokumenti obično opisuju metode, ponašanja, istraživanja, ili inovacije primjenjive na [[Internet]] i povezana računala.  

Putem internetske zajednice, inženjeri i računalni znanstvenici mogu objaviti svoj rad u obliku RFC dokumenta, bilo za pregled kolega ili jednostavno kako bi prezentirali nove koncepte, informacije ili (ponekad) inženjerski humor. IETF prilagođava/izdaje neke od navedenih prijedloga kao RFC odnosno internetske standarde.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ietf.org/rfc.html IETF RFC stranica]
*[http://tools.ietf.org/rfc/ RFC Kazalo] (HTML) S opisom svakog RFC-a
*[http://www.rfc-editor.org/rfc.html RFC Baza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208213837/http://www.rfc-editor.org/rfc.html |date=8. veljače 2010. }}
*[http://www.rfc-editor.org/ RFC Urednik]
*[http://www.rfc-editor.org/errata.html RFC Errata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060924131928/http://www.rfc-editor.org/errata.html |date=24. rujna 2006. }}
*[http://www.rfc-editor.org/rfcfaq.html RFC Često postavljana pitanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304132526/http://www.rfc-editor.org/rfcfaq.html |date=4. ožujka 2010. }}
*[http://www.rfc-editor.org/rfc-index2.html RFC kazalo] (tekst)
*[http://www.rfc-editor.org/rfcxx00.html Službeni status RFC standardizacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090117062740/http://rfc-editor.org/rfcxx00.html |date=17. siječnja 2009. }}

[[Kategorija:Računarstvo]]</text>
      <sha1>px66e7adloc7egi0pjc4767j9m7efhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Benivieni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>217884</id>
    <revision>
      <id>7520770</id>
      <parentid>6501930</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1925" sha1="pk6ytcbyfr1pbzg7bs45cyt5n5sbwxa" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Antonio Benivieni
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Antonio Benivieni.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[3. studenoga]] [[1443.]]
| mjesto rođenja    = [[Firenca]]
| datum smrti       = [[11. studenoga]] [[1502.]]
| mjesto smrti      = [[Firenca]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|ITA}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Patologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Antonio Benivieni''' ([[Firenca]], [[3. studenoga]] [[1443.]] – [[Firenca]], [[11. studenoga]] [[1502.]]), firentinski [[liječnik]] i pionir u uporabi [[obdukcija|obdukcije]], postmortalne disekcije tijela preminulog pacijenta korištene za razumijevanje uzroka smrti. Benivieni je objavio traktat ''De abditis nonnullis ac mirandis morborum et sanitationum causis'' (&quot;O skrivenim uzrocima bolesti&quot;) koji se danas smatra jednim od prvih djela u znanstvenoj [[patologija|patologiji]].&lt;ref&gt;[http://pacs.unica.it/biblio/lesson6.htm History of Medicine&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Neki protokoli koje je razvio Benivieni slični su onima koji se danas koriste u obdukcijama, a Benivieni je ostao poznat kao &quot;otac patološke anatomije&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.usc.edu/hsc/dental/PTHL312abc/312a/01/Reader/reader_set.html |title=History and Scope of Pathology&lt;!-- Bot generated title --&gt; |journal= |access-date=25. srpnja 2009. |archive-date=25. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080525010240/http://www.usc.edu/hsc/dental/PTHL312abc/312a/01/Reader/reader_set.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Benivieni, Antonio}}
[[Kategorija:Liječnici]]
[[Kategorija:Patolozi]]</text>
      <sha1>pk6ytcbyfr1pbzg7bs45cyt5n5sbwxa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520773</id>
      <parentid>7520770</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:47:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1899" sha1="488kwahx2z4f6fzk9ryti05bjuprhzk" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Antonio Benivieni
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Antonio Benivieni.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[3. studenoga]] [[1443.]]
| mjesto rođenja    = [[Firenca]]
| datum smrti       = [[11. studenoga]] [[1502.]]
| mjesto smrti      = [[Firenca]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|ITA}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Patologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Antonio Benivieni''' ([[Firenca]], [[3. studenoga]] [[1443.]] – [[Firenca]], [[11. studenoga]] [[1502.]]), firentinski [[liječnik]] i pionir u uporabi [[obdukcija|obdukcije]], postmortalne disekcije tijela preminulog pacijenta korištene za razumijevanje uzroka smrti. Benivieni je objavio traktat ''De abditis nonnullis ac mirandis morborum et sanitationum causis'' (&quot;O skrivenim uzrocima bolesti&quot;) koji se danas smatra jednim od prvih djela u znanstvenoj [[patologija|patologiji]].&lt;ref&gt;[http://pacs.unica.it/biblio/lesson6.htm History of Medicine&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Neki protokoli koje je razvio Benivieni slični su onima koji se danas koriste u obdukcijama, a Benivieni je ostao poznat kao &quot;otac patološke anatomije&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.usc.edu/hsc/dental/PTHL312abc/312a/01/Reader/reader_set.html |title=History and Scope of Pathology&lt;!-- Bot generated title --&gt; |journal= |access-date=25. srpnja 2009. |archive-date=25. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080525010240/http://www.usc.edu/hsc/dental/PTHL312abc/312a/01/Reader/reader_set.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Benivieni, Antonio}}
[[Kategorija:Patolozi]]</text>
      <sha1>488kwahx2z4f6fzk9ryti05bjuprhzk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ainu (turkijski jezik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223931</id>
    <revision>
      <id>7520841</id>
      <parentid>7473471</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:40:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Pop</comment>
      <origin>7520841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1347" sha1="l55k6iv28nzp9z6gauxn3auilh4l9no" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik
|ime=Ainu
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Äynú 
|države={{Z+X|KIN}}
|regije=[[Xinjiang]]
|etnicitet=Äynu
|govornici= 	6 600
|rang=
|jezična porodica=[[Turkijski jezici|turkijski]] &lt;br/&gt;*[[karlučki jezici|karlučki]]
|država=
|ustanova=
|pismo=
|iso1= 	aib
|iso2=
|sil=
}}

'''Ainu''' (abdal, aini, aynu; ISO 639-3: [[iso639-3:aib|aib]]), jedan od sedam [[istočnoturkijski jezici|istočnoturkijskih]] jezika koji se govori na jugozapadu [[kina|kineske]] autonomne regije [[Xinjiang]] u okruzima Hetian, Luopu, Moyu, Shache, Yingjisha i Shulekuche, i u selima Hanalik i Paynap i kod [[Hoban]]a u selu [[Gewoz]].

Neki ga smatraju dijalektom ujgurskog, drugi [[iranski jezici|iranskim]] jezikom na koji je snažno utjecao ujgurski.

Kineska vlada klasificira ih pod [[ujguri|ujgursku]] nacionalnost. Ne smije se brkati s jezikom [[Ainu (izolirani jezik)|ainu]] kojim govore [[Ainu]] iz [[Rusija|Rusije]] i [[Japan]]a.&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=aib (Ethnologue 16th)]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=AIB Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=aib Ethnologue (15th)]

[[Kategorija:Istočnoturkijski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Kine]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]]</text>
      <sha1>l55k6iv28nzp9z6gauxn3auilh4l9no</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520842</id>
      <parentid>7520841</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:41:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Etiktov premješta stranicu [[Ainu (turski jezik)]] na [[Ainu (turkijski jezik)]]: Pravopisno pogrešan naziv</comment>
      <origin>7520841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1347" sha1="l55k6iv28nzp9z6gauxn3auilh4l9no" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik
|ime=Ainu
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Äynú 
|države={{Z+X|KIN}}
|regije=[[Xinjiang]]
|etnicitet=Äynu
|govornici= 	6 600
|rang=
|jezična porodica=[[Turkijski jezici|turkijski]] &lt;br/&gt;*[[karlučki jezici|karlučki]]
|država=
|ustanova=
|pismo=
|iso1= 	aib
|iso2=
|sil=
}}

'''Ainu''' (abdal, aini, aynu; ISO 639-3: [[iso639-3:aib|aib]]), jedan od sedam [[istočnoturkijski jezici|istočnoturkijskih]] jezika koji se govori na jugozapadu [[kina|kineske]] autonomne regije [[Xinjiang]] u okruzima Hetian, Luopu, Moyu, Shache, Yingjisha i Shulekuche, i u selima Hanalik i Paynap i kod [[Hoban]]a u selu [[Gewoz]].

Neki ga smatraju dijalektom ujgurskog, drugi [[iranski jezici|iranskim]] jezikom na koji je snažno utjecao ujgurski.

Kineska vlada klasificira ih pod [[ujguri|ujgursku]] nacionalnost. Ne smije se brkati s jezikom [[Ainu (izolirani jezik)|ainu]] kojim govore [[Ainu]] iz [[Rusija|Rusije]] i [[Japan]]a.&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=aib (Ethnologue 16th)]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=AIB Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=aib Ethnologue (15th)]

[[Kategorija:Istočnoturkijski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Kine]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]]</text>
      <sha1>l55k6iv28nzp9z6gauxn3auilh4l9no</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bad World Tour</title>
    <ns>0</ns>
    <id>227843</id>
    <revision>
      <id>7521036</id>
      <parentid>7452035</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:20:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7521036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20870" sha1="o6oogpcql9jmeu6vwppaa5sz3z0p9s6" xml:space="preserve">{{prijevod}}
{{ Koncertna turneja
| ime                = ''Bad World Tour''
| slika              = [[Datoteka:Badtourposter.jpg|200px]]
| opis_slike         = 
| izvođač            = [[Michael Jackson]]
| lokacija           = 
| lokacije           = 
| vrsta              = 
| album              = 
| početni_datum      = [[12. rujna]] [[1987.]]
| završni_datum      = [[27. siječnja]] [[1989.]]
| broj_etapa         = 
| broj_koncerata     = 23 u Japanu&lt;br /&gt;5 u Australiji&lt;br /&gt;54 u Sjedinjenim Državama&lt;br /&gt;41 u Europi&lt;br /&gt;ukupno '''123'''
| turneja_prije      = ''[[Victory Tour]]''
| turneja_poslije    = ''[[Dangerous World Tour]]''
| godina-            = 1984.
| godina             = 1987.-1989.
| godina+            = 1992.-1993.
}}
'''''Bad World Tour''''' bila je prva svjetska turneja [[SAD|američkog]] [[glazbenik]]a [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] kao solo umjetnika, koja se održala u [[Japan]]u, [[Australija|Australiji]], [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Europa|Europi]] od [[12. rujna]] [[1987.]] do [[27. siječnja]] [[1989.]] godine.

Turneju je bio sponzorirao [[Pepsi]] i trajala je 16 mjeseci. U tom vremenu održana su 123 koncerta pred 4,4 milijun obožavatelja diljem 15 zemalja.&lt;ref&gt;[Lisa D. Campbell, (1993.) Michael Jackson: The King of Pop. Branden. {{ISBN|978-0828319577}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=FtUDAAAAMBAJ &quot;Michael's Last Tour&quot;] - ''Ebony'' (Ebony časopis): str. 142-153. travanj 1989.g.&lt;/ref&gt; Po završetku turneje Jackson je zaradio 125 milijuna dolara, te je u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu]] knjigu upisao dva nova svjetska rekorda, u povijesti najvećom zaradi na turneji i najviše posjećenom turnejom u povijesti.

U [[travanj|travnju]] [[1989.]] godine, turneja je bila nominirana za &quot;Tour of the Year 1988&quot; od Rock International Awards. Nagradu nije dobila, no ništa ne može umanjiti činjenicu da je Jacksonova prva solo turneja bila najveća i najuspješnija u povijesti.&lt;ref&gt;[Craig Halstead, (2003). Michael Jackson The Solo Years. Authors On-Line Ltd.. {{ISBN|978-0755200917}}.]&lt;/ref&gt;

Na svakom koncertu (barem u SAD-u) Jackson je osigurao 400 ulaznica koje su bile rezervirane za siromašnu djecu. Ulaznice su bile podijeljene preko bolnica, sirotišta i dobrotvornih organizacija.

==Popis izvedbi==
Popis je bio sličan Jacksonovoj prethodnoj turneji i posljednjoj sa sastavom [[Jackson 5]], [[Victory Tour]] iz [[1984.]] godine. Razlog tome je bio Jacksonov nedostatak vremena radi priprema za turneju.

{{col-begin}}
{{col-2}}
;Prvi dio
#&lt;li value=1&gt;&quot;Wanna Be Startin' Somethin'&quot;
#&lt;li value=2&gt;&quot;Things I Do for You&quot;
#&lt;li value=3&gt;&quot;Off the Wall&quot;
#&lt;li value=4&gt;&quot;Human Nature&quot;
#&lt;li value=5&gt;&quot;This Place Hotel&quot;
#&lt;li value=6&gt;&quot;She's out of My Life&quot;
#&lt;li value=7&gt;Jackson 5 Medley
#*&quot;I Want You Back&quot;
#*&quot;The Love You Save&quot;
#*&quot;I'll Be There&quot;
#&lt;li value=8&gt;&quot;Rock with You&quot;
#&lt;li value=9&gt;&quot;Lovely One&quot;
#&lt;li value=10&gt;&quot;Bad Groove&quot; Interlude
#&lt;li value=11&gt;&quot;Workin' Day and Night&quot;
#&lt;li value=12&gt;&quot;Beat It&quot;
#&lt;li value=13&gt;&quot;Billie Jean&quot;
#&lt;li value=14&gt;&quot;Shake Your Body (Down to the Ground)&quot;
#&lt;li value=15&gt;&quot;Thriller&quot;
#&lt;li value=16&gt;&quot;I Just Can't Stop Loving You&quot; &lt;small&gt;(Duet s patećom pjevačicom [[Sheryl Crow]])&lt;/small&gt;
#&lt;li value=17&gt;&quot;Bad&quot;

{{col-2}}
;Drugi dio
#&lt;li value=1&gt;&quot;Wanna Be Startin' Somethin'&quot;
#&lt;li value=2&gt;&quot;This Place Hotel&quot;
#&lt;li value=3&gt;&quot;Another Part of Me&quot;
#&lt;li value=4&gt;&quot;I Just Can't Stop Loving You&quot; &lt;small&gt;(Duet s patećom pjevačicom [[Sheryl Crow]])&lt;/small&gt;
#&lt;li value=5&gt;&quot;She's out of My Life&quot;
#&lt;li value=6&gt;Jackson 5 Medley
#*&quot;I Want You Back&quot;
#*&quot;The Love You Save&quot;
#*&quot;I'll Be There&quot;
#&lt;li value=7&gt;&quot;Rock with You&quot;
#&lt;li value=8&gt;&quot;Human Nature&quot;
#&lt;li value=9&gt;&quot;Smooth Criminal&quot;
#&lt;li value=10&gt;&quot;Dirty Diana&quot;
#&lt;li value=11&gt;&quot;Thriller&quot;
#&lt;li value=12&gt;&quot;Bad Groove&quot; Interlude
#&lt;li value=13&gt;&quot;Workin' Day and Night&quot;
#&lt;li value=14&gt;&quot;Beat It&quot;
#&lt;li value=15&gt;&quot;Billie Jean&quot;
#&lt;li value=16&gt;&quot;Bad&quot;
#&lt;li value=17&gt;&quot;The Way You Make Me Feel&quot; &lt;small&gt;(Encore)&lt;/small&gt;
#&lt;li value=18&gt;&quot;Man in the Mirror&quot; &lt;small&gt;(Encore)&lt;/small&gt;
{{col-end}}

==Datum turneja==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! #
! width=&quot;175&quot; rowspan=&quot;1&quot;| Datum
! width=&quot;175&quot; rowspan=&quot;1&quot;| Grad
! width=&quot;175&quot; rowspan=&quot;1&quot;| Država
! width=&quot;215&quot; rowspan=&quot;1&quot;| Mjesto održavanja
! width=&quot;215&quot; rowspan=&quot;1&quot;| Posjećenost po koncertu
|- bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;
| colspan=6 align=center | '''Prvi dio'''
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Japan I'''
|-
| 1
| align=&quot;center&quot;|12. rujna 1987.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Tokyo]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;14&quot;|[[Japan]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Korakuen Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|45.000
|-
| 2
| align=&quot;center&quot;|13. rujna 1987.
|-
| 3
| align=&quot;center&quot;|14. rujna 1987.
|-
| 4
| align=&quot;center&quot;|19. rujna 1987.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Osaka]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Hankyu Nishinomiya Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|48.000
|-
| 5
| align=&quot;center&quot;|20. rujna 1987.
|-
| 6
| align=&quot;center&quot;|21. rujna 1987.
|-
| 7
| align=&quot;center&quot;|25. rujna 1987.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|[[Yokohama]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|Yokohama Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|38.000
|-
| 8
| align=&quot;center&quot;|26. rujna 1987.
|-
| 9
| align=&quot;center&quot;|27. rujna 1987.
|-
| 10
| align=&quot;center&quot;|3. listopada 1987.
|-
| 11
| align=&quot;center&quot;|4. listopada 1987.
|-
| 12
| align=&quot;center&quot;|10. listopada 1987.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Osaka]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Osaka Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|32.000
|-
| 13
| align=&quot;center&quot;|11. listopada 1987.
|-
| 14
| align=&quot;center&quot;|12. listopada 1987.
|-
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Australija'''
|- bgcolor=&quot;#CCCCCCC&quot;
|-
| 15
| align=&quot;center&quot;|13. studenog 1987.
| align=&quot;center&quot;|[[Melbourne]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|[[Australija]]
| align=&quot;center&quot;|Olympic Park Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|45.000
|-
| 16
| align=&quot;center&quot;|20. studenog 1987.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Sydney]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Parramatta Stadium
|-
| 17
| align=&quot;center&quot;|21. studenog 1987.
|-
| 18
| align=&quot;center&quot;|25. studenog 1987.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Brisbane]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Brisbane Entertainment Centre
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|13.500
|-
| 19
| align=&quot;center&quot;|28. studenog 1987.
|- bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;
| colspan=6 align=center | '''Drugi dio'''
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Sjeverna Amerika I'''
|- bgcolor=&quot;#CCCCCCC&quot;
|-
| 20
| align=&quot;center&quot;|23. veljače 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;30&quot;|[[SAD|Sjedinjene Države]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Kemper Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|16.960
|-
| 21
| align=&quot;center&quot;|24. veljače 1988.
|-
| 22
| align=&quot;center&quot;|3. ožujka 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[New York City]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Madison Square Garden]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|19.000
|-
| 23
| align=&quot;center&quot;|4. ožujka 1988.
|-
| 24
| align=&quot;center&quot;|5. ožujka 1988.
|-
| 25
| align=&quot;center&quot;|12. ožujka 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[St. Louis]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|St. Louis Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|18.000
|-
| 26
| align=&quot;center&quot;|13. ožujka 1988.
|-
| 27
| align=&quot;center&quot;|18. ožujka 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Indianapolis]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Market Square Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|17.000
|-
| 28
| align=&quot;center&quot;|19. ožujka 1988.
|-
| 29
| align=&quot;center&quot;|20. ožujka 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Louisville]]
| align=&quot;center&quot;|Freedom Hall
| align=&quot;center&quot;|19.000
|-
| 30
| align=&quot;center&quot;|23. ožujka 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Denver]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|McNichols Sports Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|20.125
|-
| 31
| align=&quot;center&quot;|24. ožujka 1988.
|-
| 32
| align=&quot;center&quot;|30. ožujka 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Hartford]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Hartford Civic Center
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|30.060
|-
| 33
| align=&quot;center&quot;|31. ožujka 1988.
|-
| 34
| align=&quot;center&quot;|1. travnja 1988.
|-
| 35
| align=&quot;center&quot;|8. travnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Houston]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|The Summit
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|40.000
|-
| 36
| align=&quot;center&quot;|9. travnja 1988.
|-
| 37
| align=&quot;center&quot;|10. travnja 1988.
|-
| 38
| align=&quot;center&quot;|13. travnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Atlanta]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Omni Coliseum
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|23.000
|-
| 39
| align=&quot;center&quot;|14. travnja 1988.
|-
| 40
| align=&quot;center&quot;|15. travnja 1988.
|-
| 41
| align=&quot;center&quot;|19. travnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Chicago]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Rosemont Horizon
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|25.000
|-
| 42
| align=&quot;center&quot;|20. travnja 1988.
|-
| 43
| align=&quot;center&quot;|21. travnja 1988.
|-
| 44
| align=&quot;center&quot;|25. travnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Dallas]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Reunion Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|19.980
|-
| 45
| align=&quot;center&quot;|26. travnja 1988.
|-
| 46
| align=&quot;center&quot;|27. travnja 1988.
|-
| 47
| align=&quot;center&quot;|4. svibnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Minneapolis]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Met Center
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|21.660
|-
| 48
| align=&quot;center&quot;|5. svibnja 1988.
|-
| 49
| align=&quot;center&quot;|6. svibnja 1988.
|-
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Europe'''
|- bgcolor=&quot;#CCCCCCC&quot;
|-
| 50
| align=&quot;center&quot;|23. svibnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Rome]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Italija]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Flaminio Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|35.000
|-
| 51
| align=&quot;center&quot;|24. svibnja 1988.
|-
| 52
| align=&quot;center&quot;|29. svibnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Turin]]
| align=&quot;center&quot;|Stadio Comunale di Torino
| align=&quot;center&quot;|56.640
|-
| 53
| align=&quot;center&quot;|2. lipnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Vienna]]
| align=&quot;center&quot;|[[Austrija]]
| align=&quot;center&quot;|Prater Stadium
| align=&quot;center&quot;|60.000
|-
| 54
| align=&quot;center&quot;|5. lipnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Rotterdam]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Nizozemska]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Feijenoord Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|48.400
|-
| 55
| align=&quot;center&quot;|6. lipnja 1988.
|-
| 56
| align=&quot;center&quot;|7. lipnja 1988.
|-
| 57
| align=&quot;center&quot;|11. lipnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Gothenburg]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Švedska]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Eriksburg Shipyard
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|53.000
|-
| 58
| align=&quot;center&quot;|12. lipnja 1988.
|-
| 59
| align=&quot;center&quot;|16. lipnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Basel]]
| align=&quot;center&quot;|[[Švicarska]]
| align=&quot;center&quot;|St. Jakob Stadium
| align=&quot;center&quot;|59.000
|-
| 60
| align=&quot;center&quot;|19. lipnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Berlin]]
| align=&quot;center&quot;|[[Njemačka]]
| align=&quot;center&quot;|Platz der Republik (Reichstag Building/Berlin Wall)
| align=&quot;center&quot;|58.000
|-
| 61
| align=&quot;center&quot;|27. lipnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Pariz]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Francuska]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Parc des Princes|Parc des Princes Stadium]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|64,000
|-
| 62
| align=&quot;center&quot;|28. lipnja 1988.
|-
| 63
| align=&quot;center&quot;|1. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Hamburg]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Zapadna Njemačka]]
| align=&quot;center&quot;|Volkspark Stadium
| align=&quot;center&quot;|60.000
|-
| 64
| align=&quot;center&quot;|3. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Köln]]
| align=&quot;center&quot;|Mungersdorfer Stadium
| align=&quot;center&quot;|70.000
|-
| 65
| align=&quot;center&quot;|8. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[München]]
| align=&quot;center&quot;|Olympic Stadium
| align=&quot;center&quot;|72.000
|-
| 66
| align=&quot;center&quot;|10. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Hockenheim]]
| align=&quot;center&quot;|Hockenheimring
| align=&quot;center&quot;|80.000
|-
| 67
| align=&quot;center&quot;|14. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|[[London]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|[[Engleska]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|Wembley Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|82.000
|-
| 68
| align=&quot;center&quot;|15. srpnja 1988.
|-
| 69
| align=&quot;center&quot;|16. srpnja 1988.
|-
| 70
| align=&quot;center&quot;|22. srpnja 1988.
|-
| 71
| align=&quot;center&quot;|23. srpnja 1988.
|-
| 72
| align=&quot;center&quot;|26. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Cardiff]]
| align=&quot;center&quot;|[[Wales]]
| align=&quot;center&quot;|Cardiff Arms Park
| align=&quot;center&quot;|60.000
|-
| 73
| align=&quot;center&quot;|30. srpnja 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Cork (city)|Cork]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Irska]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Páirc Uí Chaoimh
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|60.000
|-
| 74
| align=&quot;center&quot;|31. srpnja 1988.
|-
| 75
| align=&quot;center&quot;|5. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Marbella]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Španjolska]]
| align=&quot;center&quot;|Municipal Stadium
| align=&quot;center&quot;|40.000
|-
| 76
| align=&quot;center&quot;|7. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Madrid]]
| align=&quot;center&quot;|Vicente Calderón Stadium
| align=&quot;center&quot;|60.000
|-
| 77
| align=&quot;center&quot;|9. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Barcelona]]
| align=&quot;center&quot;|Nou Camp Stadium
| align=&quot;center&quot;|110.000
|-
| 78
| align=&quot;center&quot;|11. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Nice]]
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Francuska]]
| align=&quot;center&quot;|Stade Charles Ehrmann
| align=&quot;center&quot;|50.000
|-
| 79
| align=&quot;center&quot;|14. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Montpellier]]
| align=&quot;center&quot;|Stade Richter
| align=&quot;center&quot;|70.000
|-
| 80
| align=&quot;center&quot;|19. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Lausanne]]
| align=&quot;center&quot;|[[Švicarska]]
| align=&quot;center&quot;|Stade Olympique de la Pontaise
| align=&quot;center&quot;|45.000
|-
| 81
| align=&quot;center&quot;|21. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Würzburg]]
| align=&quot;center&quot;|[[Zapadna Njemačka]]
| align=&quot;center&quot;|Talavera Wiesen
| align=&quot;center&quot;|43.000
|-
| 82
| align=&quot;center&quot;|23. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Werchter]]
| align=&quot;center&quot;|[[Belgija]]
| align=&quot;center&quot;|Festival Grounds
| align=&quot;center&quot;|55.000
|-
| 83
| align=&quot;center&quot;|26. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[London]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Engleska]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Wembley Stadium
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|72.000
|-
| 84
| align=&quot;center&quot;|27. kolovoza 1988.
|-
| 85
| align=&quot;center&quot;|29. kolovoza 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Leeds]]
| align=&quot;center&quot;|Roundhay Park
| align=&quot;center&quot;|90.000
|-
| 86
| align=&quot;center&quot;|2. rujna 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Hannover]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Zapadna Njemačka]]
| align=&quot;center&quot;|Niedersachsen Stadium
| align=&quot;center&quot;|54.000
|-
| 87
| align=&quot;center&quot;|4. rujna 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Gelsenkirchen]]
| align=&quot;center&quot;|Park Stadium
| align=&quot;center&quot;|60.000
|-
| 88
| align=&quot;center&quot;|6. rujna 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Linz]]
| align=&quot;center&quot;|[[Austrija]]
| align=&quot;center&quot;|Linzer Stadion
| align=&quot;center&quot;|45.000
|-
| 89
| align=&quot;center&quot;|10. rujna 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Milton Keynes]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Engleska]]
| align=&quot;center&quot;|Milton Keynes Bowl
| align=&quot;center&quot;|60.000
|-
| 90
| align=&quot;center&quot;|11. rujna 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Liverpool]]
| align=&quot;center&quot;|Aintree Racecourse
| align=&quot;center&quot;|125.000
|-
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Sjeverna Amerika II'''
|- bgcolor=&quot;#CCCCCCC&quot;
|-
| 91
| align=&quot;center&quot;|26 rujna 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Pittsburgh]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;19&quot;|[[SAD|Sjedinjene Države]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Civic Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|16.230
|-
| 92
| align=&quot;center&quot;|27. rujna 1988.
|-
| 93
| align=&quot;center&quot;|28. rujna 1988.
|-
| 94
| align=&quot;center&quot;|3. listopada 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|East Rutherford
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Meadowlands Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|20.350
|-
| 95
| align=&quot;center&quot;|4. listopada 1988.
|-
| 96
| align=&quot;center&quot;|6. listopada 1988.
|-
| 97
| align=&quot;center&quot;|10. listopada 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Cleveland, Ohio|Cleveland]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Richfield Coliseum
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|19.000
|-
| 98
| align=&quot;center&quot;|11. listopada 1988.
|-
| 99
| align=&quot;center&quot;|13. listopada 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Washington, D.C.|Washington DC]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|Capital Centre
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|17.470
|-
| 100
| align=&quot;center&quot;|17. listopada 1988.
|-
| 101
| align=&quot;center&quot;|18. listopada 1988.
|-
| 102
| align=&quot;center&quot;|19. listopada 1988.
|-
| 103
| align=&quot;center&quot;|24. listopada 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Detroit, Michigan|Detroit]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|The Palace of Auburn Hills
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|16.670
|-
| 104
| align=&quot;center&quot;|25. listopada 1988.
|-
| 105
| align=&quot;center&quot;|26. listopada 1988.
|-
| 106
| align=&quot;center&quot;|7. studenog 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Irvine, Kalifornija|Irvine]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|Irvine Meadows Amphitheater
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|15.000
|-
| 107
| align=&quot;center&quot;|8. studenog 1988.
|-
| 108
| align=&quot;center&quot;|9. studenog 1988.
|-
| 109
| align=&quot;center&quot;|13. studenog 1988.
| align=&quot;center&quot;|[[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]]
| align=&quot;center&quot;|Los Angeles Memorial Sports Arena
| align=&quot;center&quot;|18.000
|-
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Japan II'''
|- bgcolor=&quot;#CCCCCCC&quot;
|-
| 110
| align=&quot;center&quot;|9. prosinca 1988.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;9&quot;|[[Tokyo]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;9&quot;|[[Japan]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;9&quot;|Tokyo Dome
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;9&quot;|45.000
|-
| 111
| align=&quot;center&quot;|10. prosinca 1988.
|-
| 112
| align=&quot;center&quot;|11. prosinca 1988.
|-
| 113
| align=&quot;center&quot;|17. prosinca 1988.
|-
| 114
| align=&quot;center&quot;|18. prosinca 1988.
|-
| 115
| align=&quot;center&quot;|19. prosinca 1988.
|-
| 116
| align=&quot;center&quot;|24. prosinca 1988.
|-
| 117
| align=&quot;center&quot;|25. prosinca 1988.
|-
| 118
| align=&quot;center&quot;|26. prosinca 1988.
|-
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
| colspan=6 align=center | '''Sjeverna Amerika III'''
|- bgcolor=&quot;#CCCCCCC&quot;
|-
| 119
| align=&quot;center&quot;|16. siječnja 1989.
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|[[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|[[Sjedinjene Države]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|Los Angeles Memorial Sports Arena
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|18.000
|-
| 120
| align=&quot;center&quot;|17. siječnja 1989.
|-
| 121
| align=&quot;center&quot;|18. siječnja 1989.
|-
| 122
| align=&quot;center&quot;|26. siječnja 1989.
|-
| 123
| align=&quot;center&quot;|27. siječnja 1989.
|-
|}

==Izvođači==
{{col-begin}}
{{col-2}}
;
*'''[[pjevanje|Prvi vokal]], ples i koreografija:''' [[Michael Jackson]]
*'''Glazbeni direktor:''' Greg Phillinganes
*'''Asistent glazbenog direktora, direktor vokala:''' Kevin Dorsey
*'''Prateći plesači:''' LaVelle Smith Jnr, Dominic Lucero, Evaldo Garcia, Randy Allaire
*'''Prateći vokali:''' Kevin Dorsey, Darryl Phinnessee, Dorian Holley, [[Sheryl Crow]]

{{col-2}}
;
*'''[[Klavijature]]:''' Greg Phillinganes, Rory Kaplan
*'''[[Synclavier]] [[sintisajzer]]:''' Christopher Currell
*'''[[gitara|Digitalna gitara]]:''' Christopher Currell
*'''Zvučni efekti:''' Christopher Currell
*'''[[Bubnjevi]]:''' Ricky Lawson
*'''[[Gitara]]:''' Jennifer Batten, Jon Clark
*'''[[Bas gitara]]:''' Don Boyette
*'''Keytar:''' Don Boyette
{{col-end}}

==Impresum==
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Tour Staff&lt;ref name=&quot;play1stleg&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymotion.com/video/x358i1_bad-live_music |title=&quot;Bad&quot; Uživo u Yokohami, 1987. |publisher=DailyMotion}}&lt;/ref&gt;'''
*&lt;li value=1&gt;'''Izvršni direktor:''' MJJ Productions
*&lt;li value=2&gt;'''Izvršni producent:''' [[Frank DiLeo]]
*&lt;li value=3&gt;'''Koordinator turneje:''' Sal Bonafede
*&lt;li value=4&gt;'''Odvjetnik:''' Ziffren, Brittenham &amp; Branca
*&lt;li value=5&gt;'''Poslovni menadžer:''' Gelfand, Rennert &amp; Feldman
*&lt;li value=6&gt;'''Odnosi s javnošću:''' Solters/Roskin/Friedman Inc.
*&lt;li value=7&gt;'''Koordinator sastava:''' Nelson Hayes
*&lt;li value=8&gt;'''Asistent Michaela Jacksona:''' Jolie Levine
*&lt;li value=9&gt;'''Djelatnici MJJ produkcije:''' Miko Brando, Martha Browning
*&lt;li value=10&gt;'''Asistent Mr. DiLeoa:''' Meredith Besser
*&lt;li value=11&gt;'''Asistent Mr. Bonafedea:''' Marcia Gilbreath
*&lt;li value=12&gt;'''Direktor osiguranja:''' Bill Bray
*&lt;li value=13&gt;'''Izvršni interpretator:''' Patrick Nopakun
*&lt;li value=14&gt;'''Posebna zahvala:''' [[Kenny Rogers]]

{{col-2}}
;
*&lt;li value=1&gt;'''Asistent direktora:''' Jolie Levine
*&lt;li value=2&gt;'''Koreografija:''' [[Michael Jackson]]
*&lt;li value=3&gt;'''Asistent koreografije &amp; izvedba:''' Vincent Paterson
*&lt;li value=4&gt;'''Set Designed by:''' Tom McPhilips
*&lt;li value=5&gt;'''Dizajn rasvjete:''' Allen Branton
*&lt;li value=6&gt;'''Frizer &amp; Make-up:''' Karen Faye
*&lt;li value=8&gt;'''Fotografi:''' Sam Emerson, Harrison Funk (Rejoined Michael u Europi 1988.)
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20090223200622/http://www.michaeljacksonforsale.com/html/Collectors-Reference-Guide-Bad-Tour-Tickets-Page1.htm Kolekcija ulaznica za turneju ''the Bad Tour'']
*[https://web.archive.org/web/20090615155232/http://www.michaeljacksonforsale.com/html/Collectors-Reference-Guide-Bad-Tour-Posters-Page1.htm Kolekcija postera za drugi dio turneje ''the Bad Tour'']
*[http://www.youtube.com/watch?v=NxAfOJIYEKk Bad Tour 1988 DVD Promo Video 1]
*[http://www.youtube.com/watch?v=DVbhH1PGMO4 Bad Tour 1988 DVD Promo Video 2]

{{Michael Jackson}}

[[Kategorija:Koncertne turneje Michaela Jacksona]]</text>
      <sha1>o6oogpcql9jmeu6vwppaa5sz3z0p9s6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio Dalmacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230539</id>
    <revision>
      <id>7521083</id>
      <parentid>6539460</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:44:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1395" sha1="fx58nxjsgkhpbb1r854eg4dhkq4beiw" xml:space="preserve">{{Infookvir radijska postaja
| ime         = Radio Dalmacija
| logo        = Radio_Dalmacija_logo.jpg
| razina      = regionalna ([[Dalmacija]], dijelovi [[Lika|Like]] i [[Hercegovina|Hercegovine]]) 
| frekvencija = 87.8, 88.3, 88.5, 96.4, 99.6, 100.0, 105.5, 106.1, 106.3, 106.9 i 107.3 MHz
| erp         = 
| jezik       = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| početak     = [[19. listopada]] [[1995.]]
| prestanak   = 
| prijašnja imena =
| vlasnik     =
| sjedište    = [[Split]], [[Hrvatska]]
| adresa      = Kralja Zvonimira 14/II, 21000 Split
| slogan      = 
| stream      = [http://shoutcast.pondi.hr:8000/listen.pls Slušaj uživo]
| web         = [http://www.radiodalmacija.hr www.radiodalmacija.hr]
}}

'''Radio Dalmacija''' je [[split]]ska regionalna komercijalna [[Hrvatske radijske postaje|radijska postaja]] koja je s emitiranjem programa započela [[1995.]] godine.

[[Datoteka:Radio Dalmacija logo.svg|mini|lijevo|100px|Stari logo (1995. – 2015.)]]

== Frekvencije ==
Radio Dalmacija emitira se na 87.8, 88.3, 88.5, 96.4, 99.6, 100.0, 100.5, 105.5, 106.1, 106.3, 106.9 i 107.3 MHz.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.radiodalmacija.hr/ Službene stranice Radio Dalmacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701124921/http://www.radiodalmacija.hr/ |date=1. srpnja 2014. }} {{Hrv icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Radio Dalmacija}}
[[Kategorija:Splitske radijske postaje]]</text>
      <sha1>fx58nxjsgkhpbb1r854eg4dhkq4beiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Democid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>232135</id>
    <revision>
      <id>7520633</id>
      <parentid>7389430</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:03:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3821" sha1="rlhe1alqttd5rqth8i13rh8c3z0chzb" xml:space="preserve">'''Democid''' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] δήμος, ''démos'' – narod ili stanovništvo i [[latinski jezik|latinskog]] ''caedere'' – ubijati) je izraz kojeg je skovao [[Političke znanosti|politolog]] [[Rudolph J. Rummel]] s namjerom označavanja šireg područja masovnih ubojstava pod zapovjedništvom [[vlast]]i nego što označava pojam [[genocid]].

== Definicija ==
Democid je prema Rummelu&lt;ref&gt;R. J. Rummel: ''[http://www.hawaii.edu/powerkills/DBG.CHAP2.HTM Definition of Democide]''&lt;/ref&gt; svaka vrsta djelovanja vlasti, koja:

# ima za cilj izravno ubijanje ljudi, ili uzrokovanje [[smrt]]i kod ljudi,
## zbog njihove [[religija|vjeroispovjesti]], [[rasa|rase]], [[jezik]]a, [[etnička skupina|etnije]], [[nacionalnost|nacionalnog]] podrijetla, [[klasa (Sociologija)|klase]], [[Politika|političkog uvjerenja]], [[disident]]skog govora, ili samo zbog puke veze s ljudima koje spadaju u navedene skupine;
## zadovoljavanja sustav obespravljivanja;
## promicanja sustava [[prisilni rad|prisilnog rada]] ili [[ropstvo|ropstva]];
## izvršenja [[pokolj]]a;
## nametanja smrtonosnih životnih uvjeta;
## izravnih vojnih djelovanja u [[rat]]u ili oružanim sukobima
# uzrokuje smrt zbog namjernog nemara ili nebrige za [[život]]
## smrtonosni [[zatvor]]i - [[koncentracijski logor|koncentracijske logore]] -, prisilni rad ratnih zarobljenika;
## smrtonosni liječnički ili znanstveni pokusi na ljudima;
## [[mučenje|mučenja]] ili tjelesna kažnjavanja;
## podrške ili pristanak na [[ubojstvo|ubojstva]], [[silovanje|silovanja]], [[pljačka]]nja;
# [[glad|izglađivanje]] ili [[epidemija|epidemije]], zbog uskračivanja pomoći ili namjernog zaustavljanja dostave pomoći zbog namjernog povećanja smrtnosti;
## smrtonosna prisilna [[protjerivanje|protjerivanja]]

Ova definicija isključuje ubojstva u međunarodnim i [[građanski rat|građanskim]] [[rat]]ovima.
Democid je najveći uzrok neprirodne smrti, daleko ispred ratova, kriminala, nesreća i životinjskih napada.

{| class=&quot;infobox bordered&quot;
|+&lt;small&gt;'''Democidi 20. stoljeća, s preko milijun žrtava.''' Rummel, 1987.&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/20TH.HTM 20th Century Democide]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|-
| Kambodža || 1975-1979 || 2.035.000
|-
| Kina (Tajvan) || 1928-1949 || 10.075.000
|-
| Kina (PRC) || 1949-1987 ||  77.277.000  
|- 
| Kina || 1923-1949 || 3.465.000
|-
| kolonijalizam || 1900-nezavisnost || 50.000.000
|-
| Kongo || 1885-1908 || 10.000.000
|-
| Njemačka || 1933-1945 || 20.946.000
|-
| Japan || 1936-1945 || 5.964.000
|- 
| Pakistan || 1958-1987 || 1.503.000
|- 
| Poljska || 1945-1948 || 1.585.000
|- 
| Meksiko || 1900-1920 || 1.417.000
|- 
| Sjeverna Koreja || 1948-1987 || 1.563.000
|- 
| Rusija || 1900-1917 || 1.066.000
|- 
| Turska || 1909-1918 || 1.883.000
|- 
| Vietnam || 1945-1987 || 1.670.000
|- 
| [[Jugoslavija]] || 1944-1987 || 1.072.000
|-
| SSSR || 1917-1987 || 61.911.000 
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Israel W. Charny: ''Encyclopedia of Genocide'', Bd. I, S. 22. ABC-Clio, Santa Barbara (California) 2000, {{ISBN|0-87436-928-2}}.

== Vanjske poveznice ==
* The [http://www.hawaii.edu/powerkills/DBG.CHAP2.HTM Definition of Democide] by R.J. Rummel, from his book ''Death by Government''.
* Rummel's website [http://www.hawaii.edu/powerkills Power Kills]
* [http://www.neveragaininternational.org/ Never Again] International youth genocide prevention organization organized the 2004 Rwanda Forum at the Imperial War Museum in London.
* [http://www.neveragaininternational.org/wiki Never Again Wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090829094131/http://www.neveragaininternational.org/wiki/ |date=29. kolovoza 2009. }}

[[Kategorija:Društvene znanosti]]
[[Kategorija:Kazneno pravo]]
[[Kategorija:Mržnja prema nacijama]]
[[Kategorija:Kršenje ljudskih prava]]</text>
      <sha1>rlhe1alqttd5rqth8i13rh8c3z0chzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ainu jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>238330</id>
    <revision>
      <id>7520844</id>
      <parentid>3980717</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:41:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>POpr</comment>
      <origin>7520844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="296" sha1="emm7tba631zuaivf8z8f2cf2juz0egz" xml:space="preserve">'''Ainu jezik može označavati:'''
*[[Ainuski jezik (Japan)|Ainu (izolirani jezik)]], jezik istoimenog naroda [[Ainu]] koji se govori na [[Kurili]]ma.
*[[Ainu (turkijski jezik)]], jedan od sedam [[istočnoturkijski jezici|istočnoturkijskih]] jezika koji se govori u [[Kina|Kini]].
{{Razdvojba}}</text>
      <sha1>emm7tba631zuaivf8z8f2cf2juz0egz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pivnice (Bačka Palanka, Srbija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>238668</id>
    <revision>
      <id>7520664</id>
      <parentid>7261916</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:52:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvor */</comment>
      <origin>7520664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5453" sha1="njy223j8ccy6bgy0h6p9k5vqwtbkjrb" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Pivnice
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = 
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 45
| širina-minute    = 25
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute    = 27
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime  = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]
| lokacija3_ime  = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_info = [[Bačka Palanka (općina)|Bačka Palanka]]

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = 
| ime_vođe       = 
| stranka_vođe   = 
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 57.4 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 	86 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2002.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 3.835
| stanovništvo_gustoća      = 67 stan./km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =	21469
| pozivni_broj       = 021
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Registarska oznaka
| prazno_info  = NS
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =
}}
'''Pivnice''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Pivnice'', [[mađarski|mađ.]]: ''Pincéd'') je naselje u općini [[Bačka Palanka (općina)|Bačka Palanka]] u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine u Pivnicama živi 	3.835 stanovnika,  od toga 3.126 punoljetnih stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 42,3 godina (40,6 kod muškaraca i 43,8 kod žena). U naselju ima 1.501 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,55.

Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 4.361 stanovnik.

{| align=right class=&quot;wikitable&quot;
|colspan=3|    '''Etnički sastav 2002.'''&lt;ref&gt;2.  Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/  Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}&lt;/ref&gt;
|-
|'''Narod'''
|'''Stanovnika'''
| '''%'''
|-
|[[Slovaci]]
|2.935
|76,53%
|-
|[[Srbi]]
|704
|18,35%
|-
|[[Romi]]
|51
|1,32%
|-
|[[Jugoslaveni]]
|31
|0,80%
|-
|[[Hrvati]]
|9
|0,23%
|-
|[[Crnogorci]]
|7
|0,18%
|-
|[[Rusini]]
|6
|0,15%
|-
|[[Mađari]]
|5
|0,13%
|-
|ostali
|12
|0,28%
|-
|nepoznato
|32
|0,83%
|-
|}

&lt;ref&gt;1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}&lt;/ref&gt; 
{{Kretanje broja stanovnika 
 |naslov  =
 |dimx    = 300
 |dimy    = 330
 |stanmax = 5653 		 	
 |crta1   = 1000
 |crta2   = 500
 |a1      = 1948
 |a2      = 1953
 |a3      = 1961
 |a4      = 1971
 |a5      = 1981
 |a6      = 1991
 |a7      = 2001
 |p1      = 5425  	 	 					
 |p2      = 5653 	 			
 |p3      = 5541  	
 |p4      = 5162 	 	
 |p5      = 4820 	 		
 |p6      = 4361	 		
 |p7      = 3835
 |izvor   =
 }}
	
== Šport == 
* [[FK Slavija Pivnice]] 

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Pivnice.html Karte, udaljenosti vremenska prognoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090828074734/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Pivnice.html |date=28. kolovoza 2009. }}
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{Naselja u sastavu Općine Bačka Palanka}}

[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Općina Bačka Palanka]]</text>
      <sha1>njy223j8ccy6bgy0h6p9k5vqwtbkjrb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Strmendolac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>242956</id>
    <revision>
      <id>7520994</id>
      <parentid>7475074</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:34:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Profešur</username>
        <id>279517</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */ Nisu, govor mržnje prema dijelu stanovništva mjesta koje je pravoslavno</comment>
      <origin>7520994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8478" sha1="29i4v07vnztkmhxcjf2ottm2rcddvc3" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = [[Strmendolac]]
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = Strmendolac
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|općina           = [[Trilj]]
|najbliži grad    = [[Split]]
|površina         = 5,7
|visina           = 380
|z. širina        = 43.595
|z. dužina        = 16.762
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 158
|svetac           = [[Sveti Nikola]]
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21240 Trilj
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = &lt;tt&gt;ST&lt;/tt&gt;
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Strmendolac''' je naselje u sastavu [[Trilj|grada Trilja]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Nalazi se okružen brdima na krškoj zaravni uz malo polje na uzvisini, 4 [[kilometar|kilometra]] jugoistočno od Trilja. U naselje se može doći cestovnim putem iz nekoliko pravaca: s juga od [[Čaporice|Čaporica]], s jugoistoka iz smjera [[Ugljane|Ugljana]] te glavnim cestovnim pravcem od [[Trilj]]a.

Područje naselja bogato je prirodnom pitkom vodom. Uz osamnaest izvora, kroz naselje teče mnoštvo potoka koji se spajaju u Krolin potok.

Na području naselja nalazi se mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice. Jama Garepuša, jedna od većih na području Strmendoca, promjera je oko 4,5 metra. 

U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke.

== Stanovništvo ==

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Strmendolac |p1857=173 |p1869=0 |p1880=127 |p1890=232 |p1900=232 |p1910=225 |p1921=0 |p1931=278 |p1948=290 |p1953=310 |p1961=346 |p1971=303 |p1981=294 |p1991=339 |p2001=221 |p2011=181 |p2021=158 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Strmen Dolac. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Vedrine. U 1931. sadrži podatke za bivše naselje Veliki Strmendolac. Do 1890. i u 1931. iskazivano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

Popis 2021. ustanovio je 158 stanovnika, što je pad od 13 % na odnosu na 2011. godinu. 

== Povijest ==
{{Stilska dorada}}
Područje Strmendoca bilo je naseljeno u Ilirskom dobu. Dokazi toga su razne gradine i spomenici te istraživanje dr. Darka Periše koji ustanovljuje da kroz Strmendolac prolazi [[Limes (utvrđena rimska granica)|rimski limes]] te utvrđuje položaj rimskog zemljanog logora u centru sela (ispod crkve sv. Nikole) koji je vidljiv i danas.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Periša|first=Darko|date=2008|title=Je li delmatsko područje presjekao rimski limes?|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/58313|journal=Archaeologia Adriatica|language=hr|volume=2|issue=2|pages=507–517|issn=1846-4807}}&lt;/ref&gt; Nekada je pripadao »rubnim zemljama« najstarijeg teritorija plemena [[Delmati|Delmata]] koji se prostirao od Cetine do Neretve, od Biokova do Vrana i Čvrsnice s glavnim gradom Delmionom (Imotski).

Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađen razni nakit. 

Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691. godine selo je ostalo u turskim rukama jer je bio s lijeve strane rijeke Cetine. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] sklopljenim 1718. godine, novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen. 

1732. godine postao djelom novoosnovane župe [[Ugljane]] i župne crkve tijekom reorganizacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ugljane|url=https://www.franjevci-split.hr/ugljane/|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split|language=hr}}&lt;/ref&gt; Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767. godine.

U doba napoleonskog upravljanja [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] (1809. – 1813.) proširen je put koji je povezivao Ugljane i Strmendolac, danas pod imenom županijska cesta 6209.

Naselje je imalo 173 stanovnika 1857. godine, a 225 stanovnika u 1910. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pod ničijom vlašću kao i obližnja sela.

Od 1991. ono pripada samostalnoj Hrvatskoj. Otad stanovništvo opada pa je u 2021. godini u selu je po popisu bilo 158 stanovnika.

== Zaštitnici ==
Zaštitnici mjesta su [[Sveti Nikola|sv. Nikola]], biskup i naučitelj,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Proslava blagdana Svetog Nikole u Strmendocu - FERATA|url=https://www.ferata.hr/proslava-blagdana-svetog-nikole-u-strmendocu-2/|access-date=2022-12-28|website=www.ferata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; te [[Nevina dječica|sv. Nevina dječica]].{{Nedostaje izvor}}

== Zanimljivosti ==

Na karti iz 18. stoljeća naselje nosi naziv Czermindolatz.
[[File:Karta Cetinske krajine u 18. stoljeću.jpg|thumb|Karta Cetinske krajine u 18. stoljeću]]

== Sport ==
U Strmendolcu je djelovao [[SD Trudbenik]]{{ni}} i sportsko okupljalište Crveni klanac koje je postojalo od [[1974.]] godine do [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Tu su se godišnje 1. svibnja održavale ''seoske olimpijske igre''. Prema nekim podacima okupilo bi se oko 2000 gledatelja. Održavana su i mnoga druga natjecanja npr. nogomet, kamena s ramena, streličarstvo i streljaštvo.

== Gospodarstvo ==

U Strmendolcu je od 1948. do 1954. godine djelovala Seljačka radna zadruga Trudbenik Strmendolac (SRZTS). Također, u zgradi seljačke zadruge nalazio se i radni pogon tvornice Cetinke za plastičnu galanteriju, koji je kasnije preinačen u radni pogon SMS-a.
[[File:Zgrada SMS-a u Strmendocu.jpg|thumb|Zgrada SMS-a u Strmendolcu]]

Najviše ljudi bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom i voćarastvom. Najpoznatije zanimanje u ovom selu bilo je vinogradarstvo uz koje je Strmendolac duboko vezan uz obližnje selo [[Čaporice]]. O tome svjedoči knjiga zapisa policijske stanice Trilj u kojoj se navodi da bi ta dva sela proizvela više vina nego cijela Cetinska krajina, tj. cca 50 vagona vina.{{nedostaje izvor}} 

U Strmendolcu je pred početak Domovinskoga rata djelovao rudnik boksita.

== Klima ==

U Strmendolcu klima je umjereno topla s vrućim ljetima. Zbog toga se na južnoj strani sela nalazi većina vinograda i voćnjaka. Dok sjevernije se sade sve više žitarice i povrće.

== Znamenitosti ==
[[File:Crkva SV. Nikole u Strmendocu.jpg|thumb|Crkva SV. Nikole u Strmendolcu]]
* Crkva sv. Nikole biskupa u Strmendocu
* Gradina iz ilirskog doba u Crvenom Klancu blizu zaseoka Pešo nalazi se na istoimenom brdu Gradina.
* Romanički dvometarski križevi nalaze se na mjestu bivše, srušene crkve sv. Nikole smatra se da ti križevi služe kao spomenik.
* [[Stećak|Stećci]] i grebi (15. st.  – 17. st.). Kroz Strmendolac prolazila je stoljetna ruta Klis – Stolac, tako da je bio trgovačka ruta pogodna za razbojnike i bandite stoga ima dosta spomenika koji prikazuju pljačku. Također na tom području su bili turska haračenja zbog čega isto ima stećaka.
* Turski bunar kraj zaseoka Marasovići je tipični bunar iz turskog doba kružnog oblika s malim kružnim otvorom na centru u dnu zvanim &quot;riga&quot;. Do dna bunara postoje stepenice. Oko cijelog bunara je prije bio zid. Zbog smrtnog slučaja I. Marasović 1963. počelo se razmatrati o njegovom natkrivanju. 1968. su dvije žene upale i prošle s lakšim ozljedama. Tada je mjesni odbor donio odluku da se bunar natkrije. Bunar je natkriven i ima 3 otvora, dva bočna i jedan na sredini. Oko njega se nalaze kamenice za vodu.
[[File:Strmendočki bunar.jpg|thumb|Strmendočki bunar]]
* Postoje građevine iz 17. stoljeća, što ne znači da nije bilo starijih građevina. Većina tih zgrada je sačuvana, one su većinom male i služile su kao staje za životinje ili za sušenje mesa. Kuće se građene od kamena koji se vadio po brdu a krov se prekrivao travom ševarom (kuće pokrivene ševarom – ševarice). Novije kuće su se pokrivale s kamenim pločama koje su bili iskapane u zaseoku Kovačevići na Ugljanima.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Trilj}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Trilja]]</text>
      <sha1>29i4v07vnztkmhxcjf2ottm2rcddvc3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520998</id>
      <parentid>7520994</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:37:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Profešur</username>
        <id>279517</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znamenitosti */ Izrađujem stranicu za crkvu pa sam dodao poveznicu</comment>
      <origin>7520998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8482" sha1="6j7suw77wy4soev4i81d6ykulw4yaba" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = [[Strmendolac]]
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = Strmendolac
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|općina           = [[Trilj]]
|najbliži grad    = [[Split]]
|površina         = 5,7
|visina           = 380
|z. širina        = 43.595
|z. dužina        = 16.762
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 158
|svetac           = [[Sveti Nikola]]
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21240 Trilj
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = &lt;tt&gt;ST&lt;/tt&gt;
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Strmendolac''' je naselje u sastavu [[Trilj|grada Trilja]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Nalazi se okružen brdima na krškoj zaravni uz malo polje na uzvisini, 4 [[kilometar|kilometra]] jugoistočno od Trilja. U naselje se može doći cestovnim putem iz nekoliko pravaca: s juga od [[Čaporice|Čaporica]], s jugoistoka iz smjera [[Ugljane|Ugljana]] te glavnim cestovnim pravcem od [[Trilj]]a.

Područje naselja bogato je prirodnom pitkom vodom. Uz osamnaest izvora, kroz naselje teče mnoštvo potoka koji se spajaju u Krolin potok.

Na području naselja nalazi se mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice. Jama Garepuša, jedna od većih na području Strmendoca, promjera je oko 4,5 metra. 

U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke.

== Stanovništvo ==

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Strmendolac |p1857=173 |p1869=0 |p1880=127 |p1890=232 |p1900=232 |p1910=225 |p1921=0 |p1931=278 |p1948=290 |p1953=310 |p1961=346 |p1971=303 |p1981=294 |p1991=339 |p2001=221 |p2011=181 |p2021=158 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Strmen Dolac. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Vedrine. U 1931. sadrži podatke za bivše naselje Veliki Strmendolac. Do 1890. i u 1931. iskazivano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

Popis 2021. ustanovio je 158 stanovnika, što je pad od 13 % na odnosu na 2011. godinu. 

== Povijest ==
{{Stilska dorada}}
Područje Strmendoca bilo je naseljeno u Ilirskom dobu. Dokazi toga su razne gradine i spomenici te istraživanje dr. Darka Periše koji ustanovljuje da kroz Strmendolac prolazi [[Limes (utvrđena rimska granica)|rimski limes]] te utvrđuje položaj rimskog zemljanog logora u centru sela (ispod crkve sv. Nikole) koji je vidljiv i danas.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Periša|first=Darko|date=2008|title=Je li delmatsko područje presjekao rimski limes?|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/58313|journal=Archaeologia Adriatica|language=hr|volume=2|issue=2|pages=507–517|issn=1846-4807}}&lt;/ref&gt; Nekada je pripadao »rubnim zemljama« najstarijeg teritorija plemena [[Delmati|Delmata]] koji se prostirao od Cetine do Neretve, od Biokova do Vrana i Čvrsnice s glavnim gradom Delmionom (Imotski).

Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađen razni nakit. 

Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691. godine selo je ostalo u turskim rukama jer je bio s lijeve strane rijeke Cetine. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] sklopljenim 1718. godine, novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen. 

1732. godine postao djelom novoosnovane župe [[Ugljane]] i župne crkve tijekom reorganizacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ugljane|url=https://www.franjevci-split.hr/ugljane/|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split|language=hr}}&lt;/ref&gt; Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767. godine.

U doba napoleonskog upravljanja [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] (1809. – 1813.) proširen je put koji je povezivao Ugljane i Strmendolac, danas pod imenom županijska cesta 6209.

Naselje je imalo 173 stanovnika 1857. godine, a 225 stanovnika u 1910. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pod ničijom vlašću kao i obližnja sela.

Od 1991. ono pripada samostalnoj Hrvatskoj. Otad stanovništvo opada pa je u 2021. godini u selu je po popisu bilo 158 stanovnika.

== Zaštitnici ==
Zaštitnici mjesta su [[Sveti Nikola|sv. Nikola]], biskup i naučitelj,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Proslava blagdana Svetog Nikole u Strmendocu - FERATA|url=https://www.ferata.hr/proslava-blagdana-svetog-nikole-u-strmendocu-2/|access-date=2022-12-28|website=www.ferata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; te [[Nevina dječica|sv. Nevina dječica]].{{Nedostaje izvor}}

== Zanimljivosti ==

Na karti iz 18. stoljeća naselje nosi naziv Czermindolatz.
[[File:Karta Cetinske krajine u 18. stoljeću.jpg|thumb|Karta Cetinske krajine u 18. stoljeću]]

== Sport ==
U Strmendolcu je djelovao [[SD Trudbenik]]{{ni}} i sportsko okupljalište Crveni klanac koje je postojalo od [[1974.]] godine do [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Tu su se godišnje 1. svibnja održavale ''seoske olimpijske igre''. Prema nekim podacima okupilo bi se oko 2000 gledatelja. Održavana su i mnoga druga natjecanja npr. nogomet, kamena s ramena, streličarstvo i streljaštvo.

== Gospodarstvo ==

U Strmendolcu je od 1948. do 1954. godine djelovala Seljačka radna zadruga Trudbenik Strmendolac (SRZTS). Također, u zgradi seljačke zadruge nalazio se i radni pogon tvornice Cetinke za plastičnu galanteriju, koji je kasnije preinačen u radni pogon SMS-a.
[[File:Zgrada SMS-a u Strmendocu.jpg|thumb|Zgrada SMS-a u Strmendolcu]]

Najviše ljudi bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom i voćarastvom. Najpoznatije zanimanje u ovom selu bilo je vinogradarstvo uz koje je Strmendolac duboko vezan uz obližnje selo [[Čaporice]]. O tome svjedoči knjiga zapisa policijske stanice Trilj u kojoj se navodi da bi ta dva sela proizvela više vina nego cijela Cetinska krajina, tj. cca 50 vagona vina.{{nedostaje izvor}} 

U Strmendolcu je pred početak Domovinskoga rata djelovao rudnik boksita.

== Klima ==

U Strmendolcu klima je umjereno topla s vrućim ljetima. Zbog toga se na južnoj strani sela nalazi većina vinograda i voćnjaka. Dok sjevernije se sade sve više žitarice i povrće.

== Znamenitosti ==
[[File:Crkva SV. Nikole u Strmendocu.jpg|thumb|Crkva SV. Nikole u Strmendolcu]]
* [[Crkva sv. Nikole biskupa u Strmendocu]]
* Gradina iz ilirskog doba u Crvenom Klancu blizu zaseoka Pešo nalazi se na istoimenom brdu Gradina.
* Romanički dvometarski križevi nalaze se na mjestu bivše, srušene crkve sv. Nikole smatra se da ti križevi služe kao spomenik.
* [[Stećak|Stećci]] i grebi (15. st.  – 17. st.). Kroz Strmendolac prolazila je stoljetna ruta Klis – Stolac, tako da je bio trgovačka ruta pogodna za razbojnike i bandite stoga ima dosta spomenika koji prikazuju pljačku. Također na tom području su bili turska haračenja zbog čega isto ima stećaka.
* Turski bunar kraj zaseoka Marasovići je tipični bunar iz turskog doba kružnog oblika s malim kružnim otvorom na centru u dnu zvanim &quot;riga&quot;. Do dna bunara postoje stepenice. Oko cijelog bunara je prije bio zid. Zbog smrtnog slučaja I. Marasović 1963. počelo se razmatrati o njegovom natkrivanju. 1968. su dvije žene upale i prošle s lakšim ozljedama. Tada je mjesni odbor donio odluku da se bunar natkrije. Bunar je natkriven i ima 3 otvora, dva bočna i jedan na sredini. Oko njega se nalaze kamenice za vodu.
[[File:Strmendočki bunar.jpg|thumb|Strmendočki bunar]]
* Postoje građevine iz 17. stoljeća, što ne znači da nije bilo starijih građevina. Većina tih zgrada je sačuvana, one su većinom male i služile su kao staje za životinje ili za sušenje mesa. Kuće se građene od kamena koji se vadio po brdu a krov se prekrivao travom ševarom (kuće pokrivene ševarom – ševarice). Novije kuće su se pokrivale s kamenim pločama koje su bili iskapane u zaseoku Kovačevići na Ugljanima.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Trilj}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Trilja]]</text>
      <sha1>6j7suw77wy4soev4i81d6ykulw4yaba</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521015</id>
      <parentid>7520998</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:55:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Profešur|Profešur]] ([[User talk:Profešur|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>7475074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8627" sha1="gew2pv8aqlie4qb3kpuarwbbw4u60ck" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = [[Strmendolac]]
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = Strmendolac
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|općina           = [[Trilj]]
|najbliži grad    = [[Split]]
|površina         = 5,7
|visina           = 380
|z. širina        = 43.595
|z. dužina        = 16.762
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 158
|svetac           = [[Sveti Nikola]]
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21240 Trilj
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = &lt;tt&gt;ST&lt;/tt&gt;
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Strmendolac''' je naselje u sastavu [[Trilj|grada Trilja]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Nalazi se okružen brdima na krškoj zaravni uz malo polje na uzvisini, 4 [[kilometar|kilometra]] jugoistočno od Trilja. U naselje se može doći cestovnim putem iz nekoliko pravaca: s juga od [[Čaporice|Čaporica]], s jugoistoka iz smjera [[Ugljane|Ugljana]] te glavnim cestovnim pravcem od [[Trilj]]a.

Područje naselja bogato je prirodnom pitkom vodom. Uz osamnaest izvora, kroz naselje teče mnoštvo potoka koji se spajaju u Krolin potok.

Na području naselja nalazi se mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice. Jama Garepuša, jedna od većih na području Strmendoca, promjera je oko 4,5 metra. 

U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke.

== Stanovništvo ==
Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo ovoga sela jesu Hrvati, a većina stanovništva izjasnila se pripadnicima rimokatoličke vjere.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Strmendolac |p1857=173 |p1869=0 |p1880=127 |p1890=232 |p1900=232 |p1910=225 |p1921=0 |p1931=278 |p1948=290 |p1953=310 |p1961=346 |p1971=303 |p1981=294 |p1991=339 |p2001=221 |p2011=181 |p2021=158 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Strmen Dolac. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Vedrine. U 1931. sadrži podatke za bivše naselje Veliki Strmendolac. Do 1890. i u 1931. iskazivano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

Popis 2021. ustanovio je 158 stanovnika, što je pad od 13 % na odnosu na 2011. godinu. 

== Povijest ==
{{Stilska dorada}}
Područje Strmendoca bilo je naseljeno u Ilirskom dobu. Dokazi toga su razne gradine i spomenici te istraživanje dr. Darka Periše koji ustanovljuje da kroz Strmendolac prolazi [[Limes (utvrđena rimska granica)|rimski limes]] te utvrđuje položaj rimskog zemljanog logora u centru sela (ispod crkve sv. Nikole) koji je vidljiv i danas.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Periša|first=Darko|date=2008|title=Je li delmatsko područje presjekao rimski limes?|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/58313|journal=Archaeologia Adriatica|language=hr|volume=2|issue=2|pages=507–517|issn=1846-4807}}&lt;/ref&gt; Nekada je pripadao »rubnim zemljama« najstarijeg teritorija plemena [[Delmati|Delmata]] koji se prostirao od Cetine do Neretve, od Biokova do Vrana i Čvrsnice s glavnim gradom Delmionom (Imotski).

Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađen razni nakit. 

Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691. godine selo je ostalo u turskim rukama jer je bio s lijeve strane rijeke Cetine. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] sklopljenim 1718. godine, novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen. 

1732. godine postao djelom novoosnovane župe [[Ugljane]] i župne crkve tijekom reorganizacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ugljane|url=https://www.franjevci-split.hr/ugljane/|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split|language=hr}}&lt;/ref&gt; Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767. godine.

U doba napoleonskog upravljanja [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] (1809. – 1813.) proširen je put koji je povezivao Ugljane i Strmendolac, danas pod imenom županijska cesta 6209.

Naselje je imalo 173 stanovnika 1857. godine, a 225 stanovnika u 1910. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pod ničijom vlašću kao i obližnja sela.

Od 1991. ono pripada samostalnoj Hrvatskoj. Otad stanovništvo opada pa je u 2021. godini u selu je po popisu bilo 158 stanovnika.

== Zaštitnici ==
Zaštitnici mjesta su [[Sveti Nikola|sv. Nikola]], biskup i naučitelj,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Proslava blagdana Svetog Nikole u Strmendocu - FERATA|url=https://www.ferata.hr/proslava-blagdana-svetog-nikole-u-strmendocu-2/|access-date=2022-12-28|website=www.ferata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; te [[Nevina dječica|sv. Nevina dječica]].{{Nedostaje izvor}}

== Zanimljivosti ==

Na karti iz 18. stoljeća naselje nosi naziv Czermindolatz.
[[File:Karta Cetinske krajine u 18. stoljeću.jpg|thumb|Karta Cetinske krajine u 18. stoljeću]]

== Sport ==
U Strmendolcu je djelovao [[SD Trudbenik]]{{ni}} i sportsko okupljalište Crveni klanac koje je postojalo od [[1974.]] godine do [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Tu su se godišnje 1. svibnja održavale ''seoske olimpijske igre''. Prema nekim podacima okupilo bi se oko 2000 gledatelja. Održavana su i mnoga druga natjecanja npr. nogomet, kamena s ramena, streličarstvo i streljaštvo.

== Gospodarstvo ==

U Strmendolcu je od 1948. do 1954. godine djelovala Seljačka radna zadruga Trudbenik Strmendolac (SRZTS). Također, u zgradi seljačke zadruge nalazio se i radni pogon tvornice Cetinke za plastičnu galanteriju, koji je kasnije preinačen u radni pogon SMS-a.
[[File:Zgrada SMS-a u Strmendocu.jpg|thumb|Zgrada SMS-a u Strmendolcu]]

Najviše ljudi bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom i voćarastvom. Najpoznatije zanimanje u ovom selu bilo je vinogradarstvo uz koje je Strmendolac duboko vezan uz obližnje selo [[Čaporice]]. O tome svjedoči knjiga zapisa policijske stanice Trilj u kojoj se navodi da bi ta dva sela proizvela više vina nego cijela Cetinska krajina, tj. cca 50 vagona vina.{{nedostaje izvor}} 

U Strmendolcu je pred početak Domovinskoga rata djelovao rudnik boksita.

== Klima ==

U Strmendolcu klima je umjereno topla s vrućim ljetima. Zbog toga se na južnoj strani sela nalazi većina vinograda i voćnjaka. Dok sjevernije se sade sve više žitarice i povrće.

== Znamenitosti ==
[[File:Crkva SV. Nikole u Strmendocu.jpg|thumb|Crkva SV. Nikole u Strmendolcu]]
* Crkva sv. Nikole biskupa u Strmendocu
* Gradina iz ilirskog doba u Crvenom Klancu blizu zaseoka Pešo nalazi se na istoimenom brdu Gradina.
* Romanički dvometarski križevi nalaze se na mjestu bivše, srušene crkve sv. Nikole smatra se da ti križevi služe kao spomenik.
* [[Stećak|Stećci]] i grebi (15. st.  – 17. st.). Kroz Strmendolac prolazila je stoljetna ruta Klis – Stolac, tako da je bio trgovačka ruta pogodna za razbojnike i bandite stoga ima dosta spomenika koji prikazuju pljačku. Također na tom području su bili turska haračenja zbog čega isto ima stećaka.
* Turski bunar kraj zaseoka Marasovići je tipični bunar iz turskog doba kružnog oblika s malim kružnim otvorom na centru u dnu zvanim &quot;riga&quot;. Do dna bunara postoje stepenice. Oko cijelog bunara je prije bio zid. Zbog smrtnog slučaja I. Marasović 1963. počelo se razmatrati o njegovom natkrivanju. 1968. su dvije žene upale i prošle s lakšim ozljedama. Tada je mjesni odbor donio odluku da se bunar natkrije. Bunar je natkriven i ima 3 otvora, dva bočna i jedan na sredini. Oko njega se nalaze kamenice za vodu.
[[File:Strmendočki bunar.jpg|thumb|Strmendočki bunar]]
* Postoje građevine iz 17. stoljeća, što ne znači da nije bilo starijih građevina. Većina tih zgrada je sačuvana, one su većinom male i služile su kao staje za životinje ili za sušenje mesa. Kuće se građene od kamena koji se vadio po brdu a krov se prekrivao travom ševarom (kuće pokrivene ševarom – ševarice). Novije kuće su se pokrivale s kamenim pločama koje su bili iskapane u zaseoku Kovačevići na Ugljanima.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Trilj}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Trilja]]</text>
      <sha1>gew2pv8aqlie4qb3kpuarwbbw4u60ck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RMS Queen Mary</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247172</id>
    <revision>
      <id>7521067</id>
      <parentid>7445163</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:16:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39280" sha1="3ec1jmyo8j38fx6kqry3g8vgyotlk48" xml:space="preserve">{{Infookvir brod
|ime broda                     =RMS ''Queen Mary''
|slika broda                   =RMS Queen Mary Long Beach January 2011 view.jpg
|opis slike                    =RMS ''Queen Mary'' u Long Beachu, 2011.
|država pripadnosti            =[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] 
|zastava broda                 =[[Datoteka:Civil Ensign of the United Kingdom.svg|105px]]
|imenjak                       = 
|klasa broda                   =[[Putnički brod#Prekooceanski brod|prekooceanski brod]] 
|naručitelj broda              =Cunard White Star Line 
|brodogradilište               =John Brown and Company&lt;br&gt;Clydebank, [[Škotska]] 
|kobilica položena             =1. prosinca 1930.
|porinuće                      =26. rujna 1934.
|kum broda                     = 
|brod nabavljen                = 
|stavljen u službu             =27. svibnja 1936.
|povučen iz službe             =1. prosinca 1967.
|ponovno stavljen u službu     =
|ponovno stavljen izvan službe =
|izvan službe                  = &lt;!--privremeno--&gt;
|preimenovan                   = 
|reklasificiran                = 
|preinake                      =preuređen u brod za prevoz trupa, u Sydneyu 1940. 
|zapljenjen                    = 
|status                        =povučen - hotel, restoran i muzej u [[Long Beach, Kalifornija|Long Beachu]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Države]]
|matična luka                  =[[Liverpool]] 
|istisnina                     =81&amp;nbsp;961 [[tona|t]], 81&amp;nbsp;237 [[tona|BRT]]
|dužina broda                  =310,7 [[metar|m]], 1019,4 [[stopa|ft]] oa
|širina broda                  =36 [[metar|m]], 118 [[stopa|ft]]
|visina                        =55,2 [[metar|m]], 181 [[stopa|ft]]
|gaz                           =11,9 [[metar|m]], 39 [[stopa|ft]]
|pogon                         =4 parne turbine ''Parsons'' s jednostrukim reduktorom&lt;br&gt;24 kotla ''Yarrow''&lt;br&gt;4 četverokraka propelera, ukupno 160&amp;nbsp;000 [[Konjska snaga|ks]]
|brzina                        =28,5 čvorova (52,8 km/h; 32,8 mph) redovna brzina, oko 32 čvora maksimalna
|doplov                        = &lt;!--dolet kod aviona--&gt;
|izdržljivost                  = &lt;!--podvodna autonomija za podmornice--&gt;
|dubina zarona                 = &lt;!--pod vodom za podmornice--&gt;
|brodski čamci                 = 
|kapacitet                     =2139 putnika: 776 prva (''cabin'') klasa, 784 turistička klasa, 579 treća klasa
|posada                        =1101
|trupe                         = &lt;!--kod vojnih brodova--&gt;
|radari                        = &lt;!--radari, sonari i drugi senzori--&gt;
|elektronika                   = &lt;!--Sprave za elektroničko ratovanje--&gt;
|naoružanje                    = 
|streljivo                     = 
|oklop                         = 
|avioni                        = &lt;!--za nosače aviona--&gt;
|zrakoplovna oprema            = &lt;!--za nosače aviona--&gt;
|geslo                         = 
|nadimak                       = 
|počasti                       = 
|napomene                      = pozivni znak ''GBTT''
}}

'''[[Dodatak:Popis brodskih prefiksa|RMS]] Queen Mary''' bivši je [[UK|britanski]] [[prekooceanski brod]] koji je na redovnoj sjeverno-[[Atlantski ocean|atlantskoj]] liniji Europa - Sjeverna Amerika plovio od 1936. do 1967. Izgrađen za kompaniju [[Cunard Line]] u brodogradilištu ''John Brown and Company'' u Clydebanku u [[Škotska|Škotskoj]], bio je prvi od dva broda za predviđenu tjednu prekoatlantsku ekspresnu službu iz [[Southampton]]a i [[Cherbourg]]a za [[New York]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je jedan od glavnih [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] brodova za trupe. Nakon oslobađanja od ratne dužnosti, ''Queen Mary'' i ''[[RMS Queen Elizabeth|Queen Elizabeth]]'' započeli su svoju davno planiranu zajedničku službu, održavanu idućih dvadeset godina, do povlačenja iz prometa 1967. Brod je uvršten u [[SAD|američki]] popis nacionalnih povijesnih mjesta (''National Register of Historic Places''), te je trajno privezan u [[Long Beach, Kalifornija|Long Beachu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], ([[SAD]]), kao brod muzej i [[hotel]]. Godine 2004., u Clydebanku i u Long Beachu obilježeno je 70 godina porinuća, i 2006., 70 godina prvog putovanja.

''Queen Mary'', zajedno s ''Queen Elizabeth'' i ''[[Normandie]]'', jedan je od tri najveća i najznačajnija broda iz &quot;zlatnog doba&quot; velikih prekooceanskih brodova.

== Izgradnja i naziv ==
S uvođenjem u promet [[Njemačka|njemačkih]] transatlantika ''[[Bremen (brod)|Bremen]]'' i ''[[Europa (brod)|Europa]]'', britanci nisu željeli izostati iz natjecanja u brodogradnji. ''White Star Line'' započeo je izgradnju svog, 60&amp;nbsp;000 tona teškog, broda ''Oceanic'', dok je također i ''Cunard'' planirao svoj, 75&amp;nbsp;000 tonski, tada još neimenovani brod.

Izgradnja broda, tada poznatog samo kao &quot;Broj trupa 534&quot; (''Hull Number 534'') započela je prosinca 1930. na rijeci [[Clyde]], u [[Brodogradilište|brodogradilištu]] ''John Brown &amp; Company Shipbuilding and Engineering'' u [[Clydebank]]u u [[Škotska|Škotskoj]]. Rad je zaustavljen prosinca 1931., radi [[Velika gospodarska kriza|velike ekonomske krize]], te je Cunard zatražio zajam od britanske vlade koji bi omogućio dovršenje broda. Zajam je odobren, s dovoljnim iznosom za dovršenje ''Queen Mary'' i izgradnju drugog broda, tada poznatog kao trup 552, koji će postati ''Queen Elizabeth''. 
[[Slika:Rms queen mary 2008.jpg|lijevo|mini|180px|''Queen Mary'' u Long Beachu.]]
Uvjet zajma bio je spajanje ''Cunard''-a s ''White Star Line''-om,  tadašnjim glavnim britanskim konkurentom Cunardu, kojega je velika ekonomska kriza već prisilila da otkaže izgradnju broda ''Oceanic''. Obje kompanije pristale su na integraciju, dovršenu travnja 1934. Izgradnja ''Queen Mary'' odmah je nastavljena te je brod porinut 26. rujna 1934. Dovršenje je konačno zahtijevalo 3½ godine i stajalo ukupno 3½ milijuna [[Britanska funta|Britanskih funti]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.goworldtravel.com/ex/aspx/articleGuid.%7B7AD7D421-D5F8-473E-A0AF-1E3B6BD56A9B%7D/xe/article.htm |title=Royal Lady - The Queen Mary Reigns in Long Beach |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907214519/http://www.goworldtravel.com/ex/aspx/articleGuid.%7B7AD7D421-D5F8-473E-A0AF-1E3B6BD56A9B%7D/xe/article.htm |archive-date=7. rujna 2008. |access-date=30. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Većinu brodskih interijera dizajnirala je i izradila tvrtka ''Bromsgrove Guild''.&lt;ref&gt;[http://www.asdx02.dsl.pipex.com/bsoc2003/guildbo.htm The Bromsgrove Guild - an illustrated history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514021552/http://www.asdx02.dsl.pipex.com/bsoc2003/guildbo.htm |date=14. svibnja 2008. }}, The Bromsgrove Society&lt;/ref&gt;

Brod je nazvan prema [[Mary of Teck|Kraljici Mariji]], supruzi kralja [[Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đure V.]] Do samog porinuća, ime kojim će brod biti kršten, bila je pomno čuvana tajna. Postoji legenda prema kojoj je ''Cunard'' namjeravao brod nazvati ''Queen Victoria'', u skladu s kompanijskom tradicijom nazivanja brodova s imenima koja završavaju na ''&quot;ia&quot;''. Međutim, kada su predstavnici kompanije zatražili kraljevo dopuštenje da brod imenuju prema [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] &quot;najvećoj kraljici&quot;, kralj je rekao je da će njegova žena, Kraljica Marija, biti oduševljena,&lt;ref name=&quot;cross288&quot;&gt;Maxtone-Graham, John. ''The Only Way to Cross''. New York: Collier Books, 1972, p. 288&lt;/ref&gt; te delegacija predstavnika naravno nije imala izbora osim izvjestiti da će No. 534 biti nazvan RMS ''Queen Mary''.&lt;ref name=&quot;cross288&quot;/&gt; Priču su porekli službenici kompanije, dok su imena vladara do tada tradicionalno korištena samo za kapitalne brodove [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske kraljevske ratne mornarice]] (''Royal Navy''). Urednik ''Washington Posta'' Felix Morley, koji je kao gost plovio na prvom putovanju broda 1936., donekle je potvrdio tu priču. U svojoj autobiografiji iz 1979., ''&quot;For the Record&quot;'', Morley je zapisao da je sjedio za istim stolom zajedno sa Sir Percy Batesom, predsjednikom ''Cunard Line-a''. Bates mu je ispričao priču o imenovanju broda pod uvjetom da ju neće objaviti tijekom njegovog života. Ime ''Queen Mary'', možda je također i kompromis između ''Cunarda'' i ''White Star Line''-a, tada nedavno fuzioniranih, jer su obje kompanije održavale vlastite tradicije nazivanja brodova, s imenima koja završavaju na &quot;ic&quot; u ''White Star''-u i &quot;ia&quot; u ''Cunard''-u.&lt;ref name=&quot;cross288&quot;/&gt;

== Povijest (1934. – 1939.) ==
U Škotskoj, već je postojao parobrod tipa ''Clyde steamer''  nazvan ''Queen Mary''. ''Cunard White Star'' postigao je dogovor s vlasnicima da postojeći brod bude preimenovan u TS ''Queen Mary II'', te je novi prekooceanski brod, s kumom Kraljicom Marijom, porinut kao RMS ''Queen Mary''. Pri porinuću s [[navoz]]a, ''Queen Mary'' je usporen s osamnaest vučnih [[lanac]]a, koji su kontrolirali napredovanje broda u rijeku Clyde, koja je djelomično bila proširena radi nesmetanog porinuća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://books.google.com/books?id=uigDAAAAMBAJ&amp;pg=PA20&amp;lpg=PA20#v=onepage&amp;q=&amp;f=false |title=Chains brake liner at launching |work=Popular Science |accessdate=2009-11-02 |date=Prosinac 1934.}}&lt;/ref&gt;

Prilikom prvog putovanja iz [[Southampton]]a 27. svibnja 1936., zapovjednik je bio Sir Edgar T. Britten, unaprijed imenovani kapetan (''master designate'') za ''Cunard White Star'' dok je brod još bio u izgradnji u brodogradilištu ''John Brown''. Bruto tonaža ([[Registarska tona|brt]]) je bila 80&amp;nbsp;774 t, 
&lt;ref&gt;[http://www.atlanticliners.com/rms_queen_mary_home.htm Atlantic Liners: RMS Queen Mary]&lt;/ref&gt; dok je veliki francuski rival, brod ''[[Normandie]]'', s izvornih 79&amp;nbsp;280 brt, prethodne zime modificiran radi povećanja tonaže na 83&amp;nbsp;243 t (izgrađen je zatvoreni turistički salon na krmi, na mjestu bivšeg igrališta), i stoga je zadržao naslov najvećeg prekooceanskog broda.&lt;ref&gt;[http://www.ocean-liners.com/ships/normandie.asp ocean-liners.com SS Normandie]&lt;/ref&gt; Većinu prvog putovanja za [[New York]], ''Queen Mary'' je plovio na velikim brzinama, dok posljednjeg dana gusta magla nije prisilila brod da uspori.

[[Slika:Queen Mary Observation Bar.jpg|mini|lijevo|180px|''Observation Bar lounge'' (Panoramski salon bar). Prozori su jednom bili dijelom zatvorene kružne šetne palube. Salon je proširen unaprijed nakon 1967.]]
Dizajn ''Queen Mary'' bio je kritiziran kao isuviše tradicionalan, posebno u doba revolucionarnog [[Trup broda|trup]]a broda ''Normandie'', s kliperskim [[Pramac|pramcem]] aerodinamičnog oblika.

Izuzevši krstaričku [[Krma|krmu]], brod je izgledao kao uvećana verzija svojih ''Cunard'' i ''White Star'' prethodnika iz doba prije [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. Unutrašnje uređenje, premda većinom u [[Art Deco]] stilu, još uvijek se činilo konzervativnim i suzdržanim u usporedbi s ultramodernim francuskim transatlantikom. Ipak, ''Queen Mary'' se brojem prevezenih putnika pokazao popularnijim brodom u odnosu na svog nešto većeg konkurenta.

Kolovoza 1936. ''Queen Mary'' je preuzeo [[Plava vrpca|Plavu vrpcu]] od ''Normandie'', s prosječnom brzinom od 30,14 [[čvor]]ova (55,82&amp;nbsp;km/h) zapadno i 30,63 čvorova istočno. 1937., ''Normandie'' je opremljen novom garniturom [[Brodski vijak|propelera]], te je ponovo osvojio Plavu vrpcu, ali 1938. ''Queen Mary'' vraća ju u britanski tabor s rekordnim brzinama u oba smjera, 30,99 
čvorova (57,39&amp;nbsp;km/h) zapadno i 31,69 čvorova istočno. Taj rekord nije bio oboren do 1952., kada je primat najbržeg transatlantika definitvno preuzeo novi [[SAD|američki brod]] ''[[SS United States|United States]]''.

===Interijeri===
[[Slika:RMS Queen Mary Dining Room Map edit1.jpg|mini|180px|Karta u blagovaoni prve klase, koja je prikazivala kretanje broda preko Atlantika.]]
Oprema interijera varirala je u skladu s klasom, s putnicima prve klase koji su raspolagali s većinom prostora i luksuza. Ostale značajke na raspolaganju putnicima bile su zatvoreni bazen, salon, brodska biblioteka, dječji vrtić i otvoreni teniski teren. Najveća prostorija bila je blagovaona prve klase (''grand salon''), koja se sa širokim stupovima uzdizala tri kata u visinu. Zatvoreni bazen također je obuhvaćao dva kata.

Blagovaonu prve klase krasila je velika karta Atlantskog oceana, s dvostrukim putanjama koje su predstavljale [[Zima|zimsko]]/[[Proljeće|proljetnu]] rutu (više južno radi izbjegavanja ledenjaka) i [[Ljeto|ljetno]]/[[jesen]]sku rutu. Za vrijeme svakog prelaska Atlantika, automatizirani model ''Queen Mary'' prikazivao bi na karti trenutnu poziciju broda.

[[Slika:RMS Queen Mary Grand Salon edit.jpg|mini|180px|lijevo|Blagovaona prve klase, također poznata kao ''Grand Salon''.]]
Kao alternativu blagovaoni prve klase, brod je raspolagao s odvojenim ''Verandah Grill''-om na sunčanoj palubi (''Sun Deck'') prema [[Krma|krmi]] broda. ''Verandah Grill'' je bio ekskluzivni ''à la carte'' [[restoran]] kapaciteta oko 80 ljudi, te je uvečer bio adaptiran u noćni ''Starlight Club''. Također, na brodu je bio i panoramski bar (''Observation Bar''), salon u Art Deco stilu s velikim pogledima na [[ocean]].

U salonima i luksuznim kabinama korišteno je [[Drvo (materijal)|drvo]] iz raznih regija [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. Nudio se smještaj od potpuno opremljenih luksuznih apartmana prve klase do skromnih i tijesnih kabina treće klase. Umjetnici koje je ''Cunard'' angažirao 1933. za umjetnička djela radi dekoracije interijera uključuju Edwarda Wadswortha i A. Duncana Carsea.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.apollo-magazine.com/features/630236/part_8/modern-art-takes-to-the-waves.thtml |title=Modern art takes to the waves |access-date=17. siječnja 2013. |archive-date=6. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090106072638/http://www.apollo-magazine.com/features/630236/part_8/modern-art-takes-to-the-waves.thtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
== Drugi svjetski rat ==
[[Slika:Troop transports Queen Mary and Queen Elizabeth.jpg|mini|desno|180px|[[Bassov prolaz]], 4. rujna 1941. Snimka s HMAS ''Sydney'', u pratnji konvoja US.12A. Brodovi za trupe ''Queen Mary'' (desno) i ''Queen Elizabeth'' poslije poluotoka Wilson na obali [[Victoria (Australija)|Victorije]].]]
Krajem kolovoza 1939., ''Queen Mary'' bio je na povratnom putu iz New Yorka za Southampton. 
Radi međunarodne situacije pratio ga je bojni krstaš [[HMS Hood (51)|HMS ''Hood'']]. Sretno je doputovao, te je ponovo isplovio za New York 1. rujna. Do uplovljavanja u New York već je izbio [[drugi svjetski rat]] te je brodu bilo naređeno da zajedno s ''[[Normandie]]'' ostane u njujorškoj luci do daljnjega. 1940., pridružio im se novi, još nedovršeni ''[[RMS Queen Elizabeth|Queen Elizabeth]]'', nakon svog tajnog bijega iz Clydebanka. Tri najveća broda na svijetu neko vrijeme stajali su besposleni jedan pored drugoga, dok saveznička komanda nije odlučila da se sva tri broda mogu koristiti za prevoz trupa (nažalost, ''Normandie'' će biti uništen za vrijeme konverzije). 
''Queen Mary'' napustio je New York za [[Sydney]], gdje je zajedno s nekoliko drugih prekooceanskih brodova bio preinačen u brod za trupe, radi prevoza [[Australija|australskih]] i [[Novi Zeland|novozelandskih]] vojnika u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Za vrijeme konverzije, trup, nadgrađe i dimnjaci obojeni su u sivo. U unutrašnjosti, [[namještaj]] luksuznih soba i dekoracije uklonjeni su i zamijenjeni trokatnim drvenim krevetima (kasnije zamijenjeni s takozvanim ''standee bunks''). Šest milja tepiha, 220 sanduka [[porculan]]a, kristala i srebrnine, tapiserije i umjetničke slike uklonjeni su i čuvani u skladištima tijekom rata. Drvene obloge u apartmanima, blagovaoni prve klase i drugim javnim prostorima, bile su pokrivene kožom. Nakon što se ratnoj službi pridružio i ''Queen Elizabeth'', bila su to dva najveća i najbrža broda za trupe uključena u rat, često prevozeći do 
15&amp;nbsp;000 ljudi na pojedinom putovanju, i također često ploveći izvan konvoja i bez pratnje. Radi njihove velike brzine, njemačkim [[podmornica]]ma bilo je teško sustići ih.

2. listopada 1942., ''Queen Mary'' je nenamjerno potopio jedan od brodova u svojoj pratnji, doslovce prepolovivši pramcem laku [[Krstarica|krstaricu]] HMS ''Curacoa'' kraj irske obale, s gubitkom 338 života. Radi stalne prijetnje napada podmornica, kapetan ''Queen Mary'' C. Gordon Illingworth imao je striktne zapovjedi da se ne zaustavlja iz bilo kojih razloga, te je [[razarač]]ima britanske mornarice u pratnji broda naređeno da ostanu na kursu i ne spašavaju preživjele.

[[Slika:RMS Queen Mary 20Jun1945 NewYork.jpeg|mini|lijevo|180px|''Queen Mary'' stiže u New York 20. lipnja 1945., s prvim trupama na povratku u Sjedinjene Države nakon kraja drugog svjetskog rata u Europi.]]

Prosinca 1942., ''Queen Mary'' je prevozio točno 16&amp;nbsp;082 američkih vojnika iz New Yorka u Veliku Britaniju, što je još uvijek važeći rekord najvećeg broja putnika ikada prevezenih jednim plovilom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.queenmary.com/index.php?page=foundation |title=The Historic Queen Mary - RMS Foundation, Inc. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081208083215/http://www.queenmary.com/index.php?page=foundation |archive-date=8. prosinca 2008. |access-date=30. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; 700 milja od Škotske, po snažnom vjetru brod je iznenada bočno pogodio divovski [[val]] visine 28 metara. Opis te plovidbe može se pronaći u knjizi Waltera Ford Cartera ''&quot;No Greater Sacrifice, No Greater Love&quot;''. Carterov otac, Dr. Norval Carter, liječnik vojne bolnice ''110th Station Hospital'', tada na brodu ''Queen Mary'', zapisao je da se brod u jednom trenutku &quot;skoro prevrnuo... Jednog trena gornja paluba je bila na svojoj uobičajenoj visini kad tada, Posrće dolje, preko, i naprijed.&quot; Kasnije je izračunato da se brod nagnuo 52 stupnja, te bi se prevrnuo da se nagnuo još 3 stupnja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thefutureofthings.com/column/1005/the-wave-that-changed-science.html |title=The Wave That Changed Science |work=The Future of Things |accessdate=2009-11-02 |last=Levi |first=Ran}}&lt;/ref&gt; Incident je nadahnuo Paula Gallica da napiše svoju priču &quot;Posejdonova avantura&quot; (''&quot;The Poseidon Adventure&quot;''), kasnije prenesenu na veliki ekran u [[Posejdonova avantura (1972.)|istoimenom filmu]], u kojem je ''Queen Mary'' korišten kao dubler za brod ''Poseidon''. 2006. smiljena je i obrada &quot;[[Poseidon (2006)|Poseidon]]&quot;.

Za vrijeme rata, ''Queen Mary'', pod zapovjedništvom komodora Jamesa Bissetta,&lt;ref&gt;p.513, Roberts&lt;/ref&gt; preveo je preko Atlantika [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] radi susreta s dužnosnicima savezničkih snaga. Churchill je tada na listi putnika bio naveden kao &quot;Pukovnik Warden&quot;,&lt;ref name=&quot;churchhill&quot;&gt;Lavery, Brian. ''Churchill Goes to War: Winston's Wartime Journeys''. Naval Institute Press, 2007, p. 213.&lt;/ref&gt;
te je ustrajao na tome da čamac za spašavanje koji mi je dodijeljen bude opremljen strojnicom da može &quot;pružiti otpor zarobljavanju pod svaku cijenu&quot;.

== Nakon drugog svjetskog rata ==
[[Slika:StateLibQld 1 168323 Queen Mary (ship).jpg|mini|180px|''Queen Mary'' na rijeci Hudson u New Yorku 1950-ih.]]
Od rujna 1946. do srpnja 1947., ''Queen Mary'' je obnovljen za putničku službu, s ugradnjom klimatizacije i promjenom rasporeda ležajeva po klasama, sa 711 kabina prve klase, 707 kabina klase ''cabin'' (druga klasa) i 577 turističke klase (treća klasa).&lt;ref&gt;[http://www.ocean-liners.com/ships/qm.asp OceanLiners.com. ''RMS Queen Mary'']&lt;/ref&gt;
Nakon remonta, ''Queen Mary'' i ''Queen Elizabeth'' dominirali su [[Atlantski ocean|transatlantskim]] putničkim prometom, održavajući tjednu ekspresnu službu od druge polovice 1940-ih do kraja 1960-ih. U većini slučajeva, ako su vremenske prilike dopuštale, oba broda istovremeno su isplovljavali iz Southamptona i New Yorka, te bi se mimoišli sredinom Atlantika, bliskim susretom kojeg su zapovijednici oba broda namještali kao atrakciju za putnike. Tijekom 30-godišnje karijere, bezbrojne su čuvene javne ličnosti, umjetnici, poduzetnici, sportaši i političari za put iz Europe u Ameriku i obratno, izabrali ''Cunardove'' kraljice. Pokazali su se vrlo profitabilnim, ali 1958., prvi prekoatlantski let putničkog [[Mlazni motor#Turbo-ventilatorski motor|mlažnjaka]] započeo je potpuno novo doba kompeticije za ''Cunard''. 
[[Slika:Queen Mary lifeboats.jpg|lijevo|mini|180px|[[Paluba]] ''Queen Mary'']]
Na nekim putovanjima, posebno zimi, ''Queen Mary'' je uplovljavao u luke s više posade nego putnika, premda je zajedno s ''Queen Elizabeth'' do polovice 1960-ih održavao prosjek od 1000 putnika po plovidbi.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Harvey, Clive |title=R.M.S. Queen Elizabeth-The Ultimate Ship |publisher=Carmania Press |year=2008 |isbn=9780954366681}}&lt;/ref&gt; Do 1965., cjelokupna flota ''Cunard Line''-a stvarala je gubitke. 
U pokušaju da osigura financiranje svog broda u izgradnji, ''[[Queen Elizabeth 2]]'', ''Cunard'' je stavio po hipoteku većinu svoje flote. Konačno, radi kombinacije starosti, manjka javnog interesa, nesnalaženja na novom tržištu, i štetnih kolateralnih efekata nacionalnog štrajka pomoraca, ''Cunard'' je najavio da će oba broda biti povučena iz službe (''Queen Elizabeth'' godinu dana kasnije) i prodana. Pristigle su mnoge ponude, ali prihvaćena je ponuda grada [[Long Beach, Kalifornija|Long Beacha]] u Kaliforniji (SAD) koja je prevagnula nad [[japan]]skim trgovcima brodova za rezališta. Stoga, ''Queen Mary'' povučen je iz službe 1967., dok je ''Queen Elizabeth'' povučen 1968. RMS ''Queen Elizabeth 2'' preuzeo je transatlantsku rutu 1969., kojoj se 2004. pridružio i ''[[Queen Mary 2]]''. Premda veličinom uvelike nadmašen svojim imenjakom (148&amp;nbsp;528 BRT), ''Queen Mary'', s znatno dubljim gazom, teži je brod, s deplasmanom od preko 80&amp;nbsp;000 tona&lt;ref&gt;[http://www.atlanticliners.com/rms_queen_mary_home.htm R.M.S. Queen Mary], AtlanticLiners.com&lt;/ref&gt; u usporedbi s tonažom novog broda od otprilike 76&amp;nbsp;000 tona.

[[Slika:Cd51-1002g.gif|center|mini|590px|''Queen Mary'' 1936.]]

== ''Queen Mary'' u Long Beachu ==
Nakon povlačenja 1967., otplovio je u Long Beach, gdje je permanentno privezan (točnije, položen na betonsko dno) kao turistička atrakcija. Od 1983. do 1993., ispod kupole kraj broda je bio izložen ''[[Hughes H-4 Hercules|Spruce Goose]]'' [[Howard Hughes|Howarda Hughesa]] (kupolu danas koristi ''Carnival Cruise Lines'' kao brodski terminal).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.queenmary.com/index.php?page=1983 |title=The Queen Mary. ''The Queen Mary's History'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20091231203940/http://queenmary.com/index.php?page=1983 |archive-date=31. prosinca 2009. |access-date=30. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

===Konverzija===
Kada je Long Beach nabavio brod, odlučeno je će to biti ekskluzivni hotel, te da neće biti sačuvan kao prekooceanski brod. Odlučeno je isprazniti sve brodske prostore ispod palube C (nazvane paluba R nakon 1950. radi ublažavanja konfuzije kod putnika - svi restorani bili su na palubi &quot;R&quot;) radi oslobađanja prostora za [[muzej]], što je prostor muzeja povećalo na 37&amp;nbsp;000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. To je zahtijevalo uklajnjanje svih kotlovnica, prednje strojarnice, oba turbogeneratora, brodskih stabilizatora i pogona za omekšavanje vode. Prazni tankovi za gorivo
ispunjeni su lokalnim blatom koje održava brodski centar ravnoteže i gaz na ispravnoj razini, ključne faktore koji su bili pogođeni uklanjanjem raznih komponenti i strukture. Samo stražnja strojarnica i kobilični tunel na krmi broda pošteđeni su rezačkog plamena. Ostatak prostora bio je namijenjen skladištima i uredima. Jedan od problema koji se pojavio tijekom konverzije bio je sukob između zemaljskih i pomorskih sindikata u vezi poslova konverzije. [[Obalna straža SAD-a|Američka Obalna Straža]] imala je posljednju riječ; ''Queen Mary'' smatrao se zgradom, jer je većina propelera i strojeva uklonjeno. Brod je također obojan sa svojom crvenom bojom razine vode na nešto većoj visini nego izvorno. Za vrijeme konverzije dimnjaci su uklonjeni te su napušteni urušili se duž pristaništa, što je značilo da su morali biti zamijenjeni replikama od nerđajućeg [[čelik]]a.

[[Slika:QueenMary Bdeck.jpg|lijevo|mini|180px|Hodnik na palubi &quot;B&quot;.]]
Sa svim nižim palubama, od palube R nadolje, skoro ispražnjenim, ''Diner's Club'', početni zakupac broda, ostatak plovila namjeravao je preurediti u [[hotel]]. ''Diner's Club Queen Mary'' raspušten je te je napustio brod 1970., nakon što je srodna kompanija ''Diner's Club International''
prodana, te je promjena korporativnog vodstva naložena usred procesa konverzije. ''Specialty Restaurants'', kompanija iz [[Los Angeles]]a usredotočena na tematske restorane, iduće je godine preuzela glavni zakup.

Plan je bio preurediti većinu kabina prve i druge klase samo na palubama A i B u hotelske sobe, i adaptirati glavne salone i blagovaone u prostore za bankete. Na šetnoj palubi na desnom boku broda, paluba je zatvorena radi realizacije elitnog restorana i kafea nazvanog ''Lord Nelson's and Lady Hamilton's'', tematiziranog kao [[jedrenjak]] s početka 19. stoljeća. Čuveni i elegantni ''Observation Bar'' preuređen je u temi westerna.

[[Slika:Queen Mary bridge.jpg|desno|mini|180px|Zapovjednički most, danas otvoren posjetiteljima.]]
Manje javne prostorije prve klase kao salon (''drawing room''), biblioteka, čitaonica i glazbeni studio, ogoljeni su od većine svoje opreme i adaptirani u trgovački prostor, što je znatno proširilo prostore trgovina na brodu. Još dva [[Trgovački centar|trgovačka centra]] izgrađeni su na sunčanoj palubi i odvojenim prostorima, ranije korištenim kao kabine prve klase i smještaj strojara.

Poslijeratna značajka broda, [[kinematograf]] prve klase, uklonjen je radi prostora [[Kuhinja|kuhinje]] za nove prostore restorana na šetnoj palubi. Salon prve klase i salon za pušenje preuređeni su u prostor za bankete, dok je salon za pušenje druge klase podijeljen u kapelu za vjenčanja i uredski prostor. Na sunčanoj palubi, elegantni ''Verandah Grill'' raspremljen je i pretvoren u ''fast-food'' restoran, dok je novi elitni restoranski prostor kreiran točno iznad na sportskoj palubi u prostorima nekad korištenim kao smještaj za posadu. Saloni druge klase prošireni su do bokova broda i korišteni za bankete. Na palubi &quot;R&quot;, blagovaona prve klase je prerađena i podijeljena na dva banketna prostora, ''Royal Salon'' i ''Windsor Room''. Blagovaona druge klase je podijeljena na kuhinjsko skladište i kantinu za posadu, dok je blagovaona treće klase isprva korištena kao skladište i prostor za posadu. Također na palubi R, kompleks turskog kupatila prve klase, uklonjen je. Bazen druge klase također je uklonjen te isprva korišten kao uredski prostor, dok je bazen prve klase korišten za hotelske goste. Radi suvremenih sigurnosnih propisa i strukturalne čvrstoće predjela direktno ispod, bazen više nije u upotrebi.

Brod se danas koristi kao [[hotel]], [[muzej]], turistička atrakcija i kao prostor za organizaciju događaja, ali financijski rezultati su raznoliki.

===Queen Mary kao turistička atrakcija===
8. svibnja 1971., ''Queen Mary'' je otvorio svoja vrata [[Turizam|turistima]]. Isprva, samo dijelovi broda bili su otvoreni za javnost jer je ''Specialty Restaurants'' tek trebao otvoriti svoje restorane i hotel. Radi toga, brod je bio otvoren samo vikendima. Prosinca te godine, otvoren je Muzej mora 
[[Jacques-Yves Cousteau|Jacquesa Cousteaua]], samo s četvrtinom planiranih izložaka. Do kraja desetljeća, muzej je zatvoren radi slabe prodaje ulaznica i ugibanja mnogih riba iz akvarija. Studenog iduće godine, hotel je otvorio svojih početnih 150 soba. [[Hyatt]] je upravljao hotelom od 1974. do 1980., kad je ''Jack Wrather Corporation'' potpisao 66-godišnji ugovor s gradom Long Beachom o upravljanju cijelim vlasništvom. ''Wrather'' je 1988. preuzeo ''[[The Walt Disney Company|Walt Disney Company]]'', većinom jer je bio vlasnik ''Disneyland Hotela'' kojega je ''Disney'' 30 godina nastojao kupiti, stoga je ''Queen Mary'' bio popratni dobitak i nikada nije reklamiran kao vlasništvo ''Disneyja''.

[[Slika:Queen Mary cabin.jpg|mini|lijevo|180px|Smještaj prve klase adaptiran u današnju hotelsku sobu, s izvornim drvenim oblogama.]]
Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, ''Queen Mary'' je nastavio s financijskim poteškoćama. Za vrijeme godina u vlasništvu ''Disneyja'', ta kompanija namjeravala je razviti tematski park na obali, koji je eventualno otvoren deset godina kasnije u Japanu kao ''Tokyo DisneySea'', s replikom prekooceanskog broda koji podsjeća na ''Queen Mary'' kao središnjom atrakcijom. Hotel ''Queen Mary'' zatvoren je 1992. kada je ''Disney'' odustao od zakupa broda radi usredotočenja na budući zabavni park ''Disney's California Adventure''. Kao turistička atrakcija ostao je otvoren još dva mjeseca, ali do kraja 1992. ''Queen Mary'' u potpunosti je zatvorio svoja vrata turistima i posjetiteljima.

Veljače 1993., pod upravom predsjednika i menadžera Josepha F. Prevratila, ''RMS Foundation, Inc'' započeo je petogodišnji najam s gradom Long Beachom kao upravitelj vlasništva. Kasnije tog mjeseca, brod je ponovo otvoren kao turistička atrakcija, dok je hotel otvoren u ožujku. 1995., ''RMS''-ov zakup broda produžen je na dvadeset godina, dok je opseg zakupa ograničen na samo upravljanje brodom.

Nova tvrtka, ''Queen's Seaport Development, Inc''. (QSDI) osnovana je 1995. radi upravljanjem nekretninama uz sam brod. 1998., grad Long Beach produžio je ''QSDI'' zakup na 66 godina. 2005., ''QSDI'' tražio je zaštitu prema 11. poglavlju stečajnog zakona (''Chapter 11'') radi sukoba s gradom oko zakupa. 2006., stečajni sud zatražio je ponude stranaka zainteresiranih da preuzmu zakup od ''QSDI''. Najniža tražena ponuda bila je 41 milijun američkih dolara. Upravaljanje brodom od strane ''RMS''-a, ostalo je pošteđeno bankrota. Ljeta 2007., zakup ''Queen Mary'' prodan je grupi nazvanoj ''&quot;Save the Queen&quot;'' (&quot;Spasimo/Sačuvajmo kraljicu&quot;) pod upravom ''Hostmark Hospitality Group'', s namjerom razvoja terena uz brod, te renoviranja i restauracije broda. Za vrijeme njihove uprave, apartmani su nadograđeni iPod docking stationima i flatscreen TV-ima, tri dimnjaka obojena su izvornom ''Cunard'' crvenom bojom, kao i brodska vodena linija. Brodski pod šetne palube na lijevoj strani broda, obnovljen je, te s radovima i na drugim dijelovima broda, popravljeni su mnogi čamci za spašavanje i brodske kuhinje obnovljene novom opremom.

Krajem rujna 2009., ''Delaware North Companies'' preuzeo je upravu broda s namjerom daljnje obnove i renoviranja broda i okolnih vlasništva, te revitalizacije i unaprijeđenja jednog od najznačajnijih prekooceanskih brodova svih vremena.

Godine 2004., ''Queen Mary'' i ''Stargazer Productions'' uveli su ''&quot;Tibbies Great American Cabaret&quot;'' u prostor prethodno namijenjen brodskoj banci i prostoriji bežičnog telegrafa, i pretvorili ga u teatar za radne večere.&lt;ref&gt;Tibbies Cabaret. [http://www.tibbiescabaret.com/History.html History.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907104145/http://tibbiescabaret.com/History.html |date=7. rujna 2009. }} Retrieved on August 8, 2009.&lt;/ref&gt;

===Susret kraljica===
23. veljače 2006., ''Queen Mary'' i ''[[Queen Mary 2]]'' izmijenili su pozdrave prilikom pristajanja novog broda u Los Angeles, na putu za [[Meksiko]]. Događaj je bio opširno popraćen od međunarodnih medija.&lt;ref&gt;[http://www.usatoday.com/travel/news/2006-02-23-queen-marys_x.htm USATODAY.com - Queen Mary 2 to meet original Queen Mary in Long Beach harbor]&lt;/ref&gt;

====Brodska sirena====
Pozdravi su izmijenjeni s brodskim sirenama, među kojima je bila i jedna originalna sirena s ''Queen Mary'' ugrađena na novom brodu ''Queen Mary 2'', što je poklon grada Long Beacha.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.plimsoll.org/resources/SCCOralHistory/19430.asp |title='Queen Mary's horn (MP3)- PortCities Southampton |archive-url=https://web.archive.org/web/20091226020846/http://www.plimsoll.org/resources/SCCOralHistory/19430.asp |archive-date=26. prosinca 2009. |access-date=30. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; ''Queen Mary'' je zatrubio tri puta na frekvenciji zvuka od 55&amp;nbsp;Hz, odabranoj jer je dovoljno duboka da ekstremno jak zvuk ne bude štetan po ljudske uši.&lt;ref&gt;[http://www.sterling.rmplc.co.uk/visions/funnels.html The Funnels and Whistles&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Suvremeni propisi [[Međunarodna Pomorska Organizacija|IMO-a]] preciziraju s frekvencije brodskih sirena za brodove preko 200 m dužine moraju biti u rasponu od 
70–200&amp;nbsp;Hz.&lt;ref&gt;[http://www.kockumsonics.com/products/marine/marine_tyfon_imo_regulations.htm Welcome to kockum sonics: ''Tyfon IMO regulations'']&lt;/ref&gt; Tradicionalno, što je brod veći, frekvencija sirene je niža. Brodu ''Queen Mary 2'', dugačkom 345 m dodijeljena je najdublja moguća frekvencija od 70&amp;nbsp;Hz za glavne sirene, s dodatnom obnovljenom 55&amp;nbsp;Hz sirenom na permanentnoj posudbi. 55&amp;nbsp;Hz je najdublja bas &quot;A&quot; nota u predzadnjoj najdubljoj oktavi na [[klavir]]u.
Zračna sirena ''Tyfon'' može se čuti na udaljenosti od najmanje deset milja (18&amp;nbsp;km).&lt;ref&gt;[http://www.sterling.rmplc.co.uk/visions/funnel2.jpg &quot;The voice of the Queen Mary can be heard ten miles away&quot; (JPG image)]&lt;/ref&gt;

===W6RO===
[[Slika:Queen Mary radio room.jpg|mini|desno|180px|Brodska radio stanica.]]
Originalna brodska [[radio]] stanica uništena je kad je ''Queen Mary'' stigao u Long Beach. Umjesto toga kreirana je amaterska radio stanica jednu palubu iznad izvorne radio-sobe s ponešto odbačene originalne opreme korištene samo za izlaganje. Amatersku radio stanicu s pozivnim znakom W6RO (&quot;Whiskey Six Romeo Oscar&quot;) održavaju volonteri iz lokalnog radio kluba. Prisutni su većinu vremena kada je brod otvoren za javnost, te radio uređaje mogu koristiti i drugi amaterski radio operateri s dozvolom.&lt;ref&gt;[http://www.aralb.org W6RO - Associated Radio Amateurs of Long Beach]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.gazettes.com/radio06232005.html Human Touch Draws Ham Radio Buffs], Gazettes Newspaper&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sterling.rmplc.co.uk/visions/wireless.html The wireless installation on RMS Queen Mary]&lt;/ref&gt;

== ''Queen Mary'' na filmu i televiziji ==
Na svom stalnom vezu u Long Beachu, ''Queen Mary'' je korišten kao lokacija za mnoge filmove, televizijske serije i reklame. Navedeni su neki od primjera:

* ''Assault on a Queen'', film iz 1966.
* ''Posejdonova Avantura'', film iz 1972. Dio brodskih scena snimljen je na ''Queen Mary''. 8,5 metarski model broda korišten je u specijalnim efektima.
* ''Beyond the Poseidon Adventure'', film iz 1979., nastavak prethodnog.
* ''The Gumball Rally'', film iz 1976.
* ''S.O.S. Titanic'', film iz 1979., u kojem je ''Queen Mary'' dublirao ''[[Titanic]]''.
* ''Goliath Awaits'', film iz 1981., o brodu, nalik na ''Queen Mary'', nazvanom ''Goliath'', potopljenom tijekom drugog svjetskog rata s preživjelima koji osnivaju podvodno društvo.
* ''Someone to Watch Over Me'', film iz 1987.
* Reklama za [[Toyota|Toyotu]] [[Toyota Celica|Celicu]] All-trac Turbo za vrijeme Long Beach Grand Prixa (CART/Champ Car) 1991.
* Televizijska serija ''Murder, She Wrote'', epizoda ''&quot;The Grand Old Lady&quot;'' iz 1989.
* ''Bold and the Beautiful'', televizijska serija iz 1989.
* ''Tidal Wave: No Escape'', film iz 1997., u kojem je ''Queen Mary'' uništen umjetnim [[tsunami]]jem.
* Televizijska serija ''[[Dosjei X]]'', epizoda ''Triangle'' iz 1998., s ''Queen Mary'' u ulozi fiktivnog broda ''Queen Anne''.
* ''Pearl Harbor'', film iz 2001.
* ''Escape from L.A.'', film iz 1996.
* ''Being John Malkovich'', film iz 1999.
* Video spot ''&quot;O' Sailor&quot;'' Fione Apple.
* ''Most Haunted'', televizijski program iz 2005.
* ''The Amazing Race 7'', reality show iz 2005.
* Televizijska serija ''Airwolf'', epizoda ''&quot;Desperate Monday&quot;'' iz 1985.
* Televizijska serija ''Arrested Development'', epizoda ''Development Arrested'' iz 2006.      
* ''Last Comic Standing'', reality show iz 2006.
* ''National Lampoon's Dorm Daze 2'', film iz 2006.
* Televizijska serija ''[[Zaboravljeni slučaj]]'', epizoda ''&quot;World's End&quot;'' iz 2007.
* ''Ghost Hunters'', reality show iz 2005.
* Televizijska serija ''Entourage'', epizoda '&quot;Less Than 30&quot;'' iz 2007.
* Video spot ''SOS'' Jonas Brothersa
* ''Vjetrovi rata'', televizijska serija iz 1983., u kojoj je ''Queen Mary'' dublirao njemački transatlantik [[Bremen (brod)|Bremen]].
* Epizoda televizijske serije ''Quantum Leap'' 1989. – 1993.
* ''Out to Sea'', film iz 1997.
* ''The Search for the Next Elvira'', televizijska serija iz 2007.
* ''Miss America: Countdown to the Crown'', reality show iz 2009.
* ''New York Goes to Work'', reality show iz 2009.
* ''The Othersiders'', televizijska serija iz 2009.
* ''Legally Blondes'', film iz 2008.

== Vidi još ==
[[Image:Cunard Line New York Liverpool 1875.jpg|desno|180px]]

* [[RMS Queen Elizabeth]]
* [[RMS Queen Elizabeth 2]]
* [[MS Queen Elizabeth]]
* [[RMS Queen Mary 2]]
* [[MS Queen Victoria]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

=== Bibliografija===
*''The Cunard White Star Quadruple-screw North Atlantic Liner, Queen Mary''. - Bonanza Books, 289 p., 1979. - {{ISBN|0517279290}}. Largely a reprint of a special edition of &quot;The Shipbuilder and Marine Engine-builder&quot; from 1936.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|RMS Queen Mary}}
*[http://www.queenmary.com/ Vebsajt aktuelnog komercijalnog operatera ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091231195135/http://queenmary.com/ |date=31. prosinca 2009. }} (Popis događaja kao i povijesni podaci)
*[http://www.sterling.rmplc.co.uk/visions/index.html ''Queen Mary Alternative Visions'' ] Opisuje izgradnju i konverziju i zagovara djelomičnu obnovu)
*[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887504-1,00.html ''Time Magazine: The Queen; 11 August 1947''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091115093345/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887504-1,00.html |date=15. studenoga 2009. }}
*[http://www.thegreatoceanliners.com/queenmary.html ''The Great Ocean Liners: RMS Queen Mary''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129015109/http://www.thegreatoceanliners.com/queenmary.html |date=29. siječnja 2016. }}
*[http://clydebankrestoration.com/ ''Clydebank Restoration Trust'' ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517032148/http://clydebankrestoration.com/ |date=17. svibnja 2014. }}
*[http://chriscunard.com/archives4.htm 1934 - 1969; ''The Last Great Atlantic Fleet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090529103247/http://chriscunard.com/archives4.htm |date=29. svibnja 2009. }}
{{Coord|33.7531|-118.1898|region:US_type:landmark|display=title}}
&lt;!--{{CoorHeader |33|45|8|N|118|11|23|W|scale:2000}}--&gt;

{{Cunard Line}}

{{GLAVNIRASPORED:Queen Mary, RMS}}
[[Kategorija:Prekooceanski brodovi]]
[[Kategorija:Brodovi Cunard Linea]]
[[Kategorija:Brodovi izgrađeni u Škotskoj]]
[[Kategorija:Muzejski brodovi]]</text>
      <sha1>3ec1jmyo8j38fx6kqry3g8vgyotlk48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kurt Goldstein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>249951</id>
    <revision>
      <id>7520693</id>
      <parentid>7204070</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:15:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1935" sha1="hk26ktnxqe468ic251j1muic2guebjq" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Kurt Goldstein
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = KurtGoldstein 1 (cropped).jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[6. studenog]] [[1878.]]
| mjesto rođenja    = [[Katowice]], Poljska
| datum smrti       = [[19. rujna]] [[1965.]]
| mjesto smrti      =  {{SAD grad|New York City|New York}}, SAD
| državljanstvo     = {{ZD+X|NJE}}&lt;br&gt;{{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = Pionir [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i [[psihosomatika| psihosomatike]]. 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Kurt Goldstein''' ([[Katowice]],  [[6. studenog]] [[1878.]]  -  {{SAD grad|New York City|New York}}, [[19. rujna]] [[1965.]]), njemačko-američki neurolog i psihijatar židovskog porijekla. Pionir [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i [[psihosomatika| psihosomatike]]. 

== Životopis ==
Rođen je u [[Katowice|Katowicama]] 1878. godine u [[Židovi|židovskoj]] obitelji. Nakon svojeg obrazovanja u gimnaziji studira u Heidelbergu prije prelaska na sveučilište u [[Wrocław]]u, gdje studirao medicinu.

U [[SAD]] je došao 1935.  nakon stečenog ugleda neurologa i psihijatra u Njemačkoj. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] radio je s vojnicima koji su imali ozljede mozga, na temelju čega je stvorio temelje za svoje kasnije poglede.
Goldstein je smatrao da je glavni ljudski motiv samoaktualizacija i uz [[Abraham Malow|Abrahama Malow]]a bio je jedna od dvije glavne figure među humanističkim teoretičarima ličnosti okupljenih u pokretu za ljudske potencijale.

{{GLAVNIRASPORED:Goldstein, Kurt}}
[[Kategorija:Njemački liječnici]]
[[Kategorija:Američki psihijatri]]
[[Kategorija:Katowice]]</text>
      <sha1>hk26ktnxqe468ic251j1muic2guebjq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poros</title>
    <ns>0</ns>
    <id>251169</id>
    <revision>
      <id>7520609</id>
      <parentid>7393974</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:25:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4879" sha1="obp9t1d3fcp1stixtedfvf7jxhfxah8" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Poros
| izvorno ime        = {{grč.|'Πόρος}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Poros aerial viw.jpg
| opis slike         = Gradić [[Poros (grad)|Poros]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = Saronic Gulf map-hr.pdf
| zemljovid_opis     = Poros na karti Saronskog zaljeva

| koordinate         = 
| smještaj           = 
| dz                 = GRČ
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = 
| ocean              = 
| otočje             = [[Saronski otoci]]

| površina           = 49,6
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = Vigla, 358
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Poros (grad)|Poros]]
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 4 348
| stan_godina        = [[2001.]]

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Grčka
| mark               = 
| marksize           = 
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
}}
'''Poros''' ({{grč.|'Πόρος}}) je jedan od [[Saronski otoci|Saronskih otoka]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] u središnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Otok upravno pripada [[Prefektura Pirej|prefekturi Pirej]] i [[periferija Atika|Periferiji Atika]], kao jedna od općina. Sjedište općine i najveće naselje na otoku je istoimeni gradić [[Poros (grad)|Poros]] na sjeveroistočnoj strani otoka.

== Prirodni uvjeti ==

Poros je smješten u jugozapadno od [[Atena (grad)|Atene]] (oko 50 km zračno). Iako je jedan od Saronskih otoka, Poros nije u [[Saronski zaljev|Saronskom zaljevu]], već nešto južnije, blizu [[Argoliski zaljev|Argoliskog zaljeva]]. [[Peloponez]] je najbliže kopno na oko 5 kilometara. Otok je slabo razvedene obale s nekoliko malih zaljeva sa skrivenim plažama. Poros je brdoviti otok.

Klima na Porosu je sredozemna. I zelenilo je znakovito za ovu klimu. Zahvaljujući plodnom zemljištu ono je nešto bujnije u odnosu na klimatske uvjete. Zbog toga na otoku postoje značajne šume [[bor (biljni rod)|bor]]a u središnjem i južnom dijelu. Ostali dio otoka je pod žbunjem, pa Poros nije ogolio kao mnogi drugi otoci u Grčkoj.

== Povijest ==

Poros je jako rano naseljen, već u doba rane [[prapovijest]]i. U doba [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]] Poros je bio &quot;živi&quot; otok za ovaj dio Grčke. [[Antička Atena]] bila je tokom starogrčkog razdoblja gospodar nad ovim malim otokom. Stoga je kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U vrijeme ranog [[Bizant]]a česti napadi gusara doveli su novog nazadovanja otoka. Nakon što su [[Križari]] 1204. godine osvojili [[Carigrad]] Poros je bio pod vlašću Zapada sve do 16. stoljeća. Tada otok osvajaju [[Osmanlije|Turci]] i pod njima ostaje stoljećima uz kratku vlast [[Mlečani|Mlečana]] krajem 17. stoljeća.
Novi procvat Porosa događa se obrazovanjem suvremene Grčke 1830. godine i poslije desetogodipnjeg ratovanja s Turcima, kada su stanovnici Porosa bili iznimno uključeni u [[Grčki ustanak]]. Proglašavanjem obližnje Atene za novu prijestonicu Poros se počinje razvijati, ali to ipak nije spriječilo iseljavanje mnogobrojnog stanovništva s otoka. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] razvojem i prenaseljavanjem ne tako daleke Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, što je dalo novi poticaj za razvoj.

== Stanovništvo ==

Po popisu iz 2001. godine na otoku živi preko 4.000 stanovnika. Gotovo cjelokupno stanovništvo su [[Grci]]. Posljednjih popisa kretanje stanovništva u općini Poros (koja obuhvaća i jedno naselje na Peloponezu) bilo je:
* 1991. godine - 3,570 st/km² 
* 2001. godine - 4,348 st/km² 
Gotovo svi stanovnici općine (oko 94%) žive u gradu Porosu. Grad Poros je dobro očuvan gradić s lijepom starom jezgrom, koji se smjestio na brdu na kraju zaljeva.

== Gospodarstvo ==

[[Poljoprivreda]] i [[pomorstvo]] su tradicionalna zanimanja otočkog stanovništva Porosa, pogotovo uzgajanje [[vinova loza|vinove loze]] i [[masline]]. Danas je ona u sjeni vikend turizma. U prilog turizmu ide i dobra prometna povezanost otoka s obližnjom Atenom. Otok je najčešće odredište Atenjana u slobodno vrijeme, pa je prepun taverni, pansiona, diskoteka i drugih sadržaja namijenjenih zabavi. Prednost otoka je i zabrana velikih motornih vozila (izuzev javnog prijevoza), što je uskladu s uskim ulicama naselja i razdaljinama koje se mogu propješačiti.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.poros.com.gr/ službena stranica] {{eng icon}}/{{el icon}}

[[Kategorija:Saronski otoci]]

&lt;!-- preuzeto sa sr.wiki --&gt;</text>
      <sha1>obp9t1d3fcp1stixtedfvf7jxhfxah8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lenny Dee</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256579</id>
    <revision>
      <id>7520974</id>
      <parentid>7416783</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:16:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4376" sha1="omvk3hdlkzihpizv4z299n50rhw0n4w" xml:space="preserve">{{Glazbenik
|Ime                 = Lenny Dee
|Img                 =
|Img_capt            =
|Background          = solo_izvođač
|Rodno_ime           = Leonardo Didesiderio
|Pseudonim           = The Brooklyn Boys, Knight Phantom, The Messenger
|Angažman            = 
|Rođenje             = [[1964.]]
|Mjesto              = [[Brooklyn]], [[New York]], [[SAD]]
|Žanr                = [[Hardcore techno]], [[Gabber]], [[Speedcore]], [[Techno]], [[House]]
|Zanimanje           = [[Producent]], [[DJ]]
|Djelatno_razdoblje  = [[1984.]] - danas
|Producentska_kuća   = [[Industrial Strength Records]]
|URL                 = 
|}}

'''Lenny Dee''' (rodno ime '''Leonardo Didesiderio''') je [[SAD|američki]] DJ i producent.

Lenny Dee rođeni je Newyorčanin, ponosni stanovnik Brooklyna. Duh tog grada proteže se kroz njegov cjelokupni glazbeni izričaj koji je postao legendaran tijekom godina. Producent, DJ i voditelj (osnivač) izdavačke kuće [[Industrial Strength Records]], Lenny Dee je jedan od newyorkških [[techno]] i [[house]] pionira.

Često ljudi u neznanju misle da je kao osoba ostavio trag samo u [[Hardcore techno|hardcore technu]], dok je situacija puno drugačija. U početku je radio u Skyline Studiju i Shakedown Studiju produkciju za New Order, Brooklyn Funk Esseintials, Al Jarreau i mnoge druge. Tijekom godina producirao je i “komercijalnije” stvari kao techno pjesme koje su dospjele na britanske glazbene ljestvice koje je radio s Frankie Bonesom (pod projektom Looney Tunes), Victorom Simonellijem (za Nu Groove i Def Mix) i Tommy Mustom (njihova Fallout pjesma se može čuti u igri [[Grand Theft Auto (serijal)|GTA: San Andreas]]).

Krajem [[1980-ih]] godina dolazi u Europu s novim zvukom techna koji se tek onda rađa i 1991. pokreće [[Industrial Strength Records]], izdavačku kuću koja je uključivala glazbu [[Carl Cox]]a, [[Richie Hawtin]]a, [[Laurent Garnier]]a, [[Manu Le Malin]]a, [[Cirillo|Cirill]]a, [[Zenith (glazbenik)|Zenitha]], [[John Selway]]a, [[Daft Punk]]a, [[Casper Pound]]a, [[Unexist]]a, [[Disciples Of Annihilation]]a i mnogih drugih.

Lenny Dee napisao je i producirao stotine pjesama za za izdavačke kuće kao što su: 4th Floor, [[Warner Bros]], Strictly Rhythm, R&amp;S, Music Man, Atlantic Records, Arista, XL Recordings, Gigilo, [[The Third Movement]], [[Rotterdam Records]] i Stay Up Forever i nalazio se na glazbenim ljestvicama u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Italija|Italiji]].

Svoju djelatnost je započeo u lokalnom roller disku koji se zvao &quot;''Roll-A-Palace''&quot; u [[Brooklyn]]u u dobi od samo 17 godina, a tijekom djelovanja svirao je po cijelom svijetu na najvećim zabavama kao što su [[Mayday]], [[Love Parade]], [[Woodstock]], [[Tribal Gathering]], [[Helter Skelter]], [[Rezerection]], [[Energy]], [[Thunderdome]], [[The Jane’s Addiction Reunion Tour]], itd.

Također je udružio snage s nizozemskim DJ-em [[DJ Promo|Promom]] i osnovao novi izdavačku kuću pod imenom [[Industrial Movement]], izdao album s pariškim DJ-em [[Radium]]om na Audiogenic – Noise Brulee – za koji se video vrti već na francuskoj televiziji. Tako da nije ni čudo što ga je &quot;Mixmaga&quot; imenovan najboljim DJ-em tvrđe glazbe i dvaput dobio nagradu za najboljeg techno DJ-a od ''Scottish Dance Music Awards''.

== Lenny Dee u Hrvatskoj ==

U klubu Aquarius, [[30. siječnja]] [[2009.]],  Lenny Dee se je po prvi put predstavio hrvatskoj publici. S njim su zasvirale domaće snage izdavačke kuće [[Diggarama]] s techno setovima: [[DJ bLURiX]], [[DJ DraCo|DraCo]], po prvi put su se predstavili zagrebačkoj publici riječki [[DJ Guido]] koji je isto član izdavačke kuće Diggarama, te kao poseban gost zagrebački poznati techno [[DJ Zoky]].

== Izvori ==
* [http://www.brija.com/lenny-dee-u-aquariusu/ Članak &quot;Lenny Dee u Aquariusu&quot; na brija.com]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.myspace.com/lennydee Službena MySpace stranica]
* [http://www.discogs.com/artist/Lenny+Dee Diskografija Lenny Deeja]
* [http://www.industrialstrengthrecords.com/ Industrial Strength Records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110201131907/http://industrialstrengthrecords.com/ |date=1. veljače 2011. }}

{{GLAVNIRASPORED:Dee, Lenny}}
[[Kategorija:Hardcore techno]]
[[Kategorija:Speedcore]]
[[Kategorija:Američki glazbenici]]
[[Kategorija:Elektronički glazbenici]]</text>
      <sha1>omvk3hdlkzihpizv4z299n50rhw0n4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Płock</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256921</id>
    <revision>
      <id>7520956</id>
      <parentid>7099846</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11037" sha1="ef657lqnyq9vqjwe45lmlrxpzt3vo8v" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Płock
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =
| slika_panorama = DJI 0842-Enhanced-NR-HDR-Edit.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike = Katedrala blagoslovljene Djevice Marije iz 12. stoljeća.
| slika_zastava =POL_Płock_flag.svg
| slika_zastava_veličina =85px
| slika_grb =POL Płock COA incorrect.svg
| slika_grb_veličina =85px
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi = 52
| širina-minute = 33
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 42
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = [[Popis_država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|POLJ}}
| lokacija1_ime =[[Poljska vojvodstva|Vojvodstvo]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:POL województwo mazowieckie flag.svg|23px]] [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =[[9. stoljeće]]
| utemeljenje1_ime =Glavni grad Poljske
| utemeljenje1_datum =[[1079.]] – [[1138.]]
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =Gradska skupština
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Andrzej Nowakowski
| stranka_vođe = PO
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =88,1 [[km²]]&amp;nbsp;km&lt;/sup&gt;
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = [[2014.]]&lt;/small&gt;
| stanovništvo =122.572&lt;ref&gt;GUS, stanje iz 30.06.2014.[http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx]&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_gustoća = 1.391 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj =od 09-400 do 09-411, 09-419 do 09-421
| pozivni_broj =+48 024
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| web_stranica = [http://www.plock.eu/pl/ www.plock.eu]
| slika_lokacijska_karta_država = Poljska
| slika_lokacijska_karta_opis   = Płock na karti [[Poljska|Poljske]]
}}
'''Płock''' ([[jidiš]]: פלאצק) je grad u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]] na rijeci [[Visla]] ([[poljski jezik|polj.]] Wisła), najdužoj i najvažnijoj rijeci u Poljskoj. Prema podacima iz poljskog državnog zavoda za statistiku [[30. lipnja]] [[2009.]] Płock je imao 126.675 stanovnika. 
Grad se nalazi pripada [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjeckom vojvodstvu]], najvećem od 16 [[poljska vojvodstva|poljskih vojvodstava]]. Tom vojvodstvu grad je priključen od [[1999.]] Prije toga Płock je bio glavni grad [[Płocko vojvodstvo|Płockog vojvodstva]] ([[1975.]] – [[1998.]]). Danas je Płock glavni grad pokrajine Powiat na zapadu Mazovjeckog vojvodstva.

== Povijest ==
U gradu Płocku nalazi se prekrasna [[katedrala]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. To je mazovjecka katedrala blagoslovljene [[Djevica Marija|Djevice Marije]] te su u njoj pokopani poljski kraljevi [[Władysław I. Herman]] (umro [[1102.]]) i [[Bolesław III. Wrymouth]] (umro [[1138.]]).
Płock je u vrijeme njihove vladavine bio glavni grad Poljske ([[1079.]] – [[1138.]]) a to prestaje biti smrću kralja Bolesława III. Wrymoutha. Također, grad je bio i sjedište ''mazovjeckih kneževa''.

== Religije ==
==== Židovi ====
Prisutnost [[židovi|židova]] u gradu datira već unatrag mnogo stoljeća, vjerojatno od [[1400.]] godine. [[1938.]] godine 25% stanovništva Płocka činili su židovi. Time je Płock bio jedan od poljskih gradova s velikom židovskom populacijom.
Nažalost, židovska populacija masovno je uništena tokom [[holokaust]]a.

==== Maraviti ====
Płock je sjedište maravitskog biskupa. ''Maravitska Crkva'' neovisna je [[kršćanstvo|kršćanska]] Crkva koja je nastala iz poljske [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] na prijelazu u [[20. stoljeće]]. Većinom se prostire samo u [[Poljska|Poljskoj]].
Najvažnija maravitska crkva izgrađena je ovdje početkom 20. stoljeća. Ta crkva zove se - ''Hram milosrđa i ljubavi'' te se nalazi na vrhu brežuljka u povijesnom dijelu Płocka, u blizini rijeke Visle.

== Gospodarstvo ==
Glavna gospodarska djelatnost u gradu vezana je uz [[nafta|naftu]] i preradu nafte. U Płocku se nalazi najveća državna [[rafinerija nafte]] koja je u vlasništvu naftnog koncerna [[PKN Orlen]]a. Riječ je o 31. najvećoj naftnoj kompaniji na svijetu prema istraživanju koje je proveo [[Fortune Global 500]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/20/index.html |title=Fortune Global 500 |access-date=30. listopada 2012. |archive-date=30. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930004208/http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/20/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te je prema konzultantsko-revizorskoj kući Deloitte, je vodeća tvrtka u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]] s prihodom od 26 milijardi [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1052067 Na ljestvici revizorske kuće: 12 hrvatskih tvrtki među 500 najvećih u Srednjoj Europi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Također, grad je zanimljiv stranih investitorima koji ulažu ovdje u vlastita postrojenja i tvornice. Neki od njih su Levi Strauss &amp; Co., Hoppenstedt Bonnier Information, Bildau&amp;Bussmann, Adler Polska, A. Schulman, Dr. Oetker Dekor i dr. Također u gradu se nalazi jedan od najvećih proizvodnih pogona polipropilena i polietilena u svijetu.

== Obrazovanje ==
U Płocku se nalazi osam visoko obrazovnih institucija a to su:

* Politechnika Warszawska
* Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Płocku
* Szkoła Wyższa im. Pawła Włodkowica
* Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego – Punkt Konsultacyjny
* Uniwersytet Warszawski – Wydział Zarządzania
* Mazowieckie Samorządowe Centrum Doskonalenia Nauczycieli
* Wyższe Seminarium Duchowne
* Wyższa Szkoła Studiów Międzynarodowych w Łodzi.

== Prijevoz ==
==== Ceste ====
Płock je cestovno dosta povezan. Od važnijih cesta tu su dvije državne i četiri ceste vojvodstva.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ 
!colspan=&quot;3&quot;|Najvažnije ceste u Płocku
|-
!Vrsta ceste!!Broj ceste!!Ruta
|-
|Državna cesta||60||Łęczyca - Płock - Ciechanów - Ostrów Mazowiecka
|-
|Državna cesta||62||Strzelno - Włocławek - Płock - Wyszków - Sokołów Podlaski - Siemiatycze
|-
|Vojvodska cesta||559||Płock - Lipno
|-
|Vojvodska cesta||562||Płock - Szpetal Górny
|-
|Vojvodska cesta||567||Płock - Góra
|-
|Vojvodska cesta||575||Płock - Kazuń Nowy
|-
|}

==== Autobusni prijevoz ====
U Płocku postoje dvije dvije tvrtke koje vrše usluge autobusnog prijevoza. Autobusi povezuju grad s četrdeset i jednom rutom.
[[Datoteka:Legions_of_Marshal_Józef_Piłsudski_Bridge.jpg|mini|250px|[[Most legija maršala Józefa Piłsudskog]] je najduži osvjetljeni most u Europi.]]
Autobusni prijevoznici u Płocku su:

* ''KM Płock'' (Komunikacja Miejska Płock) i
* ''PKS Płock'' (Przedsiębiorstwo Komunikacji Samochodowej w Płocku S.A.).

==== Tramvajski prijevoz ====
Gradsko poglavarstvo Płocka je u prosincu [[2007.]] odlučilo da će stručnom povjerenstvu dati da razvije studiju o izgradnji [[tramvaj]]ske linije u gradu. Nakon studije odlučeno je izgraditi potrebnu infrastrukturu koja bi bila puštena u rad [[2013.]]&lt;ref&gt;[http://www.rynek-kolejowy.pl/19724/Plock_bedzie_mial_tramwaje.htm Płock będzie miał tramwaje]&lt;/ref&gt; Međutim, nakon gradskih izbora u studenom [[2010.]], novo vodstvo grada je odlučilo da će se povući iz projekta.&lt;ref&gt;[http://www.rynek-kolejowy.pl/20291/Nowy+prezydent+Plocka+Tramwaju+nie+bedzie.htm Nowy prezydent Płocka: Tramwaju nie będzie]&lt;/ref&gt;

==== Mostovi ====
Rijeku [[Visla|Vislu]] moguće je proći preko [[Most legija maršala Józefa Piłsudskog|Mosta legija maršala Józefa Piłsudskog]] i [[Most solidarnosti|Mosta solidarnosti]]. Grad također namjerava izgraditi nekoliko manjih mostova.

== Šport ==
[[Orlen Arena]] izgrađena 2010. mjesto je održavanja sportskih i glazbenih događaja.
=== Nogomet ===
*[[Wisła Płock]] ([[I._liga_(Poljska)|poljska druga liga]]),
*Wisła II Płock (poljska peta liga)
*Stoczniowiec Płock (okružna liga)

=== Rukomet ===
*[[Orlen Wisła Płock]] (muški i ženski rukometni klub, višestruki prvak Poljske)
*AZS PWSZ Jutrzenka Płock

=== Ostali sportovi ===
*Masovia Płock (badminton)
*Mustangs Płock (američki nogomet)
*Medyk Płock, Mon-Pol Płock i MUKS 21 Płock (košarka)
*MUKS Płock, MLKL Płock (atletika)
*Alumn Płock (stolni tenis)
*MZOS Płock (plivnanje)
*Aeroklub Ziemi Mazowieckiej (avio klub)
*Płock Rowing Association (est. 1882, the oldest sports club in the city) - rowing
*Płockie Towarzystwo Wioślarskie (veslanje; najstariji sportski klub u gradu osnovan 1882.)
*Klub Żeglarski Petrochemia Płock (jednjenje).

== Politika ==
Odluke grada donosi gradski parlament ([[poljski jezik|polj.]] ''Sejm'') te su oni izabrani na izborima.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ 
!colspan=&quot;3&quot;|Članovi gradskog parlamenta
|-
!Član gradskog parlamenta!!Stranačka pripadnost
|-
|Julia Pitera||PO
|-
|Mirosław Koźlakiewicz||PO
|-
|!colspan=&quot;3&quot;|Andrzej Nowakowski||PO
|-
|Wojciech Jasiński||Pis
|-
|Marek Opioła||Pis
|-
|Robert Kołakowski||Pis
|-
|Dariusz Kaczanowski||Pis
|-
|Waldemar Pawlak||PSL
|-
|Adam Struzik||PSL
|-
|}

== Gradovi prijatelji ==
Płock je grad prijatelj s devet [[Europa|europskih]] te po jednim [[SAD|američkim]] i [[Kina|kineskim]] gradom. To su:

{|
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|SRB}} '''[[Loznica]]''', [[Srbija]] ''([[1972.]])''
* {{Z|NJE}} '''[[Darmstadt]]''', [[Njemačka]] ''([[1988.]])''
* {{Z|SAD}} '''[[Fort Wayne, Indiana|Fort Wayne]]''', [[Indiana]], [[SAD]] ''([[1990.]])''
* {{Z|LIT}} '''[[Mažeikiai]]''', [[Litva]] ''([[1994.]])''
* {{Z|BJE}} '''[[Navapolack]]''', [[Bjelorusija]] ''([[1996.]])''
* {{Z|ITA}} '''[[Forlì]]''', [[Italija]] ''([[1998.]])''

* {{Z|FRA}} '''[[Auxerre]]''', [[Francuska]] ''([[2000.]])''
* {{Z|MOL}} '''[[Bălţi]]''', [[Moldova]] ''([[2000.]])''
* {{Z|UK}} '''[[Thurrock]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ''([[2004.]])''
* {{Z|RUS}} '''[[Mitišči]]''', [[Rusija]] ''([[2006.]])''
* {{Z|KIN}} '''[[Huai'an]]''', [[Kina]] ''([[2010.]])''
|}

== Galerija slika ==
&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;
File:Plock Castle.JPG|Dvorac u Płocku
File:Ratusz-plock.jpg|Gradska vijećnica
File:Fara-Płock.JPG|Crkva [[Sveti Bartol|svetog Bartola]]
File:Płock, ulica Tumska.jpg|Tumska ulica
File:Wojciech Gerson-Widok Plocka.jpg|Slika Płocka iz [[1852.]] (naslikao poljski slikar Wojciech Gerson)
File:POL Płock, Muzeum Mazowieckie.jpg|[[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecki]] muzej
File:Płock most Solidarności.jpg|Most solidarnosti
File:2013 Small Synagogue in Płock - 02.jpg|&quot;Mala [[sinagoga]]&quot; u Ulici Kwiatka
File:Amfiteatr-plock.jpg|[[Amfiteatar]]
File:Papiezplock.jpg|Monument [[papa Ivan Pavao II.|papi Ivanu Pavlu II.]]
file:Temple of Mercy and Charity.jpg|Stara fotografija na kojoj je prikazan &quot;Hram milosrđa i ljubavi&quot;
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ump.pl/en Službene web stranice grada]

[[Kategorija: Gradovi u Poljskoj]]
[[Kategorija:Płock| ]]</text>
      <sha1>ef657lqnyq9vqjwe45lmlrxpzt3vo8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prekooceanski brod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262124</id>
    <revision>
      <id>7520686</id>
      <parentid>7418267</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29585" sha1="tdxxr8ojbjl2f9v1ueyyaiwnhmxlpoa" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|rujan 2012.}}

'''Prekooceanski brod''' (također ''Transatlantik'') vrsta je [[Putnički brod|putničkog broda]] namijenjena transportu putnika preko [[ocean]]a, najčešće u redovnoj linijskoj plovidbi. Prekooceanski brodovi mogu također prevoziti i poštu ili teret, ili se rabiti i za druge namjene, kao krstarenja ili kao brodovi za trupe. Kategorija ne uključuje [[trajekt]]e, ili druge brodove namijenjene kraćim plovidbama, niti [[Brod za krstarenje|brodove za krstarenje]] kada je samo putovanje umjesto transporta glavni cilj plovidbe. Također, ne uključuje ni [[tramper]]e, čak i ako mogu prevoziti ograničeni broj putnika.

Transtlantici su u svoje &quot;zlatno doba&quot; obavljali većinu interkontinentalnog putničkog prometa, dok su njihovu ulogu u naše vrijeme skoro u potpunosti preuzeli putnički zrakoplovi.

== Pregled ==
Prekooceanski brodovi bili su glavno sredstvo interkontinentalnog putovanja više od stoljeća, od sredine 19. stoljeća do preuzimanja putnika od strane [[Linijski putnički zrakoplov|putničkih zrakoplova]] tijekom 1960-ih. Osim putnika, transatlantici su prevozili i [[Pošta|poštu]] i teret. Brodovi pod ugovorom s [[UK|britanskom]] Kraljevskom poštom nosili su prefiks [[Dodatak:Popis brodskih prefiksa|RMS]] (''Royal Mail Ship'' - Kraljevski poštanski brod). Također, transatlantici su bili korišteni i za transport zlata i drugih visoko vrijednih tereta.&lt;ref&gt;Pickford, Nigel Lost Treasure Ships of the Twentieth Century, National Geographic Society, 1999 {{ISBN|0-7922-7472-5}}&lt;/ref&gt;

Najprometnija ruta za prekooceanske brodove bila je [[Atlantski ocean|sjevernoatlantska]], s linijama između [[Europa|Europe]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], gdje su plovili najbrži, najveći i najmoderniji brodovi. Iako se pod terminom &quot;prekooceanski brod&quot; najčešće podrazumijeva neki od čuvenih ''&quot;[[superliner]]a&quot;'', većina takvih brodova bila je srednje veličine, za zajednički transport putnika i tereta između država te između [[kolonija]] i matičnih zemalja u doba prije putničkih mlažnjaka. Takve rute uključivale su linije od Europe do [[Afrika|afričkih]] i [[Azija|azijskih]] kolonija, od Europe za [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], i promet iseljenika iz Europe za Sjevernu Ameriku od kraja 19. stoljeća do 1920-ih, te za [[Kanada|Kanadu]] i [[Australija|Australiju]] nakon Drugog svjetskog rata.

[[Engleski]] termin za prekooceanski brod - ''ocean liner'', u prevodu &quot;linijski oceanski brod&quot;, podrazumjeva brodove linijskih brodarskih tvrtki koje prevoze putnike i teret na zadanim rutama i prema rasporedu plovidbe. Alternativa linijskim brodovima su tramperi, koji poslove i destinacije ugovaraju na mjestu ukrcaja u skladu s raspoloživim teretom. Termin &quot;transatlantik&quot;, francuske i talijanske provenijencije, kojim se također nazivaju prekooceanski putnički brodovi, vuče podrijetlo od činjenica da je prva prekooceanska plovidba obavljena na sjevernom [[Atlantski ocean|Atlantiku]] i da je većina takvih brodova bila angažirana na sjeveroatlantskim linijama.

Teretni brodovi duge plovidbe, kao linijski poluputnički brodovi, ili u novije doba veliki oceanski [[kontejnerski brod]]ovi ponekad se također nazivaju prekooceanskim brodovima, Ipak, termin &quot;prekooceanski brod&quot; danas se najčešće rabi za velike putničke brodove izgrađene prema višim standardima u odnosu na [[Brod za krstarenje|brodove za krstarenje]], koji omogućavaju brzu i za putnike ugodnu plovidbu preko Atlantskog ili [[Tihi ocean|Tihog oceana]], često u nepovoljnim vremenskim prilikama.

Obilježja stvarnih prekooceanskih brodova uključuju deblju oplatu, čvršću strukturu, izuzetno kvalitetne plovne sposobnosti, veliku brzinu (oko 30 [[čvor]]ova) i u skladu s time vrlo snažne pogonske strojeve (i preko 200&amp;nbsp;000 [[Konjska snaga|ks]]). Izgledom su vrlo duguljastog i vitkog [[Trup broda|trupa]], oštrog [[Pramac|pramca]], visokog nadvođa, [[Krma|krme]] s nižim nadgrađem ili bez njega, pravilnih i aerodinamičnih linija. Putnicima u jednoj ili dvije klase nude se tradicijski luksuz u velikim javnim prostorima (salonima) i umjerena ponuda razonode na brodu.&lt;gallery widths=&quot;300&quot; heights=&quot;200&quot; perrow=&quot;3&quot;&gt;
Datoteka:Queen Elizabeth +.JPG|Britanski prekooceanski brod [[RMS Queen Elizabeth|''Queen Elizabeth'']] (1940.)
Datoteka:Queen-Mary-at-dusk (21424618739).jpg|''[[Queen Mary]]'' (1936.), jedan od najpoznatijih prekooceanskih brodova.
Datoteka:Lusitania arriving in New York 3.jpg|''[[Lusitania]]'' pristaje u New Yorku 1907. Kao glavno sredstvo međunarodnih putovanja na velike udaljenosti tijekom više od stoljeća, prekooceanski brodovi bili su značajan faktor kod javnog mnjenja, nacionalnih vlada i ekonomije.
&lt;/gallery&gt;

== Povijest ==
=== 19. stoljeće ===
Brodarska tvrtka ''Black Ball Line'' s flotom [[jedrenjak]]a ponudila je 1818. godine prvu redovnu putničku uslugu između [[Engleska|Engleske]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]], s naglaskom na udobnosti putnika. Od početka 19. stoljeća, u brodove se počinju ugrađivati [[parni stroj]]evi, ali isprva su bili nedjelotvorni i nisu nudili veliku prednost u odnosu na jedrenjake.

Dominacija [[kliper]]a bila je ugrožena kada je 1837. uveden u promet ''[[SS Great Western|Great Western]]''. Novom putničkom parobrodu, kojeg je projektirao željeznički inženjer Isambard Kingdom Brunel,&lt;ref name=&quot;PRE2&quot;&gt;{{cite web |publisher=Design Museum |url=http://designmuseum.org/design/isambard-kingdom-brunel |title=Isambard Kingdom Brunel, Design Engineer (1806-1859) |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100613130856/http://designmuseum.org/design/isambard-kingdom-brunel |archivedate=13. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; trebalo je 15 dana za prelazak Atlantika,&lt;ref name=&quot;PRE1&quot;&gt;{{cite web |publisher=oceanlinermuseum.co.uk |url=http://www.oceanlinermuseum.co.uk/Great%20Western%201837.html |title=GREAT WESTERN 1837 |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100927020606/http://oceanlinermuseum.co.uk/Great%20Western%201837.html |archivedate=27. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; ili šest tjedana manje u odnosu na jedrenjake. Za razliku od klipera, parobrod je mogao održavati stalnu brzinu i poštovati satnicu. Rani parobrodi imali su također i jedra jer je u to doba parni pogon stvarao veliku potrošnju goriva, koju su brodovi kao ''Great Western'' u slučaju povoljnih vjetrova jedrima mogli smanjiti. 1840-ih, brod ''[[RMS Britannia|Britannia]]'' kompanije ''Cunard Line'', započeo je prvu redovnu putničku i teretnu [[parobrod]]sku liniju između [[Liverpool]]a i [[Boston]]a.&lt;ref name=&quot;PRE3&quot;&gt;{{cite web |publisher=The Cunarders |url=http://www.thecunarders.co.uk/Britannia%20History.html |title=Ship History |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160404043505/http://thecunarders.co.uk/Britannia%20History.html |archivedate=4. travnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Unatoč nekim prednostima koje su nudili padobrodi, kliperi su zadržali dominaciju. Godine 1847. ''[[SS Great Britain]]'' postao je prvi brod [[Željezo|željeznog]] trupa s vijčanim pogonom koji je preplovio Atlantik.&lt;ref name=&quot;PRE4&quot;&gt;{{cite web |publisher=Brunel’s ss Great Britain |url=http://www.ssgreatbritain.org/BriefHistory.aspx |title=A Brief History |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100324130915/http://www.ssgreatbritain.org/BriefHistory.aspx |archivedate=24. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Napredniji [[Brodski vijak|vijci]] zamijenili su kotače s lopaticama koje su rabili raniji prekooceanski brodovi.

Godine 1870. brod ''[[RMS Oceanic (1870)|Oceanic]]'' tvrtke ''White Star Line'', postavio je nove standarde za oceanska putovanja svojim kabinama prve klase u sredini broda, s dodatnim komforom velikih prozora, električne energije i tekuće vode.&lt;ref name=&quot;PRE6&quot;&gt;{{cite web |publisher=The Red Duster |url=http://www.red-duster.co.uk/WSTAR.htm |title=THE WHITE STAR LINE |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100819033343/http://www.red-duster.co.uk/WSTAR.htm |archivedate=19. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt; Od 1880. dimenzije prekooceanskih brodova povećale su se radi veće emigracije u Sjedinjene Države i Australiju.

Blizanci ''[[RMS Umbria|Umbria]]''&lt;ref name=&quot;PRE7&quot;&gt;{{cite web |publisher=Chris' Cunard Page |url=http://www.chriscunard.com/umbria.php |title=Umbria |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100406055906/http://chriscunard.com/umbria.php |archivedate=6. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; i ''[[RMS Etruria|Etruria]]'' bili su posljednji brodovi iz tog doba opremljeni pomoćnim jedrima. Plovili su na ruti Liverpool - [[New York]], i u svoje vrijeme to su bili najveći transatlantici u službi. ''[[SS Ophir|Ophir]]'', bio je parobrod težak 6814 tona&lt;ref name=&quot;PRE8&quot;&gt;{{cite web |publisher=Clydesite |url=http://www.clydesite.co.uk/clydebuilt/viewship.asp?id=8709 |title=ss OPHIR |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160601020928/http://www.clydesite.co.uk/clydebuilt/viewship.asp?id=8709 |archivedate=1. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt; u vlasništvu tvrtke ''Orient Steamship Co'', opremljen rashladnim uređajem koji je od 1890-ih do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] plovio na ruti [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] između Engleske i Australije. Kanije je preinačen u pomoćnu krstaricu.
&lt;gallery widths=&quot;200&quot; heights=&quot;150&quot; perrow=&quot;3&quot;&gt;
Datoteka:Great Western maiden voyage.jpg|Prvo putovanje broda Great Western (1838.)
Datoteka:City of Paris, by Antonio Nicolo Gasparo Jacobsen.jpg|''City of Paris'' (1888.)
Datoteka:Grand Saloon of Atlantic (1849).jpg|Veliki salon parobroda ''Atlantic'' (1850.)
&lt;/gallery&gt;

=== 20. stoljeće ===
Razdoblje između kraja 19. stoljeća i [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], smatra se &quot;zlatnom dobi&quot; prekooceanskih brodova. Potaknute velikom europskom emigracijom u Sjedinjene Države i Kanadu, brodarske tvrtke nadmetale su se izgradnjom sve većih, bržih i udobnijih brodova.

Kanadsko pacifičke željeznice (''Canadian Pacific Railway'') postale su jedan od najvećih transportnih sustava na svjetu povezavši [[Željeznica|željeznice]] i brodove. Godine 1891., pomorski odjel CPR-a otvorio je prvu tihooceansku liniju. Godine 1903., CPR je započeo službu i na Atlantiku radi povećane imigracije Europljana u zapadnu Kanadu, privučenih besplatnom zemljom koju je nudila kanadska vlada.

Od 1830-ih, putnički linijski brodovi neslužbeno su se natjecali za počast najbržeg prelaska Atlantika, koja je postala poznata kao [[Plava vrpca]]; 1897. [[Njemačka]] je preuzela trofej s nizom novih prekooceanskih brodova, počevši s transatlantikom ''[[SS Kaiser Wilhelm der Große|Kaiser Wilhelm der Große]]''. 1905., britanski ''[[Cunard Line]]'' opremio je svoj brod ''[[HMS Carmania|Carmania]]'' [[Parna turbina|parnim turbinama]] kojima je nadmašio svog blizanca ''Caronia'', pogonjenog parnim strojevima trostruke ekspanzije. U to doba, bili su to najveći brodovi u floti ''Cunarda'', te je korištenje različitih pogonskih sustava u sličnim brodovima kompaniji omogućilo procijenu kvaliteta obje metode.&lt;ref name=&quot;PRE9&quot;&gt;{{cite web |publisher=The Cunarders, THE MOST FAMOUS OCEAN LINERS IN THE WORLD |url=http://www.thecunarders.co.uk/caronia%20&amp;%20carmania.html |title=The Grand Dames of the Atlantic, RMS Caronia, RMS Carmania |access-date=8. rujna 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150722030540/http://www.thecunarders.co.uk/caronia%20%26%20carmania.html |archivedate=22. srpnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Strojevi broda ''Carmania'' bili su uspješni, te je 1907. ''Cunard'' uveo u promet znatno veće transatlantike ''[[RMS Lusitania|Lusitania]]'' i ''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'', oba s turbinskim pogonom. ''Lusitania'' je prva osvojila plavu vrpcu, koju je kasnije preotela ''Mauretania'' i zadržala ju zadivljujućih 20 godina.

''Cunardova'' dominacija Plave vrpce nije spriječila druge brodarske tvrtke u nadmetanju veličinom i raskoši svojih brodova. Godine 1910. ''White Star'' porinuo je ''[[RMS Olympic|Olympic]]'',&lt;ref name=&quot;PRE10&quot;&gt;{{cite web |publisher=Atlantic Liners |url=http://www.atlanticliners.com/olympic_home.htm |title=R.M.S. Olympic}}&lt;/ref&gt; prvi brod istomene klase ''Olympic'', koji je kao i blizanci ''[[RMS Titanic|Titanic]]'' i ''[[HMHS Britannic|Britannic]]'' imao više od 45&amp;nbsp;000 tona, ili skoro 15&amp;nbsp;000 tona i 30 metara više od brodova ''Lusitania'' i ''Mauretania''. Kao i mnogi drugi transatlantici te kompanije, bili su plod nastojanja ''White Star Linea'' da privuče veći broj emigranata boljom uslugom i ugodnijim uvjetima putovanja.

''[[Hamburg-America Line]]'' također je naručio tri divovska broda: ''[[SS Imperator|Imperator]]'', ''[[SS Vaterland|Vaterland]]'' i ''[[SS Bismarck|Bismarck]]'', svi preko 51&amp;nbsp;500 tona. ''Imperator'' je porinut 1912., dok je ''Bismarck'' bio najveći brod na svijetu do 1935. Međutim, služba za tvrtku
''Hamburg-America'' prije prvog svjetskog rata nije dugo trajala jer su nakon rata na ime reparacija dodijeljeni britanskim i američkim tvrtkama.&lt;ref name=&quot;PRE11&quot;&gt;{{cite web |publisher=TheShipsList |url=http://www.theshipslist.com/ships/lines/hamburg.html |title=Hamburg-American Packet Company |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110525231134/http://www.theshipslist.com/ships/lines/hamburg.html |archivedate=25. svibnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Povećanje dimenzija prekooceanskih brodova, pomorske propise učinilo je zastarjelima. Godine 1912., ''[[Titanic]]'' je potonuo nakon udara u ledenjak, s više od 1500 poginulih. Faktor koji je doprinjeo velikom broju žrtava bio je nedovoljan broj čamaca za spašavanje. Nakon ''Titanicove'' katastrofe, uvedeni su propisi koji svim prekooceanskih brodovima nalažu dovoljan broj čamaca za spašavanje za sve putnike i posadu na brodu. Dodatno, osnovana je
''International Ice Patrol'', organizacija koja nadgleda kretanje ledenjaka na prometnim sjeveroatlantskim rutama.&lt;ref name=&quot;PRE12&quot;&gt;{{cite web |publisher=International Ice Patrol |url=http://www.uscg-iip.org/cms/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;layout=blog&amp;id=7&amp;Itemid=61 |title=WHY WAS ICE PATROL FORMED? |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100306010104/http://www.uscg-iip.org/cms/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;layout=blog&amp;id=7&amp;Itemid=61 |archivedate=6. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt;

Do 1920-ih promet većine brodarskih tvrtki većinom se oslanjao na iseljenike, te su bile teško pogođene kada je [[Kongres SAD-a|američki kongres]] zakonom ograničio imigraciju u [[SAD|Sjedinjene Države]].&lt;ref name=&quot;PRE13&quot;&gt;{{cite web |publisher=historicaldocuments.com |url=http://www.historicaldocuments.com/ImmigrationActof1924.htm |title=The Immigration Act of 1924 |access-date=24. travnja 2010. |archive-date=10. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080210025205/http://www.historicaldocuments.com/ImmigrationActof1924.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Radi toga, mnogi brodovi preusmjereni su u krstarenja te je najjefitnija treća klasa preuređena u turističku klasu. Dodatno, [[velika gospodarska kriza]] mnoge je brodarske kompanije dovela do bankrota.

Unatoč teškim ekonomskim prilikama, nekoliko kompanija nastavilo je graditi veće i brže brodove.
Godine 1929. njemački transatlantici ''[[Bremen (brod)|Bremen]]'' i ''[[Europa (brod)|Europa]]'' oborili su 20 godina star rekord broda ''Mauretania'' prosječnom brzinom od skoro 28 čvorova (52&amp;nbsp;km/h). Godine 1933. [[Italija|talijanski]] 51&amp;nbsp;100 tonski prekooceanski brod ''[[Rex (prekooceanski brod)|Rex]]'', s vremenom od 4 dana i 13 sati,&lt;ref name=&quot;PRE14&quot;&gt;{{cite web |publisher=Great Ships |url=http://www.greatships.net/rex.html |title=Rex}}&lt;/ref&gt; osvojio je Plavu vrpcu u zapadnom prelasku Atlantika, koju je zadržao dvije godine. Godine 1935. francuski transatlantik ''[[Normandie]]'' preuzeo je Plavu vrpcu pomoću revolucionarnog dizajna [[Trup broda|trupa]] i snažnog [[Turbo-električni pogon|turbo-električnog]] pogona. Radi loših ekonomskih prilika, britanska vlada fuzionirala je ''Cunard Line'' i ''White Star Line'', te je novointegrirana tvrtka izgradila svoje ''superlinere'' ''[[RMS Queen Elizabeth|Queen Elizabeth]]'' i ''[[RMS Queen Mary|Queen Mary]]'', koji je Plavu vrpcu držao 1936. – 1937. i 1938. – 1952.&lt;ref name=&quot;PRE15&quot;&gt;{{cite web |publisher=Great Ships |url=http://www.greatships.net/riband.html |title=The Blue Riband of the North Atlantic}}&lt;/ref&gt;

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata bio je kratak ali buran. Iz tog doba ističe se najbrži prekooceanski brod do sada, ''[[SS United States|United States]]'', koji je 1952. oborio rekord transatlantika ''Queen Mary'' i osvojio Plavu vrpcu koju nosi i danas,&lt;ref&gt;Kludas, Arnold (1999). Record breakers of the North Atlantic, Blue Riband Liners 1838-1953. London: Chatham.&lt;/ref&gt; i ''[[France (1961)|France]]'' iz 1962. (kasnije preimenovan u ''Norway'') koji je držao rekord najdužeg putničkog broda do izgradnje ''[[RMS Queen Mary 2|Queen Mary 2]]'' 2003.

Useljavanje u Australiju rezultiralo je gustim prometom između Europe i Australije, te su izgrađeni istaknuti brodovi kao ''[[SS Oriana (1959)|Oriana]]''&lt;ref name=&quot;PRE17&quot;&gt;{{cite web |publisher=ssmaritime.com |url=http://www.ssmaritime.com/oriana.htm |title=ss Oriana}}&lt;/ref&gt; i ''[[SS Canberra|Canberra]]''&lt;ref name=&quot;PRE16&quot;&gt;{{cite web |publisher=The great ocean liners |url=http://www.thegreatoceanliners.com/canberra.html |title=Canberra 1961 - 1997 |access-date=24. travnja 2010. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303172129/http://www.thegreatoceanliners.com/canberra.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kompanije ''[[Peninsular and Oriental Steam Navigation Company|P&amp;O]]-[[Orient Line]]'', najveći, najbrži i posljednji izgrađeni brodovi za australsku rutu.&lt;gallery widths=&quot;175&quot; heights=&quot;175&quot; perrow=&quot;6&quot;&gt;
Datoteka:Mauretania,1907 on Tyne.JPG|''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'' (1906.)
Datoteka:RMS Olympic near Isle of Wight.jpg|''[[RMS Olympic|Olympic]]'' (1911.)

Datoteka:SS Normandie at sea 01.jpg|''[[Normandie]]'' (1935.)
Datoteka:SS France Hong Kong 74.jpg|''France'' (1962.)
&lt;/gallery&gt;

=== U doba ratova ===
[[Datoteka:Olympic WWI.jpg|alt=|mini|180x180px|''[[RMS Olympic|Olympic]]'' sa zaštitnom kamuflažom tijekom prvog svjetskog rata.]]
Prekooceanski brodovi igrali su značajnu ulogu u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Veliki transatlantici kao ''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'' i ''[[RMS Olympic|Olympic]]'' korišteni su kao brodovi za trupe ili bolnički brodovi dok su manji prerađeni u naoružane trgovačke brodove. ''[[HMHS Britannic|Britannic]]'', blizanac brodova ''[[Titanic]]'' i ''[[RMS Olympic|Olympic]]'',  nikada nije služio u linijskom prometu za koji je izgrađen, već je uveden u ratnu službu kao bolnički brod čim je izgrađen, gdje je potopljen nakon samo godinu dana.&lt;ref name=&quot;PRE18&quot;&gt;{{cite web |publisher=Atlantic Liners |url=http://www.atlanticliners.com/britannic_home.htm |title=H.M.H.S. Britannic}}&lt;/ref&gt; Neki drugi prekooceanski brodovi prerađeni su u naoružane [[Q-brod]]ove kao zamke za [[Podmornica|podmornice]]. Godine 1915. ''[[RMS Lusitania]]'', još u službi kao civilni putnički brod, torpedirala je i potopila njemačka podmornica, te je veliki broj žrtava bio jedan od povoda ulaska Sjedinjenih Država u prvi svjetski rat.
[[Slika:Troop transports Queen Mary and Queen Elizabeth.jpg|mini|180px|desno|[[Bassov prolaz]] 4. rujna 1941. Snimka s HMAS ''Sydney'', u pratnji konvoja US.12A. Brodovi za trupe ''[[Queen Mary]]'' (desno) i ''[[Queen Elizabeth]]'' poslije poluotoka Wilson na obali [[Victoria (Australija)|Victorije]].]]
U Drugom svjetskom ratu, brodovi kao ''[[Queen Mary]]'' i ''[[Queen Elizabeth]]'' korišteni su za transport trupa. ''[[Normandie]]'' je 1942. zahvatio požar, prevrnuo se i djelomično potonuo u New Yorku tijekom konverzije u brod za trupe. Većina ''superlinera'' 1920-ih i 1930-ih, završili su kao žrtve podmornica, mina i neprijateljskog zrakoplovstva. ''[[RMS Empress of Britain (1930)|Empress of Britain]]'' napali su njemački zrakoplovi i kasnije je torpediran od podmornice,&lt;ref name=&quot;PRE19&quot;&gt;{{cite web |publisher=Great ships |url=http://www.greatships.net/empressbritain2.html |title=Empress of Britain (II)}}&lt;/ref&gt; kao najveći britanski potopljeni brod u Drugom svjetskom ratu. Najbrži njemački brod ''[[Bremen (brod)|Bremen]]'' 1941. je
uništen u paleži koju je podmetnuo član posade. Talijanske divove ''[[Rex (prekooceanski brod)|Rex]]'' i ''[[Conte di Savoia]]'' uništili su britanski [[RAF]] i njemačke snage u povlačenju. Američka tvrtka American President Lines, izgubila je brod ''President Coolidge'' kada je naletio na savezničku minu u južnom Pacifiku. Sve brodarske tvrtke pretrpile su gubitke u Drugom svjetskom ratu.

U novije doba, tijekom [[Falklandski rat|Falklandskog rata]], tri broda, aktivna ili bivša transatlantika, britanska je vlada zaplijenila za ratnu službu. Brodovi ''[[RMS Queen Elizabeth 2|Queen Elizabeth 2]]''&lt;ref name=&quot;PRE20&quot;&gt;{{cite web |publisher=The great ocean liners |url=http://www.thegreatoceanliners.com/qe2.html |title=Queen Elizabeth 2 1969 - Present Day |access-date=24. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130609231824/http://www.thegreatoceanliners.com/qe2.html |archivedate=9. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; i ''[[SS Canberra|Canberra]]'' prevozili su britansku vojsku na [[Otok Ascension|Ascension]] i [[Falklandski Otoci|Falklande]], dok je brod za studijska krstarenja tvrtke ''P&amp;O'',  ''Uganda'', zapljenjen kao bolnički brod, te je nakon rata služio kao brod za trupe dok u [[Stanley, Falklandski Otoci|Stanleyu]] nije izgrađen [[aerodrom]].&lt;ref name=&quot;PRE21&quot;&gt;{{cite web |publisher=ssuganda.co.uk |url=http://www.ssuganda.co.uk/ |title=SS Uganda Trust |access-date=24. travnja 2010. |archive-date=7. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231207022823/http://www.ssuganda.co.uk/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kraj velikih prekooceanskih brodova ==
[[Datoteka:RMS Queen Elizabeth 2 in Trondheim 2008.jpg|alt=|mini|180x180px|''[[Queen Elizabeth 2]]'' (1967.)]]
Prije drugog svjetskog rata, [[avion]]i nisu bili velika prijetnja prekooceanskim brodovima. Većinom su bili nepouzdani, osjetljivi na loše vrijeme, rijetki su raspolagali doletom za prekooceanske letove, s malim kapacitetom putnika i vrlo skupi. Iako se već u to doba pojavljuju neki napredniji modeli putničkih [[zrakoplov]]a, kao [[Douglas DC-3]] koji je u uporabi čak i danas, nisu mogli ugroziti dominaciju velikih oceanskih brodova. Ipak, [[Drugi svjetski rat]] ubrzao je razvoj zrakoplova. Četveromotorni bombarderi kao [[Avro Lancaster]] i [[B-29 Superfortress|Boeing B-29]], sa svojim dugim doletom i velikim kapacitetom ukrcaja, bili su logični prototipovi [[Linijski putnički zrakoplov|putničkih zrakoplova]] sljedeće generacije. Tehnologija [[Mlazni motor|mlaznog motora]] također je napredovala nakon razvoja ratnih zrakoplova na mlazni pogon u drugom svjetskom ratu. Godine 1953. [[de Havilland Comet]] postao je prvi komercijalni putnički mlažnjak, kojem su se uskoro pridružili [[Sud Aviation Caravelle]], [[Boeing 707]] i [[Douglas DC-8]]. Brodovi ''[[Michelangelo (prekooceanski brod)|Michelangelo]]'' i ''[[Raffaello (prekooceanski brod)|Raffaello]]'',&lt;ref name=&quot;PRE23&quot;&gt;{{cite web |publisher=ssmaritime.com |url=http://www.ssmaritime.com/italia-lines.htm |title=T/n Michelangelo and Raffaello}}&lt;/ref&gt; izgrađeni 1962. i 1963. za talijansku državnu brodarsku tvrtku ''Italia - Società di Navigazione'', bili su posljednji brodovi izgrađeni isključivo za sjeveroatlantsku rutu, dok je koncept posljednjeg britanskog transatlantika ''[[Queen Elizabeth 2]]'', izgrađenog 1967., predvidio i mogućnost konverzije u brod za krstarenje. Putnički zrakoplovi 1960-ih postupno su preuzeli putnički promet kojeg su ranije obavljali brodovi, te je prvi komercijalni
[[Slika:Queen Mary 2 Einlaufen Hamburg Hafengeburtstag 6 May 2006.jpg|mini|180px|''[[Queen Mary 2]]'' (2003.)]]
let novog [[Boeing 747|Boeinga 747]] 1970. označio definitivni kraj masovnog pomorskog putničkog prometa.

Od 1970-ih mnogi brodovi nastavili su službu u krstarenjima. Do 2000-ih manji broj bivših prekooceanskih brodova još je bio u službi, dok su drugi, kao ''Queen Mary'', sačuvani kao brodovi muzeji, plutajući hoteli ili dr. Nakon povlačenja iz službe broda ''Queen Elizabeth 2'' 2008. godine, jedini prekooceanski brod trenutačno u službi je ''[[Queen Mary 2]]'', koji se osim što je zamijenio ''QE2'' na sjeveroatlantskoj ruti, koristi i za krstarenja.

== Pouzdanost ==
[[Datoteka:Titanic in color.png|alt=|mini|180x180px|''[[Titanic]]'' (1912.)]]
Mnogi prekooceanski brodovi izgubljeni su u raznim okolnostima.
&quot;Nepotopivi&quot; [[RMS Titanic|''Titanic'']] potonuo je 1912. na svom prvom putovanju iz Britanije u Sjedinjene Države s gubitkom preko 1500 života, te je naziv broda postao sinonim za arhetipsku katastrofu. Neznatno veći blizanac ''[[HMHS Britannic|Britannic]]'', koji je 1915. prerađen u bolnički brod, potonuo je u [[Egejsko more|Egejskom moru]] nakon što je naletio na minu, te ostaje do danas najveći potopljeni prekooceanski brod.

Godine 1914. ''Empress of Ireland'' potopljen je nakon sudara u Saint Lawrence River s 1012 poginulih. ''[[RMS Lusitania|Lusitania]]'' je torpedirana i potopljena od njemačke podmornice kraj [[Irska|irske]] obale na putu iz Amerike u Veliku Britaniju. ''Morro Castle'' je 1934. izgorio uz obalu [[New Jersey]]a. Kao rezultat ratnih sukoba, za vrijeme Drugog svjetskog rata zbile su se najgore pomorske katastrofe: 1940. gubitak Cunardovog broda ''Lancastria'' kraj Saint-Nazairea tijekom njemačkog bombardiranja pri pokušaju evakuacije britanskih trupa iz francuske (''British Expeditionary Force'') s gubitkom više od 3000 života i 1945. potonuća brodova  ''Wilhelm Gustloff'' s više od 9000 žrtava i  ''Cap Arcona'' s više od 7000 poginulih. Katastrofa talijanskog transatlantika ''[[Andrea Doria (prekooceanski brod)|Andrea Doria]]'' 1956. koji je potonuo nakon sudara sa švedskim brodom ''Stockholm'', smatra se posljednjim potonućem iz doba velikih prekooceanskih brodova.
[[Datoteka:SS Aquitania.jpg|mini|181x181px|''[[RMS Aquitania|Aquitania]]'' (1914.)]]
Nasuprot tome, mnogi su brodovi svojom pouzdanošću, dugogodišnjom službom i udobnošću postali posebno omiljeni među tadašnjim putnicima. Cunardovi brodovi ''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'' i ''[[RMS Aquitania|Aquitania]]'' smatrani su najboljim brodovima tog doba, dok su idućih desetljeća ''superlineri'' kao ''[[Normandie]]'' i ''[[RMS Queen Mary|Queen Mary]]'', postali simboli nacionalnog ponosa i značajni subjekti zapadne civilizacije s utjecajima na dizajn, tehnologiju, popularnu kulturu i međunarodnu povezanost.

Od velikih prijeratnih transatlantika, samo je ''Queen Mary'' sačuvan kao hotel i muzej u [[Long Beach, Kalifornija|Long Beachu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] u Sjedinjenim Državama, dok od ostalih značajnih prekooceanskih brodova još postoje ''[[SS United States|United States]]'' na trajnom vezu u [[Philadelphia|Philadelphiji]], ''[[RMS Queen Elizabeth 2|Queen Elizabeth 2]]'' kao budući ploveći hotel u [[Dubai|Dubaju]]&lt;ref name=&quot;PRE24&quot;&gt;{{cite web |publisher=Nakheel |url=http://www.nakheel.com/en/news/dubai-eagerly-anticipates-arrival-of-qe2 |title=Dubai eagerly anticipates arrival of QE2 |access-date=24. travnja 2010. |archive-date=14. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714153100/http://www.nakheel.com/en/news/dubai-eagerly-anticipates-arrival-of-qe2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i ''[[Rotterdam (prekooceanski brod)|Rotterdam]]'' na trajnom vezu u [[Rotterdam]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].&lt;ref name=&quot;PRE25&quot;&gt;{{cite web |publisher=Steamship Rotterdam Foundation |url=http://www.ssrotterdam.net/ |title=Website of Friends of steamship Rotterdam}}&lt;/ref&gt;

&lt;!--/NENAPISANI ČLANCI/
== Vidi još ==
* [[Popis prekooceanskih brodova]]
* [[Superliner]]
* [[Packet ship]]
--&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Ocean liners}}

* [http://www.garemaritime.com Gare Maritime] ''A Journey into the Golden Age of Travel''
* [http://www.ayrshirescotland.com/ships/ships.htm ''20th Century Ships''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206035427/http://www.ayrshirescotland.com/ships/ships.htm |date=6. prosinca 2006. }}
* [http://www.cunardwhitestar.com/ cunardwhitestar.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060503185343/http://www.cunardwhitestar.com/ |date=3. svibnja 2006. }} Povijesni prekooceanski brodovi
* [http://www.ocean-liner.com/ ocean-liner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204072050/http://www.ocean-liner.com/ |date=4. veljače 2010. }} ''Public Symbols and Private Enterprise''
* [http://www.thegreatoceanliners.com/ ''The Great Ocean Liners'']
&lt;!--/DO 5 VANJSKIH POVEZNICA [[WP:VP]]/
* [http://www.ocean-liners.com/ ocean-liners.com ] ''Monsters of the Sea: The Great Ocean Liners of Time''
* [http://www.lastoceanliners.com lastoceanliners.com ] Posljednji prekooceanski brodovi 1950-ih i 1960-ih.
* [http://www.encyclopedia-titanica.org encyclopedia-titanica.org]
* [http://www.greatships.net/ greatships.net ]
* [http://www.oceanlinermuseum.co.uk/ oceanlinermuseum.co.uk ] ''The Ocean Liner Virtual Museum, Celebrating the golden age of travel''
--&gt;

{{Trgovački brodovi}}

[[Kategorija:Prekooceanski brodovi| ]]
[[Kategorija:Putnički brodovi]]</text>
      <sha1>tdxxr8ojbjl2f9v1ueyyaiwnhmxlpoa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Princ Rahotep</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262302</id>
    <revision>
      <id>7520752</id>
      <parentid>7460818</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:34:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5821" sha1="q3yulliyp1obl863axemb2u4hr2uw95" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Rahotep 
| slika                = [[Datoteka:Rahotep statue.jpg|170px|Rahotep]]
| opis                 = Rahotepov kip, Egipatski muzej u [[kairo|Kairu]] 
| titula               = [[princ]] [[egipat|Egipta]]
| supruga              = [[Nofret A]]
| djeca                = [[Džedi|Džedi, princ Egipta]]&lt;br/&gt;[[Neferkau|Neferkau, princ Egipta]]&lt;br/&gt;[[Itu|Itu, princ Egipta]]&lt;br/&gt;[[Mereret A|Mereret A, princeza Egipta]]&lt;br/&gt;[[Nedžemib|Nedžemib, princeza Egipta]]&lt;br/&gt;[[Settet|Settet, princeza Egipta]]  
| dinastija            = [[treća dinastija drevnog Egipta|3.]] i [[četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastija drevnog Egipta]] 
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Snofru|Snofru, faraon Egipta]]  
| majka                = Snofruova prva supruga  
| mjesto rođenja       = 
| datum smrti          = 
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        = [[mastaba]] 6, [[Meidum]] 
| zanimanje            = [[Ra]]ov svećenik&lt;br/&gt;general
| vjera                = [[egipatska mitologija|religija drevnog Egipta]]
}}
'''Rahotep''' je bio [[egipat]]ski [[princ]] 3. i 4. dinastije.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Rahotep.jpg|lijevo|Rahotepovo ime na hijeroglifima]]
Rahotepovo ime znači &quot;Ra je zadovoljan&quot;. [[Ra]] je bog Sunca, koji je u 4. dinastiji postao vrlo važan za [[faraon]]e te se njegovo ime često upotrebljava u imenima kraljevske obitelji te dinastije.

== Životopis ==
Rahotep je bio sin faraona [[Snofru]]a, osnivača 4. dinastije&lt;ref&gt;[http://en.wikiversity.org/wiki/Old_Kingdom_Monuments_Organized_by_Ruler Spomenici Starog kraljevstva organizirani po vladaru]&lt;/ref&gt; i njegove prve žene.&lt;ref&gt;[http://www.ancient-egypt.org/kings/04/0401_snofru/history.html Snofru]&lt;/ref&gt; Snofru se prvi put oženio još kao krunski princ te je s prvom ženom imao četiri sina: [[nefermaat A|Nefermaata]], Rahotepa, [[Princ Ranefer|Ranefera]] i jednog kojem je ime nepoznato.&lt;ref&gt;[http://horizonteaton.weebly.com/genealogiacuteas-de-las-dinastiacuteas.html Genealogije dinastija]&lt;/ref&gt; Rahotep je rođen na kraju 3. dinastije. Rahotepova teta, glavna Snofruova žena, bila je [[Heteferes I.]], majka Snofruovog nasljednika [[Kufu]]a, Rahotepovog mlađeg polubrata.

Rahotep je živio na dvoru, ali je obavljao i neke poslove. Bio je Raov svećenik u [[heliopolis|Heliopolu]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |title=Snofru |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=21. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001157/https://mathstat.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; general, gospodar Pea, jednog od svetih gradova. Rahotepov naslov bio je &quot;fizički kraljev sin&quot;, kako bi se naglasila njegova povezanost sa Snofruom.&lt;ref&gt;[http://www.ancient-egypt.org/glossary/people/rahotep-nofret.html Rahotep i Nofret]&lt;/ref&gt;

Dama [[nofret A|Nofret]] je bila Rahotepova žena.&lt;ref&gt;[http://www.touregypt.net/who/nofret.htm Nofret]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://egyptphoto.ncf.ca/egyptian%20museum10.htm Rahotep i Nofret]&lt;/ref&gt; Njezini roditelji nisu poznati, ali je živjela na dvoru kao plemkinja. Udajom za Rahotepa postala je princeza supruga. Par je imao šestero djece: sinove [[Džedi]]ja, [[Neferkau]]a i [[Itu]]a te kćeri [[mereret A|Mereret]], [[Nedžemib]] i [[Settet]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=2236&amp;sid=a0f261af0da6951132d831a24cb694f5 |title=Forum o Nofret |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=16. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110816150517/http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=2236&amp;sid=a0f261af0da6951132d831a24cb694f5 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Prince Ra-Hotep and Princess Nefer-T (cropped).jpg|thumb|lijevo|175px|Kipovi Rahotepa i Nofret su smješteni u Egipatskom muzeju u Kairu.]]
Svi sinovi koje je Snofru imao s prvom ženom su umrli prije njega, pa tako dakle i Rahotep. Prijestolje je na kraju predano Kufuu.

== Grobnica ==
Rahotep i Nofret su pokopani u [[mastaba|mastabi 6]] u [[Meidum]]u,&lt;ref&gt;[http://egyptsites.wordpress.com/2009/02/25/meidum-necropolis/ Meidumska nekropola]&lt;/ref&gt; blizu [[piramida|piramide]] za koju se prije smatralo da pripada Rahotepovom djedu [[huni (faraon)|Huniju]]. Rahotep je pokopan u sobi A, a njegova žena u sobi B.

== Kipovi ==
U mastabi su [[1871.]] nađena dva prelijepa kipa koja prikazuju Rahotepa i Nofret.&lt;ref&gt;[http://wesheb.tdonnelly.org/erandn.html Rahotep i Nofret]&lt;/ref&gt; Rahotep je prikazan na prijestolju, odjeven u bijelu tkaninu oko bokova, s desnom rukom na prsima. Njegovo je tijelo mišićavo, a kosa mu je kratka i crna. Najzanimljiviji detalji kipa su brkovi, koji su bili vrlo neuobičajeni za muškarca u drevnom Egiptu.

U kipove su kao oči umetnuti kristali koji ih čine vrlo realističnima. Kad su radnici prvi put otvorili grobnicu, pobjegli su u strahu jer su pomislili da gledaju žive ljude, zbog zrcaljenja svjetlosti baklji u kristalima koji čine oči.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.egyptorigins.org/rahotepandnofret.htm |title=Rahotep i Nofret |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=24. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200124133628/http://www.egyptorigins.org/rahotepandnofret.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kipovi se sada nalaze u Egipatskom muzeju u [[kairo|Kairu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://imhotep8.tripod.com/hieros/id4.html |title=Rahotep i Nofret |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306010934/http://imhotep8.tripod.com/hieros/id4.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Snofruova djeca}}

[[Kategorija:Prinčevi iz četvrte dinastije drevnog Egipta]]</text>
      <sha1>q3yulliyp1obl863axemb2u4hr2uw95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Katedrale u Hrvatskoj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>264401</id>
    <revision>
      <id>7521002</id>
      <parentid>7179110</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:41:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>70769</id>
      </contributor>
      <origin>7521002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1760" sha1="iyyjzzqwb7453nv9aqirsc15o7yrj2t" xml:space="preserve">{{Navigacija
|naziv = Katedrale u Hrvatskoj
|naslov-style = background:#eeeeee
|grupa-style = background:#eeeeee
|naslov = Katedrale u Hrvatskoj
|grupa1 = Zagrebačka metropolija
|popis1 = 

[[Zagrebačka katedrala]] • [[Varaždinska katedrala]] • [[Sisačka katedrala]] • [[Bjelovarska katedrala]] • [[Križevačka grkokatolička katedrala]] • [[Križevačka konkatedrala]] • [[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala]] 

|grupa2 = Riječka metropolija
|popis2 = 

[[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Riječka katedrala]] • [[Krčka katedrala]] • [[Gospićka katedrala]] • [[Eufrazijeva bazilika|Porečka katedrala]] • [[Katedrala u Puli|Pulska konkatedrala]] • [[Senjska katedrala]]

|grupa3 = Splitsko-makarska metropolija
|popis3 =

[[Splitska katedrala]] • [[Konkatedrala sv. Petra u Splitu]] • [[Dubrovačka katedrala]] • [[Hvarska katedrala]] • [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Šibenska katedrala]] • [[Trogirska katedrala]] • [[Katedrala sv. Marka u Makarskoj|Makarska katedrala]] • [[Korčulanska katedrala]] • [[Stonska katedrala]]

|grupa4 = Đakovačko-osječka metropolija
|popis4 = 

[[Đakovačka katedrala]] • [[Požeška katedrala]] • [[Osječka konkatedrala]]

|grupa5 = Izravno podređeno Svetoj Stolici
|popis5 = 

[[Zadarska katedrala]] 

|grupa6 = Srpska pravoslavna crkva
|popis6 = [[Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu]] • [[Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom]] • [[saborna crkva svete Trojice u Pakracu|Saborna crkva Svete Trojice u Pakracu]] • [[Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku]]

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Skupni religijski predlošci]]
[[Kategorija:Skupni predlošci s građevinama]]
[[Kategorija:Hrvatski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>iyyjzzqwb7453nv9aqirsc15o7yrj2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zračna luka Tân Sơn Nhất</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266597</id>
    <revision>
      <id>7520988</id>
      <parentid>7201440</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:29:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2256" sha1="38i1gwxi2m5n04y21cddc9hjcvq4tct" xml:space="preserve">{{Infookvir aerodrom
|ime			= Zračna luka Tân Sơn Nhất
|izvorno ime		= Sân bay Quốc tế Tân Sơn Nhất
|slika			= Tan Son Nhat International Airport at night (12088245464).jpg
|IATA			= SGN
|ICAO			= VVTS
|vrsta			= Civilni aerodrom
|vlasnik		= Vijetnamska vlada
|operater		= Southern Airports Corporation
|grad    			 = [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]]
|lokacija		= [[Pokrajina Tan Binh]]
|hub			= [[Indochina Airlines]]&lt;br&gt;[[Jetstar Pacific Airlines]]&lt;br&gt;[[Vietnam Airlines]]
|visina-f		= 33
|visina-m		= 10
|koordinate		= {{coord|10|49|08|N|106|39|07|E|vrsta:airport}}
|website		= [http://tsnairport.hochiminhcity.gov.vn/ tsnairport.hochiminhcity.gov.vn]
|staza1-broj		= 07L/25R
|staza1-dužina-f	= 10000
|staza1-dužina-m	= 3.048
|staza1-površina	= beton
|staza2-broj		= 07R/25L
|staza2-dužina-f	= 12.468
|staza2-dužina-m	= 3.800
|staza2-površina	= beton
|stat-god		= 2009.
|stat1-naziv		= broj putnika
|stat1-podatak= 	13.000.000&lt;ref name=&quot;tsnairport.hochiminhcity.gov.vn&quot;&gt;http://www.tsnairport.hochiminhcity.gov.vn/vn/default.aspx?cat_id=717&amp;news_id=708&amp;cl1=674#content&lt;/ref&gt;
|stat2-naziv= Robni promet u tonama
|stat2-podatak= 444.223&lt;ref name=&quot;tsnairport.hochiminhcity.gov.vn&quot;/&gt;
|stat3-naziv= broj aviona
|stat3-podatak= 98.002&lt;ref name=&quot;tsnairport.hochiminhcity.gov.vn&quot;/&gt;
|fusnota= 
}}
'''Zračna luka Tân Sơn Nhất''' ([[vijetnamski]] ''Cảng hàng không quốc tế Tân Sơn Nhất'' ili ''Sân bay quốc tế Tân Sơn Nhất'') {{Kod zr-luke|SGN|VVTS}}, službeno je ime za međunarodnu zračnu luku u [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]]u, [[Vijetnam]]. Kao najveća [[zračna luka]] obuhvaća površinu od 850 [[hektar]]a, ima dva terminala i može poslužiti 23,5 milijuna putnika godišnje. Tijekom [[2009.]] kroz ovu zračnu luku prošlo je više od 13 milijuna putnika. Uz pomoć [[Francuzi|Francuza]] sagrađena je [[1930.]] godine, a obnovila ju je Vojske SAD-a tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].

Planira se izgradnja oko 40 km udaljene nove zračne luke a preko Tân Sơn Nhấta će se odvijati samo domaći promet. 

{{Zračne luke u Vijetnamu}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{mrva-zračna luka}}

{{GLAVNIRASPORED:Tân Sơn Nhất, Zračna luka}}
[[Kategorija:Zračne luke u Vijetnamu|Tân Sơn Nhất]]</text>
      <sha1>38i1gwxi2m5n04y21cddc9hjcvq4tct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doris Šarić-Kukuljica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268540</id>
    <revision>
      <id>7520748</id>
      <parentid>7437805</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:11:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Nagrade */</comment>
      <origin>7520748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8306" sha1="l6nsodujif0gqub8dqz25cgwkjkmn5d" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Doris Šarić-Kukuljica
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[17. ožujka]] [[1960.]]
|mjesto rođenja  = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]
|smrt            =
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  =
}}

'''Doris Šarić-Kukuljica''' ([[Dubrovnik]], [[17. ožujka]] [[1960.]]) je [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]]&quot; kao baka Bjanka ([[2025.]])
* &quot;[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]]&quot; kao Marica Kotačić ([[2022.]])
* &quot;[[Velikani hrvatskog glumišta]]&quot; kao sudionica dokuserijala ([[2018.]])
* &quot;[[TIN: 30 godina putovanja]]&quot; kao izvođačica Ujevićevih pjesama ([[2017.]])
* &quot;[[Areta]]&quot; kao Spomenka ([[2016.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao Milica Kurtela ([[2016.]] – [[2020.]])
* &quot;[[Da sam ja netko]]&quot; kao Edita ([[2015.]])
* &quot;[[Hitna 94]]&quot; kao Mira Radić ([[2008.]])
* &quot;[[Olujne tišine 1895.-1995.]]&quot; kao Mireille Deltour ([[1997.]])
* &quot;[[San bez granica]]&quot; ([[1991.]] – [[1993.]])
* &quot;[[Tuđinac]]&quot; ([[1991.]])
* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; ([[1982.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Dobrodošli doma]]&quot; kao Marija ([[2025.]])
* &quot;[[Svemu dođe kraj (2024.)|Svemu dođe kraj]]&quot; kao sutkinja Grubiša ([[2024.]])
* &quot;[[Dobro je dok umiremo po redu]]&quot; kao Elza ([[2024.]])
* &quot;[[Pamtim samo sretne dane (2023.)|Pamtim samo sretne dane]]&quot; kao sijeda supruga ([[2023.]])
* &quot;[[Škola koja (ne) postoji]]&quot; kao ravnateljica ([[2021.]])
* &quot;[[Plavi cvijet (2021.)|Plavi cvijet]]&quot; kao Ankica ([[2021.]])
* &quot;[[Lada Kamenski]]&quot; kao glumica #3 ([[2018.]])
* &quot;[[Črna mati zemla (predstava)|Črna mati zemla]]&quot; kao majka ([[2018.]]) - TV-kazališna predstava
* &quot;[[Deer boy]] (Dječak jelen)&quot; kao mama ([[2017.]])
* &quot;[[Ti mene nosiš]]&quot; kao Edita ([[2015.]])
* &quot;[[Zvjerka (2015.)|Zvjerka]]&quot; kao Vera ([[2015.]])
* &quot;[[Trebalo bi prošetati psa (2014.)|Trebalo bi prošetati psa]]&quot; kao knjižničarka ([[2014.]])
* &quot;[[Projekcije (2013.)|Projekcije]]&quot; kao Zdenka ([[2013.]])
* &quot;[[Moj sin samo malo sporije hoda]]&quot; kao Ana ([[2013.]])
* &quot;[[Nije sve u lovi (2013.)|Nije sve u lovi]]&quot; kao Robijeva majka ([[2013.]])
* &quot;[[Bella Biondina (2011.)|Bella Biondina]]&quot; kao Celestina ([[2011.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007.)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao Safija ([[2007.]])
* &quot;[[Kradljivac uspomena (2007.)|Kradljivac uspomena]]&quot; ([[2007.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]]&quot; kao Milada ([[2004.]])
* &quot;[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]&quot; kao blagajnica ([[2001.]])
* &quot;[[Srce nije u modi (2000.)|Srce nije u modi]]&quot; kao Štukina majka ([[2000.]])
* &quot;[[Tužna Jele]]&quot; kao Jele ([[1998.]]) - TV-kazališna predstava
* &quot;[[Kuća duhova (1998.)|Kuća duhova]]&quot; kao Ana ([[1998.]])
* &quot;[[Sedma kronika (1996.)|Sedma kronika]]&quot; kao Sestra Rozalija ([[1996.]])
* &quot;[[Slavlje Božićne noći]]&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[Neobična zgoda]]&quot; ([[1984.]])
* &quot;[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]&quot; ([[1981.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Inspektor Brk i zagonetni slučaj]]&quot; kao kraljica mrava ([[2023.]])

== Nagrade ==
*1987. '''Prvomajska nagrada''' (Udruženje dramskih umjetnika) za ulogu Nore u drami ''Nora'' Henrika Ibsena.
*1994. '''Orlando''' ([[Dubrovačke ljetne igre]]) za ulogu Hekube u Držićevoj ''Hekubi''.
*1992. '''Srebrna plaketa za najbolju žensku ulogu''' (Televizijski festival u Rimu) za TV adaptaciju ''Hekube''.
*1994. '''[[Nagrada &quot;Dubravko Dujšin&quot;]]''' ([[Vjesnik]]) za ulogu Pauline Salas u drami ''Smrt i djevojka'', A. Dorfmana.
*1994. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''' ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) za ulogu Jele u predstavi ''Tužna Jele'', M. Vodopića.
*1995. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]) za ulogu Medeje u predstavi ''Medeja 1995''., J. Vele.
*1995. '''Zlatni smijeh''' ([[Dani satire]]) za ulogu Medeje u predstavi ''Medeja 1995''., J. Vele.
*1996. '''Nagrada &quot;Veljko Maričić&quot;''' ([[Međunarodni festival malih scena]]) za ulogu Keely u predstavi ''Keely i Du'', J. Martin.
*1996. '''Nagrada za najbolju glumicu''' ([[Festival glumca]])  za ulogu Keely u predstavi ''Keely i Du'', J. Martin.
*1997. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]) za ulogu Nine u predstavi ''Plastične kamelije'', D. Lukića.
*1999. '''Nagrada za najbolju glumicu''' ([[Festival glumca]]) za ulogu Jasmin u predstavi ''Alpsko rumenilo'', P. Turrinija.
*2001. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''' ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) u kategoriji najbolje sporedne ženske uloge za ulogu Rosaure u predstavi ''Život je san''. 
*2004. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''' ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) u kategoriji najbolje ženske uloge za ulogu Jele u predstavi ''Ekvinocijo''.
*2006. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]) za ulogu Mare Gundulić u predstavi ''Cvijeta Zuzorić''.
*2007. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''' ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) u kategoriji ženske uloge u lutkarskim ili dječjim predstavama za ulogu u predstavi ''Baltazar'' Ane Tonković Dolenčić.
*2009. '''Zlatni smijeh''' ([[Dani satire]]) za ulogu u predstavi ''[[Zagrebački pentagram]]''. 
*2010. '''Nagrada &quot;Veljko Maričić&quot;''' ([[Međunarodni festival malih scena]]) za epizodne uloge u predstavama ''Oprostite, mogu li vam ispričati?'' i ''Zagrebački pentagram''.
*2010. '''Nagrada &quot;Mediteran&quot;''' ([[Međunarodni festival malih scena]], žiri dnevne novine [[Novi list]]) za ulogu u predstavi ''[[Zagrebački pentagram]]''.
*2012. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]) za ulogu Ane u predstavi ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'' Ivora Martinića.
*2012. '''Nagrada &quot;Veljko Maričić&quot;''' ([[Međunarodni festival malih scena]]) za epizodnu ulogu u predstavi ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'' Ivora Martinića.
*2012. '''Nagrada &quot;Ivo Serdar&quot;''' ([[Dani satire Fadila Hadžića]]) za ulogu najbolje prihvaćenu od publike za Anu u predstavi ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'' Ivora Martinića.
*2012. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''' ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) za ulogu Ane u predstavi ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'' Ivora Martinića.
*2013. '''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''' ([[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|HDDU]]) za ulogu Broja Jedan u predstavi ''Alan Ford''.
*2018. '''[[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu|Zlatna arena]]''' ([[Pulski filmski festival]]) za glavnu žensku ulogu u filmu ''Lada Kamenski''.
*2019. '''Orlando''' ([[Dubrovačke ljetne igre]]) za ulogu Mare u Vojnovićevom ''Geraniumu''.
*2020. '''Nagrada Vladimir Nazor''' ([[Republika Hrvatska]]) za ulogu Elze u predstavi ''Dobro je dok umiremo po redu'' Ivora Martinića. 
*2021. '''Nagrada za najbolju žensku ulogu''' ([[Dani satire Fadila Hadžića]]) za ulogu Elze u predstavi ''Dobro je dok umiremo po redu'' Ivora Martinića.
*2025. '''Marul''' ([[Marulićevi dani]]) za ulogu Majke u predstavi ''[[Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute]]'' Ivora Martinića.
*2025. '''Nagrada &quot;Zlatni smijeh&quot;''' ([[Dani satire Fadila Hadžića|Dani satire]]) za ulogu Majke u predstavi ''[[Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute]]'' Ivora Martinića.
*2026. '''Nagrada &quot;Fabijan Šovagović&quot; za najbolju glumicu''' ([[Festival glumca]])  za ulogu Majke u predstavi ''Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute'', Ivora Martinića.

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0765198|ime=Doris Šarić-Kukuljica}}
*[http://www.zekaem.hr/ansambl/doris-saric---kukuljica/?id=25 Stranica na Zekaem.hr]
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}}
{{GLAVNIRASPORED:Šarić-Kukuljica, Doris}}

[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]</text>
      <sha1>l6nsodujif0gqub8dqz25cgwkjkmn5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krastavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>271184</id>
    <revision>
      <id>7520722</id>
      <parentid>7136794</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:39:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39464-15</username>
        <id>366601</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1898" sha1="bwc8l89qfxzyqz1b6jmupq9tv8qw02e" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>7520729</id>
      <parentid>7520722</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39464-15</username>
        <id>366601</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1905" sha1="jn6t9mojzsb9qwyv3iqwat6pul9juqs" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>7520767</id>
      <parentid>7520729</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:41:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-39464-15|~2026-39464-15]] ([[User talk:~2026-39464-15|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>6963074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1744" sha1="an4d9e5mn6jhvj0pgiqb3is1d9tpo6p" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv = Krastavac
| slika = ARS cucumber.jpg
| slika_opis = ''Krastavci''
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis =[[Rosopsida]]
| ordo = [[Cucurbitales]]
| familia = [[Cucurbitaceae]]
| genus = ''[[Cucumis]]''
| species = '''''C. sativus'''''
| dvoimeno = ''Cucumis sativus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
| FCD = 3321
}}
'''Krastavac''' (ugorak, kukumar, [[latinski|lat]]. ''Cucumis sativus'') jednogodišnja je [[biljka]] iz porodice tikvovki (lat. ''[[Cucurbitaceae]]''). 

[[Plod]] je [[zelena|zelen]], valjkast, tvrd, dug do 60 [[cm]], a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Raste na stabljici u obliku loze penjačice. Sastoji se od 97% [[voda|vode]], ima 9,7 [[kalorija]] na 100 [[gram]]a. Bogat je [[vitamini]]ma i [[minerali (nutrijenti)|mineralima]]. Važan je dio [[prehrana|prehrane]] svjež ili konzerviran. [[Sjeme]] se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i [[cvijet]]u pripada u [[voće]] (kao i [[rajčica]]), ali se u svakodnevnom životu tretira [[povrće]]m.

Potječe iz [[Indija|Indije]]. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3 000 godina. Jeli su ga [[Babilonci]] i spominje se u njihovom [[Ep o Gilgamešu|Epu o Gilgamešu]]. U [[Europa|Europu]] su ga donijeli [[Rimski imperij|Rimljani]]. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u [[Francuska|Francuskoj]] u 9. stoljeću, u [[Engleska|Engleskoj]] u 14. stoljeću, a u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] u 16. st.

Najveći svjetski proizvođač krastavaca je [[Kina]] s oko 60% svjetske proizvodnje. Ostali veći proizvođači, ali puno manji od Kine su [[Turska]], [[Rusija]], [[Iran]] i [[SAD]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Krastavac]]
[[Kategorija:voće]]</text>
      <sha1>an4d9e5mn6jhvj0pgiqb3is1d9tpo6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galina Sevruk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273503</id>
    <revision>
      <id>7520983</id>
      <parentid>5901797</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1237" sha1="rr4x60n5db35mv6hh70wwap8oj5by7y" xml:space="preserve">'''Galina Sevruk''' (čitaj: Halina Sevruk); (ukr. '''Галина Сильвестрівна Севрук'''); ([[Uzbekistan]], [[Samarqand]], 18. svibnja 1929.); je [[Ukrajinci|ukrajinska]] umjetnica, [[kipar]]ica, aktivistica za zaštitu ljudskih prava u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] i [[disident]]ica u Sovjetskoj Ukrajini. Galina se 1939. preselila u [[Ukrajina|Ukrajinu]] te je na poseban način kroz svoja umjetnička djela promicala ideju slobode naroda i ljudskih prava u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] zbog čega su je sovjetske vlasti bile protjerivale.  

== Povezani članci ==
*[[Ukrajinska helsinška grupa]]
*[[Lina Kostenko]]
*[[Alla Gorska]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.wumag.kiev.ua/index2.php?param=pgs20074/62 Artist Halyna Sevruk and continuity of tradition (eng.)]
*[http://www.umoloda.kiev.ua/number/1423/171/50116/ У Софійському соборі відкривається виставка однієї з найвідоміших художниць — шістдесятниці Галини Севрук (ukr.)]

{{GLAVNIRASPORED:Sevruk, Galina}}
[[Kategorija:Kipari]]
[[Kategorija:Ukrajinski likovni umjetnici]]
[[Kategorija:Borci za ljudska prava]]
[[Kategorija:Ukrajinski politički aktivisti]]</text>
      <sha1>rr4x60n5db35mv6hh70wwap8oj5by7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Toranj Sljeme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>274451</id>
    <revision>
      <id>7520670</id>
      <parentid>7347552</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:23:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39328-70</username>
        <id>366596</id>
      </contributor>
      <comment>update</comment>
      <origin>7520670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13985" sha1="r36kqojxog2b9jx1voohwjkt664i9sy" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir neboder
| Ime              = Toranj Sljeme
| Alternativno ime = 
| Slika            = Sljeme (31374028193).jpg
| opis slike       = 
| Mjesto           = [[Sljeme]]
| dz               = HRV
| Koordinate       = 
| pushpin_map      = 
| od               = [[1973.]]
| do               = [[1976.]]
| Otvorenje        = [[15. svibnja]] [[1976.]]
| Saniranje        = 
| Rušenje          = 
| Status           = završen
| Stil gradnje     = 
| Arhitekt         = [[Krešimir Šavor]]
| Arhitekti        = 
| Namjena          = Odašiljanje radio i TV programa
| Radna mjesta     = 
| Broj soba        = 
| Stanovi          = 
| Vlasnik          = [[Odašiljači i veze|OiV]]
| Glavni korisnik  = 
| Graditelj        = GP Tehnika &lt;br/&gt; Mostogradnja
| Održavanje       = 
| Visina           = 
| Visina s antenom = 169
| Visina krova     = 92
| Dubina           = 
| Po visini        = 
| Po visini u      = 
| Katovi           = 
| Dizala           = 2
| Površina         = 
| Materijal        = [[armirani beton]], [[čelik]]
| Konstrukcija     = 
| Vrijednost       = 
| Sigurnost        = 
}}
'''Toranj Sljeme'''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://oiv.hr/hr/o-nama/drustvena-odgovornost/toranj-sljeme/|title=Toranj Sljeme|publisher=Odašiljači i veze|access-date=2022-12-15|archive-date=15. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221215171656/https://oiv.hr/hr/o-nama/drustvena-odgovornost/toranj-sljeme/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; radiotelevizijski je toranj na planini [[Medvednica|Medvednici]], smješten na vrhu [[Sljeme]]na. Nakon osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] vlasništvo nad njime dijelili su [[Odašiljači i veze|OiV]] i [[HT|T-HT]]. Godine [[2017.]] [[Odašiljači i veze|OiV]] preuzeli su HT-ov dio.
Toranj je izgrađen od armiranog betona i čelika, a radovi su počeli [[1973.]] godine. Završen je i službeno pušten u rad na obljetnicu radija (50 godina) i televizije (20 godina) [[1976.]] godine počevši odašiljati dva televizijska (tadašnji [[HTV 1|TVZ 1]] i [[HTV 2|TVZ 2]]) i tri radijska programa (tadašnji Radio Zagreb 1, Radio Zagreb 2 i Radio Sljeme). Ukupno je visok 169 m, a visina s krovom je 92 m, dok je čelična antena visoka 77 m. Toranj je otvoren za posjetitelje, na razini od 81 m nalazi se kafić i iznad njega panoramska terasa. 

[[Grad]] Zagreb prepoznatljiv je po ovome tornju, jer se na ulazima u grad prvo pojavi toranj.

Dana [[16. rujna]] [[1991.]], za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], Zagreb je više puta napalo [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|zrakoplovstvo JNA]]. Upravo je ovaj toranj bio često napadnut, u namjeri da Zagreb ostane bez praćenja programa HTV-a. Gađan je projektilima, te je bila oštećena HTV-ova oprema.&lt;ref name=&quot;hrvvojnik&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3622011/vremeplov.asp |title=Hrvatski vojnik (internet izdanje) |archive-url=https://web.archive.org/web/20130309083338/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3622011/vremeplov.asp |archive-date=9. ožujka 2013. |access-date=18. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HTVYT&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=9c4WgaJ5I1k Snimka HTV-a, preuzeta s YoutTube]&lt;/ref&gt; Time je došlo do prekida emitiranja, no toranj je poslije popravljen i osposobljen.

==Povijest==
[[Datoteka:20.08.2010. Sljeme - panoramio.jpg|desno|mini|RTV - toranj Sljeme]]
Šesdesetih je godina [[20. stoljeće|20. st.]] razvojni program tadašnje TVZ (Televizije Zagreb, današnje [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]]) predvidio u našoj Republici 2. televizijski program. Najvažniji i najveći u tome bio je objekt &quot;Sljeme&quot;. S druge strane razvojni je program tadašnjeg PTT-a (Pošta, telegraf, telefon, danas [[HT|T-Hrvatski Telekom]]) predvidio tada izgradnju novih magistralnih radiorelejnih sustava. Krajnja RR stanica Zagreb locirana je na Sljemenu pa su stoga iz više razloga [[HRT|TVZ]] i PTT sagradili zajednički objekt &quot;Sljeme&quot;. U tu svrhu bila su načinjena dva plana projekta. Prvi je plan projekta zadržao postojeći čelični rešetkasti stup s time da će se adaptirati u vidikovac. Na istoj je lokaciji predviđen nov čelični rešetkasti stup s pratećim objektima. Novi stup bi služio kao nosač antena i parabola TVZ-a i PTT-a. Drugi je projekt predložio sasvim drugo rješenje koje je primijenjeno na mnogo tornjeva u svijetu. Osnovna zamisao tog rješenja bila je da u tornju budu smještene sve pogonske i ostale prostorije te da se zrcalne antene nalaze na platformama, a ostale su antene obješene na čelični dio. TVZ i PTT prihvatili su gradnju prema drugom projektu tornja jer pruža suvremeno, funkcionalno i estetsko rješenje. Toranj je smješten blizu vrha Sljemena. Vrh Sljemena ima apsolutnu kotu od 1033 [[Nadmorska visina|nm]], a vrh tornja je na 1196 [[Nadmorska visina|nm]]. Zbog svoje visine omogućen je veliki domet odašiljanja.

U ljeto [[2019.]] krenula je energetska obnova tornja, što izvedbom vanjskih radova tako i uređenja unutrašnjosti. Ideja je da se prostori koji su se nekad koristili u pogonske svrhe prenamjeni u poluotvoreni pristup građanima kao i vidikovac te restoran na visini od 90 m. Očekuje se da bi završetak radova trebali biti završeni do kraja [[2021.]] godine kad bi približno trebala biti završena i žičara.

==Emitirani programi==
Televizijski toranj Sljeme emitira u analognom formatu šest radio stanica na [[Frekvencijska modulacija|FM]] području, jedan eksperimentalni multipleks digitalnog radija (DAB+) s dvanaest radio stanica, te četiri multipleksa digitalne zemaljske televizije. MUX M1 i MUX M2 emitiraju nacionalne i regionalne kanale, dok MUX C i MUX E emitiraju plaćene (paytv) kanale i uslugu [[EVOtv]] koja je kodirana Irdeto sustavom uvjetovanog pristupa. Usluga sadrži 56 TV programa.

===FM===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 75%;&quot;
![[Frekvencija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(MHz)&lt;/small&gt;
!Program
![[Radijski podatkovni sustav|RDS PS]]
![[Radijski podatkovni sustav|RDS PI]]
![[Efektivna izračena snaga|ERP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kW)&lt;/small&gt;
![[Antena|Dijagram zračenja]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;kružno (ND) &lt;br/&gt; usmjereno (D)&lt;/small&gt;
![[Antena|Polarizacija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;vodoravna (H) &lt;br/&gt; okomita (V)&lt;/small&gt;
|-
|align=&quot;right&quot; |88,1
|align=&quot;center&quot;|[[HRT – Radio Sljeme|Hrvatski radio - Radio Sljeme]]
|&lt;span style=&quot;color: gray&quot;&gt;'''HRT-SLJE'''&lt;/span&gt;
|align=&quot;center&quot;|C31C
|align=&quot;center&quot;|5
|align=&quot;center&quot;|D (50°-90°) &lt;br/&gt; D (130°-140°) &lt;br/&gt; D (180°-200°) &lt;br/&gt; D (240°-250°) &lt;br/&gt; D (290°-310°)
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;6&quot;| H/V
|-
|align=&quot;right&quot; |89,7
|align=&quot;center&quot;|[[Antena Zagreb]]
|&lt;span style=&quot;color: gray&quot;&gt;'''_ANTENA_'''&lt;/span&gt;
|align=&quot;center&quot;|C30D
|align=&quot;center&quot;|4,7
|-
|align=&quot;right&quot; |92,1
|align=&quot;center&quot;|[[Hrvatski radio#Prvi program Hrvatskoga radija|Prvi program Hrvatskoga radija]]
|&lt;span style=&quot;color: gray&quot;&gt;'''HRT-HR_1'''&lt;/span&gt;
|align=&quot;center&quot;|C201
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|120
|align=&quot;center&quot;|ND
|-
|align=&quot;right&quot; |98,5
|align=&quot;center&quot;|[[Hrvatski radio#Drugi program Hrvatskoga radija|Drugi program Hrvatskoga radija]]
|&lt;span style=&quot;color: gray&quot;&gt;'''HRT-HR_2'''&lt;/span&gt;
|align=&quot;center&quot;|C202
|align=&quot;center&quot;|ND
|-
|align=&quot;right&quot; |101,0
|align=&quot;center&quot;|Top Radio
|&lt;span style=&quot;color: gray&quot;&gt;'''TopRadio'''&lt;/span&gt;
|align=&quot;center&quot;|C30E
|align=&quot;center&quot;|D (40°-330°)
|-
|align=&quot;right&quot; |103,5
|align=&quot;center&quot;|[[Hrvatski katolički radio]]
|&lt;span style=&quot;color: gray&quot;&gt;'''_+_HKR_+'''&lt;/span&gt;
|align=&quot;center&quot;|C204
|align=&quot;center&quot;|ND
|}

===DAB+===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 75%;&quot;
!VHF &lt;br/&gt; Kanal
!Frekvencija &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(MHz)&lt;/small&gt;
!Multipleks
!Programi
![[Efektivna izračena snaga|ERP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kW)&lt;/small&gt;
![[Antena|Dijagram zračenja]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;kružno (ND) &lt;br/&gt; usmjereno (D)&lt;/small&gt;
![[Antena|Polarizacija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;vodoravna (H) &lt;br/&gt; okomita (V)&lt;/small&gt;
|-style=&quot;vertical-align: top&quot;
|align=&quot;center&quot;|11C
|align=&quot;center&quot;|220,352
|OIV Croatia DAB+  
|
*HRT DAB-HR1
*HRT DAB-HR2
*CMC Radio
*HRT DAB-HRKlasik
*bravo! KIDS
*Radio Tvornica
*HRT DAB-JUHUHU
|align=&quot;center&quot;|5
|align=&quot;center&quot;|ND
|align=&quot;center&quot;|H
|}

===DVB-T2===
* Svi kanali se emitiraju u '''DVB-T2 HEVC/H.265''' tehnologiji.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
| bgcolor=&quot;Pink&quot;|
| Kodirani programi sustavom Irdeto (EVOtv)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 75%;&quot;
!UHF &lt;br/&gt; kanal
!Frekvencija &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(MHz)&lt;/small&gt;
!Multipleks &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(ID mreže)&lt;/small&gt;
!Programi u multipleksu &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(ID programa)&lt;/small&gt;
![[Efektivna izračena snaga|ERP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kW)&lt;/small&gt;
![[Antena|Dijagram zračenja]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;kružno (ND) &lt;br/&gt; usmjereno (D)&lt;/small&gt;
![[Antena|Polarizacija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;horizontalna (H) &lt;br/&gt; vertikalna (V)
!Modulacija
!FEC
!Zaštitni interval
!Bitrate &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(MBit/s)&lt;/small&gt;
|-style=&quot;vertical-align: top&quot;
|align=&quot;center&quot;|25
|align=&quot;center&quot;|506
|align=&quot;center&quot;|MUX M1
|
*[[HTV 1|HTV1 HD]]
*[[HTV 2|HTV2 HD]]
*[[RTL Televizija|RTL HD]]
*[[Nova TV|NOVA TV HD]]
*[[HTV 3|HRT3 HD]]
*[[HTV 4|HRT4 HD]]
*[[RTL 2|RTL 2 HD]]
*[[Doma TV|Doma TV HD]]
|align=&quot;center&quot;|100
|align=&quot;center&quot;|D (100°-360°) &lt;br&gt; (gušenje 10°-90°/7 dB)
|align=&quot;center&quot;|H
|align=&quot;center&quot;|64-QAM &lt;br/&gt; (32K OFDM)
|align=&quot;center&quot;|2/3
|align=&quot;center&quot;|19/256
|align=&quot;center&quot;|27,30
|-style=&quot;vertical-align: top&quot;
|align=&quot;center&quot;|28
|align=&quot;center&quot;|530
|align=&quot;center&quot;|EVOtv
|bgcolor=&quot;Pink&quot;|
*EVOtv info
*Pickbox 1
*Pickbox 2
*[[CNN]]
*[[National Geographic]]
*NatGeo Wild
*[[Viasat Explorer|Viasat Explore]]
*[[Viasat History]]
*Epic Drama
*Doku TV HD
*[[Viasat Nature|Viasat Nature HD]]
*[[HBO|HBO HD]]
*[[HBO|HBO2 HD]]
*[[HBO|HBO3 HD]]
*[[Cinemax]]
*[[Cinemax 2]]
*Klasik TV
*Viasat Kino
*MGTV
*[[RTL Living]]
*Kino TV
*CineStar 1
*STAR
*STAR Life
*M1 FILM
*M1 GOLD
|align=&quot;center&quot;|50
|align=&quot;center&quot;|ND
|align=&quot;center&quot;|H
|align=&quot;center&quot;|256-QAM &lt;br/&gt; (32K OFDM)
|align=&quot;center&quot;|2/3
|align=&quot;center&quot;|19/256
|align=&quot;center&quot;|36,52
|-style=&quot;vertical-align: top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|40
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|626
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|MUX M2
|
*[[Sportska televizija|Sportska televizija HD]]
*[[RTL Kockica|RTL KOCKICA HD]]
*[[Croatian Music Channel|CMC HD]]
*[[Otvorena televizija|OTV HD]]
*BlueTV
*[[Z1 Televizija|Z1 HD]]
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|100
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|D (100°-360°) &lt;br/&gt; (gušenje 10°-90°/7 dB)
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|H
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|256-QAM &lt;br/&gt; (32K OFDM)
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|2/3
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|19/256
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|36,52
|-
|bgcolor=&quot;Pink&quot;|
*[[MAXSport|MAXSport 1]]
*[[Arena Sport|Arenasport 7]]
*[[Arena Sport|Arenasport 8]]
*[[Arena Sport|Arenasport 9]]
*[[Arena Sport|Arenasport 10]]
*[[MAXSport|MAXSport 2]]
*[[Sport Klub|SK 1]]
*VividRed
|-style=&quot;vertical-align: top&quot;
|align=&quot;center&quot;|48
|align=&quot;center&quot;|690
|align=&quot;center&quot;|EVOtv
|bgcolor=&quot;Pink&quot;|
*Da Vinci
*Laudato TV
*CineStar 2
*CineStar Comedy and Family
*CineStar Action and Thriller
*CineStar Fantasy
*STAR Crime
*STAR Movies
*Nicktoons
*Toon kids
*Baby TV
*Disney Channel
*Disney Junior
*Nickelodeon
*Nick Jr.
*[[Arena Sport|Arenasport 1]]
*[[Arena Sport|Arenasport 2]]
*[[Arena Sport|Arenasport 3]]
*[[Arena Sport|Arenasport 4]]
*[[Arena Sport|Arenasport 5]]
*[[Arena Sport|Arenasport 6]]
*[[Sport Klub|SK 2]]
*24Kitchen
*DM Sat
*[[Jugoton]]
*RTL Crime
*RTL Adria
*RTL Passion
*Vivid
|align=&quot;center&quot;|50
|align=&quot;center&quot;|ND
|align=&quot;center&quot;|H
|align=&quot;center&quot;|256-QAM &lt;br/&gt; (32K OFDM)
|align=&quot;center&quot;|2/3
|align=&quot;center&quot;|19/256
|align=&quot;center&quot;|36,52
|}

== Povijest emitiranja ==
=== Analogno emitiranje PAL B/G ===
Stari način emitiranja koji se koristio od početka emitiranja televizije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[1956.]]). Ugašen je točno u podne [[5. listopada]] [[2010.]] Tablica dolje prikazuje parametre i programe koji su se u tom razdoblju emitirali preko Sljemena.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 75%;&quot;
!Kanal
!Frekvencija &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(MHz)&lt;/small&gt;
!Program
![[Efektivna izračena snaga|ERP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kW)&lt;/small&gt;
![[Antena|Dijagram zračenja]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;kružno (ND) &lt;br/&gt; usmjereno (D)&lt;/small&gt;
![[Antena|Polarizacija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;vodoravna (H) &lt;br/&gt; okomita (V)&lt;/small&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|9
|align=&quot;center&quot;|203,25
|[[HTV 1]] ([[1976.]] – [[2010.]])
|align=&quot;center&quot;|100
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|ND
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;|H
|-
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|25
|align=&quot;center&quot;|503,25
|Z3 ([[1988.]] – [[1991.]])
|align=&quot;center&quot;|50
|-
|align=&quot;center&quot;|503,25
|[[HTV 3]] ([[1994.]] – [[2004.]]) &lt;br/&gt; [[RTL Televizija]] ([[2004.]] – [[2010.]])
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|1000
|-
|align=&quot;center&quot;|28
|align=&quot;center&quot;|527,25
| [[HTV 2]] ([[1976.]] – [[2010.]]) 
|-
|align=&quot;center&quot;|68
|align=&quot;center&quot;|847,25
|[[Otvorena televizija|OTV]] ([[1996.]] – [[2000.]]) &lt;br/&gt; [[Nova TV]] ([[2000.]] – [[2010.]])
|align=&quot;center&quot;|50
|align=&quot;center&quot;|D (90°-300°)
|}

=== Emitiranje u DVB-T-u ===
Gašenjem analognog emitiranja [[2010.]] godine uvedeno je digitalno emitiranje (DVB-T/MPEG-2) koje se je koristilo točno deset godina. Ugašeno je točno u ponoć [[3. studenoga]] [[2020.]] Tablica dolje prikazuje parametre i multiplekse koji su se u tom razdoblju emitirali preko Sljemena.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 75%;&quot;
!Kanal
!Frekvencija &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(MHz)&lt;/small&gt;
!Multiplex
![[Efektivna izračena snaga|ERP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kW)&lt;/small&gt;
![[Antena|Dijagram zračenja]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;kružno (ND) &lt;br/&gt; usmjereno (D)&lt;/small&gt;
![[Antena|Polarizacija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;vodoravna (H) &lt;br/&gt; okomita (V)&lt;/small&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|25
|align=&quot;center&quot;|506
|DVB-T MUX A
|align=&quot;center&quot;|100
|D (100°-360°)
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|H
|-
|align=&quot;center&quot;|42
|align=&quot;center&quot;|642
|DVB-T MUX D
|align=&quot;center&quot;|50
|D (100°-360°) &lt;br&gt; (gušenje 10°-90°/7 dB)
|-
|align=&quot;center&quot;|48
|align=&quot;center&quot;|690
|DVB-T MUX B
|align=&quot;center&quot;|100
|ND
|}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]
[[Kategorija:Komunikacijski tornjevi u Hrvatskoj|Sljeme]]
[[Kategorija:Medvednica]]</text>
      <sha1>r36kqojxog2b9jx1voohwjkt664i9sy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Gradusa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275363</id>
    <revision>
      <id>7520697</id>
      <parentid>6928812</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:22:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SollS1</username>
        <id>366215</id>
      </contributor>
      <comment>proširen članak: zemljopis, povijest, stanovništvo, izvori</comment>
      <origin>7520697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5979" sha1="pv7skejze05svce1d3qcusx767xy5ao" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Velika Gradusa
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SMŽ}}
|općina           = [[Sunja]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 8,7
|visina           = 
|z. širina        = 
|z. dužina        = 
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 48
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 44210 Sunja
|pozivni broj     = +385 (0)44
|autooznaka       = SK
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Velika Gradusa''' je naselje u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u sastavu [[Sunja|općine Sunja]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Smješteno je na [[Banovina (regija)|Banovini]], u brežuljkastom kraju jugozapadno od Sunje.

== Zemljopis ==
Naselje se nalazi na oko 157 metara nadmorske visine, a njegov teritorij obuhvaća površinu od 8,7 km².&lt;ref name=&quot;dgu&quot;&gt;[https://dgu.gov.hr/registar-prostornih-jedinica-172/172 Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske]&lt;/ref&gt; Okolna naselja su [[Mala Gradusa]], [[Sjeverovac]], [[Staro Selo (Sunja)|Staro Selo]], [[Kladari]], [[Borojevići]] i [[Komogovina]].&lt;ref name=&quot;acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/velika_gradusa/ Velika Gradusa, Sunja], Acta Croatica. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ime dijeli s obližnjim naseljima [[Mala Gradusa|Malom Gradusom]] i [[Gradusa Posavska|Gradusom Posavskom]]. Poštanski broj je 44211 ([[Blinjski Kut]]).

== Povijest ==
Šire područje Sunje od 1526. godine bilo je u posjedu velikaške obitelji [[Keglevići|Keglević]], koja je u sklopu svojega topolovačkog vlastelinstva počela naseljavati kmetove iz gornje Posavine; među tadašnjim se naseljima spominje i Gradusa.&lt;ref name=&quot;sunja&quot;&gt;[https://www.sunja.hr/index.php/o-sunji/opcina-sunja Općina Sunja – O Sunji]. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Kraj je kasnije ušao u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] ([[Banska krajina|Banske krajine]]) i u tom je razdoblju naseljen pretežno pravoslavnim stanovništvom, koje je crkveno pripadalo banijskim parohijama [[Eparhija gornjokarlovačka|Eparhije gornjokarlovačke]].&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;Filip Škiljan, ''Srpska pravoslavna crkva na Baniji u vrijeme socijalizma'', FF press, Zagreb.&lt;/ref&gt;

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] selo je teško stradalo, a pravoslavna crkva u Velikoj Gradusi u potpunosti je uništena.&lt;ref name=&quot;spc&quot; /&gt;

Uoči [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] Velika Gradusa bila je naselje s velikom srpskom većinom te se nalazilo na području pod nadzorom pobunjenih Srba ([[SAO Krajina]], kasnije tzv. [[Republika Srpska Krajina]]). Nakon [[Operacija Oluja|operacije Oluje]] 1995. godine većina se stanovništva iselila; prema popisu iz 2011. u naselju je živjelo tek 20,23 % prijeratnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/E01_01_01/e01_01_01_zup03_4260.html Popis stanovništva 2011.: Velika Gradusa], Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2012.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine naselje je imalo 48 stanovnika.&lt;ref name=&quot;popis2021&quot;&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021.: stanovništvo po naseljima], Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2022.&lt;/ref&gt; Prema popisu iz 2011. imalo je 87 stanovnika.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot; /&gt;

Prema popisu iz 1991. naselje je imalo 430 stanovnika, od čega su 414 (96,28 %) bili [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]], 4 (0,93 %) [[Hrvati]], 7 (1,63 %) [[Jugoslaveni]], a 5 (1,16 %) ostali.&lt;ref name=&quot;narodnost&quot;&gt;''Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. – 1991. godine'', Državni zavod za statistiku RH, Zagreb.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ Kretanje broja stanovnika
! Godina popisa !! 1991. !! 2011. !! 2021.
|-
| '''Broj stanovnika''' || 430 || 87 || 48
|}

Među najčešćim prezimenima u naselju su Novaković, Dukić, Klipić, Cvijakić i Vujičić.&lt;ref name=&quot;acta&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==
Stanovništvo se tradicionalno bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[stočarstvo]]m. Nakon Domovinskoga rata naselje je izrazito depopulirano, a preostalo stanovništvo pretežno je starije životne dobi.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot; /&gt;

== Prirodne znamenitosti ==
U naselju se nalazi špilja Gradusa, ukupne dužine 455 metara, čiji ulaz vodi iz napuštenog [[kamenolom]]a. Špilja i okolno područje od 1811,35 ha dio su ekološke mreže [[Natura 2000]] kao Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove &quot;Područje oko špilje Gradusa&quot; (HR2001342), važno za očuvanje šest vrsta [[šišmiši|šišmiša]]: [[dugokrili pršnjak|dugokrilog pršnjaka]] (''Miniopterus schreibersii''), [[riđi šišmiš|riđeg šišmiša]] (''Myotis emarginatus''), [[veliki šišmiš|velikog šišmiša]] (''Myotis myotis''), [[južni potkovnjak|južnog potkovnjaka]] (''Rhinolophus euryale''), [[veliki potkovnjak|velikog potkovnjaka]] (''Rhinolophus ferrumequinum'') i [[mali potkovnjak|malog potkovnjaka]] (''Rhinolophus hipposideros'').&lt;ref name=&quot;natura&quot;&gt;[https://zastita-prirode-smz.hr/podrucje-oko-spilje-gradusa-hr2001342/ Područje oko špilje Gradusa – HR2001342], Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Zbog zaštite šišmiša ulazak u špilju ograničen je na dio godine.&lt;ref name=&quot;kaportal&quot;&gt;[https://kaportal.net.hr/skriveni-raj-nadohvat-ruke/1355017/spilja-u-koju-smijete-samo-dva-mjeseca-u-godini-stoljecima-je-sluzila-kao-skroviste-mjestanima-a-danas-je-raj-sismisima/ Špilja u koju smijete samo dva mjeseca u godini], KAportal. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.sunja.hr/ Službene stranice općine Sunja]

[[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]]</text>
      <sha1>pv7skejze05svce1d3qcusx767xy5ao</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520779</id>
      <parentid>7520697</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:54:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>neopravdano uklonjeno</comment>
      <origin>7520779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6209" sha1="mevhoec5nzj5k2bc6cia3hfmh1n1pxr" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Velika Gradusa
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SMŽ}}
|općina           = [[Sunja]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 8,7
|visina           = 
|z. širina        = 
|z. dužina        = 
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 48
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 44210 Sunja
|pozivni broj     = +385 (0)44
|autooznaka       = SK
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Velika Gradusa''' je naselje u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u sastavu [[Sunja|općine Sunja]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Smješteno je na [[Banovina (regija)|Banovini]], u brežuljkastom kraju jugozapadno od Sunje.

== Zemljopis ==
Naselje se nalazi na oko 157 metara nadmorske visine, a njegov teritorij obuhvaća površinu od 8,7 km².&lt;ref name=&quot;dgu&quot;&gt;[https://dgu.gov.hr/registar-prostornih-jedinica-172/172 Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske]&lt;/ref&gt; Okolna naselja su [[Mala Gradusa]], [[Sjeverovac]], [[Staro Selo (Sunja)|Staro Selo]], [[Kladari]], [[Borojevići]] i [[Komogovina]].&lt;ref name=&quot;acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/velika_gradusa/ Velika Gradusa, Sunja], Acta Croatica. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ime dijeli s obližnjim naseljima [[Mala Gradusa|Malom Gradusom]] i [[Gradusa Posavska|Gradusom Posavskom]]. Poštanski broj je 44211 ([[Blinjski Kut]]).

== Povijest ==
Šire područje Sunje od 1526. godine bilo je u posjedu velikaške obitelji [[Keglevići|Keglević]], koja je u sklopu svojega topolovačkog vlastelinstva počela naseljavati kmetove iz gornje Posavine; među tadašnjim se naseljima spominje i Gradusa.&lt;ref name=&quot;sunja&quot;&gt;[https://www.sunja.hr/index.php/o-sunji/opcina-sunja Općina Sunja – O Sunji]. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Kraj je kasnije ušao u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] ([[Banska krajina|Banske krajine]]) i u tom je razdoblju naseljen pretežno pravoslavnim stanovništvom, koje je crkveno pripadalo banijskim parohijama [[Eparhija gornjokarlovačka|Eparhije gornjokarlovačke]].&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;Filip Škiljan, ''Srpska pravoslavna crkva na Baniji u vrijeme socijalizma'', FF press, Zagreb.&lt;/ref&gt;

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] selo je teško stradalo, a pravoslavna crkva u Velikoj Gradusi u potpunosti je uništena.&lt;ref name=&quot;spc&quot; /&gt;

Uoči [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] Velika Gradusa bila je naselje s velikom srpskom većinom te se nalazilo na području pod nadzorom pobunjenih Srba ([[SAO Krajina]], kasnije tzv. [[Republika Srpska Krajina]]). Nakon [[Operacija Oluja|operacije Oluje]] 1995. godine većina se stanovništva iselila; prema popisu iz 2011. u naselju je živjelo tek 20,23 % prijeratnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/E01_01_01/e01_01_01_zup03_4260.html Popis stanovništva 2011.: Velika Gradusa], Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2012.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine naselje je imalo 48 stanovnika.&lt;ref name=&quot;popis2021&quot;&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021.: stanovništvo po naseljima], Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2022.&lt;/ref&gt; Prema popisu iz 2011. imalo je 87 stanovnika.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot; /&gt;

Među najčešćim prezimenima u naselju su Novaković, Dukić, Klipić, Cvijakić i Vujičić.&lt;ref name=&quot;acta&quot; /&gt;

Prema popisu iz 1991. naselje je imalo 430 stanovnika, od čega su 414 (96,28 %) bili [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]], 4 (0,93 %) [[Hrvati]], 7 (1,63 %) [[Jugoslaveni]], a 5 (1,16 %) ostali.&lt;ref name=&quot;narodnost&quot;&gt;''Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. – 1991. godine'', Državni zavod za statistiku RH, Zagreb.&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Velika Gradusa |p1857=365 |p1869=402 |p1880=479 |p1890=550 |p1900=653 |p1910=745 |p1921=709 |p1931=772 |p1948=594 |p1953=639 |p1961=600 |p1971=532 |p1981=484 |p1991=430 |p2001=68 |p2011=87 |p2021=48 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Gospodarstvo ==
Stanovništvo se tradicionalno bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[stočarstvo]]m. Nakon Domovinskoga rata naselje je izrazito depopulirano, a preostalo stanovništvo pretežno je starije životne dobi.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot; /&gt;

== Prirodne znamenitosti ==
U naselju se nalazi špilja Gradusa, ukupne dužine 455 metara, čiji ulaz vodi iz napuštenog [[kamenolom]]a. Špilja i okolno područje od 1811,35 ha dio su ekološke mreže [[Natura 2000]] kao Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove &quot;Područje oko špilje Gradusa&quot; (HR2001342), važno za očuvanje šest vrsta [[šišmiši|šišmiša]]: [[dugokrili pršnjak|dugokrilog pršnjaka]] (''Miniopterus schreibersii''), [[riđi šišmiš|riđeg šišmiša]] (''Myotis emarginatus''), [[veliki šišmiš|velikog šišmiša]] (''Myotis myotis''), [[južni potkovnjak|južnog potkovnjaka]] (''Rhinolophus euryale''), [[veliki potkovnjak|velikog potkovnjaka]] (''Rhinolophus ferrumequinum'') i [[mali potkovnjak|malog potkovnjaka]] (''Rhinolophus hipposideros'').&lt;ref name=&quot;natura&quot;&gt;[https://zastita-prirode-smz.hr/podrucje-oko-spilje-gradusa-hr2001342/ Područje oko špilje Gradusa – HR2001342], Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Zbog zaštite šišmiša ulazak u špilju ograničen je na dio godine.&lt;ref name=&quot;kaportal&quot;&gt;[https://kaportal.net.hr/skriveni-raj-nadohvat-ruke/1355017/spilja-u-koju-smijete-samo-dva-mjeseca-u-godini-stoljecima-je-sluzila-kao-skroviste-mjestanima-a-danas-je-raj-sismisima/ Špilja u koju smijete samo dva mjeseca u godini], KAportal. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.sunja.hr/ Službene stranice općine Sunja]

[[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]]</text>
      <sha1>mevhoec5nzj5k2bc6cia3hfmh1n1pxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Procter &amp; Gamble</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275428</id>
    <revision>
      <id>7520807</id>
      <parentid>7492912</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36057" sha1="iiiqaguyjmpf8fnxf8wjxc6cnq76mpv" xml:space="preserve">{{Tvrtka
| grupa              = Procter &amp; Gamble Company
| ime                = Procter &amp; Gamble
| slika              = [[Datoteka:Procter &amp; Gamble logo.svg|150px|P&amp;G Logo]]
| vrsta              = Javna (NYSE)
| osnutak            = {{Z|SAD}} (1837.)
| osnivači           = William Procter i James Gamble
| sjedište           = [[Cincinnati, Ohio]], SAD.
| predsjednik        =
| ključne_osobe      = '''Bob McDonald'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Predsjednik]]) &amp; (CEO)&lt;/small&gt; 
| industrija         = 
| proizvodi          = [[roba široke potrošnje]]
| zaposleni          = 129 000 &lt;small&gt;(2011.)&lt;/small&gt;
| holding            =
| slogan             = &quot;Touching Lives. Improving Life&quot;
| web                = [http://www.pg.com/ pg.com]
| sjedište_grad      = 
| sjedište_država    =
| pod_posluženo      =
| usluge             =
| prihod             = {{povećanje}} 82,55 milijarda &lt;small&gt;(2011.)&lt;/small&gt; [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;izvj2010&quot;&gt;{{cite web | url = http://annualreport.pg.com/annualreport2010/financials/index.shtml | title = {{eng oznaka}} Izvještaj poslovanja za 2010. godinu | access-date = 8. rujna 2010. | archive-date = 3. studenoga 2010. | archive-url = https://web.archive.org/web/20101103004334/http://annualreport.pg.com/annualreport2010/financials/index.shtml | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; 
| operativni_prihod  = {{gubitak}} 15,81 milijardu &lt;small&gt;(2011.)&lt;/small&gt; [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;izvj2010&quot;/&gt; 
| neto_dobit         = {{gubitak}} 11,9 milijarda &lt;small&gt;(2011.)&lt;/small&gt; [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;izvj2010&quot;/&gt;
| divizije           =
| podruž             = Diljem svijeta
| vlasnik            =
| prestala_postojati =
| dodatak            =
|}}
[[Datoteka:Cincinnati-procter-and-gamble-headquarters.jpg|thumb|right|260px|Sjedište P&amp;G-a u [[Cincinnati, Ohio]], SAD ]]

'''Procter &amp; Gamble''' ili skraćeno '''P&amp;G''' je tvrtka osnovana [[1837.]] godine, počela je kao mala, obiteljska proizvodnja sapuna i svijeća u Cincinnatiju, [[Ohio|Ohio, SAD]]. Danas tvrtka P&amp;G proizvodi više od 250 robnih marki, za više od pet milijarda potrošača u 180 država svijeta.&lt;!-- Tri milijarde puta na dan, P&amp;G brandovi dotaknu živote ljudi diljem svijeta. Ova rečenica ne zvuči enciklopedijski, više izgleda kao dio teksta reklame.--&gt;&lt;ref name=&quot;pghr&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.pg.com/privacy/croatian/privacy_statement.html |title=PG Hrvatska}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;companyeng&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.pg.com/en_US/company/index.shtml  |title={{eng oznaka}} Informacije o tvrtci}}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
William Procter proizvođač svijeća, emigrant iz Engleske i proizvođač sapuna James Gamble emigrant iz Irske, možda se nikada ne bi sreli da nisu oženili dvije sestre, Oliviu i Elizabeth Norris.  Otac sestara uvjerio je svoje zetove da se udruže i postanu poslovni partneri. Na prijedlog Alexanera Norrisa, [[1837.]] rođeno je novo, smiono poduzeće: Procter &amp; Gamble.

James Norris Gamble, sin osnivača i kemičar, [[1879.]] je razvio cjenovno pristupačan bijeli sapun koji je svojom kvalitetom bio konkurentan visokokvalitetnim uvoznim sapunima. Ime &quot;Ivory&quot; (bjelokost) činilo se savršenim za bjelinu sapuna, blagost i dugotrajnost kvalitete. Harley Procter uvjerio je partnere da ulože 11&amp;nbsp;000&amp;nbsp;$ u oglašavane sapuna Ivory po prvi puta u nacionalnim tjednim novinama.

Kao reakcija na lokalne i nacionalne radničke nemire, [[1887.]] P&amp;G je uveo novi program dijeljenja dobiti radnicima. Ovim dobrovoljnim programom, u koji je bio uvjeren William Cooper Procter, unuk osnivača, djelatnicima je dan udio u vlasništvu kompanije. William Cooper Procter želio je ovim programom pokazati djelatnicima koliko je važna njihova uloga u uspjehu kompanije.

Tvrtka izgrađena na inovacijama, do [[1890.]] P&amp;G je prodavao više od 30 vrsta različitih sapuna. Poticana inovativnim reklamiranjem, uključujući oglase u boji u nacionalnim časopisima, potražnja za sapunima tvrtke P&amp;G kontinuirano je rasla. Kako bi zadovoljila rastuću potražnju, tvrtka P&amp;G počela je širiti svoje pogone izvan Cincinnatija. P&amp;G je osnovao analitički laboratorij u Ivorydale-u kojem se proučavao i unapređivao proces proizvodnje sapuna. Bio je to jedan od prvih laboratorija za istraživanje proizvoda u američkoj industriji.

Inovacije su poticane istraživanjem, razvojem i na dubokom razumijevanju potreba potrošača, prikupljenih putem inovativnog P&amp;G pristupa istraživanju tržišta. Za marketinško oglašavanje također su se koristile inovativne tehnike, kao na primjer radio &quot;sapunice&quot;, dijeljenje uzoraka i promotivne nagradne igre.

== Povijest ==
Već [[1911.]] P&amp;G je predstavio Crisco, prvu potpuno biljnu mast za prhko tijesto. Crisco je predstavljao zdraviju alternativu u kulinarstvu od masti životinjskog porijekla, a i cjenovno je bio prihvatljiviji od maslaca.

William Cooper Procter [[1919.]] je nastavio u nastojanjima institucionaliziranja odnosa između tvrtke i njenih zaposlenika. Točke ugovora su revidirane kako bi se uključila direktiva u kojoj stoji: &quot;interesi tvrtke i njenih zaposlenika su nerazdvojivi&quot;.

Sezonska kupovina P&amp;G proizvoda od strane veletrgovaca imala je za posljedicu neujednačenost potreba za proizvodnjom i privremena otpuštanja radnika u pogonima Ivorydale. Kao reakciju, P&amp;G je najavio plan samostalne izravne prodaje maloprodajama i zaposlio 450 trgovačkih putnika. Ovim potezom stabilizirana je proizvodnja, reducirana su povremena otpuštanja radnika i u konačnici je izmijenjen način na koji su poslovale trgovine mješovitom robom.

Krajem [[1939.]], samo pet mjeseci nakon što je uvedena [[televizija]] u SAD-u, tijekom prve televizijski prenošene prvoligaške baseball utakmice P&amp;G je emitirao prvu TV reklamu (za sapun Ivory).

Do [[1945.]] tvrtka P&amp;G postala je vrijedna gotovo 350 milijuna dolara. Njeni proizvodi bili su popularni širom SAD-a i Kanade, i kompanija je poduzela prve korake ka proširenju poslovanja na prekooceanske zemlje, preuzimanjem Engleske tvrtke Tomas Hedley &amp; Co. Nakon 108 godina poslovanja, tvrtka P&amp;G bila je spremna za nagli rast.

Nove zemlje i nagli rast potražnje proizvoda dovode do potrebe povećanja ponude. Tvrtka je [[1946.]] proizvela deterdžent Tide, najznačajniji novi proizvod nakon sapuna Ivory. Tide je bio zamjetljivo bolji od drugih proizvoda na tržištu. Ubrzo je njegova prodaja postala toliko uspješna da je omogućila financiranje brzog razvoja tvrtke: razvitak novih proizvodnih linija i ulazak na nova tržišta širom svijeta. U godinama koje su slijedile nakon uvođenja Tidea na tržište, P&amp;G je razvio nekoliko novih poslovnih područja. Crest, prva pasta za zube s fluorom, osvojila je vodeću tržišnu poziciju podržana po prvi puta izdanom službenom preporukom Američkog udruženja zubara. Tehnologija proizvodnje pulpe potaknula je pokretanje proizvodnje toaletnog papira i maramica. Tvrtka P&amp;G doslovno je stvorila kategoriju jednokratnih pelena uvođenjem Pampers pelena [[1961.]] No najvažniji je ipak tvrtkin rastući interes za međunarodno poslovanje. Uvjereni da uspjeh tvrtke na novim tržištima zahtijeva lokalnu prisutnost u tim zemljama, tvrtka P&amp;G je započela osnivati poslovanje, prvo u Meksiku, zatim u Europi i Japanu.

Od [[1980.]] tvrtka je učetverostručila broj potrošača koje opskrbljuje s 250 robnih marki – oko pet milijardi &lt;!-- bilijun je jednak tisuću milijardi, nema toliko ljudi na Zemlji --&gt; ljudi širom svijeta. Te robne marke uključuju Pampers, Tix, Ariel, Always, Pantene, Head&amp;Shoulders, Lenor, Old Spice i Blend-a-med.

P&amp;G [[2005.]] kupuje [[Gillette]] kompaniju za 57 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].&lt;ref name=&quot;kupovina&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/6878219/ |title=P&amp;G kupuje Gillette |access-date=1. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100825013100/http://www.msnbc.msn.com/id/6878219/ |archivedate=25. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt; Tim potezom P&amp;G ostvaruje veliku zaradu (Gillette Fusion doživljava najbrži porast prodaje te je to P&amp;G brand koji je postigao milijardu dolara zarade u godišnjoj prodaji) s time je preuzeo i uspješne tvrtke u vlasništvu Gilletta, poput Duracella i Mach 3.

U travnju 2011. P&amp;G je prodao robnu marku čipsa [[Pringles]]&lt;ref name=&quot;pringleshr&quot;&gt;{{cite web |url=http://pringles.co.uk/en_GB/Pages/SummerCI-HR.aspx |title=Stranice Pringlesa P&amp;G-a u Hrvatskoj}}&lt;/ref&gt; američkoj prehrambenoj grupaciji Diamond Foods za 2,35 milijardi dolara. Sklopljeni sporazum temelji se sa strategijom P&amp;G-a da se jače koncentrira na poslovanje u segmentu osobne njege i kućnih potrepština.&lt;ref name=&quot;pringlesp&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.poslovni.hr/vijesti/pringles-dobiva-novog-vlasnika-176608.aspx |title=Poslovni.hr-Pringles dobiva novog vlasnika |access-date=1. srpnja 2011. |archive-date=9. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120309080418/http://www.poslovni.hr/vijesti/pringles-dobiva-novog-vlasnika-176608.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Procter &amp; Gamble u Hrvatskoj ==
Tvrtka je započela s radom u srednjoj i istočnoj Europi [[1991.]] godine s početkom prodaje svojih proizvoda: Ariel, Pampers, Always, Pantene, Head &amp; Shoulders i Old Spice, samo su neka od imena poznatih potrošačima širom svijeta. Od početka 2000. godine [[Hrvatska]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Češka]] i [[Slovačka]] su postale jedna strateška jedinica s glavnim uredom u [[Budimpešta|Budimpešti]]. U [[zagreb]]ačkom uredu Procter &amp; Gamble zapošljava 48 osoba. Od studenog [[1998.]] distributer P&amp;G proizvoda za Hrvatsku je tvrtka Orbico koja je 100% u hrvatskom vlasništvu. Orbico ima 407 zaposlenika u distributivnim centrima [[Zagreb]], [[Split]] i [[Rijeka]]. Godišnji prihod prodaje P&amp;G proizvoda u Hrvatskoj je 526,6 milijuna kuna.&lt;ref name=&quot;prihodhr&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.orbico.hr/hrv/page.php?id=onama&amp;sub=povijest |title=Prihod P&amp;G-a u Hrvatskoj |access-date=21. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070731053639/http://www.orbico.hr/hrv/page.php?id=onama&amp;sub=povijest |archivedate=31. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;
P&amp;G godišnje u hrvatskim medijima za oglašavanje potroši više od 170 milijuna kuna. Što tvrtku stavlja na vrh najvećih oglašivača u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;oglašavanjehr&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.advans.hr/wp-content/uploads/2009/04/ag-bilo-09-rang.pdf |title=Izvještaj oglašavanja u hrv. medijima |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tvrtka je bila pod raznim napadima Udruga za zaštitu potrošača jer ju se optuživalo da u Hrvatskoj distribuira proizvode lošije kvalitete i svojstava. Najveći iskorak je bio u emisiji [[Latinica (TV emisija)‎|Latinica]] emitiranoj [[4. listopada]] [[2004.]] na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]]. Kada je cijela emisija bila posvećena lošijim proizvodima na hrvatskome tržištu. Predsjednik udruge Potrošača izjavio je kako Ariel u Hrvatskoj nije ni sličan istom proizvodu koji se prodaje u [[Italija|Italiji]] ili [[Njemačka|Njemačkoj]]. Također, udruga Potrošač je izjavila kako u tvornici P&amp;G-a u [[Češka|Češkoj]] Ariel drži posebne jedinice koje idu samo na naše tržište. Odmah nakon što je priča puštena u javnost P&amp;G sjedište u Zagrebu je optužilo &quot;Potrošač&quot; da govori neistinite tvrdnje, prijetilo tužbama i izjavilo kako tvrdnje navedene na proizvodu, kao i na reklamama točne te da je njihov proizvod u skladu s hrvatskim zakonima i pravnom regulativom.&lt;ref name=&quot;optužbelažne&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/pg-potrosac-neutemeljeno-napada-ariel-i--zavarava-potrosace/227243.aspx |title=Odgovor P&amp;G-a u Zagrebu}}&lt;/ref&gt;

== Produkcija ==
Procter &amp; Gamble proizveo je i sponzorirao prvu radio sapunicu 1930-ih. (Procter &amp; Gamble je u to vrijeme bio poznat po deterdžentima (sapunicama) te je vjerojatno zato došlo do riječi &quot;sapunica&quot; u [[Radio|radiju]] a kasnije i [[Televizija|televiziji]]). Kad je medij informiranja prešao na televiziju u 1950-ima i 1960-ima, većina novih serija su bila pod pokroviteljstvom i proizvedena od strane P&amp;Ga. Serija ''Mladi i nemirni'' trenutno se emitira na [[CBS]]u i još uvijek je djelomično sponzorirana od tvrtke Procter &amp; Gamble.

Procter &amp; Gamble je prva tvrtka koja je proizvela i sponzorirala emisiju u najgledanijem terminu 1965. Tvrtka je proizvodila i Dawson's Creek u suradnji sa Sony Picturesom koja se emitirala i na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]].

U 2008. P&amp;G se proširio na glazbeno tržište te je u travnju 2010., PGP najavio i službeno da više neće producirati televizijske sapunice.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/07/07/business/media/07music.html?_r=2&amp;adxnnl=1&amp;oref=slogin&amp;ref=media&amp;adxnnlx=1215442912-P1oe44maZMAEL5WOZFKoBw/ &quot;It’s American Brandstands&quot; New York Times] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[{{Citiranje časopisa |url=http://blog.marketingdoctor.tv/2008/07/10/brand-advisory.aspx |title=&quot;P&amp;G Must Proceed With Cautions” |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120410104012/http://blog.marketingdoctor.tv/2008/07/10/brand-advisory.aspx |archive-date=10. travnja 2012. |access-date=19. rujna 2010. }}&lt;/ref&gt;

== P&amp;G danas ==
Prema tržišnoj vrijednost i vrijednosti dionica Procter &amp; Gamble ubraja se u 15 najuspješnijih svjetskih tvrtki. Godišnji promet iznosi 40 milijardi dolara.

Prema anketi koju provode časopis Fortune i najveća svjetska revizorsko-savjetnička tvrtka PriceWaterhouseCoopers, P&amp;G zauzima 15 mjesto među svjetski 50 najcjenjenijih kompanija te je vodeća kompanija u sektoru deterdženata i kozmetike. Spada među tri najcjenjenije svjetske kompanije u kategoriji društvene odgovornosti i globalnosti.

Tvrtka P&amp;G danas ima pogone u više od 70 zemalja, a proizvodi se prodaju u više od 180 zemalja čineći ju jednom od najvećih i najuspješnijih tvrtki široke potrošnje u svijetu. Tvrtka je snažan pokretač ekonomskog napretka i blagostanja širom svijeta. Zapošljava više od 120&amp;nbsp;000 ljudi koji nastoje osigurati proizvode vrhunske kvalitete i vrijednosti.

=== Proizvodi ===

Oko 22 P&amp;G robne marke imaju više od milijarde dolara neto godišnje prodaje, a drugih 18 robnih marki imaju godišnju prodaju između 500 milijuna dolara i 1 milijarde dolara.

==== Robne marke vrijedne nekoliko milijardi dolara i najpoznatiji proizvodi ====
* '''Always/Whisper'''&lt;ref name=&quot;always&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.always.com.hr |title=Always Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171207060718/http://www.always.com.hr/ |archivedate=7. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; je robna marka ženskih proizvoda.
* '''Ambi Pur''', robna marka mirisa za prostorije 
* '''Ariel'''&lt;ref name=&quot;Ariel&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ariel.com.hr/ |title=Ariel Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=6. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211206120930/http://ariel.com.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je marka deterdženta za pranje rublja dostupna u brojnim oblicima i mirisima.
* '''[[Avril Lavigne#Ostale djelatnosti|Avril Lavigne]]''', dva parfema [[Black Star (parfem)|Black Star]] (2009.)&lt;ref name=&quot;blackstarhr&quot;&gt;{{cite web |url=http://blackstar.avril-lavigne-perfumes.com/web/index.php/hr_HR/ |title=Avril Lavigne Black Star Hrvatska}}&lt;/ref&gt; i [[Forbidden Rose]] (2010.) namijenjih [[Adolescencija|tinejdžerima]] 
* '''Bounty''' je robna marka papirnatih ručnika koji se prodaju u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]].
* '''Boss, Hugo Boss''' je linija parfema namijenjena muškarcima i ženama
* '''[[Braun]]''' je robna marka za električne brijače, aparate za njegu kose i raznih malih aparata.
* '''Bruno Banani'''&lt;ref name=&quot;bruno&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bruno-banani-message.com/hr |title=Bruno Banani Hrvatska |access-date=3. rujna 2010. |archive-date=28. studenoga 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128051438/http://www.bruno-banani-message.com/hr |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka parfema namijenjenih muškarcima i ženama
* '''[[Christina Aguilera#Proizvodi i reklame|Christina Aguilera]]'''&lt;ref name=&quot;ca&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.christina-aguilera-perfumes.com/#/hr/ |title=Christina Aguilera Hrvatska}}&lt;/ref&gt; su mirisi poznate pjevačice namijenjeni ženama
* '''Covergirl''' je robna marka ženske kozmetike.
* '''Crest''' je robna marka za pastu za zube i proizvoda izbjeljivanje zubi 
* '''Dawn''' je robna marka deterdženta za pranje suđa.
* '''Dolce &amp; Gabbana''' su proizvodi poput parfema i nakita
* '''Downy/Lenor''' je omekšivač.
* '''Dreft'''&lt;ref name=&quot;dreft&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dreft.com.hr/ |title=Dreft Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archive-date=22. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522020946/http://dreft.com.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka deterdženta i praška za rublje, sapuna, tekućeg deterdženta za suđe te vlažnih maramica za bebe.  
* '''[[Duracell]]'''&lt;ref name=&quot;bat&quot;&gt;{{cite web |url=http://www1.duracell.com/hr/default.aspx |title=Duracell Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110908043458/http://www1.duracell.com/hr/default.aspx |archivedate=8. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; je robna marka baterija i svjetiljki, te u novije vrijeme punjača i sličnih proizvoda.
* '''Eukanuba'''&lt;ref name=&quot;euk&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eukanuba.hr/ |title=Eukanuba Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archive-date=15. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190115182626/http://eukanuba.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; su proizvodi namijenjeni životinjama. Najpoznaziji proizvodi Eukanube su hrana za [[Psi|pse]] i [[mačke]].
* '''[[Gillette#Proizvodi|Fusion]]'''&lt;ref name=&quot;fusion&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gillette.com.hr/hr-HR/index.shtml#/products/Stealth/hr-HR/index.shtml/ |title=Gillette Fusion Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archive-date=12. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100212204222/http://gillette.com.hr/hr-HR/index.shtml#/products/Stealth/hr-HR/index.shtml/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka za muškarce koji zbog mokrog brijanja pomoću britvice doživljava najbrži porast prodaje te je to jedini P&amp;G robna marka koji je postigao 1 milijardu dolara zarade u godišnjoj prodaji.
* '''Gain''' je robna marka deterdženta za pranje rublja i omekšivača.
* '''[[Gillette]]'''&lt;ref name=&quot;Gillette&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gillette.com.hr |title=Gillette Hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka brijača i proizvoda za muškarce.
*'''Gucci''' je robna marka parfema namijenjenih muškarcima i ženama 
* '''[[Head &amp; Shoulders]]'''&lt;ref name=&quot;hd&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.headandshoulders.com.hr/ |title=Head and Shoulders Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=16. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190416081015/https://www.headandshoulders.com.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka šampona za kosu.
* '''Herbal Essences'''&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.herbalessences.com.hr/ |title=Herbal Essences Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171001131554/http://herbalessences.com.hr/ |archivedate=1. listopada 2017.}}&lt;/ref&gt; su proizvodi namijenjeni njezi kose žena.
* '''Jar'''&lt;ref name=&quot;jar&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jar.com.hr/#/products |title=Jar Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archive-date=19. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419230509/http://www.jar.com.hr/#/products |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka deterdženta za suđe.
* '''Lacoste'''&lt;ref name=&quot;Lacoste&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.lacoste-parfums.com/hr/ |title=Lacoste Hrvatska |access-date=9. listopada 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090714060639/http://www.lacoste-parfums.com/hr/ |archivedate=14. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; je robna marka parfema namijenjenih muškarcima i ženama i odjeće.
* '''Max Factor'''&lt;ref name=&quot;mf&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.maxfactor.com.hr/ |title=Max Factor Hrvatska |access-date=3. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170330021538/http://www.maxfactor.com.hr/ |archivedate=30. ožujka 2017.}}&lt;/ref&gt; je robna marka kozmetičkih proizvoda za žene.
* '''Mr. Clean''' ili '''Mr. Proper''' je linija sredstava za čišćenje
* '''[[Naomi Campbell#Parfemi|Naomi Campbell]]'''&lt;ref name=&quot;naomi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.naomi-campbell-perfumes.com/nc11/cr/home |title=Naomi Campbell Hrvatska |access-date=12. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110314012357/http://www.naomi-campbell-perfumes.com/nc11/cr/home |archivedate=14. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; je robna marka parfema namijenjenih ženama
* '''Naturella'''&lt;ref name=&quot;nat&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.naturella.com.hr/products_naturella.php |title=Natuella Essences Hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; najznačajniji proizvodi su higijenski ulošci.
* '''Olay''' je robna marka ženskih proizvoda za njegu kože.
* '''[[Old Spice]]'''&lt;ref name=&quot;oldspice&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.oldspice.com.hr/ |title=Old Spice Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=18. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218041442/http://oldspice.com.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je marka proizvoda za muškarce.
* '''[[Oral-B]]'''&lt;ref name=&quot;oralb&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.oralb.com/hr |title=Oral B Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100811043405/http://www.oralb.com/hr/ |archivedate=11. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt; je robna marka četkica za zube, i Oral Care proizvoda.
* '''[[Pampers]]'''&lt;ref name=&quot;pamp&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.pampers.com.hr |title=Pampers Hrvatska}}&lt;/ref&gt; je robna marka jednokratnih pelena i drugih proizvoda za njegu djece.
* '''Pantene'''&lt;ref name=&quot;pantene&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.pantene.com.hr/ |title=Pantene Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=9. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209143148/http://pantene.com.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka proizvoda za njegu kose.
*'''[[Puma AG|Puma]]''',&lt;ref name=&quot;puma&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.puma-fragrances.com/hr-hr/ |title=Puma Hrvatska |access-date=10. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141015114246/http://www.puma-fragrances.com/hr-hr/ |archivedate=15. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt; mirisi za muškarce i žene 
* '''Rejoice''' je marka proizvoda za njegu kose.
* ''Tide'''&lt;ref name=&quot;tide&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.tide.com.hr/ |title=Tide Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306015522/https://us.pg.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka deterdženta za pranje rublja.
* '''[[Gillette#Proizvodi|Venus]]'''&lt;ref name=&quot;gvenus&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gillettevenus.com.hr |title=Gillette Venus Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=11. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211175930/http://www.gillettevenus.com.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je robna marka proizvoda za brijanje, namijenjenih ženama.
* '''Wella''' je ime proizvoda za njegu kose (šamponi, regeneratori i boje za kosu).
&lt;!-- Većina proizvoda ovih marki, uključujući [[Gillette]], Head &amp; Shoulders i Tide su dostupni na nekoliko kontinenata. Procter &amp; Gamble proizvodi dostupni su u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], [[Europa|Europi]], [[Bliski istok|Bliskom Istoku]], [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Australija (kontinent)|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Nekoliko puta je rečeno da se proizvodi prodaju po cijelom svijetu, pa mi se ovo nabrajanje kontinenata čini suvišno.--&gt;

== Kontroverze ==
S tvrtkom je povezano nekoliko većih kontroverzi.

=== Bivši logotip tvrtke === 
Prošli logo tvrtke koji je napravljen [[1851.]] Raniji logo sadržavao je 13 zvjezdica koje su predstavljale američke kolonije. Također se povezivao i sa sotonizmom o čemu je pisao i [[Glas Koncila]].&lt;ref name=&quot;glaskoncila&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&amp;conID=234&amp;act=show |title=Glas Koncila o sotonizmu u P&amp;G-u |access-date=6. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161222182841/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&amp;conID=234&amp;act=show |archivedate=22. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt;

Tvrtka je dobila neželjenu propagandu 80-ih godina 20. stoljeća kada su se proširile glasine da se logo povezuje sa [[Sotonizam|sotonizmom]]. Optužbe su se temeljine na tekstovima iz [[Biblija|Biblije]], [[Otkrivenje]] 12:1, &quot;I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda.&quot;&lt;ref name=&quot;biblijaotkrivenje&quot;&gt;{{cite web |url=http://biblija.adventisti.info/glava.php?prijevod=sve&amp;knjiga=Otkrivenje&amp;glava=12#1 |title=Biblija, Otkrivenje |url-status=dead |access-date=12. rujna 2010. |archive-date=20. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211020090812/https://biblija.adventisti.info/glava.php?prijevod=sve&amp;knjiga=Otkrivenje&amp;glava=12#1 }}&lt;/ref&gt; Na logu je bio muškarac na Mjesecu, okružen s 13 zvijezda. Također, postojale su i glasine da ako se logo gleda pažljivije, zvijezde će pokazivati broj 666 kao i uvojci u kosi.&lt;ref name=&quot;s666&quot;&gt;{{cite web | url = http://nightmaregirls.net/procter-gamble-moon-not-satanic/03202007/ | title = {{eng oznaka}}  Brojevi 666 u logu tvrtke | access-date = 12. rujna 2010. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120202190426/http://nightmaregirls.net/procter-gamble-moon-not-satanic/03202007/ | archivedate = 2. veljače 2012. }}&lt;/ref&gt;  Slale su se i [[spam]] poruke ([[hoax]]) preko e-pošte o čemu je pisao i [[CARNet]]&lt;ref name=&quot;carnet&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.carnet.hr/hoax_recognizer/oblici/kompromitirajuci |title=Carnet o P&amp;G e-mailovima |access-date=12. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100723125106/http://www.carnet.hr/hoax_recognizer/oblici/kompromitirajuci |archivedate=23. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Ova tumačenja su demantirali u P&amp;G-u i ne postoje dokazi da su ikada bili povezani s Crkvom Sotone. P&amp;G je neuspješno tužio tvrtku Amway od 1995. do 2003. zbog glasina koje su se širile i njihovim glasovnim porukama 1995.

=== Smrti uzrokovane tamponima ===
Toksični šok sindrom (TSS) je bolest uzrokovana bakterijom [[Staphylococcus aureus]]. Većina ljudi ima ove [[bakterije]] u tijelu na mjestima kao što su [[nos]], [[koža]], intimni dijelovi, te su bakterije na tim mjestima bezopasne. Toksični šok sindrom može zahvatiti bilo koga, ali je često povezan s tamponima. Godine [[1980.]] pojavilo se 814 toksičnih šok sindroma vezanih uz menstruaciju, a 38 ljudi je umrlo od posljedica bolesti.&lt;ref name=&quot;smrt&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.snopes.com/medical/toxins/tampax.asp |title= {{eng oznaka}} Smrt 38 ljudi koji su koristili P&amp;G tampone}}&lt;/ref&gt; Većinom su bile žene koje su koristile upijajuće sintetičke tampone napravljene od Rely-a, robne marke tvrtke P&amp;G. Rely tampon je bio toliko izdržiljiv da je žena mogla držati jedan tampon cijeli [[Mjesečnica|menstrualni ciklus]]. Za razliku od drugih tampona baziranih na pamuku i svili, Rely je bio načinjen od karboksimetalne celuloze i komprimiranih zrna od poliestera za apsorpciju. Materijali koji su se koristili u Relyu su bili uzrok povećanja količine tekućina unutar vagine, što je rezultiralo povećanim otpuštanjem otrova [[Staphylococcus aureus]]e u organizam i na kraju dovelo do smrti.

Slogan koji je koristio Procter &amp; Gamble za proizvod je bio ''&quot;Rely. Upija čak i brigu.&quot;''

Već za mjesec dana, u rujnu 1980. nakon što je Američki Centar za katastrofe potvrdio da su uzroci smrti bili tamponi, P&amp;G je povukao Rely tampone s tržišta. Nakon što se stanje u javnosti smirilo, 1983. P&amp;G je stavio novi proizvod na svjetsko tržište, tampone Always poznate i pod imenom Whisper u [[Japan]]u, [[Singapur]]u, [[Indija|Indji]], [[Kina|Kini]], [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]], [[Filipini]]ma, [[Pakistan]]u, [[Tajland]]u i [[Indonezija|Indoneziji]].

=== Testiranje na životinjama ===
Prema riječima raznih organizacija za zaštitu životinja, Procter &amp; Gamble i danas ''&quot;proizvodi krvavo&quot;'',&lt;ref name=&quot;živ&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=165 |title=Tesiranje na životinjama}}&lt;/ref&gt; tj. radi testiranja proizvoda odgovoran je za okrutnu smrt tisuća životinja godišnje. Svake se godine u svibnju organizirano bojkotiraju proizvodi P&amp;G i protiv njega se širom svijeta organiziraju razni posvjedi.&lt;ref name=&quot;10t&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.uncaged.co.uk/news/2010/boycott.htm | title = {{eng oznaka}}  Prosvjedi 2010. diljem svijeta | access-date = 5. rujna 2010. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160305041956/http://www.uncaged.co.uk/news/2010/boycott.htm | archivedate = 5. ožujka 2016. }}&lt;/ref&gt; Bez obzira na prosvjede P&amp;G nastavlja jeftino testiranje proizvoda na životinjama i ne ulaže novac u istraživanje alternativnih načina testiranja prozvoda. Dok, na primjer, štednje nema u oglašavanju gdje se troše milijuni dolara.&lt;ref name=&quot;hrživprosvjedi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=1320 |title=Prosvjedi u Hrvatskoj}}&lt;/ref&gt;
[[Image:Procter &amp; Gamble chemical works, West Thurrock, Essex - geograph.org.uk - 1113954.jpg|thumb|upright|P&amp;G tvornica]]

=== Utjecaj na okoliš ===
Znanstveni istraživači iz Sveučilišta u [[Massachusetts]]u izjavili su da je Procter &amp; Gamble 52. najveći proizvođač korporativnih [[Onečišćavanje zraka|onečišćenja zraka]] u SAD-u.&lt;ref&gt;[{{Citiranje časopisa |url=http://www.peri.umass.edu/Toxic-100-Table.265.0.html |title={{eng oznaka}} Najveći zagađivači |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001071549/http://www.peri.umass.edu/Toxic-100-Table.265.0.html |archive-date=1. listopada 2011. |access-date=17. rujna 2010. }} {{eng oznaka}} Najveći zagađivači]&lt;/ref&gt; Oko 158 000 tona toksičnih kemikalija se godišnje pušta u zrak. Velika zagađivanje u toj studiji su spojevi mangana, [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], epiklorhidrina, i broma.&lt;ref&gt;[http://www.rtknet.org/new/tox100/toxic100.php?company1=19440&amp;chemfac=chem&amp;advbasic=bas Izvještaj toksičnog djelovanja tvornica rtknet.org] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U 2007. P&amp;G je obećao smanjiti svoje emisije ugljičnog dioksida, uglavnom kroz smanjenje pakiranja i kroz korištenje manje energije za proizvodnju. Cilj obećanja smanjenja je bio da tvrtka smanji 10% do 2012.&lt;ref&gt;[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0UQX/is_11_71/ai_n24322403 &quot;Business Network&quot;-Obećanje smanjenja] {{eng oznaka}} &lt;/ref&gt;

==== Zaštita okoliša u Hrvatskoj ====
Gospodarsko interesno udruženje za pakovanje i zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj ili skraćeno GIU PAK osnovano je s ciljem interesnog organiziranja hrvatske industrije za unapređivanje načela održivog razvoja u gospodarstvu i uspostavu sustava gospodarenja otpadom uključujući i ambalažni otpad, koji će pridonijeti zaštiti okoliša, te biti gospodarski i društveno prihvatljiv u Republici Hrvatskoj.

Udruženje se zalaže za promicanje zaštite okoliša na načelima održivog razvoja u gospodarstvu, te promicanje načela podijeljene odgovornosti u društvu kao cjelini. Udruženje je otvorenog tipa, te mu mogu pristupiti sve pravne osobe iz RH i iz inozemstva koje se bave proizvodnjom i uvozom ambalaže, proizvodnjom, prodajom i uvozom proizvoda koji se pakiraju u ambalažu i stavljaju u promet, te osobe koje potrošaču prodaju proizvod u ambalaži.

Strategija GIU PAK-a temelji se na općeprihvaćenim principima Europskog udruženja za obnavljanje i oporabu (European Recovery &amp; Recycling Association - ERRA) koja čine:

* Podjela odgovornosti između svih čimbenika u ambalažnom lancu, od potrošača do proizvođača.
* Integrirani sustav gospodarenja otpadom koji podrazumijeva fleksibilnost prilikom odabira opcije gospodarenja otpadom koja donosi najveće prednosti za okoliš, a ujedno je i najekonomičnija na određenom užem području.
* Primjena opcija koje donose prednosti za okoliš.
* Ekonomska isplativost sustava.
* Stimulacija razvoja tržišta sekundarnih materijala. 
Osim P&amp;G-a i sljedeće tvrtke u Hrvatskoj su članice grupacije: Coca Cola Beverages Hrvatska, Badel, Tetra Pak, Unilever Croatia, AWT International i Lura.&lt;ref&gt;[http://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=25495 Okoliš u Hrv.]&lt;/ref&gt;

=== Iritacije na koži ===
Novija verzija pelena za bebe Pampers prema tvrdnjama raznih roditelja i novina u SAD-u je uzrokovala iritacije na kožama beba. Bebe koje su nosile pelene navodno su dobile razne osipe, a prijavljene su i pojave vodenih čireva koji nalikuju opeklinama od kemikalija.&lt;ref&gt;[{{Citiranje časopisa |url=http://www.parentdish.com/2010/05/06/feds-investigate-pampers-complaints/ |title={{eng oznaka}} Članak o opeklinama u američkim novinama |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20100716203746/http://www.parentdish.com/2010/05/06/feds-investigate-pampers-complaints/ |archive-date=16. srpnja 2010. |access-date=17. rujna 2010. }} {{eng oznaka}} Članak o opeklinama u američkim novinama]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.msnbc.msn.com/id/36972785/ns/health-kids_and_parenting/  Web portali o problemima] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U ožujku [[2010.]] Procter &amp; Gamble je predstavio nove modele svojih pelena pod imenom Swaddlers i Cruisers u SAD-u. Te pelene su 20% tanje i koriste Dry Max formulu. Grupe roditelja upravu tu formulu krive za nastale probleme.
Procter &amp; Gamble poriče da Dry Max uzrokuje opekline na koži nalik onima od kemikalija. Inspektori američke vlade nisu demantirali niti potvrdili optužbe roditelja. Izvještaj o istrazi nije objavljen u javnosti i pelene su nastavile prodaju u SAD-u. Razne tužbe su pokrenute protiv tvrtke P&amp;G jer su trebali obavijestiti potrošače za moguće osipe vezane uz nove ''pampersice''.&lt;ref&gt;[{{Citiranje časopisa |url=http://www.wlwt.com/news/23541070/detail.html |title={{eng oznaka}} Pampers pod tužbama |journal= |access-date=17. rujna 2010. |archive-date=25. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225075248/http://www.wlwt.com/news/23541070/detail.html |url-status=dead }} {{eng oznaka}} Pampers pod tužbama]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/nove-pampers-pelene-pod-istragom/11/5251/1/ |title=&quot;Pampers pod istragom&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20100701120927/http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/nove-pampers-pelene-pod-istragom/11/5251/1 |archive-date=1. srpnja 2010. |access-date=17. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://madison.hr/proctorgamble-reakcija-na-prigovore-potrosaca-%E2%80%9Ekorisnici-pampers-pelena-lazu%E2%80%9C/hr/ Reakcija na prigovore potrošača : „Korisnici Pampers pelena lažu!“]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
U Hrvatskoj nisu prijavljene ovakve iritacije.

=== Namještanje cijena ===
U travnju 2011. [[Europska komisija]] je kaznila [[Unilever]] i Procter &amp; Gamble radi namještanja cijena svojih proizvoda u prodaji. Komisija je rekla da se namještanje cijena proizvoda Ariela i Persila događalo tijekom posljednje tri godine. Dogovor o namještanja cijena prema komisiji događao se u [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Portugal]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. P&amp;G je pristao platiti kaznu od 211,2 milijuna [[Euro|Eura]].&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/business-13064928 Unilever and Procter &amp; Gamble in price fixing fine] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bloomberg.com/news/2011-04-13/unilever-p-g-fined-457-million-by-eu-after-washing-powder-cartel-probe.html Unilever, P&amp;G Fined $457 Million by EU for Detergent Cartel] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Procter &amp; Gamble}}
[http://www.pg.com/en_US/index.shtml P&amp;G Sjedinjene Američke Države] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Procter &amp; Gamble]]</text>
      <sha1>iiiqaguyjmpf8fnxf8wjxc6cnq76mpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veduta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276974</id>
    <revision>
      <id>7520625</id>
      <parentid>6189846</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:42:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>dopuna, galerija slika i kategorije</comment>
      <origin>7520625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3199" sha1="otguz9yzs8lzr37ygahlcm5uaeuto44" xml:space="preserve">[[Image:Vermeer-view-of-delft.jpg|mini|[[Johannes Vermeer]], ''[[Pogled na Delft]]'', 1660.-1661.]]
'''Veduta''' ([[talijanski|tal.]] vidik, pogled) je vrsta [[Pejzaž (likovni motiv)|pejzaža]] koji detaljno prikazuje dio grada ili arhitektonske objekte u [[krajolik]]u oživljene sitnim ljudskim likovima i skupinama. Vedute često vjerno i topografski točno prikazuju dio grada ([[ulica]], [[trg]], [[spomenik]]) ili krajolik s arhitektonskim objektima ([[dvorac]] u [[park]]u, [[vila]], [[naselje]]).&lt;ref name=LZMK&gt;''[https://enciklopedija.hr/clanak/veduta veduta]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
Vedute mogu biti i u obliku [[panorama|panorame]], tj. širokog, sveobuhvatnog pogleda koji se pruža na okolicu, obično s neke povišene točke.&lt;ref&gt;[https://proleksis.lzmk.hr/40501/ panorama], Proleksis enciklopedija online, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Osnovni element vedute je [[perspektiva]], kojom se ostvaruje privid prostornosti. Razvila se u 17. stoljeću u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a osobito je bila popularna u [[Venecija|Veneciji]] u 18. stoljeću. Slikari koji se specijaliziraju za ovu vrstu pejzaža se zovu ''vedutisti''.

Najpoznatiji slikar veduta su: [[Paul Bril]], [[Johannes Vermeer]], Bernardo Bellotto poznat kao [[Canaletto]], [[Francesco Guardi]], [[Giovanni Paolo Pannini]], [[Giovanni Battista Piranesi]], [[Camille Pissarro]], [[Domenico Quaglio]], [[Caspar van Wittel]]. Najpoznatiji od njih, Canaletto, je osim rodne Venecije slikao motive [[Beč]]a, [[Dresden]]a, [[Varšava|Varšave]], [[London]]a i dr. Sljedbenici Canaletta i njegove škole u cijeloj su Europi izradili veliki broj slika koje su danas važna dokumentacija o gradovima u to doba.&lt;ref name=LZMK/&gt; 

''[[Capriccio]]'' je vrsta vedute gdje su prikazani krajolici koji su ili potpuno imaginarni ili sastavljeni od stvarnih elemenata, ali preuzetih s različitih mjesta, što rezultira mnogo slikovitijim i kazališnim rezultatom.&lt;ref&gt;''[http://www.treccani.it/enciclopedia/capriccio Capriccio]'', Istituto dell'Enciclopedia Italiana (Treccani.it), Roma {{it}} Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Primjeri u umjetnosti==

&lt;gallery&gt;
Slika:Paul Bril - View of Bracciano - Google Art Project.jpg|[[Paul Bril]], ''Pogled na [[Bracciano]]'', oko 1620.
Slika:Foto wittel.jpg|[[Caspar van Wittel]], ''Largo di Palazzo'', [[Napulj]], oko 1715.
Slika:Canaletto Entrance to the Grand Canal Venice.jpg|thumb|left|250px|[[Canaletto]], ''Veliki kanal i crkva Santa Maria della Salute'' iz 1730.
Slika:Panini, Roma sotto la neve.jpg|[[Giovanni Paolo Pannini]], Pogled na snijegom prekriveni Rim, 1730.
Slika:Bakrorez panorame Zagreba iz 1822.jpg|Veduta grada [[Zagreb]]a iz 1822.
&lt;/gallery&gt;

==Literatura==

* Simone Ferrari, ''[https://archive.org/details/vedutismo0000ferr Vedutismo]'', Skira, Ginevra-Milano, 2008. {{ISBN|978-88-6130-960-9}}

==Izvori==
{{commonscat|Veduta}}
{{izvori}}

{{likovni motivi}}

[[Kategorija:likovni motivi]]
[[Kategorija:Žanrovi likovne umjetnosti]]
[[Kategorija:Okolišna umjetnost]]
[[Kategorija:Krajolik]]</text>
      <sha1>otguz9yzs8lzr37ygahlcm5uaeuto44</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278537</id>
    <revision>
      <id>7521050</id>
      <parentid>7449910</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:50:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10512" sha1="2o6x4lfv0us3howznc0v8u59nf201hb" xml:space="preserve">{{rukometni klub
| ime kluba          = RK OSIJEK 
| slika              = RK Osijek.svg
| puno ime           = Rukometni klub Osijek 
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1993. 
| dvorana            = [[Športska dvorana Zrinjevac]]
| navijači           = Kohorta
| kapacitet dvorane  = 1160 
| predsjednik        = Krešo Tomas 
| trener             = Frano Veraja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Frano Veraja novi trener RK Osijek |url=http://www.glas-slavonije.hr/524568/6/Frano-Veraja-novi-trener-RK-Osijek |access-date=2023-09-01 |website=Glas Slavonije |archive-date=1. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230901124119/http://www.glas-slavonije.hr/524568/6/Frano-Veraja-novi-trener-RK-Osijek |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| liga               = [[Premijer liga (rukomet)|Paket24 Premijer liga]] 
| sezona             =  
| plasman            = 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1=ffffff |body1=ffffff |rightarm1=ffffff |shorts1=0066FF|socks1=
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2=00164D |body2=00164D |rightarm2=00164D |shorts2=00164D|socks2= 
}}

'''RK Osijek''' je hrvatski [[rukomet]]ni klub iz [[Osijek]]a osnovan [[1993.]] godine. Klub je u sezoni 2021./22. osvojio 1. mjesto u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL Sjever]] te se od sezone 2022./23. natječe u Paket24 Premijer ligi. Domaće utakmice igra u Športskoj dvorani Zrinjevac.

== Povijest kluba ==
Rukometni klub Osijek je nastao 1993. godine na ideju Mate Grgića - Ake i Mihajla Abramovića - Miška koji su spojili dva osječka kluba - Metalac OLT i Elektru. Upravo je Abramović bio prvi trener novoosnovanog kluba, a temelj momčadi bili su Osječani i Slavonci.  

U nadolazećoj sezoni klub je krenuo s natjecanjem u 1. B HRL Sjever koju odmah i osvaja, pa osigurava plasman u tadašnju 1. A HRL. U godinama nakon osnivanja klub je nekoliko puta mijenjao ime pa je tako nastupao kao ''Osijek 93'' i ''Osijek 2000''.

Početak sljedećeg stoljeća donosi nove uspjehe za osječki klub. U sezoni 2001./02. momčad na čelu s trenerom Ivanom Duvnjakom ulazi u [[Prva hrvatska rukometna liga|Prvu hrvatsku rukometnu ligu]], tada najviši rang natjecanja, čime grad Osijek konačno dobiva i rukometnog prvoligaša. Dobitnom kombinacijom pokazao se spoj iskusnih igrača poput Hrvoja Privšeka, Daga Kovačevića, Mladena Rajkovića i mladih talenata poput [[Damir Bičanić|Damira Bičanića]], [[Krešo Tomas|Kreše Tomasa]], [[Vedran Abramović|Vedrana Abramovića]] i ostalih.

Uskoro se u Osijek vraća i poznati [[Domagoj Kuže]], a klub tih sezona ulazi u sam vrh hrvatskog rukometa. U sezoni 2003./04. klub ponovno mijenja ime te zbog sponzorskih razloga djeluje kao ''Osijek Elektromodul''. Sljedeće sezone Osječani osvajaju drugo mjesto u [[Hrvatski rukometni kup|Hrvatskom kupu]] nakon što su u finalu poraženi od [[RK Zagreb]]a. Najveći pak uspjeh osječkog rukometa dolazi malo kasnije, u sezoni 2006./07. kada se osvaja drugo mjesto u prvenstvu, odmah iza neprikosnovenog Zagreba. Rukometaši Osijeka tada su, jedini od svih klubova koji su se natjecali u 1. HRL, uspjeli poraziti RK Zagreb u gostima na njihovom parketu. Tih sezona Osijek je bio dio hrvatske rukometne elite, a kako je igrao i u [[EHF Liga prvaka|EHF]]-ovim klupskim natjecanjima, uživao je slavu jednog od ponajboljih hrvatskim rukometnih klubova.

Od natjecateljske godine 2007./08. klub opet mijenja ime i vraća ono ''RK Osijek''. Kako je vrijeme odmicalo, Osijek je tonuo u sve dublje financijske probleme, a 2010. godine osvaja tada posljednje, 16. mjesto te ispada iz Premijer lige (do 2009. je to bila 1. HRL, a onda je došlo do reorganizacije natjecanja). Rukometaši Osijeka tako su se našli u Prvoj hrvatskoj ligi, no zbog reorganizacije ona je tada zapravo predstavljala drugi rang hrvatskog rukometa. U prvoj sezoni u takvom sustavu natjecanja osvajaju solidno 5. mjesto, a od onda su bili redoviti sudionici 1. HRL, odnosno sadašnje 1. HRL Sjever.

[[Datoteka:Beachflag wiki.jpg|mini|342x342px|Zastave s oznakama kluba RK Osijek|ništa]]

== Restrukturiranje kluba ==
Početkom [[2021.]] godine dolazi do velikih promjena u upravljačkim strukturama kluba. Izabrano je novo vodstvo na čelu s predsjednikom Krešom Tomasom, dugogodišnjim rukometašem Osijeka iz vremena najuspješnijeg razdoblja osječkog rukometa. Za dopredsjednike kluba su pak izabrani Andrej Beck, nekoć istaknuti sportaš borilačkih vještina, a danas vlasnik centra za kondicijsku pripremu te Ivan Kos koji ima dobru sportsku pozadinu budući da je bio predsjednik [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduka]], ali i angažiran u nekoliko osječkih sportskih klubova.

Nova uprava predstavila je i novu misiju kluba stavivši naglasak na borbu za ulazak u Premijer ligu, najveći rang hrvatskog rukometa, te nadogradnju rukometne akademije. Imajući na umu potencijal trenutnog kadra, kao želju su istaknuli stvaranje rukometnog kluba koji će težiti vrhunskim rezultatima te Osijeku kao gradu [[nogomet]]a, [[Veslanje|veslanja]], [[Streljaštvo|streljaštva]] i ostalog, vratiti i rukomet. 

Dag Kovačević ostao je trener prve momčadi, a njegov stručni stožer čine Damir Eklić, Antonio Anić i Damir Bičanić. Kapetan seniorske momčadi je lijevi vanjski Matej Zrno, dijete kluba budući da je u Osijeku još od 2005. godine.

Pojačani nekolicinom igrača iz Premijer lige, rukometaši Osijeka su u sezoni 2021./22. ponijeli titulu prvaka kao najučinkovitija momčad Prve hrvatske rukometne lige – Sjever i ostvarili plasman u Paket24 Premijer ligu.

== Paket24 Premijer liga ==
Osiguravanjem najvišeg ranga hrvatskog rukometa, došlo je do nekih promjena u klubu. Novim trenerom imenovan je Damir Eklić, dotadašnji pomoćnik Dagu Kovačeviću. Eklićev stručni stožer čine Dag Kovačević, Vedran Abramović i Antonio Anić. 

U svojoj prvoj sezoni u Paket24 Premijer ligi nakon 12 godina, osječki prvotimci igrali su u Ligi B sa Zagrebom, Sesvetama, Porečom, KTC-om, Trogirom, Bjelovarom i Moslavinom. Nakon 14 odigranih kola zauzeli su šesto mjesto, pa su drugi dio sezone igrali Ligu za ostanak.

Osječani su naposljetku završili na trećem mjestu Lige za ostanak, što je deveto mjesto u ukupnom poretku od 16 klubova. Nakon izazovnih mjeseci i uspješnog ostanka, krenule su pripreme za drugu uzastopnu sezonu u Premijer ligi. Ovaj put također s novim trenerom Franom Verajom, nekadašnjim igračem kluba i bivšim reprezentativcem mlađih uzrasta Hrvatske. {{ni}} [[Datoteka:RKOS Bastion.jpg|mini|314x314px|lijevo|Bastion Tvrđe, motiv za simbol RK Osijek]]

== Simboli kluba ==
[[Datoteka:RKOS Grb.png|mini|253x253px|Grb RK Osijek]]
U skladu s reorganizacijom kluba i novom stranicom osječkog rukometa, došlo je i do promjene vizualnog identiteta kluba. Novi identitet kluba inspiriran je osječkom Tvrđom te naglašava lokalpatriotizam, a tematskim bojama predstavljene su [[bijela]], [[plava]] i [[crna]].

=== Slogan === 
Restrukturiranje kluba započeto 2021. godine zahtijevalo je već spomenuto predstavljanje novog vizualnog identiteta kluba, ali i marketinško pozicioniranje. U skladu s time kreiran je slogan: ''Izaberi rukomet. Izaberi Osijek'' koji, strateški odabran, predstavlja nastojanje Kluba da rukomet vrati budućim generacijama, ali i Gradu. Slogan zapravo poziva djecu i mlade da u gradu sporta izaberu rukomet, a ističe i pripadnost gradu Osijeku.

=== Grb ===
Novi grb kluba inspiraciju pronalazi u osječkoj Tvrđi. Smatra se kako je Tvrđa imala ključan utjecaj na ukupan razvoj i izgled Osijeka te kako je ''udarila'' temelje grada kakvog se danas poznaje. Novi oblik grb RK Osijek tako predstavlja slavni Bastion, a unutar takve strukture nalazi se ''OS'' u prepoznatljivoj bijelo-plavoj.

=== Dresovi ===
Uoči sezone 2021./2022. predstavljeni su i novi dresovi koje će nositi rukometaši Osijeka. Dresovi su tvrtke ''Jako'', poznatog njemačkog proizvođača opreme, čije je tehničko sponzorstvo vidljivo i na prednjoj desnoj strani dresa. S lijeve strane, na srcu, novi je grb Osijeka. Domaća je garnitura bijelo plave boje, a gostujuća je pak u crno-bijeloj kombinaciji.

== Rukometna akademija ==
[[Datoteka:RKOS Grb Shirt Black.jpg|mini|306x306px|Grb na gostujućoj garnituri dresa RK Osijek]]
Osim ulaska u Premijer ligu, želja Kluba je popularizirati rukomet među mladim osječkim generacijama. U skladu s time, u sklopu Akademije nekoliko je kategorija: U-17, U-15, U-13 i U-11, a za djecu školske dobi do 11 godina organizirana je škola rukometa. U suradnji sa [[Zagrebačka banka|Zagrebačkom bankom]], Osijek je početkom sezone 2021./2022. krenuo u projekt koji obuhvaća organizaciju školske lige i sportskih kampova te suradnju s drugim sportskim klubovima i specijaliziranim ustanovama.

[[Datoteka:RKOS Grb Shirt White.jpg|mini|275x275px|Grb na bijeloj verziji dresa RK Osijek]]

== Najveći uspjesi kluba ==
[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]:
* 1. mjesto – 2021./22.

Rukometno Prvenstvo RH:
* doprvak – 2006./07.

[[Hrvatski rukometni kup]]:
* finalist – 2004./05.

== Poznati bivši igrači RK Osjeka==
* [[Damir Bičanić]]
* Vjenceslav Somić
* Zdenko Kordi
* Domagoj Kuže
* Ivan Pongračić
* Frano Veraja
* Vedran Abramović
* Alen Kasak
* Ratko Vujović
* Novica Rudović
* Josip Pažin
* Emil Bećar
* Josip Somić
* [[Matija Gubica]]
* [[Boris Milošević (rukometni sudac)|Boris Milošević]]

== Poznati treneri RK Osijeka==
* [[Ante Kostelić]]
* Ivan Duvnjak
* [[Silvio Ivandija]]

== Izvori ==
* Zlata Živaković-Kerže: ''Povijest sporta grada Osijeka : od osnutka sportskih klubova i društava u gradu do 1996. godine'', Osijek, 1998., str. 249-251
* [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&amp;id=161&amp;comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Osijek Elektromodul'', rezultati po sezonama]  
* [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&amp;id=211&amp;comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Osijek'', rezultati po sezonama] 
* [http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/2007-08/clubs/008444/RK+Osijek+Elektromodul eurohandball.com, RK Osijek Elektromodul]
{{izvori}}

== Unutarnje poveznice==
* [[RK Elektra Osijek]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://rkosijek.hr/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210730165827/https://rkosijek.hr/ |date=30. srpnja 2021. }} {{hrv oznaka}}

{{mrva-ruk}}

{{GLAVNIRASPORED:Osijek, RK}}

[[Kategorija:RK Osijek| ]]
[[Kategorija:Rukometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Osijek]]</text>
      <sha1>2o6x4lfv0us3howznc0v8u59nf201hb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Inđija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283345</id>
    <revision>
      <id>7521032</id>
      <parentid>7276514</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:13:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7521032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2433" sha1="tu1j4m3tn3ktbhf02zhvjljh7d3aife" xml:space="preserve">{{slično|klubu koji se prethodno zvao Železničar Inđija|klubu koji se danas zove Železničar Inđija|FK Železničar Inđija}}
{{ nogometni klub
| ime kluba          = FK Inđija
| slika              = 
| puno ime           = Fudbalski klub Inđija
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1933.]]
| igralište          = [[Stadion FK Inđija]]
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 4000
| direktor           = {{Z|SRB}} Slavko Puvača
| trener             = {{Z|SRB}} [[Moma Raičević]]
| liga               = Prva liga
| sezona             = 2022./23.
| plasman            = '''4.'''
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1=_thinwhiteborder|pattern_b1=_vneckwhite|pattern_ra1=_thinwhiteborder|
  leftarm1=008000|body1=008000|rightarm1=008000|shorts1=008000|socks1=FFFFFF|
  pattern_la2=_greenborder|pattern_b2=_vneckblack|pattern_ra2=_greenborder|
  leftarm2=FFFF00|body2=FFFF00||rightarm2=FFFF00|shorts2=FFFF00|socks2=008000|
}}

'''FK Inđija''' je srpski nogometni klub iz [[Inđija|Inđije]]. Trenutačno se natječe u [[Superliga Srbije|Superligi Srbije]].

== Povijest ==

Klub su [[1933.]] osnovali željeznički radnici. Prvo ime mu je bilo ''ŽAK'', zatim ''FK Železničar'', a [[1969.]] mijenja ime u ''FK PIK Inđija''. Nova promjena imena uslijedila je [[1975.]] godine, kada je klub promijenio sponzora i dobio ime ''FK Agrounija''. Od [[1994.]] do [[2001.]] godine klub se natječe pod sadašnjim imenom, a od [[2001.]] do [[2003.]] nosi ime sponzora ''Brazda kop''. Sadašnje ime vraća [[14. srpnja]] [[2003.]] godine. Inđija se uglavnom natjecala u trećoj srbijanskoj nogometnoj ligi, a [[1992.]] klub se uspio plasirati u drugu srbijansku ligu, a u istoj sezoni stigli su do četvrtfinala Kupa Jugoslavije. Od [[1994.]] do [[2004.]] godine s promjenjivim uspjehom Inđija igra u srbijanskim natjecanjima, a [[2005.]] osvajaju prvo mjesto u vojvođanskoj nogometnoj ligi (4. rang). U sljedećoj sezoni 2005./06. pobjeđuju i u Srpskoj ligi Vojvodina i ponovno stižu do drugog ranga natjecanja, Prve srbijanske nogometne lige.

U sezoni 2009./10. klub osvaja prvo mjesto u prvoj srbijanskoj ligi, tako da u sezoni 2010./11. prvi put u povijesti igra u najvišem rangu natjecanja u Srbiji - [[Superliga Srbije|srbijanskoj Superligi]].

{{Meridijan Superliga}}
{{Zemunski nogometni dosavez 1943.}}

{{GLAVNIRASPORED:Inđija, FK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srijemskom okrugu|Inđija]]</text>
      <sha1>tu1j4m3tn3ktbhf02zhvjljh7d3aife</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SIGABA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286424</id>
    <revision>
      <id>7520590</id>
      <parentid>7124886</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:54:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10528" sha1="olmuifhph6jsavt7aeslowr13d7zpt6" xml:space="preserve">'''SIGABA''' je stroj za [[Šifra|šifriranje]] temeljen na [[Rotor (elektrotehnika)|rotorima]] koji su koristile [[Sjedinjene Američke Države]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i tijekom pedesetih godina 20. stoljeća. 
Prva varijanta stroja kakav se počeo koristiti u vojsci proizvedena je 1937. Stroj su osmislili voditelj američkog odjela za razbijanje šifri William F. Friedman i njegov suradnik Frank B. Rowlett, a usavršili pripadnici [[US Navy|američke ratne mornarice]] koji su se također bavili šiframa - Laurence F. Safford i Donald J. Seiler. Ime mu je bilo Electric Code Machine Mark II (ECM Mark II). Stroj je nakon nekoliko godina usavršavanja ušao u operativnu uporabu 1941. Koristile su ga [[Kopnena vojska SAD-a|američka kopnena vojska]] pod imenom SIGABA i američka ratna mornarica pod imenom CSP-889 i CSP-888. 

Nije poznat nijedan slučaj neprijateljskoga probijanja ovog [[Kriptografija|kriptografskog]] sustava za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sustav se prestao koristiti 1959. godine jer više nije mogao pratiti razvoj modernih komunikacijskih sustava.
[[Image:SIGABA_(M-134-C,_CSP-888)_4.jpg|right|thumbnail|280px|SIGABA]]

== Povijest ==
Između 1930. i 1960. kriptografski uređaji razvijali su se i funkcionirali primarno na bazi rotora pomoću kojih se dobije [[polialfabetska šifra]]. William Friedman, voditelj američkog odjela za razbijanje šifri (Signals Intelligence Service - SIS), poboljšao je postojeće sustave s rotorom osmislivši sustav koji omogućava slučajnost u gibanju rotora. Modifikacija se sastojala se od čitača papirnatih traka iz [[Telegrafija|teleprintera]], pričvršćenog za mali uređaj s ticalima podešenima tako da prenose struju kroz rupe. Pritiskom na bilo koje slovo na tipkovnici slovo se šifriralo kao i na ostalim sustavima s rotorom, ali bilo koja rupa na traci na toj lokaciji pomaknula bi odgovarajući rotor prije nego što bi se za jednu lokaciju pomaknula sama traka. 
Nakon toga, Friedmanov suradnik Frank Rowlett osmislio je poboljšanje postojećeg sustava rotora s dodavanjem novih rotora. Svaki rotor mora biti konstruiran tako da između jednog i četiri generirana izlazna signala napreduju jedan ili više rotora.
Godine 1935. Friedman i Rowlett pokazali su svoj rad kriptografu američke mornarice Josephu Wengeru koji je radio u postrojbi američke mornarice za obavještajni rad i kriptoanalizu. On ga je 1937. pokazao zapovjedniku Lauranceu Saffordu koji je odmah uočio potencijal stroja i zajedno mu sa zapovjednikom Donaldom Seilerom dodao određene značajke. To je rezultiralo uređajem Electric Code Machine Mark II (ECM Mark II) koji je mornarica počela proizvoditi pod oznakama CSP-889 i CSP-888. 
Godine 1941. kopnena vojska i mornarica zajednički su kreirale kriptografski sustav temeljen na opisanom stroju, a kopnena vojska počela ga je koristiti pod imenom SIGABA.

== Opis stroja ==
Stroj SIGABA je stroj koji koristi rotirajuće povezane rotore koji se mogu mijenjati. SIGABA je slična Enigmi, ali koristi 15 rotora. Za tih 15 rotora postoje tri skupine rotora: pet šifrirnih rotora, pet kontrolnih rotora i pet indeksnih rotora. 
Ulazni signali idu od tipkovnice slične tipkovnicama od teleprintera, a izlazni izlaze na izlaznom uređaju, najčešće papirnatoj traci. Rotori su smješteni u kavezu za rotore koji sadrži tri ležišta za rotore. Svako ležište namijenjeno je određenom tipu rotora, šifrirnom, kontrolnom i indeksnom. 
Šifrirni i kontrolni rotori imaju po 26 kontakata na svakoj strani, a indeksni rotor ima 10 kontakata sa svake strane. Šifrirni i kontrolni rotori mijenjaju jedno slovo alfabeta u drugo, a indeksni rotori mijenjaju jednu znamenku u drugu. Šifrirni i kontrolni rotori mogu se međusobno izmjenjivati kao šifrirni ili kontrolni. Također se mogu umetati u kavez u preokrenutoj orijentaciji. Indeksni rotori umeću se samo u normalnoj orijentaciji, a ne i u preokrenutoj, iako ništa ne sprječava da budu umetnuti u preokrenutoj orijentaciji.
[[Image:SIGABA-labelled-1.jpg|right|thumbnail|280px|Vidljivi dijelovi stroja]]
[[Image:SIGABA-rotor-unit.jpg|right|thumbnail|280px|Kućište s rotorima]]

== Šifriranje ==
[[Glosar kriptologije|Otvoreni tekst]] upisuje se pomoću tipkovnice. Kada se pritisne tipka, stvara se [[Električni signal|električni signal]] koji se šalje na dva od tri ležišta s rotorima u kavezu za rotore. Svako slovo koje se šifrira, u obliku električnog signala dolazi na lijevu stranu ležišta sa šifrirnim rotorima na jedan od 26 kontakata, mijenja se kroz pet šifrirnih rotora i pojavljuje na drugoj strani kao šifrirani tekst. Nakon što se svako slovo šifrira, jedan ili više ovih rotora se pomakne, ovisno o izlazima na drugim ležištima. Dok ostali sustavi temeljeni na rotorima pomiču rotore na način da se zadnji rotor pomakne za jedno slovo, a svaki ostali rotor po jednu poziciju za svaki puni krug koji napravi rotor iza njega, SIGABA ima inovativan koncept. Pomaci šifrirnih rotora zavise o preostala dva ležišta za rotore što se zove labirint koraka (eng. stepping maze). Izlaz labirinta koraka ne može se direktno vidjeti nego on kontrolira pomake šifrirnih rotora. To znači da SIGABA koristi skriveni kriptosustav unutar kriptosustava.

Da bi se odredilo koji se rotor pomiče nakon što je slovo šifrirano, električni signal šalje se na desnu stranu ležišta s kontrolnim rotorima da na kontrolne rotore dovede električnu energiju. Četiri ulaza na ležištu s kontrolnim rotorima ispune se električnom energijom što je prvi korak labirinta koraka. Ta četiri ulaza uvijek su slova ‘F’, ‘G’, ‘H’, i ‘I’, bez obzira koja su slova pritisnuta na tipkovnici. Ta četiri signala mijenjaju se kroz kontrolne rotore s desna na lijevo. Neka su kontrolni rotori postavljeni s lijeva na desno i označeni s R1, R2,...R5. Za vrijeme šifriranja, rotori R1 i R5 ostaju statični, a tri srednja rotora pomiću se poput brojača kilometra u autu. R3 pomiče se za jednu poziciju za svako šifrirano slovo, R4 pomiče se jednom za svakih 26 slova, a R2 pomiče se jednom svakih 676 (〖26〗^2) slova. Kada se signal pojavi na lijevoj strani, izlaznih 26 signala s ležišta kontrolnih rotora postaju ulazi sljedećeg ležišta, onog s indeksnim rotorima te se određuje određuje se koji će se ulazi na ležištu s indeksnim rotorima ispuniti energijom. 

Ležište s indeksnim rotorima čini drugi dio labirinta koraka. Indeksne rotore s lijeva na desno možemo označiti s I1, I2,...I5. Indeksni rotori su stacionarni i za vrijeme pripreme stroja i za vrijeme samog šifriranja. Deset izlaza s ležišta indeksnih rotora upareno je. Svaki par žica (provodnika) kontrolira jedan šifrirni rotor. Jedan do četiri ulaza na ležištu indeksnih rotora napunit će se električnom energijom. Električni signal na svakoj žici uzrokuje pomak pripadajućeg šifrirnog rotora nakon što se šifrira neko slovo. Signal se mijenja s lijeva na desno. Nakon svakog slova koje se šifriralo, uvijek će se pomaknuti barem jedan rotor. Ako se rotori ne bi pomicali, onda bi šifra bila [[Monoalfabetska šifra|monoalfabetska]] i samim tim slabija, jednako kao što bi bila slabija kada bi se svi rotori pomaknuli odjednom. 

== Dešifriranje ==
Dešifriranje radi na isti način kao i šifriranje uz dvije promjene. Prva je ta da se stroj pokreće pritiskom na tipku na tipkovnici isto kao kod šifriranja, ali kad se tipka pritisne, signal se šalje na desnu stranu ležišta za šifrirne rotore umjesto na lijevu stranu. Druga promjena je funkcioniranje dešifriranja slova Z i razmaka između riječi. Kad je izlazni signal s ležišta šifrirnih rotora slovo Z, ono se mijenja u razmak prije nego što se pošalje na izlazni dio stroja. Ovdje se može primijetiti da dešifrirani otvoreni tekst nikad neće sadržavati slovo Z. Svako Z otvorenog teksta bit će zamijenjeno s X u dešifriranom tekstu.

== Modeli SIGABE ==
'''ECM Mark I:''' rani rotor-bazirani kriptosustav koji je osmislio Edward Hebern za vrijeme Prvog svjetskog rata. ECM je akronim od Electronic Code Machine ili Electric Cipher Machine.

'''M-134-C:''' oznaka američke kopnene vojske za uređaj SIGABA. Modeli M-134 serije prethodnici su konačne SIGABE i imali su različite načine za randomizaciju pokreta rotora. Model M-134-A imao je papirnatu traku s pet stupaca koja je određivala pomake rotora.

'''M-229:''' uređaj priključen na rane M-134 kriptosustave koji je zamijenjivao papirnate trake s ležištem s tri rotora koji su određivali pomake šifrirnih rotora. 

'''ECM Mark II:''' službena oznaka američke mornarice za prvu SIGABU

'''CSP-888/889:''' alternativna oznaka američk emornarice za originalnu SIGABU. Slova CSP dolaze od COMSEC Equipment System, Special Purpose, Power Supply or Converter. Dva modela (888 i 889) razlikovala su se u mogućnosti bržeg rukovanja.

'''ASAM 1:''' službena oznaka američke kopnene vojske za konačni stroj.

'''SIGABA:''' alternativna oznaka američke kopnene vojske za konačni stroj.

'''CSP-2900:''' oznaka američke mornarice za modificiranu SIGABU korištenu nakon rata. To su bili modificirani CSP-889 strojevi koji su imali dva dodatna moda: za kompatibilnost i povećanu sigurnost.

'''CCM:'''  akronim od Combined Cipher Machine. CCM je stroj koji koristi SIGABU s modificiranim kavezom za rotore da bi bio interoperabilan s britanskim šifrantskim strojem [[Typex]].

== Literatura ==
* Chan, W. O. Cryptanalysis of SIGABA. Masters Thesis, The Faculty of the Department of Computer Science, San Jose State University, 2007. ([http://www.sjsu.edu/mscs/research/projects/chan_wing-on.pdf PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101128211938/http://www.sjsu.edu/mscs/research/projects/chan_wing-on.pdf |date=28. studenoga 2010. }}).
* Lee, M. Cryptanalysis of the SIGABA. Masters Thesis, University of California, Santa
	Barbara, 2003. ([http://ucsb.curby.net/broadcast/thesis/thesis.pdf PDF]).
* United States Patent. Patent No.: 6,175,625 B1. 16. siječnja 2001. ([http://www.google.com/patents?vid=6175625 PDF]).

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.quadibloc.com/crypto/ro0205.htm John Savard. The ECM Mark II, also known as SIGABA, M-134-C, and CSP-889]
*[http://www.maritime.org/ecm2.htm Richard Pekelney. Electronic Cipher Machine (ECM) Mark II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101219025131/http://www.maritime.org/ecm2.htm |date=19. prosinca 2010. }}

[[Kategorija:Kriptografsko sklopovlje]]</text>
      <sha1>olmuifhph6jsavt7aeslowr13d7zpt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pranjić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286664</id>
    <revision>
      <id>7520600</id>
      <parentid>5941013</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="cmsg2v9mkucg0867lxervpkm4h61o5k" xml:space="preserve">'''Pranjić''' je hrvatsko [[prezime]] rasprostranjeno na teritoriju [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[BiH]]. U Republici Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće nositelja tog prezimena u oko tisuću domaćinstava (107 prezime po brojnosti). Žive u svim hrvatskim [[županija]]ma, a najviše ih je [[Zagreb]]u (500), [[Slavonija|Slavoniji]], [[Rijeka|Rijeci]] (90) i [[Dalmacija|Dalmaciji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://imehrvatsko.com/apex/f?p=108:PREZIMENA:1510986807210542::NO:RP:P3_PREZIME:Pranji%c4%87 |title=Arhivirana kopija |access-date=27. studenoga 2010. |archive-date=5. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305223230/https://actacroatica.com/en/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==

Prezimena ''Pranjić'' i ''Pranić'' izvedena su [[patronimik|patronimici]], izvedeni od osobnih imena ''Franjo'' (''Prano'') i to na onim područjima gdje je glas &quot;f&quot; zamijenjen glasom &quot;p&quot; ili glasom &quot;v&quot;.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 336&quot;&gt;Ivanković, Ante, str. 336.&lt;/ref&gt;

== Podrijetlo i rasprostranjenost ==

=== Bosna i Hercegovina ===

Na duvanjskom području, Pranjići su isprva zabilježeni u popisu fra Pavao Dragičevića iz 1741./42. kao Franići (''Franich''), ali se i tada vjerojatno prezime izgovaralo Pranić ili Pranjić, dok je revidirani upis zasluga popisivača.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 337&quot;&gt;Ivanković, Ante, str. 337.&lt;/ref&gt; Danas na teritoriju Brišnika, [[Tomislavgrad]]a i Kola živi 39 obitelji s ovim prezimenom.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 337&quot;/&gt;

=== Dalmacija ===

Starina Pranjića (i Pranića) je duvanjsko selo [[Brišnik]], odakle su se prvi Pranjići doselili na [[muć]]ko područje, početkom [[1687.]] godine, kada je ''Pavao Pranić'' dobio 15 kanapa zemlje, koja je do tada pripadala Tomi Bašiću.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 336&quot;/&gt;

U [[Mletačka Republika|mletačkom]] zemljišniku iz [[1709.]] u [[banderija|banderiji]] Marka Sučića rečenog Akrap u [[Bisko|Bisku]], na [[trilj]]skom području, upisana je 6-člana obitelj ''Petra Pranića pok. Mije'', a u popisu vjernika [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitske nadbiskupije]] iz [[1725.]] godine u Bisku je upisana 4-člana obitelj ''Ivana Pranića''.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 336&quot;/&gt;

U [[Alberghettijev zemljišnik|Alberghettijevom zemljišniku]] (1725. – 1729.) u Biskom je upisana obitelj rečenog Ivana Pranića, a u [[Košute|Košutama]] obitelji ''Miška Pranića'' i ''Ivana Pranića rečenog Balić'', dok je 1709. u banderiji [[harambaša|harambaše]] Ilije Bilandžića upisana obitelj ''Jure Pranića rečenog Batarelo''.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 336&quot;/&gt;

Istovremeno, na području [[Ogorje|Ogorja]], u [[Crivac|Crivcu]], zabilježena je u katastru iz [[1711.]] obitelj ''Mije Pranića'', dok je u [[Austrija|austrijskom]] zemljišniku iz [[1835.]] godine na tom području zabilježeno pet obitelji Pranjića.&lt;ref name=&quot;Ivanković, Ante, str. 337&quot;/&gt;

== Slavonija ==

== Poznate osobe s prezimenom Pranjić ==

* [[Danijel Pranjić]], hrvatski nogometaš i reprezentativac
* [[Krunoslav Pranjić]], hrvatski jezikoslovac

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, Cetinski dekanat, Trilj, 2003.'' {{ISBN|953-98664-2-1}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://imehrvatsko.com/apex/f?p=108:PREZIMENA:1510986807210542::NO:RP:P3_PREZIME:Pranji%c4%87 ImeHrvatsko.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305223230/https://actacroatica.com/en/ |date=5. ožujka 2021. }}
* [http://www.ogorje.net/prezime/pranic/121.html www.ogorje.net]

[[Kategorija:Prezimena]]</text>
      <sha1>cmsg2v9mkucg0867lxervpkm4h61o5k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ranko Tihomirović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287996</id>
    <revision>
      <id>7520922</id>
      <parentid>7471451</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-37741-90</username>
        <id>365685</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sinkronizacija */</comment>
      <origin>7520922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16790" sha1="b07sd78y5tlhr8upzcilomqwm8e0a7r" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Ranko Tihomirović
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[3. lipnja]] [[1951.]]
|mjesto rođenja  = [[Čakovec]], [[Hrvatska]]
|smrt            = [[12. prosinca]] [[2021.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Ranko Tihomirović''' ([[Čakovec]], [[3. lipnja]] [[1951.]] – [[Zagreb]] [[12. prosinca]] [[2021.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-je-glumac-ranko-tihomirovic-dugogodisnji-clan-ansambla-kazalista-komedija-1547217 |title=Preminuo je glumac Ranko Tihomirović, dugogodišnji član ansambla kazališta 'Komedija' |date=2021-12-14 |access-date=2021-12-14 |website=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;) bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Poznat je po sinkronizaciji brojnih animiranih filmova i serija. 
== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Zabranjena ljubav]]&quot; kao Albert Peternac/dr. Lujo Alighieri ([[2005.]] – [[2006.]])
* &quot;[[Obični ljudi (TV serija)|Obični ljudi]]&quot; kao inspektor Gustav Sova ([[2006.]] – [[2007.]])
* &quot;[[Urota (TV serija)|Urota]]&quot; kao odvjetnik Vuković ([[2007.]] – [[2008.]])
* &quot;[[Zauvijek susjedi]]&quot; kao Stari ([[2008.]])
* &quot;[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]&quot; kao Miro Ćirić ([[2010.]])
* &quot;[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]&quot; kao Mato ([[2010.]])
* &quot;[[Larin izbor]]&quot; kao matičar ([[2011.]])
* &quot;[[Zora dubrovačka]]&quot; kao svećenik ([[2013.]] – [[2014.]])
* &quot;[[Počivali u miru]]&quot; kao svećenik ([[2018.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Servantes iz Malog Mista (1982.)|Servantes iz Malog Mista]]&quot; ([[1982.]])
* &quot;[[Život sa stricem (1988.)|Život sa stricem]]&quot; ([[1988.]])
* &quot;[[Mrtva točka (1995.)|Mrtva točka]]&quot; ([[1995.]])
* &quot;[[Četverored (1999.)|Četverored]]&quot; kao prvi Isljednik ([[1999.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Nije kraj (2008.)|Nije kraj]]&quot; kao Perić ([[2008.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Scooby Doo, Where Are You!|Scooby Doo, Where are you?]] (Alfa Film sink.)&quot; kao gdin. Carswell / Grozni
* &quot;[[Looney Tunes]]&quot; kao Šunkić, Tasmanijsko čudovište, gangster Magzi i ostali likovi (beba gorila, pas Scotty, TV reporter, bejzbol sudac, Junior medvjed (&quot;Medvjed u kazni&quot;), radio spiker, Henry VIII., mali konobar, policajac u govornici, hotelski recepcioner)
* &quot;[[Tom i Jerry]]&quot; kao narator, Tom, vlasnik George
* &quot;[[Vragolasti Dennis]]&quot; kao Dennisov otac
* &quot;[[Garfield i prijatelji]]&quot; kao narator, Orson, Mort
* &quot;[[Poštar Pat]]&quot; kao Tomo, policajac Smolić
* &quot;[[Tom i Jerry priče]]&quot; kao Tom
* &quot;[[Kronike Matta Hattera]]&quot; kao Alfred Hatter, dr. Fosil
* &quot;[[Tom i Jerry kao klinci]]&quot; kao McVuk (u nekim epizodama) i razni likovi ([[1992.]])
* &quot;[[Palčica]]&quot; (Warner Bros. i Don Bluth Studios) ([[1994.]])
* &quot;[[Scooby Doo i braća Boo]]&quot; kao [[Shaggy Rogers]] ([[1995.]])
* &quot;[[Jura iz džungle 2]]&quot; kao Brut, Zag, krt, sat, štakor i Robin ([[1996.]])
* &quot;[[Scooby Doo and Scrappy Doo (animirani serijal 1980.)|Scooby Doo i Scrappy Doo]]&quot; kao [[Shaggy Rogers]] ([[1996.]])
* &quot;[[Scooby Doo i prijatelji]]&quot; kao [[Shaggy Rogers]], detektiv Njuško i majmun So-So
* &quot;[[The Scooby Doo Show]]&quot; kao [[Shaggy Rogers]] ([[1997.]])
* &quot;[[Asterix Gal]]&quot; kao Kaligula Minus, rimski vojnik, Julius Pompilijus, galski promatrač, gal, Tulius Omnibus, trgovac i mučitelj ([[1997.]])
* &quot;[[Asterix i 12 zadataka]]&quot; kao Analfabetix, rimski vojnik, rimski senator #3, Azbestus, vođa indijanaca, Irida, kosturski prodavač karata, tenisna lubanja, birokrat #1, rimski majstor, Hermes, Mars, vojnik i zatvorski čuvar ([[1997.]])
* &quot;[[Batman i Superman Film]]&quot; kao Alfred Pennyworth, reporter, davilac, domar #2 i telefonska govornica ([[1997.]])
* &quot;[[Željezni div]]&quot; kao glumac u horor filmu, službenik, vojnik, Nautiluski pilot i Nautiluski kapetan ([[1999.]])
* &quot;[[Čarobni mač]]&quot; kao Grifon i razbojnik ([[1999.]])
* &quot;[[Josip: Kralj snova]]&quot; kao Juda ([[2000.]])
* &quot;[[Barbie u Krcko oraščiću]]&quot; kao Klarin djed ([[2001.]])
* &quot;[[Scooby Doo i kibernetički lov]]&quot; kao profesor Kaufman, Grozni, gladijatorski lav, koščati gladijator, Željezna maska i Blatni monstrum ([[2002.]])
* &quot;[[Rudolph: Jelen crvenog nosića]]&quot; kao Rudolph otac Munja, vilenjak Grga i Plesač ([[2002.]])
* &quot;[[Barbie Matovilka]]&quot; kao Otto, debeli stražar i srebrnar ([[2002.]])
* &quot;[[Kralj lavova (1994.)|Kralj lavova]]&quot; kao Zazu ([[2003.]])
* &quot;[[Sinbad: Legenda o sedam mora]]&quot; kao štakor ([[2003.]])
* &quot;[[Pčelica Maja]]&quot; kao stražar pčela, dijete pčela, kozjak, ličinka vretenca, mrav i pauk (prva sinkronizacija) ([[2003.]])
* &quot;[[Riba ribi grize rep]]&quot; kao ludi Joe i sporedne uloge ([[2004.]])
* &quot;[[Garfield (2004.)|Garfield]]&quot; kao Happy Chapman i Walter J. Chapman ([[2004.]])
* &quot;[[Okretala se i čarolija zrcala]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Barbie: Princeza i seoska djevojčica]]&quot; kao Nak, svećenik i veleposlanik Bismark ([[2004.]])
* &quot;[[Scooby Doo i čudovište iz Loch Nessa]]&quot; kao Mcintyre i sporedni likovi ([[2005.]])
* &quot;[[Tarzan (1999.)|Tarzan]]&quot; ([[2005.]])
* &quot;[[Stuart Mali 3: Zov divljine]]&quot; kao dabar [Charlie Adler] ([[2005.]])
* &quot;[[Lassie]]&quot; kao Watson, škotski policajac, Campbell, putnik, sudac Murray i dr. Jarrett ([[2005.]])
* &quot;[[Madagaskar (2005.)|Madagaskar]]&quot; kao Spika ([[2005.]])
* &quot;[[Animotoza u zemlji Nondove]]&quot; kao Scarburon ([[2005.]])
* &quot;[[Najveća predstava inspektora Grge]]&quot; kao dr. Pandža i gradonačelnik Šonjo Šunkić ([[2005.]])
* &quot;[[Zebra trkačica]]&quot; kao Clydesdale ([[2005.]])
* &quot;[[Hrabri Pero]]&quot; kao golub kurije, golub, krilati golub i predsjednik zemlje ([[2005.]])
* &quot;[[Dinotopia: Potraga za starim rubinom]]&quot; kao John i mornar ([[2005.]])
* &quot;[[Mala sirena (1989.)|Mala sirena]]&quot; kao mornar ([[2006.]])
* &quot;[[Mala sirena (serija)|Mala sirena]]&quot; kao Hans Christian Andersen ([[2006.]])
* &quot;[[Pusti vodu da miševi odu]]&quot; kao Sid ([[2006.]])
* &quot;[[Preko ograde]]&quot; kao Ozren i Nugent ([[2006.]])
* &quot;[[Povratak u Gayu]]&quot; kao profesor S. Mrzli ([[2006.]])
* &quot;[[Mumini]]&quot; ([[2006.]])
* &quot;[[Ples malog pingvina]]&quot; kao pingvin #1, muški pingvin #1, pingvin, Vinnie, starješina #2, pingvin #2, Stari, starješina #3, muški carski pingvin #2, muški carski pingvin #1, čovjek #3, čovjek #9 i čovjek #11 ([[2006.]])
* &quot;[[Arthur u zemlji Minimoya]]&quot; ([[2006.]])
* &quot;[[Skatenini i Zlatne dine]]&quot; kao Breko ([[2006.]])
* &quot;[[Ružno pače i ja]]&quot; ([[2006.]])
* &quot;[[Čiča miča, (ne)sretna je priča|Čiča miča, (ne)sretna je priča 1]]&quot; kao kuhar, sluga, trol i patuljak ([[2006.]])
* &quot;[[Pčelin film]]&quot; kao Dekan Brujko, otac, domar Stan, šetač, dostavljač meda, bubamara, putnik, ujak Carl, strijelac, pčela u medu, radnik s bilješkom i pčela ([[2007.]])
* &quot;[[Osmjehni se i kreni! i čađa s dva Plamenika]]&quot; ([[2007.]])
* &quot;[[Shrek Treći]]&quot; kao svinja ([[2007.]])
* &quot;[[Charlotteina mreža]]&quot; kao dr. Dorian i ovca ([[2007.]])
* &quot;[[Jura bježi od kuće]]&quot; kao Batak Bruno, susjed i lovac na glave ([[2007.]])
* &quot;[[Princeza sunca]]&quot; ([[2007.]])
* &quot;[[Patak Frka]]&quot; kao kapetan Cadet ([[2008.]])
* &quot;[[101 dalmatinac (2008.)|101 dalmatinac]]&quot; kao Njuško ([[2008.]])
* &quot;[[Madagaskar 2]]&quot; kao Spika ([[2008.]])
* &quot;[[Zvončica]]&quot; ([[2008.]])
* &quot;[[Priča o mišu zvanom Despero]]&quot; kao ravnatelj, kuhar, stražar, štakor, Smudge i građanin ([[2008.]])
* &quot;[[Neobična zubić vila]]&quot; kao miš u stanu, posjetitelj, glas na telefonu, čistač restorana i TV voditelj ([[2008.]])
* &quot;[[Stravičan u Ludi Svijet]]&quot; kao Barun Rozzo ([[2008.]])
* &quot;[[Sezona lova 2]]&quot; kao šef dabar, lovac, stanar, naručitelj pjenušca, vozač, Biski, vlasnik koji masira psa, tjelohranitelj na ležaljki, strijelac i bolničar ([[2008.]])
* &quot;[[Čimpanze u svemiru]]&quot; kao direktor cirkusa, vanzemaljac, oblak Ida, zaštitar i reporter ([[2008.]])
* &quot;[[Kung Fu Panda|Kung Fu Panda 1]]&quot; kao gator, svinjski kupac, JR Shaw, svinjski obožavatelj i stražar nosoroga #1 ([[2008.]])
* &quot;[[Don Quijote: Magareća posla]]&quot; kao paradni konj, Globus, sluga i Mare ([[2008.]])
* &quot;[[Legenda o Tarzanu]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Princeza i žabac]]&quot; kao Henry i Harvey Fenner ([[2009.]])
* &quot;[[Oblačno s ćuftama]]&quot; kao Zoran i sporedne uloge ([[2009.]])
* &quot;[[Koralina i tajna ogledala]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Čudovišta protiv izvanzemaljaca]]&quot; kao novinarski izvjestitelj, zapovjednik, vojnik #6, Jimmy, savjetnik Orgeta, redatelj i poručnik ([[2009.]])
* &quot;[[Arthur i Maltazardova osveta]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Planet 51]]&quot; kao policajac, Lemov otac, g. Hucklo i najavljivač ([[2009.]])
* &quot;[[Astro Boy]]&quot; kao G. Brkonja, presretač žaoka #1, g. Squirt, Stinger Dva, grebena glava, robot u smetlištu, francuski konobarski robot, bokserski robot, Zog, znanstvenik i Corin otac ([[2009.]])
* &quot;[[Velika avantura malog dinosaura]]&quot; kao kit i viteški oklop ([[2009.]])
* &quot;[[Kako izdresirati zmaja]]&quot; kao viking ([[2010.]])
* &quot;[[101 dalmatinac (serija)|101 dalmatinac]]&quot; kao sporedni likovi ([[2010.]])
* &quot;[[Fantazija 2000]]&quot; kao James Levine ([[2010.]])
* &quot;[[Priča o igračkama 2]]&quot; kao Čistač ([[2010.]])
* &quot;[[Winx Club 3D: Čarobna avantura]]&quot; kao kralj Erendor, stražar #1, prosac i stražar ([[2010.]])
* &quot;[[Zvončica i veličanstveno vilinsko spašavanje]]&quot; kao dr. Grifit ([[2010.]])
* &quot;[[Sammy na putu oko svijeta]]&quot; kao Muzgi i putnik ([[2010.]])
* &quot;[[Kako je Gru ukrao mjesec]]&quot; kao egipatski čuvar, klijent banke i domar ([[2010.]])
* &quot;[[Arthur 3: Rat dvaju svjetova]]&quot; ([[2010.]])
* &quot;[[MaksimUm]]&quot; kao gospodar Scott, zatvorenik i zatvorski čuvar ([[2010.]])
* &quot;[[Alpha i Omega]]&quot; kao Robi, Paddy i čuvar parka ([[2010.]])
* &quot;[[Auti 2]]&quot; kao Sid ([[2011.]])
* &quot;[[Mačak u čizmama (2011.)|Mačak u čizmama]]&quot; kao barmen, vojnik ([[2011.]])
* &quot;[[Rango]]&quot; ([[2011.]])
* &quot;[[Štrumpfovi (2011.)|Štrumpfovi]]&quot; kao Henry ([[2011.]])
* &quot;[[Arthur Božić]]&quot; kao Ernie Kliker, vlada UNFITE i general Oliver Adam ([[2011.]])
* &quot;[[Čudovišna priča u Parizu]]&quot; kao novinar, muž, vodič muzeja i vozač autobusa ([[2011.]])
* &quot;[[Kung Fu Panda 2]]&quot; kao odrasla svinja #1 i vuk ([[2011.]])
* &quot;[[Lorax: Zaštitnik šume]]&quot; kao Alojzijev savjetnik #1, Štancerov ujak Ub, gradski radnik ([[2012.]])
* &quot;[[Pupijeva potraga]]&quot; ([[2012.]])
* &quot;[[Madagaskar 3: Najtraženiji u Europi|Madagaskar 3: Nartraženiji u Europi]]&quot; kao Pišta ([[2012.]])
* &quot;[[Zvončica i tajna krila]]&quot; ([[2012.]])
* &quot;[[Hotel Transilvanija]]&quot; kao lažni Drakula, gremlin, smanjena glava #6, vrag, kosturski suprug, hidra glava #1, #2 i #3, dlakavo čudovište, seljak, kosturski telefon i pilot ([[2012.]])
* &quot;[[Sammy 2: Morska avantura]]&quot; Ogi i galeb ([[2012.]])
* &quot;[[Krš i lom]]&quot; kao gdin. Litwak ([[2012.]])
* &quot;[[Čuvari šume: Tajanstveni svijet]]&quot; kao taksi vozač Leo, trkač letač #2, Bufin tip komarac, voćna muha (odrasli glas) ([[2013.]])
* &quot;[[Juraj i hrabri vitezovi]]&quot; kao Nicasio, pravosuđe #3, Sebastian i Faca ([[2013.]])
* &quot;[[Turbo]]&quot; kao puž Bijela sjena i Indy CEO ([[2013.]])
* &quot;[[Avioni (2013.)|Avioni]]&quot; kao Bulldog ([[2013.]])
* &quot;[[Snježno kraljevstvo (2013.)|Snježno kraljevstvo]]&quot; kao Kai ([[2013.]])
* &quot;[[Štrumpfovi 2]]&quot; kao Klop Štrumpf ([[2013.]])
* &quot;[[Khumba]]&quot; kao Niko i divlji pas #2 ([[2013.]])
* &quot;[[Oblačno s ćuftama 2]]&quot; kao najavljivač, zaposlenik #4, čovjek i čuvar ([[2013.]])
* &quot;[[Rio 2]]&quot; kao Spoonbill, ulični prodavač i šumarski predradnik ([[2014.]])
* &quot;[[Povratak u Oz]]&quot; kao Limenko i sudac Zubokvarić ([[2014.]])
* &quot;[[Kuća velikog mađioničara]]&quot; kao Relja ([[2014.]])
* &quot;[[Avanture gospodina Peabodyja i Shermana]]&quot; kao francuski seljak, stražar, Albert Einstein, njujorški policajac i Spartak ([[2014.]])
* &quot;[[Priča o igračkama: Noć vještica]]&quot; kao Veker ([[2014.]])
* &quot;[[Pingvini s Madagaskara (2014.)|Pingvini s Madagaskara]]&quot; kao Spika ([[2014.]])
* &quot;[[Asterix: Grad Bogova]]&quot; kao Kozoderix i senator Pestiferus ([[2014.]])
* &quot;[[Medvjedić Paddington]], 2&quot; kao Henry Brown ([[2014.]], [[2017.]])
* &quot;[[Mali zmaj Kokos]]&quot; kao veliki Mo i vatrozmajska mušterija ([[2014.]])
* &quot;[[Ups! Noa je otišao]]&quot; kao Ogar ([[2015.]])
* &quot;[[Violetta]]&quot; kao Lisandro Ramažo ([[2015.]] – [[2017.]])
* &quot;[[Sofija Prva]]&quot; kao Baileywick (2. – 4. sezona) ([[2016.]] – [[2020.]])
* &quot;[[Saba: Mali ratnik velikog srca]]&quot; kao Kreker, hijena, Shamanov stražar, Rickie vojnici, Rickie špijun, torpedo, majmun i majmunski špijun ([[2015.]])
* &quot;[[Spužva Bob Skockani: Spužva Bob na suhom]]&quot; kao kostur papiga, Dr. Gill Gilliam, Henry, Stino Ivica, riba, velika riba i trotinet ([[2015.]])
* &quot;[[Medo sa sjevera]]&quot; kao Sokrat ([[2016.]])
* &quot;[[Top Cat: Mačak za 5]]&quot; kao šef Thumbton ([[2016.]])
* &quot;[[Robinson Crusoe: Otkrijte pravu priču iza legende]]&quot; kao Tobi i pomorac ([[2016.]])
* &quot;[[Čarobna kupka Doktora Proktora]]&quot; ([[2016.]])
* &quot;[[Majstor Mato]]&quot; kao gospodin Lutkić, gospodin Ću ([[2017.]])
* &quot;[[Kako je Gru postao dobar]]&quot; kao Druov sluga Fritz i najavljivač ([[2017.]])
* &quot;[[Auti 3]]&quot; kao Doc Hudson ([[2017.]])
* &quot;[[Ekipa iz džungle]]&quot; kao Miki ([[2017.]])
* &quot;[[Mali Bigfoot]]&quot; kao medvjed Wilbur i g. Blakestone ([[2017.]])
* &quot;[[Teletubbiesi]]&quot; (6. – 7. sezona)&quot; kao Megafon #2, i razni likovi u igranim segmentima ([[2017.]] – [[2018.]])
* &quot;[[Patuljci uzvraćaju udarac]]&quot; kao patuljak Zamfeer ([[2018.]])
* &quot;[[Inspektor Gadget]]&quot; kao šef Quimby [S1], dr. Pandža [S1] i mama Pandža [S1EP19, 32] ([[2018.]] – [[2019.]])
* &quot;[[Soy Luna]]&quot; ([[2018.]])
* &quot;[[Asterix: Tajna čarobnog napitka]]&quot; kao Kozoderix ([[2018.]])
* &quot;[[Ringe Ringe Raja]]&quot; kao Jura, patka, žaba i pauk ([[2018.]])
* &quot;[[Ukradena princeza]]&quot; kao Rogday i glava ([[2018.]])
* &quot;[[Izbavitelji 2]]&quot; kao Reflux i Tomo ([[2018.]])
* &quot;[[Dugi iz kamenog doba]]&quot; kao poglavica Bobnar ([[2018.]])
* &quot;[[Pazi se čarobnjaka]]&quot; kao kraljevski stražar, žuti čarobnjak, stražar, vojnik, hobotnica, Grump i generični balon ([[2018.]])
* &quot;[[Tajni život mačaka]]&quot; kao stari barski mačak i guska ([[2018.]])
* &quot;[[Stopalići]]&quot; kao Dodo i Percyjev tata na telefonskom pozivu ([[2018.]])
* &quot;[[Eliot spašava Božić]]&quot; kao Karlo ([[2018.]])
* &quot;[[Priča o igračkama 4]]&quot; kao gdin. Bodljoslav ([[2019.]])
* &quot;[[Frka]]&quot; kao butler James ([[2019.]])
* &quot;[[Snježna kraljica 4: Zemlja zrcala]]&quot; kao admiral ([[2019.]])
* &quot;[[Klaus]]&quot; kao Klaus ([[2020.]])
* &quot;[[Dolittle]]&quot; kao lord Thomas Badgley ([[2020.]])
* &quot;[[Sonic: Super jež]]&quot; kao ludi Carl ([[2020.]])
* &quot;[[Obitelj Casagrandes]]&quot; kao Hector Casagrande i Dvostruki Lincoln Glasnić ([[2020.]])
* &quot;[[Ratovi zvijezda: Ratovi klonova]]&quot; kao grof Dooku, Yoda i Domar ([[2020.]])
* &quot;[[Phinaes i Ferb]]&quot; kao Nick Fury, C-3PO, Obi-Wan Kenobi i ostali likovi  (4. sezona) ([[2020.]])
* &quot;[[Lego Marvel Superheroji: Krajnje preopterećenje]]&quot; kao J. J. Jameson i Thor ([[2020.]])
* &quot;[[Lego Marvel Superheroji: Osvetnici ponovno na okupu]]&quot; kao Thor ([[2020.]])
* &quot;[[Lego Marvel Superheroji: Čuvari galaksije: Thanosova prijetnja]]&quot; kao Taserface i Thanos ([[2020.]])
* &quot;[[Lego Marvel Superheroji: Black Panther: Nevolje u Wakandi]]&quot; kao Thanos i Thor ([[2020.]])
* &quot;[[Ben 10]]&quot; kao Lomitelj i ostali likovi (4. sezona) ([[2020.]])
* &quot;[[Mini heroji]]&quot; kao Neil Anami ([[2020.]])
* &quot;[[Vik i čarobni mač]]&quot; kao Morr ([[2020.]])
* &quot;[[Scooby-Doo!, A tko je još tu?]]&quot; kao John Lupointe, Veliki Gdin. Daniel Crofford, Veliki Bob McAllister, Gdin. Haggerty, Gdin. Schmidt, Gdin. Monday, vlasnik hotela [S2EP9], učitelj skijanja [S2EP9], duh Charlesa M. Thrabera, sudac u bejzbolu [S2EP12], J. Jasper Jasperson, Bob, Zalia Z. Fairchild, vlasnik studija [S2EP13] i turistički vodič ([[2020.]])
* &quot;[[Dan za Da]]&quot; kao službenik ([[2021.]])
* &quot;[[Skejterica]]&quot; kao indijac ([[2021.]])
* &quot;[[On je sve to]]&quot; kao g. Cahill ([[2021.]])
* &quot;[[Space Jam: Nova legenda (2021.)|Space Jam: Nova legenda]]&quot; kao Svinjko Šunkić ([[2021.]])
* &quot;[[Pokemoni Film – Tajne džungle]]&quot; kao starješina Zarude ([[2021.]])
* &quot;[[Veliki crveni pas Clifford]]&quot; kao g. Bridwell ([[2021.]])
* &quot;[[Ne gledaj gore]]&quot; kao zavodnik Tenant, senator Jeff Lerner i Anderson ([[2021.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0863098|ime=Ranko Tihomirović}}
*[http://www.komedija.hr/ansambl/bi-rankti.htm Stranica na Komedija.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111010212646/http://www.komedija.hr/ansambl/bi-rankti.htm |date=10. listopada 2011. }}

{{GLAVNIRASPORED:Tihomirović, Ranko}}

[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Čakovec]]</text>
      <sha1>b07sd78y5tlhr8upzcilomqwm8e0a7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sunčana Zelenika Konjević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>290419</id>
    <revision>
      <id>7521065</id>
      <parentid>7064430</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39572-53</username>
        <id>366646</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sinkronizacija */</comment>
      <origin>7521065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3678" sha1="69v44b7lbewyw9ni0nf1y10zasg9t20" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Sunčana Zelenika Konjević
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[11. kolovoza]] [[1969.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Sunčana Zelenika Konjević''' ([[Zagreb]], [[11. kolovoza]] [[1969.]]) [[Hrvatska|hrvatska]] je [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Crno-bijeli svijet]]&quot; kao Marinina strina Nevenka ([[2019.]] – [[2020.]])
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao Kata ([[2012.]])
* &quot;[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]&quot; kao inspektorica rada ([[2011.]])
* &quot;[[Bibin svijet]]&quot; kao Anica ([[2011.]])
* &quot;[[Hitna 94]]&quot; kao Radojka ([[2008.]])
* &quot;[[Zauvijek susjedi]]&quot; kao Stana ([[2008.]])
* &quot;[[Luda kuća (TV serija)|Luda kuća]]&quot; kao Zvjezdana ([[2007.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao majka ([[2006.]])
* &quot;[[Žutokljunac]]&quot; kao Sunčana ([[2004.]] – [[2009.]])
* &quot;[[Mlakarova ljubav]]&quot; kao Kockica ([[1993.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Nosila je rubac črleni (2022.)|Nosila je rubac črleni]]&quot; kao Fanika ([[2022.|2022]].)
* &quot;[[Uzbuna na Zelenom Vrhu]]&quot; kao prodavačica ([[2017.]])
* &quot;[[Tri kavaljera frajle Melanije]]&quot; kao Anka i gazdarica; TV snimka kazališne predstave HNK Varaždin ([[2014.]])
* &quot;[[Kotlovina (2011)|Kotlovina]]&quot; kao žena u svatovima ([[2011.]])
* &quot;[[Slonić ide u vrtić]]&quot; kao mišica ''(glas)'' ([[2009.]])
* &quot;[[Snivaj zlato moje (2005)|Snivaj, zlato moje]]&quot; kao mlada žena s djetetom ([[2005.]])
* &quot;[[Ne dao bog većeg zla (2002)|Ne dao Bog većeg zla]]&quot; kao knjižničarka ([[2002.]])
* &quot;[[Božićna čarolija (1997)|Božićna čarolija]]&quot; ([[1997.]])
* &quot;[[Puška za uspavljivanje (1997)|Puška za uspavljivanje]]&quot; kao pijanistica ([[1997.]])
* &quot;[[Prepoznavanje (1996)|Prepoznavanje]]&quot; kao djevojka u kinu ([[1996.]])
* &quot;[[Anđele moj dragi (1995)|Anđele moj dragi]]&quot; kao Bernarda ([[1995.]])
* &quot;[[Detonator 2: Noćna straža (1995)|Detonator 2: Noćna straža]]&quot; kao Stephanie ([[1995.]])
* &quot;[[Prolazi sve (1995)|Prolazi sve]]&quot; ([[1995.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Moj Mali Poni Film]]&quot; kao kraljica Novo ([[2017.]])
* &quot;[[Žabac Regi]]&quot; kao Veričina mama vjeverica i mama žaba ([[2014.]])
* &quot;[[Mećava]]&quot; kao Mećava i Aleksandra Bajer ([[2012.]])
* &quot;[[Alpha i Omega]]&quot; ([[2010.]])
* &quot;[[Kako je Gru ukrao mjesec]]&quot; kao Jurjeva majka ([[2010.]])
* &quot;[[Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Pinokio i car noći]]&quot; ([[2006.]])
* &quot;[[Roboti]]&quot; kao Getriba ([[2005.]])
* &quot;[[Kišna kap]]&quot; kao Klorofil, Biba i Ivica ([[2005.]])
* &quot;[[Rođenje Isusovo]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Charlotteina mreža]]&quot; kao gđa. Violić, gđa. Aralić, gledateljica i ovanica ([[2004.]])
* &quot;[[Rugratovi u divljini]]&quot; kao Betty DeVille ([[2003.]])
* &quot;[[Martin Misterija]]&quot; kao M.O.M.
* &quot;[[Jura iz džungle]] (serija)&quot; kao Bonnie

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0954490|ime=Sunčana Zelenika Konjević}}
*[http://www.hnkvz.hr/index.php?p=detail&amp;article=97 Stranica na hnkvz.hr]

{{GLAVNIRASPORED:Zelenika, Jelena Konjević}}

[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>69v44b7lbewyw9ni0nf1y10zasg9t20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Julija Mamea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>291998</id>
    <revision>
      <id>7520984</id>
      <parentid>7449203</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:24:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1712" sha1="7e24cg7waf32tde7i5scc4i2thc408o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Julia Mamaea - Roman sestertius - 3rd cent. AD - Museu d'Arqueologia de Catalunya - Barcelona 2014.JPG|thumb|320px|Julija Mamea na kovanici]]
'''Julija Avita Mamea''', ili, samo '''Julija Mamea''' (rođena oko [[180.]], umrla [[235.]] godine) bila je kći [[Julija Meza|Julije Meze]], jedne od moćnih žena koje su održavala dinastiju Severa na vlasti. Julija Mamea je bila sestra [[Julija Soemias|Julije Soemias]].

Julija Mamea se udala za Gesija Marcijana, s kojim je imala sina, kasnijeg cara, [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]]. Kada su se [[Elegabal]] i njegova majka [[Julija Soemias]] pokazali kao nekompetentni vladari, ukazala se prilika Aleksandru Severu, sinu Julije Mameje. On je postao car kada su [[pretorijanska garda|pretorijanci]] [[222.]] godine bili ubili Elegabala. Julija Mamea je vladala u ime Aleksandra koji je tada imao svega 14 godina. Čim je odrastao Aleksandar je počeo ukazivati punu počast svojoj majci. Julija Mamea je pratila sina na svim njegovim ratnim pohodima, što je kao praksu uvela još [[Julija Domna]], žena [[Septimije Sever|Septimija Severa]]. Tako je Julija Mamea putovala na Istok, u rat protiv [[Partsko Carstvo|Parta]]. Pratila je sina kada je ovaj ratovao protiv [[Germani|Germana]]. Kada su [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]] ubili njegovi vojnici blizu [[Moguntiakum]]a, Juliju Mameju je zadesila ista sudbina.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.livius.org/jo-jz/julia/julia_mamaea.html &quot;Julija Mamea&quot; na strani livius.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070413023759/http://www.livius.org/jo-jz/julia/julia_mamaea.html |date=13. travnja 2007. }}

{{GLAVNIRASPORED:Mamea, Julija}}
[[Kategorija:Rimski političari]]</text>
      <sha1>7e24cg7waf32tde7i5scc4i2thc408o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Horezm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>292132</id>
    <revision>
      <id>7520961</id>
      <parentid>7487920</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:05:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3376" sha1="iknxa3p90keqi38844lvoperbo9kv3p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Khwarazm oasis.jpg|mini|Satelitska snimka (2009.)]]

'''Horezm''' (ili '''Horezem''' i '''Kvarizem''') je antičko područje uz donji tok rijeke [[Amu-Darja|Amu-Darje]] južno od [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] koje obuhvaća moderni [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]] i sjeverni [[Iran]]. Na zapadu se preko [[Iranska visoravan|iranske visoravni]] vjerojatno prostirala sve do obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Na jugu je bila omeđena [[Veliki Horasan|Horasanom]], na jugoistoku Kangdžuom i [[Sogdijska Transoksanija|Sogdijskom Transoksanijom]], na sjeveru zemljom [[Alani|Alana]], na sjeveroistoku zemljom [[Huni|Huna]]. Glavni grad je bio [[Keneurgenč]] (Stari Urgenč). U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] glavni grad premješten je u [[Hive|Hivu]] kada je osnovana država poznata kao [[Hivski Kanat]]. 

== Etimologija ==

Horezm je bio poznat i pod imenima ''Horazmija (Horasmia), Hvarezmija, Hvarizm, Hvarazm, Horasam i Horesm''. [[Arapi|Arapski]] zemljopisac [[Jakut al-Hamavi]] je u svom djelu ''al-Baladanov Mu'jem'' napisao da je ime „Hvarezm” potječe [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi „hvar” (خور) i „-konv” (زم), a odnosi se na kuhano [[Riba|riblje]] [[meso]] koje je bilo glavna [[hrana]] tamošnjeg stanovništva.

[[Clifford Edmund Bosworth|C. E. Bosworth]] s ovom tvrdnjom se ne slaže, navodeći da (خور) znači „[[Sunce]]”, a (زم) „Zemlja”. Naziv zemlje bi trebao doslovno značiti „Zemlja izlazećeg Sunca”. Drugi tvrde da je u pitanju spoj [[Iranski jezici|iranskih riječi]] „hvar/har”, što znači „niska” i „zam/zem”, što znači „zemlja” odnosno „[[domovina]]”. Stoga bi naziv Horezm doslovno trebao značiti „[[nizina]]”, a što odgovara opisu jer je Horezm uistinu najniži dio [[Središnja Azija|Središnje Azije]], s izuzetkom područja uz [[Kaspijsko jezero]] na dalekom zapadu. Različiti oblici hvar/har/hor se često rabe u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] za ravnice i zaljeve, odnosno močvarna područja, na primjer Hor Musa, Hor Abdallah, Hor al-Azim, Hor al-Himar itd. Naziv se pojavljuje i u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskim]] natpisima kao „Huvarazmiš” kao opis za dio [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. S izuzetkom [[Seleukidi|seleukidskog]] i [[Mongolsko Carstvo|mongolskog]] razdoblja, odnosno u vremena kada su Horezmom vladali lokalni vladari do [[1878.]] kad ga osvaja [[Rusko Carstvo]] Horezm je u većoj ili manjoj mjeri uvijek bio dijelom [[Iran]]a - bilo kao [[satrapija]], kao kanat [[Veliki Horasan|Horasana]] ili [[Iranske pokrajine|iranska pokrajina]]. Tradicionalno se smatra dijelom [[Veliki Iran|iranske kulturološke sfere]].

Na području nekadašnjeg Horezma danas žive različiti narodi: [[Uzbeci]], [[Karakalpaci]], [[Turkmeni]], [[Perzijanci]], [[Tadžici]] i [[Kazasi]]. 

== Poveznice ==
* [[Horasan]]
* [[Horezmijsko Carstvo]]

== Literatura ==

* Shir Muhammad Mirab Munis &amp; Muhammad Reza Mirab Agahi Firdaws al-Iqbal. History of Khorezm (Leiden: Brill) 1999 Trans &amp; Ed. Yuri Bregel 
* Yuri Bregel, »The Sarts in the Khanate of Khiva«, Journal of Asian History, 12 1978, 121-151

[[Kategorija:Povijesne regije‎]]
[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Povijest Uzbekistana]]
[[Kategorija:Povijest Tadžikistana]]
[[Kategorija:Povijest Turkmenistana]]</text>
      <sha1>iknxa3p90keqi38844lvoperbo9kv3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar I. Makedonski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>292313</id>
    <revision>
      <id>7520591</id>
      <parentid>7438659</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:56:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1890" sha1="0tz4vw0niqitql4teqq6rcbnjs1yzfq" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}
'''Aleksandar I.''', kralj [[Antička Makedonija|Makedonije]] od [[498. pr. Kr.|498.]] do [[454. pr. Kr.]], sin kralja [[Aminta I.|Aminte I.]]

Prema [[Herodot]]u bio je u neprijateljskim odnosima s [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijom]] i dao je pogubiti izaslanike [[Darije I. Veliki|Darija Velikog]] koji su došli na njegov dvor tražiti pomoć u gušenju [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]]. Međutim, Perziji se morao pokoriti kada je [[Stara Grčka|Grčku]] invazijom osvojio Darijev sin [[Kserkso I.]] Kao perzijski [[vazal]] bio je predstavnik perzijskog namjesnika [[Mardonije|Mardonija]] za vrijeme mirovnih pregovora poslije perzijskog poraza u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]] godine [[480. pr. Kr.]] Iako je formalno surađivao s Perzijom, Aleksandar je često pružao pomoć, podatke i savjete Grcima te odao Mardonijev plan pred [[Bitka kod Plateje|bitku kod Plateje]] godine [[479. pr. Kr.]] Nakon perzijskog poraza, Aleksandrove snage su kod rijeke [[Struma]] uništile veliki broj perzijskih vojnika koji su se pod vodstvom [[Artabaz]]a povlačili prema [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Po završetku [[Grčko-perzijski ratovi|perzijskih ratova]] Aleksandar je konačno uspostavio nezavisnost Makedonije.

Iako su Makedoniju Grci smatrali polubarbarskom zemljom, pogotovo oni Grci koji su imali kolonije u blizini Makedonije i bili ugroženi od makedonskim širenjem, Aleksandar je za sebe tvrdio da je Grk navodeći porijeklo iz [[Arg (grad)|Arga]] i od [[Heraklo|Herakla]]. Odlukom suda [[helanodikai]] priznat mu je grčki status, te je godine [[504. pr. Kr.]] sudjelovao na [[Antičke Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Vlastiti je dvor preuredio po uzoru na [[Atena|Atenu]] te bio pokrovitelj pjesnika [[Pindar]]a.

Godine [[454. pr. Kr.]] ga je naslijedio sin [[Alketa II.]]

[[Kategorija:Antički makedonski monarsi]]</text>
      <sha1>0tz4vw0niqitql4teqq6rcbnjs1yzfq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razapinjanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>295031</id>
    <revision>
      <id>7520973</id>
      <parentid>7210841</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:12:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2704" sha1="3lkz39l6uaq3g7xpj907thluhveq53x" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hieronymus Bosch002.JPG|thumb|250px|Razapinjanje Isusa Krista, slika iz 1490.]]
'''Razapinjanje''' predstavlja metodu [[smrtna kazna|pogubljenja]] koja se izvodila pričvršćivanjem osuđene osobe - bilo vezanjem bilo prikucavanjem [[Čavao|čavlima]] i [[Klin|klinovima]] - na drvenu podlogu, najčešće u obliku [[križ]]a - te njenim ostavljanjem do smrti od gladi i dehidracije. U [[Stari vijek|starom vijeku]] često su razapinjali [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijanci]], [[Seleukidi]], [[Kartaga|Kartažani]] i [[Stari Rim|Rimljani]]. Kaznu razapinjanjem je u Rimu godine [[337.]] ukinuo [[car]] [[Konstantin I. Veliki|Konstantin I.]] u znak poštovanja prema [[Isus Krist|Isusu Kristu]] - najpoznatijoj od svih žrtava razapinjanja. Nakon toga se razapinjanje ćinilo gotovo isključivo u nekršćanskim zemljama, od čega je najpoznatiji [[Japan]] u doba [[Šogunat Tokugawa|Tokugawinog šogunata]]. Danas se očuvalo jedino u kaznenom zakonodavstvu [[Iran]]a.

Određene [[Kršćanstvo|kršćanske]] zajednice ponekad prakticiraju [[obred]]no razapinjanje u kojima raspete osobe odaju počast Kristu nastojeći se poistovjetiti s njegovim patnjama, a za što su najpoznatiji primjer [[Filipini]].

Najpoznatiji [[simbol]] za razapinjanje je [[raspelo]] koji predstavlja važan simbol za [[Katolička crkva|katolike]], [[pravoslavlje|pravoslavce]], [[orijentalno kršćanstvo|orijentalne kršćane]], s time da [[Protestantizam|protestanti]] daju prednost križu bez Isusovog lika na njemu.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.newscientist.com/article.ns?id=lw195 New Scientist] article on cause of death in crucifixion.
* [http://e-forensicmedicine.net/Turin2000.htm &quot;Forensic and Clinical Knowledge of the Practice of Crucifixion&quot; by Dr. Frederick Zugibe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040402184621/http://www.e-forensicmedicine.net/Turin2000.htm |date=2. travnja 2004. }}
* [http://www.konnections.com/Kcundick/crucifix.html Jesus's death on the cross, from a medical perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060127005729/http://www.konnections.com/Kcundick/crucifix.html |date=27. siječnja 2006. }}
* [http://www.joezias.com/CrucifixionAntiquity.html &quot;Crucifixion in antiquity - The Anthropological evidence&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212185552/http://www.joezias.com/CrucifixionAntiquity.html |date=12. veljače 2012. }} By Joe Zias
* [http://jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=905&amp;letter=C Jewish Encyclopedia: Crucifixion]
* [http://thecrucifixions.blogspot.com/2007/02/crucifixion-of-joachim-of-nizhny.html Crucifixion of Joachim of Nizhny-Novgorod]
{{Commonscat|Crucifixion}}

[[Kategorija:Ubojstva]]</text>
      <sha1>3lkz39l6uaq3g7xpj907thluhveq53x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Quimbiri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>297870</id>
    <revision>
      <id>7521009</id>
      <parentid>6166672</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1246" sha1="sw1aski6fpinqstjtny0l3b6hwa7elr" xml:space="preserve">'''Quimbiri''' (Kimbiri), jedna od skupina [[Campa]] Indijanaca koji su živjeli u dolini rijeke [[Apurímac (rijeka)|Apurimac]]&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/stream/diccionarioetnogr00vergrich/diccionarioetnogr00vergrich_djvu.txt Diccionario etnográfico americano]&lt;/ref&gt; u [[Peru]]u. Govorili su istoimenim jezikom ili dijalektom quimbiri.&lt;ref&gt;[http://llmap.org/languages/cni-qmb.html Quimbiri, a Dialect of Campa]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; [[Paul Rivet|Rivet]] ih klasificira u Tšontikiro (Chintaquiro), termin koji koristi kao sinoni za [[Piro (Arawakan)|Piro]] i Campa.&lt;ref&gt;[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88011#page/627/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]&lt;/ref&gt;

Naziv quimbiri (što je i ime rijeke) dolazi od &lt;tt&gt;kimpiri&lt;/tt&gt; u značenju “&lt;tt&gt;''rio que lleva piedras''&lt;/tt&gt;”.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.quillabamba.byethost16.com/distritos.html |title=Distritos de la Provincia de La Convención - Quillabamba |access-date=20. veljače 2013. |archive-date=9. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121209012408/http://quillabamba.byethost16.com/distritos.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Arawakan]]
[[Kategorija:Peruanski Indijanci]]</text>
      <sha1>sw1aski6fpinqstjtny0l3b6hwa7elr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Al-Raka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>298536</id>
    <revision>
      <id>7520977</id>
      <parentid>7367332</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3001" sha1="ia8ifzrooknok100qv96uwa6aali37p" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Siriji
| ime = Al-Raka
| ime_genitiv = Al-Rake
| izvorno_ime = الرَّقة‎
| nadimak =

| širina-stupnjevi = 35
| širina-minute    = 57
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 39
| dužina-minute    = 01
| dužina-oznaka    = E

| slika_panorama = ArRaqqah collection.jpg
| veličina_slike = 280px
| opis_slike =  

| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina = 

| pokrajina = Raqqa
| okrug = Raqqa
| nahija = Raqqa

| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =

| površina_uža = 35
| površina_šira = 
| visina = 245

| stanovništvo_godina = 2019.
| stanovništvo_bilješke =&lt;ref name=&quot;imu&quot;&gt;{{cite news |url=https://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/IMU_En-Raqqa-Panoramic____.pdf |title=Ar-Raqqa Governorate Panoramic Report - December 2019 |date=24. prosinca 2019. |publisher=Assistance Coordination Unit |accessdate=10. ožujka 2020.}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo = 
| stanovništvo_uže = 300.000

| poštanski_broj = 22
| pozivni_broj = 
| web_stranica = 
| bilješke =
}}

'''Al-Raka''' (ili '''Raka'''; [[Arapski jezik|arapski]]: الرقة) je grad u sjevernom dijelu središnje [[Sirija|Sirije]], smješten na lijevoj obali [[Eufrat]]a, oko 160&amp;nbsp;km istočno od [[Alep]]a. Jedan je od glavnih gradova povijesne regije Dijar Mudar, zapadnog dijela [[Al-Džazira|al-Džazire]].

Osnovao ga je u 3. stoljeću pr. Kr. [[Seleukidsko Carstvo|seleukidski]] kralj [[Seleuk II Kalinik]] te je po njemu dobio ime Kalinik (Kallinikos, lat.Callinicum). Godine [[542.]] ga je uništio [[Sasanidsko Carstvo|sasanidski]] kralj [[Hozroje I. Anuširvan]], ali ga je ubrzo obnovio [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]]. U 6. stoljeću je postao jedno od središta [[Sirijsko kršćanstvo|sirijskog monasticizma]]. U 8. stoljeću je u njemu sagradio svoju rezidenciju i privremenu prijestolnicu kalif [[Harun al-Rašid]]. Uništen je u doba mongolskih osvajanja u 13. stoljeću, a obnovljen 1864. kada su [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vlasti u njega naseljavale [[Čerkezi|Čerkeze]] i druge muslimanske izbjeglice iz Europe.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ar-Raqqa SYRIE 325.jpg|
Datoteka:Ar-Raqqa SYRIE 323.jpg|
Datoteka:Ar^Raqqa SYRIE 324.jpg|
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==
{{commonscat-inline|Ar-Raqqah}}
*[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1302/ Inscription of ar-Raqqah on the World Heritage Tentative List]
*[https://archive.is/20070706224649/http://www.archaeologie-online.de/de/magazin/fundpunkt/forschung/2004/zitadelle_ar_raqqa/ The Citadel of ar-Raqqah - article in German]
*[https://web.archive.org/web/20081006085606/http://www.nottingham.ac.uk/archaeology/research/materials_islamic_alraqqa.php Industrial Landscape Project - Nottingham University]
*[https://web.archive.org/web/20110515221537/http://www.uni-jena.de/al_Raqqa.html al-Raqqa at the Euphrates: Urbanity, Economy and Settlement Pattern in the Middle Abbasid Period - Jena University]

[[Kategorija:Gradovi u Siriji]]</text>
      <sha1>ia8ifzrooknok100qv96uwa6aali37p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>298724</id>
    <revision>
      <id>7520730</id>
      <parentid>7387743</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:47:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <comment>slika bolje povezana s Međimurjem</comment>
      <origin>7520730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13281" sha1="t5bmel2ru65ja1fhk9dkxan2uclgacs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Josip Bedeković - Natale solum magni ecclesiae dostoris sancti Hieronymi (1752).jpg|280px|desno|mini|[[Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju|Knjiga o rodnom mjestu svetog Jeronima iz 1752.]] godine čiji je autor [[Josip Bedeković Komorski]], pavlin iz [[Štrigova|Štrigove]]]]

'''Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju''' duga je više stoljeća. Ona započinje u 16. stoljeću, te ukazuje na to da je pisana riječ, odnosno knjiga, bila jedno od glavnih oružja u očuvanju integriteta tog najsjevernijeg hrvatskog kraja, kao i u nastojanju da se [[Međimurje]], u razdobljima u kojima je potpadalo pod [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]] administrativnu vlast, pripoji Hrvatskoj, usprkos dugogodišnjem nastojanju Mađara da ga prisilno asimiliraju. Knjigom ''Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja'' Vinka Žganca dokazana je pripadnost Međimurja Hrvatskoj. Ona je samo jedan od mnogih ključnih elemenata koji govore o važnosti knjige, autora, nakladnika i tiskara za očuvanje i razvoj nekog kraja.

== Povijest ==

Značajan je izum tiskarskog stroja koji je omogućio brže umnažanje knjiga, a knjige su time bile točnije i jeftinije. U Hrvatskoj relativno brzo dolazi do prihvaćanja tiskarskog umijeća, ako znamo da je oko 1450. godine nastao izum [[Johannes Gutenberg|Johannesa Gutenberga]], a godine 1483.  objavljena je prva hrvatska knjiga, [[Misal po zakonu rimskog dvora]] – otisnuta glagoljskim pismom na staroslavenskom jeziku. Budući da u kolofonu knjige ne postoji podatak o tiskari, stručnjaci su se sporili o samom mjestu tiskanja knjige, je li tiskana u Veneciji ili u Kosinju. Detaljnijom analizom knjige, u novije vrijeme, došlo se do zaključka da je tiskana u [[Kosinjska tiskara|Kosinjskoj tiskari.]] Postoje nedvojbeni dokazi&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Mance|first=Ivan|title=Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija|publisher=Kvaka, Kosinj konzalting, župe Kosinj|year=2023|isbn=9789538417221|location=Velika Gorica, Zagreb, Kosinj}}&lt;/ref&gt; da je prva tiskara radila u [[Kosinjska tiskara|Kosinju]], a u njoj je nakon Prvotiska otisnut i Brevijar po zakonu rimskoga dvora (1490.) godine. [[Blaž_Baromić#Senjska_tiskara|Druga glagoljska tiskara]] bila je u [[Senj]]u gdje su 1494. i 1496. godine tiskane dvije knjige – drugo izdanje glagoljskog ''Misala'' i ''Sprovid općena''. Nakon senjske tiskare, imamo tiskaru u [[Rijeka|Rijeci]] koju je osnovao modruški biskup [[Šimun Kožičić|Šimun Kožičić Benja]] (1530.) i za vrijeme njenog šestomjesečnog djelovanja, otisnuto je sedam glagoljskih knjiga. U tom prvom stoljeću tiskarstva, pojavljuju se i tiskare u sjevernoj Hrvatskoj, tiskara u Nedelišću u blizini Čakovca i tiskara u Varaždinu.

== Tiskarstvo i nakladništvo u Međimurju  (1570. – 1945. god.) ==
=== Tiskara u Nedelišću ===
[[Datoteka:Tripartitum 1574.jpg|mini|''Naslovna stranica Pergošićeva ''Decretuma'', [[Nedelišće]], 1574.'']]
[[Datoteka:Nedelišće (grb).gif|thumb|desno|200px|Simbol starinskog tiskarskog stroja danas se nalazi u grbu Nedelišća]]
[[Gutenberg]]ovo otkriće tiskanja knjiga s pomoću pomičnih slova, rezultiralo je procvatom [[Tiskarstvo|tiskarstva]] i nakladništva. U tom prvom razdoblju pojavljuje se i prva tiskara u sjevernoj Hrvatskoj, i to u [[Nedelišće|Nedelišću]], pokraj Čakovca, u kojoj su tiskane knjige na hrvatskom jeziku. Na poziv grofa [[Juraj IV. Zrinski|Jurja IV. Zrinskog]], koji je bio prihvatio protestantizam, u Nedelišće dolazi putujući tiskar  '''Rudolf Hoffhalter''' (1570.), iz obližnje Lendave. Rudolf Hoffhalter, austrijski tiskar i grafičar podrijetlom iz Poljske i Švicarske, ostavio je mnogobrojne tragove o svom radu u tiskarstvu. Da je tiskara u Nedelišću zaista postojala, kao nepobitan dokaz imamo tiskanu knjigu iz 1574. godine, a to je „''Decretum koteroga je Verbewczi Istvan diachki popiszal […]''“ varaždinskog bilježnika '''Ivana Pergošića''', što je u stvari prijevod latinskog pravnog spisa „''[[Tripartitum|Tripartitum opus juris consuetudinarii Regni Hungarie]]'' “ mađarskog pravnog pisca i političara '''Istvána Verböczyja'''. Tiskara u Nedelišću pripada među najstarije tiskare u Hrvatskoj, (četvrta tiskara) a svakako je prva u kojoj su se tiskale kajkavske knjige, a  &quot;Decretum&quot;...“ je najstarija tiskana [[Kajkavsko narječje|kajkavska]] knjiga. Jedini primjerak ove knjige čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezin je pretisak objavljen 2003. godine u izdanju Matice hrvatske Ogranak Čakovec i tiskarskog poduzeća Zrinski iz Čakovca. Postoje neke pretpostavke da su u toj tiskari u Nedelišću tiskane i knjige '''Mihajla Bučića''' ( ''Novi zakon'', ''Kerstjanski nauk'' i ''Contra praensentiam corporis et sanguinis Christi in sacramento Eucharistiae''), ali za takvu tvrdnju nema materijalnih dokaza, postoje samo pretpostavke.

Ta je tiskara iz Nedelišća,  1586. godine premještena u [[Varaždin]], gdje je objavljena „''Pastilla''“ '''Antuna Vramca''', a godinu dana kasnije tiskara seli u Eberovo (Mađarska). U 17. stoljeću nema značajnijeg razvoja tiskarstva u Hrvatskoj, pa ni u Međimurju. Hrvatski pisci svoja su djela većinom tiskali u Veneciji, [[Beč]]u ili [[Graz]]u. Tako i poznati književnici iz obitelji Zrinski, koji su imali svoje posjede u Međimurju, primorani su svoja djela tiskati u Beču – „ ''Adria Tengerenek Syrenaia''“ (1651.)  poznati je spjev [[Nikola VII. Zrinski|Nikole Zrinskog]]. [[Petar Zrinski]] preveo je taj spjev na hrvatski jezik pod naslovom „''[[Adrianskoga mora sirena]]''“, a tiskao ga je u Mletcima 1660. godine. Molitvenik „''Putni tovaruš''“ i knjiga gatalica „''Sibila''“  [[Ana Katarina Zrinski]] također su tiskane u [[Venecija|Veneciji]] 1661. godine.

===Tiskarstvo u 18. st.===

U 18. stoljeću počinje veći razvoj tiskarstva u Hrvatskoj, posebno u [[Zagreb]]u. Međutim u sjevernoj Hrvatskoj nema podataka o ponovnom pokretanju tiskarstva. Ovdje je tiskarstvo na kratko zamrlo. Bile su to burne godine, jer u razdoblju od 1720. do 1848. godine [[Međimurje]] je pod mađarskom upravom. Jezik u školi, crkvi i upravi je hrvatski. Međimurje je za vrijeme [[Josip Jelačić|bana Jelačića]], 1848. godine pripojeno Hrvatskoj, ali kratko, jer već nakon trinaest godina, 1861. godine, [[Franjo Josip I.|car Franjo Josip]], Međimurje ponovo daje Mađarskoj.
[[Datoteka:Vilovic.1923..jpg|mini|lijevo|''Đuro Vilović. Međimurje, Čakovec,1923.'']]

===Tiskarstvo u 19. st.===

Odjeci hrvatskog narodnog preporoda u Međimurju bili su skromni, međutim nakon ponovnog pripojenja Mađarskoj, sve je jači pritisak Mađara da provedu mađarizaciju,i tada počinje jak otpor svih žitelja Međimurja. Budući da je školstvo,  prema priznanju samih Mađara, u Zaladskoj županiji bilo najrazvijenije u Međimurju, iz tog proizlazi da su Međimurci bili pretežito pismeni ljudi. Ta je činjenica pogodovala otvaranju još jednog „fronta“ mađarizacije – izdavanje dvojezičnih tjednih novina „''Medjimurje-Muraköz''“.  Novine počinju izlaziti 1884. god., a o tome svjedoči sačuvani prvi broj novina od 18. svibnja 1884. Osnivač novina bio je čakovečki knjižar i tiskar '''Fülöp Fischel''', koji je imao tiskaru u Čakovcu i [[Velika Kaniža|Nagykanizsi]]. Prema zapisu kroničara u čakovečkom listu „''Međimurje-Muraköz''“  od 30. svibnja 1909. godine, iščitava se da je već drugi broj lista tiskan u Čakovcu, a to znači da je krajem svibnja 1884. godine u Čakovcu postojala tiskara.

Tako, nakon više od tri stoljeća, u Međimurju se ponovo javlja tiskarstvo. Međimurje u to vrijeme, druga polovina 19.stoljeća, ima razvijeno zanatstvo i manufakturnu djelatnost, te je potreba za tiskarskim uslugama bila velika. Tiskara Fülop Fischela ima zaposleno pet do deset radnika. U tiskari se tiska list ''„Medjimurje-Muraköz“'', zatim popularni ''„Medjimurski kolendar“'' koji je izlazio s prekidima od 1885. godine. Oko tog lista i tiskare, formirala se grupa građana koja je podupirala mađarizaciju, te su pisali i objavljivali svoja djela na mađarskom jeziku kao Karlo Zrinyi, autor knjige ''Csáktornya monográfiája'': ''a vár és város törtenete s az 1901-iki népszámlalas'' (Monografija grada Čakovca; povijest grada i popis stanovništva 1901.), originalno djelo objavljeno je 1905. godine na mađarskom jeziku u Tiskari Fülöp Fischel,  kao i roman ''Hortyjeva ženidba'', čiji je autor Szabó Zsigmond, liječnik iz [[Prelog]]a,  također objavljen na mađarskom jeziku u istoj tiskari. Glavni kordinator ove propagande je bio [[Josip Margitaj]], koji je propagirao navodni ''megyimurszki jezik,'' koji ni hrvatski.

===Tiskarstvo u 20. st.===

Koncem 19. i početkom 20. stoljeća javlja se i mlado pokoljenje hrvatskih preporoditelja ([[Luka Purić]], [[Ivan Novak]] i [[Vinko Žganec]]), koji se ističu svojom borbom protiv mađarizacije i objavljuju svoja djela na hrvatskom jeziku, poput Luke Purića koji je 1907. godine objavio četiri knjižice u varaždinskim ''Hrvatskim Pravicama''. Godine 1906.  u ''Našim pravicama'' počinje izlaziti ''Povijest Međimurja'', autora dr. [[Rudolf Horvat|Rudolfa Horvata]], a 1907. godine dr. Ivan Novak u Zagrebu objavljuje ''Istinu o Međimurju''. U tom istom razdoblju, 1912. godine u Zagrebu je tiskan kajkavsko-hrvatski molitvenik iz Međimurja - ''[[Jezuš, ljubav moja]]'', kojeg su objavili [[Juraj Lajtman]], [[Ivan Kuhar]] i [[Ignac Lipnjak]], a 1916. godine, u Zagrebu, u vlastitoj nakladi Vinko Žganec objavio je ''Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja''. Važno je napomenuti da je tom zbirkom pjesama dokazana pripadnost Međimurja Hrvatskoj. Međimurski pjesnik, Nikola Pavić, tiskao je svoju prvu zbirku pjesama na kajkavštini, ''Pozabljeno cvjetje'', 1923. godine. Roman ''Međimurje: ispovijest jednog sutona'', autora Đure Vilovića,  objavljen je u Čakovcu, međutim neki naši mladi preporoditelji svoja su djela morali tiskati većinom izvan Međimurja, jer u Međimurju to nije bilo prihvatljivo.

'''Tiskaru Fülöpa Fischela''' pred [[Prvi svjetski rat]], od obitelji Fischel kupuje '''Sandor Strausz'''. Tiskara nastavlja s radom istim intenzitetom. Zbog bolesti vlasnika, 1918. godine, tu tiskaru kupuje '''Ernest Balkany''', koji je vlasnik još jedne tiskare u [[Lendava|Lendavi]]. Neposredno nakon Prvog svjetskog rata i pripojenja Međimurja matici Hrvatskoj, tiskaru otkupljuju grupa dioničara koju su predvodili tadašnji napredni Međimurci – dr. [[Ivan Novak]], hrvatski preporoditelj, dr. Kovačić, Takšić i drugi. Jedan od suvlasnika tiskare bio je Vladimir Takšić, koji je vodio i veliku knjižaru u Čakovcu. Vladimir Takšić 1921. godine u cijelosti preuzima tiskaru koja radi sve do 1931. Također postoji podatak da je u isto vrijeme djelovala tiskara i knjigovežnica Vežić-Kraljek.

'''Takšićevu tiskaru''' 1931. godine ponovo otkupljuje Ernest Balkany za svog sina Ljudevita. U ovoj tiskari započinje raditi i '''Antun Šarec''', osnivač još jedne tiskare u Čakovcu. Ljudevit Balkany vodio je ovu tiskaru sve do polovine drugog svjetskog rata. Tiskaru u ratno doba od Balkanya otkupljuje '''Franjo Dering''' i '''Antun Hunjak''', a tiskara u to ratno vrijeme uglavnom tiska „''Medjimurski kolendar''“. Tiskara se nalazi u centru grada, u Ulici kralja Tomislava.
[[Datoteka:Bezeredi.1943..jpg|mini|''Lujo Bezeredi. Sóhajtás, Čakovec 1943.'']]
U ratno doba [[Čakovec]] ima dvije tiskare. Neposredno pred okupaciju, 1941. godine '''Antun Šarec''' prodaje svoju tiskaru u Varaždinu (osnovanu 1936. godine), i osniva vlastitu tiskaru (Muraközi Katolikus Könyvnyomda – Csáktornya) u Čakovcu 1942. godine koja je bila smještena u današnjoj Ulici Otokara Keršovanija. Znači, tijekom rata u Čakovcu djeluje  '''tiskara Dering – Hunjak''' i '''tiskara Šarec'''. U to ratno doba objavljena je zbirka pjesama, poznatog čakovečkog '''kipara Luje Bezeredija'''. Samostalna pjesnička zbirka pod naslovom ''Sóhajtás (Uzdah)'' tiskana je 1943. godine u Međimurskoj katoličkoj tiskari Antuna Šareca u Čakovcu. U toj se tiskari tiskaju i novine Murakóz – Megyimurje tijekom ratnih godine.

Nakon oslobođenja, obje su tiskare nacionalizirane. '''Tiskara Antuna Šareca''' u bombardiranju na završetku rata bila je jako oštećena, dok je '''tiskara Dering – Hunjakova''' ostala u boljem stanju, pa se u toj tiskari započelo s kompletiranjem jedne tiskare u Čakovcu. Iz Šarecove tiskare prenijeta su sva upotrebljiva tiskarska slova, nekoliko tiskarskih strojeva, i „nova“ tiskara bila je opremljena osnovnim strojevima za početak daljnjeg rada.

==Poveznice==
*[[Zrinski]]
*[[Tiskarstvo]]
*[[Knjiga]]
==Literatura==

*Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva. Zagreb: Horizont press&lt;etc.&gt;, 1997.
*Bartolić, Z. Sjevernohrvatske teme: knjiga I. studije. Čakovec: Zrinski, 1980.
*Kalšan, V. Međimurska povijest. Čakovec : V. Kalšan, 2006.
*Stipčević, A. Povijest knjige. Zagreb:NZMH,1985.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest tiskarstva]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Izdavaštvo]]
[[Kategorija:Povijest Međimurja|Tiskarstvo]]</text>
      <sha1>t5bmel2ru65ja1fhk9dkxan2uclgacs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priscijan Cezarejski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>307139</id>
    <revision>
      <id>7520761</id>
      <parentid>7090484</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1436" sha1="3mh8qq09w3gx1cjjgokpgcpoeqtbdzd" xml:space="preserve">[[Slika:Firenze, prisciano, institutiones grammaticae, 1290 ca. 01.jpg|thumb|300px|''Institutiones Grammaticae'', oko 1290., [[Biblioteca Medicea Laurenziana]], Firenza]]
'''Priscijan Cezarejski''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Priscianus Caesariensis''), [[floruit|fl.]] 500, poznatiji kao '''Priscijan''', bio je [[Kasna antika|kasnoantički]] [[jezikoslovac]], poznat kao autor ''Institutiones Gramatticae'', udžbenika [[latinski jezik|latinskog jezika]]. Podatci o njegovu životu su prilično oskudni; zna se da je bio [[Grci|grčkog podrijetla]] i da se rodio u Cezareji, odnosno današnjem [[Cherchell]]u u [[Alžir]]u, te da je nešto kasnije otišao u [[Konstantinopol]] i, prema [[Kasiodor]]u, podučavao latinsku gramatiku. Osim ''Institutiones'' napisao je i panegirik [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] caru [[Anastazije I., bizantski car|Anastaziju I]]. Prva od kopija ''Institutiones'' sadržava autorski pečat Flavija Teodora, jednog od tajnika na dvoru [[Justin I|Justina I]], što je omogućilo datiranje knjige i samoga Priscijanovog života. 

''Institutiones'' je postao standardni udžbenik latinskog u [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] Europi.

==Vanjske poveznice==
*[http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/index.jsp Corpus Grammaticorum Latinorum]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404051520/http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/index.jsp |date=4. travnja 2009. }}

[[Kategorija:Rimski književnici]]</text>
      <sha1>3mh8qq09w3gx1cjjgokpgcpoeqtbdzd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Put Malog princa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>307182</id>
    <revision>
      <id>7520931</id>
      <parentid>7263951</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:49:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1547" sha1="chkl30wpqrctwd487d1w30cian2xhlx" xml:space="preserve">
'''Put Malog princa''', naziv poznate [[planinarska staza|planinarske staze]] koja se naziva još i ''poučna staza Malog princa''. Smještena je na južnom dijelu [[Velebit]]a, u blizini [[planinarsko sklonište Crnopac|planinarskog skloništa Crnopac]]. Prolazi kroz [[Park prirode Velebit]], a vodi na vrh [[Bili Kuk]] (1171 [[m.n.v.]]). 

Staza obiluje čudnovatim i posjeta vrijednim kamenim tvorbama; 
* Dvori, 
* Konoba,
* Niska vrata,
* Dvorska vrata,
* Zdenkova jama,
* Šušnjevac,
* Slipi klanac,
* Tisni klanac,
* Podkuk,
* Krivi klanac,
* Tonkina vrata,
* Stankina vrata,
* Kičma (osigurana sajlom)
* te posljednja i najljepša Nebeska vrata.

Ova poučna staza spada među zahtjevnije penjačke staze u odnosu na druge staze u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], iako u promjeru ima samo 600 m te nije potrebno više od 3-4 sata za obilazak. Na postojanju ove staze treba zahvaliti zadarskom planinaru [[Slavko Tomerlin Tatek|Slavku Tomerlinu Tateku]] koji je zajedno sa Zdenkom Morovićem (po kojemu je Zdenkova jama i dobila ime) oklinčao i markirao stazu. 

Radovi na stazi su uz odobrenje za rad i financijsku pomoć [[Hrvatski planinarski savez|HPS]]-a započeli [[19. lipnja]] [[2003.]] godine, te je brzo dovršena. U bušenju rupa i postavljanju sajli pomogao im je i Dragan Kovačević. U stazu su ugrađene ljestve, klinovi, više desetaka metara sajli te su usjecane stube i nogostupi na 30-ak metara dionice.

== Vanjske poveznice ==
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

[[Kategorija:Planinarski putevi u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>chkl30wpqrctwd487d1w30cian2xhlx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Splitska banka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>307460</id>
    <revision>
      <id>7520612</id>
      <parentid>7493662</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:27:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5395" sha1="5gnd6x5ak12grup2bbx6aem6cghntvc" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
|ime                  = Splitska banka d.d.
|slika                = [[Slika:Splitska banka logo.svg|250px|Logotip]]
|vrsta                = Dioničko društvo
|osnutak              = [[1965.]]
|prestala_postojati   = [[30. studenog]] [[2018.]]
|osnivači             = 
|sjedište             = 
|sjedište_grad        = {{Z|HRV}} [[Split]]
|sjedište_država      = [[Hrvatska]]
|ključne_osobe        = Slaven Celić, predsjednik uprave; Zvonimir Akrap, član uprave;  Bruno Biuk, član uprave;  Balász Olchváry, član uprave
|predsjednik          = 
|konkurencija         = 
|pokriveno_područje   = Bankarstvo i osiguranje
|industrija           = 
|proizvodi            = 
|usluge               = Komercijalno bankarstvo, hipotekarni i umirovljenički krediti, investicijski i mirovinski fondovi, zdravstveno osiguranje, investicije u građevinarstvo, leasing vozila, financiranje projekata putem EU, turizam
|prihod               = 
|operativni_prihod    = 
|neto_dobit           = 
|zaposleni            = 
|holding              = 
|divizije             = 
|podruž               = 
|vlasnik              = [[OTP banka Hrvatska]]
|slogan               = 
|web                  = [http://www.splitskabanka.hr/ www.splitskabanka.hr]
|dodatak              = |napomena
|slika2               = [[Slika:Westgate_Tower_A_opening.jpg|250px]]
}}

'''Splitska banka d.d.''' je bila banka u 100-postotnom vlasništvu [[OTP banka Hrvatska|OTP banke Hrvatska]]. 
Imala je 95 poslovnica diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] i držala je 7,19% udjela u hrvatskom bankarskom sektoru (2009.).&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Splitska banka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57465 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;
S danom [[30. studenog]] [[2018.]] godine prestala je s radom, te je pripojena [[OTP banka Hrvatska|OTP banci Hrvatska]].

== Povijest ==
''Splitska banka'' osnovana je [[1965.]] godine pod imenom ''Komunalna banka''&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; sa sjedištem u gradu [[Split]]u. Poslije je preimenovana u ''Investiciono-komercijalnu banku'', a od [[1981.]] godine postaje [[dioničko društvo]] pod novim imenom - '''Splitska banka d.d.'''&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://zse.hr/userdocsimages/prospekti/STBA-R-AProspekt-312008111304.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304193410/http://zse.hr/userdocsimages/prospekti/STBA-R-AProspekt-312008111304.pdf |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=19. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1996.]] Splitska banka je ušla u proces rehabilitacije, po preporuci [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]], te je njen dionički kapital ukinut, a banka je dokapitalizirala Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; Privatizirana je i kupio ju je ''[[UniCredito|UniCredita]]'' u [[travanj|travnju]] [[2000.]] godine. Godine [[2002.]] ''Bank Austria Creditanstalt AG'' je na temelju ugovora o kupnji Splitske banke pokrenula je proces spajanja svoje podružnice u Hrvatskoj, ''HVB Croatia'', orijentirane na poduzetnike i veće privatne klijente i Splitske banke, s težištem na &quot;retail&quot; poslovanju. Nova banka, pod imenom '''HVB Splitska banka''', usluživala je zajedničke klijente jedinstvenim povećanim katalogom proizvoda.&lt;ref name=&quot;#3&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hnb.hr/supervizija/trzisno-natjecanje/h-rjesenje-hvb-splitska-banka-societe-generale.pdf |title=Rješenje HVB Splitska banka - Societe Generale - pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150119133832/http://www.hnb.hr/supervizija/trzisno-natjecanje/h-rjesenje-hvb-splitska-banka-societe-generale.pdf |archive-date=19. siječnja 2015. |access-date=1. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt;

HVB Splitska banka je [[2004.]] godine vrlo značajno proširila svoju mrežu poslovnica (ukupno 31 podružnica) potpisivanjem ugovora s [[FINA|Financijskom agencijom]]. Mreža HVB Splitske banke obilježena je snažnom penetracijom na području [[Dalmacija|Dalmacije]].

Dana [[20. travnja]] [[2006.]] potpisan je ugovor o prodaji HVB Splitske banke francuskoj [[Société Générale]] Group čime je banka promijenila naziv u '''Société Générale - Splitska banka d.d.'''&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt;

Dana [[2. svibnja]] [[2017.]] [[OTP banka Hrvatska]] objavila je da je izvršenjem transakcije stekla 100-postotni udjel u Splitskoj banci čime je Splitska banka postala članicom OTP Grupe. Navedenom transakcijom OTP banka Hrvatska ostvaruje i neizravnu kontrolu nad tvrtkama SG Leasing, SB Nekretnine, SB Zgrada i Société Générale Osiguranje. 

Godinu dana Splitska banka je bila članica OTP grupe i radila je kao zasebna banka, a s danom [[30. studenog]] [[2018.]] je prestala s radom, te se pripojila OTP banci Hrvatska koja kao takva počinje djelovati od [[4. prosinca]] [[2018.]] godine.

== Vidi još ==
* [[Popis banaka u Hrvatskoj]]
*[[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.splitskabanka.hr/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111202134102/http://www.splitskabanka.hr/ |date=2. prosinca 2011. }} {{Hr icon}}
* [https://enciklopedija.hr/clanak/57465 Splitska banka] Hrvatska enciklopedija

{{mrva-tvrtka}}

[[Kategorija:Banke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Splita]]</text>
      <sha1>5gnd6x5ak12grup2bbx6aem6cghntvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo NDH u nogometu 1941.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>307597</id>
    <revision>
      <id>7520894</id>
      <parentid>7388217</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:59:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7844" sha1="8k7i2a6xax5g7nw2mwve0fnwzy3vosw" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo NDH / Natjecanje u hrvatskom državnom razredu
| sezona                    = jesen 1941. (1941./42.)
| prvaci                    = [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski (Zagreb)]]
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 36
| golova                    = 167
| prosjek golova            = 4,64
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]] 12:0 [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|Prvenstvo Banovine Hrvatske 1940./41.]]
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|Prvenstvo NDH 1942.]]
}}

'''Prvenstvo Nezavisne Države Hrvatske u nogometu 1941.''' pod nazivom '''&quot;Natjecanje u hrvatskom državnom razredu&quot;''' je bilo nogometno natjecanje u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] koje je organizirao [[Hrvatski nogometni savez]]. Natjecanje je započelo 5. listopada [[1941.]] godine.

[[Hrvatski nogometni savez]] bio je podijeljen na podsaveze sa sjedištima u [[Banjalučki nogometni podsavez|Banjoj Luci]], [[Osječki nogometni podsavez|Osijeku]], [[Sarajevski nogometni podsavez|Sarajevu]], [[Zagrebački nogometni savez|Zagrebu]] te na novoosnovane podsaveze sa sjedištima u [[Zemunski nogometni dosavez|Hrvatskoj Mitrovici]] (kasnije Zemunu), [[Mostarski nogometni podsavez|Mostaru]] i [[Senjski nogometni podsavez|Senju]].&lt;ref&gt;Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1996&amp;broj=00109&amp;page=49 Nogometna prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945. godine], Povijest hrvatskog športa, lipanj 1996., br. 109., str. 49.&lt;/ref&gt; 

== Natjecateljski sustav ==

Momčadi su međusobno trebale odigrati [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]], a prvakom je trebala postati momčad s najviše osvojenih bodova (pobjeda = 2 boda, neodlučen ishod = 1 bod, poraz = bez bodova). Krajem 1941. godine uslijedila je reorganizacija nogometnih natjecanja u Hrvatskoj, te je za sezonu 1941./42. odigran samo jesenski dio utakmica.

Prvotno su se trebali natjecati [[zagreb]]ački klubovi [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]], [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski]], [[SAŠK|SAŠK Sarajevo]], [[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorac Varaždin]] te još dva kluba koji bi se plasirali kroz kvalifikacije. Kasnije je uvrštena i [[DSV Victoria Zemun|Victoria]], klub [[zemun]]skih [[Podunavske Švabe|Nijemaca]].&lt;ref name=&quot;FF50&quot;&gt;Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1996&amp;broj=00109&amp;page=50 Nogometna prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945. godine], Povijest hrvatskog športa, lipanj 1996., br. 109., str. 50.&lt;/ref&gt; 

Prvih pet klubova natjecalo se prošle sezone u [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|prvenstvu Banovine Hrvatske]] koje je brojalo deset momčadi. [[NK Varaždin|Slavija Varaždin]], sudionik tog natjecanja, u međuvremenu se fuzionirala s [[HRŠK Zagorac Varaždin|HŠK Zagorac]] u [[HRŠK Zagorac Varaždin]]. Na kraju te sezone ispali su [[Slavija (Osijek)|Slavija Osijek]] i [[FK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]]. Potonji klub, uz preostala dva sudionika natjecanja [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] i [[RNK Split|Split]], nisu se nalazili na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske.

== Kvalifikacije ==
=== Skupina A ===
U skupini A (osječko-srijemskoj skupini) natjecali su se [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]], [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Građanski Srijemska Mitrovica]], [[Građanski Zemun]] i [[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]].

Iz skupine A plasirao se [[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]].&lt;ref name=&quot;FF50&quot; /&gt;

=== Skupina B ===
U skupini B (sarajevsko-hercegovačkoj skupini) natjecali su se [[HBŠK Banja Luka|HBŠK Banja Luka]], [[HŠK Hrvoje Banja Luka|Hrvoje Banja Luka]] i [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]].

Iz skupine B plasirao se [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]].&lt;ref name=&quot;FF50&quot; /&gt;

== Rezultati ==

{|class=&quot;wikitable&quot;
!
!GRA
!CON
!ŽEL
!ZRI
!HAŠ
!ZAG
!HAJ
!VIC
!SAŠ
|- align=center
! [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
! GRA
| 5:0
| 8:1
| 0:3 *
| 5:2
| 3:1
| 12:0
| 4:3
| 4:0
|- align=center
! [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
| –
! CON
| 0:0
| 7:0
| 3:1
| 2:1
| 7:2
| 3:0 *
| 2:1
|- align=center
! [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]]
| –
| –
! ŽEL
| 2:1
| 2:1
| 1:1
| 2:0
| 7:1
| 3:0 *
|- align=center
! [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
| –
| –
| –
! ZRI
| 0:7
| 3:0
| 2:0
| 2:2
| 3:0 *
|- align=center
! [[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
| –
| –
| –
| –
! HAŠ
| 1:1
| 1:3
| 4:0
| 8:0
|- align=center
! [[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorac Varaždin]]
| –
| –
| –
| –
| –
! VAR
| 1:2
| 4:0
| 3:0 *
|- align=center
! [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
| –
| –
| –
| –
| –
| –
! HAJ
| 2:3
| 3:0 *
|- align=center
! [[DSV Victoria Zemun|Victoria Zemun]]
| –
| –
| –
| –
| –
| –
| –
! VIC
| 3:0 *
|- align=center
! [[NK SAŠK Napredak|SAŠK Sarajevo]]
| –
| –
| –
| –
| –
| –
| –
| –
! SAŠ
|}

Napomene:
* Rezultat utakmice bez borbe
* Nedostaju podaci o mjestu odigravanja utakmica, te su svi postignuti rezultati upisani u gornjem dijelu rezultatske križaljke.

== Ljestvica ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- 
|1.
|[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
|8
|7
|0
|1
|41
|10
|14
|- 
|2.
|[[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
|8
|6
|1
|1
|33
|9
|13
|- 
|3.
|[[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]]
|8
|5
|2
|1
|18
|12
|12
|- 
|4.
|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
|8
|4
|1
|3
|14
|18
|9
|- 
|5.
|[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
|8
|3
|1
|4
|25
|14
|7
|- 
|6.
|[[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorac Varaždin]]
|8
|2
|2
|4
|12
|12
|6
|- 
|7.
|[[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
|8
|3
|0
|5
|12
|28
|6
|- 
|8.
|[[DSV Victoria Zemun|Victoria Zemun]]
|8
|2
|1
|5
|12
|34
|5
|- 
|9.
|[[NK SAŠK Napredak|SAŠK Sarajevo]]
|8
|0
|0
|8
|0
|30
|0
|}

== Jesenski prvaci ==

'''[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]:''' [[Milan Antolković]], [[Branko Pleše]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Florijan Matekalo]], [[Ernest Dubac]], [[Miroslav Brozović]], [[Mirko Kokotović]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Emil Urch]] (trener: [[Márton Bukovi]])

== Vidi još ==
* [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1941./42.]]

== Izvori ==
{{izvori}}
* Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992
* [https://web.archive.org/web/20100508180846/http://www.evarazdin.hr/hrsk-zagorac-ispao-iz-povijesti-varteksa/ eVaraždin] ''Klub koji je ispao iz povijesti NK Varteksa'' (ep) 04. svibnja 2010.
* [http://eu-football.info/_tournament.php?id=671 eu-football.info, Hrvatska - Natjecanje 1941.], pristupljeno 21. ožujka 2017.

{{sport start}}
{{Hrvatska nogometna prvenstva}}
{{HNL sezone}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna liga|1941]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)|1941 ]]</text>
      <sha1>8k7i2a6xax5g7nw2mwve0fnwzy3vosw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo NDH u nogometu 1943.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>307706</id>
    <revision>
      <id>7520895</id>
      <parentid>7388227</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T03:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9585" sha1="enc2za6au5b11a22k04a1qxi5ot33im" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo NDH / Natjecanje u hrvatskom državnom razredu
| sezona                    = 1943.
| prvaci                    = [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski (Zagreb)]]
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 36
| golova                    = 145
| prosjek golova            = 4,03
| najbolji strijelac        = [[Franjo Wölfl]] (12)
| najveća domaća pobjeda    = [[HAŠK|HAŠK]] 8:0 [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]]
| najveća gostujuća pobjeda = [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] 1:8 [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]]
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] (8)
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|Prvenstvo NDH 1942.]]
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|Prvenstvo NDH 1944.]]
}}


'''Prvenstvo Nezavisne Države Hrvatske u nogometu 1943.''' pod nazivom '''&quot;Natjecanje u hrvatskom državnom razredu&quot;''' je bilo treće po redu nogometno natjecanje u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] koje je organizirao [[Hrvatski nogometni savez]].

Godine 1943. svi podsavezi [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] preimenovani su u dosaveze, dok su klubovi preimenovani u krugove.&lt;ref&gt;Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1996&amp;broj=00109&amp;page=51 Nogometna prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945. godine], Povijest hrvatskog športa, lipanj 1996., br. 109., str. 51.&lt;/ref&gt; 

== Natjecateljski sustav ==
Zbog nedovršetka dosaveznih prvenstava, [[Hrvatski nogometni savez]] odlučio je podijeliti klubove u četiri skupine. Pobjednici skupina plasirali bi se u četvrtzavršnicu. U četvrtzavršnicu automatski su plasirali [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] i [[zagreb]]ački klubovi [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]], [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] i [[HAŠK]]. Pobjednici četvrtzavršnih parova plasirali bi se u završnu skupinu.&lt;ref&gt;Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1996&amp;broj=00109&amp;page=51 Nogometna prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945. godine], Povijest hrvatskog športa, lipanj 1996., br. 109., str. 51–52.&lt;/ref&gt; Ona je igrana po [[Bergerove tablice|dvokružnim ligaškim sustavom]] te je odlučila o prvaku natjecanja.

== Natjecanje ==
=== Sudionici ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Dosavez
!Momčadi
!Faza natjecanja
|-
! rowspan=&quot;4&quot; | [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebački nogometni dosavez]]&lt;br&gt; ([[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.|''I. razred prvenstva Zagreba 1942./43.'']])
| [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
| četvrtzavršnica
|-
| [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
| četvrtzavršnica
|-
| [[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
| četvrtzavršnica
|-
| [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]]
| skupina D
|-
! [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebački nogometni dosavez]]&lt;br&gt; ([[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.|''Prvenstvo provincije Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.'']])
| [[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorac Varaždin]]
| skupina D
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Osječki nogometni podsavez|Osječki nogometni dosavez]]
| [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]]
| četvrtzavršnica
|-
| [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
| skupina B
|-
! [[Osječki nogometni podsavez|Osječki nogometni dosavez]] &lt;br&gt; (''Prvenstvo provincije Osječkog nogometnog dosaveza'')
| [[HNK Borovo Vukovar|Bata Borovo]]
| skupina A
|-
! [[Zemunski nogometni dosavez]]
| [[HŠK Zemun|Građanski Zemun]]
| skupina A
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Banjalučki nogometni podsavez|Banjalučki nogometni dosavez]]
| [[HŠK Hrvoje Banja Luka|Hrvoje Banja Luka]]
| skupina B
|-
| [[HBŠK Banja Luka|HBŠK Banja Luka]]
| skupina B
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Sarajevski nogometni podsavez|Sarajevski nogometni dosavez]]
| [[NK SAŠK Napredak|SAŠK Sarajevo]]
| skupina C
|-
| [[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Sarajevo]]
| skupina C
|-
! [[Sarajevski nogometni podsavez|Sarajevski nogometni dosavez]] &lt;br&gt; (''Prvenstvo provincije Sarajevskog nogometnog dosaveza'')
| [[HŠK Tomislav Zenica|Tomislav Zenica]]
| skupina C
|}

=== Natjecanje po skupinama ===

==== Skupina A ====
{|class=&quot;wikitable&quot;
!rezultatska križaljka
!GZE
!BOR
|-
! [[HŠK Zemun|Građanski Zemun]]
! GZE
| 1:0
|-
! [[HNK Borovo Vukovar|Bata Borovo]]
| 3:4
! BOR
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|-
|1.
|[[HŠK Zemun|Građanski Zemun]]
|2
|2
|0
|0
|5
|3
|4
|-
|2.
|[[HNK Borovo Vukovar|Bata Borovo]]
|2
|0
|0
|2
|3
|5
|0
|}

==== Skupina B ====
{|class=&quot;wikitable&quot;
!rezultatska križaljka
!HAJ
!HRV
!HBŠ
|-
! [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
! HAJ
| 4:0
| 4:1
|-
! [[HŠK Hrvoje Banja Luka|Hrvoje Banja Luka]]
| 2:1
! HRV
| 2:0
|-
! [[HBŠK Banja Luka|HBŠK Banja Luka]]
| 0:6
| 0:2
! HBŠ
|}


{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|-
|1.
|[[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
|4
|3
|0
|1
|15
|3
|6
|-
|2.
|[[HŠK Hrvoje Banja Luka|Hrvoje Banja Luka]]
|4
|3
|0
|1
|6
|5
|6
|-
|3.
|[[HBŠK Banja Luka|HBŠK Banja Luka]]
|4
|0
|0
|4
|1
|14
|0
|}

==== Skupina C ====
{|class=&quot;wikitable&quot;
!rezultatska križaljka
!SAŠ
!TOM
!GJE
|-
! [[NK SAŠK Napredak|SAŠK Sarajevo]]
! SAŠ
| 6:0
| 2:1
|-
! [[HŠK Tomislav Zenica|Tomislav Zenica]]
| 2:2
! TOM
| 2:1
|-
! [[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Sarajevo]]
| 0:3 *
| 2:1
! GJE
|}

* Napomena*: Rezultat utakmice bez borbe

{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|-
|1.
|[[NK SAŠK Napredak|SAŠK Sarajevo]]
|4
|3
|1
|0
|13
|2
|7
|-
|2.
|[[HŠK Tomislav Zenica|Tomislav Zenica]]
|4
|1
|1
|2
|5
|11
|3
|-
|3.
|[[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Sarajevo]]
|4
|1
|0
|3
|3
|8
|2
|}

==== Skupina D ====
{|class=&quot;wikitable&quot;
!rezultatska križaljka
!LIČ
!ZAG
|-
! [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]]
! LIČ
| 4:0
|-
! [[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorac Varaždin]]
| 1:2
! ZAG
|}


{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|-
|1.
|[[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]]
|2
|2
|0
|0
|6
|1
|4
|-
|2.
|[[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorac Varaždin]]
|2
|0
|0
|2
|1
|6
|0
|}

=== Četvrtzavršnica ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!četvrtzavršnica
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
! [[HŠK Zemun|Građanski Zemun]] – [[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
| 2:1
| 0:4
| 2:5
|-
! [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]] – [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
| 7:1
| 4:0
| 11:1
|-
! [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]] – [[NK SAŠK Napredak|SAŠK Sarajevo]]
| 3:0 *
| 0:0
| 3:0
|-
! [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]] – [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]]
| 1:1
| 4:1
| 5:2
|}

* Napomena*: Rezultat utakmice bez borbe

=== Završna skupina ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!rezultatska križaljka
!GRA
!HAŠ
!CON
!LIČ
|-
! [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
! GRA
| 3:0
| 6:1
| 3:1
|-
! [[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
| 1:2
! HAŠ
| 3:2
| 8:0
|-
! [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
| 0:3
| 3:4
! CON
| 3:2
|-
! [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]]
| 1:8
| 0:2
| 1:1
! LIČ
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|-
|1.
|[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski  Zagreb]]
|6
|6
|0
|0
|25
|4
|12
|-
|2.
|[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
|6
|4
|0
|2
|18
|10
|8
|-
|3.
|[[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
|6
|1
|1
|4
|10
|19
|3
|-
|4.
|[[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin Zagreb]]
|6
|0
|1
|5
|5
|25
|1
|}

== Prvaci ==

'''[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]:''' [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Ernest Dubac]], [[Branko Pleše]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Gustav Lechner]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]], [[Mirko Kokotović]] (trener: [[Márton Bukovi]])

== Najbolji strijelac ==
[[Franjo Wölfl]], igrač Građanskog iz Zagreba, s 12 postignutih pogodaka bio je najbolji strijleac natjecanja.

== Vidi još ==
* [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.]]

== Izvori ==

* Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992
* [http://www.evarazdin.hr/hrsk-zagorac-ispao-iz-povijesti-varteksa/ Klub koji je ispao iz povijesti NK Varteksa]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100508180846/http://www.evarazdin.hr/hrsk-zagorac-ispao-iz-povijesti-varteksa/ |date=8. svibnja 2010. }}
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroahist.html Croatia - Final Tables]
* [http://gnkdinamopovijest.blogspot.com/2011/05/gradjanski-1943.html Gradjanski 1943]
* [http://eu-football.info/_tournament.php?id=673 eu-football.info, Hrvatska - Natjecanje 1943.], prisutpljeno 21. ožujka 2017.
{{izvori}}

{{sport start}}
{{Hrvatska nogometna prvenstva}}
{{HNL sezone}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna liga|1943]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)|1943]]</text>
      <sha1>enc2za6au5b11a22k04a1qxi5ot33im</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo NDH u nogometu 1944.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>308121</id>
    <revision>
      <id>7520896</id>
      <parentid>7388229</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T03:00:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8635" sha1="casvbcy7c6wd51bya1zqle8msf1idy7" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo NDH / Natjecanje u hrvatskom državnom razredu
| sezona                    = 1944.
| prvaci                    = nema
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 16
| golova                    = 33
| prosjek golova            = 2,06
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]] 3:0 [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]]
| najveća gostujuća pobjeda =
[[Građanski Zemun]] 0:2 [[HŠK Borovo|Borovo]]&lt;br&gt;
[[HAŠK|HAŠK]] 0:2 [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
| najefikasnija utakmica    = [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]] 2:3 [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|Prvenstvo NDH 1943.]]
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo FD Hrvatske u nogometu 1945.|Prvenstvo FD Hrvatske 1945.]]
}}

'''Prvenstvo Nezavisne Države Hrvatske u nogometu 1944.''' pod nazivom '''&quot;Natjecanje u hrvatskom državnom razredu&quot;''' je bilo četvrto po redu nogometno natjecanje u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] koje je organizirao [[Hrvatski nogometni savez]].

== Natjecateljski sustav ==

Natjecanje se igralo u 3. natjecateljska kruga. U prvom izlučnom krugu odigrano je 8 regionalnih natjecanja iz kojih su se u poluzavršnu skupinu izravno plasirale tri najbolje momčadi prvenstva [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Najbolje momčadi ostalih regionalnih natjecanja su doigravale za plasman u poluzavršne skupine. Pobjednici poluzavršnih skupina su međusobnim dvobojima trebali odlučivati o prvaku. Natjecanje se zbog ratnih prilika nije moglo pravilno odigrati do kraja, te je donijeta odluka [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] da sezona 1944. nema nogometnog prvaka.

== Rezultati i učinak ==

=== Regionalna natjecanja ===

{|class=&quot;wikitable&quot;
!Regionalna prvenstvena natjecanja
!momčadi koje su izborile plasman u daljnje natjecanje
!izboreni natjecateljski krug
|-
! rowspan=&quot;4&quot; | [[Zagreb]]&lt;br&gt; [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|''I. razred prvenstva Zagreba 1943./44.'']]
| [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
| poluzavršna skupina
|-
| [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
| poluzavršna skupina
|-
| [[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
| poluzavršna skupina
|-
| [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]]
| doigravanje
|-
! Područje [[Upravna_podjela_NDH|župa]] u okolici Zagreba&lt;br&gt; [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|''Prvenstvo provincije Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.'']]
| [[HŠK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]
| doigravanje
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | [[Osijek]]
| [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]]
| doigravanje
|-
| [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
| doigravanje
|-
| [[HRŠK Radnik Osijek|Radnik Osijek]]
| doigravanje
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | Područje [[Upravna_podjela_NDH|župa]] u okolici Osijeka
| [[HŠK Borovo|Borovo Borovo]]
| doigravanje
|-
| [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]
| doigravanje
|-
| [[HŠK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]]
| doigravanje
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Zemun]]
| [[HRŠK Dunav Zemun|Dunav Zemun]]
| doigravanje
|-
| [[Građanski Zemun|Građanski Zemun]]
| doigravanje
|-
! [[Banja Luka]]
| [[HBŠK Banja Luka|HBŠK Banja Luka]]
| doigravanje
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | [[Sarajevo]]
| [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]]
| doigravanje
|-
| [[RŠK Hajduk Sarajevo|Hajduk Sarajevo]]
| doigravanje
|-
| [[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Sarajevo]]
| doigravanje
|-
! Područje [[Upravna_podjela_NDH|župa]] u okolici Sarajeva
| [[HŠK Tomislav Zenica|Tomislav Zenica]]
| doigravanje
|}

=== Doigravanje ===

==== Skupina Zagreb ====

{|class=&quot;wikitable&quot;
!završnica
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]] – [[HŠK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]
| –
| –
|  – 
|}

==== Skupina Osijek ====

{|class=&quot;wikitable&quot;
!1. krug
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] – [[HŠK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]]
| 7:0
| –
|  – 
|-
| [[HŠK Borovo|Borovo Borovo]] – [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]
| 4:2
| 0:1
| 4:3
|-
| [[HRŠK Radnik Osijek|Radnik Osijek]]
| colspan=&quot;3&quot; | izravno u 2. krug
|-
| [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]]
| colspan=&quot;3&quot; | izravno u 2. krug
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!2. krug
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] – [[HRŠK Radnik Osijek|Radnik Osijek]]
| 3:2
| 0:2
| 3:4
|-
| [[HŠK Borovo|Borovo Borovo]] – [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]]
| 2:1
| –
|  – 
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!3. krug / završnica
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[HŠK Borovo|Borovo Borovo]] – [[HRŠK Radnik Osijek|Radnik Osijek]]
| 2:1
| 0:0
| 2:1
|}

==== Skupina Zemun ====

{|class=&quot;wikitable&quot;
!završnica
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[Građanski Zemun|Građanski Zemun]] – [[HRŠK Dunav Zemun|Dunav Zemun]]
| –
| –
|  – 
|}

==== Skupina Sarajevo / Banja Luka ====


{|class=&quot;wikitable&quot;
!1. krug / Sarajevo
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]] – [[HŠK Tomislav Zenica|Tomislav Zenica]]
| –
| –
|  – 
|-
| [[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Sarajevo]] – [[RŠK Hajduk Sarajevo|Hajduk Sarajevo]]
| –
| –
|  – 
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!2. krug / Sarajevo
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]] – [[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Sarajevo]]
| –
| –
|  – 
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!završnica
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]] – [[HBŠK Banja Luka|HBŠK Banja Luka]]
| –
| –
|  – 
|}


=== Poluzavršne skupine ===
==== Skupina Zagreb ====

{|class=&quot;wikitable&quot;
!rezultatska križaljka
!HAŠ
!GRA
!ŽEL
!CON
|-
! [[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
! HAŠ
| 0:2
| 2:0
| 1:0
|-
! [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
| 0:1
! GRA
| 0:1
| 3:0
|-
! [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]]
| 0:1
| 2:3
! ŽEL
| 1:0
|-
! [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
| 1:2
| 1:2
| 1:0
! CON
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!mj
! width=40% |naziv kluba
!uta
!pob
!neo
!izg
!pop
!prp
!bod
|-
|1.
|[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]
|6
|5
|0
|1
|7
|3
|10
|-
|2.
|[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski Zagreb]]
|6
|4
|0
|2
|10
|5
|8
|-
|3.
|[[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarski Zagreb]]
|6
|2
|0
|4
|4
|7
|4
|-
|4.
|[[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]]
|6
|1
|0
|5
|3
|9
|2
|}

==== Pokrajinska skupina ====

{|class=&quot;wikitable&quot;
!1. krug
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[Građanski Zemun|Građanski Zemun]] – [[HŠK Borovo|Borovo Borovo]]
| 0:2
| 0:3 *
| 0:5
|-
| [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]]
| colspan=&quot;3&quot; | izravno u 2. krug
|}

{|class=&quot;wikitable&quot;
!2. krug
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
!ukupno
|-
| [[HŠK Borovo|Borovo Borovo]] – [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]]
| 0:1
| 0:3 *
| 0:4
|}

Napomena *: Rezultat utakmice bez borbe

=== Završnica ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!završnica
!prva utakmica
!uzvratna utakmica
|-
| [[HAŠK|HAŠK Zagreb]] – [[SAŠK Sarajevo|SAŠK Sarajevo]]
| nije odigrano
| nije odigrano
|}

== Vidi još ==
* [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.]]

== Izvori ==

* Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992
* [http://www.evarazdin.hr/hrsk-zagorac-ispao-iz-povijesti-varteksa/ Klub koji je ispao iz povijesti NK Varteksa]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100508180846/http://www.evarazdin.hr/hrsk-zagorac-ispao-iz-povijesti-varteksa/ |date=8. svibnja 2010. }}
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroahist.html Croatia - Final Tables]

{{sport start}}
{{Hrvatska nogometna prvenstva}}
{{HNL sezone}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna liga|1944]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)|1944 ]]</text>
      <sha1>casvbcy7c6wd51bya1zqle8msf1idy7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Qufu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>312748</id>
    <revision>
      <id>7521007</id>
      <parentid>6532109</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:44:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11344" sha1="9y0j7ciw6d6q5uq1gucte6ote0602ok" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Qufu
| ime_genitiv =Qufua
| izvorno_ime =曲阜&lt;small&gt;(Qūfù)&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =Ćufu
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama =Qufu - west gate and mosque - P1050991.JPG
| veličina_slike =256px
| opis_slike     =Zapadni portal Qufua s džamijom u pozadini

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Kina

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =35
| širina-minute    =36.42
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =116
| dužina-minute    =58.30
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  =[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] [[Kina]]
| lokacija1_ime  =[[Kineske provincije|Provincija]]
| lokacija1_info = [[Shandong]]
| lokacija2_ime  = [[Prefektura]]
| lokacija2_info = [[Jining]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =65 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2011.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 210.000
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          = 64.000
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =627.832 (1999.)
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =+8
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =273100
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.qufu.gov.cn/ www.qufu.gov.cn]

| bilješke =

}}
'''Qufu''' ([[kineski]]: 曲阜, [[pinyin]]: ''Qūfù'') je grad u [[Provincije Kine|provinciji]] [[Shandong]] u [[Kina|Kini]]. Nalazi se oko 130&amp;nbsp;km južno od provincijskog sjedišta [[Jinan]]a i 45&amp;nbsp;km sjeveroistočno od pod-provincijskog sjedišta [[Jining (Shandong)|Jining]]a. Qufu kao grad ima oko 60.000 stanovnika, a cijela upravna regija ima 650.000 stanovnika.

Qufu je legendarno rodno mjesto [[Konfucije|Konfucija]], a služio je i kao glavni grad [[Lu (država)|Države Lu]] za vrijeme tzv. [[Razdoblje proljeća i jeseni|Razdoblja proljeća i jeseni]] (722. – 481. pr. Kr.). U Qufuu se nalazi [[Konfucijev hram]], Konfucijevo groblje i Posjed obitelji Kong; oni zajedno čine tzv. „Tri sveta mjesta Konfucija” koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 1994. god.&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/704 Konfucijev hram, groblje i Posjed obitelji Kong u Qufu] na UNESCO-ovim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 12. kolovoza 2011.&lt;/ref&gt; kao „kompleks spomenika koji je zadržao veliku umjentičku i povijesnu vrijednost zahvaljujući štovanju i kontinuiranoj podršci kineskih careva više od 2.000 godina”.
[[Datoteka:Map Qufu Shandong.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Karta Qufua s istaknutim zidinama i Konfucijevim svetim mjestima]]
[[Datoteka:Confucius temple 1912.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Tlocrt Konfucijeva hrama]][[Datoteka:Qufu - Gulou - P1050365.JPG|mini|lijevo|&lt;center&gt;Toranj bubnja, središte starog grada]]
[[Datoteka:Confuciustempleapricotplatform.jpg|mini|&lt;center&gt;Paviljon Konfucijeva hrama]]
[[Datoteka:Confuciusmansionqufu.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Dvorište obitelji Kong]]
==Povijest==

Qufu je bio glavnim gradom [[Lu (država)|države Lu]] za vrijeme Razdoblja proljeća i jeseni (722. – 481. pr. Kr.). Gradske zidine Lu prijestolnice su se prostirale na širem području istočno i sjeverno od današnjih zidina iz razdoblja dinastije Ming.

Tijekom dinastije [[Tang]] i ranog razdoblja dinastije [[Song]] središte grada je bilo oko današnjeg hrama vladara Zhou Dukea, na sjeveroistočnom kutu današnjih zidina. God. 1012., Qufu je preimenovan u županiju '''Xianyuan''' (仙源 县), a središte se preselilo u oko 4&amp;nbsp;km istočno od današnjeg gradskih zidina, uz navodnog rodnog mjesta legendarnog Žutog cara i groba njegova sina Shaohaoa. Hram u čast Žutog cara sagrađena je tada, a sve što je danas preostalo od njega su dvije divovske stele (lokalitet ''Shou Qiu'', &quot;Brdo dugotrajnosti&quot;).&lt;ref&gt;傅崇兰 (Bo Chonglan); 孟祥才 (Meng Xiangcai); 曲英杰 (Qu Yingjie); 吴承照 (Wu Chengzhao), 曲阜庙城与中国儒学 (Hramovi i zidine Qufua i kineski konfucijanizam), 2002., Zhongguo Shehui Kexue Chuanshe, {{ISBN|7-5004-3527-4}}&lt;/ref&gt;

Nakon što su sjevernu Kinu osvojili [[Džurdži]], nova dinastija [[Jin]] je vratila njegovo staro ime, Qufu (1142.), ali grad je ostao na novom mjestu. Za vladavine cara [[Jiajing]]a iz dinastije [[Ming]] (1522.) izgrađene su današnje gradske zidine, a mjesto grada Qufua od 1012. – 1522. god. je sada selo Jiuxian (旧县 村).

Grad je također odigrao važnu ulogu u „Pohodu na Yanzhou” koji su poduzeli kineski komunisti 1948. godine. Povijesne znamenitosti u Qufuu su pretrpjele veliku štetu za vrijeme [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]] kada je oko 200 članova osoblja i studenata Pekinškog sveučilišta pod vodstvom Tan Houlana (谭 厚 兰, 1937. – 1982.), jedan od pet najmoćnijih studentskih vođa Kulturne revolucije, došli u Qufu i uništili više od 6000 predmeta u studenom 1966. godine.&lt;ref&gt;Sang Ye i Geremie R. Barmé, ''[http://www.chinaheritagenewsletter.org/scholarship.php?searchterm=020_confucius.inc&amp;issue=020 The Fate of the Confucius Temple, the Kong Mansion and Kong Cemetery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121102506/http://chinaheritagenewsletter.org/scholarship.php?searchterm=020_confucius.inc&amp;issue=020 |date=21. studenoga 2010. }}'', China Heritage Quarterly, No. 20., prosinac 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 12. kolovoza 2011.&lt;/ref&gt;

==Znamenitosti==

Qufu okružuju masivne [[zid]]ine, s vodenim jarkom ispred, izgrađene za vrijeme dinastije Ming, čije je središte tzv. &quot;Toranj bubnja&quot; (''Gulou''). Unutar zidina nalaze se Konfucijev hram i Posjed obitelji Kong, te Hram Yan Huija (''Yan Miao''), dok je Konfucijevo groblje oko 1&amp;nbsp;km sjeverno od zidina.

[[Konfucijev hram]] (孔庙, ''Kǒngmiào'') je hram koji je započet 478. godine, samo dvije nakon smrti najvećeg kineskog filozofa, političara i učitelja, [[Konfucije|Konfucija]] (551. – 479.), u njegovom rodnom gradu. Hram je više puta uništen i obnovljen tijekom stoljeća, a danas se sastoji od više od 100 građevina.

Konfucijevo groblje (孔林, ''Kǒnglín'') je mjesto gdje je sahranjen Konfucije, ali i više od 100.000 njegovih potomaka. Još otkad je car Wu Di iz dinastije Han prihvatio prijedlog da uspostavi stotinu škola koje će širiti Konfucijev nauk, njegova grobnica je postala mjesto hodočašća i štovanja. Do 2. stoljeća više od 50 grobnica Konfucijevih nasljednika su niknule oko njegovog groba, a komemorativne stele su počele nicati od 1244. god. God. 1331. Kong Sihui je započeo graditi zid oko groblja, što se nastavilo dodavanjem tornjeva, lukova, paviljona i putem s drvoredima prema sjevernim vratima Qufua (1594.)
[[Datoteka:Qufu south gate.JPG|mini|&lt;center&gt;Južna gradska vrata Qufua.]]
Posjed obitelji Kong (孔府, ''Kǒngfǔ'') je golema plemićka rezidencija od 152 građevine koja je izrasla iz skrome kuće Konfucijeve obitelji Kong. Naime, njegovi nasljednici su skrbili za njegov grob i hram, te su od kineskih careva dobili plemićki naslov. Naslov vojvode Yan Shenga, koji im je dodijelio car Ren Zhong iz dinastije Song (960. – 1279.), se očuvao sve do 1935. godine, kada je naslov promijenjen u Državni majstor žrtve i Prvi učitelj. Posjed slijedi tradicionalni kineski plan sa službenim prostorijama ispred rezidencijalnog dijela koji su straga (što će kopirati kineski carevi pri gradnji svojih palača kao što je [[Zabranjeni grad]]). Na vrhuncu moći u 16. stoljeću, posjed je imao 170 građevina s 560 soba, ali je danas preživjelo tek 152 zgrada s 480 soba. Unutar posjeda sačuvani su mnogi vrijedni povijesni i umjentički spomenici, kao i svitci i slike, dok su unutarnje dekoracije iz kasnijeg razdoblja dinastije Qing (1912. – 49.).

U gradu postoji velika zajednica muslimana s tržnicom i džamijom odmah ispred zapadnog ulaza u grad.

&lt;gallery&gt;
Slika:The Temple of Duke Zhou.jpg|&lt;center&gt;Hram vojvode Zhoua
Slika:Kong Yanjin - looking north - P1060200.JPG|&lt;center&gt;„Put duša”, groblje iz dinastije Ming
Slika:Shou Qiu - western turtle - seen from the E - P1050843.JPG|&lt;center&gt;Qing Shou stela na „Brdu dugovječnosti”
Slika:Qufu Mosque - P1050996.JPG|&lt;center&gt;Džamija Qufua
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Qufu}}
* [http://www.orientalarchitecture.com/china/qufu/index.php Asian Historical Architecture: Qufu] {{eng oznaka}}
* [http://qufu.pomosa.com qufu.pomosa.com: Kolekcija fotografija iz 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215221911/http://qufu.pomosa.com/ |date=15. prosinca 2018. }}
* [http://www.world-heritage-tour.org/asia/china/qufu/main-temple/sphere-flash.html?redirect=1 Panoramske fotografije Konfucijeva hrama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724175639/http://www.world-heritage-tour.org/asia/china/qufu/main-temple/sphere-flash.html?redirect=1 |date=24. srpnja 2011. }}
* [http://benross.net/wordpress/?p=237 Kolekcija fotografija iz 2008.]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171230162835/http://benross.net/wordpress/?p=237 |date=30. prosinca 2017. }}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Svjetska baština u Kini}}

[[Kategorija:Gradovi u Kini]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]
[[Kategorija:Konfucijanizam u Kini]]</text>
      <sha1>9y0j7ciw6d6q5uq1gucte6ote0602ok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Judas (pjesma)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>313261</id>
    <revision>
      <id>7521033</id>
      <parentid>6239871</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:15:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7521033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1610" sha1="q4bn8ssz6943tg1i3lnoqkzrgj1c19g" xml:space="preserve">{{Singl
|ime_singla     = Judas
|slika          = Judas 31 07 2011.png
|ime_glazbenika = [[Lady Gaga]]
|s_albuma       = [[Born This Way]]
|B-strana       = 
|format         = [[CD]] [[singl]], digitalni download
|objavljeno     = [[15. travnja]] [[2011.]]
|snimanje       = [[2010.]]
|žanr           = [[pop]], [[House glazba|house]], [[electropop]]
|trajanje       = 4:09
|izdavač        = Streamline, Kon Live, Interscope
|tekstopisac    = Stefani Germanotta, Nadir Khayat
|skladatelj     = 
|producent      = Lady Gaga, RedOne
|singl_prije    = [[Born This Way (pjesma)|Born This Way]]
|singl0         = 2011.
|singl          = 2011.
|singl_poslije  = [[The Edge of Glory]]
|singl2         = 2011.
|ostalo         = 
}}
'''&quot;Judas&quot;''' je pjesma [[SAD|američke]] [[pop]] pjevačice [[Lady Gaga|Lady Gage]]. Izašla je [[15. travnja]] [[2011.]] godine kao drugi singl s njenog trećeg studijskog albuma ''[[Born This Way]]''.

Pjesmu su napisali i producirali Lady Gaga i [[RedOne]], &quot;Judas&quot;  je [[Dance music|dance]]&amp;nbsp;i&amp;nbsp;[[electro house]]&amp;nbsp;pjesma o ženi zaljubljenoj u muškarca koji ju je prevario. Pjesma utjelovljava probleme koji su mučili Gagu u prošlosti, te se glavno značenje odnosi na negativne djelove Gagina života od kojih ne može pobjeći.

Ilustraciju za singl je napravila&amp;nbsp;Gaga u [[Microsoft Word]]&lt;nowiki/&gt;u. 

== Popis pjesama ==
;Digitalno preuzimanje
# &quot;Judas&quot; - 4:10
# &quot;Judas&quot; (Remix) - 4:52
# &quot;Judas&quot; (Crew U, Marylin Manson) - 5:55

== Izvori ==
{{izvori}}


{{mrva-glaz-pjesma}}
{{Lady Gaga}}

[[Kategorija:Singlovi iz 2011.]]
[[Kategorija:Skladbe Lady GaGe]]</text>
      <sha1>q4bn8ssz6943tg1i3lnoqkzrgj1c19g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijenosni omjer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>316442</id>
    <revision>
      <id>7520731</id>
      <parentid>6164810</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:47:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11843" sha1="ko7t06u07muphicjwuez0oyu34bqif1" xml:space="preserve">[[datoteka:NonSynchronousGearBoxSF.jpg|mini|desno|300px|Prikaz [[zupčanik|zupčanog prijenosnika]].]]

[[datoteka:Gears_animation.gif|mini|desno|250px|Čelni zupčanici u zahvatu.]]

[[datoteka:gears large.jpg|mini|desno|250px|Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 [[zupčanik]]a) je 42/13 = 3,23.]]

[[datoteka:Cambio H.jpg|mini|desno|250px|[[Mjenjač brzine|Mjenjač]] automobila s 5 prijenosnih omjera i povratnom brzinom, [[Volkswagen Golf|1600 Volkswagen Golf]] (2009.).]]

[[datoteka:Differentialgetriebe2.jpg|mini|desno|250px|[[Diferencijal]] automobila.]]

[[datoteka:Ford Design 3-speed OD Transmission w. Hurst Shifter.jpg|mini|desno|250px|Ručni [[mjenjač brzine]] automobila (''Ford Toploader'').]]

[[datoteka:Sincronizzatore.jpg|mini|desno|250px|Prsten za sinkronizaciju.]]

'''Prijenosni omjer''' ili '''prijenosni odnos''' prijenosnika (oznaka: ''i'') je omjer brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) člana prijenosnika. Kod zupčanog prijenosnika obodna brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) [[zupčanik]]a mora biti jednaka:&lt;ref&gt; [http://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/mehanicke/pdf/Osnovni.pdf] &quot;Osnovni pojmovi iz prijenosa snage i gibanja&quot;, M. Opalić: &quot;Prijenosnici snage i gibanja, www.fsb.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt; v = r_A \cdot \omega_A = r_B \cdot \omega_B \!&lt;/math&gt;

gdje je: ''r&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;'' – [[polumjer]] kinematske kružnice pogonskog (ulaznog) [[zupčanik]]a, ''r&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' – polumjer kinematske kružnice gonjenog (izlaznog) zupčanika, ''ω&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;'' – [[kutna brzina]] pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''ω&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' – kutna brzina gonjenog (izlaznog) zupčanika.

Broj zubiju zupčanika ''z'' je razmjeran polumjeru [[zupčanik]]a, pa vrijedi:

:&lt;math&gt; \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{r_B}{r_A} = \frac{z_B}{z_A}.&lt;/math&gt;

gdje je: ''z&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;'' – broj zubiju pogonskog zupčanika, ''z&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' – broj zubiju gonjenog zupčanika. Prema tome, prijenosni omjer zupčanog prijenosnika je:

:&lt;math&gt; i = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{n_A}{n_B} =  \frac{z_B}{z_A}.&lt;/math&gt;

Iz ove jednadžbe se može zaključiti da je broj zubiju gonjenog (izlaznog) zupčanika veći od pogonskog zupčanika, ali isto da se pogonski zupčanik okreće brže od gonjenog zupčanika. Prema najnovijim [[ISO]] propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupčanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupčanika.&lt;ref&gt; &quot;Elementi strojeva&quot;, Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.&lt;/ref&gt;

[[Moment sile|Momenti sile]] ''T'' se odnose:

:&lt;math&gt; i = \frac{T_B}{T_A},&lt;/math&gt;

gdje je: ''T&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;'' – moment sile pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''T&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' -  moment sile gonjenog (izlaznog) zupčanika.

Ako je prijenosni omjer prijenosnika veći od 1 (R ˃ 1), onda se kod tog prijenosnika kutna brzina smanjuje na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[reduktor]]i. Prednost reduktora je da mu se [[moment sile]] na izlazu povećava. 
 
Ako je prijenosni omjer prijenosnika manji od 1 (R ˂ 1), onda se kod tog prijenosnika [[kutna brzina]] povećava na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[multiplikator]]i. Nedostatak multiplikatora je da mu se moment sile na izlazu smanjuje.&lt;ref&gt;[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611202832/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf |date=11. lipnja 2012. }} &quot;Elementi strojeva II&quot;, Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2011.&lt;/ref&gt;

Kod [[Remenski prijenos|remenskog]] i [[Tarni prijenos|tarnog prijenosa]] podjelimo [[promjer]] pogonske remenice s promjerom gonjene remenice.

== Prijenosni omjer kod ručnog mjenjača automobile ==
Kolika će biti najveća [[brzina]] [[automobil]]a, ovisi o tome kolika je najveća [[snaga]] njegovog [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora]]. Motor razvija najviše snage pri visokim okretima (na primjer: najveća brzina je 140 km/h pri 5500 [[Broj okretaja|okretaja u minuti]]). Automobilski [[kotač]]i prosječne veličine se međutim pri 140 [[metar|km]]/[[sat|h]] okrenu samo 54 850 puta na sat i zato ih motor ne može pokretati izravno. Potreban je uređaj koji će učiniti da se pogonski kotači automobila okrenu samo otprilike jedanput dok se [[koljenasto vratilo]] motora okrene četiri puta. 

To prilagodavanje okreta obavlja prijenosni odnos u [[diferencijal]]u. Odnos između okreta [[motor]]a i [[kotač]]a je u ovom slučaju jednak prijenosnom odnosu u diferencijalu i obično iznosi oko 4:1. Taj prijenosni odnos je dovoljan za ravnomjernu, dovoljno veliku brzinu po ravnome. Međutim na usponu se brzina vožnje smanji. Smanje se i [[broj okretaja]] motora. Zbog svojstva motora s unutrašnjim izgaranjem da pri nižem broju okreta imaju manje snage, motor jednostavno ne može savladati uspon, posustaje i na kraju se zaustavi. Da bi se po potrebi motoru mogao povećati broj okreta, a da se pri tome ne povećava i broj okreta kotača, potrebno je povećati omjer okretaja motora u odnosu na okrete kotača. To se postiže [[Mjenjač brzine|mjenjačem brzine]].&lt;ref&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150616024139/http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf |date=16. lipnja 2015. }} &quot;Zupčani prijenosnici&quot;, www.unizd.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

=== Prijenosni omjeri automobila ===
Kod manjih automobila je prijenosni omjer prvog stupnja približno 3,5:1. Ako mjenjač ima četiri stupnja prijenosa, onda sljedeći stupnjevi imaju približno ove odnose: 2:1 u drugom stupnju, 1,4:1 u trećem stupnju i 1:1 u četvrtom (izravnom) stupnju. S prijenosom u diferencijalu se prijenosni omjer za toliko pomnoži.

Ako je prijenosni omjer u diferencijalu na primjer 4:1, ukupni prijenosni odnosi su na primjer: u 1. stupnju 4:1 x 3,5:1 = 14; u 2. stupnju 4:1 x 2:1 = 8; u 3. stupnju 4:1 x 1,4:1 = 5,6; u 4. stupnju 4:1 x 1:1 = 4. U mjenjačima s pet stupnjeva prijenosa su ti omjeri nešto veći.

Što je manja razlika u prijenosnom omjeru dvaju susjednih stupnjeva, to lakše i brže se po pravilu može uključivati iz jednog u drugi stupanj. Kod jačih motora mogu prijenosni odnosi biti manji, nižu se otprilike ovako: 2,8:1, 1,8:1; 1,3:1; 1:1. Jači motori mogu imati i mjenjač s tri stupnja prijenosa. U tom je slučaju doduše odnos 1. stupnja približno 2,8:1, ali 2. stupanj ima odnos prijenosa oko 1,5:1, a to je nekako između 2. i 3. stupnja mjenjača koji ima četiri stupnja.&lt;ref&gt; [http://www.prometna-zona.com/autodijelovi-037_rucni_mjenjac.html] &quot;Ručni mjenjač&quot;, Prometna-zona.com, 2011.&lt;/ref&gt;

=== Mjenjač s dvama glavnim vratilima ===
Kada je motor ugrađen blizu pogonskih kotača, obično je diferencijal smješten između [[motor]]a i mjenjača. Tako je u automobilima s prednjim pogonom ili s motorom straga. Snagu s motora u mjenjač prenosi [[vratilo]] ugrađeno iznad diferencijala, a snagu iz mjenjača u diferencijal prenosi usporedno, niže smješteno vratilo. Zupčanici potrebni za različite stupnjeve prijenosa, nalaze se na oba vratila. Ali za svaki stupanj uvijek je u zahvatu samo jedan par zupčanika. To je '''mjenjač s dvama glavnim vratilima'''.

=== Mijenjanje stupnjeva prijenosa ===
Budući da su zupčanici u mjenjaču stalno u zahvatu, ne mogu svi biti čvrsto uklinjeni na svojim vratilima, jer bi u tom slučaju mjenjač bio blokiran. Zupčanici koji u određenom trenutku nisu potrebni uključenom stupnju prijenosa, moraju se stoga okretati u prazno, drugim riječima ne smiju biti čvrsto uklinjeni na vratilu. U većini mjenjača to se izvodi tako da se zupčanici jednog vratila čvrsto [[Klin (strojni dio)|ukline]] na vratilu i uvijek se okreću zajedno s njim, dok se zupčanici drugog vratila okreću u prazno i vezuju se za vratilo tek kad se uključi određeni stupanj prijenosa. Tada par zupčanika prenosi snagu. Zupčanike s vratilom čvrsto povezuje zupčasta [[spojka]] koja je naglavljena na vratilo tako da se okreće skupa s njim, ali se po žljebovima može pomicati u aksijalnom (uzdužnom) smjeru vratila.

Na obodu spojke je žlijeb u koji zahvaća vilica za pomicanje. Kad vozač uključi određeni stupanj prijenosa, ručicom mjenjača pomakne polugu mjenjača, a vilica koja je na poluzi pomakne određenu zupčastu spojku k zupčaniku određenog stupnja prijenosa. [[Zupčasta spojka]] se čvrsto uklini sa zupčanikom i tako uspostavi čvrstu vezu zupčanika i vratila. [[Kandžasta spojka]] omogućava lako mijenjanje stupnjeva. Zupčaste spojke i zupčanici mjenjača imaju na bočnoj strani posebna, kandžasta ozubljenja koja međusobno naliježu. Kad se spojka pomakne k zupčaniku, ozubljenja na legnu jedno na drugo i spojka i zupčanik se zahvate.

Obično je zupčana [[spojka]] kandžasto ozubljena na obje strane da bi se po potrebi mogla čvrsto zahvatiti s lijevim ili desnim zupčanikom. U medupoložaju između zupčanika zupčasta spojka nije zahvaćena ni s jednim ni s drugim i tada se oba zupčanika mogu slobodno okretati na vratilu.
Mjenjači kod kojih je jedan od stupnjeva prijenosa (obično najviši) direktan, imaju zupčanu spojku i za uključivanje izravnog stupnja prijenosa, kada treba izravno povezati pogonsko i pogonjeno vratilo.

=== Sinkronizirani mjenjač ===
U ranijim mjenjačima, gotovo da je bilo nemoguće mijenjati stupnjeve prijenosa bez škripe i struganja. Ponekad je trebalo brzo potisnuti ručicu mjenjača u novi položaj da bi se druga dva zupčanika mogla zahvatiti. Takvo mijenjanje je bilo bučno i uvijek popraćeno trzajima. Važno je da se pri uključivanju kandžaste spojke oba ozubljena vijenca okreću što ujednačenijom [[brzina|brzinom]], da bi se mogla zahvatiti bez [[trenje|trenja]]. Ranije je uključivanjem višega stupnja prijenosa vozač morao praviti stanku u praznom hodu, da se pogonski dio zbog trenja i otpora [[ulja]] uspori i prilagodi brzinu pogonjenom dijelu. Još je teže bilo pri mijenjanju naniže: vozač je morao za vrijeme stanke u praznom hodu otpustiti spojku i dodati takozvani međugas, da bi povećao broj okreta motora i time okrete pogonskog elementa; zatim je ponovno morao pritisnuti spojku i uključiti stupanj prijenosa.

Danas je to gotovo zaboravljeno. U zupčaste spojke ugrađeni su '''uređaji za sinkronizaciju''', koji automatski osiguravaju gladak prijelaz iz jednog stupnja u drugi. Obično su u sinkroniziranim mjenjačima sinkronizirani svi stupnjevi prijenosa. Danas se još rijetko gdje nade automobil u kojem nije sinkroniziran prvi stupanj prijenosa.

Sinkronizacija radi na načelu klizne spojke: na zupčanoj su spojci i zupčaniku prijenosa po jedan vanjski i unutrašnji stožac. Pri uključivanju stupnja prijenosa, stožaste se klizne površine pritisnu tako da se izjednače brzine pogonskog vratila i zupčanika koji se prije toga na njemu slobodno okretao. Tek nakon toga se zupčasta spojka pomakne naprijed, da se spoje kandžasti vijenci.

=== Sinkronizacija sa zaporom ===
Zaporni prsten sprečava pomicanje kandžastog prstena naprijed, a s tim i čvrsto zahvatanje dvaju kandžastih vijenaca sve dok zupčanici ne postignu jednake obodne brzine. Sa sinkroniziranim mjenjačem sa zaporom može se uspostaviti spoj dijelova koji se okreću samo kad se oni okreću jednakom brzinom. Ako na primjer vozač ne pritisne papučicu spojke do kraja, ne može ručicu mjenjača potisnuti u položaj nekog drugog stupnja prijenosa. Ima više sinkronizacija sa zaporom, ali sve rade na istom načelu: kad uključujete stupanj prijenosa, koče veće zupčanike, a ubrzavaju manje.

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Strojarstvo]]
[[Kategorija:Teorija motora]]

[[da:Tandhjulsgearing]]</text>
      <sha1>ko7t06u07muphicjwuez0oyu34bqif1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pužni prijenos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>316536</id>
    <revision>
      <id>7520948</id>
      <parentid>7487094</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:32:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5184" sha1="apjg27j8j8i60589t446jhmnbijkk3b" xml:space="preserve">[[Datoteka:Worm Gear.gif|mini|desno|200px|Pužni prijenosnik]]
[[Datoteka:Engrenage à vis creuse CNAM-IMG 0602.jpg|mini|desno|200px|Pužni vijak i pužno kolo čine pužni prijenos]]
[[Datoteka:doublebass scroll.jpg|mini|desno|200px|Pužni prijenosnik na [[kontrabas]]u]]

'''Pužni prijenos''' je [[vijčanik]] s osima koje se mimoilaze najčešće pod [[kut]]em od 90º. Pogonski dio prijenosnika je '''puž''' ili '''pužni vijak''', koji može biti jednovojni ili viševojni, [[valjak|valjkasta]] ili globoidna oblika, a gonjeni dio je '''pužno kolo'''. Oni imaju sposobnost ostvarivanja veoma velikog [[Prijenosni omjer|prijenosnog omjera]] u jednom stupnju (i do 100), ali im s porastom prijenosnog odnosa pada [[stupanj iskorištenja]] (kod i = 100 oko 45%). Za razliku od većine [[zupčanik|zupčastih prijenosa]], pužni prijenosi veoma tiho rade, a imaju i sposobnost (donekle) prigušenja [[vibracije|vibracija]]. Za veće prijenosne odnose neke izvedbe dosta su jeftinije od kombiniranih prijenosnika s čelnicima i stožnicima (do razmaka osi 100 [[metar|mm]]). Rade se izvedbe [[snaga|snage]] do 1000 [[vat|kW]] s izlaznim [[Moment sile|momentom]] do 2500 Nm, te do 30 000 [[Broj okretaja|okretaj/min]] i obodne [[brzina|brzine]] 70 m/s.&lt;ref&gt;[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611202832/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf |date=11. lipnja 2012. }} &quot;Elementi strojeva II&quot;, Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2011.&lt;/ref&gt;

==Vrste pužnog prijenosnika==
Zubi puža namataju se kao zavojnice oko kinematskog tijela. Bokovi puža dodiruju zube pužnog kola u liniji, za razliku od vijčanika s kosim zubima. Radi toga je rad pužnih prijenosnika mirniji od rada vijčanika, a manje se i troše. Pužni prijenosi izvode se najčešće za velike prijenosne omjere. 

Broj zuba puža je broj izrađenih zuba u ravnini okomitoj na os vrtnje. Puž može biti desnohodni i lijevohodni. Desnohodni je onaj kod kojeg zavojnica u vertikalnom položaju ima uspon slijeva na desno. Lijevohodni puž izvodi se samo iznimno. 

[[Standard]]ni profil pužnih prijenosnika javlja se u aksijalnom presjeku puža. Zubi puža izrađuju se najčešće alatima s ravnim bokovima. To se može izvoditi na razne načine, pa na valjkastim puževima razlikujemo sljedeće oblike bokova:&lt;ref&gt; &quot;Elementi strojeva&quot;, Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.&lt;/ref&gt;
*Oblik boka A (ZA – puž). Kod ovih puževa izvodnica (generatrisa) siječe os vrtnje. U čeonom presjeku nastaje arhimedova spirala ('''spiralni puž'''). Nož [[Trapez (geometrija)|trapeznog]] presjeka nastavlja se tako da njegove oštrice leže u ravnini koja prolazi kroz os vrtnje. 

*Oblik boka N (ZN – puž). [[Izvodnica]] (generatrisa) nalazi se u [[Ravnina|ravnini]] koja je nagnuta prema osi vrtnje za veličinu srednjeg kuta uspona γ. Taj oblik nastaje obradom pomoću noža trapeznog oblika, postavljenog u visinu osi vrtnje, tako da je prolazeći sredinom uzubine nagnut za kut uspona γ.

*Oblik boka K (ZK – puž). Izvodnica (generatrisa) ovog puža nije pravac, več prostorna [[krivulja]]. Izrađuje se pomoću alata koji rotira (glodalo), a čije oštrice su trapeznog oblika. Oštrice alata nagnute su za veličinu srednjeg kuta uspona γ, tako da se središte uzubine puža poklapa s linijama razmaka osi puža i osi alata (glodala ili brusne ploče). Čim je manji promjer [[alat]]a, tim je manja izbočenost bokova puža.
*Oblik boka E (ZE – puž). Kod ovog puža izvodnica (generatrisa) tangira temeljni [[valjak]], čija se os poklapa s osi puža. U čeonom presjeku nastaje [[evolventa]] ('''evolventni puž'''). Izrađuje se pomoću noža trapeznog oblika postavljena tako, da je ravnina rezanja paralelna s ravninom koja prolazi kroz os vrtnje (iznad ili ispod osi vrtnje). Oblik boka odgovara čelniku s [[evolventno ozubljenje|evolventnim ozubljenjem]]. Evolventni puževi mogu se prema tome proizvoditi i odvalnim postupkom.

==Nedostatak pužnih prijenosnika==
Jedan od nedostataka pužnih prijenosnika je njihova loša [[Stupanj iskorištenja|iskoristljivost]]. Ona se iskazuje velikim gubicima [[trenje]]m, koje se pretvara u [[toplina|toplinu]] i velikim trošenjem bokova. Prijenosnici s niskom brzinom vrtnje rade nepovoljnije nego [[Hodnost|brzohodni]], jer oni prvi rade u području mješovitog trenja bokova. 

Kada zub ulazi u zahvat ili izlazi iz zahvata javlja se tzv. '''udar zahvata'''. Kada dodirna točka prolazi kinematskim polom mijenja se smjer [[sila|sile]] trenja i izaziva time određeni [[impuls sile]]. Ovi pogonski uvjeti izazivaju također [[vibracije]].&lt;ref&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150616024139/http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf |date=16. lipnja 2015. }} &quot;Zupčani prijenosnici&quot;, www.unizd.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

{{commonscat|Worm gears|Pužni prijenosnici}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zupčanici]]</text>
      <sha1>apjg27j8j8i60589t446jhmnbijkk3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis trigonometrijskih jednakosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>322369</id>
    <revision>
      <id>7520855</id>
      <parentid>7356978</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:30:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ambitious miss</username>
        <id>346543</id>
      </contributor>
      <comment>/* Eksponencijalne definicije trigonometrijskih funkcija */  I fixed formula</comment>
      <origin>7520855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48304" sha1="b4eolrtb9rmuznvbhvtlgmgqvof9lvv" xml:space="preserve">[[Slika:Unit circle angles color.svg|350px|thumb|right|[[Sinus]]i i [[kosinus]]i u [[jedinična kružnica|jediničnoj kružnici]]]]

'''Trigonometrijske jednakosti''' pokazuju poveznice između pojedinih [[trigonometrijske funkcije|trigonometrijskih funkcija]]. Ti izrazi su istiniti za svaku odabranu vrijednost određene [[varijabla|varijable]] (kuta ili nekog drugog broja). Kako su trigonometrijske funkcije međusobno povezane pomoću vrijednosti jedne, moguće je izraziti neku drugu [[funkcija|funkciju]]. Jednakosti se koriste za pojednostavljenje izraza koji uključuju trigonometrijske funkcije. 

==Nazivlje==
===Kutovi===
{{Glavni|Kut}}
Nazivi kutova se daju prema [[Slovo|slovima]] [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]] kao što su [[alfa]] (''&amp;alpha;''), [[beta]] (''&amp;beta;''), [[gama]] (''&amp;gamma;''), [[Delta (slovo)|delta]] (''&amp;delta;'') i [[theta]] (''&amp;theta;'').  Mjerne jedinice za mjerenje kutova su [[stupanj (kut)|stupnjevi]], [[radijan]]i i [[Grad (kut)|gradi]]:
: 1 puni krug &amp;nbsp;=&amp;nbsp;360&amp;nbsp;stupnjeva&amp;nbsp;=&amp;nbsp;2&lt;math&gt;\pi&lt;/math&gt; radijana &amp;nbsp;=&amp;nbsp; 400 gradi.
Sljedeća tablica prikazuje pretvorbu mjernih jedinica za određene veličine kutova:
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF; text-align: center;&quot;
|-
! [[Stupanj (kut)|Stupnjevi]]
| 30° || 60° || 120° || 150°
| 210° || 240° || 300° || 330°
|-
! [[Radijan]]i
| &lt;math&gt;\frac\pi6\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac\pi3\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{2\pi}3\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{5\pi}6\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{7\pi}6\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{4\pi}3\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{5\pi}3\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{11\pi}6\!&lt;/math&gt;
|-
! [[Grad (kut)|Gradi]]
| 33⅓ || 66⅔  || 133⅓ || 166⅔ 
| 233⅓  || 266⅔ || 333⅓ || 366⅔ 
|-
|colspan=&quot;9&quot;|
|-
! [[Stupanj (kut)|Stupnjevi]]
| 45° ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| 90° || 135° ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| 180°
| 225° || 270° || 315° ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| 360°
|-
! [[Radijan]]i
| &lt;math&gt;\frac\pi4\!&lt;/math&gt; ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| &lt;math&gt;\frac\pi2\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{3\pi}4\!&lt;/math&gt; ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| &lt;math&gt;\pi\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{5\pi}4\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{3\pi}2\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{7\pi}4\!&lt;/math&gt; ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| &lt;math&gt;2\pi\!&lt;/math&gt;
|-
! [[Grad (kut)|Gradi]]
| 50 ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| 100 || 150 ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| 200 
| 250  || 300  || 350 ||bgcolor=&quot;#F8F8FF&quot;| 400 
|}
Kutovi se u trigonometriji najčešće izražavaju u radijanima i to bez mjerne jedinice, stupnjevi s oznakom ° se manje koriste, a gradi izrazito rijetko.

===Trigonometrijske funkcije===
{{Glavni|Trigonometrijske funkcije}}
Primarne trigonometrijske funkcije su [[sinus]] i [[kosinus]] kuta.  Sinus se označava sa sin''&amp;theta;'', a kosinus s cos''&amp;theta;'' pri čemu je ''&amp;theta;'' naziv kuta.

[[Tangens]] (tg, tan) kuta je [[omjer]] sinusa i kosinusa:
:&lt;math&gt;\operatorname{tg}\theta = \frac{\sin\theta}{\cos\theta}.&lt;/math&gt;
S druge strane, imamo i recipročne funkcije pri čemu je kosinusu recipročan [[sekans]] (sec), sinusu [[kosekans]](csc, cosec), a tangensu [[kotangens]] (ctg, cot):
:&lt;math&gt;\sec\theta = \frac{1}{\cos\theta},\quad\csc\theta = \frac{1}{\sin\theta},\quad\operatorname{ctg}\theta=\frac{1}{\operatorname{tg}\theta}=\frac{\cos\theta}{\sin\theta}.&lt;/math&gt;

===Inverzne funkcije===
{{Glavni|Inverzne trigonometrijske funkcije}}
Inverzne trigonometrijske funkcije ili arkus funkcije su [[inverzne funkcije]] trigonometrijskim funkcijama.  Prema tome imamo, arkus sinus (arcsin, asin) je inverzna funkcija sinusnoj funkciji, pri čemu vrijedi da je
:&lt;math&gt;\sin(\arcsin x) = x\!&lt;/math&gt;
i
:&lt;math&gt;\arcsin(\sin \theta) = \theta\quad\text{za }-\pi/2 \leq \theta \leq \pi/2.&lt;/math&gt;

U sljedećoj tablici su prikazane i druge komplementarne inverzne funkcije i kratice:
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF; text-align: center;&quot;
|-
! Trigonometrijska funkcija
| Sinus
| Kosinus
| Tangens
| Sekans
| Kosekans
| Kotangens
|-
! Kratica
| &lt;math&gt;\operatorname{sin}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{cos}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{tg}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{sec}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{csc}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{ctg}\theta&lt;/math&gt;
|-
! Inverzna trigonometrijska funkcija
| Arkus sinus
| Arkus kosinus
| Arkus tangens
| Arkus sekans
| Arkus kosekans
| Arkus kotangens
|-
! Kratica
| &lt;math&gt;\operatorname{arcsin}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{arccos}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{arctg}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{arcsec}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{arccsc}\theta&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\operatorname{arcctg}\theta&lt;/math&gt;
|}

==Pitagorina trigonometrijska jednakost==
'''Pitagorina trigonometrijska jednakost''' ili '''temeljni identitet trigonometrije''' je jedna od osnovnih trigonometrijskih jednakosti i prikazuje odnos između sinusa i kosinusa:

:&lt;math&gt;\cos^2\theta + \sin^2\theta = 1\!&lt;/math&gt;

gdje cos&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''θ'' znači (cos(''θ''))&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sin&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''θ'' znači (sin(''θ''))&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Izraz je u biti izvedenica [[Pitagorin poučak|Pitagorinog poučka]] i proizilazi iz jednakosti &lt;math&gt;x^2 + y^2 = 1 \!\ &lt;/math&gt;
koja vrijedi za [[jedinična kružnica|jediničnu kružnicu]].  Ova jednadžba može biti riješena za sinus i za kosinus:

:&lt;math&gt;\sin\theta = \pm \sqrt{1-\cos^2\theta} \quad \text{i} \quad \cos\theta = \pm \sqrt{1 - \sin^2\theta}. \, &lt;/math&gt;

===Povezane jednakosti===
Podijelivši Pitagorinu jednakost s cos&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''θ'' ili sa sin&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''θ'' dobivamo sljedeće dvije jednakosti:

:&lt;math&gt;1 + \operatorname{tg}^2\theta = \sec^2\theta\quad\text{i}\quad 1 + \operatorname{ctg}^2\theta = \csc^2\theta.\!&lt;/math&gt;

Koristeći navedene jednakosti te omjere koji su korišteni pri definiranju trigonometrijskih funkcija, mogu se izvesti trigonometrijske jednakosti gdje je jedna trigonometrijska funkcija prikazana pomoću druge:

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color:#FFFFFF;text-align:center&quot;
|+ Svaka trigonometrijska funkcija prikazana pomoću druge trigonometrijske funkcije&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;73, 4.3.45&lt;/ref&gt;
! in terms of
! scope=&quot;col&quot; | &lt;math&gt; \sin \theta\!&lt;/math&gt;
! scope=&quot;col&quot; | &lt;math&gt; \cos \theta\!&lt;/math&gt;
! scope=&quot;col&quot; | &lt;math&gt; \operatorname{tg} \theta\!&lt;/math&gt;
! scope=&quot;col&quot; | &lt;math&gt; \csc \theta\!&lt;/math&gt;
! scope=&quot;col&quot; | &lt;math&gt; \sec \theta\!&lt;/math&gt;
! scope=&quot;col&quot; | &lt;math&gt; \operatorname{ctg} \theta\!&lt;/math&gt;
|-
! &lt;math&gt;   \sin \theta =\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \sin \theta\ &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\sqrt{1 - \cos^2 \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\operatorname{tg} \theta}{\sqrt{1 + \operatorname{tg}^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \frac{1}{\csc \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sqrt{\sec^2 \theta - 1}}{\sec \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{1}{\sqrt{1 + \operatorname{ctg}^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
|-
! &lt;math&gt;   \cos \theta =\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\sqrt{1 - \sin^2\theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \cos \theta\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{1}{\sqrt{1 + \operatorname{tg}^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sqrt{\csc^2 \theta - 1}}{\csc \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \frac{1}{\sec \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\operatorname{ctg} \theta}{\sqrt{1 + \operatorname{ctg}^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
|-
! &lt;math&gt;   \operatorname{tg} \theta =\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sin \theta}{\sqrt{1 - \sin^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sqrt{1 - \cos^2 \theta}}{\cos \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \operatorname{tg} \theta\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{1}{\sqrt{\csc^2 \theta - 1}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\sqrt{\sec^2 \theta - 1}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \frac{1}{\operatorname{ctg} \theta}\! &lt;/math&gt;
|-
! &lt;math&gt;   \csc \theta =\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \frac{1}{\sin \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{1}{\sqrt{1 - \cos^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sqrt{1 + \operatorname{tg}^2 \theta}}{\operatorname{tg} \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \csc \theta\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sec \theta}{\sqrt{\sec^2 \theta - 1}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\sqrt{1 + \operatorname{ctg}^2 \theta}\! &lt;/math&gt;
|-
! &lt;math&gt;   \sec \theta =\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{1}{\sqrt{1 - \sin^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;&lt;center&gt;
| &lt;math&gt;   \frac{1}{\cos \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\sqrt{1 + \operatorname{tg}^2 \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\csc \theta}{\sqrt{\csc^2 \theta - 1}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \sec \theta\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sqrt{1 + \operatorname{ctg}^2 \theta}}{\operatorname{ctg} \theta}\! &lt;/math&gt;
|-
! &lt;math&gt;   \operatorname{ctg} \theta =\!&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\sqrt{1 - \sin^2 \theta}}{\sin \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{\cos \theta}{\sqrt{1 - \cos^2 \theta}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \frac{1}{\operatorname{tg} \theta}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\sqrt{\csc^2 \theta - 1}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\pm\frac{1}{\sqrt{\sec^2 \theta - 1}}\! &lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;   \operatorname{ctg} \theta\! &lt;/math&gt;
|}&lt;/center&gt;

==Ostale funkcije korištene u prošlosti==
[[Image:Circle-trig6.svg|350px|right|thumb|Sve trigonometrijske funkcije kuta ''&amp;theta;'' mogu biti geometrijski konstruirane s obzirom na jediničnu kružnicu sa središtem u &amp;nbsp;''O''. Pojedine se višse ne koriste.]]
Pojedine trigonometrijske fukcije više nisu u uporabi. [[Versinus]], koversinus, haversinus i eksekans su se koristile pri navigaciji, a haversinusna formula se koristila za računanje udaljenosti dviju točaka na sferi.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color:#FFFFFF&quot;
|-
! Ime
! Kratica
! Vrijednost&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;78, 4.3.147&lt;/ref&gt;
|-
|  Versinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{versin}(\theta)&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;math&gt;\operatorname{vers}(\theta)&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;math&gt;\operatorname{ver}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;1 - \cos (\theta)&lt;/math&gt;
|-
|  Verkosinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{vercosin}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;1 + \cos (\theta)&lt;/math&gt;
|-
|  Koversinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{coversin}(\theta)&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;math&gt;\operatorname{cvs}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;1 - \sin(\theta)&lt;/math&gt;
|-
|  Koverkosinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{covercosin}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;1 + \sin(\theta)&lt;/math&gt;
|-
|  Haversinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{haversin}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;\frac{1 - \cos (\theta)}{2}&lt;/math&gt;
|-
|  Haverkosinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{havercosin}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;\frac{1 + \cos (\theta)}{2}&lt;/math&gt;
|-
| Hakoversinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{hacoversin}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;\frac{1 - \sin (\theta)}{2}&lt;/math&gt;
|-
| Hakoverkosinus
|| &lt;math&gt;\operatorname{hacovercosin}(\theta)&lt;/math&gt;
|| &lt;math&gt;\frac{1 + \sin (\theta)}{2}&lt;/math&gt;
|-
| Eksekans
| &lt;math&gt;\operatorname{exsec}(\theta)&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\sec(\theta) - 1&lt;/math&gt;
|-
| Ekskosekans
| &lt;math&gt;\operatorname{excsc}(\theta)&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\csc(\theta) - 1&lt;/math&gt;
|-
| [[Tetiva]]
| &lt;math&gt;\operatorname{crd}(\theta)&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;2\sin\left(\frac{\theta}{2}\right)&lt;/math&gt;
|}

==Simetrija, pomak i periodičnost==
Proučavajući jediničnu kružnicu mogu se uvidjeti pojedina svojstva trigonometrijske kružnice kao što su simetrija, razni pomaci i periodičnost funkcija. Formule u sljedeće dvije tablice se često nazivaju formule redukcije.

===Simetrija===
Kada neku trigonometrijsku funkciju odbijemo za određeni kut (npr. π,π/2) rezultat često bude neka druga trigonometrijska funkcija.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
! Odbitak za &lt;math&gt;\theta=0 &lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.13&amp;ndash;15&lt;/ref&gt;
! Odbitak za &lt;math&gt;\theta= \pi/2&lt;/math&gt;&lt;br/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://jwbales.home.mindspring.com/precal/part5/part5.1.html |title=The Elementary Identities&lt;!-- Bot generated title --&gt; |archive-url=https://web.archive.org/web/20170730201433/http://jwbales.home.mindspring.com/precal/part5/part5.1.html |archive-date=30. srpnja 2017. |access-date=20. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt;
! Odbitak za &lt;math&gt;\theta= \pi&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;
\begin{align}
\sin(-\theta) &amp;= -\sin \theta \\
\cos(-\theta) &amp;= +\cos \theta \\
\operatorname{tg}(-\theta) &amp;= -\operatorname{tg} \theta \\
\csc(-\theta) &amp;= -\csc \theta \\
\sec(-\theta) &amp;= +\sec \theta \\
\operatorname{ctg}(-\theta) &amp;= -\operatorname{ctg} \theta
\end{align}
&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;
\begin{align}
\sin(\tfrac{\pi}{2} - \theta) &amp;= +\cos \theta \\
\cos(\tfrac{\pi}{2} - \theta) &amp;= +\sin \theta \\
\operatorname{tg}(\tfrac{\pi}{2} - \theta) &amp;= +\operatorname{ctg} \theta \\
\csc(\tfrac{\pi}{2} - \theta) &amp;= +\sec \theta \\
\sec(\tfrac{\pi}{2} - \theta) &amp;= +\csc \theta \\
\operatorname{ctg}(\tfrac{\pi}{2} - \theta) &amp;= +\operatorname{tg} \theta
\end{align}
&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;
\begin{align}
\sin(\pi - \theta) &amp;= +\sin \theta \\
\cos(\pi - \theta) &amp;= -\cos \theta \\
\operatorname{tg}(\pi - \theta) &amp;= -\operatorname{tg} \theta \\
\csc(\pi - \theta) &amp;= +\csc \theta \\
\sec(\pi - \theta) &amp;= -\sec \theta \\
\operatorname{ctg}(\pi - \theta) &amp;= -\operatorname{ctg} \theta \\
\end{align}
&lt;/math&gt;
|}

===Pomaci i periodičnost===
Pomicanjem funkcije za određeni kut također se kao rezultat dobije neka druga trigonometrijska funkcija koja rezultat prikaže jednostavnije. To možemo vidjeti u primjerima pomaka za
π/2, π i 2π radijana. S obzirom na to da su trigonomterijeske funkcije periodične, ovisno o funkciji za π (tangens i kotangens funkcija) ili 2π (sinus i kosinus funkcija), tada nova funkcija poprima istu vrijednost.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
!Pomak za π/2 
!Pomak za π &lt;br/&gt; Period for tan and cot&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.9&lt;/ref&gt;
!Pomak za 2π &lt;br/&gt; Period for sin, cos, csc and sec&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.7&amp;ndash;8&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;math&gt;
\begin{align}
\sin(\theta + \tfrac{\pi}{2}) &amp;= +\cos \theta \\
\cos(\theta + \tfrac{\pi}{2}) &amp;= -\sin \theta \\
\operatorname{tg}(\theta + \tfrac{\pi}{2}) &amp;= -\operatorname{ctg} \theta \\
\csc(\theta + \tfrac{\pi}{2}) &amp;= +\sec \theta \\
\sec(\theta + \tfrac{\pi}{2}) &amp;= -\csc \theta \\
\operatorname{ctg}(\theta + \tfrac{\pi}{2}) &amp;= -\operatorname{tg} \theta
\end{align}
&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;
\begin{align}
\sin(\theta + \pi) &amp;= -\sin \theta \\
\cos(\theta + \pi) &amp;= -\cos \theta \\
\operatorname{tg}(\theta + \pi) &amp;= +\operatorname{tg} \theta \\
\csc(\theta + \pi) &amp;= -\csc \theta \\
\sec(\theta + \pi) &amp;= -\sec \theta \\
\operatorname{ctg}(\theta + \pi) &amp;= +\operatorname{ctg} \theta \\
\end{align}
&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;
\begin{align}
\sin(\theta + 2\pi) &amp;= +\sin \theta \\
\cos(\theta + 2\pi) &amp;= +\cos \theta \\
\operatorname{tg}(\theta + 2\pi) &amp;= +\operatorname{tg} \theta \\
\csc(\theta + 2\pi) &amp;= +\csc \theta \\
\sec(\theta + 2\pi) &amp;= +\sec \theta \\
\operatorname{ctg}(\theta + 2\pi) &amp;= +\operatorname{ctg} \theta
\end{align}
&lt;/math&gt;
|}

==Zbroj i razlika kutova==
Ove trigonometrijske jednakosti se nazivaju adicijske formule. Otkrio ih je prezijski matematičar Abū al-Wafā' Būzjānī u 10. stoljeću. [[Eulerova formula]] može pomoći pri dokazivanju ovih jednakosti.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color:#FFFFFF&quot; 
! Sinus
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\sin(\alpha \pm \beta) = \sin \alpha \cos \beta \pm \cos \alpha \sin \beta \!&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.16&lt;/ref&gt;&lt;!--&lt;ref name=&quot;mathworld_addition&quot;&gt;{{MathWorld|title=Trigonometric Addition Formulas|urlname=TrigonometricAdditionFormulas}}&lt;/ref&gt; --&gt;
|-
! Kosinus
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\cos(\alpha \pm \beta) = \cos \alpha \cos \beta \mp \sin \alpha \sin \beta\,&lt;/math&gt;&lt;!--&lt;ref name=&quot;mathworld_addition&quot;/&gt; --&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.17&lt;/ref&gt;
|-
! Tangens
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\operatorname{tg}(\alpha \pm \beta) = \frac{\operatorname{tg} \alpha \pm \operatorname{tg} \beta}{1 \mp \operatorname{tg} \alpha \operatorname{tg} \beta}&lt;/math&gt;&lt;!--&lt;ref name=&quot;mathworld_addition&quot;/&gt; --&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.18&lt;/ref&gt;
|-
! Arkus sinus
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\arcsin\alpha \pm \arcsin\beta = \arcsin(\alpha\sqrt{1-\beta^2} \pm \beta\sqrt{1-\alpha^2})&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;80, 4.4.42&lt;/ref&gt;
|-
! Arkus kosinus
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\arccos\alpha \pm \arccos\beta = \arccos(\alpha\beta \mp \sqrt{(1-\alpha^2)(1-\beta^2)})&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;80, 4.4.43&lt;/ref&gt;
|-
! Arkus tangens
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\operatorname{arctg}\alpha \pm \operatorname{arctg}\beta = \operatorname{arctg}\left(\frac{\alpha \pm \beta}{1 \mp \alpha\beta}\right)&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;80, 4.4.36&lt;/ref&gt;
|}

=== Matrični oblik ===

{{Glavni|Množenje matrica}}
Trigonometrijske formule zbroja i razlike za sinus i kosinus mogu biti zapisani u obliku [[Matrica (matematika)|matrice]].

: &lt;math&gt;
\begin{align}
&amp; {} \quad
\left(\begin{array}{rr}
  \cos\phi    &amp; -\sin\phi  \\
  \sin\phi &amp; \cos\phi
\end{array}\right)
\left(\begin{array}{rr}
  \cos\theta    &amp; -\sin\theta  \\
  \sin\theta &amp; \cos\theta
\end{array}\right) \\[12pt]
&amp; = \left(\begin{array}{rr}
  \cos\phi\cos\theta - \sin\phi\sin\theta  &amp; -\cos\phi\sin\theta - \sin\phi\cos\theta  \\
  \sin\phi\cos\theta + \cos\phi\sin\theta &amp; -\sin\phi\sin\theta + \cos\phi\cos\theta 
\end{array}\right) \\[12pt]
&amp; = \left(\begin{array}{rr}
  \cos(\theta+\phi) &amp; -\sin(\theta+\phi) \\
  \sin(\theta+\phi) &amp; \cos(\theta+\phi)
\end{array}\right)
\end{align}
&lt;/math&gt;

=== Sinus i kosinus zbroja beskonačno mnogo veličina ===

: &lt;math&gt; \sin\left(\sum_{i=1}^\infty \theta_i\right)
=\sum_{\text{odd}\  k \ge 1} (-1)^{(k-1)/2}
\sum_{\begin{smallmatrix} A \subseteq \{\,1,2,3,\dots\,\} \\ \left|A\right| = k\end{smallmatrix}}
\left(\prod_{i \in A} \sin\theta_i \prod_{i \not \in A} \cos\theta_i\right) &lt;/math&gt;

: &lt;math&gt; \cos\left(\sum_{i=1}^\infty \theta_i\right)
=\sum_{\text{even}\  k \ge 0} ~ (-1)^{k/2} ~~
\sum_{\begin{smallmatrix} A \subseteq \{\,1,2,3,\dots\,\} \\ \left|A\right| = k\end{smallmatrix}}
\left(\prod_{i \in A} \sin\theta_i \prod_{i \not \in A} \cos\theta_i\right) &lt;/math&gt;

=== Tangens zbroja konačno mnogo veličina ===
Neka je &lt;math&gt;e_k \,&lt;/math&gt; (za ''k''&amp;nbsp;∈&amp;nbsp;{0,&amp;nbsp;...,&amp;nbsp;''n''}) ''k''-ti stupanj [[osnovni simetrični polinom|osnovnog simetričnog polinoma]] pri čemu je

: &lt;math&gt;x_i = \operatorname{tg} \theta_i\,&lt;/math&gt;

za ''i''&amp;nbsp;∈&amp;nbsp;{0,&amp;nbsp;...,&amp;nbsp;''n''} pa slijedi

: &lt;math&gt;
\begin{align}
e_0 &amp; = 1 \\[6pt]
e_1 &amp; = \sum_{1 \le i \le n} x_i &amp; &amp; = \sum_{1 \le i \le n} \operatorname{tg}\theta_i \\[6pt]
e_2 &amp; = \sum_{1 \le i &lt; j \le n} x_i x_j &amp; &amp; = \sum_{1 \le i &lt; j \le n} \operatorname{tg}\theta_i \operatorname{tg}\theta_j \\[6pt]
e_3 &amp; = \sum_{1 \le i &lt; j &lt; k \le n} x_i x_j x_k &amp; &amp; = \sum_{1 \le i &lt; j &lt; k \le n} \operatorname{tg}\theta_i \operatorname{tg}\theta_j \operatorname{tg}\theta_k \\
&amp; {}\  \ \vdots &amp; &amp; {}\  \  \vdots
\end{align}
&lt;/math&gt;

Tada vrijedi da je

: &lt;math&gt;\operatorname{tg}(\theta_1+\cdots+\theta_n) = \frac{e_1 - e_3 + e_5 -\cdots}{e_0 - e_2 + e_4 - \cdots},\! &lt;/math&gt;

u ovisnosti o broju ''n''.

Na primjer:
: &lt;math&gt; \begin{align}
\operatorname{tg}(\theta_1 + \theta_2) &amp;
= \frac{ e_1 }{ e_0 - e_2 }
= \frac{ x_1 + x_2 }{ 1 \ - \ x_1 x_2 }
= \frac{ \operatorname{tg}\theta_1 + \operatorname{tg}\theta_2 }{ 1 \ - \ \operatorname{tg}\theta_1 \operatorname{tg}\theta_2 }
,
\\ \\
\operatorname{tg}(\theta_1 + \theta_2 + \theta_3) &amp;
= \frac{ e_1 - e_3 }{ e_0 - e_2 }
= \frac{ (x_1 + x_2 + x_3) \ - \ (x_1 x_2 x_3) }{ 1 \ - \ (x_1x_2 + x_1 x_3 + x_2 x_3) },
\\ \\
\operatorname{tg}(\theta_1 + \theta_2 + \theta_3 + \theta_4) &amp;
= \frac{ e_1 - e_3 }{ e_0 - e_2 + e_4 } \\ \\ &amp;
= \frac{ (x_1 + x_2 + x_3 + x_4) \ - \ (x_1 x_2 x_3 + x_1 x_2 x_4 + x_1 x_3 x_4 + x_2 x_3 x_4) }{ 1 \ - \ (x_1 x_2 + x_1 x_3 + x_1 x_4 + x_2 x_3 + x_2 x_4 + x_3 x_4) \ + \ (x_1 x_2 x_3 x_4) },
\end{align}&lt;/math&gt;

i tako dalje.  Navedena jednakost se može dokazati [[matematička indukcija|matematičkom indukcijom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Bronstein |first=Manual |title=Simplification of Real Elementary Functions |journal=Proceedings of the ACM-SIGSAM 1989 international symposium on Symbolic and algebraic computation |year=1989 |pages=211}}&lt;/ref&gt;

=== Sekans i kosekans zbroja konačno mnogo veličina===

: &lt;math&gt;
\begin{align}
\sec(\theta_1 + \cdots + \theta_n) &amp; = \frac{\sec\theta_1 \cdots \sec\theta_n}{e_0 - e_2 + e_4 - \cdots} \\[8pt]
\csc(\theta_1 + \cdots + \theta_n) &amp; = \frac{\sec\theta_1 \cdots \sec\theta_n}{e_1 - e_3 + e_5 - \cdots}
\end{align}
&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;e_k \,&lt;/math&gt; ''k''-ti stupanj osnovnog simetričnog polinoma za ''n'' varijabla ''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;=&amp;nbsp;tan&amp;nbsp;''θ''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;, ''i''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;1,&amp;nbsp;...,&amp;nbsp;''n'', a broj veličina u nazivniku ovisi o &amp;nbsp;''n''.

Na primjer,

: &lt;math&gt;
\begin{align}
\sec(\alpha+\beta+\gamma) &amp; = \frac{\sec\alpha \sec\beta \sec\gamma}{1 - \operatorname{tg}\alpha\operatorname{tg}\beta - \operatorname{tg}\alpha\operatorname{tg}\gamma - \operatorname{tg}\beta\operatorname{tg}\gamma } \\[8pt]
\csc(\alpha+\beta+\gamma) &amp; = \frac{\sec\alpha \sec\beta \sec\gamma}{\operatorname{tg}\alpha + \operatorname{tg}\beta + \operatorname{tg}\gamma - \operatorname{tg}\alpha\operatorname{tg}\beta\operatorname{tg}\gamma}
\end{align}
&lt;/math&gt;

==Jednakosti za višestruke kutove==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF;&quot;
|-
! ''T&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'' je ''n''-ti [[Čebiševljev polinom]]
| &lt;math&gt;\cos n\theta =T_n (\cos \theta )\,&lt;/math&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;!--&lt;ref name = &quot;mathworld_multiple_angle&quot;/&gt; --&gt;
|-
! ''S''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt; je ''n''-ti [[polinom širine]]
| &lt;math&gt;\sin^2 n\theta = S_n (\sin^2\theta)\,&lt;/math&gt;
|-
! [[De Moivreova formula]], &lt;math&gt;i&lt;/math&gt; je [[imaginarna jedinica]]
| &lt;math&gt;\cos n\theta +i\sin n\theta=(\cos(\theta)+i\sin(\theta))^n \,&lt;/math&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;74, 4.3.48&lt;/ref&gt;
|}

===Trigonomterijske jednakosti dvostrukih, trostrukih i polovičnih kutova===
{{Glavni|Formula tangensa polovičnih kutova}}

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color:#FFFFFF;&quot;
!colspan=&quot;4&quot;| Formule dvostrukog kuta&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.24&amp;ndash;26&lt;/ref&gt;&lt;!--&lt;ref name=&quot;mathworld_double_angle&quot;&gt;{{MathWorld|title=Double-Angle Formulas|urlname=Double-AngleFormulas}}&lt;/ref&gt; --&gt;
|-
|style=&quot;vertical-align:top&quot;|&lt;math&gt;\begin{align}
\sin 2\theta &amp;= 2 \sin \theta \cos \theta = \frac{2 \operatorname{tg} \theta} {1 + \operatorname{tg}^2 \theta}
\end{align}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\begin{align}
\cos 2\theta = \cos^2 \theta - \sin^2 \theta = 2 \cos^2 \theta - 1 = 1 - 2 \sin^2 \theta = \frac{1 - \operatorname{tg}^2 \theta} {1 + \operatorname{tg}^2 \theta}
\end{align}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{tg} 2\theta = \frac{2 \operatorname{tg} \theta} {1 - \operatorname{tg}^2 \theta}\!&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{ctg} 2\theta = \frac{\operatorname{ctg}^2 \theta - 1}{2 \operatorname{ctg} \theta}\!&lt;/math&gt;
|-
!colspan=&quot;4&quot;| Formule trostrukog kuta&lt;!--&lt;ref name=&quot;mathworld_multiple_angle&quot;&gt;{{MathWorld|title=Multiple-Angle Formulas|urlname=Multiple-AngleFormulas}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.27&amp;ndash;28&lt;/ref&gt; --&gt;
|-
|&lt;math&gt;\begin{align}\sin 3\theta &amp; = 3 \cos^2\theta \sin\theta - \sin^3\theta &amp; = 3\sin\theta - 4\sin^3\theta \end{align}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\begin{align}\cos 3\theta &amp; = \cos^3\theta - 3 \sin^2 \theta\cos \theta &amp; = 4 \cos^3\theta - 3 \cos\theta\end{align}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{tg} 3\theta = \frac{3 \operatorname{tg}\theta - \operatorname{tg}^3\theta}{1 - 3 \operatorname{tg}^2\theta}\!&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{ctg} 3\theta = \frac{3 \operatorname{ctg}\theta - \operatorname{ctg}^3\theta}{1 - 3 \operatorname{ctg}^2\theta}\!&lt;/math&gt;
|-
!colspan=&quot;4&quot;| Formule polovičnog kuta&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.20&amp;ndash;22&lt;/ref&gt;&lt;!--&lt;ref name=&quot;mathworld_half_angle&quot;&gt;{{MathWorld|title=Half-Angle Formulas|urlname=Half-AngleFormulas}}&lt;/ref&gt; --&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin \frac{\theta}{2} = \pm\, \sqrt{\frac{1 - \cos \theta}{2}}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\cos \frac{\theta}{2} = \pm\, \sqrt{\frac{1 + \cos\theta}{2}}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{tg} \frac{\theta}{2} = \csc \theta - \operatorname{ctg} \theta = \pm\, \sqrt{1 - \cos \theta \over 1 + \cos \theta} = \frac{\sin \theta}{1 + \cos \theta} = \frac{1-\cos \theta}{\sin \theta}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{tg}\frac{\eta+\theta}{2} = \frac{\sin\eta+\sin\theta}{\cos\eta+\cos\theta}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{tg}\left(\frac{\theta}{2} + \frac{\pi}{4}\right) = \sec\theta + \operatorname{tg}\theta&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\sqrt{\frac{1 - \sin\theta}{1 + \sin\theta}} = \frac{\left|1 - \operatorname{tg}(\theta/2)\right|}{\left|1 + \operatorname{tg}(\theta/2)\right|}&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{tg}\tfrac{1}{2}\theta = \frac{\operatorname{tg}\theta}{1 + \sqrt{1+\operatorname{tg}^2\theta}} \mbox{za}\quad \theta \in \left(-\tfrac{\pi}{2},\tfrac{\pi}{2} \right)&lt;/math&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;\operatorname{ctg} \frac{\theta}{2} = \csc \theta + \operatorname{ctg} \theta = \pm\, \sqrt{1 + \cos \theta \over 1 - \cos \theta} = \frac{\sin \theta}{1 - \cos \theta} = \frac{1 + \cos \theta}{\sin \theta}&lt;/math&gt;
|}

=== Sinus, kosinus i tangens višestrukih kutova ===

&lt;math&gt;\sin n\theta = \sum_{k=0}^n \binom{n}{k} \cos^k \theta\,\sin^{n-k} \theta\,\sin\left(\frac{1}{2}(n-k)\pi\right)&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;\cos n\theta = \sum_{k=0}^n \binom{n}{k} \cos^k \theta\,\sin^{n-k} \theta\,\cos\left(\frac{1}{2}(n-k)\pi\right)&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;\operatorname{tg}\,(n{+}1)\theta = \frac{\operatorname{tg} n\theta + \operatorname{tg} \theta}{1 - \operatorname{tg} n\theta\,\operatorname{tg} \theta}.&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;\operatorname{ctg}\,(n{+}1)\theta = \frac{\operatorname{ctg} n\theta\,\operatorname{ctg} \theta - 1}{\operatorname{ctg} n\theta + \operatorname{ctg} \theta}.&lt;/math&gt;

=== Čebiševljeva metoda ===

[[Pafnutij Čebišev|Čebišev]]ljeva metoda je rekurzivni algoritam za nalaženje formula ''n''-tih višestrukih kutova poznavajući (''n''&amp;nbsp;&amp;minus;&amp;nbsp;1)-te i (''n''&amp;nbsp;&amp;minus;&amp;nbsp;2)-te formule.&lt;ref&gt;Ken Ward's Mathematics Pages, http://www.trans4mind.com/personal_development/mathematics/trigonometry/multipleAnglesRecursiveFormula.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727164001/http://www.trans4mind.com/personal_development/mathematics/trigonometry/multipleAnglesRecursiveFormula.htm |date=27. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;\cos nx = 2 \cdot \cos x \cdot \cos (n-1) x - \cos (n-2) x \,&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\sin nx = 2 \cdot \cos x \cdot \sin (n-1) x - \sin (n-2) x \, &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\operatorname{tg} nx = \frac{H + K \operatorname{tg} x}{K- H \operatorname{tg} x} \, &lt;/math&gt;
gdje je ''H''/''K''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;tan(''n''&amp;nbsp;&amp;minus;&amp;nbsp;1)''x''.

=== Tangens prosjeka ===

:&lt;math&gt; \operatorname{tg}\left( \frac{\alpha+\beta}{2} \right)
= \frac{\sin\alpha + \sin\beta}{\cos\alpha + \cos\beta}
= -\,\frac{\cos\alpha - \cos\beta}{\sin\alpha - \sin\beta}&lt;/math&gt;
Ako su ''α'' ili ''β'' jednaki 0 tada dobivamo formulu za tangens polovičnog kuta.

=== Vièteov beskonačni produkt ===

: &lt;math&gt; \cos\left({\theta \over 2}\right) \cdot \cos\left({\theta \over 4}\right)
\cdot \cos\left({\theta \over 8}\right)\cdots = \prod_{n=1}^\infty \cos\left({\theta \over 2^n}\right)
= {\sin(\theta)\over \theta} = \operatorname{sinc}\,\theta. &lt;/math&gt;
&lt;!-- \operatorname{sinc} is intended to say &quot;sinc&quot;, not &quot;sin&quot; and not &quot;sine&quot;. ---&gt;
&lt;!-- \operatorname{sinc} is intended to say &quot;sinc&quot;, not &quot;sin&quot; and not &quot;sine&quot;. ---&gt;
&lt;!-- \operatorname{sinc} is intended to say &quot;sinc&quot;, not &quot;sin&quot; and not &quot;sine&quot;. ---&gt;
&lt;!-- \operatorname{sinc} is intended to say &quot;sinc&quot;, not &quot;sin&quot; and not &quot;sine&quot;. ---&gt;
&lt;!-- \operatorname{sinc} is intended to say &quot;sinc&quot;, not &quot;sin&quot; and not &quot;sine&quot;. ---&gt;

== Jednakosti potenciranih trigonometrijskih funkcija ==

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
!Sinus
!Kosinus
!Druge
|-
|&lt;math&gt;\sin^2\theta = \frac{1 - \cos 2\theta}{2}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\cos^2\theta = \frac{1 + \cos 2\theta}{2}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sin^2\theta \cos^2\theta = \frac{1 - \cos 4\theta}{8}\!&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin^3\theta = \frac{3 \sin\theta - \sin 3\theta}{4}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\cos^3\theta = \frac{3 \cos\theta + \cos 3\theta}{4}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sin^3\theta \cos^3\theta = \frac{3\sin 2\theta - \sin 6\theta}{32}\!&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin^4\theta = \frac{3 - 4 \cos 2\theta + \cos 4\theta}{8}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\cos^4\theta = \frac{3 + 4 \cos 2\theta + \cos 4\theta}{8}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sin^4\theta \cos^4\theta = \frac{3-4\cos 4\theta + \cos 8\theta}{128}\!&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin^5\theta = \frac{10 \sin\theta - 5 \sin 3\theta + \sin 5\theta}{16}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\cos^5\theta = \frac{10 \cos\theta + 5 \cos 3\theta + \cos 5\theta}{16}\!&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sin^5\theta \cos^5\theta = \frac{10\sin 2\theta - 5\sin 6\theta + \sin 10\theta}{512}\!&lt;/math&gt;
|}

Za izvode potencija sinus i kosinusa kuta se koriste [[De Moivreova formula]], [[Eulerov poučak]] i [[binomni poučak]].

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
! 
!Kosinus
!Sinus
|-
!&lt;math&gt;\text{ako je }n\text{ neparan}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\cos^n\theta = \frac{2}{2^n} \sum_{k=0}^{\frac{n-1}{2}} \binom{n}{k} \cos{((n-2k)\theta)}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sin^n\theta = \frac{2}{2^n} \sum_{k=0}^{\frac{n-1}{2}} (-1)^{(\frac{n-1}{2}-k)} \binom{n}{k} \sin{((n-2k)\theta)}&lt;/math&gt;
|-
!&lt;math&gt;\text{ako je }n\text{ paran}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\cos^n\theta = \frac{1}{2^n} \binom{n}{\frac{n}{2}} + \frac{2}{2^n} \sum_{k=0}^{\frac{n}{2}-1} \binom{n}{k} \cos{((n-2k)\theta)}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sin^n\theta = \frac{1}{2^n} \binom{n}{\frac{n}{2}} + \frac{2}{2^n} \sum_{k=0}^{\frac{n}{2}-1} (-1)^{(\frac{n}{2}-k)} \binom{n}{k} \cos{((n-2k)\theta)}&lt;/math&gt;
|-
|}

==Formule pretvorbi umnoška u zbroj i zbroja u umnožak==&lt;!-- [[Standing wave]] links to this section --&gt;

{|
|style=&quot;vertical-align:top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
!Umnožak u zbroj&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.31&amp;ndash;33&lt;/ref&gt;
|-
| &lt;math&gt;\cos \theta \cos \varphi = {\cos(\theta - \varphi) + \cos(\theta + \varphi) \over 2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;\sin \theta \sin \varphi = {\cos(\theta - \varphi) - \cos(\theta + \varphi) \over 2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;\sin \theta \cos \varphi = {\sin(\theta + \varphi) + \sin(\theta - \varphi) \over 2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;\cos \theta \sin \varphi = {\sin(\theta + \varphi) - \sin(\theta - \varphi) \over 2}&lt;/math&gt;
|}
|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
!Zbroj u umnožak&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.34&amp;ndash;39&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin \theta \pm \sin \varphi = 2 \sin\left( \frac{\theta \pm \varphi}{2} \right) \cos\left( \frac{\theta \mp \varphi}{2} \right)&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\cos \theta + \cos \varphi = 2 \cos\left( \frac{\theta + \varphi} {2} \right) \cos\left( \frac{\theta - \varphi}{2} \right)&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\cos \theta - \cos \varphi = -2\sin\left( {\theta + \varphi \over 2}\right) \sin\left({\theta - \varphi \over 2}\right)&lt;/math&gt;
|}
|}

===Druge povezane jednakosti===
Ako su ''x'', ''y'' i ''z'' bilo kojeg trokuta, tada vrijedi

:&lt;math&gt;\text{ako je zbroj }x + y + z = \pi = \text{polukrug,}\, &lt;/math&gt;

::&lt;math&gt;\text{onda je }\operatorname{tg}(x) + \operatorname{tg}(y) + \operatorname{tg}(z) = \operatorname{tg}(x)\operatorname{tg}(y)\operatorname{tg}(z).\,&lt;/math&gt;

odnosno

:&lt;math&gt;\text{ako je zbroj }x + y + z = \pi = \text{polukrug,}\, &lt;/math&gt;

::&lt;math&gt;\text{onda je }\sin(2x) + \sin(2y) + \sin(2z) = 4\sin(x)\sin(y)\sin(z).\,&lt;/math&gt;

=== Hermiteova kotangensova jednakost ===

{{Glavni|Hermiteova kotangensova jednakost}}

[[Charles Hermite]] je pokazao da vrijedi određena jednakost&lt;ref&gt;Warren P. Johnson, &quot;Trigonometric Identities &amp;#xE0; la Hermite&quot;, ''[[American Mathematical Monthly]]'', volume 117, number 4, April 2010, pages 311&amp;#x2013;327&lt;/ref&gt;  gdje su varijable ''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;,&amp;nbsp;...,&amp;nbsp;''a''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt; [[kompleksni brojevi]].  Neka je

: &lt;math&gt; A_{n,k} = \prod_{\begin{smallmatrix} 1 \le j \le n \\ j \neq k \end{smallmatrix}} \operatorname{ctg}(a_k - a_j) &lt;/math&gt;

te u slučaju kada je ''A''&lt;sub&gt;1,1&lt;/sub&gt;, dobiva se [[prazan produkt]], koji je jednak &amp;nbsp;1. Općenito se dobiva sljedeća vrijednost:

: &lt;math&gt; \operatorname{ctg}(z - a_1)\cdots\operatorname{ctg}(z - a_n) = \cos\frac{n\pi}{2} + \sum_{k=1}^n A_{n,k} \operatorname{ctg}(z - a_k).&lt;/math&gt;

U najjednostavnijem slučaju za ''n''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;2 vrijedi: 

: &lt;math&gt; \operatorname{ctg}(z - a_1)\operatorname{ctg}(z - a_2) = -1 + \operatorname{ctg}(a_1 - a_2)\operatorname{ctg}(z - a_1) + \operatorname{ctg}(a_2 - a_1)\operatorname{ctg}(z - a_2). &lt;/math&gt;

=== Ptolemejev teorem ===

Ove jednakosti predstavljaju trigonometrijski oblik [[ptolomejev teorem|ptolomejevog teorema]].
:&lt;math&gt; \text{Ako su }w + x + y + z = \pi = \text{polukrug,} \, &lt;/math&gt;

::&lt;math&gt;\begin{align} \text{tada vrijedi }
&amp;     \sin(w + x)\sin(x + y) \\
&amp;{} = \sin(x + y)\sin(y + z) \\
&amp;{} = \sin(y + z)\sin(z + w) \\
&amp;{} = \sin(z + w)\sin(w + x) = \sin(w)\sin(y) + \sin(x)\sin(z).
\end{align}&lt;/math&gt;

==Linearne kombinacije==
{{Glavni|Fazni vektor}}
Bilo koja linearna kombinacija sinusnih [[val]]ova istih perioda ili [[frekvencija]] s različitim [[fazni pomak|faznim pomacima]] je također sinusni val s istom periodom ili frekvencijom s različitim faznim pomakom. Kod nenulte linearne kombinacije sinusnog i kosinusnog vala
,&lt;ref&gt;Proof at http://pages.pacificcoast.net/~cazelais/252/lc-trig.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111203140921/http://pages.pacificcoast.net/~cazelais/252/lc-trig.pdf |date=3. prosinca 2011. }}&lt;/ref&gt; se dobiva

:&lt;math&gt;a\sin x+b\cos x=\sqrt{a^2+b^2}\cdot\sin(x+\varphi)\,&lt;/math&gt;

gdje je
:&lt;math&gt;
\varphi = \begin{cases}\arcsin \left(\frac{b}{\sqrt{a^2+b^2}}\right)
&amp; \text{ako je }a \ge 0, \\
\pi-\arcsin \left(\frac{b}{\sqrt{a^2+b^2}}\right) &amp; \text{ako je }a &lt; 0,
\end{cases}
&lt;/math&gt;

što je ekvivalentno s

:&lt;math&gt;
\varphi = \operatorname{arctg} \left(\frac{b}{a}\right) + \begin{cases}
0 &amp; \text{ako je }a \ge 0, \\
\pi &amp; \text{ako je }a &lt; 0,
\end{cases}
&lt;/math&gt;
ili čak s
:&lt;math&gt;
\varphi = \text{sgn}(b)\cos^{-1}\left(\tfrac{a}{\sqrt{a^2+b^2}}\right)
&lt;/math&gt;

Općenito za proizvoljan fazni pomak vrijedi
:&lt;math&gt;a\sin x+b\sin(x+\alpha)= c \sin(x+\beta)\,&lt;/math&gt;

gdje je
:&lt;math&gt;c = \sqrt{a^2 + b^2 + 2ab\cos \alpha},\,&lt;/math&gt;
i
:&lt;math&gt;
  \beta = \operatorname{arctg} \left(\frac{b\sin \alpha}{a + b\cos \alpha}\right) + \begin{cases}
0 &amp; \text{ako je } a + b\cos \alpha \ge 0, \\
\pi &amp; \text{ako je } a + b\cos \alpha &lt; 0.
\end{cases}
&lt;/math&gt;

==Lagrangeove trigonometrijske jednakosti==
Ove jednakosti su ime dobili po [[Joseph Louis Lagrange|Josephu Louisu Lagrangeu]].&lt;ref name=&quot;Muniz&quot;&gt;
{{cite journal |author=Eddie Ortiz Muñiz |year=1953 |month=February |volume=21 |number=2 |title=A Method for Deriving Various Formulas in Electrostatics and Electromagnetism Using Lagrange's Trigonometric Identities |journal=American Journal of Physics |page=140}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite book |title=Handbook of Mathematical Formulas and Integrals |edition=4th |author=Alan Jeffrey and Hui-hui Dai |chapter=Section 2.4.1.6 |isbn=9780123742889 |year=2008 |publisher=Academic Press}}
&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;
\begin{align}
\sum_{n=1}^N \sin n\theta &amp; = \frac{1}{2}\operatorname{ctg}\theta-\frac{\cos(N+\frac{1}{2})\theta}{2\sin\frac{1}{2}\theta}\\
\sum_{n=1}^N \cos n\theta &amp; = -\frac{1}{2}+\frac{\sin(N+\frac{1}{2})\theta}{2\sin\frac{1}{2}\theta}
\end{align}
&lt;/math&gt;

S njima je povezana funkcija koja se naziva [[Dirichletova jezgra]]. 

: &lt;math&gt;1+2\cos(x) + 2\cos(2x) + 2\cos(3x) + \cdots + 2\cos(nx)
= \frac{\sin\left(\left(n +\frac{1}{2}\right)x\right)}{\sin(x/2)}.&lt;/math&gt;

==Ostali oblici zbrojeva trigonometrijskih funkcija==
Zbroj sinusa i kosinusa s varijablama u aritmetičkom nizu
&lt;ref&gt;Michael P. Knapp, [http://evergreen.loyola.edu/mpknapp/www/papers/knapp-sv.pdf Sines and Cosines of Angles in Arithmetic Progression] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719232110/http://evergreen.loyola.edu/mpknapp/www/papers/knapp-sv.pdf |date=19. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;:

:&lt;math&gt;
\begin{align}
&amp; \sin{\varphi} + \sin{(\varphi + \alpha)} + \sin{(\varphi + 2\alpha)} + \cdots {} \\[8pt]
&amp; {} \qquad\qquad \cdots + \sin{(\varphi + n\alpha)} = \frac{\sin{\left(\frac{(n+1) \alpha}{2}\right)} \cdot \sin{(\varphi + \frac{n \alpha}{2})}}{\sin{\frac{\alpha}{2}}}. \\[10pt]
&amp; \cos{\varphi} + \cos{(\varphi + \alpha)} + \cos{(\varphi + 2\alpha)} + \cdots {} \\[8pt]
&amp; {} \qquad\qquad \cdots + \cos{(\varphi + n\alpha)} = \frac{\sin{\left(\frac{(n+1) \alpha}{2}\right)} \cdot \cos{(\varphi + \frac{n \alpha}{2})}}{\sin{\frac{\alpha}{2}}}.
\end{align}
&lt;/math&gt;

Za bilo koji ''a'' i ''b'' vrijedi:
: &lt;math&gt;a \cos(x) + b \sin(x) = \sqrt{ a^2 + b^2 } \cos(x - \operatorname{atan2}\,(b,a)) \;&lt;/math&gt;
gdje je atan2(''y'', ''x'') poopćenje funkcije arctan(''y''/''x'') koja pokriva cijeli kružni opseg.

Koristeći [[Gudermannova funkcija|Gudermannovu funkciju]] koja povezuje cirkularne i [[hiperbolna funkcija|hiperbolne]] trigonometrijske funkcije bez korištenja kompleksnih brojeva može se iskoristiti sljedeći izraz:
:&lt;math&gt;\operatorname{tg}(x) + \sec(x) = \operatorname{tg}\left({x \over 2} + {\pi \over 4}\right).&lt;/math&gt;

Ako su ''x'', ''y'' i ''z'' ako su kutovi bilo kojeg trokuta odnosno ''x''&amp;nbsp;+&amp;nbsp;''y''&amp;nbsp;+&amp;nbsp;''z''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;π, tada je
:&lt;math&gt;\operatorname{ctg}(x)\operatorname{ctg}(y) + \operatorname{ctg}(y)\operatorname{ctg}(z) + \operatorname{ctg}(z)\operatorname{ctg}(x) = 1.\,&lt;/math&gt;

== Određene linearne frakcionalne transformacije ==
{{Glavni|Möbiusova transformacija}}
Ako je ''ƒ''(''x'') dan linearnom frakcionalnom transformacijom

: &lt;math&gt; f(x) = \frac{(\cos\alpha)x - \sin\alpha}{(\sin\alpha)x + \cos\alpha}, &lt;/math&gt;

i slično tome

: &lt;math&gt; g(x) = \frac{(\cos\beta)x - \sin\beta}{(\cos\beta)x + \sin\beta}, &lt;/math&gt;

tada vrijedi
: &lt;math&gt; f(g(x)) = g(f(x))
= \frac{(\cos(\alpha+\beta))x - \sin(\alpha+\beta)}{(\sin(\alpha+\beta))x + \cos(\alpha+\beta)}. &lt;/math&gt;

Kraće rečeno, ako je za sve ''α'' funkcija ''ƒ''&lt;sub&gt;''α''&lt;/sub&gt; baš ta gore prikazana funkcija ''ƒ'' tada vrijedi da je

: &lt;math&gt; f_\alpha \circ f_\beta = f_{\alpha+\beta}. \, &lt;/math&gt;

==Jednakosti inverznih trigonometrijskih funkcija==
:&lt;math&gt; \arcsin(x)+\arccos(x)=\pi/2\;&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt; \operatorname{arctg}(x)+\operatorname{arcctg}(x)=\pi/2.\;&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\operatorname{arctg}(x)+\operatorname{arctg}(1/x)=\left\{\begin{matrix} \pi/2, &amp; \mbox{ako je }x &gt; 0 \\  -\pi/2, &amp; \mbox{ako je }x &lt; 0 \end{matrix}\right.&lt;/math&gt;

===Kompozicija trigonometrijskih i inverznih trigonometrijskih funkcija===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color: #FFFFFF&quot;
|-
|&lt;math&gt;\sin[\arccos(x)]=\sqrt{1-x^2} \,&lt;/math&gt; 
|&lt;math&gt;\operatorname{tg}[\arcsin (x)]=\frac{x}{\sqrt{1 - x^2}}&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin[\operatorname{arctg}(x)]=\frac{x}{\sqrt{1+x^2}}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\operatorname{tg}[\arccos (x)]=\frac{\sqrt{1 - x^2}}{x}&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\cos[\operatorname{arctg}(x)]=\frac{1}{\sqrt{1+x^2}}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\operatorname{ctg}[\arcsin (x)]=\frac{\sqrt{1 - x^2}}{x}&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\cos[\arcsin(x)]=\sqrt{1-x^2} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\operatorname{ctg}[\arccos (x)]=\frac{x}{\sqrt{1 - x^2}}&lt;/math&gt;
|}

==Povezanost s kompleksnom eksponencijalnom funkcijom==

:&lt;math&gt;e^{ix} = \cos(x) + i\sin(x)\,&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;74, 4.3.47&lt;/ref&gt; Ovaj se izraz naziva [[Eulerova formula]],

:&lt;math&gt;e^{-ix} = \cos(-x) + i\sin(-x) = \cos(x) - i\sin(x)\,&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;e^{i\pi} = -1&lt;/math&gt; Ovaj se izraz naziva [[Eulerov identitet]],

: &lt;math&gt;\cos(x) = \frac{e^{ix} + e^{-ix}}{2} \;&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;71, 4.3.2&lt;/ref&gt;

: &lt;math&gt;\sin(x) = \frac{e^{ix} - e^{-ix}}{2i} \;&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;71, 4.3.1&lt;/ref&gt;

odnosno

: &lt;math&gt;\operatorname{tg}(x) = \frac{e^{ix} - e^{-ix}}{i({e^{ix} + e^{-ix}})}\; = \frac{\sin(x)}{\cos(x)}&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;i^2 = -1&lt;/math&gt;.

==Povezanost s beskonačnim produktima==
{{Glavni|Beskonačni produkti}}
Pri rješavanju [[specijalne funkcije|specijalnih funkcija]], različite koristimo formule koje povezuju beskonačni produkt i trigonometrijske funkcije:&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;75, 4.3.89&amp;ndash;90&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;85, 4.5.68&amp;ndash;69&lt;/ref&gt;

: &lt;math&gt;\sin x = x \prod_{n = 1}^\infty\left(1 - \frac{x^2}{\pi^2 n^2}\right)&lt;/math&gt;
: &lt;math&gt;\sinh x = x \prod_{n = 1}^\infty\left(1 + \frac{x^2}{\pi^2 n^2}\right)&lt;/math&gt;
: &lt;math&gt;\frac{\sin x}{x} = \prod_{n = 1}^\infty\cos\left(\frac{x}{2^n}\right)&lt;/math&gt;

: &lt;math&gt;\cos x = \prod_{n = 1}^\infty\left(1 - \frac{x^2}{\pi^2(n - \frac{1}{2})^2}\right)&lt;/math&gt;
: &lt;math&gt;\cosh x = \prod_{n = 1}^\infty\left(1 + \frac{x^2}{\pi^2(n - \frac{1}{2})^2}\right)&lt;/math&gt;
: &lt;math&gt;|\sin x| = \frac1{2}\prod_{n = 0}^\infty \sqrt[2^{n+1}]{\left|\operatorname{tg}\left(2^n x\right)\right|}&lt;/math&gt;

==Jednakosti bez varijabli==
Jednakost bez varijabli

:&lt;math&gt;\cos 20^\circ\cdot\cos 40^\circ\cdot\cos 80^\circ=\frac{1}{8}&lt;/math&gt;
je poseban slučaj jednakosti s jednom varijablom:

:&lt;math&gt;\prod_{j=0}^{k-1}\cos(2^j x)=\frac{\sin(2^k x)}{2^k\sin(x)}.&lt;/math&gt;

Nadalje, također vrijedi da je 

:&lt;math&gt;\sin 20^\circ\cdot\sin 40^\circ\cdot\sin 80^\circ=\frac{\sqrt{3}}{8}.&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt; \cos\frac{\pi}{7}\cos\frac{2\pi}{7}\cos\frac{3\pi}{7} = \frac{1}{8}, &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\operatorname{tg} 50^\circ\cdot\operatorname{tg} 60^\circ\cdot\operatorname{tg} 70^\circ=\operatorname{tg} 80^\circ.&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\cos 24^\circ+\cos 48^\circ+\cos 96^\circ+\cos 168^\circ=\frac{1}{2}.&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;
\begin{align}
&amp; \cos\left( \frac{2\pi}{21}\right)
  + \cos\left(2\cdot\frac{2\pi}{21}\right)   
  + \cos\left(4\cdot\frac{2\pi}{21}\right) \\[10pt]
&amp; {} \qquad {} + \cos\left( 5\cdot\frac{2\pi}{21}\right)
  + \cos\left( 8\cdot\frac{2\pi}{21}\right)
  + \cos\left(10\cdot\frac{2\pi}{21}\right)=\frac{1}{2}.
\end{align}
&lt;/math&gt;

Mnogo jednakosti ima osnovu u izrazima kao što su&lt;ref&gt;[[Eric W. Weisstein|Weisstein, Eric W.]], &quot;[http://mathworld.wolfram.com/Sine.html Sine]&quot; from [[MathWorld]]&lt;/ref&gt;:

:&lt;math&gt; \prod_{k=1}^{n-1} \sin\left(\frac{k\pi}{n}\right) = \frac{n}{2^{n-1}}&lt;/math&gt;

i  

:&lt;math&gt; \prod_{k=1}^{n-1} \cos\left(\frac{k\pi}{n}\right) = \frac{\sin(\pi n/2)}{2^{n-1}} &lt;/math&gt;

Njihovom kombinacijom dobivamo:

:&lt;math&gt; \prod_{k=1}^{n-1} \operatorname{tg}\left(\frac{k\pi}{n}\right) = \frac{n}{\sin(\pi n/2)}&lt;/math&gt;

Ako je ''n'' neparan broj(''n''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;2''m''&amp;nbsp;+&amp;nbsp;1) korištenjem simetrije dobivamo
:&lt;math&gt; \prod_{k=1}^{m} \operatorname{tg}\left(\frac{k\pi}{2m+1}\right) = \sqrt{2m+1}&lt;/math&gt;

=== Određivanje broja &amp;pi; ===

:&lt;math&gt;\frac{\pi}{4} = 4 \operatorname{arctg}\frac{1}{5} - \operatorname{arctg}\frac{1}{239}&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\frac{\pi}{4} = 5 \operatorname{arctg}\frac{1}{7} + 2 \operatorname{arctg}\frac{3}{79}.&lt;/math&gt;

=== Mnemonički zapis za neke vrijednosti sinusa i kosinusa ===

:&lt;math&gt;
\begin{matrix}
\sin 0 &amp; = &amp; \sin 0^\circ &amp; = &amp; \sqrt{0}/2 &amp; = &amp; \cos 90^\circ &amp;  =  &amp; \cos \left( \frac {\pi} {2} \right) \\  \\
\sin \left( \frac {\pi} {6} \right) &amp; = &amp; \sin 30^\circ &amp; = &amp; \sqrt{1}/2 &amp; = &amp; \cos 60^\circ &amp; = &amp; \cos \left( \frac {\pi} {3} \right) \\  \\
\sin \left( \frac {\pi} {4} \right) &amp; = &amp; \sin 45^\circ &amp; = &amp; \sqrt{2}/2 &amp; = &amp; \cos 45^\circ &amp; = &amp; \cos \left( \frac {\pi} {4} \right) \\  \\
\sin \left( \frac {\pi} {3} \right) &amp; = &amp; \sin 60^\circ &amp; = &amp; \sqrt{3}/2 &amp; = &amp; \cos 30^\circ &amp; = &amp; \cos \left( \frac {\pi} {6} \right)\\  \\
\sin \left( \frac {\pi} {2} \right) &amp; = &amp; \sin 90^\circ &amp; = &amp; \sqrt{4}/2 &amp; = &amp; \cos 0^\circ &amp; = &amp; \cos 0 
\end{matrix}
&lt;/math&gt;

===Zlatni rez φ===
{{Glavni|Zlatni rez|Trigonometrijske konstante}}

:&lt;math&gt;\cos \left( \frac {\pi} {5} \right) = \cos 36^\circ={\sqrt{5}+1 \over 4} = \frac{\varphi }{2}
&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;\sin \left( \frac {\pi} {10} \right) = \sin 18^\circ = {\sqrt{5}-1 \over 4}  = {\varphi - 1 \over 2} = {1 \over 2\varphi}&lt;/math&gt;

=== Euklidova jednakost ===

:&lt;math&gt;\sin^2(18^\circ)+\sin^2(30^\circ)=\sin^2(36^\circ). \, &lt;/math&gt;

==Infinitezimalni račun==
===Derivacije===
{{Glavni|Derivacija|Popis derivacija trigonometrijskih funkcija}}
Koristeći [[infinitezimalni račun]], kutovi pri računanju moraju biti u radijanima. Derivacije trigonometrijskih funkcija mogu se odrediti pomoću dva [[Limes (matematika)|limes]]a:

:&lt;math&gt;\lim_{x\rightarrow 0}\frac{\sin x}{x}=1,&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\lim_{x\rightarrow 0}\frac{1-\cos x }{x}=0,&lt;/math&gt;

Deriviranjem trigonometrijskih funkcija dobivaju se sljedeće jednakosti i pravila:&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;77, 4.3.105&amp;ndash;110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;82, 4.4.52&amp;ndash;57&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Finney |first=Ross |title=Calculus : Graphical, Numerical, Algebraic |publisher=Prentice Hall |year=2003 |location=Glenview, Illinois |pages=159–161 |isbn=0-13-063131-0}}
&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;
\begin{align}
{d \over dx} \sin x &amp; = \cos x          ,&amp; {d \over dx} \arcsin x &amp; =  {1 \over \sqrt{1 - x^2}}      \\  \\
{d \over dx} \cos x &amp; = -\sin x         ,&amp; {d \over dx} \arccos x &amp; = {-1 \over \sqrt{1 - x^2}}      \\  \\
{d \over dx} \operatorname{tg} x &amp; = \sec^2 x        ,&amp; {d \over dx} \operatorname{arctg} x &amp; = { 1 \over 1 + x^2}             \\  \\
{d \over dx} \operatorname{ctg} x &amp; = -\csc^2 x       ,&amp; {d \over dx} \operatorname{arcctg} x &amp; = {-1 \over 1 + x^2}             \\  \\
{d \over dx} \sec x &amp; = \operatorname{tg} x \sec x   ,&amp; {d \over dx} \arcsec x &amp; = { 1 \over |x|\sqrt{x^2 - 1}}   \\  \\
{d \over dx} \csc x &amp; = -\csc x \operatorname{ctg} x  ,&amp; {d \over dx} \arccsc x &amp; = {-1 \over |x|\sqrt{x^2 - 1}}
\end{align}
&lt;/math&gt;

===Integrali===
{{Glavni|Integrali|Popis integrala trigonometrijskih funkcija}}

:&lt;math&gt;\int{\frac{du}{\sqrt{a^{2}-u^{2}}}}=\sin ^{-1}\left( \frac{u}{a} \right)+C&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\int{\frac{du}{a^{2}+u^{2}}}=\frac{1}{a}\operatorname{tg} ^{-1}\left( \frac{u}{a} \right)+C&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\int{\frac{du}{u\sqrt{u^{2}-a^{2}}}}=\frac{1}{a}\sec ^{-1}\left| \frac{u}{a} \right|+C&lt;/math&gt;

== Eksponencijalne definicije trigonometrijskih funkcija ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background-color:#FFFFFF&quot;
!Funkcija
!Inverzna funkcija&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;80, 4.4.26&amp;ndash;31&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sin \theta = \frac{e^{i\theta} - e^{-i\theta}}{2i} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\arcsin x = -i \ln \left(ix + \sqrt{1 - x^2}\right) \,&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\cos \theta = \frac{e^{i\theta} + e^{-i\theta}}{2} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\arccos x = -i \ln \left(x + \sqrt{x^2 - 1}\right) \,&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\operatorname{tg} \theta = \frac{e^{i\theta} - e^{-i\theta}}{i(e^{i\theta} + e^{-i\theta})} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\operatorname{arctg} x = \frac{i}{2} \ln \left(\frac{i + x}{i - x}\right) \,&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\csc \theta = \frac{2i}{e^{i\theta} - e^{-i\theta}} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\arccsc x = -i \ln \left(\tfrac{i}{x} + \sqrt{1 - \tfrac{1}{x^2}}\right) \,&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\sec \theta = \frac{2}{e^{i\theta} + e^{-i\theta}} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\arcsec x = -i \ln \left(\tfrac{1}{x} + i\sqrt{1 - \tfrac{1}{x^2}}\right) \,&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;\operatorname{ctg} \theta = \frac{i(e^{i\theta} + e^{-i\theta})}{e^{i\theta} - e^{-i\theta}} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\operatorname{arcctg} x = \frac{i}{2} \ln \left(\frac{x - i}{x + i}\right) \,&lt;/math&gt;
|-
!
!
|-
|&lt;math&gt;\operatorname{cis} \, \theta = e^{i\theta} \,&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\operatorname{arccis} \, x = \frac{\ln x}{i} = -i \ln x = \operatorname{arg} \, x \,&lt;/math&gt;
|}

== Weierstrassova supstitucija ==
{{Glavni|Weierstrassova supstitucija}}

Ako je
:&lt;math&gt;t = \operatorname{tg}\left(\frac{x}{2}\right),&lt;/math&gt;

tada vrijedi&lt;ref&gt;Abramowitz and Stegun, p.&amp;nbsp;72, 4.3.23&lt;/ref&gt;

: &lt;math&gt;\sin(x) = \frac{2t}{1 + t^2}\text{ i }\cos(x) = \frac{1 - t^2}{1 + t^2}\text{ i }e^{i x} = \frac{1 + i t}{1 - i t}&lt;/math&gt;

gdje je e&lt;sup&gt;''ix''&lt;/sup&gt; = cos(''x'') + ''i'' sin(''x''), što ponekad skraćeno pišemo kao &amp;nbsp;cis(''x'').

==Vidi još==

&lt;div style=&quot;-moz-column-count:2; column-count:2;&quot;&gt;
*[[Trigonometrija]]
*[[Dokazi trigonometrijskih jednakosti]]
*[[Pitagorina trigonometrijska jednakost]]
*[[Jedinična kružnica]]
*[[Trigonometrijske konstante]]
*[[Primjena trigonometrije]]
*[[Formula tangensa polovičnih kutova]]
*[[Pitagorin poučak]]
*[[Kosinusni poučak]]
*[[Sinusni poučak]]
*[[Tangensni poučak]]
*[[Mollweideova formula]]
*[[Popis derivacija trigonometrijskih funkcija]]
*[[Popis integrala trigonometrijskih funkcija]]
*[[Hiperbolna funkcija]]
*[[Versinus]]
&lt;/div&gt;

==Bilješke==
{{izvori|30em}}

==Izvori==
*{{Cite book |editor1-last=Abramowitz |editor1-first=Milton |editor1-link=Milton Abramowitz |editor2-last=Stegun |editor2-first=Irene A. |editor2-link=Irene Stegun |title=Handbook of Mathematical Functions with Formulas, Graphs, and Mathematical Tables |publisher=Dover Publications |location=New York |isbn=978-0-486-61272-0 |year=1972 |postscript=&lt;!--None--&gt;}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.jdawiseman.com/papers/easymath/surds_sin_cos.html Values of Sin and Cos, expressed in surds, for integer multiples of 3° and of 5⅝°], [http://www.jdawiseman.com/papers/easymath/surds_csc_sec.html Csc and Sec], [http://www.jdawiseman.com/papers/easymath/surds_tan.html Tan].

[[Kategorija:Trigonometrija]]
[[Kategorija:Matematički popisi]]</text>
      <sha1>b4eolrtb9rmuznvbhvtlgmgqvof9lvv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:MirkoS18</title>
    <ns>2</ns>
    <id>327396</id>
    <revision>
      <id>7521004</id>
      <parentid>7514506</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:42:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>70769</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stranice koje sam započeo */</comment>
      <origin>7521004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4454" sha1="nesfth5c54v307alvtzjln5j7i63e4z" xml:space="preserve">
==Stranice koje sam započeo==
* [[Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku]]
* [[Institut za noviju istoriju Srbije]]
* [[Cankareva nagrada]]
* [[Gradski muzej Vinkovci]]
* [[Međunarodna asocijacija za studije jugoistočne Europe]]
* [[Državni arhiv u Veneciji]]
* [[Muzej Jugoslavije]]
* [[Sveučilište u Kragujevcu]]
* [[Grupa neutralnih i nesvrstanih europskih zemalja]]
* [[Narodni muzej Šumadije u Kragujevcu]]
* [[Muzej afričke umjetnosti, Beograd]]
* [[Narodni muzej Kraljevo]]
* [[Narodni muzej Zrenjanin]]
* [[Muzej Srijema]]
* [[Wikipedija na panonskom rusinskom jeziku]]
* [[Muzej grada Novog Sada]]
* [[Drugi ministarski sastanak mediteranskih članica Pokreta nesvrstanih zemalja]]
* [[Deveta konferencija Pokreta nesvrstanih]]
* [[Muzej vojvođanskih Slovaka]]
* [[Muzej grada Skoplja]]
* [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih]]
* [[Diplomatski arhiv Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije]]
* [[Ndabaningi Sithole]]
* [[ZANU–PF]]
* [[Arhiv Srba u Hrvatskoj]]
* [[Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu]]
* [[Državni arhiv Srbije]]
* [[Arhiv Vojvodine]]
* [[Savezna gimnazija za Slovence]]
* [[Egipatsko-jugoslavenski odnosi]]
* [[Čehoslovačko-jugoslavenski odnosi]]
* [[Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
* [[Odnosi Jugoslavije i Svete Stolice]]
* [[Alžirsko-jugoslavenski odnosi]]
* [[Zajednica srpskih općina]]
* [[Izbjeglička putna isprava]]
* [[Hotel Zagorje]]
* [[Wir schaffen das]]
* [[Pravo na azil]]
* [[Pushback (migracije)]]
* [[Sarah Mardini]]
* [[Izbjeglička olimpijska momčad]]
* [[Međunarodni dan izbjeglica]]
* [[Kemal Kılıçdaroğlu]]
* [[Predsјednički izbori u Turskoj 2023.]]
* [[Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina 2003.]]
* [[Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina 2023.]]
* [[Jakov Milatović]]
* [[Darinka Radović]]
* [[Jolanda Đačić]]
* [[Srbijanka Turajlić]]
* [[Naomi Klein]]
* [[Nicola Sturgeon]]
* [[Inger Christensen]]
* [[Rada Iveković]]
* [[Vijaya Lakshmi Pandit]]
* [[Mirjana Rakić]]
* [[Angela Davis]]
* [[Danica Tomić]]
* [[Arundhati Roy]]
* [[Amy Goodman]]
* [[Albert Misak]]
* [[Julia Garner]]
* [[Dubravka Stojanović]]
* [[Politički status Gibraltara]]
* [[Parlament Wisconsina, Madison]]
* [[Jugoslavija i Pokret nesvrstanih]]
* [[Most na Đurđevića Tari]]
* [[Jelena Subotić]]
* [[Jugoslavistika]]
* [[Pokolj u Ivancima]]
* [[Srpsko narodno vijeće]]
* [[Summit za demokraciju]]
* [[Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme]]
* [[Holokaust u Litvi]]
* [[Međunarodni filmski festival u Odesi]]
* [[Politička misao]]
* [[Savjet za nacionalne manjine]]
* [[Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
* [[Branka Bakšić Mitić]]
* [[Pravoslavlje u Hrvatskoj]]
* [[Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina]]
* [[Središnja knjižnica za Bošnjake u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Talijana u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica za češku manjinu u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj]]
* [[Austrijska čitaonica, Središnja knjižnica Austrijanaca u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj]]
* [[Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj]]
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
* [[Udruga osoba s invaliditetom Bubamara]]
* [[Muzej Srba u Hrvatskoj]]
* [[Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina]]
* [[Hram silaska Duha svetoga, Markušica]]
* [[Varaždinski apostol]]
* [[Crkva svetog Đorđa, Bobota]]
* [[Hram svetog Nikole, Mirkovci]]
* [[Hram uznesenja presvete Bogorodice, Negoslavci]]
* [[Crkva sv. Nikole u Vukovaru]]
* [[Hram Uznesenja Gospodnjeg, Trpinja]]
* [[Crkva svetog Stefana, Borovo]]
* [[Organigram]]
* [[Škola ljudskih odnosa]]
* [[Organizacijsko učenje]]
* [[Hram Silaska Duha Svetoga, Vinkovci]]
* [[Srijemska eparhija]]
* [[Orden Kantakuzine Katarine Branković]]
* [[Slobodan Bajić Paja]]
* [[France 24]]
* [[Russia Today]]
* [[Narodna zastava Srba u Hrvatskoj]]

== Nagrade ==
{|align=&quot;center&quot;
|{{KY-Bubamarica|Hvala što si tu!|Koreanovsky}}
|{{AS-opća|za trud|Mark7747}}
|{{AS-trud|Za trud|Kraljnnm}}
|{{Spomenica/Međunarodni dan žena 2023}}
|}

[[en:User:MirkoS18]]
[[sr:Корисник:MirkoS18]]
[[fr:Utilisateur:MirkoS18]]
[[ru:Участник:MirkoS18]]
[[sh:Korisnik:MirkoS18]]</text>
      <sha1>nesfth5c54v307alvtzjln5j7i63e4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Komemorativne kovanice od 2 €</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327632</id>
    <revision>
      <id>7520634</id>
      <parentid>7480933</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:04:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gerd.Seyffert</username>
        <id>100139</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>date of map updated</comment>
      <origin>7520634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="189736" sha1="38ilpo5x6qnzql7ra495pqn9pojy04u" xml:space="preserve">[[Datoteka:European Union commemorative 2 euro coins by number.png|400px|thumb|Ukupan broj u optjecaj puštenih komemorativnih kovanica od 2 eura po državi:
{{legend|#703642|46 – 50 }}{{legend|#915C83|41 – 45 }}{{legend|#BD33A4|36 – 40 }}{{legend|#FFA6C9|31 – 35 }}{{legend|#6082B6|26 – 30 }}{{legend|#48D1CC|21 – 25 }}{{legend|#7CFC00|16 – 20 }}{{legend|#C19A6B|11 – 15 }}{{legend|#FFD300|6 – 10 }}{{legend|#FFFF33|1 – 5 }}{{legend|#A6A6A6|nije izdala ni jednu kovanicu}}{{legend|#CDC3CC|nije članica europodručja}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Ažurirano: 09. srpanj 2026.)&lt;/small&gt;]]
'''Komemorativne kovanice od 2 eura''' posebne su kovanice koje izdaju zemlje članice [[Eurozona|Eurozone]] od [[2004.]] godine, i koje su službeno sredstvo plaćanja u zemljama članicama. Komemorativne kovanice izdaju se kako bi se obilježile posebne godišnjice ili povijesni događaji ili kako bi se skrenula posebna pozornost za neki događaj od posebne važnosti.

==Zakoni i regulacije==
Svaka članica [[Eurozona|europodručja]] može godišnje izdati dvije prigodne kovanice za [[optjecaj]], koje iskjučivo mogu biti kovanice od 2 eura.&lt;ref name=&quot;ESB&quot;&gt;{{cite web |title= Prigodne kovanice od 2 € |url= https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/comm/html/index.hr.html |website= ecb.europa.eu |author= [[Europska središnja banka]] |accessdate = 17. rujna 2023.}}&lt;/ref&gt;

==Izdanja==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
! rowspan=&quot;2&quot; |Izdane
kovanice
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2004.|2004.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2005.|2005.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2006.|2006.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2007.|2007.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2008.|2008.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2009.|2009.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2010.|2010.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2011.|2011.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2012.|2012.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2013.|2013.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2014.|2014.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2015.|2015.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2016.|2016.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2017.|2017.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2018.|2018.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2019.|2019.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2020.|2020.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2021.|2021.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2022.|2022.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2023.|2023.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2024.|2024.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2025.|2025.]]
|-
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|RU|50 godina Rimskih ugovora}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|EMU|Ekonomske i monetarne unije EU}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|10g|10 godina eura}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|30g|30. obljetnica zastave EU}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|35g|35 godina programa Erasmus}}
|-
!{{Z+X|AND}}
!21
| colspan=&quot;13&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!{{Z+X|AUT}}
!8
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|-
!{{Z+X|BEL}}
!34
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|CIP}}
!8
| colspan=&quot;5&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|EST}}
!18
| colspan=&quot;9&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|FIN}}
!37
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|FRA}}
!33
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|1
|-
!{{Z+X|GRČ}}
!29
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!{{Z+X|HRV}}
!3
| colspan=&quot;24&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|IRS}}
!8
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|-
!{{Z+X|ITA}}
!36
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!{{Z+X|LAT}}
!17
| colspan=&quot;13&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|LIT}}
!17
| colspan=&quot;14&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|LUX}}
!37
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|MLT}}
!29
| colspan=&quot;5&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|MON}}
!14
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|NIZ}}
!9
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|-
!{{Z+X|NJE}}
!32
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|POR}}
!33
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|SMR}}
!32
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|SVK}}
!20
| colspan=&quot;6&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|SLO}}
!20
| colspan=&quot;3&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|1
|-
!{{Z+X|ŠPA}}
!27
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|VAT}}
!31
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!Sveukupno
!554
!6
!8
!7
!7
!13
!10
!9
!16
!12
!16
!12
!18
!23
!27
!28
!19
!32
!32
!36
!32
!34
!31
!30
!19
!36
!35
!?
|-
| colspan=&quot;29&quot; style=&quot;text-align: left; padding: 0;&quot; |
{|
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#90ff90|Izdane kovanice}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''Reg.''' = Regularna serija
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#afeeee|Kovanica koja je dio zajedničke serije}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''RU''' = Zajednička serija 50 godina [[Rimski ugovori (1957.)|rimskih ugovora]] (osnivanje [[Europska ekonomska zajednica|EEZ]])
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#ff9090|Kovanica nije izdana te godine}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''EMU''' = Zajednička serija 10 godina [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomske i monetarne unije EU]]
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#e5e5e5|Država nije bila dio [[Eurozona|eurozone]] / nije u stanju kovati [[eurokovanice]]}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''10g''' = Zajednička serija 10 godina [[Euro|eura]]
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#DFDFFF|Najavljene kovanice}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''30g''' = Zajednička serija 30. obljetnica [[Zastava Europske unije|zastave EU]]
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''35g''' =  Zajednička serija  35 godina [[Program Erasmus|programa Erasmus]]
|}
|}


=== Kovanice iz 2004. ===
U [[2004.]] izdano je 6 prigodnih kovanica od 2 eura. Grčka je prva zemlja koja je izdala prigodnu kovanicu od 2 eura, posvećenu XXVIII. Olimpijskim igrama.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;90%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/091/06]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
|align=&quot;center&quot; |[[14. svibnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|35 000 000}}
|[[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Olimpijske igre u Ateni 2004. godine]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/243/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
|align=&quot;center&quot; |[[24. lipnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[proširenje Europske unije]] na deset novih država članica
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/243/05]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
|align=&quot;center&quot; |[[26. srpnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 481 800}}
|portret i monogram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/313/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
|align=&quot;center&quot; |[[13. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|16 000 000}}
|5. desetljeće [[Svjetski program za hranu|Svjetskog programa za hranu]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/298/02]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
|align=&quot;center&quot; |[[16. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|110 000}}
|[[Bartolomeo Borghesi]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/321/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
|align=&quot;center&quot; |[[16. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|75. obljetnica osnivanja [[Vatikan|Države Vatikanskoga Grada]]
|}

=== Kovanice iz 2005. ===
U [[2005.]] izdano je 8 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/011/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
|align=&quot;center&quot; |[[15. veljače]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 769 000}}
|50. rođendan velikog vojvode Henrija i 5. obljetnica njegova stupanja na prijestolje
100. obljetnica smrti [[Adolphe, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Adolphea]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/061/07]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
|align=&quot;center&quot; |[[11. svibnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|7 000 000}}
|50. obljetnica [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/061/08]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
|align=&quot;center&quot; |[[20. svibnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|6 023 000}}
|Belgijsko-luksemburška gospodarska unija
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/131/09]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
|align=&quot;center&quot; |[[30. lipnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|400 godina od prvog izdanja knjige [[Miguel de Cervantes|Miguela de Cervantesa]] »El ingenioso hidalgo [[Don Quijote]] de la Mancha« (Bistri vitez Don Quijote od Manche)
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/244/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
|align=&quot;center&quot; |[[14. listopada]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|[[Svjetska godina fizike 2005.|2005. – Svjetska godina fizike]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/244/04]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
|align=&quot;center&quot; |[[25. listopada]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|60. obljetnica osnivanja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i 50. obljetnica članstva Finske u toj organizaciji
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/283/06]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
|align=&quot;center&quot; |[[29. listopada]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|18 000 000}}
|1. obljetnica potpisivanja Europskog ustava
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/283/07]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
|align=&quot;center&quot; |[[6. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|20. [[Svjetski dan mladih]]
|}

=== Kovanice iz 2006. ===
U [[2006.]] izdano je 7 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Njemačka]] počinje izdavati seriju posvećenu [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkim pokrajinama]].
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/033/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |[[3. veljače]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Schleswig-Holstein]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/020/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |[[8. veljače]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|25. rođendan prijestolonasljednika, [[Guillaume, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/033/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |[[10. veljače]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|40 000 000}}
|[[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/053/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |[[10. travnja]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|''[[Atomium]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/248/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |[[4. listopada]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|100. obljetnica općeg i jednakog biračkog prava
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/248/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |[[17. listopada]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|120 000}}
|500. obljetnica smrti [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/260/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |[[9. studenoga]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|500. obljetnica Papinske [[Švicarska garda|švicarske garde]]
|}

=== Kovanice iz 2007. ===
U [[2007.]] izdano je 7 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/076/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|31 245 630}}
|[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/053/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 031 000}}
|Palača velikog vojvode
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/110/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |2. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 300 000}}
|portugalsko predsjedanje Europskom unijom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/172/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |12. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 001}}
|25. obljetnica smrti [[Grace Kelly|princeze Grace]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/233/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |9. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/233/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|80. rođendan Njegove Svetosti pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/289/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |3. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|90. obljetnica [[Povijest Finske#Ruska dominacija|neovisnosti Finske]]
|}

=== Kovanice iz 2007. – 50 godina rimskih ugovora (osnivanje EEZ) ===
Po prvi put, zajednička valuta izdana je za proslavu 50. obljetnice potpisivanja [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskih ugovora]]. Posebnost ovih kovanica je u tome što imaju jedinstven dizajn, a razlikuju se samo u natpisu države izdavanja. [[Luksemburg]] se suzdržava ovog pravila i predstavlja, na svojoj valuti, reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;13&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/065/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |25. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 865 630}}
| rowspan=&quot;13&quot; |50. obljetnica [[Rimski ugovori (1957.)|Ugovora iz Rima]]
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|9 000 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|400 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|5 040 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|3 978 549}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|4 651 112}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 046 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|6 355 500}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|1 550 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
|align=&quot;center&quot; |2. travnja
|align=&quot;center&quot; |{{n|9 406 875}}
|}

=== Kovanice iz 2008. ===
U [[2008.]] izdano je 10 prigodnih kovanica od 2 eura.

Protagonist novčića najpoznatije pogreške u kovanju datira iz 2008. godine: neke kopije njemačke kovanice koje prikazuju [[Crkva svetog Mihovila u Hamburgu|crkvu svetog Mihovila]] u [[Hamburg|Hamburgu]] pokazuju, na licu, staru zajedničku stranu koja se koristila do 2006. godine.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/013/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 513 630}}
|savezna zemlja [[Hamburg]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/021/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 042 000}}
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i palača ''Château de Berg''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/089/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |20. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|Europska godina međukulturnog dijaloga
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/125/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |26. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Primož Trubar|Primoža Trubara]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/125/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |30. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 018 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/165/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 084 936}}
|predsjedanje Francuske Vijećem Europske unije u drugoj polovici 2008. godine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/165/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 035 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/228/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|106 084}}
|Godina sv. Pavla – 2000. obljetnica njegova rođenja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/246/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |24. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/089/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |10. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|}

=== Kovanice iz 2009. ===
U [[2009.]] izdano je 10 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/005/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |15. siječnja 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i velika vojvotkinja Charlotte
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/031/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |6. veljače 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|savezna zemlja [[Saarska]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/116/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |9. lipnja 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 250 000}}
|2. igre država portugalskoga govornog područja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/116/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. rujna 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|[[Europska godina kreativnosti i inovativnosti]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/196/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. rujna 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Louis Braille|Louisa Braillea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/196/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Louis Braille|Louisa Braillea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/227/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 600 000}}
|200. obljetnica finske autonomije i zasjedanja finskog parlamenta ''Diet'' u gradu Porvoo
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/196/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |10. studenoga 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|20. obljetnica 17. studenoga 1989. – [[Baršunasta revolucija|Dan borbe za slobodu i demokraciju]])
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/204/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |18. studenoga 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|106 000}}
|[[Međunarodna godina astronomije 2009.|Međunarodna godina astronomije]]
|}

=== Kovanice iz 2009. – 10 godina Ekonomske i monetarne unije EU ===
Druga zajednička valuta izdaje se povodom 10. obljetnice [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|ekonomske i monetarne unije]]. Također, ovom prilikom [[Luksemburg]] na svojoj valuti ima reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;16&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/315/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |1. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
| rowspan=&quot;16&quot; |10. obljetnica [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|ekonomske i monetarne unije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |2. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; |5. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|700 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 285 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |7. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 300 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |15. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |23. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |27. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |26. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|}

=== Kovanice iz 2010. ===
U [[2010.]] izdano je 12 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Španjolska]] počinje izdavati seriju posvećenu španjolskom [[UNESCO|UNESCO-vom]] popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]].
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2009/311/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |14. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|529 500}}
|grb velikog vojvode
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/012/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|savezna zemlja [[Bremen]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/047/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |veljača
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|povijesna gradska jezgra [[Córdoba (Španjolska)|Córdobe]] – Prva u [[Komemorativne kovanice od 2 €#Španjolska serija posvećena UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine|seriji svjetske baštine UNESCO-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/062/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |ožujak
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Camillo Benso di Cavour|grofa Cavoura]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2009/311/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |10. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|200. obljetnica [[Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani|Botaničkog vrta]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/137/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |lipanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|predsjedanje Belgije [[Vijeće Europske unije#Raspored predsjedavanja|Vijećem Europske unije]] 2010. godine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/137/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |lipanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 000 000}}
|70. obljetnica [[Apel od 18. lipnja|apela od 18. lipnja]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/137/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |rujan
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 035 000}}
|100. obljetnica Portugalske Republike
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/212/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |7. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|500. obljetnica smrti [[Sandro Botticelli|Sandra Botticellija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/212/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |12. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|115 000}}
|Svećenička godina
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/256/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |listopad
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 600 000}}
|[[Finska marka|dekret o valuti iz 1860.]], kojim je Finska dobila pravo da izdaje novčanice i kovanice
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/270/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |listopad
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|2500. obljetnica Bitke na Maratonskom polju
|}

=== Kovanice iz 2011. ===
U [[2011.]] izdano je 16 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Malta]] počinje izdavati seriju posvećenu svojoj ustavnoj povijesti.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/005/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |10. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|20. obljetnica osnivanja [[Višegradska skupina|Višegradske skupine]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/019/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |24. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|500. obljetnica objave svjetski poznate knjige »[[Laus Stultitiae]]« nizozemskog filozofa, humanista i teologa [[Erazmo Roterdamski|Desideriusa Erasmusa (Erazmo Roterdamski)]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/024/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |28. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 925 000}}
|savezna zemlja [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/349/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|729 500}}
|50 godina otkad je [[Charlotte, velika vojvotkinja Luksemburga|velika vojvotkinja Charlotte]] imenovala svoga sina [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|Jeana]] ''lieutenant-représentantom'' (vojvoda predstavnik)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/050/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |21. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|[[Dvorište lavova]], [[Granada]] – serija svjetske baštine UNESCO-a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/057/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Franc Rozman – Stane|Franca Rozmana – Stane]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/085/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|150. obljetnica [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/057/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |3. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 013 500}}
|100. obljetnica [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/091/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |30. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Svjetske specijalne olimpijske ljetne igre – Atena, 2011.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/091/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |4. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Giorgio Vasari|Giorgia Vasarija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/019/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |21. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 014 404}}
|30. obljetnica [[Svjetski dan glazbe|Dana glazbe]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/189/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |2. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|147 877}}
|vjenčanje [[Albert II. od Monaka|princa Alberta]] i [[Charlene Wittstock]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/273/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Fernão Mendes Pinto|Fernãoa Mendesa Pinta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/291/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot; |17. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 600 000}}
|200. obljetnica [[Banka Finske|središnje banke Suomen Pankki – Finlands Bank]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/299/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|405 000}}
|ustavna povijest – prvi izbor nacionalnih predstavnika 1849. godine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/301/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |18. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|115 000}}
|26. [[Svjetski dan mladih]]
|}

=== Kovanice iz 2012. ===
U [[2012.]] izdano je 14 prigodnih kovanica od 2 eura.

2012. je i godina u kojoj [[Europska komisija]] mijenja zakon kojim se uređuje izdavanje prigodnih kovanica, čime se državama članicama pruža mogućnost da iste godine izdaju drugu kovanicu od 2 eura (isključujući onu za zajedničko izdanje). [[Luksemburg]] je prva zemlja koja je iskoristila tu mogućnost pitanjem obilježavanja braka princa Guillaumea, prijestolonasljednika velikog vojvode, i grofice Stéphanie de Lannoy.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/373/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|722 500}}
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Henri]] i [[Guillaume IV., veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Guillaume IV.]] iz serije »velikovojvodska dinastija«
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/010/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 883 000}}
|savezna zemlja [[Bavarska]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/057/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|[[katedrala u Burgosu]] – serija svjetske baštine UNESCO-a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/231/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |6. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 013 000}}
|75. obljetnica natjecanja pod pokroviteljstvom kraljice Elizabete
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/103/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |19. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|10 godina postojanja [[Euro|eura]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/160/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |21. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|Grad [[Guimarães]] na sjeveru Portugala – [[europska prijestolnica kulture]] 2012.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/103/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |24. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 020 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Abbé Pierre|Abbéa Pierrea]], koji je u Francuskoj poznat kao zaštitnik siromašnih
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/223/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |28. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|110 000}}
|500. obljetnica suverenosti Monaka koju je proglasio [[Lucien I. Grimaldi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/102/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |18. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|100. obljetnica smrti [[Giovanni Pascoli|Giovannija Pascolija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/375/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |20. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|405 000}}
|Većinska zastupljenost 1887.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/231/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |5. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|150. obljetnica rođenja umjetnice [[Helene Schjerfbeck]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/313/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|103 000}}
|7. [[Svjetski susret obitelji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/021/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |20. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|512 000}}
|vjenčanje princa Guillaumea, prijestolonasljednika velikog vojvode, i grofice Stéphanie de Lannoy
|}

=== Kovanice iz 2012. – 10 godina eura ===
Treća zajednička valuta izdaje se povodom 10. obljetnice uvođenja [[Euronovčanice|euronovčanica]] i [[Kovanice eura|eurokovanica]] u optjecaj. Također, ovom prilikom [[Luksemburg]] na svojoj valuti ima reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom. 

[[San Marino]] također sudjeluje u ovoj zajedničkoj seriji, koja je u prethodnim zajedničkim izdanjima bila izuzeta.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;18&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2012/017/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| rowspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; |2. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|11 000 000}}
| rowspan=&quot;18&quot; |10 godina postojanja eura
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 648 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |3. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 354 867}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |5. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 010 994}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |12. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 022 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|532 500}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |13. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |24. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |20. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |19. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|}

=== Kovanice iz 2013. ===
U [[2013.]] izdano je 23 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Francuska]] i [[Njemačka]] slave, zajedničkom valutom, [[Elizejski ugovor]] koji su [[1963.]] potpisali [[Charles de Gaulle]] i [[Konrad Adenauer]].
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/021/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |22. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|11 000 000}}
|50. obljetnica potpisivanja [[Elizejski ugovor|Elizejskog ugovora]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/018/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |22. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 017 789}}
|50. obljetnica potpisivanja [[Elizejski ugovor|Elizejskog ugovora]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Baden-Württemberg]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/023/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |4. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|800. obljetnica posjećivanja [[Postojnska jama|Postojnske jame]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/214/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |7. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 000 000}}
|najava predaje krune Njezina Veličanstva [[Beatrix od Nizozemske|kraljice Beatrix]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/050/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|Samostan ''[[El Escorial|San Lorenzo de El Escorial]]'' – četvrta iz serije [[Komemorativne kovanice od 2 €#Španjolska serija posvećena UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine|svjetske baštine UNESCO-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/266/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |20. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/165/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |3. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 014 338}}
|150. obljetnica rođenja [[Pierre de Coubertin|Pierrea de Coubertina]], koji je potaknuo oživljavanje Olimpijskih igara i bio prvi predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/265/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |3. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|125 000}}
|''[[Prazna stolica|Sede vacante]]'' 2013.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/266/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 249 131}}
|20. obljetnica pristupanja [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|525 000}}
|250. obljetnica izgradnje tornja ''[[Torre dos Clérigos]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |24. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|542 500}}
|Autonomni ustav iz 1921.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/200/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |5. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|1150. obljetnica početka misije [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]] u [[Velikomoravska Kneževina|Velikomoravskoj Kneževini]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/266/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |25. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|700. obljetnica rođenja [[Giovanni Boccaccio|Giovannija Boccaccija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/363/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |4. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|150 godina otkako je finski Parlament 1863. započeo s redovitim zasjedanjima
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/222/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |13. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|115 000}}
|500. obljetnica smrti talijanskog slikara [[Pinturicchio|Pinturicchija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |18. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 010 000}}
|100. obljetnica osnutka [[Kraljevski meteorološki institut|Kraljevskog meteorološkog instituta]] (''Koninklijk Meteorologisch Instituut'' / ''Institut Royal Météorologique'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/272/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |1. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|100. obljetnica ujedinjenja [[Kreta|Krete]] i Grčke
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/272/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |1. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|2400. obljetnica osnutka [[Platonova akademija|Platonove akademije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/265/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|94 000}}
|28. [[Svjetski dan mladih]] – Rio de Janeiro
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|522 000}}
|[[Ons Heemecht|Himna Velikog Vojvodstva Luksemburga]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/366/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |4. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|125. obljetnica rođenja [[Frans Eemil Sillanpää|Fransa Eemila Sillanpää]], dobitnika [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |25. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 500 000}}
|200. obljetnica postojanja [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]
|}

=== Kovanice iz 2014. ===
U [[2014.]] izdano je 27 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/020/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |6. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|519 500}}
|175 godina neovisnosti Velikog Vojvodstva Luksemburga
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/417/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |7. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 824 300}}
|[[Donja Saska]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/051/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |7. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 094 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – ''[[Park Güell]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/160/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |25. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|6 525 000}}
|200. obljetnica osnutka [[Karabinijeri|postrojbe karabinjera]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/089/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |1. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|10. obljetnica [[Proširenje Europske unije#Povijest proširenja Europske unije|pristupanja Slovačke Republike Europskoj uniji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/088/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |23. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|40. obljetnica »[[Revolucija karanfila|Revolucije karanfila]]« 25. travnja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/160/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |12. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 750 000}}
|100. obljetnica početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/252/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |22. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 291 000}}
|Službeni oproštaj od bivše [[Beatrix od Nizozemske|kraljice Beatrix]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/383/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |3. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|432 500}}
|Proglašenje [[Dan neovisnosti (Malta)|neovisnosti Malte]] 1964.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/168/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |11. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 019 675}}
|70. obljetnica [[Dan D|iskrcavanja u Normandiji]] 6. lipnja 1944.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/163/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |16. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|100. obljetnica rođenja književnice i slikarice [[Tove Jansson]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/160/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|6 500 000}}
|450. obljetnica rođenja [[Galileo Galilei|Galilea Galileija]] (rođenog 1564.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/086/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|114 000}}
|500. obljetnica smrti [[Donato Bramante|Bramantea Lazzarija delle Penne di San Marino]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/225/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |16. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|300 000}}
|200 godina [[Policija Malte|malteške policije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/088/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |12. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 005 000}}
|[[Riga]] – [[europska prijestolnica kulture]] 2014.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |18. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|287 500}}
|150 godina [[Crveni križ Republike Belgije|Crvenoga križa u Belgiji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |24. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|400. obljetnica smrti [[El Greco|Domenikosa Theotokopoulosa]] (1614. – 2014.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |24. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|150. obljetnica ujedinjenja [[Jonski otoci|Jonskih otoka]] s Grčkom (1864. – 2014.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/084/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |29. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|90. obljetnica smrti [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/360/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |14. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|103 000}}
|25. obljetnica pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/088/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |31. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|Međunarodna godina [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |6. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|512 000}}
|50. obljetnica ustoličenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/397/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |10. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica rođenja dizajnera i arhitekta interijera [[Ilmari Tapiovaara|Ilmarija Tapiovaare]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/062/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|600. obljetnica krunidbe [[Barbara Celjska|Barbare Celjske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/185/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |24. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|Borba protiv AIDS-a u sklopu [[Svjetski dan borbe protiv AIDS-a|Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/396/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |10. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|12 000 000}}
|[[Filip VI.|Promjena poglavara države]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/105/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |29. veljače 2016. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2016. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|20. godina članstva u [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]]
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2015. ===
U [[2015.]] izdano je 47 prigodnih kovanica od 2 eura.

Te je godine zabilježena najniža naklada prigodnih kovanica od 2 eura: sa samo 10.000 numeriranih komada, kovanica koja prikazuje [[Kneževska palača u Monaku]] i dalje je najrjeđa.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2015_143_R_0005]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 765 000}}
|[[Hessen]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/417/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 500 000}}
|25. obljetnica [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/010/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 020 000}}
|Izgradnja mira i sigurnosti u Europi od 1945.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/397/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Altamira|špilja Altamira]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/374/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |10. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 025 000}}
|Latvijsko predsjedanje Vijećem Europske unije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/058/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |18. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|150. obljetnica rođenja skladatelja [[Jean Sibelius|Jeana Sibeliusa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/143/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |8. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|750. obljetnica rođenja [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2015/093/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|150. obljetnica postojanja portugalskog [[Crveni križ Republike Portugal|Crvenog križa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2015/086/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |29. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 525 000}}
|[[Svjetska izložba|Svjetska izložba EXPO]] Milano 2015.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/143/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |25. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|325 000}}
|prvi let s Malte
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/086/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |8. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|517 500}}
|15. obljetnica ustoličenja Njegove Kraljevske Visosti [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode od Luksemburga]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/150/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|435 000}}
|[[Malta#Nezavisnost|Republika Malta]] 1974.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/093/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 515 000}}
|750. obljetnica rođenja [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]] (1265. – 2015.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/093/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|500. obljetnica prvog doticaja s [[Timor|Timorom]], danas neovisnom državom u kojoj je portugalski službeni jezik (Timor-Leste)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/215/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |22. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 020 000}}
|225. obljetnica Dana državnosti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/220/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |17. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|250 000}}
|2015. – Europska godina razvoja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/324/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |29. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|25. obljetnica ponovnog [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/255/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |6. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|122 000}}
|VIII. [[Svjetski susret obitelji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/232/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|511 500}}
|125. obljetnica dinastije [[Nassau-Weilburg]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/293/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |22. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|150. obljetnica rođenja umjetnika [[Akseli Gallen-Kallela|Akselija Gallena-Kallele]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/241/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Ľudovít Štúr|Ľudovíta Štúra]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/410/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |9. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Aemona|Emona–]][[Ljubljana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/357/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |14. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000}}
|800. obljetnica izgradnje prvog dvorca na stijeni
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 020 000}}
|Ugrožena priroda – [[crna roda]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/357/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |14. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Litavski jezik]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/324/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |15. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|75 godina sjećanja na [[Spiridon Louis|Spyrosa Louisa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/380/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |18. srpnja 2016. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2016. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|25. obljetnica potpisivanja Carinskog sporazuma s Europskom unijom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/380/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |18. srpnja 2016. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2016. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|30. obljetnica uspostave punoljetnosti i političkih prava za muškarce i žene s 18 godina
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2015. – 30. obljetnica zastave EU ===
Četvrta zajednička valuta izdaje se povodom 30. obljetnice [[Zastava Europske unije|europske zastave]]. Također, ovom prilikom [[Luksemburg]] na svojoj valuti ima reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |6. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
| rowspan=&quot;19&quot; |30. obljetnica [[Zastava Europske unije|zastave EU-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |24. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |13. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |30. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |3. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 010 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |5. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 125 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/308/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |9. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 005 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/290/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |16. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 020 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |18. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|412 500}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |30. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|350 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |30. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/255/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/356/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |3. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|510 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |7. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/356/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |10. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|350 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/356/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |18. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|300 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |23. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|}

=== Kovanice iz 2016. ===
U [[2016.]] izdano je 32 prigodne kovanice od 2 eura.

[[Latvija]] počinje izdavati seriju posvećenu svojim regijama, dok [[Malta]], nakon što je iscrpila seriju o svojoj ustavnoj povijesti, započinje seriju »From Children in Solidarity« i drugu posvećenu njezinim prapovijesnim lokalitetima.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/186/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |2. prosinca 2015.
| align=&quot;center&quot; |{{n|16 060 000}}
|200. obljetnica središnje banke [[Narodna banka Austrije|Oesterreichische Nationalbank]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/425/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |7. siječnja 2016
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|100. obljetnica rođenja poznatog estonskog šahovskog velemajstora [[Paul Keres|Paula Keresa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/428/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 500 000}}
|100. obljetnica [[Uskrsni ustanak|Uskrsnog ustanka]] 1916. u Irskoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/023/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 020 500}}
|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Kup UEFA-e EURO 2016.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/428/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 663 000}}
|[[Saska (pokrajina)|Saska]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/425/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Segovia]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/023/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |7. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|1. slovačko [[Predsjedništvo Vijeća Europske unije|predsjedanje Vijećem Europske unije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/026/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |24. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|375 000}}
|[[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijske igre]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|87 800}}
|550. obljetnica smrti [[Donatello|Donatella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |25. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Eino Leino]], finski pisac i lirski pjesnik
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/028/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |29. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|550. obljetnica smrti [[Donatello|Donatella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/103/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |3. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|Baltička kultura
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/097/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |3. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|680 000}}
|Sudjelovanje portugalske reprezentacije na [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijskim igrama u Riju de Janeiru 2016.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/028/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |6. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|517 500}}
|50. obljetnica [[Most velike vojvotkinje Charlotte Bridge|Mosta velike vojvotkinje Charlotte]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/030/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |21. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|2200. obljetnica smrti [[Plaut|Tita Makcija Plauta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 020 000}}
|Međunarodni dan [[Child Focus|nestale djece]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/101/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|150 godina od dana kada je [[Karlo III. od Monaka|Karlo III.]] utemeljio [[Monte Carlo]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|200. obljetnica [[Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada|Vatikanske garde]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/097/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|25. obljetnica [[Dan neovisnosti (Slovenija)|neovisnosti Republike Slovenije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/092/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |19. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 010 000}}
|Latvijska poljoprivreda
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/097/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |19. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|50. obljetnica izgradnje prvog [[Most 25. travnja|mosta preko rijeke Tejo]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/281/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |22. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|350 000}}
|Hramski kompleks ''[[Ġgantija]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX%3AC2016/146/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |12. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 020 000}}
|[[François Mitterrand]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/153/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |22. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|400. obljetnica smrti [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |13. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|[[Jubilej godine milosrđa|Jubilarna godina milosrđa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |17. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica rođenja filozofa [[Georg Henrik von Wright|Georga Henrika von Wrighta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |15. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 030 000}}
|[[Vidzeme]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |5. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|380 000}}
|Uloga fonda ''Malta Community Chest Fund'' u društvu
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |16. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|150 godina od paljenja [[Samostan Arkadi|samostana Arkadi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |16. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|120. obljetnica rođenja [[Dimitri Mitropoulos|Dimitrija Mitropoulosa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/409/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja 2017. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2017. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|25. obljetnica [[Radiotelevizija Andora|Andorske radiotelevizije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/409/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja 2017. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2017. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|150. obljetnica nove reforme iz 1866.
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2017. ===
U [[2017.]] godini izdano je 32 prigodne kovanice od 2 eura.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |2. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|316 000}}
|50. obljetnica dragovoljne [[Luksemburška vojska|luksemburške vojske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |4. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|550. obljetnica [[Sveučilište Istropolitana|Sveučilišta Istropolitana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/021/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|10. obljetnica eura u Sloveniji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|100. obljetnica smrti [[Auguste Rodin|Augusta Rodina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Porajnje-Falačka|Falačko Porajnje]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2016_236_R_0006]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|538 500}}
|svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – crkve u [[Kraljevina Asturija|Kraljevini Asturiji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|400. obljetnica dovršetka [[Bazilika svetog Marka|bazilike svetog Marka]] u [[Venecija|Veneciji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/120/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|73 100}}
|750. obljetnica [[Giotto di Bondone|Giottova]] rođenja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |21. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200 000}}
|200. obljetnica [[Sveučilište u Liègeu|Sveučilišta u Liègeu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |31. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|405 000}}
|lokalitet na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine: malteški pretpovijesni hramovi ''[[Hagar Qim]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/120/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|100. obljetnica [[Povijest Finske#Ruska dominacija|neovisnosti Finske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/321/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|90 000}}
|1950. obljetnica mučeništva [[Sveti Petar|svetog Petra]] i [[Sveti Pavao|svetog Pavla]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|2000. obljetnica smrti [[Livije|Tita Livija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/206/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|[[Povijest Estonije#Borba za neovisnost|Neovisnost Estonije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/206/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |10. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|60 godina sjećanja na [[Nikos Kazantzakis|Nikosa Kazantzakisa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/120/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |13. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|150 godina javne sigurnosti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |31. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Vilnius]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |31. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|73 100}}
|Međunarodna godina održivog turizma za razvoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/312/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |25. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|25. obljetnica ružičaste vrpce, simbola borbe protiv raka dojke
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |29. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|200 000}}
|200. obljetnica [[Sveučilište Ghent|Sveučilišta u Ghentu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/321/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |5. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|100. obljetnica [[Gospa Fatimska#Gospina ukazanja|ukazanja u Fatimi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/206/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |12. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|Arheološko nalazište [[Filipi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/327/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Finska priroda
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/320/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |26. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|311 000}}
|200. obljetnica rođenja velikog vojvode od Luksemburga Guillaumea III.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/327/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |3. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|430 000}}
|[[Pafos]] 2017. – [[europska prijestolnica kulture]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |13. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|380 000}}
|Solidarnost i mir
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |13. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|''Carabiniers du Prince'' (kneževi karabinjeri)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |14. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|507 000}}
|[[Kurzeme]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |14. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|507 000}}
|[[Latgalija|Latgale]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |21. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|150. obljetnica rođenja pisca [[Raul Brandão|Raula Brandãoa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/320/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |8. veljače 2018. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2018. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|100. obljetnica [[El gran Carlemany|himne Kneževine Andore]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/321/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |8. veljače 2018. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2018. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|Andora – [[Pireneji|pirinejska]] zemlja
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2018. ===
U [[2018.]] godini izdano je 36 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Estonija]], [[Latvija]] i [[Litva]] zajedničkim povodom slave 100. obljetnicu neovisnosti [[Baltičke države|baltičkih država]].

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/388/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |6. prosinca 2017.
| align=&quot;center&quot; |{{n|18 100 100}}
|100. obljetnica [[Austrija#Prva Republika|Republike Austrije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/438/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |27. prosinca 2017.
| align=&quot;center&quot; |{{n|316 000}}
|150. obljetnica luksemburškog Ustava
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/444/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |2. siječnja 2018.
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|70. obljetnica stupanja na snagu talijanskog Ustava
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/444/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |3. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|25. obljetnica uspostave [[Slovačka|Slovačke Republike]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/444/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|100. obljetnica rođenja velikog njemačkog državnika i kancelara [[Helmut Schmidt|Helmuta Schmidta]] (1918. – 2015.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Berlin]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/015/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Estonija, Latvija i Litva zajedno su 2018. izdale prigodnu eurokovanicu sa zajedničkim motivom
povodom proslave uspostave država Estonije i Latvije te ponovne uspostave države Litve.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/016/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|512 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/016/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/014/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|300 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Santiago de Compostela|Santiago]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/012/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|400 000}}
|50. obljetnica rođenja [[Filip VI.|kralja Filipa VI.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2017_444_R_0007]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |19. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 317 800}}
|100. obljetnica [[Povijest Estonije#Borba za neovisnost|neovisnosti Estonije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/024/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |19. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 020 000}}
|[[Francuski različak]] (''Bleuet de France'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/118/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |5. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|60. obljetnica osnivanja talijanskog ministarstva zdravstva
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/133/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 500}}
|500. obljetnica rođenja [[Tintoretto|Tintoretta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/014/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |12. travnja
| align=&quot;center&quot; |75 000}}
|25. obljetnica Ustava Andore
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/120/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |14. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|Svjetski dan [[Anthophila|pčela]] u Sloveniji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |22. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|250. obljetnica državne tiskare (''Imprensa Nacional'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/119/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |28. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|krajolik finskog [[Nacionalni park Koli|nacionalnog parka ''Koli'']]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/133/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|86 000}}
|[[Europske godine|Europska godina]] kulturne baštine – [[Laokontova skupina|Laokoontova skupina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/155/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |19. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|257 500}}
|50. obljetnica događaja iz svibnja 1968. u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/174/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |21. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|335 000}}
|lokalitet na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine: hramovi ''[[Mnajdra]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/422/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |25. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|16 000}}
|[[François-Joseph Bosio]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/155/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|[[Simone Veil]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/119/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|svečanost litavske pjesme i plesa (upisana na UNESCO‑ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |25. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|250. obljetnica botaničkog vrta ''[[Ajuda]]'' (''Jardim Botânico da Ajuda'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/305/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |26. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|311 000}}
|175. obljetnica smrti velikog vojvode Guillaumea I.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/401/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |20. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|257 500}}
|50. obljetnica satelita [[ESRO 2B]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |20. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|63 100}}
|420. obljetnica rođenja [[Gian Lorenzo Bernini|Giana Lorenza Berninija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |26. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|507 000}}
|[[Semigalija|Zemgale]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |4. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|94 000}}
|50. obljetnica smrti [[Pio iz Pietrelcine|sv. Pija iz Pietrelcine]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/133/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |22. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|Finska kultura [[Sauna|saune]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/173/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|75 godina sjećanja na [[Kostis Palamas|Kostisa Palamasa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/173/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|70. obljetnica ujedinjenja [[Dodekanez|Dodekaneza]] s Grčkom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/401/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |7. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|320 000}}
|Kulturna baština
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/398/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |26. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|75 000}}
|70 godina [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|}

=== Kovanice iz 2019. ===
U [[2019.]] godini izdano je 32 prigodne kovanice od 2 eura.

[[Francuska]] i [[Njemačka]] slave pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] izdavanjem 2 kovanice istog dizajna, dok [[Litva]] započinje seriju kovanica posvećenih svojim regijama.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |27. prosinca 2018.
| align=&quot;center&quot; |{{n|306 000}}
|100. obljetnica ustoličenja velike vojvotkinje od Luksemburga Charlotte
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/057/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |21. siječnja 2019.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100 godina od osnutka [[Zastupnički dom Irske|Zastupničkog doma Republike Irske]] (Dáil Éireann)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3AC2018/466/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |24. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|450. obljetnica smrti [[Pieter Brueghel stariji|Pietera Brueghela Starijeg]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |25. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|500. obljetnica smrti [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 507 300}}
|70. obljetnica osnivanja [[Bundesrat|Bundesrata]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO‑a – stari grad [[Ávila (grad)|Ávila]] i crkve izvan njegovih zidina
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/130/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |11. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 000}}
|Završnica [[Svjetski skijaški kup 2019.|Svjetskog skijaškoga kupa 2019.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/192/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |4. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 150}}
|500. obljetnica smrti [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |25. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica smrti [[Milan Rastislav Štefánik|Milana Rastislava Štefánika]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/192/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |7. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|79 000}}
|90. obljetnica [[Lateranski ugovori|utemeljenja Države Vatikanskoga Grada]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |8. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|770 000}}
|500. obljetnica prve plovidbe oko svijeta, koju je organizirao i vodio portugalski istraživač i moreplovac [[Ferdinand Magellan|Fernão de Magalhães]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |9. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|Osnivanje [[Europski monetarni institut|Europskog monetarnog instituta]] (EMI)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/15]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |13. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|335 000}}
|Pretpovijesni hram ''[[Ta’ Ħaġrat]]'', uvršten na UNESCO‑ov popis svjetske baštine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/192/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |29. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|150. obljetnica [[Laulupidu|Festivala pjesme]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |6. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|770 000}}
|600. obljetnica otkrića arhipelaga [[Madeira (autonomna regija)|Madeire]], koji su otkrili portugalski moreplovci [[Bartolomeu Perestrelo]] i [[Tristão Vaz Teixeira|Tristão Vaz]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |7. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|310 000}}
|60. obljetnica [[Asterix|Asterixa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |10. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|''[[Sutartinės]]'' (litavske višeglasne pjesme upisane na UNESCO‑ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |11. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Manolis Andronikos|Manolisa Andronikosa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |11. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|[[Andreas Kalvos]] – 150. obljetnica smrti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |29. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 150}}
|550. obljetnica smrti [[Filippo Lippi|Filippa Lippija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |10. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|[[Samogitija]] (povijesna pokrajina u zapadnoj Litvi)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |12. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|200. obljetnica ustoličenja kneza [[Honorije V. od Monaka|Honoréa V.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/14]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |17. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|307 000}}
|[[Grb Latvije|Izlazeće sunce]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |19. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|308 500}}
|100. obljetnica općeg prava glasa
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|84 000}}
|Kraj obnove [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] (1994. – 2019.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |10. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 297 000}}
| rowspan=&quot;2&quot; |30. obljetnica [[Berlinski zid#Pad Berlinskog zida|pada Berlinskog zida]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/057/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |10. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/16]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |21. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|320 000}}
|Priroda i okoliš
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |31. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Obljetnica [[Povijest Finske#Republika Finska|donošenja Ustava Republike Finske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/409/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |11. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 000}}
|600. obljetnica [[Zemaljsko vijeće|Zemaljskog vijeća]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/409/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |11. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica [[Sveučilište u Tartuu|Sveučilišta u Tartuu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/17]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |25. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica osnutka [[Sveučilište u Ljubljani|Sveučilišta u Ljubljani]]
|}

=== Kovanice iz 2020. ===
U [[2020.]] godini izdano je 34 prigodnih kovanica od 2 eura.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|80. obljetnica osnivanja službe Corpo Nazionale dei Vigili del Fuoco (Nacionalna vatrogasna služba)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/14]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |27. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|200. obljetnica otkrića [[Antarktika|Antarktike]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |28. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Brandenburg]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/256/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|18 061 940}}
|[[Charles de Gaulle]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Mudéjar arhitektura u Aragonu|Aragon i aragonska arhitektura stila ''mudéjar'']]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica Mirovnog ugovora iz Tartua
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |26. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|313 500}}
|200. obljetnica rođenja princa Henrija
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |5. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|Međunarodna godina zdravlja bilja 2020.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/210/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 000}}
|500. obljetnica smrti [[Rafael|Raffaella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/136/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |5. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|412 000}}
|[[Latgalija|Latgalijska]] keramika
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |9. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|150. obljetnica rođenja [[Maria Montessori|Marije Montessori]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/163/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|74 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/417/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |30. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|2500 godina od Bitke kod Termopila
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/417/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |16. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|743 000}}
|100. obljetnica ujedinjenja [[Zapadna Tracija|Trakije]] s Grčkom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/166/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |24. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|180 000}}
|Pretpovijesni hramski kompleks [[Skorba]], koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |18. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|800 000}}
|Sveučilišta i društvo – 100. obljetnica [[Sveučilište u Turkuu|Sveučilišta u Turkuu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 000}}
|250. obljetnica smrti [[Giovanni Battista Tiepolo|Giambattiste Tiepola]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/380/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |1. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|360 000}}
|730. obljetnica [[Sveučilište u Coimbri|Sveučilišta u Coimbri]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |16. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|[[Aukštaitija]] (iz serije povijesnih pokrajina u Litvi)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/163/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |7. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|510 000}}
|75. obljetnica osnivanja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/393/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |8. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|50 godina otkako je [[Willy Brandt]] u [[Varšava|Varšavi]] pao na koljena u znak počasti (''Kniefall von Warschau'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/150/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|[[Jan van Eyck]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|76 000}}
|500. obljetnica smrti [[Rafael|Raffaella Sanzija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/167/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |20. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|300. obljetnica rođenja kneza [[Honorije III. od Monaka|Honoréa III.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/395/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |27. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|310 000}}
|Medicinska istraživanja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/393/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |4. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Kulturna baština UNESCO‑a – Kryžių Kalnas ([[Brdo križeva]])
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/377/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |11. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|20. obljetnica pristupanja Slovačke [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/393/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |16. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|700 000}}
|100. obljetnica rođenja pisca [[Väinö Linna|Väinöa Linne]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/163/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |9. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|73 500}}
|27. iberoamerički sastanak na vrhu u Andori
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |9. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 000}}
|50 godina univerzalne borbe za [[Pravo glasa za žene|pravo glasa žena]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/380/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |14. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|220 000}}
|Dječje igre
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/389/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |14. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|412 000}}
|30. obljetnica Ciparskog instituta za neurologiju i genetiku
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |23. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Adam Bohorič|Adama Bohoriča]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/381/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |24. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|331 000}}
|Rođenje princa Charlesa
|}

=== Kovanice iz 2021. ===
U [[2021.]] godini izdano je 31 prigodna kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/444/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |4. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|Portugalsko predsjedanje Vijećem Europske unije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|412000}}
|100. obljetnica međunarodnog ''[[De jure|de iure]]'' priznanja Latvije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |26. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Saska-Anhalt]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/036/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |26. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|150. obljetnica [[Rim#Razdoblje od 17. do 19. stoljeća|proglašenja Rima glavnim gradom Italije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/482/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |1. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|54000}}
|450. obljetnica rođenja [[Caravaggio|Caravaggia]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/096/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |10. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|4000000}}
|[[UNESCO]] – [[Toledo]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/093/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |18. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|7500000}}
|[[UNICEF]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/103/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |14. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|800000}}
|novinarstvo i otvorena komunikacija kao potpora finskoj demokraciji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/444/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |19. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|332500}}
|100. obljetnica rođenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |19. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|327500}}
|40. obljetnica vjenčanja [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/096/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|200 godina od [[Grčki rat za neovisnost|Grčke revolucije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |18. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|sudjelovanje Portugala u [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju 2020.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/104/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |19. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|UNESCO‑ov program Čovjek i biosfera – Rezervat biosfere [[Žuvintas]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |16. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Ugrofinski narodi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/036/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|Zdravstveni djelatnici
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/480/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |25. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|86300}}
|450. obljetnica rođenja [[Caravaggio|Caravaggia]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |7. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155000}}
|100. obljetnica osnivanja Belgijsko-luksemburške gospodarske unije (BLEU)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/475/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |2. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|72500}}
|Heroji [[Pandemija COVID-19|pandemije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |13. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|800000}}
|100 godina autonomije [[Ålandski otoci|Ålandskih otoka]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/482/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|54000}}
|550. obljetnica rođenja [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |9. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|[[Dzūkija]] (iz serije etnografskih regija Litve)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |21. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/476/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |6. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|10. godišnjica braka [[Albert II. od Monaka|princa Alberta II.]] i [[Charlene Wittstock|princeze Charlene]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/059/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |20. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Sivi vuk|Vuk]] – nacionalna životinja Estonije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/476/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|200. obljetnica osnivanja [[Narodni muzej Slovenije|Pokrajinskog muzeja Kranjske]], prvog muzeja u Sloveniji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |26. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|181000}}
|Malteški pretpovijesni hramovi u [[Tarxien|Tarxienu]] (iz serije spomenika na UNESCO‑ovu popisu svjetske baštine)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/480/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |26. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|86300}}
|700. obljetnica smrti [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/466/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |27. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|155250}}
|500. obljetnica odluke o drugom razdoblju izdavanja kovanica tijekom vladavine [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/476/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |26. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Stogodišnjica rođenja [[Alexander Dubček|Alexandera Dubčeka]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/466/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |15. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|73750}}
|[[Gospa od Meritxella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |15. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Briga za naše starije
|}

=== Kovanice iz 2022. ===
U [[2022.]] godini izdano je 49 prigodnih kovanica od 2 eura. (do danas, godina sa najviše izdanja)
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |25. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Tiringija]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/100/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |25. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|9000000}}
|90. godišnjica rođenja predsjednika [[Jacques Chirac|Jacquesa Chiraca]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/20]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |11. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|100 godina [[Finski nacionalni balet|Finskog nacionalnog baleta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |2. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|150. obljetnica rođenja arhitekta [[Jože Plečnik|Jože Plečnika]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |9. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|150. obljetnica osnutka [[Društvo estonskih literata|Društva estonskih literata]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |23. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|UNESCO: [[Garajonay|Nacionalni park Garajonay]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |23. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|500. obljetnica prve plovidbe oko svijeta
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100. obljetnica prvog leta preko južnog Atlantika [[1922.]], koji su izveli [[Gago Coutinho]] i [[Sacadura Cabral]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |6. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|170. obljetnica osnivanja Talijanske nacionalne policije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/26]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |12. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|408000}}
|100. obljetnica latvijske središnje banke ''[[Latvijska banka|Latvijas Banka]]'' – financijska pismenost
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/24]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |21. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|100 godina košarke u Litvi
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/034/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |28. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|55000}}
|530. obljetnica nestanka [[Piero della Francesca|Piera della Francesce]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |11. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155000}}
|Priznanje iznimnoj predanosti zdravstvenih radnika tijekom [[Pandemija COVID-19|pandemije bolesti COVID‑19]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |17. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|30. godišnjica smrti [[Giovanni Falcone|Giovannija Falconea]] i [[Paolo Borsellini|Paola Borsellina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|200. obljetnica [[Grčki rat za neovisnost#Prvo razdoblje rata (1821. – 1824.)|prvoga grčkog ustava]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|320000}}
|50. godišnjica pravne zaštite [[Zastava Luksemburga|luksemburške zastave]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/21]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|320000}}
|10. obljetnica vjenčanja nasljednog velikog vojvode Guillaumea i nasljedne velike vojvotkinje Stéphanie
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/18]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |8. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|40000}}
|[[Slava Ukrajini|Ukrajina i sloboda]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/16]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |6. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|78250}}
|125. obljetnica rođenja [[Pavao VI.|pape Pavla VI.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/17]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |6. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|78250}}
|25. obljetnica smrti [[Majka Tereza|Majke Terezije iz Calcutte]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/034/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |7. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|100. obljetnica smrti [[Albert I. od Monaka|princa Alberta I.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/014/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |22. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|260000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/19]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |30. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|[[Klimatologija|Klimatska istraživanja]] u Finskoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/034/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |4. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|55000}}
|200. obljetnica smrti [[Antonio Canova|Antonija Canove]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |5. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|300. obljetnica izgradnje prvog atmosferskog [[Parni stroj|parnog stroja]] za isušivanje rudnika u kontinentalnoj Europi
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/22]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|180000}}
|UNESCO: [[Hipogej u Ħal-Saflieni|Hipogej Ħal Saflieni]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/23]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|53000}}
|22. obljetnica [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325|Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325]] o ženama, miru i sigurnosti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/25]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |20. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|495000}}
|Litavske etnografske regije – [[Suvalkija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/15]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2023.
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Deset godina od stupanja na snagu Monetarnog sporazuma između Andore i Europske unije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/14]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2023.
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Legenda o [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]
|}

=== Kovanice iz 2022. – 35 godina programa Erasmus ===
Peta zajednička valuta izdana je povodom 35. obljetnice programa Erasmus.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;19&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/012/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| rowspan=&quot;17&quot; align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1060000}}
| rowspan=&quot;19&quot; |35. obljetnica programa Erasmus
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|412000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|401500}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|745000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|308000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|300000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|570000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|20000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |6. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|82500}}
|}

=== Kovanice iz 2023. ===
U [[2023.]] godini izdano je 36 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Hrvatska]] je u [[Rujan|rujnu]] 2023. izdala prvu prigodnu kovanicu od 2 eura povodom uvođenja eura.&lt;ref&gt;[https://www.hnb.hr/-/prigodna-kovanica-od-2-eura-republika-hrvatska-clanica-europodrucja Prigodna kovanica od 2 eura &quot;Republika Hrvatska, članica europodručja&quot;], [[Hrvatska narodna banka]], hnb.hr, 15. rujna 2023., pristupljeno 30. studenoga 2023.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |10. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|260000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |24. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Hamburg]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |2. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100. obljetnica prve [[Transfuzija krvi|transfuzije krvi]] u Slovačkoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |16. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|Zajedno za [[Ukrajina|Ukrajinu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|Prvi finski zakon o [[Zaštita prirode|očuvanju prirode]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|100. obljetnica zračnih snaga
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |28. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|[[UNESCO]]: [[Cáceres (Španjolska)|Cáceres]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|20000000}}
|1275. obljetnica rođenja [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] (748. – 814.), franačkog kralja i cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |24. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|133500}}
|175. obljetnica [[Luksemburški parlament|luksemburškog parlamenta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |24. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|133500}}
|25. obljetnica članstva [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]] u [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnom olimpijskom odboru]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|500. obljetnica [[Pietro Perugino|Peruginove]] smrti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/264/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |12. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Nacionalna ptica Estonije – [[lastavica]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |15. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|150. obljetnica smrti [[Alessandro Manzoni|Alessandra Manzonija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301621]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |30. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|415000}}
|Ukrajinski suncokret
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301622]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|25000}}
|100. obljetnica rođenja [[Rainier III. od Monaka|princa Rainiera III.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155000}}
|»[[Secesija|Godina secesije]]« (''art nouveau''), koja se obilježava 2023. u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/166/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|78500}}
|500. obljetnica smrti [[Pietro Perugino|Pietra Perugina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/295/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |22. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|50. obljetnica [[Proširenje Europske unije|članstva Irske u Europskoj uniji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |27. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|100. obljetnica rođenja [[Maria Callas|Marije Callas]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/174/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|Španjolsko predsjedanje Vijećem EU‑a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |4. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000000}}
|Svjetsko prvenstvo u ragbiju, Francuska 2023.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301629]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |19. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Svjetski dan mladih 2023.|Svjetski dan mladih]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |7. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|Socijalne i zdravstvene službe
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|500. obljetnica smrti [[Luca Signorelli|Luce Signorellija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |14. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|150. obljetnica rođenja [[Konstantinos Karatheodori|Konstantinosa Karatheodorija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |14. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|95500}}
|550. obljetnica rođenja [[Nikola Kopernik|Nikole Kopernika]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |14. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|[[Povijest Malte#Malteški vitezovi i Napoleon|Dolazak Francuza na Maltu 1798.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/275/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |15. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|250000}}
|uvođenje [[Eurozona|eura kao službene valute u Hrvatskoj]] 1. siječnja 2023.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |2. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|412000}}
|60. obljetnica osnivanja središnje banke Central Bank of Cyprus
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301626]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |11. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|200. obljetnica pokretanja usluge brzog poštanskog prometa kočijama s konjskom vučom između Beča i Bratislave
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301627]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|130000}}
|75. obljetnica prava glasa za žene u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/166/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |27. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|78500}}
|150. obljetnica smrti [[Alessandro Manzoni|Alessandra Manzonija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301620]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|[[Mir]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301625]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |27. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|30 godina od [[Države članice Ujedinjenih naroda|ulaska Kneževine Andore u Ujedinjene narode]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301623]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |27. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Festivali vatre povodom ljetnog [[Suncostaj|solsticija]] na Pirinejima
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301628]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |19. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|150. godišnjica rođenja [[Josip Plemelj|Josipa Plemelja]] (matematičara i astronoma)
|}

=== Kovanice iz 2024. ===
U [[2024.]] godini izdano je 35 prigodnih kovanica od 2 eura.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02468]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |9. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre 2024.]] – Hrvanje
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02356]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |15. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|2128500}}
|Belgijsko predsjedanje Vijećem EU-a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02467]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|100. obljetnica potpisivanja odluke Velikog vojvodstva, koju je potpisala velika vojvotkinja Charlotte, o stavljanju u optjecaj kovanica od nikla, popularno nazvanih »Feierstëppler«
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02466]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|175 obljetnica smrti [[Guillaume II., veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea II.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02355]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Vorpommern]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02352]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|200 godina od osnivanja nacionalne policije kao službe za državnu sigurnost
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02354]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|Uvrštenje [[Sevilla|Seville]] ([[Archivo de Indias|Glavni arhiv Indija]], [[Alcázar u Sevilli|Kraljevski Alcázar]] i [[Katedrala u Sevilli|Katedrala]]) na popis [[Svjetska baština|svjetske baštine UNESCO-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02473]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |12. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|250. obljetnica osnivanja snaga Financijske policije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403945]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |14. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|[[Izbori]] i [[demokracija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02353]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|175. obljetnica Frankfurtskog ustava (poznat i kao [[Ustav iz crkve svetog Pavla]], prvi pokušaj stvaranja [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjene njemačke]] nacionalne države)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02464]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|[[Rita Levi-Montalcini]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403962]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|515000}}
|50. obljetnica [[Revolucija karanfila|revolucije 25. travnja 1974.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403948]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |23. travanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|50. obljetnica Deklaracije o građanskim pravima i temeljnim načelima San Marina
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403965]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |21. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Plavi različak|Različak]] - estonski nacionalni cvijet
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403959]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |4. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|[[Eiffelov toranj]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403943]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|150. obljetnica rođenja [[Penelope Delta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403964]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|50 godina od ponovne uspostave [[Metapolitefsi|demokracije u Grčkoj]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403963]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MON}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|500 godina od potpisivanja sporazuma s [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlom V.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:C_202403950]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |2. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|[[Varaždin]] (tvrđava [[Stari grad Varaždin|Stari grad]] u Varaždinu)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403951]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |4. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520000}}
|Sudjelovanje Portugala na [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|33. Olimpijskim igrama]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500676]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|59000}}
|530. obljetnica smrti [[Domenico Ghirlandaio|Domenica Ghirlandaija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500630]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |30. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|250 godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice (»Narodna in univerzitetna knjižnica«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403944]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |svibanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|Borba protiv [[Rak (bolest)|raka]] u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500657]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100. obljetnica [[Međunarodni maraton mira|Košičkog maratona]] za mir
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403949]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|Malteška [[Medonosna pčela|pčela medarica]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403946]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|Iċ-Ċittadella (Citadela)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403945]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|Finska arhitektura - [[Herman Gesellius|Gesellius]], [[Armas Lindgren|Lindgren]] i [[Eliel Saarinen|Saarinen]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500625]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|413000}}
|Himelli, (božični ukrasi)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500596]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|500000}}
|uvrštenje litavske tradicije vrtova od slame na UNESCO‑ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403947]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|82900}}
|150. obljetnica rođenja [[Guglielmo Marconi|Guglielma Marconija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500756]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|82900}}
|750. obljetnica smrti sv. [[Toma Akvinski|Tome Akvinskoga]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500595]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{broj|200000}}
| 500 godina trajnog nasljeđa [[Marko Marulić|Marka Marulića]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500447]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|60000}}
| 100 godina skijanja u Andori
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500448]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|60000}}
| [[UCI Svjetsko prvenstvo u brdskom biciklizmu]] 2024.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202501148]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|7000}}
| 20 godina od pristupanja Cipra Europskoj uniji
|}


=== Kovanice iz 2025. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503838]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Saarska]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503824]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100 godina od Europskog prvenstva u hokeju na ledu na [[Visoke Tatre|Visokim Tatrama]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503842]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |23. siječanj 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|120000}}
|Državna lutrija
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|500 godina [[Estonski jezik|estonskog]] pisanog jezika
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503840]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|[[Jubilejska godina 2025.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503839]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |10. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|2000000}}
|Stari grad [[Salamanca]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503841]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |18. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|315000}}
|[[Louvre|Muzej Louvre]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503845]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |27. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Nacionalna obrana
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503825]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|Jubilejska godina 2025.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503822]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |5. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|75 godina [[Schumanov plan|Schumanove deklaracije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503832]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |5. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|25 godina uspona na prijestolje [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode]] [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henrija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202504005]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |9. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|Okrug svijeta broda [[Amerigo Vespucci (A 5312)|Amerigo Vespucci]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503844]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |13. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|204000}}
|Fnski državni posjeti – diplomacija i vanjska politika
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202504012]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |15. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|150000}}
|Utvrđeni grad [[Mdina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503828]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |15. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|145000}}
|Malteški [[Domaće govedo|vol]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503831]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MON}}
| align=&quot;center&quot; |16. lipnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|Grof of Carladès
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503823]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |24. lipnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|Svjetski izviđački pokret
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503846]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |3. srpnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|550 godina rođenja [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela Buonarrotija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |14. srpnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|400000}}
|1100. obljetnica [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatskoga Kraljevstva]] i krunidbe [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. srpnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|154000}}
|[[Staza Spa-Francorchamps]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|35 godina [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |–
|[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |1. prosinca 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|200000}}
|[[Pula|Grad Pula]] – [[Amfiteatar u Puli|Arena]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |–
|100 godina atletskog natjecanja [[Finska]] – [[Švedska]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|200 godina smrti [[Laskarina Bouboulina|Laskarine Bouboulina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|100 godina rođenja [[Mikis Theodorakis|Mikisa Theodorakisa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|413000}}
|[[Selonija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Regije Litve Manje
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503847]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|[[Održivi razvoj]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503829]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MON}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|Marquisat des Baux
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503822]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|76000}}
|[[Prazna stolica|Sede vacante]] 2025
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503843]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|76000}}
|Jubilejska godina 2025.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503848]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|76000}}
|550 godina rođenja [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela Buonarrotija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100 godina rođenja [[Miki Muster|Mikija Mustera]]
|}

== Nacionalne serije ==
=== Njemačka serija posvećena saveznim državama ===
==== Prva serija ====
Od [[2006.]] do [[2022.]] godine [[Njemačka]] je izdala 16 prigodnih kovanica imenovanih ''Die 16 Bundesländer der Bundesrepublik Deutschland'' i posvećenih svojim 16 [[Njemačke savezne pokrajine|saveznim država]]. Godina u kojoj je zastupljena određena država podudara se s predsjedništvom [[Bundesrat|Bundesrata]].

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Pokrajina
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2006.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/033/04]
|[[Datoteka:Flag of Schleswig-Holstein.svg|20px]] [[Schleswig-Holstein]]
|[[Schleswig-Holstein]]
|3. veljače 2006.
|-
|2
|2007.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/076/02]
|[[Datoteka:Flag of Mecklenburg-Western Pomerania.svg|20px]] [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]
|[[Dvorac Schwerin]]
|2. veljače 2007.
|-
|3
|2008.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/013/02]
|[[Datoteka:Flag of Hamburg.svg|20px]] [[Hamburg]]
|[[Crkva svetog Mihovila u Hamburgu]]
|1. veljače 2008.
|-
|4
|2009.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/031/06]
|[[Datoteka:Flag of Saarland.svg|20px]] [[Saarska]]
|[[Ludwigskirche]] i [[Saarbrücken]]
|6. veljače 2009.
|-
|5
|2010.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/012/05]
|[[Datoteka:Flag of Bremen.svg|20px]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]
|[[Gradska vijećnica u Bremenu]] i [[Bremenski Roland]]
|29. siječnja 2010.
|-
|6
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/024/04]
|[[Datoteka:Flag of North Rhine-Westphalia.svg|20px]] [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|[[Kölnska katedrala]]
|28. siječnja 2011.
|-
|7
|2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/010/02]
|[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|20px]] [[Bavarska]]
|[[Dvorac Neuschwanstein]]
|3. veljače 2012.
|-
|8
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/08]
|[[Datoteka:Flag of Baden-Württemberg.svg|20px]] [[Baden-Württemberg]]
|[[Opatija Maulbronn]]
|1. veljače 2013.
|-
|9
|2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/417/04]
|[[Datoteka:Flag of Lower Saxony.svg|20px]] [[Donja Saska]]
|[[Crkva svetog Mihovila u Hildesheimu|Crkva svetog Mihovila]] u [[Hildesheim]]
|7. veljače 2014.
|-
|10
|2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2015_143_R_0005]
|[[Datoteka:Flag of Hesse.svg|20px]] [[Hessen]]
|[[Crkvu svetog Pavla u Frankfurtu na Majni|Crkva svetog Pavla]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]]
|30. siječnja 2015.
|-
|11
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/428/04]
|[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|20px]] [[Saska (pokrajina)|Saska]]
|[[Zwinger]] i [[Dresden]]
|5. veljače 2016.
|-
|12
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/04]
|[[Datoteka:Flag of Rhineland-Palatinate.svg|20px]] [[Porajnje-Falačka]]
|[[Porta Nigra]] u [[Trier|Trieru]]
|3. veljače 2017.
|-
|13
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/05]
|[[Datoteka:Flag of Berlin.svg|20px]] [[Berlin]]
|[[Dvorac Charlottenburg]]
|30. siječnja 2018.
|-
|–
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/08]
|–
|70. obljetnica osnivanja [[Bundesrat|Bundesrata]]
|29. siječnja 2019.
|-
|14
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/11]
|[[Datoteka:Flag of Brandenburg.svg|20px]] [[Brandenburg]]
|[[Sanssouci|Palača Sanssouci]] u [[Potsdam|Potsdamu]]
|28. siječnja 2020.
|-
|15
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/04]
|[[Datoteka:Flag of Saxony-Anhalt (state).svg|20px]] [[Saska-Anhalt]]
|[[Katedrala u Magdeburgu]]
|10. svibnja 2021.
|-
|16
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/08]
|[[Datoteka:Flag of Thuringia.svg|20px]] [[Tiringija]]
|[[Dvorac Wartburg]] u [[Eisenach|Eisenachu]]
|25. siječnja 2022.
|}

==== Druga serija ====
Od [[2023.]] godine Njemačka počinje izdavati novu seriju prigodnih kovanica posvećenih svojim 16 [[Njemačke savezne pokrajine|saveznim državama]] u godini svog predsjedanja [[Bundesrat|Bundesratom]]. Iako cijeli program još nije otkriven, pretpostavlja se da će svaki novčić sadržavati spomenik odgovarajuće države, različit od onog prikazanog u prvoj seriji (''Bundesländer I'').

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Pokrajina
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/06]
|[[Datoteka:Flag of Hamburg.svg|20px]] [[Hamburg]]
|[[Koncertna dvorana Elbphilharmonie]]
|24. siječnja 2023.
|-
|2
|2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02355]
|[[Datoteka:Flag of Mecklenburg-Western Pomerania.svg|20px]] [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]
|[[Königsstuhl (Rügen)|Königsstuhl]] na otoku [[Rügen]]
|9. siječnja 2024.
|-
|3
|2025.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503838]
|[[Datoteka:Flag of Saarland.svg|20px]] [[Saarska]]
|Spoj rijeke [[Saar (Moselle)|Saar]] u [[Mettlach]]u
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2025.
|-
|4
|2026.
|–
|[[Datoteka:Flag of Bremen.svg|20px]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]
|[[Klimahaus Bremerhaven]] u [[Bremerhaven|Bremerhavenu]]
|–
|}

=== Francuska serija povodom Olimpijskih igara 2024. ===
Od [[2021.]] godine, [[Francuska]] slavi dodjelu [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijskih igara 2024.]] u [[Pariz|Parizu]] izdavanjem 4 kovanica, jednu godišnje do [[2024.]] godine. Svaki novčić predstavlja sportaša, u pozadini nekih od najvažnijih simboličkih spomenika grada. Sva će se naklada odvijati putem ograničenog izdanja kovanica, ne očekuje se normalna cirkulacija kovanica.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Sportaš
!Spomenik
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/07]
|[[Maraton]]
|[[Marianne]]
|[[Eiffelov toranj]]
|21. rujna 2021.
|-
|2
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/014/04]
|[[Diskobol]]
|[[Krilati Genij]]
|[[Slavoluk pobjede u Parizu]]
|6. rujna 2022.
|-
|3
|2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/12]
|[[Boks]]
|Sijačica
|most [[Pont Neuf]]
|10. siječnja 2023.
|-
|4
|2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02468]
|[[Hrvanje slobodnim stilom]]
|[[Heraklo]]
|[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]]
|9. siječnja 2024.
|}

=== Latvijska serija posvećena povijesnim regijama ===
[[Latvija]] je [[2018.]] godine proslavila 100. obljetnicu neovisnosti te je stoga od [[2016.]] do 2018. godine izdala četiri kovanice posvećene svojim povijesnim regijama.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Regija
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/07]
|[[Livonija]]
|15. studenoga 2016.
|-
|2
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/02]
|[[Kurlandija]]
|14. studenoga 2017.
|-
|3
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/03]
|[[Latgale]]
|14. studenoga 2017.
|-
|4
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/03]
|[[Zemgale]]
|26. rujna 2018.
|}

=== Litavska serija posvećena etnografskim regijama ===
[[Litva]] je [[2019.]] počela izdavati pet kovanica posvećenih svojim etnografskim regijama, koja je završila u [[2022.]] godini. Regija [[Mažoji Lietuva]] (Mala Litva) trebala je biti posvećena petom novčiću u seriji, 2023. godine ali od toga se odustalo.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Regija
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/11]
|[[Samogitija]]
|10. rujna 2019.
|-
|2
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/04]
|[[Aukštaitija]]
|16. rujna 2020.
|-
|3
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/05]
|[[Dzūkija]]
|9. rujna 2021.
|-
|4
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/25]
|[[Suvalkija]]
|20.prosinca 2022.
|}

=== Luksemburška serija posvećena dinastiji Luksemburg ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2004.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/243/05]
|Portret i monogram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
|26. srpnja 2004.
|-
|2
|2005.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/011/03]
|50. rođendan velikog vojvode Henrija i 5. obljetnica njegova stupanja na prijestolje
100. obljetnica smrti [[Adolphe, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Adolphea]]
|15. veljače 2005.
|-
|3
|2006.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/020/10]
|25. rođendan prijestolonasljednika, [[Guillaume, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea]]
|1. veljače 2006.
|-
|4
|2007.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/053/02]
|Palača velikog vojvode
|2. veljače 2007.
|-
|5
|2008.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/021/09]
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i palača ''Château de Berg''
|1. veljače 2008.
|-
|6
|2009.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/005/02]
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i velika vojvotkinja Charlotte
|15. siječnja 2009.
|-
|7
|2010.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2009/311/06]
|Grb velikog vojvode
|14. siječnja 2010.
|-
|8
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/349/03]
|50 godina otkad je [[Charlotte, velika vojvotkinja Luksemburga|velika vojvotkinja Charlotte]] imenovala svoga sina [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|Jeana]] ''lieutenant-représentantom'' (vojvoda predstavnik)
|3.veljače 2011.
|-
|9
| rowspan=&quot;2&quot; |2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/373/06]
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Henri]] i [[Guillaume IV., veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Guillaume IV.]] iz serije »velikovojvodska dinastija«
|9. veljače 2012
|-
|10
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/021/05]
|vjenčanje princa Guillaumea, prijestolonasljednika velikog vojvode, i grofice Stéphanie de Lannoy
|20. prosinca 2012.
|-
|11
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/06]
|[[Ons Heemecht|Himna Velikog Vojvodstva Luksemburga]]
|30. listopada 2013.
|-
|12
| rowspan=&quot;2&quot; |2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/020/06]
|175 godina neovisnosti Velikog Vojvodstva Luksemburga
|8. siječnja 2014.
|-
|13
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/05]
|50. obljetnica ustoličenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|6. studenoga 2014.
|-
|14
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/086/03]
|15. obljetnica ustoličenja Njegove Kraljevske Visosti [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode od Luksemburga]]
|8. lipnja 2015.
|-
|15
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/232/05]
|125. obljetnica dinastije [[Nassau-Weilburg]]
|15. listopada 2015.
|-
|16
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/028/04]
|50. obljetnica [[Most velike vojvotkinje Charlotte Bridge|Mosta velike vojvotkinje Charlotte]]
|6. svibnja 2016.
|-
|17
| rowspan=&quot;2&quot; |2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/07]
|50. obljetnica dragovoljne [[Luksemburška vojska|luksemburške vojske]]
|2. siječnja 2017.
|-
|18
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/320/04]
|200. obljetnica rođenja velikog vojvode od Luksemburga Guillaumea III.
|26. listopada 2017.
|-
|19
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/438/10]
|150. obljetnica luksemburškog Ustava
|27. prosinca 2017.
|-
|20
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/305/06]
|175. obljetnica smrti velikog vojvode Guillaumea I.
|26. kolovoza 2018.
|-
|21
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/11]
|100. obljetnica ustoličenja velike vojvotkinje od Luksemburga Charlotte
|27. prosinca 2018.
|-
|22
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/13]
|100. obljetnica općeg prava glasa
|19. rujna 2019.
|-
|23
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/13]
|200. obljetnica rođenja princa Henrija
|12. ožujka 2020.
|-
|24
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/381/03]
|Rođenje princa Charlesa
|23. prosinca 2020.
|-
|25
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/06]
|40. obljetnica vjenčanja [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
| rowspan=&quot;2&quot; |19. travnja 2021.
|-
|26
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/444/04]
|100. obljetnica rođenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|-
|27
| rowspan=&quot;2&quot; |2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/10]
|50. godišnjica pravne zaštite [[Zastava Luksemburga|luksemburške zastave]]
| rowspan=&quot;2&quot; |1. srpnja 2022.
|-
|28
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/21]
|10. obljetnica vjenčanja nasljednog velikog vojvode Guillaumea i nasljedne velike vojvotkinje Stéphanie
|-
|29
| rowspan=&quot;2&quot; |2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/05]
|175. obljetnica [[Luksemburški parlament|luksemburškog parlamenta]]
| rowspan=&quot;2&quot; |24. travnja 2023.
|-
|30
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/05]
|25. obljetnica članstva [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]] u [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnom olimpijskom odboru]]
|-
|31
| rowspan=&quot;2&quot; |2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02466]
|175 obljetnica smrti [[Guillaume II., veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea II.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |29. siječnja 2024.
|-
|32
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02467]
|100. obljetnica potpisivanja odluke Velikog vojvodstva, koju je potpisala velika vojvotkinja Charlotte, o stavljanju u optjecaj kovanica od nikla, popularno nazvanih »Feierstëppler«
|}

=== Malteška serija posvećena ustavnoj povijesti ===
==== Ustavna povijest ====
[[Malta]] je od [[2011.]] do [[2015.]] godine izdala pet kovanica posvećenih svojoj ustavnoj povijesti.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/299/08]
|Prvi izbor nacionalnih predstavnika [[1849.]]
|17. listopada 2011.
|-
|2
|2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/375/06]
|Većinska zastupljenost [[1887.]]
|15. listopada 2012.
|-
|3
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/09]
|Autonomni ustav iz [[1921.]]
|25. listopada 2013.
|-
|4
|2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/383/05]
|Proglašenje neovisnosti Malte [[1964.]]
|29. listopada 2014.
|-
|5
|2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/150/03]
|Republika Malta [[1974.]]
|5. listopada 2015.
|}

==== Prapovijesni lokaliteti ====
Od [[2016.]] do [[2022.]]  godine izdala je sedam kovanica posvećenih svojim prapovijesnim lokalitetima.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Lokalitet
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/281/10]
|[[Ġgantija]]
|22. rujna 2016.
|-
|2
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/10]
|[[Ħaġar Qim]]
|27. lipnja 2017.
|-
|3
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/174/08]
|[[Mnajdra]]
|20. srpnja 2018.
|-
|4
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/15]
|[[Hram Ta’ Ħaġrat]]
|22. srpnja 2019.
|-
|5
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/166/02]
|[[Skorba]]
|27. srpnja 2020.
|-
|6
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/08]
|[[Hramovi u Tarxienu]]
|26. listopada 2021.
|-
|7
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/22]
|[[Hipogej u Ħal-Saflieni]]
|17. studenoga 2022.
|}

==== Od djece u solidarnosti ====
Od [[2016.]] do [[2020.]] Malta je izdala 5 kovanica pod nazivom ''Mit-tfal b'Solidarjetà'' (Od djece u solidarnosti).
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/03]
|[[Ljubav]]
|22. rujna 2016.
|-
|2
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/03]
|[[Solidarnost]] i [[Mir]]
|27. lipnja 2017.
|-
|3
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/401/07]
|[[Kulturna baština]]
|20. srpnja 2018.
|-
|4
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/16]
|[[Prirodni okoliš|Priroda i okoliš]]
|22. srpnja 2019.
|-
|5
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/380/04]
|Dječje igre
|27. srpnja 2020.
|}

=== Španjolska serija posvećena UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine ===
[[Španjolska]] je [[2010.]] godine započela prigodnu seriju posvećenu svojim  mjestima [[Svjetska baština u Španjolskoj|svjetskih baština]] sa popisa [[UNESCO|UNESCO-a]]. S 49 službeno priznatih mjesta, serija bi mogla trajati najmanje do 2058. godine. Redoslijed kojim je određeno mjesto predstavljeno na kovanici podudara se s godinom upisivanja mjesta na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!UNESCO-va baština
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2010.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/047/07]
|[[Velika džamija u Córdobi]]
|Povijesna gradska jezgra Córdobe
|3. ožujka 2010.
|-
|2
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/050/02]
|[[Dvorište lavova]]
|[[Alhambra]], [[Generalife]], [[Albayzin]] i [[Granada]]
|21. veljače 2011.
|-
|3
|2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/057/03]
|[[Katedrala u Burgosu]]
|[[Katedrala u Burgosu]]
|3. veljače 2012.
|-
|4
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/050/04]
|[[El Escorial|Samostan ''San Lorenzo de El Escorial'']]
|[[El Escorial|Samostan ''San Lorenzo de El Escorial'']]
|2. ožujka 2013.
|-
|5
|2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/051/05]
|[[Park Güell]]
|[[Djela Antonia Gaudija]]
|17. ožujka 2014.
|-
|6
|2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/397/04]
|Bizona iz špilje [[Altamira|Altamire]] smještene u [[Kantabrija|Kantabriji]]
|[[Altamira|Špilja Altamira]]
|2. veljače 2015.
|-
|7
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/425/10]
|[[Akvedukt u Segoviji]]
|Stari grad [[Segovia]] i njegov akvadukt
|29. veljače 2016.
|-
|8
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2016_236_R_0006]
|[[Crkva Santa Maria del Naranco|Crkva ''Santa Maria del Naranco'']] u [[Oviedo|Oviedu]]
|[[Spomenici Kraljevine Asturije]]
|6. veljače 2017.
|-
|9
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/014/04]
|Kip [[Jakov Zebedejev (stariji)|Santiaga]] i [[Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli|Katedrala svetog Jakova (''Puerta Santa'') u Santiagu de Composteli]]
|[[Santiago de Compostela]]
|7. veljače 2018.
|-
|10
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/09]
|[[Avilske zidine]]
|Stari grad [[Ávila (grad)|Ávila]] i crkve izvan njegovih zidina
|20. veljače 2019.
|-
|11
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/12]
|[[Toranj crkve Svetoga Spasa]] u [[Teruel|Teruelu]] (''El Salvador de Teruel'')
|[[Mudéjar arhitektura u Aragonu]]
|10. lipnja 2020.
|-
|12
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/096/08]
|Vrata Puerta del Sol i detalji zdanja »La Sinagoga del Tránsito«
|[[Toledo]]
|10. ožujka 2021.
|-
|13
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/10]
|Pogled na vrh Roque de Agando i detalj [[Lovorova šuma|lovorove šume]]
|[[Nacionalni park Garajonay]]
|23. ožujka 2022.
|-
|14
|2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/10]
|Panorama glavnog trga te monumentalne četvrti
|Stari dio grada [[Cáceres (Španjolska)|Cáceresa]]
|28. ožujka 2023.
|-
|15
|2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02354]
|Dvorište „''Patio de las Doncellas''” palače [[Alcázar u Sevilli|Kraljevski Alcázar]] u [[Sevilla|Sevilli]].
|[[Katedrala u Sevilli|Katedrala]], [[Alcázar u Sevilli|Alcazar]] i [[Archivo de Indias|Glavni arhiv Indije]] u [[Sevilla|Sevilli]]
|2. veljače 2024.
|-
|16
|2025.
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503839]
|Samostan „''Convento de San Esteban''”
|Stari grad [[Salamanca]]
|2025.
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/comm/html/index.hr.html Prigodne kovanice od 2 €], [[Europska središnja banka]] (ESB), ecb.europa.eu
[[Kategorija:Eurokovanice]]
[[Kategorija:Kovani novac]]</text>
      <sha1>38ilpo5x6qnzql7ra495pqn9pojy04u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520784</id>
      <parentid>7520634</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:56:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])</comment>
      <origin>7520784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="189735" sha1="3wx4oeemc4kl6sdgu12jgggfua8dojc" xml:space="preserve">[[Datoteka:European Union commemorative 2 euro coins by number.png|400px|thumb|Ukupan broj u optjecaj puštenih komemorativnih kovanica od 2 eura po državi:
{{legend|#703642|46 – 50 }}{{legend|#915C83|41 – 45 }}{{legend|#BD33A4|36 – 40 }}{{legend|#FFA6C9|31 – 35 }}{{legend|#6082B6|26 – 30 }}{{legend|#48D1CC|21 – 25 }}{{legend|#7CFC00|16 – 20 }}{{legend|#C19A6B|11 – 15 }}{{legend|#FFD300|6 – 10 }}{{legend|#FFFF33|1 – 5 }}{{legend|#A6A6A6|nije izdala ni jednu kovanicu}}{{legend|#CDC3CC|nije članica europodručja}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Ažurirano: 9. srpnja 2026.)&lt;/small&gt;]]
'''Komemorativne kovanice od 2 eura''' posebne su kovanice koje izdaju zemlje članice [[Eurozona|Eurozone]] od [[2004.]] godine, i koje su službeno sredstvo plaćanja u zemljama članicama. Komemorativne kovanice izdaju se kako bi se obilježile posebne godišnjice ili povijesni događaji ili kako bi se skrenula posebna pozornost za neki događaj od posebne važnosti.

==Zakoni i regulacije==
Svaka članica [[Eurozona|europodručja]] može godišnje izdati dvije prigodne kovanice za [[optjecaj]], koje iskjučivo mogu biti kovanice od 2 eura.&lt;ref name=&quot;ESB&quot;&gt;{{cite web |title= Prigodne kovanice od 2 € |url= https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/comm/html/index.hr.html |website= ecb.europa.eu |author= [[Europska središnja banka]] |accessdate = 17. rujna 2023.}}&lt;/ref&gt;

==Izdanja==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
! rowspan=&quot;2&quot; |Izdane
kovanice
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2004.|2004.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2005.|2005.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2006.|2006.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2007.|2007.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2008.|2008.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2009.|2009.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2010.|2010.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2011.|2011.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2012.|2012.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2013.|2013.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2014.|2014.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2015.|2015.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2016.|2016.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2017.|2017.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2018.|2018.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2019.|2019.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2020.|2020.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2021.|2021.]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2022.|2022.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2023.|2023.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2024.|2024.]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Komemorativne kovanice od 2 €#Kovanice iz 2025.|2025.]]
|-
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|RU|50 godina Rimskih ugovora}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|EMU|Ekonomske i monetarne unije EU}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|10g|10 godina eura}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|30g|30. obljetnica zastave EU}}
!{{Abbr|Reg|Regularna izdanja}}
!{{Abbr|35g|35 godina programa Erasmus}}
|-
!{{Z+X|AND}}
!21
| colspan=&quot;13&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!{{Z+X|AUT}}
!8
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|-
!{{Z+X|BEL}}
!34
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|CIP}}
!8
| colspan=&quot;5&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|EST}}
!18
| colspan=&quot;9&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|FIN}}
!37
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|FRA}}
!33
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|1
|-
!{{Z+X|GRČ}}
!29
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!{{Z+X|HRV}}
!3
| colspan=&quot;24&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|IRS}}
!8
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|-
!{{Z+X|ITA}}
!36
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!{{Z+X|LAT}}
!17
| colspan=&quot;13&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|LIT}}
!17
| colspan=&quot;14&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|LUX}}
!37
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|MLT}}
!29
| colspan=&quot;5&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|MON}}
!14
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|NIZ}}
!9
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|-
!{{Z+X|NJE}}
!32
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|POR}}
!33
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|SMR}}
!32
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|2
|-
!{{Z+X|SVK}}
!20
| colspan=&quot;6&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|SLO}}
!20
| colspan=&quot;3&quot;; bgcolor=&quot;#e5e5e5&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#DFDFFF&quot;|1
|-
!{{Z+X|ŠPA}}
!27
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#afeeee&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|-
!{{Z+X|VAT}}
!31
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|1
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#ff9090&quot;|
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|bgcolor=&quot;#90ff90&quot;|2
|-
!Sveukupno
!554
!6
!8
!7
!7
!13
!10
!9
!16
!12
!16
!12
!18
!23
!27
!28
!19
!32
!32
!36
!32
!34
!31
!30
!19
!36
!35
!?
|-
| colspan=&quot;29&quot; style=&quot;text-align: left; padding: 0;&quot; |
{|
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#90ff90|Izdane kovanice}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''Reg.''' = Regularna serija
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#afeeee|Kovanica koja je dio zajedničke serije}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''RU''' = Zajednička serija 50 godina [[Rimski ugovori (1957.)|rimskih ugovora]] (osnivanje [[Europska ekonomska zajednica|EEZ]])
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#ff9090|Kovanica nije izdana te godine}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''EMU''' = Zajednička serija 10 godina [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomske i monetarne unije EU]]
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#e5e5e5|Država nije bila dio [[Eurozona|eurozone]] / nije u stanju kovati [[eurokovanice]]}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''10g''' = Zajednička serija 10 godina [[Euro|eura]]
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |{{legend|#DFDFFF|Najavljene kovanice}}
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''30g''' = Zajednička serija 30. obljetnica [[Zastava Europske unije|zastave EU]]
|-
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |
| style=&quot;width: 50%; border: 0;&quot; |'''35g''' =  Zajednička serija  35 godina [[Program Erasmus|programa Erasmus]]
|}
|}


=== Kovanice iz 2004. ===
U [[2004.]] izdano je 6 prigodnih kovanica od 2 eura. Grčka je prva zemlja koja je izdala prigodnu kovanicu od 2 eura, posvećenu XXVIII. Olimpijskim igrama.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;90%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/091/06]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
|align=&quot;center&quot; |[[14. svibnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|35 000 000}}
|[[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Olimpijske igre u Ateni 2004. godine]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/243/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
|align=&quot;center&quot; |[[24. lipnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[proširenje Europske unije]] na deset novih država članica
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/243/05]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
|align=&quot;center&quot; |[[26. srpnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 481 800}}
|portret i monogram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/313/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
|align=&quot;center&quot; |[[13. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|16 000 000}}
|5. desetljeće [[Svjetski program za hranu|Svjetskog programa za hranu]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/298/02]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
|align=&quot;center&quot; |[[16. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|110 000}}
|[[Bartolomeo Borghesi]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/321/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
|align=&quot;center&quot; |[[16. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|75. obljetnica osnivanja [[Vatikan|Države Vatikanskoga Grada]]
|}

=== Kovanice iz 2005. ===
U [[2005.]] izdano je 8 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/011/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
|align=&quot;center&quot; |[[15. veljače]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 769 000}}
|50. rođendan velikog vojvode Henrija i 5. obljetnica njegova stupanja na prijestolje
100. obljetnica smrti [[Adolphe, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Adolphea]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/061/07]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
|align=&quot;center&quot; |[[11. svibnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|7 000 000}}
|50. obljetnica [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/061/08]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
|align=&quot;center&quot; |[[20. svibnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|6 023 000}}
|Belgijsko-luksemburška gospodarska unija
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/131/09]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
|align=&quot;center&quot; |[[30. lipnja]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|400 godina od prvog izdanja knjige [[Miguel de Cervantes|Miguela de Cervantesa]] »El ingenioso hidalgo [[Don Quijote]] de la Mancha« (Bistri vitez Don Quijote od Manche)
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/244/03]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
|align=&quot;center&quot; |[[14. listopada]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|[[Svjetska godina fizike 2005.|2005. – Svjetska godina fizike]]
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/244/04]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
|align=&quot;center&quot; |[[25. listopada]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|60. obljetnica osnivanja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i 50. obljetnica članstva Finske u toj organizaciji
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/283/06]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
|align=&quot;center&quot; |[[29. listopada]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|18 000 000}}
|1. obljetnica potpisivanja Europskog ustava
|-
|align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/283/07]
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
|align=&quot;center&quot; |[[6. prosinca]]
|align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|20. [[Svjetski dan mladih]]
|}

=== Kovanice iz 2006. ===
U [[2006.]] izdano je 7 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Njemačka]] počinje izdavati seriju posvećenu [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkim pokrajinama]].
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/033/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |[[3. veljače]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Schleswig-Holstein]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/020/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |[[8. veljače]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|25. rođendan prijestolonasljednika, [[Guillaume, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/033/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |[[10. veljače]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|40 000 000}}
|[[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/053/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |[[10. travnja]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|''[[Atomium]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/248/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |[[4. listopada]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|100. obljetnica općeg i jednakog biračkog prava
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/248/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |[[17. listopada]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|120 000}}
|500. obljetnica smrti [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/260/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |[[9. studenoga]]
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|500. obljetnica Papinske [[Švicarska garda|švicarske garde]]
|}

=== Kovanice iz 2007. ===
U [[2007.]] izdano je 7 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/076/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|31 245 630}}
|[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/053/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 031 000}}
|Palača velikog vojvode
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/110/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |2. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 300 000}}
|portugalsko predsjedanje Europskom unijom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/172/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |12. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 001}}
|25. obljetnica smrti [[Grace Kelly|princeze Grace]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/233/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |9. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/233/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|80. rođendan Njegove Svetosti pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/289/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |3. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|90. obljetnica [[Povijest Finske#Ruska dominacija|neovisnosti Finske]]
|}

=== Kovanice iz 2007. – 50 godina rimskih ugovora (osnivanje EEZ) ===
Po prvi put, zajednička valuta izdana je za proslavu 50. obljetnice potpisivanja [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskih ugovora]]. Posebnost ovih kovanica je u tome što imaju jedinstven dizajn, a razlikuju se samo u natpisu države izdavanja. [[Luksemburg]] se suzdržava ovog pravila i predstavlja, na svojoj valuti, reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;13&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/065/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |25. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 865 630}}
| rowspan=&quot;13&quot; |50. obljetnica [[Rimski ugovori (1957.)|Ugovora iz Rima]]
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|9 000 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|400 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
|align=&quot;center&quot; |25. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|5 040 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|3 978 549}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|4 651 112}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|2 046 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|6 355 500}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
|align=&quot;center&quot; |26. ožujka
|align=&quot;center&quot; |{{n|1 550 000}}
|-
|align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
|align=&quot;center&quot; |2. travnja
|align=&quot;center&quot; |{{n|9 406 875}}
|}

=== Kovanice iz 2008. ===
U [[2008.]] izdano je 10 prigodnih kovanica od 2 eura.

Protagonist novčića najpoznatije pogreške u kovanju datira iz 2008. godine: neke kopije njemačke kovanice koje prikazuju [[Crkva svetog Mihovila u Hamburgu|crkvu svetog Mihovila]] u [[Hamburg|Hamburgu]] pokazuju, na licu, staru zajedničku stranu koja se koristila do 2006. godine.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/013/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 513 630}}
|savezna zemlja [[Hamburg]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/021/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 042 000}}
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i palača ''Château de Berg''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/089/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |20. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|Europska godina međukulturnog dijaloga
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/125/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |26. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Primož Trubar|Primoža Trubara]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/125/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |30. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 018 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/165/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 084 936}}
|predsjedanje Francuske Vijećem Europske unije u drugoj polovici 2008. godine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/165/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 035 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/228/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|106 084}}
|Godina sv. Pavla – 2000. obljetnica njegova rođenja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/246/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |24. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/089/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |10. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|60. obljetnica [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|}

=== Kovanice iz 2009. ===
U [[2009.]] izdano je 10 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/005/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |15. siječnja 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i velika vojvotkinja Charlotte
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/031/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |6. veljače 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|savezna zemlja [[Saarska]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/116/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |9. lipnja 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 250 000}}
|2. igre država portugalskoga govornog područja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/116/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. rujna 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|[[Europska godina kreativnosti i inovativnosti]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/196/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. rujna 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Louis Braille|Louisa Braillea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/196/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Louis Braille|Louisa Braillea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/227/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 600 000}}
|200. obljetnica finske autonomije i zasjedanja finskog parlamenta ''Diet'' u gradu Porvoo
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/196/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |10. studenoga 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|20. obljetnica 17. studenoga 1989. – [[Baršunasta revolucija|Dan borbe za slobodu i demokraciju]])
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/204/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |18. studenoga 2009.
| align=&quot;center&quot; |{{n|106 000}}
|[[Međunarodna godina astronomije 2009.|Međunarodna godina astronomije]]
|}

=== Kovanice iz 2009. – 10 godina Ekonomske i monetarne unije EU ===
Druga zajednička valuta izdaje se povodom 10. obljetnice [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|ekonomske i monetarne unije]]. Također, ovom prilikom [[Luksemburg]] na svojoj valuti ima reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;16&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/315/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |1. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
| rowspan=&quot;16&quot; |10. obljetnica [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|ekonomske i monetarne unije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |2. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; |5. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|700 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 285 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |7. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 300 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |15. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 400 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |23. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |27. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |26. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|}

=== Kovanice iz 2010. ===
U [[2010.]] izdano je 12 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Španjolska]] počinje izdavati seriju posvećenu španjolskom [[UNESCO|UNESCO-vom]] popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]].
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2009/311/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |14. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|529 500}}
|grb velikog vojvode
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/012/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|savezna zemlja [[Bremen]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/047/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |veljača
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|povijesna gradska jezgra [[Córdoba (Španjolska)|Córdobe]] – Prva u [[Komemorativne kovanice od 2 €#Španjolska serija posvećena UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine|seriji svjetske baštine UNESCO-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/062/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |ožujak
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Camillo Benso di Cavour|grofa Cavoura]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2009/311/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |10. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|200. obljetnica [[Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani|Botaničkog vrta]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/137/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |lipanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 000 000}}
|predsjedanje Belgije [[Vijeće Europske unije#Raspored predsjedavanja|Vijećem Europske unije]] 2010. godine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/137/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |lipanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 000 000}}
|70. obljetnica [[Apel od 18. lipnja|apela od 18. lipnja]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/137/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |rujan
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 035 000}}
|100. obljetnica Portugalske Republike
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/212/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |7. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|500. obljetnica smrti [[Sandro Botticelli|Sandra Botticellija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/212/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |12. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|115 000}}
|Svećenička godina
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/256/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |listopad
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 600 000}}
|[[Finska marka|dekret o valuti iz 1860.]], kojim je Finska dobila pravo da izdaje novčanice i kovanice
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/270/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |listopad
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|2500. obljetnica Bitke na Maratonskom polju
|}

=== Kovanice iz 2011. ===
U [[2011.]] izdano je 16 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Malta]] počinje izdavati seriju posvećenu svojoj ustavnoj povijesti.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/005/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |10. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|20. obljetnica osnivanja [[Višegradska skupina|Višegradske skupine]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/019/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |24. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|500. obljetnica objave svjetski poznate knjige »[[Laus Stultitiae]]« nizozemskog filozofa, humanista i teologa [[Erazmo Roterdamski|Desideriusa Erasmusa (Erazmo Roterdamski)]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/024/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |28. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 925 000}}
|savezna zemlja [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/349/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|729 500}}
|50 godina otkad je [[Charlotte, velika vojvotkinja Luksemburga|velika vojvotkinja Charlotte]] imenovala svoga sina [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|Jeana]] ''lieutenant-représentantom'' (vojvoda predstavnik)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/050/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |21. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|[[Dvorište lavova]], [[Granada]] – serija svjetske baštine UNESCO-a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/057/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Franc Rozman – Stane|Franca Rozmana – Stane]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/085/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|150. obljetnica [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/057/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |3. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 013 500}}
|100. obljetnica [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/091/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |30. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Svjetske specijalne olimpijske ljetne igre – Atena, 2011.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/091/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |4. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Giorgio Vasari|Giorgia Vasarija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/019/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |21. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 014 404}}
|30. obljetnica [[Svjetski dan glazbe|Dana glazbe]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/189/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |2. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|147 877}}
|vjenčanje [[Albert II. od Monaka|princa Alberta]] i [[Charlene Wittstock]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/273/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Fernão Mendes Pinto|Fernãoa Mendesa Pinta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/291/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot; |17. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 600 000}}
|200. obljetnica [[Banka Finske|središnje banke Suomen Pankki – Finlands Bank]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/299/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|405 000}}
|ustavna povijest – prvi izbor nacionalnih predstavnika 1849. godine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/301/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |18. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|115 000}}
|26. [[Svjetski dan mladih]]
|}

=== Kovanice iz 2012. ===
U [[2012.]] izdano je 14 prigodnih kovanica od 2 eura.

2012. je i godina u kojoj [[Europska komisija]] mijenja zakon kojim se uređuje izdavanje prigodnih kovanica, čime se državama članicama pruža mogućnost da iste godine izdaju drugu kovanicu od 2 eura (isključujući onu za zajedničko izdanje). [[Luksemburg]] je prva zemlja koja je iskoristila tu mogućnost pitanjem obilježavanja braka princa Guillaumea, prijestolonasljednika velikog vojvode, i grofice Stéphanie de Lannoy.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/373/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|722 500}}
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Henri]] i [[Guillaume IV., veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Guillaume IV.]] iz serije »velikovojvodska dinastija«
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/010/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 883 000}}
|savezna zemlja [[Bavarska]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/057/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|[[katedrala u Burgosu]] – serija svjetske baštine UNESCO-a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/231/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |6. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 013 000}}
|75. obljetnica natjecanja pod pokroviteljstvom kraljice Elizabete
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/103/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |19. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|10 godina postojanja [[Euro|eura]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/160/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |21. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|Grad [[Guimarães]] na sjeveru Portugala – [[europska prijestolnica kulture]] 2012.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/103/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |24. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 020 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Abbé Pierre|Abbéa Pierrea]], koji je u Francuskoj poznat kao zaštitnik siromašnih
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/223/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |28. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|110 000}}
|500. obljetnica suverenosti Monaka koju je proglasio [[Lucien I. Grimaldi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/102/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |18. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|100. obljetnica smrti [[Giovanni Pascoli|Giovannija Pascolija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/375/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |20. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|405 000}}
|Većinska zastupljenost 1887.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/231/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |5. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|150. obljetnica rođenja umjetnice [[Helene Schjerfbeck]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/313/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|103 000}}
|7. [[Svjetski susret obitelji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/021/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |20. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|512 000}}
|vjenčanje princa Guillaumea, prijestolonasljednika velikog vojvode, i grofice Stéphanie de Lannoy
|}

=== Kovanice iz 2012. – 10 godina eura ===
Treća zajednička valuta izdaje se povodom 10. obljetnice uvođenja [[Euronovčanice|euronovčanica]] i [[Kovanice eura|eurokovanica]] u optjecaj. Također, ovom prilikom [[Luksemburg]] na svojoj valuti ima reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom. 

[[San Marino]] također sudjeluje u ovoj zajedničkoj seriji, koja je u prethodnim zajedničkim izdanjima bila izuzeta.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;18&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2012/017/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| rowspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; |2. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|11 000 000}}
| rowspan=&quot;18&quot; |10 godina postojanja eura
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 648 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |3. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 354 867}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |5. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 010 994}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |12. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 022 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|532 500}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |13. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |24. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |20. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |19. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|130 000}}
|}

=== Kovanice iz 2013. ===
U [[2013.]] izdano je 23 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Francuska]] i [[Njemačka]] slave, zajedničkom valutom, [[Elizejski ugovor]] koji su [[1963.]] potpisali [[Charles de Gaulle]] i [[Konrad Adenauer]].
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/021/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |22. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|11 000 000}}
|50. obljetnica potpisivanja [[Elizejski ugovor|Elizejskog ugovora]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/018/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |22. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 017 789}}
|50. obljetnica potpisivanja [[Elizejski ugovor|Elizejskog ugovora]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Baden-Württemberg]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/023/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |4. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|800. obljetnica posjećivanja [[Postojnska jama|Postojnske jame]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/214/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |7. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|20 000 000}}
|najava predaje krune Njezina Veličanstva [[Beatrix od Nizozemske|kraljice Beatrix]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/050/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|Samostan ''[[El Escorial|San Lorenzo de El Escorial]]'' – četvrta iz serije [[Komemorativne kovanice od 2 €#Španjolska serija posvećena UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine|svjetske baštine UNESCO-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/266/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |20. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/165/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |3. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 014 338}}
|150. obljetnica rođenja [[Pierre de Coubertin|Pierrea de Coubertina]], koji je potaknuo oživljavanje Olimpijskih igara i bio prvi predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/265/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |3. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|125 000}}
|''[[Prazna stolica|Sede vacante]]'' 2013.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/266/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 249 131}}
|20. obljetnica pristupanja [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|525 000}}
|250. obljetnica izgradnje tornja ''[[Torre dos Clérigos]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |24. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|542 500}}
|Autonomni ustav iz 1921.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/200/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |5. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|1150. obljetnica početka misije [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]] u [[Velikomoravska Kneževina|Velikomoravskoj Kneževini]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/266/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |25. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|700. obljetnica rođenja [[Giovanni Boccaccio|Giovannija Boccaccija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/363/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |4. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|150 godina otkako je finski Parlament 1863. započeo s redovitim zasjedanjima
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/222/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |13. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|115 000}}
|500. obljetnica smrti talijanskog slikara [[Pinturicchio|Pinturicchija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |18. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 010 000}}
|100. obljetnica osnutka [[Kraljevski meteorološki institut|Kraljevskog meteorološkog instituta]] (''Koninklijk Meteorologisch Instituut'' / ''Institut Royal Météorologique'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/272/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |1. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|100. obljetnica ujedinjenja [[Kreta|Krete]] i Grčke
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/272/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |1. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|2400. obljetnica osnutka [[Platonova akademija|Platonove akademije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/265/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|94 000}}
|28. [[Svjetski dan mladih]] – Rio de Janeiro
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|522 000}}
|[[Ons Heemecht|Himna Velikog Vojvodstva Luksemburga]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/366/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |4. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|125. obljetnica rođenja [[Frans Eemil Sillanpää|Fransa Eemila Sillanpää]], dobitnika [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |25. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 500 000}}
|200. obljetnica postojanja [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]
|}

=== Kovanice iz 2014. ===
U [[2014.]] izdano je 27 prigodnih kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/020/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |6. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|519 500}}
|175 godina neovisnosti Velikog Vojvodstva Luksemburga
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/417/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |7. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 824 300}}
|[[Donja Saska]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/051/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |7. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 094 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – ''[[Park Güell]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/160/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |25. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|6 525 000}}
|200. obljetnica osnutka [[Karabinijeri|postrojbe karabinjera]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/089/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |1. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|10. obljetnica [[Proširenje Europske unije#Povijest proširenja Europske unije|pristupanja Slovačke Republike Europskoj uniji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/088/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |23. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|40. obljetnica »[[Revolucija karanfila|Revolucije karanfila]]« 25. travnja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/160/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |12. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 750 000}}
|100. obljetnica početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/252/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |22. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|5 291 000}}
|Službeni oproštaj od bivše [[Beatrix od Nizozemske|kraljice Beatrix]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/383/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |3. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|432 500}}
|Proglašenje [[Dan neovisnosti (Malta)|neovisnosti Malte]] 1964.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/168/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |11. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 019 675}}
|70. obljetnica [[Dan D|iskrcavanja u Normandiji]] 6. lipnja 1944.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/163/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |16. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|100. obljetnica rođenja književnice i slikarice [[Tove Jansson]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/160/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|6 500 000}}
|450. obljetnica rođenja [[Galileo Galilei|Galilea Galileija]] (rođenog 1564.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/086/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|114 000}}
|500. obljetnica smrti [[Donato Bramante|Bramantea Lazzarija delle Penne di San Marino]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/225/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |16. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|300 000}}
|200 godina [[Policija Malte|malteške policije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/088/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |12. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 005 000}}
|[[Riga]] – [[europska prijestolnica kulture]] 2014.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |18. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|287 500}}
|150 godina [[Crveni križ Republike Belgije|Crvenoga križa u Belgiji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |24. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|400. obljetnica smrti [[El Greco|Domenikosa Theotokopoulosa]] (1614. – 2014.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |24. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|754 000}}
|150. obljetnica ujedinjenja [[Jonski otoci|Jonskih otoka]] s Grčkom (1864. – 2014.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/084/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |29. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|90. obljetnica smrti [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/360/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |14. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|103 000}}
|25. obljetnica pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/088/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |31. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|Međunarodna godina [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |6. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|512 000}}
|50. obljetnica ustoličenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/397/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |10. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica rođenja dizajnera i arhitekta interijera [[Ilmari Tapiovaara|Ilmarija Tapiovaare]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/062/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|600. obljetnica krunidbe [[Barbara Celjska|Barbare Celjske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/185/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |24. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|Borba protiv AIDS-a u sklopu [[Svjetski dan borbe protiv AIDS-a|Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/396/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |10. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|12 000 000}}
|[[Filip VI.|Promjena poglavara države]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/105/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |29. veljače 2016. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2016. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|20. godina članstva u [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]]
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2015. ===
U [[2015.]] izdano je 47 prigodnih kovanica od 2 eura.

Te je godine zabilježena najniža naklada prigodnih kovanica od 2 eura: sa samo 10.000 numeriranih komada, kovanica koja prikazuje [[Kneževska palača u Monaku]] i dalje je najrjeđa.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2015_143_R_0005]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 765 000}}
|[[Hessen]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/417/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 500 000}}
|25. obljetnica [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/010/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 020 000}}
|Izgradnja mira i sigurnosti u Europi od 1945.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/397/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |30 siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|8 000 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Altamira|špilja Altamira]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/374/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |10. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 025 000}}
|Latvijsko predsjedanje Vijećem Europske unije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/058/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |18. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|150. obljetnica rođenja skladatelja [[Jean Sibelius|Jeana Sibeliusa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/143/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |8. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|750. obljetnica rođenja [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2015/093/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|150. obljetnica postojanja portugalskog [[Crveni križ Republike Portugal|Crvenog križa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2015/086/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |29. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 525 000}}
|[[Svjetska izložba|Svjetska izložba EXPO]] Milano 2015.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/143/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |25. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|325 000}}
|prvi let s Malte
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/086/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |8. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|517 500}}
|15. obljetnica ustoličenja Njegove Kraljevske Visosti [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode od Luksemburga]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/150/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|435 000}}
|[[Malta#Nezavisnost|Republika Malta]] 1974.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/093/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 515 000}}
|750. obljetnica rođenja [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]] (1265. – 2015.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/093/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|500. obljetnica prvog doticaja s [[Timor|Timorom]], danas neovisnom državom u kojoj je portugalski službeni jezik (Timor-Leste)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/215/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |22. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 020 000}}
|225. obljetnica Dana državnosti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/220/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |17. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|250 000}}
|2015. – Europska godina razvoja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/324/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |29. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|100 000}}
|25. obljetnica ponovnog [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/255/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |6. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|122 000}}
|VIII. [[Svjetski susret obitelji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/232/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|511 500}}
|125. obljetnica dinastije [[Nassau-Weilburg]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/293/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |22. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|150. obljetnica rođenja umjetnika [[Akseli Gallen-Kallela|Akselija Gallena-Kallele]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/241/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|200. obljetnica rođenja [[Ľudovít Štúr|Ľudovíta Štúra]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/410/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |9. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Aemona|Emona–]][[Ljubljana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/357/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |14. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000}}
|800. obljetnica izgradnje prvog dvorca na stijeni
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 020 000}}
|Ugrožena priroda – [[crna roda]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/357/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |14. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Litavski jezik]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/324/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |15. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|75 godina sjećanja na [[Spiridon Louis|Spyrosa Louisa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/380/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |18. srpnja 2016. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2016. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|25. obljetnica potpisivanja Carinskog sporazuma s Europskom unijom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/380/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |18. srpnja 2016. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2016. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|30. obljetnica uspostave punoljetnosti i političkih prava za muškarce i žene s 18 godina
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2015. – 30. obljetnica zastave EU ===
Četvrta zajednička valuta izdaje se povodom 30. obljetnice [[Zastava Europske unije|europske zastave]]. Također, ovom prilikom [[Luksemburg]] na svojoj valuti ima reljefni hologram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henryja]] koji se djelomično preklapa sa zajedničkom temom.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |6. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
| rowspan=&quot;19&quot; |30. obljetnica [[Zastava Europske unije|zastave EU-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |24. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |13. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |30. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |3. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 010 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |5. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 125 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/308/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |9. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 005 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/290/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |16. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 020 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/327/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |18. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|412 500}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |30. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|350 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |30. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/255/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/356/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |3. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|510 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/253/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |7. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/356/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |10. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|350 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/356/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |18. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|300 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/257/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |23. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|}

=== Kovanice iz 2016. ===
U [[2016.]] izdano je 32 prigodne kovanice od 2 eura.

[[Latvija]] počinje izdavati seriju posvećenu svojim regijama, dok [[Malta]], nakon što je iscrpila seriju o svojoj ustavnoj povijesti, započinje seriju »From Children in Solidarity« i drugu posvećenu njezinim prapovijesnim lokalitetima.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/186/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |2. prosinca 2015.
| align=&quot;center&quot; |{{n|16 060 000}}
|200. obljetnica središnje banke [[Narodna banka Austrije|Oesterreichische Nationalbank]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/425/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |7. siječnja 2016
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|100. obljetnica rođenja poznatog estonskog šahovskog velemajstora [[Paul Keres|Paula Keresa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/428/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 500 000}}
|100. obljetnica [[Uskrsni ustanak|Uskrsnog ustanka]] 1916. u Irskoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/023/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 020 500}}
|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Kup UEFA-e EURO 2016.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/428/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 663 000}}
|[[Saska (pokrajina)|Saska]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/425/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Segovia]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/023/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |7. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|1. slovačko [[Predsjedništvo Vijeća Europske unije|predsjedanje Vijećem Europske unije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/026/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |24. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|375 000}}
|[[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijske igre]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|87 800}}
|550. obljetnica smrti [[Donatello|Donatella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |25. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Eino Leino]], finski pisac i lirski pjesnik
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/028/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |29. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|550. obljetnica smrti [[Donatello|Donatella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/103/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |3. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|Baltička kultura
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/097/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |3. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|680 000}}
|Sudjelovanje portugalske reprezentacije na [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijskim igrama u Riju de Janeiru 2016.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/028/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |6. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|517 500}}
|50. obljetnica [[Most velike vojvotkinje Charlotte Bridge|Mosta velike vojvotkinje Charlotte]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/030/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |21. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|2200. obljetnica smrti [[Plaut|Tita Makcija Plauta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 020 000}}
|Međunarodni dan [[Child Focus|nestale djece]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/101/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|150 godina od dana kada je [[Karlo III. od Monaka|Karlo III.]] utemeljio [[Monte Carlo]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|200. obljetnica [[Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada|Vatikanske garde]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/097/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|25. obljetnica [[Dan neovisnosti (Slovenija)|neovisnosti Republike Slovenije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/092/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |19. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 010 000}}
|Latvijska poljoprivreda
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/097/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |19. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|50. obljetnica izgradnje prvog [[Most 25. travnja|mosta preko rijeke Tejo]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/281/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |22. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|350 000}}
|Hramski kompleks ''[[Ġgantija]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX%3AC2016/146/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |12. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 020 000}}
|[[François Mitterrand]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/153/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |22. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|400. obljetnica smrti [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |13. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|[[Jubilej godine milosrđa|Jubilarna godina milosrđa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |17. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica rođenja filozofa [[Georg Henrik von Wright|Georga Henrika von Wrighta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |15. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 030 000}}
|[[Vidzeme]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |5. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|380 000}}
|Uloga fonda ''Malta Community Chest Fund'' u društvu
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |16. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|150 godina od paljenja [[Samostan Arkadi|samostana Arkadi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |16. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|120. obljetnica rođenja [[Dimitri Mitropoulos|Dimitrija Mitropoulosa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/409/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja 2017. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2017. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|25. obljetnica [[Radiotelevizija Andora|Andorske radiotelevizije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/409/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja 2017. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2017. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|150. obljetnica nove reforme iz 1866.
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2017. ===
U [[2017.]] godini izdano je 32 prigodne kovanice od 2 eura.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |2. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|316 000}}
|50. obljetnica dragovoljne [[Luksemburška vojska|luksemburške vojske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |4. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|550. obljetnica [[Sveučilište Istropolitana|Sveučilišta Istropolitana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/021/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|10. obljetnica eura u Sloveniji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|100. obljetnica smrti [[Auguste Rodin|Augusta Rodina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Porajnje-Falačka|Falačko Porajnje]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2016_236_R_0006]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |3. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|538 500}}
|svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – crkve u [[Kraljevina Asturija|Kraljevini Asturiji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|400. obljetnica dovršetka [[Bazilika svetog Marka|bazilike svetog Marka]] u [[Venecija|Veneciji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/120/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|73 100}}
|750. obljetnica [[Giotto di Bondone|Giottova]] rođenja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |21. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200 000}}
|200. obljetnica [[Sveučilište u Liègeu|Sveučilišta u Liègeu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |31. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|405 000}}
|lokalitet na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine: malteški pretpovijesni hramovi ''[[Hagar Qim]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/120/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|2 500 000}}
|100. obljetnica [[Povijest Finske#Ruska dominacija|neovisnosti Finske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/321/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|90 000}}
|1950. obljetnica mučeništva [[Sveti Petar|svetog Petra]] i [[Sveti Pavao|svetog Pavla]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|2000. obljetnica smrti [[Livije|Tita Livija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/206/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 500 000}}
|[[Povijest Estonije#Borba za neovisnost|Neovisnost Estonije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/206/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |10. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|60 godina sjećanja na [[Nikos Kazantzakis|Nikosa Kazantzakisa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/120/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |13. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|150 godina javne sigurnosti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |31. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|[[Vilnius]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |31. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|73 100}}
|Međunarodna godina održivog turizma za razvoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/312/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |25. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 000 000}}
|25. obljetnica ružičaste vrpce, simbola borbe protiv raka dojke
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/329/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |29. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|200 000}}
|200. obljetnica [[Sveučilište Ghent|Sveučilišta u Ghentu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/321/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |5. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|105 000}}
|100. obljetnica [[Gospa Fatimska#Gospina ukazanja|ukazanja u Fatimi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/206/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |12. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|Arheološko nalazište [[Filipi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/327/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |23. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Finska priroda
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/320/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |26. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|311 000}}
|200. obljetnica rođenja velikog vojvode od Luksemburga Guillaumea III.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/327/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |3. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|430 000}}
|[[Pafos]] 2017. – [[europska prijestolnica kulture]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |13. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|380 000}}
|Solidarnost i mir
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |13. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|''Carabiniers du Prince'' (kneževi karabinjeri)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |14. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|507 000}}
|[[Kurzeme]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |14. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|507 000}}
|[[Latgalija|Latgale]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |21. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|150. obljetnica rođenja pisca [[Raul Brandão|Raula Brandãoa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/320/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |8. veljače 2018. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2018. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|100. obljetnica [[El gran Carlemany|himne Kneževine Andore]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/321/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |8. veljače 2018. {{Efn|Zbog organizacijskih problema, kovanica nije mogla biti izdana do 2018. godine.}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|85 000}}
|Andora – [[Pireneji|pirinejska]] zemlja
|}
{{Notelist}}

=== Kovanice iz 2018. ===
U [[2018.]] godini izdano je 36 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Estonija]], [[Latvija]] i [[Litva]] zajedničkim povodom slave 100. obljetnicu neovisnosti [[Baltičke države|baltičkih država]].

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/388/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| align=&quot;center&quot; |6. prosinca 2017.
| align=&quot;center&quot; |{{n|18 100 100}}
|100. obljetnica [[Austrija#Prva Republika|Republike Austrije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/438/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |27. prosinca 2017.
| align=&quot;center&quot; |{{n|316 000}}
|150. obljetnica luksemburškog Ustava
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/444/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |2. siječnja 2018.
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|70. obljetnica stupanja na snagu talijanskog Ustava
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/444/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |3. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|25. obljetnica uspostave [[Slovačka|Slovačke Republike]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/444/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|100. obljetnica rođenja velikog njemačkog državnika i kancelara [[Helmut Schmidt|Helmuta Schmidta]] (1918. – 2015.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Berlin]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/015/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Estonija, Latvija i Litva zajedno su 2018. izdale prigodnu eurokovanicu sa zajedničkim motivom
povodom proslave uspostave država Estonije i Latvije te ponovne uspostave države Litve.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/016/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|512 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/016/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/014/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|300 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Santiago de Compostela|Santiago]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/012/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|400 000}}
|50. obljetnica rođenja [[Filip VI.|kralja Filipa VI.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2017_444_R_0007]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |19. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 317 800}}
|100. obljetnica [[Povijest Estonije#Borba za neovisnost|neovisnosti Estonije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/024/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |19. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|10 020 000}}
|[[Francuski različak]] (''Bleuet de France'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/118/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |5. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|60. obljetnica osnivanja talijanskog ministarstva zdravstva
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/133/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 500}}
|500. obljetnica rođenja [[Tintoretto|Tintoretta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/014/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |12. travnja
| align=&quot;center&quot; |75 000}}
|25. obljetnica Ustava Andore
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/120/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |14. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|Svjetski dan [[Anthophila|pčela]] u Sloveniji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |22. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|250. obljetnica državne tiskare (''Imprensa Nacional'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/119/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |28. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|krajolik finskog [[Nacionalni park Koli|nacionalnog parka ''Koli'']]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/133/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|86 000}}
|[[Europske godine|Europska godina]] kulturne baštine – [[Laokontova skupina|Laokoontova skupina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/155/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |19. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|257 500}}
|50. obljetnica događaja iz svibnja 1968. u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/174/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |21. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|335 000}}
|lokalitet na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine: hramovi ''[[Mnajdra]]''
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/422/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |25. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|16 000}}
|[[François-Joseph Bosio]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/155/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|[[Simone Veil]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/119/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |26. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|svečanost litavske pjesme i plesa (upisana na UNESCO‑ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |25. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520 000}}
|250. obljetnica botaničkog vrta ''[[Ajuda]]'' (''Jardim Botânico da Ajuda'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/305/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |26. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|311 000}}
|175. obljetnica smrti velikog vojvode Guillaumea I.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/401/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |20. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|257 500}}
|50. obljetnica satelita [[ESRO 2B]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |20. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|63 100}}
|420. obljetnica rođenja [[Gian Lorenzo Bernini|Giana Lorenza Berninija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |26. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|507 000}}
|[[Semigalija|Zemgale]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |4. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|94 000}}
|50. obljetnica smrti [[Pio iz Pietrelcine|sv. Pija iz Pietrelcine]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/133/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |22. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|Finska kultura [[Sauna|saune]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/173/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|75 godina sjećanja na [[Kostis Palamas|Kostisa Palamasa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/173/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|70. obljetnica ujedinjenja [[Dodekanez|Dodekaneza]] s Grčkom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/401/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |7. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|320 000}}
|Kulturna baština
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/398/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |26. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|75 000}}
|70 godina [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]
|}

=== Kovanice iz 2019. ===
U [[2019.]] godini izdano je 32 prigodne kovanice od 2 eura.

[[Francuska]] i [[Njemačka]] slave pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] izdavanjem 2 kovanice istog dizajna, dok [[Litva]] započinje seriju kovanica posvećenih svojim regijama.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |27. prosinca 2018.
| align=&quot;center&quot; |{{n|306 000}}
|100. obljetnica ustoličenja velike vojvotkinje od Luksemburga Charlotte
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/057/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |21. siječnja 2019.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100 godina od osnutka [[Zastupnički dom Irske|Zastupničkog doma Republike Irske]] (Dáil Éireann)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3AC2018/466/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |24. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|450. obljetnica smrti [[Pieter Brueghel stariji|Pietera Brueghela Starijeg]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |25. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|500. obljetnica smrti [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 507 300}}
|70. obljetnica osnivanja [[Bundesrat|Bundesrata]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO‑a – stari grad [[Ávila (grad)|Ávila]] i crkve izvan njegovih zidina
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/130/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |11. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 000}}
|Završnica [[Svjetski skijaški kup 2019.|Svjetskog skijaškoga kupa 2019.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/192/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |4. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 150}}
|500. obljetnica smrti [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |25. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica smrti [[Milan Rastislav Štefánik|Milana Rastislava Štefánika]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/192/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |7. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|79 000}}
|90. obljetnica [[Lateranski ugovori|utemeljenja Države Vatikanskoga Grada]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |8. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|770 000}}
|500. obljetnica prve plovidbe oko svijeta, koju je organizirao i vodio portugalski istraživač i moreplovac [[Ferdinand Magellan|Fernão de Magalhães]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |9. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|Osnivanje [[Europski monetarni institut|Europskog monetarnog instituta]] (EMI)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/15]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |13. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|335 000}}
|Pretpovijesni hram ''[[Ta’ Ħaġrat]]'', uvršten na UNESCO‑ov popis svjetske baštine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/192/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |29. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|150. obljetnica [[Laulupidu|Festivala pjesme]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |6. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|770 000}}
|600. obljetnica otkrića arhipelaga [[Madeira (autonomna regija)|Madeire]], koji su otkrili portugalski moreplovci [[Bartolomeu Perestrelo]] i [[Tristão Vaz Teixeira|Tristão Vaz]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |7. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|310 000}}
|60. obljetnica [[Asterix|Asterixa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |10. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|''[[Sutartinės]]'' (litavske višeglasne pjesme upisane na UNESCO‑ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |11. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Manolis Andronikos|Manolisa Andronikosa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |11. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|[[Andreas Kalvos]] – 150. obljetnica smrti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |29. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 150}}
|550. obljetnica smrti [[Filippo Lippi|Filippa Lippija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |10. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|[[Samogitija]] (povijesna pokrajina u zapadnoj Litvi)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/189/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |12. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|200. obljetnica ustoličenja kneza [[Honorije V. od Monaka|Honoréa V.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/14]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |17. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|307 000}}
|[[Grb Latvije|Izlazeće sunce]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |19. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|308 500}}
|100. obljetnica općeg prava glasa
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/356/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |1. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|84 000}}
|Kraj obnove [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] (1994. – 2019.)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |10. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 297 000}}
| rowspan=&quot;2&quot; |30. obljetnica [[Berlinski zid#Pad Berlinskog zida|pada Berlinskog zida]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/057/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |10. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000 000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/16]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |21. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|320 000}}
|Priroda i okoliš
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |31. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Obljetnica [[Povijest Finske#Republika Finska|donošenja Ustava Republike Finske]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/409/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |11. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 000}}
|600. obljetnica [[Zemaljsko vijeće|Zemaljskog vijeća]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/409/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |11. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica [[Sveučilište u Tartuu|Sveučilišta u Tartuu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/17]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |25. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica osnutka [[Sveučilište u Ljubljani|Sveučilišta u Ljubljani]]
|}

=== Kovanice iz 2020. ===
U [[2020.]] godini izdano je 34 prigodnih kovanica od 2 eura.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled 
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak&lt;br&gt;izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|80. obljetnica osnivanja službe Corpo Nazionale dei Vigili del Fuoco (Nacionalna vatrogasna služba)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/14]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |27. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|200. obljetnica otkrića [[Antarktika|Antarktike]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |28. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|[[Brandenburg]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/256/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|18 061 940}}
|[[Charles de Gaulle]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |31. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|4 000 000}}
|Svjetska kulturna i prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a – [[Mudéjar arhitektura u Aragonu|Aragon i aragonska arhitektura stila ''mudéjar'']]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |1. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|100. obljetnica Mirovnog ugovora iz Tartua
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |26. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|313 500}}
|200. obljetnica rođenja princa Henrija
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |5. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|Međunarodna godina zdravlja bilja 2020.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/210/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 000}}
|500. obljetnica smrti [[Rafael|Raffaella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/136/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |5. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|412 000}}
|[[Latgalija|Latgalijska]] keramika
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |9. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3 000 000}}
|150. obljetnica rođenja [[Maria Montessori|Marije Montessori]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/163/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |23. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|74 000}}
|100. obljetnica rođenja [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/417/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |30. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750 000}}
|2500 godina od Bitke kod Termopila
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/417/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |16. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|743 000}}
|100. obljetnica ujedinjenja [[Zapadna Tracija|Trakije]] s Grčkom
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/166/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |24. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|180 000}}
|Pretpovijesni hramski kompleks [[Skorba]], koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |18. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|800 000}}
|Sveučilišta i društvo – 100. obljetnica [[Sveučilište u Turkuu|Sveučilišta u Turkuu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|54 000}}
|250. obljetnica smrti [[Giovanni Battista Tiepolo|Giambattiste Tiepola]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/380/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |1. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|360 000}}
|730. obljetnica [[Sveučilište u Coimbri|Sveučilišta u Coimbri]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |16. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|[[Aukštaitija]] (iz serije povijesnih pokrajina u Litvi)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/163/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |7. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|510 000}}
|75. obljetnica osnivanja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/393/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |8. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|30 000 000}}
|50 godina otkako je [[Willy Brandt]] u [[Varšava|Varšavi]] pao na koljena u znak počasti (''Kniefall von Warschau'')
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/150/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|155 000}}
|[[Jan van Eyck]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |16. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|76 000}}
|500. obljetnica smrti [[Rafael|Raffaella Sanzija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/167/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |20. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|15 000}}
|300. obljetnica rođenja kneza [[Honorije III. od Monaka|Honoréa III.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/395/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |27. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|310 000}}
|Medicinska istraživanja
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/393/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |4. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|500 000}}
|Kulturna baština UNESCO‑a – Kryžių Kalnas ([[Brdo križeva]])
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/377/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |11. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|20. obljetnica pristupanja Slovačke [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/393/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |16. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|700 000}}
|100. obljetnica rođenja pisca [[Väinö Linna|Väinöa Linne]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/163/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |9. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|73 500}}
|27. iberoamerički sastanak na vrhu u Andori
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |9. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|60 000}}
|50 godina univerzalne borbe za [[Pravo glasa za žene|pravo glasa žena]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/380/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |14. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|220 000}}
|Dječje igre
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/389/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |14. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|412 000}}
|30. obljetnica Ciparskog instituta za neurologiju i genetiku
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/301/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |23. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1 000 000}}
|500. obljetnica rođenja [[Adam Bohorič|Adama Bohoriča]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/381/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |24. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|331 000}}
|Rođenje princa Charlesa
|}

=== Kovanice iz 2021. ===
U [[2021.]] godini izdano je 31 prigodna kovanica od 2 eura.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/444/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |4. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|Portugalsko predsjedanje Vijećem Europske unije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|412000}}
|100. obljetnica međunarodnog ''[[De jure|de iure]]'' priznanja Latvije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |26. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Saska-Anhalt]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/036/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |26. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|150. obljetnica [[Rim#Razdoblje od 17. do 19. stoljeća|proglašenja Rima glavnim gradom Italije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/482/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |1. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|54000}}
|450. obljetnica rođenja [[Caravaggio|Caravaggia]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/096/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |10. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|4000000}}
|[[UNESCO]] – [[Toledo]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/093/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |18. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|7500000}}
|[[UNICEF]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/103/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |14. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|800000}}
|novinarstvo i otvorena komunikacija kao potpora finskoj demokraciji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/444/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |19. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|332500}}
|100. obljetnica rođenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |19. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|327500}}
|40. obljetnica vjenčanja [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/096/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|200 godina od [[Grčki rat za neovisnost|Grčke revolucije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |18. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|sudjelovanje Portugala u [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju 2020.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/104/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |19. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|UNESCO‑ov program Čovjek i biosfera – Rezervat biosfere [[Žuvintas]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |16. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Ugrofinski narodi]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/036/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|Zdravstveni djelatnici
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/480/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |25. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|86300}}
|450. obljetnica rođenja [[Caravaggio|Caravaggia]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |7. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155000}}
|100. obljetnica osnivanja Belgijsko-luksemburške gospodarske unije (BLEU)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/475/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |2. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|72500}}
|Heroji [[Pandemija COVID-19|pandemije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |13. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|800000}}
|100 godina autonomije [[Ålandski otoci|Ålandskih otoka]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/482/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|54000}}
|550. obljetnica rođenja [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |9. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|[[Dzūkija]] (iz serije etnografskih regija Litve)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |21. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/476/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |6. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|10. godišnjica braka [[Albert II. od Monaka|princa Alberta II.]] i [[Charlene Wittstock|princeze Charlene]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/059/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |20. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Sivi vuk|Vuk]] – nacionalna životinja Estonije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/476/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|200. obljetnica osnivanja [[Narodni muzej Slovenije|Pokrajinskog muzeja Kranjske]], prvog muzeja u Sloveniji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |26. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|181000}}
|Malteški pretpovijesni hramovi u [[Tarxien|Tarxienu]] (iz serije spomenika na UNESCO‑ovu popisu svjetske baštine)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/480/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |26. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|86300}}
|700. obljetnica smrti [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/466/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |27. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|155250}}
|500. obljetnica odluke o drugom razdoblju izdavanja kovanica tijekom vladavine [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/476/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |26. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Stogodišnjica rođenja [[Alexander Dubček|Alexandera Dubčeka]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/466/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |15. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|73750}}
|[[Gospa od Meritxella]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |15. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Briga za naše starije
|}

=== Kovanice iz 2022. ===
U [[2022.]] godini izdano je 49 prigodnih kovanica od 2 eura. (do danas, godina sa najviše izdanja)
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |25. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Tiringija]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/100/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |25. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|9000000}}
|90. godišnjica rođenja predsjednika [[Jacques Chirac|Jacquesa Chiraca]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/20]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |11. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|100 godina [[Finski nacionalni balet|Finskog nacionalnog baleta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |2. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|150. obljetnica rođenja arhitekta [[Jože Plečnik|Jože Plečnika]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |9. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|150. obljetnica osnutka [[Društvo estonskih literata|Društva estonskih literata]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |23. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|UNESCO: [[Garajonay|Nacionalni park Garajonay]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |23. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|500. obljetnica prve plovidbe oko svijeta
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100. obljetnica prvog leta preko južnog Atlantika [[1922.]], koji su izveli [[Gago Coutinho]] i [[Sacadura Cabral]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |6. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|170. obljetnica osnivanja Talijanske nacionalne policije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/26]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |12. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|408000}}
|100. obljetnica latvijske središnje banke ''[[Latvijska banka|Latvijas Banka]]'' – financijska pismenost
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/24]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |21. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|100 godina košarke u Litvi
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/034/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |28. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|55000}}
|530. obljetnica nestanka [[Piero della Francesca|Piera della Francesce]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |11. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155000}}
|Priznanje iznimnoj predanosti zdravstvenih radnika tijekom [[Pandemija COVID-19|pandemije bolesti COVID‑19]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |17. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|30. godišnjica smrti [[Giovanni Falcone|Giovannija Falconea]] i [[Paolo Borsellini|Paola Borsellina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|200. obljetnica [[Grčki rat za neovisnost#Prvo razdoblje rata (1821. – 1824.)|prvoga grčkog ustava]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|320000}}
|50. godišnjica pravne zaštite [[Zastava Luksemburga|luksemburške zastave]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/21]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|320000}}
|10. obljetnica vjenčanja nasljednog velikog vojvode Guillaumea i nasljedne velike vojvotkinje Stéphanie
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/18]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |8. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|40000}}
|[[Slava Ukrajini|Ukrajina i sloboda]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/16]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |6. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|78250}}
|125. obljetnica rođenja [[Pavao VI.|pape Pavla VI.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/17]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |6. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|78250}}
|25. obljetnica smrti [[Majka Tereza|Majke Terezije iz Calcutte]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/034/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |7. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|100. obljetnica smrti [[Albert I. od Monaka|princa Alberta I.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/014/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |22. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|260000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/19]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |30. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|[[Klimatologija|Klimatska istraživanja]] u Finskoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/034/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |4. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|55000}}
|200. obljetnica smrti [[Antonio Canova|Antonija Canove]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/13]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |5. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|300. obljetnica izgradnje prvog atmosferskog [[Parni stroj|parnog stroja]] za isušivanje rudnika u kontinentalnoj Europi
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/22]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|180000}}
|UNESCO: [[Hipogej u Ħal-Saflieni|Hipogej Ħal Saflieni]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/23]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|53000}}
|22. obljetnica [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325|Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325]] o ženama, miru i sigurnosti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/25]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |20. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|495000}}
|Litavske etnografske regije – [[Suvalkija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/15]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2023.
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Deset godina od stupanja na snagu Monetarnog sporazuma između Andore i Europske unije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/14]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2023.
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Legenda o [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]
|}

=== Kovanice iz 2022. – 35 godina programa Erasmus ===
Peta zajednička valuta izdana je povodom 35. obljetnice programa Erasmus.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| rowspan=&quot;19&quot; align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/012/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AUT}}
| rowspan=&quot;17&quot; align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1060000}}
| rowspan=&quot;19&quot; |35. obljetnica programa Erasmus
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|412000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|401500}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|745000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|308000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|300000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NIZ}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|570000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|20000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |6. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3500000}}
|-
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |17. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|82500}}
|}

=== Kovanice iz 2023. ===
U [[2023.]] godini izdano je 36 prigodnih kovanica od 2 eura.

[[Hrvatska]] je u [[Rujan|rujnu]] 2023. izdala prvu prigodnu kovanicu od 2 eura povodom uvođenja eura.&lt;ref&gt;[https://www.hnb.hr/-/prigodna-kovanica-od-2-eura-republika-hrvatska-clanica-europodrucja Prigodna kovanica od 2 eura &quot;Republika Hrvatska, članica europodručja&quot;], [[Hrvatska narodna banka]], hnb.hr, 15. rujna 2023., pristupljeno 30. studenoga 2023.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |10. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|260000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |24. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Hamburg]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |2. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100. obljetnica prve [[Transfuzija krvi|transfuzije krvi]] u Slovačkoj
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |16. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|Zajedno za [[Ukrajina|Ukrajinu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|Prvi finski zakon o [[Zaštita prirode|očuvanju prirode]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|100. obljetnica zračnih snaga
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |28. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|[[UNESCO]]: [[Cáceres (Španjolska)|Cáceres]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|20000000}}
|1275. obljetnica rođenja [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] (748. – 814.), franačkog kralja i cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |24. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|133500}}
|175. obljetnica [[Luksemburški parlament|luksemburškog parlamenta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |24. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|133500}}
|25. obljetnica članstva [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]] u [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnom olimpijskom odboru]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/10]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|500. obljetnica [[Pietro Perugino|Peruginove]] smrti
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/264/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |12. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Nacionalna ptica Estonije – [[lastavica]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |15. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|150. obljetnica smrti [[Alessandro Manzoni|Alessandra Manzonija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301621]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |30. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|415000}}
|Ukrajinski suncokret
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301622]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MNK}}
| align=&quot;center&quot; |1. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|25000}}
|100. obljetnica rođenja [[Rainier III. od Monaka|princa Rainiera III.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/06]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|155000}}
|»[[Secesija|Godina secesije]]« (''art nouveau''), koja se obilježava 2023. u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/166/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |20. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|78500}}
|500. obljetnica smrti [[Pietro Perugino|Pietra Perugina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/295/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|IRS}}
| align=&quot;center&quot; |22. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|50. obljetnica [[Proširenje Europske unije|članstva Irske u Europskoj uniji]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/05]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |27. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|100. obljetnica rođenja [[Maria Callas|Marije Callas]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/174/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |1. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|Španjolsko predsjedanje Vijećem EU‑a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |4. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000000}}
|Svjetsko prvenstvo u ragbiju, Francuska 2023.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301629]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |19. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Svjetski dan mladih 2023.|Svjetski dan mladih]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/02]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |7. kolovoza
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|Socijalne i zdravstvene službe
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/07]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|500. obljetnica smrti [[Luca Signorelli|Luce Signorellija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/262/03]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |14. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|150. obljetnica rođenja [[Konstantinos Karatheodori|Konstantinosa Karatheodorija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/11]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |14. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|95500}}
|550. obljetnica rođenja [[Nikola Kopernik|Nikole Kopernika]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/09]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |14. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|[[Povijest Malte#Malteški vitezovi i Napoleon|Dolazak Francuza na Maltu 1798.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/275/12]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |15. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|250000}}
|uvođenje [[Eurozona|eura kao službene valute u Hrvatskoj]] 1. siječnja 2023.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/204/08]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |2. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|412000}}
|60. obljetnica osnivanja središnje banke Central Bank of Cyprus
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301626]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |11. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|200. obljetnica pokretanja usluge brzog poštanskog prometa kočijama s konjskom vučom između Beča i Bratislave
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301627]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|130000}}
|75. obljetnica prava glasa za žene u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/166/04]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |27. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{n|78500}}
|150. obljetnica smrti [[Alessandro Manzoni|Alessandra Manzonija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301620]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |15. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|[[Mir]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301625]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |27. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|30 godina od [[Države članice Ujedinjenih naroda|ulaska Kneževine Andore u Ujedinjene narode]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301623]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |27. studenoga
| align=&quot;center&quot; |{{n|70000}}
|Festivali vatre povodom ljetnog [[Suncostaj|solsticija]] na Pirinejima
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202301628]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |19. prosinca
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|150. godišnjica rođenja [[Josip Plemelj|Josipa Plemelja]] (matematičara i astronoma)
|}

=== Kovanice iz 2024. ===
U [[2024.]] godini izdano je 35 prigodnih kovanica od 2 eura.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02468]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |9. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|[[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre 2024.]] – Hrvanje
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02356]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |15. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|2128500}}
|Belgijsko predsjedanje Vijećem EU-a
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02467]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|100. obljetnica potpisivanja odluke Velikog vojvodstva, koju je potpisala velika vojvotkinja Charlotte, o stavljanju u optjecaj kovanica od nikla, popularno nazvanih »Feierstëppler«
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02466]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |29. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|175 obljetnica smrti [[Guillaume II., veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea II.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02355]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Vorpommern]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02352]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|200 godina od osnivanja nacionalne policije kao službe za državnu sigurnost
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02354]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |2. veljače
| align=&quot;center&quot; |{{n|1500000}}
|Uvrštenje [[Sevilla|Seville]] ([[Archivo de Indias|Glavni arhiv Indija]], [[Alcázar u Sevilli|Kraljevski Alcázar]] i [[Katedrala u Sevilli|Katedrala]]) na popis [[Svjetska baština|svjetske baštine UNESCO-a]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02473]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |12. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|250. obljetnica osnivanja snaga Financijske policije
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403945]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |14. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|[[Izbori]] i [[demokracija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02353]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |21. ožujka
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|175. obljetnica Frankfurtskog ustava (poznat i kao [[Ustav iz crkve svetog Pavla]], prvi pokušaj stvaranja [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjene njemačke]] nacionalne države)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02464]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|[[Rita Levi-Montalcini]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403962]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |22. travnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|515000}}
|50. obljetnica [[Revolucija karanfila|revolucije 25. travnja 1974.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403948]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |23. travanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|50. obljetnica Deklaracije o građanskim pravima i temeljnim načelima San Marina
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403965]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |21. svibnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|[[Plavi različak|Različak]] - estonski nacionalni cvijet
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403959]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |4. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|510000}}
|[[Eiffelov toranj]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403943]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|150. obljetnica rođenja [[Penelope Delta]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403964]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|50 godina od ponovne uspostave [[Metapolitefsi|demokracije u Grčkoj]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403963]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MON}}
| align=&quot;center&quot; |17. lipnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|500 godina od potpisivanja sporazuma s [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlom V.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:C_202403950]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |2. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|[[Varaždin]] (tvrđava [[Stari grad Varaždin|Stari grad]] u Varaždinu)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403951]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |4. srpnja
| align=&quot;center&quot; |{{n|520000}}
|Sudjelovanje Portugala na [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|33. Olimpijskim igrama]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500676]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |5. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|59000}}
|530. obljetnica smrti [[Domenico Ghirlandaio|Domenica Ghirlandaija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500630]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |30. rujna
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|250 godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice (»Narodna in univerzitetna knjižnica«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403944]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |svibanj
| align=&quot;center&quot; |{{n|400000}}
|Borba protiv [[Rak (bolest)|raka]] u Belgiji
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500657]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100. obljetnica [[Međunarodni maraton mira|Košičkog maratona]] za mir
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403949]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|Malteška [[Medonosna pčela|pčela medarica]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403946]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|Iċ-Ċittadella (Citadela)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403945]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{n|85500}}
|Finska arhitektura - [[Herman Gesellius|Gesellius]], [[Armas Lindgren|Lindgren]] i [[Eliel Saarinen|Saarinen]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500625]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|413000}}
|Himelli, (božični ukrasi)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500596]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|500000}}
|uvrštenje litavske tradicije vrtova od slame na UNESCO‑ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403947]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|82900}}
|150. obljetnica rođenja [[Guglielmo Marconi|Guglielma Marconija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500756]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|82900}}
|750. obljetnica smrti sv. [[Toma Akvinski|Tome Akvinskoga]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500595]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |15. listopada
| align=&quot;center&quot; |{{broj|200000}}
| 500 godina trajnog nasljeđa [[Marko Marulić|Marka Marulića]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500447]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|60000}}
| 100 godina skijanja u Andori
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202500448]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|AND}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|60000}}
| [[UCI Svjetsko prvenstvo u brdskom biciklizmu]] 2024.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202501148]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|CIP}}
| align=&quot;center&quot; |2024.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|7000}}
| 20 godina od pristupanja Cipra Europskoj uniji
|}


=== Kovanice iz 2025. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Zemlja
!Nadnevak
izdavanja
!Naklada
!Povod
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503838]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|[[Saarska]] (serija »Savezne zemlje«)
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503824]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLK}}
| align=&quot;center&quot; |20. siječnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100 godina od Europskog prvenstva u hokeju na ledu na [[Visoke Tatre|Visokim Tatrama]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503842]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |23. siječanj 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|120000}}
|Državna lutrija
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|EST}}
| align=&quot;center&quot; |30. siječnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|500 godina [[Estonski jezik|estonskog]] pisanog jezika
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503840]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |5. veljače 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|[[Jubilejska godina 2025.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503839]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ŠPA}}
| align=&quot;center&quot; |10. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|2000000}}
|Stari grad [[Salamanca]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503841]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |18. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|315000}}
|[[Louvre|Muzej Louvre]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503845]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |27. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Nacionalna obrana
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503825]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |27. ožujka 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|Jubilejska godina 2025.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503822]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |5. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|75 godina [[Schumanov plan|Schumanove deklaracije]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503832]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LUX}}
| align=&quot;center&quot; |5. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|200000}}
|25 godina uspona na prijestolje [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode]] [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henrija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202504005]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|ITA}}
| align=&quot;center&quot; |9. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|3000000}}
|Okrug svijeta broda [[Amerigo Vespucci (A 5312)|Amerigo Vespucci]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503844]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |13. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|204000}}
|Fnski državni posjeti – diplomacija i vanjska politika
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202504012]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |15. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|150000}}
|Utvrđeni grad [[Mdina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503828]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MLT}}
| align=&quot;center&quot; |15. svibnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|145000}}
|Malteški [[Domaće govedo|vol]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503831]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MON}}
| align=&quot;center&quot; |16. lipnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|Grof of Carladès
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503823]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |24. lipnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|Svjetski izviđački pokret
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503846]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |3. srpnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|56000}}
|550 godina rođenja [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela Buonarrotija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |14. srpnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|400000}}
|1100. obljetnica [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatskoga Kraljevstva]] i krunidbe [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|BEL}}
| align=&quot;center&quot; |25. srpnja 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|154000}}
|[[Staza Spa-Francorchamps]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|NJE}}
| align=&quot;center&quot; |25. listopada 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|30000000}}
|35 godina [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FRA}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |–
|[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|HRV}}
| align=&quot;center&quot; |1. prosinca 2025.
| align=&quot;center&quot; |{{broj|200000}}
|[[Pula|Grad Pula]] – [[Amfiteatar u Puli|Arena]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|FIN}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |–
|100 godina atletskog natjecanja [[Finska]] – [[Švedska]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|200 godina smrti [[Laskarina Bouboulina|Laskarine Bouboulina]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|GRČ}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|750000}}
|100 godina rođenja [[Mikis Theodorakis|Mikisa Theodorakisa]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|413000}}
|[[Selonija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|LIT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|Regije Litve Manje
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503847]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|POR}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|500000}}
|[[Održivi razvoj]]
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503829]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|MON}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|15000}}
|Marquisat des Baux
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503822]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|76000}}
|[[Prazna stolica|Sede vacante]] 2025
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503843]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|76000}}
|Jubilejska godina 2025.
|-
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503848]
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|VAT}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|76000}}
|550 godina rođenja [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela Buonarrotija]]
|-
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; |{{DZ+X|SLO}}
| align=&quot;center&quot; |2025.
| align=&quot;center&quot; |{{n|1000000}}
|100 godina rođenja [[Miki Muster|Mikija Mustera]]
|}

== Nacionalne serije ==
=== Njemačka serija posvećena saveznim državama ===
==== Prva serija ====
Od [[2006.]] do [[2022.]] godine [[Njemačka]] je izdala 16 prigodnih kovanica imenovanih ''Die 16 Bundesländer der Bundesrepublik Deutschland'' i posvećenih svojim 16 [[Njemačke savezne pokrajine|saveznim država]]. Godina u kojoj je zastupljena određena država podudara se s predsjedništvom [[Bundesrat|Bundesrata]].

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Pokrajina
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2006.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/033/04]
|[[Datoteka:Flag of Schleswig-Holstein.svg|20px]] [[Schleswig-Holstein]]
|[[Schleswig-Holstein]]
|3. veljače 2006.
|-
|2
|2007.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/076/02]
|[[Datoteka:Flag of Mecklenburg-Western Pomerania.svg|20px]] [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]
|[[Dvorac Schwerin]]
|2. veljače 2007.
|-
|3
|2008.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/013/02]
|[[Datoteka:Flag of Hamburg.svg|20px]] [[Hamburg]]
|[[Crkva svetog Mihovila u Hamburgu]]
|1. veljače 2008.
|-
|4
|2009.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/031/06]
|[[Datoteka:Flag of Saarland.svg|20px]] [[Saarska]]
|[[Ludwigskirche]] i [[Saarbrücken]]
|6. veljače 2009.
|-
|5
|2010.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/012/05]
|[[Datoteka:Flag of Bremen.svg|20px]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]
|[[Gradska vijećnica u Bremenu]] i [[Bremenski Roland]]
|29. siječnja 2010.
|-
|6
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/024/04]
|[[Datoteka:Flag of North Rhine-Westphalia.svg|20px]] [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|[[Kölnska katedrala]]
|28. siječnja 2011.
|-
|7
|2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/010/02]
|[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|20px]] [[Bavarska]]
|[[Dvorac Neuschwanstein]]
|3. veljače 2012.
|-
|8
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/08]
|[[Datoteka:Flag of Baden-Württemberg.svg|20px]] [[Baden-Württemberg]]
|[[Opatija Maulbronn]]
|1. veljače 2013.
|-
|9
|2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/417/04]
|[[Datoteka:Flag of Lower Saxony.svg|20px]] [[Donja Saska]]
|[[Crkva svetog Mihovila u Hildesheimu|Crkva svetog Mihovila]] u [[Hildesheim]]
|7. veljače 2014.
|-
|10
|2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2015_143_R_0005]
|[[Datoteka:Flag of Hesse.svg|20px]] [[Hessen]]
|[[Crkvu svetog Pavla u Frankfurtu na Majni|Crkva svetog Pavla]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]]
|30. siječnja 2015.
|-
|11
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/428/04]
|[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|20px]] [[Saska (pokrajina)|Saska]]
|[[Zwinger]] i [[Dresden]]
|5. veljače 2016.
|-
|12
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/04]
|[[Datoteka:Flag of Rhineland-Palatinate.svg|20px]] [[Porajnje-Falačka]]
|[[Porta Nigra]] u [[Trier|Trieru]]
|3. veljače 2017.
|-
|13
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/400/05]
|[[Datoteka:Flag of Berlin.svg|20px]] [[Berlin]]
|[[Dvorac Charlottenburg]]
|30. siječnja 2018.
|-
|–
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/08]
|–
|70. obljetnica osnivanja [[Bundesrat|Bundesrata]]
|29. siječnja 2019.
|-
|14
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/11]
|[[Datoteka:Flag of Brandenburg.svg|20px]] [[Brandenburg]]
|[[Sanssouci|Palača Sanssouci]] u [[Potsdam|Potsdamu]]
|28. siječnja 2020.
|-
|15
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/04]
|[[Datoteka:Flag of Saxony-Anhalt (state).svg|20px]] [[Saska-Anhalt]]
|[[Katedrala u Magdeburgu]]
|10. svibnja 2021.
|-
|16
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/08]
|[[Datoteka:Flag of Thuringia.svg|20px]] [[Tiringija]]
|[[Dvorac Wartburg]] u [[Eisenach|Eisenachu]]
|25. siječnja 2022.
|}

==== Druga serija ====
Od [[2023.]] godine Njemačka počinje izdavati novu seriju prigodnih kovanica posvećenih svojim 16 [[Njemačke savezne pokrajine|saveznim državama]] u godini svog predsjedanja [[Bundesrat|Bundesratom]]. Iako cijeli program još nije otkriven, pretpostavlja se da će svaki novčić sadržavati spomenik odgovarajuće države, različit od onog prikazanog u prvoj seriji (''Bundesländer I'').

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Pokrajina
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/06]
|[[Datoteka:Flag of Hamburg.svg|20px]] [[Hamburg]]
|[[Koncertna dvorana Elbphilharmonie]]
|24. siječnja 2023.
|-
|2
|2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02355]
|[[Datoteka:Flag of Mecklenburg-Western Pomerania.svg|20px]] [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]
|[[Königsstuhl (Rügen)|Königsstuhl]] na otoku [[Rügen]]
|9. siječnja 2024.
|-
|3
|2025.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503838]
|[[Datoteka:Flag of Saarland.svg|20px]] [[Saarska]]
|Spoj rijeke [[Saar (Moselle)|Saar]] u [[Mettlach]]u
| align=&quot;center&quot; |16. siječnja 2025.
|-
|4
|2026.
|–
|[[Datoteka:Flag of Bremen.svg|20px]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]
|[[Klimahaus Bremerhaven]] u [[Bremerhaven|Bremerhavenu]]
|–
|}

=== Francuska serija povodom Olimpijskih igara 2024. ===
Od [[2021.]] godine, [[Francuska]] slavi dodjelu [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijskih igara 2024.]] u [[Pariz|Parizu]] izdavanjem 4 kovanica, jednu godišnje do [[2024.]] godine. Svaki novčić predstavlja sportaša, u pozadini nekih od najvažnijih simboličkih spomenika grada. Sva će se naklada odvijati putem ograničenog izdanja kovanica, ne očekuje se normalna cirkulacija kovanica.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Sportaš
!Spomenik
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/470/07]
|[[Maraton]]
|[[Marianne]]
|[[Eiffelov toranj]]
|21. rujna 2021.
|-
|2
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/014/04]
|[[Diskobol]]
|[[Krilati Genij]]
|[[Slavoluk pobjede u Parizu]]
|6. rujna 2022.
|-
|3
|2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/12]
|[[Boks]]
|Sijačica
|most [[Pont Neuf]]
|10. siječnja 2023.
|-
|4
|2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02468]
|[[Hrvanje slobodnim stilom]]
|[[Heraklo]]
|[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]]
|9. siječnja 2024.
|}

=== Latvijska serija posvećena povijesnim regijama ===
[[Latvija]] je [[2018.]] godine proslavila 100. obljetnicu neovisnosti te je stoga od [[2016.]] do 2018. godine izdala četiri kovanice posvećene svojim povijesnim regijama.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Regija
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/146/07]
|[[Livonija]]
|15. studenoga 2016.
|-
|2
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/02]
|[[Kurlandija]]
|14. studenoga 2017.
|-
|3
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/066/03]
|[[Latgale]]
|14. studenoga 2017.
|-
|4
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/234/03]
|[[Zemgale]]
|26. rujna 2018.
|}

=== Litavska serija posvećena etnografskim regijama ===
[[Litva]] je [[2019.]] počela izdavati pet kovanica posvećenih svojim etnografskim regijama, koja je završila u [[2022.]] godini. Regija [[Mažoji Lietuva]] (Mala Litva) trebala je biti posvećena petom novčiću u seriji, 2023. godine ali od toga se odustalo.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Regija
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/351/11]
|[[Samogitija]]
|10. rujna 2019.
|-
|2
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/053/04]
|[[Aukštaitija]]
|16. rujna 2020.
|-
|3
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/05]
|[[Dzūkija]]
|9. rujna 2021.
|-
|4
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/25]
|[[Suvalkija]]
|20.prosinca 2022.
|}

=== Luksemburška serija posvećena dinastiji Luksemburg ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2004.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2004/243/05]
|Portret i monogram [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
|26. srpnja 2004.
|-
|2
|2005.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2005/011/03]
|50. rođendan velikog vojvode Henrija i 5. obljetnica njegova stupanja na prijestolje
100. obljetnica smrti [[Adolphe, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Adolphea]]
|15. veljače 2005.
|-
|3
|2006.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2006/020/10]
|25. rođendan prijestolonasljednika, [[Guillaume, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea]]
|1. veljače 2006.
|-
|4
|2007.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2007/053/02]
|Palača velikog vojvode
|2. veljače 2007.
|-
|5
|2008.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2008/021/09]
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i palača ''Château de Berg''
|1. veljače 2008.
|-
|6
|2009.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2009/005/02]
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|Henri, veliki vojvoda]] i velika vojvotkinja Charlotte
|15. siječnja 2009.
|-
|7
|2010.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2009/311/06]
|Grb velikog vojvode
|14. siječnja 2010.
|-
|8
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/349/03]
|50 godina otkad je [[Charlotte, velika vojvotkinja Luksemburga|velika vojvotkinja Charlotte]] imenovala svoga sina [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|Jeana]] ''lieutenant-représentantom'' (vojvoda predstavnik)
|3.veljače 2011.
|-
|9
| rowspan=&quot;2&quot; |2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/373/06]
|[[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Henri]] i [[Guillaume IV., veliki vojvoda od Luksemburga|veliki vojvoda Guillaume IV.]] iz serije »velikovojvodska dinastija«
|9. veljače 2012
|-
|10
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2013/021/05]
|vjenčanje princa Guillaumea, prijestolonasljednika velikog vojvode, i grofice Stéphanie de Lannoy
|20. prosinca 2012.
|-
|11
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/219/06]
|[[Ons Heemecht|Himna Velikog Vojvodstva Luksemburga]]
|30. listopada 2013.
|-
|12
| rowspan=&quot;2&quot; |2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/020/06]
|175 godina neovisnosti Velikog Vojvodstva Luksemburga
|8. siječnja 2014.
|-
|13
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/262/05]
|50. obljetnica ustoličenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|6. studenoga 2014.
|-
|14
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/086/03]
|15. obljetnica ustoličenja Njegove Kraljevske Visosti [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode od Luksemburga]]
|8. lipnja 2015.
|-
|15
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/232/05]
|125. obljetnica dinastije [[Nassau-Weilburg]]
|15. listopada 2015.
|-
|16
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/028/04]
|50. obljetnica [[Most velike vojvotkinje Charlotte Bridge|Mosta velike vojvotkinje Charlotte]]
|6. svibnja 2016.
|-
|17
| rowspan=&quot;2&quot; |2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/023/07]
|50. obljetnica dragovoljne [[Luksemburška vojska|luksemburške vojske]]
|2. siječnja 2017.
|-
|18
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/320/04]
|200. obljetnica rođenja velikog vojvode od Luksemburga Guillaumea III.
|26. listopada 2017.
|-
|19
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/438/10]
|150. obljetnica luksemburškog Ustava
|27. prosinca 2017.
|-
|20
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/305/06]
|175. obljetnica smrti velikog vojvode Guillaumea I.
|26. kolovoza 2018.
|-
|21
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/11]
|100. obljetnica ustoličenja velike vojvotkinje od Luksemburga Charlotte
|27. prosinca 2018.
|-
|22
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/13]
|100. obljetnica općeg prava glasa
|19. rujna 2019.
|-
|23
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/13]
|200. obljetnica rođenja princa Henrija
|12. ožujka 2020.
|-
|24
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/381/03]
|Rođenje princa Charlesa
|23. prosinca 2020.
|-
|25
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/020/06]
|40. obljetnica vjenčanja [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]]
| rowspan=&quot;2&quot; |19. travnja 2021.
|-
|26
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/444/04]
|100. obljetnica rođenja [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|velikog vojvode Jeana]]
|-
|27
| rowspan=&quot;2&quot; |2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/145/10]
|50. godišnjica pravne zaštite [[Zastava Luksemburga|luksemburške zastave]]
| rowspan=&quot;2&quot; |1. srpnja 2022.
|-
|28
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/21]
|10. obljetnica vjenčanja nasljednog velikog vojvode Guillaumea i nasljedne velike vojvotkinje Stéphanie
|-
|29
| rowspan=&quot;2&quot; |2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/123/05]
|175. obljetnica [[Luksemburški parlament|luksemburškog parlamenta]]
| rowspan=&quot;2&quot; |24. travnja 2023.
|-
|30
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/122/05]
|25. obljetnica članstva [[Henri, veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Henrija]] u [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnom olimpijskom odboru]]
|-
|31
| rowspan=&quot;2&quot; |2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02466]
|175 obljetnica smrti [[Guillaume II., veliki vojvoda od Luksemburga|velikog vojvode Guillaumea II.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |29. siječnja 2024.
|-
|32
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02467]
|100. obljetnica potpisivanja odluke Velikog vojvodstva, koju je potpisala velika vojvotkinja Charlotte, o stavljanju u optjecaj kovanica od nikla, popularno nazvanih »Feierstëppler«
|}

=== Malteška serija posvećena ustavnoj povijesti ===
==== Ustavna povijest ====
[[Malta]] je od [[2011.]] do [[2015.]] godine izdala pet kovanica posvećenih svojoj ustavnoj povijesti.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/299/08]
|Prvi izbor nacionalnih predstavnika [[1849.]]
|17. listopada 2011.
|-
|2
|2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/375/06]
|Većinska zastupljenost [[1887.]]
|15. listopada 2012.
|-
|3
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/379/09]
|Autonomni ustav iz [[1921.]]
|25. listopada 2013.
|-
|4
|2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/383/05]
|Proglašenje neovisnosti Malte [[1964.]]
|29. listopada 2014.
|-
|5
|2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/150/03]
|Republika Malta [[1974.]]
|5. listopada 2015.
|}

==== Prapovijesni lokaliteti ====
Od [[2016.]] do [[2022.]]  godine izdala je sedam kovanica posvećenih svojim prapovijesnim lokalitetima.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Lokalitet
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/281/10]
|[[Ġgantija]]
|22. rujna 2016.
|-
|2
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/111/10]
|[[Ħaġar Qim]]
|27. lipnja 2017.
|-
|3
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/174/08]
|[[Mnajdra]]
|20. srpnja 2018.
|-
|4
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/15]
|[[Hram Ta’ Ħaġrat]]
|22. srpnja 2019.
|-
|5
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/166/02]
|[[Skorba]]
|27. srpnja 2020.
|-
|6
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/473/08]
|[[Hramovi u Tarxienu]]
|26. listopada 2021.
|-
|7
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/22]
|[[Hipogej u Ħal-Saflieni]]
|17. studenoga 2022.
|}

==== Od djece u solidarnosti ====
Od [[2016.]] do [[2020.]] Malta je izdala 5 kovanica pod nazivom ''Mit-tfal b'Solidarjetà'' (Od djece u solidarnosti).
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2016/396/03]
|[[Ljubav]]
|22. rujna 2016.
|-
|2
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2017/386/03]
|[[Solidarnost]] i [[Mir]]
|27. lipnja 2017.
|-
|3
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/401/07]
|[[Kulturna baština]]
|20. srpnja 2018.
|-
|4
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2019/352/16]
|[[Prirodni okoliš|Priroda i okoliš]]
|22. srpnja 2019.
|-
|5
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/380/04]
|Dječje igre
|27. srpnja 2020.
|}

=== Španjolska serija posvećena UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine ===
[[Španjolska]] je [[2010.]] godine započela prigodnu seriju posvećenu svojim  mjestima [[Svjetska baština u Španjolskoj|svjetskih baština]] sa popisa [[UNESCO|UNESCO-a]]. S 49 službeno priznatih mjesta, serija bi mogla trajati najmanje do 2058. godine. Redoslijed kojim je određeno mjesto predstavljeno na kovanici podudara se s godinom upisivanja mjesta na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align:center; width: 100%;&quot;
!#
!Godina
! colspan=&quot;1&quot; |Izgled
([[Revers (numizmatika)|revers]])
!Tema
!UNESCO-va baština
!Nadnevak
izdavanja
|-
|1
|2010.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2010/047/07]
|[[Velika džamija u Córdobi]]
|Povijesna gradska jezgra Córdobe
|3. ožujka 2010.
|-
|2
|2011.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2011/050/02]
|[[Dvorište lavova]]
|[[Alhambra]], [[Generalife]], [[Albayzin]] i [[Granada]]
|21. veljače 2011.
|-
|3
|2012.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2012/057/03]
|[[Katedrala u Burgosu]]
|[[Katedrala u Burgosu]]
|3. veljače 2012.
|-
|4
|2013.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:C2013/050/04]
|[[El Escorial|Samostan ''San Lorenzo de El Escorial'']]
|[[El Escorial|Samostan ''San Lorenzo de El Escorial'']]
|2. ožujka 2013.
|-
|5
|2014.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/051/05]
|[[Park Güell]]
|[[Djela Antonia Gaudija]]
|17. ožujka 2014.
|-
|6
|2015.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2014/397/04]
|Bizona iz špilje [[Altamira|Altamire]] smještene u [[Kantabrija|Kantabriji]]
|[[Altamira|Špilja Altamira]]
|2. veljače 2015.
|-
|7
|2016.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2015/425/10]
|[[Akvedukt u Segoviji]]
|Stari grad [[Segovia]] i njegov akvadukt
|29. veljače 2016.
|-
|8
|2017.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOC_2016_236_R_0006]
|[[Crkva Santa Maria del Naranco|Crkva ''Santa Maria del Naranco'']] u [[Oviedo|Oviedu]]
|[[Spomenici Kraljevine Asturije]]
|6. veljače 2017.
|-
|9
|2018.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/014/04]
|Kip [[Jakov Zebedejev (stariji)|Santiaga]] i [[Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli|Katedrala svetog Jakova (''Puerta Santa'') u Santiagu de Composteli]]
|[[Santiago de Compostela]]
|7. veljače 2018.
|-
|10
|2019.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2018/466/09]
|[[Avilske zidine]]
|Stari grad [[Ávila (grad)|Ávila]] i crkve izvan njegovih zidina
|20. veljače 2019.
|-
|11
|2020.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2020/049/12]
|[[Toranj crkve Svetoga Spasa]] u [[Teruel|Teruelu]] (''El Salvador de Teruel'')
|[[Mudéjar arhitektura u Aragonu]]
|10. lipnja 2020.
|-
|12
|2021.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2021/096/08]
|Vrata Puerta del Sol i detalji zdanja »La Sinagoga del Tránsito«
|[[Toledo]]
|10. ožujka 2021.
|-
|13
|2022.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2022/484/10]
|Pogled na vrh Roque de Agando i detalj [[Lovorova šuma|lovorove šume]]
|[[Nacionalni park Garajonay]]
|23. ožujka 2022.
|-
|14
|2023.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C2023/116/10]
|Panorama glavnog trga te monumentalne četvrti
|Stari dio grada [[Cáceres (Španjolska)|Cáceresa]]
|28. ožujka 2023.
|-
|15
|2024.
|[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:C/2024/02354]
|Dvorište „''Patio de las Doncellas''” palače [[Alcázar u Sevilli|Kraljevski Alcázar]] u [[Sevilla|Sevilli]].
|[[Katedrala u Sevilli|Katedrala]], [[Alcázar u Sevilli|Alcazar]] i [[Archivo de Indias|Glavni arhiv Indije]] u [[Sevilla|Sevilli]]
|2. veljače 2024.
|-
|16
|2025.
| align=&quot;center&quot; |[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202503839]
|Samostan „''Convento de San Esteban''”
|Stari grad [[Salamanca]]
|2025.
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/comm/html/index.hr.html Prigodne kovanice od 2 €], [[Europska središnja banka]] (ESB), ecb.europa.eu
[[Kategorija:Eurokovanice]]
[[Kategorija:Kovani novac]]</text>
      <sha1>3wx4oeemc4kl6sdgu12jgggfua8dojc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hindenburg (cepelin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327882</id>
    <revision>
      <id>7520982</id>
      <parentid>7397489</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:22:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17075" sha1="9s5v9533d4aq3mmd4pc4zfbcyulbr5z" xml:space="preserve">{{Infookvir zrakoplov
 |subtemplate        =
 |ime                =Hindenburg
 |tip                =Hindenburg klasa cepelina
 |proizvođač         =Luftschiffbau Zeppelin GmbH
 |slika              =Datoteka:Hindenburg at lakehurst.jpg
 |opis slike         =
 |dizajn             =
 |razvijen na temelju=
 |probni let         =4. ožujka 1936.
 |uveden u uporabu   =
 |proizveden         =
 |povučen            =Uništen u požaru 6. svibnja 1937.
 |status             =
 |prvotni korisnik   =Deutsche Zeppelin Reederei
 |više korisnika     =  
 |broj primjeraka    =
 |pojedinačna cijena =
 |ostale inačice     =
 }}

'''LZ 129 Hindenburg''' (registracija: D-LZ 129) bio je veliki [[Njemačka|njemački]] komercijalni putnički [[cepelin]], vodeći zračni brod u [[Cepelin klase Hindenburg|klasi Hindenburg]]. Bio je najduži u klasi letećih naprava i najveći [[zrakoplov]] po obujmu te širini i visini.&lt;ref name=&quot;specs&quot;/&gt; Projektiran je i izgrađen u tvrtci [[Zeppelin (tvrtka)|Zeppelin]] (Luftschiffbau Zeppelin GmbH) na obali [[Bodensko jezero|Bodenseea]] u [[Friedrichshafen]]u. Zrakoplov je letio od [[Ožujak|ožujka]] [[1936.]] godine do [[6. svibnja]] [[1937.]] kada je pri slijetanju u Mornaričku zrakoplovnu bazu Lakehurst (Manchester Township, New Jersey), nakon svog prvog transatlantskog putovanja za [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], potpuno izgorio. U nesreći je poginulo trideset i šest osoba.
 
Hindenburg je dobio ime po [[feldmaršal]]u [[Paul von Hindenburg|Paulu von Hindenburgu]] ([[1847.]] – [[1934.]]),  predsjedniku Njemačke od [[1925.]] do [[1934.]] godine.

==Dizajn i razvoj==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1986-127-05, Bau des Luftschiffs LZ 129 &quot;Hindenburg&quot;.jpg|mini|Konstrukcija Hindenburga]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 147-0640, Luftschiff Hindenburg (LZ-129), Speisesaal.jpg|mini|Blagovaonica]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 147-0639, Luftschiff Hindenburg (LZ-129), Gesellschaftsraum.jpg|mini|Karta svijeta na zidu u dnevnom boravku]]
Hindenburg je imao [[duraluminij]]sku konstrukciju koja uključuje uzduž poredanih 15 pregrada u obliku velikih obruča između kojih se nalazilo 16 pamučnih vreća ispunjenih [[plin]]om. Pregrade su bile međusobno ojačane uzdužnicama postavljene u krug uzduž pregrada. Oplata cepelina bila je od pamuka impregniranog s mješavinom reflektirajućih materijala kako bi se plinske vreće zaštitile od [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]] koje bi ih oštetilo i [[Infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]] koje bi moglo izazvati pregrijavanje. Godine [[1931.]] tvrtka Zeppelin kupila je u listopadu [[1930.]] godine 5000 kg duraluminija koji su spašeni nakon pada britanskog cepelina [[R101]] te su ga nakon recikliranja koristili u gradnji Hindenburga.&lt;ref&gt;[http://www.aht.ndirect.co.uk/airships/r101/Crash/R101_Crash.htm &quot;R101: the Final Trials and Loss of the Ship.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110321102127/http://www.aht.ndirect.co.uk/airships/r101/Crash/R101_Crash.htm |date=21. ožujka 2011. }} ''The Airship Heritage Trust.'' Retrieved: 27. listopada, 2010.&lt;/ref&gt;

Za unutrašnji dizajn Hindenburga bio je zadužen Fritz August Breuhaus čije je dizajnersko iskustvo bilo uključeno u vagone Pullman Coachesa, prekooceanske linijske brodove kao i ratne brodove za [[Marine|Njemačku ratnu mornaricu]].&lt;ref name=&quot;breuhaus&quot;&gt;Lehmann 1937, p. 319.&lt;/ref&gt; 

U sredini gornje &quot;A&quot; palube nalazile su se velike javne prostorije: blagovaonica s lijeve i dnevni boravak s prostorijom za pisanje na desnoj strani (gledajući prema nosnom dijelu zrakoplova). Male putničke kabine protezale su se oko ovih prostorija. Slike na zidovima blagovaonice prikazivale su putovanja Graf Zeppelina u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Stilizirana karta svijeta prekrivala je zid u dnevnom boravku. Dugi kosi prozori nalazili su se uzduž obje palube. Od putnika se očekivalo kako će većinu svog vremena provesti u javnim prostorima, a ne svojim skučenim kabinama.&lt;ref name=&quot;public-areas&quot;&gt;Dick and Robinson 1985, p. 96.&lt;/ref&gt; 

Na donjoj &quot;B&quot; palubi nalazile su se praonice, blagovaonica za posadu te prostorija za [[pušenje]]. Harold G. Dick, američki predstavnik iz tvrtke Goodyear Zeppelin se prisjeća&lt;ref&gt;[http://www.ohiohistorycentral.org/entry.php?rec=899 &quot;The Goodyear Zeppelin Company.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120927022036/http://www.ohiohistorycentral.org/entry.php?rec=899 |date=27. rujna 2012. }} ''Ohio History Central.'' Retrieved: 27. listopada, 2010.&lt;/ref&gt;: &quot;Jedini ulaz u prostoriju za pušenje (koja je bila pod tlakom kako bi se spriječio ulazak vodika ako bi negdje propuštao) bio je preko bara koji je imao nepropusna vrata sa zakretnim zaključavanjem, a svi putnici koji su htjeli ući bili su pomno pretraženi od upravitelja bara kako bi bili sigurni da ne nose upaljenu cigaretu ili lulu.&lt;ref name=&quot;lounge&quot;&gt;Dick and Robinson 1985, p. 97.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://books.google.com/books?id=uN4DAAAAMBAJ&amp;pg=PA846&amp;dq=Popular+Science+1933+plane+%22Popular+Mechanics%22&amp;hl=en&amp;ei=ajQdTvrsPKbksQKlm8m7CA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=7&amp;ved=0CEEQ6AEwBjgK#v=onepage&amp;q&amp;f=true &quot;LZ-129 The Latest Airship,&quot;] ''Popular Mechanics'', lipanj 1935. &lt;/ref&gt;&quot;

===Upotreba vodika umjesto helija===
Kao [[plin]] za podizanje prvobitno je bio odabran [[helij]] jer je radi svoje nezapaljivosti najsigurniji za zračne brodove.&lt;ref name=&quot;Macgregor&quot;&gt;MacGregor, Anne. &quot;The Hindenburg Disaster: Probable Cause&quot; (Documentary film). ''Moondance Films/Discovery Channel,'' Broadcast air date: 2001.&lt;/ref&gt;  Međutim, u to vrijeme je helij bio relativno rijedak i iznimno skup. Dostupan je bio samo kao popratni proizvod izvornog prirodnog plina koje su se nalazili u [[SAD]]-u. [[Vodik]] je, u usporedbi, mogla jeftino proizvesti bilo koja industrijalizirana nacija, lakši je od helija i postiže veći uzgon. Zbog svoje rijetkosti i troška, američki zračni brodovi koji koriste helij bili su prisiljeni očuvati plin po svaku cijenu što je otežavalo njihov rad.&lt;ref&gt;Vaeth 2005, p. 38.&lt;/ref&gt;

Unatoč zabrani američkog izvoza helija (prema zakonu koji je taj plin odredio kao materijal s &quot;vojnom vrijednosti&quot;), Nijemci su osmislili cepelin za korištenje daleko sigurnijeg plina u uvjerenju kako će uvjeriti američku vladu za odobrenje izvoza. Kada su dizajneri doznali kako Amerika ne će odustati od zabrane izvoza bili su prisiljeni prilagoditi Hindenburg za korištenje vodika kao plina za uzgon.&lt;ref name=&quot;Macgregor&quot;/&gt; Unatoč opasnosti korištenja zapaljivog vodika nijedan alternativni plin koji može pružiti dovoljno uzgona nije mogao biti proizveden u odgovarajućim količinama. Jedina korisna strana je bila mogućnost ugradnje više putničkih kabina. Njemačka duga povijest letenja vodikom ispunjenih putničkih zračnih brodova bez ijedne ozljede ili nezgode izazvalo je općeprihvaćeno vjerovanje kako su ovladali sigurnim korištenjem vodika. Hindenburgova prva sezona letenja to je i demonstrirala.

==Predstavljanje i probni let==
Pet godina nakon što je [[1931.]] godine počela njegova gradnja, Hindenburg je sa zeppelinovog terena u [[Friedrichshafen]]u [[4. ožujka]] [[1936.]] napravio svoj prvi probni let s 87 putnika i članova posade. U zračnom brodu kao kapetan bio je predsjednik tvrtke Zeppelin dr. Hugo Eckener, bivši kapetan cepelina iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potpukovnik Joachim Breithaupt kao predstavnik njemačkog ministarstva zrakoplovstva, još osam kapetana tvrtke Zeppelin, 47 drugih članova posade te 30 zaposlenika kao putnici.&lt;ref&gt;Lehmann 1937, p. 323.&lt;/ref&gt; Iako je ime Hindenburg Eckener odabrao više od godinu dana ranije,&lt;ref&gt;&quot;The Airship.&quot; ''British Quarterly Journal'', Spring 1935.&lt;/ref&gt; na [[Trup zrakoplova|trupu]] su tijekom svih šest probnih letova bili prikazani samo cepelinova registracija (D-LZ129) i pet olimpijskih krugova (kao promocija [[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|Ljetnih olimpijskih igara u Berlinu 1936.]]). 

Kada je na svom drugom probnom letu cepelin prošao preko [[München]]a, tadašnji gradonačelnik Karl Fiehler upitao je putem radija Eckenera za ime ''LZ129'', na što je on odgovorio: &quot;Hindenburg&quot;.
[[Datoteka:Hindenburg_D-LZ129-logotype.svg|mini|Crvena slova bila su visoka 1,8 m]]
Javno iznošenje cepelinovog imena uvelike je naljutilo tadašnjeg ministra propagande [[Joseph Goebbels|Josepha Goebbelsa]], koji je odmah sljedeći dan pozvao Eckenera u [[Berlin]] na sastanak, na kojem je [[Nacizam|nacistički]] ministar otvoreno izjavio kako je cepelin htio preimenovan u [[Adolf Hitler]]. Kad je Eckener to odbio učiniti, Goebbels je odlučio kako će zrakoplov u Njemačkoj biti prepoznat samo kao &quot;LZ 129&quot; te upozorio Eckenera da je lako mogao napraviti svjetski poznati cepelin s imenom koji bi bio favoriziran u njemačkim medijima.&lt;ref&gt;Mooney 1972, pp. 77–78.&lt;/ref&gt; Slova naziva Hindenburg bila su ispisana crvenom bojom i 1,8 m visoka a na trup cepelina bila su upisana tri tjedna kasnije bez održane službene ceremonije imenovanja.&lt;ref&gt;[http://www.airships.net/blog/hindenburg-flight-march-4-1936 &quot;Today in History: Hindenburg’s First Flight, March 4, 1936.&quot;] ''Airships.net.'' Retrieved: 27. listopada 2010.&lt;/ref&gt;

Cepelin je u komercijalne svrhe okoristila tvrtka ''Deutsche Zeppelin Reederei GmbH'' (DZR), koju je u ožujku [[1935.]] osnovao [[Hermann Göring]] kako bi povećao nacistički utjecaj u poslovanju Zeppelina.&lt;ref&gt;[http://www.airships.net/deutsche-zeppelin-reederei &quot;Deutsche Zeppelin-Reederei (DZR)&quot;.] ''Airships.net.'' Retrieved: 27. listopada 2010.&lt;/ref&gt; DZR je sudjelovao u vlasništvu Luftschiffbau Zeppelina (graditelj cepelina), a Njemačko ministarstvo zrakoplovstva (Reichsluftfahrtministerium) i Deutsche Lufthansa AG (Njemačka nacionalna zrakoplovna tvrtka u to vrijeme) koristile su [[LZ 127 Graf Zeppelin]] tijekom posljednje dvije godine za komercijalne letove u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] (od 1935. do 1937.) Hindenburg i njegov sestrinski brod LZ 130 Graf Zeppelin II (predstavljen u rujnu [[1938.]]), bili su jedina dva zračna broda ikada namijenjeni redovnim komercijalnim transatlantskim putničkim letovima, iako LZ 130 nikada nije ušao u putnički servis prije nego što je otpisan u [[1940.]] godini.

Nakon ukupno šest probnih letova tijekom tri tjedna sa zeppelinovih dokova gdje je izgrađen, Hindenburg je bio spreman i javnosti je predstavljen s promotivnim letom od 6,598 km preko Njemačke (Die Deutschlandfahrt) od [[26. ožujka|26.]] do [[29. ožujka]] zajedno s Graf Zeppelinom.&lt;ref&gt;Lehmann 1937, pp. 323–332.&lt;/ref&gt; 
Slijedio je prvi komercijalni putnički let [[31. ožujka]], četverodnevno transatlantsko putovanje u [[Rio de Janeiro]] iz [[Zračna luka Friedrichshafen|Zračne luke Friedrichshafen]] u blizini [[Lowenthal]]a.&lt;ref&gt;Lehmann 1937, p. 341.&lt;/ref&gt; S istog mjesta cepelin [[6. svibnja]] ponovno kreće na prvo od deset kružnih putovanja u Sjevernu Ameriku tijekom [[1936.]] godine.&lt;ref&gt;&quot;Hindenburg Begins First U.S. Flight.&quot; ''New York Times,'' 7. svibnja 1936.&lt;/ref&gt;  Svi ostali prekooceanski letovi Hindenburga za Sjevernu i Južnu Ameriku bili su iz [[Zračna luka Frankfurt na Majni|Zračne luke u Frankfurtu]].&lt;ref&gt;&quot;Hindenburg is off on 2d U.S. Flight.&quot; ''New York Times,'' 17. svibnja 1936.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.airships.net/hindenburg/flight-schedule &quot;Hindenburg Flight Schedules.&quot;] ''Airships.net.'' Retrieved: 27. listopada 2010.&lt;/ref&gt;

==Posljednji let==
[[Datoteka:Hindenburg burning.jpg|mini|[[Cepelin]] je izgorio za 37 sekundi]]
Nakon prvog leta za Južnu Ameriku krajem ožujka u sezoni [[1937.]] godine, Hindenburg [[3. svibnja]] navečer napušta [[Frankfurt]] i kreće prema [[Lakehurst, New Jersey|Lakehurst]]u na svoje prvo zakazano kružno putovanje između [[Europa|Europe]] i Sjeverne Amerike te sezone. Iako su jaki čeoni vjetrovi usporili prijelaz i uzrokovali desetosatno kašnjenje,&lt;ref name=&quot;Aerospace&quot;&gt;[http://www.aerospaceweb.org/question/investigations/q0277.shtml &quot;Cause of the Hindenburg Disaster.&quot;] ''Aerospaceweb.org''. Retrieved: 11. siječnja 2010.&lt;/ref&gt; let je protekao rutinski.

I samo slijetanje Hindenburga [[6. svibnja]] odgođeno je za nekoliko sati kako bi se izbjegla oluja koja je prolazila preko Lakehursta. Oko 7:00 sati cepelinu je odobren završni prilaz u Pomorsku zrakoplovnu bazu, koji je na nadmorskoj visini 200 m napravljen pod vodstvom kapetana Maxa Prussa. Kada je u 7:21 sati zemaljsko osoblje prihvatilo nekoliko užadi spuštenih iz nosnog dijela cepelina, Hindenburg se iznenada zapalio i u samo 37 sekundi pao na zemlju. Od 36 putnika i 61 članova posade na brodu, 13 putnika i 22 člana posade je poginulo. S jednom poginulom osobom zemaljske posade ukupno je u nesreći izgubljeno 36 života.&lt;ref&gt;Thompson, Craig. &quot;Airship Like a Giant Torch On Darkening Jersey Field: Routine Landing Converted Into Hysterical Scene in Moment's Time--Witnesses Tell of 'Blinding Flash' From Zeppelin.&quot; ''New York Times,'' 7. svibnja, 1937.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.airships.net/hindenburg/disaster &quot;The Hindenburg Disaster.&quot;] ''Airships.net.'' Retrieved: 27. listopada 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Morrison, Herbert. [http://www.otr.com/hindenburg.shtml &quot;Live radio account of arrival and crash of the Hindenburg.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121028152031/http://www.otr.com/hindenburg.shtml |date=28. listopada 2012. }} ''Radio Days'' via ''OTR.com.'' Pristupljeno: 27. listopada 2010.&lt;/ref&gt;

Točna lokacija izvora i uzroka zapaljenja ostali su teme rasprava. Uzrok nesreće nije nikada konačno utvrđen iako su predložene mnoge hipoteze. [[Vodik]] koji propušta će gorjeti nakon miješanja sa zrakom i eksplodirat će ako mješavina postigne pravi omjer. Oplata je također sadržavala materijale (kao što su celuloza nitrata i [[aluminij]]ske ploče) za koje su Addison Bain i drugi stručnjaci tvrdili kako su vrlo zapaljivi kada su kombinirani u pravim omjerima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hydrogenus.com/advocate/ad22zepp.htm |title=Hydrogen Exonerated in Hindenburg Disaster |publisher=National Hydrogen Association |year=1997 |accessdate=2010-01-11 |author=Bokow, Jacquelyn Cochran |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113191439/http://www.hydrogenus.com/advocate/ad22zepp.htm |archivedate=2010-01-13 |quote=The NHA's mission is to foster the development of hydrogen technologies and their utilization in industrial, commercial, and consumer applications and promote the role of hydrogen in the energy field.}}&lt;/ref&gt; Ova teorija je vrlo kontroverzna i odbili su je drugi znanstvenici&lt;ref name=&quot;Dessler&quot;&gt;{{cite web |url=http://spot.colorado.edu/~dziadeck/zf/LZ129fire.pdf |title=The Hindenburg Hydrogen Fire: Fatal Flaws in the Addison Bain Incendiary-Paint Theory |publisher=John Dziadecki, Libraries Webmaster, University of Colorado, Boulder |date=2004-06-03 |accessdate=2012-01-13 |author=Dessler, A.J.}}&lt;!-- For use in the future if needed: archiveurl=http://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fspot.colorado.edu%2F%7Edziadeck%2Fzf%2FLZ129fire.pdf&amp;date=2012-01-13 archivedate=2012-01-13 --&gt;&lt;/ref&gt; jer je vanjska oplata izgarala presporo da bi uzrokovala tako brzo širenje [[plamen]]a&lt;ref name=&quot;Aerospace&quot;/&gt; a vodik kao uzrok požara i ranije je uništio mnoge druge zračne brodove.&lt;ref name=&quot;airships.net&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.airships.net/hydrogen-airship-accidents |title=Hydrogen Airship Disasters |publisher=www.airships.net |date=Listopad 2010. |accessdate=2012-01-11 |author=Grossman, Dan}}&lt;/ref&gt; Sačuvani dio Hindenburgove konstrukcije od [[duraluminij]]a isporučen je natrag u Njemačku gdje je recikliran i korišten u gradnji vojnih zrakoplova za [[Luftwaffe]]. Isto se desilo s konstrukcijama Graf Zeppelina i Graf Zeppelina II koji su otpisani [[1940.]] godini.&lt;ref&gt;Mooney 1972, p. 262.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Giant Aircraft Comparison.svg|mini|350 px|Usporedba]]
{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova
 |izvori             = Airships: A Hindenburg and Zeppelin History site''&lt;ref name=&quot;specs&quot;&gt;[http://www.airships.net/hindenburg/size-speed &quot;Hindenburg Statistics.&quot;] ''airships.net'', 2009. Retrieved: 6. svibnja, 2010.&lt;/ref&gt;
 |inačica            =
 |posada             =40-61
 |kapacitet          =50-72 putnika
 |dužina             =245 m
 |raspon krila       =
 |promjer rotora     =
 |površina krila     =
 |strijela krila     =
 |visina             =
 |širina trupa       =41 m
 |aeroprofil         =
 |težina zrakoplova  =
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =
 |maksimalna težina uzlijetanja  =
 |korisni teret      =
 |najveća brzina     =135 km/h
 |ekonomska brzina   =
 |dolet              =
 |borbeni dolet      =
 |brzina penjanja    =
 |maksimalna visina leta =
 |omjer potisak/težina=
 |specifično opterećenje krila =
 |motor              =4 × Daimler-Benz DB 602 diesel motora
 |snaga motora       =890 kW (1200 [[Konjska snaga|KS]]) svaki
 |propeler           =
 |naoružanje         =
 |defanzivne mjere   =
 }}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Cepelini]]
[[Kategorija:Njemački putnički zrakoplovi]]
[[Kategorija:Zrakoplovi iz 1936.]]</text>
      <sha1>9s5v9533d4aq3mmd4pc4zfbcyulbr5z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Liang Ji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>329439</id>
    <revision>
      <id>7520602</id>
      <parentid>7452670</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3792" sha1="g3d3b337jjehophb8h34gw5r2mfc8pk" xml:space="preserve">'''Liang Ji''' (梁冀) (? - 159), [[kurtoazno ime]] '''Bozhuo''' (伯卓) bio je [[Kina|kineski]] političar i vojskovođa u službi [[dinastija Han|dinastije Han]], poznat po tome što je uz pomoć svojih sestara [[Carica Liang Na|carica Liang Na]] i [[carica Liang Nüying|Liang Nüying]] dominirao carskom vladom 150-ih, da bi nakon njihovih smrti bio svrgnut i ubijen u dvorskom [[državni udar|puču]] [[eunuh]]a.

==Životopis==
Liang Ji se rodio kao najstariji sin [[Liang Shang]]a, službenika čija se kćer Liang Na godine 128. udala za [[Car Shun od Hana|cara Shuna]] a godine 132. dobila titulu carice. Liang Shang, koji je proglašen Velikim maršalom, bio je, prema kineskim povijesnim izvorima, čestit čovjek, ali njegov sin Liang Ji se oženio za Sun Shou, koja je opisivana kao zavodnica koja je Liang Jia okrenula [[razvrat]]u, uključujući i homoseksualne odnose sa slugom po omenu Qin Gong (秦宮), te zajedno s Lingom i Qinom imala ''[[ménage à trois]]''.

Liang Ji je godine 136. imenovan za upravnika carske prijestolnice [[Luoyang]], i već je tada pokazao sklonost tiraniji, okrutnosti i spletkama, odnosno koristio plaćene ubojice kako bi ušutkao svoje kritičare. Nakon očeve smrti 141. je naslijedio njegovo mjesto velikog maršala. Kada je car Shun godine 144. umro, njegova sestra Liang Na je kao carica majka postala regentica njenom sinu [[Car Chong od Hana|Chongu]]. Chong je nakon dvije godine umro, a Liang Na je nakon toga odbila sugestiju svog brata da vijest o tome zataji od naroda kako bi klan Liangovih zadržao vlast. Liang Ji je, međutim, uspio isposlovati da novi car postane 7-godišnji [[Car od Zhi od Hana|Zhi]]. Dječak se, međutim, usudio kritizirati svog ministra, te ga je Liang Ji dao otrovati. Za novog cara je odabran 13-godišnji markiz od Liwua, koji je bio zaručen za Liang Jijevu mlađu sestru Liang Nüying i postao poznat kao [[Car Huan od Hana|car Huan]].

Za vrijeme Huanove vladavine je Liang Ji prigrabio apsolutnu vlast, pogotovo nakon 150. kada je umrla Liang Na, jedina koja je koliko-toliko mogla obuzdavati njegove ambicije. Liang Ji je prestao iskazivati čak i formalno poštovanje prema caru te se počeo ponašati kao de facto car, nalik na [[Wang Mang]]a, kancelara koji je prije stoljeće i pol nakratko svrgnuo dinastiju Han. U to vrijeme je svatko tko bi se usudio javno ga kritizirati riskirao smrt.

Kada je njegova sestra Liang Nüying godine 159. umrla, Liang Ji je, pak, držao da cara uz sebe može vezati još jednim brakom. Jednu od svojih rođaka po [[Carica Deng Mengnü|Deng Mengnü]] je posvojio kao svoju kćer te je udao za cara Huana. Kako bi caricu potpuno vezao uz sebe, dao je likvidirati njenu majku Gospu Xian; plaćene ubojice, međutim, u tome nisu uspjele. I carica i car su doznali za zavjeru te su, uplašeni za svoje živote, organizirali vlastitu zavjeru s dvorskim eunusima. Caru vjerni vojnici su nakon toga opkolili Liang Jia i Sun Shou u njihovoj kući i natjerali ih na samoubojstvo. Nakon toga je provedena krvava [[čistka]] carske uprave u kojoj su likvidirani svi rođaci Liang Jija i Sun Shou; zbog toga je trebalo nekoliko godina da se ispražnjena mjesta popune.

S druge strane, car Huan je isto tako zaplijenio bogatstvo koje je Liang Ji godinama akumulirao te mogao smanjiti carske poreze za 50 %. Zbog svega toga je Liang Jijeva smrt u narodu izazvala veliko veselje.

== Izvori ==
* ''[[Knjiga Kasnijeg Hana]]'', [[:zh:s:後漢書/卷34|vol. 34]].
* ''[[Zizhi Tongjian]]'', vols. [[:zh:s:資治通鑑/卷051|51]], [[:zh:s:資治通鑑/卷052|52]], [[:zh:s:資治通鑑/卷053|53]], [[:zh:s:資治通鑑/卷054|54]].

[[Kategorija:Dinastija Han]]
[[Kategorija:Kineski političari]]
[[Kategorija:Kineski vojskovođe]]
[[Kategorija:Vojna povijest 2. stoljeća]]</text>
      <sha1>g3d3b337jjehophb8h34gw5r2mfc8pk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puntarenas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>331578</id>
    <revision>
      <id>7520920</id>
      <parentid>7325596</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:18:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4258" sha1="e9o77w6hwkk0szeeawbk4pxefcd8mx8" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  = Puntarenas
| ime_genitiv          = Puntarenasa
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                = 

| slika_panorama       = Costa Rica Puntarenas Vista de la Playa-Paseo de los Turistas.jpg
| veličina_slike       = 250px
| opis_slike           = Puntarenas

| slika_zastava                = Puntarban.gif
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Escudo de Puntarenas.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          = 
| slika_amblem_prazno_veličina = 
| slika_amblem_prazno_opis     = 

| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = Kostarika
| slika_lokacijska_karta_opis   = Puntarenas na karti Kostarike

| širina-stupnjevi = 9 | širina-minute = 58 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 84 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka = W

| lokacija_ime         = Država
| lokacija_info        = {{Z|KOS}} [[Kostarika]]
| lokacija1_ime        = Provincija 
| lokacija1_info       = [[Puntarenas (provincija u Kostarici)|Puntarenas]]
| lokacija2_ime        = Kanton
| lokacija2_info       = [[Puntarenas (kanton)|Puntarenas]]
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       = 

| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = [[1782.]]
| osnivač              = 
| nazvan_po            = 

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = &lt;!-- do d50 --&gt;

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          =
| ime_vođe             = 
| stranka_vođe         = 

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 83,4 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 

| visina               = 5
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 

| stanovništvo_godina  = 2003.
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         = 10.406
| stanovništvo_gustoća = 

| vremenska_zona       = 
| utc_pomak            = 
| vremenska_zona_DST   = 
| utc_pomak_DST        = 
| poštanski_broj       = 60101
| pozivni_broj         = 
| gradovi_prijatelji   = 

| web_stranica         = [http://www.puntarenas-cr.com www.puntarenas-cr.com ]

| bilješke             = 
}}
'''Puntarenas''' je [[kostarika]]nski grad koji se nalazi u [[Puntarenas (provincija u Kostarici)|istoimenoj provinciji]]. 

==Povijest==
Naselje je u [[Kolonizacija|kolonizacijsko doba]] bilo poznato kao Villa Bruselas, Puntarenas je otkrio [[Hernan Ponce de León]] [[1519.]] godine. Unatoč korištenju zaljeva [[Nicoya (zaljev)|Nicoya]] kao ulaza u središnju Kostariku, luka Puntarenas se nije razvila do [[1840.]], kada je postala izvozna luka za proizvode iz unutrašnjosti. Kostarikanski parlament proglasio je Puntarenas 1845. godine [[Carina|bescarinskom]] lukom (uz iznimku [[konjak]]a i žestokih pića). Željeznička pruga do [[San José, Kostarika|San Joséa]] otvorena je 1910.

==Klima==
Puntarenas je obično topliji od [[Središnja kostarikanska dolina|središnje doline]], s dnevnim temperaturom u rasponu od 30 °C do 35 °C, u najhladnijem i najtoplijijem mjesecu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.climate-zone.com/climate/costa-rica |title=Puntarenas temperatures from Climatezone.com |access-date=2. travnja 2012. |archive-date=8. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120408202535/http://www.climate-zone.com/climate/costa-rica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Stanovništvo==
Prema podacima iz 2003. godine grad ima 10.406 stanovnika, dok šire područje ima oko 100.000 stanovnika.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.puntarenas.com/ Provincija, turizam]
* [http://www.puntarenas-cr.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221145150/http://puntarenas-cr.com/ |date=21. veljače 2009. }}
* [http://www.radiopuntarenas.net Radio Puntarenas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110419184313/http://www.radiopuntarenas.net/ |date=19. travnja 2011. }}

==Izvor==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Kostarici]]</text>
      <sha1>e9o77w6hwkk0szeeawbk4pxefcd8mx8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva hrvatska rukometna liga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>336730</id>
    <revision>
      <id>7520594</id>
      <parentid>7375149</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>ažuriranje</comment>
      <origin>7520594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8977" sha1="2zv9nkponq1ew2dtivzqy9jc7df92yf" xml:space="preserve">{{Infookvir liga
| ime                 = Prva hrvatska rukometna liga
| slika               = 
| šport               = [[Rukomet]]
| države              = [[Hrvatska]]
| osnovana            = [[2008.]]
| ugašena             = 
| rang                = 2
| viša_liga           = [[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga]] 
| niža_liga           = [[Druga hrvatska rukometna liga]]
| broj_klubova        = 14&lt;small&gt; (sjever)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;12 &lt;small&gt;(jug)&lt;/small&gt;
| broj_skupina        = 2
| domaći_kupovi       = [[Hrvatski rukometni kup]]
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[1. HRL 2025./26.|2025./26.]]
| prvaci              = &lt;small&gt; [[RK Sisak (2013.)|Sisak]] (Sjever) &lt;br&gt; [[RK Ardiaei Čibača|Ardiaei Dubrovnik]] (Jug) &lt;/small&gt;
| najuspješniji_klub  = 
| službena_stranica   = [http://www.hrs.hr/ hrs.hr]
| sezona              = [[1. HRL 2024./25.|2024./25.]]
}}

'''Prva hrvatska rukometna liga''' je drugi rang [[Hrvatska|hrvatskog]] [[rukomet]]nog [[Hrvatska rukometna prvenstva|prvenstva]]. Kao drugi rang natjecanja je u sezoni 2008./09. zamijenila [[Druga hrvatska rukometna liga|Drugu hrvatsku rukometnu ligu]], koja je sada liga trećeg ranga. 
Do sezone 2015./16. je to bila jedinstvena liga, a od 2016./17. je podijeljena na dvije skupine - ''Jug'' i ''Sjever'' u kojima nastupa 26 klubova. Najuspješnije momčadi stječu pravo nastupa u [[Hrvatska rukometna prvenstva|Premijer ligi]].

== Članovi lige ==

=== Sudionici 2025./26. ===
{{glavni|1. HRL 2025./26.}} 

{| table width=90%
| width=45% valign=&quot;top&quot; |
==== Jug ====
* ''[[RK Ardiaei Čibača|Ardiaei]]'' – [[Dubrovnik]]   
* ''[[RK Dubovac-Gaza Karlovac|Dubovac-Gaza]]'' – [[Karlovac]] 
* ''[[HRK Karlovac|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] 
* ''[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Ribola Kaštela]]'' – [[Kaštel Gomilica]], [[Kaštela]] 
* ''[[MRK Kozala Rijeka|Kozala]]'' – [[Rijeka]] 
* ''[[RK Opuzen|Opuzen]]'' – [[Opuzen]] 
* ''[[RK Poreč|Poreč 2]]'' – [[Poreč]] 
* ''[[RK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] 
* ''[[RK Senj|Senj]]'' – [[Senj]] 
* ''[[RK Split|Split]]'' – [[Split]] 
* ''[[RK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]  
* ''[[RK Zadar|Zadar 1954]]'' – [[Zadar]] 

| width=45% valign=&quot;top&quot; |

==== Sjever ====
* ''[[RK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] 
* ''[[RK Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]] 
* ''[[RK Ivanić-Grad|Ivanić-Grad]]'' – [[Ivanić-Grad]] 
* ''[[RK KTC Križevci|KTC]]'' – [[Križevci]] 
* ''[[RK NEXE Našice|Nexe 2]]'' – [[Našice]] 
* ''[[RK Požega|Požega]]'' – [[Požega]] 
* ''[[RK Rudar Rude|Rudar 2]]'' – [[Rude (Samobor)|Rude]], [[Samobor]] 
* ''[[RK Sisak (2013.)|Sisak]]'' – [[Sisak]]  
* ''[[RK Slatina|Slatina]]'' – [[Slatina]] 
* ''[[MRK Vidovec|Vidovec]]'' – [[Vidovec]] 
* ''[[RK Dubrava|Dubrava]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[RK Maksimir Pastela Zagreb|Maksimir Pastela]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[MRK Metalac Zagreb|Metalac]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[MRK Zaprešić|Zaprešić]]'' – [[Zaprešić]] 

|}

=== Bivši članovi ===
'' (od 2008./09. do 2024./25.)'' 
{| 
|valign=&quot;top&quot;| 

* [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] 
** ''[[RK Garešnica|Garešnica]]'' – [[Garešnica]] 

* [[Brodsko-posavska županija]] 
** ''[[RK Nova Gradiška|Nova Gradiška]]'' – [[Nova Gradiška]] 
** ''[[RK Brod Slavonski Brod|Brod]]'' – [[Slavonski Brod]]  

* [[Dubrovačko-neretvanska županija]] 
** ''[[RKHM Dubrovnik|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]  
** ''[[RK Metković – Mehanika|Metković - Mehanika]]'' – [[Metković]] 

* [[Istarska županija]] 
** ''[[RK Buzet|Buzet]]'' – [[Buzet]] 
** ''[[RK Mladi Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] 
** ''[[RK Arena|Arena]]'' – [[Pula]] 
** ''[[RK Umag|Umag]]'' – [[Umag]] 
&lt;!--
* [[Karlovačka županija]] 
--&gt; 
&lt;!-- 
* [[Koprivničko-križevačka županija]] 
--&gt; 
&lt;!--
* [[Krapinsko-zagorska županija]] 
--&gt; 

* [[Ličko-senjska županija]] 
** ''[[RK Gospić|Gospić]]'' – [[Gospić]] 

* [[Međimurska županija]] 
** ''[[MRK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]] 
** ''[[RK Prelog|Prelog]]'' – [[Prelog]]  

* [[Osječko-baranjska županija]] 
** ''[[RK Osijek|Osijek]]'' – [[Osijek]] 
** ''[[RK Valpovka Valpovo|Valpovka]]'' – [[Valpovo]]  
&lt;!-- 
* [[Požeško-slavonska županija]] 
--&gt; 

|valign=&quot;top&quot;| 
* [[Primorsko-goranska županija]] 
** ''[[RK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]]  
** ''[[RK Mornar-Crikvenica|Mornar-Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]]  
** ''[[RK Matulji 2001|Matulji 2001]]'' – [[Matulji]]  
** ''[[RK Pećine Rijeka|Pećine]]'' – [[Rijeka]] 
** ''[[RK Zamet Rijeka|Zamet]]'' – [[Rijeka]] 

* [[Sisačko-moslavačka županija]] 
** ''[[RK Moslavina Kutina|Moslavina]]'' – [[Kutina]] 

* [[Splitsko-dalmatinska županija]] 
** ''[[RK Hrvatski dragovoljac Dugi Rat|Hrvatski dragovoljac]]'' – [[Dugi Rat]] 
** ''[[RK Solin|Solin]]'' – [[Solin]] 
** ''[[RK BM 07 Split|BM 07]]'' – [[Split]] 
** ''[[RK Trilj|Trilj]]'' – [[Trilj]] 
** ''[[MRK Trogir|Trogir]]'' – [[Trogir]] 
&lt;!-- 
* [[Šibensko-kninska županija]] 
--&gt; 

* [[Varaždinska županija]] 
** ''[[RK Ivančica Ivanec|Ivančica]]'' – [[Ivanec]] 

* [[Virovitičko-podravska županija]] 
** ''[[RK Viro Virovitica|Viro]]'' – [[Virovitica]] 

|valign=&quot;top&quot;| 
* [[Vukovarsko-srijemska županija]] 
** ''[[RK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]]  
** ''[[HRK Borovo Vukovar|Borovo]]'' – [[Vukovar]] 
** ''[[RK Županja|Županja]]'' – [[Županja]] 

* [[Zadarska županija]] 
** ''[[RK Biograd|Biograd]]'' – [[Biograd na Moru]] 

* [[Zagrebačka županija]] 
** ''[[MRK Dugo Selo|Dugo Selo]]'' – [[Dugo Selo]] 
** ''[[MRK Ivanić Ivanić-Grad|Ivanić]]'' – [[Ivanić-Grad]] 
** ''[[RK Rugvica|Rugvica]]'' – [[Rugvica]] 
** ''[[RK Rudar Rude|Rudar]]'' – [[Rude (Samobor)|Rude]], [[Samobor]] 
** ''[[HRK Gorica Velika Gorica|Gorica]]'' – [[Velika Gorica]] 

* [[Zagreb|Grad Zagreb]] 
** ''[[RK Medveščak|Medveščak]]'' – [[Zagreb]] 
** ''[[RK Novi Zagreb|Novi Zagreb]]'' – [[Zagreb]]  
** ''[[RK Zagreb|Zagreb 2]]'' – [[Zagreb]] 
** ''[[MRK Sesvete|Sesvete]]'' – [[Sesvete]], [[Zagreb]] 

|}
&lt;small&gt; pojedini klubovi su također nastupali pod drugim nazivima &lt;/small&gt;

== Dosadašnji pobjednici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!sezona !!skupina !!klubova !!prvak
|-
|[[Dukat 1. HRL 2008./09.|2008./09.]] || ||12 ||[[RK Buzet|Buzet]] 
|-
|[[Dukat 1. HRL 2009./10.|2009./10.]] || ||14 ||[[HRK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]]
|-
|[[1. HRL 2010./11.|2010./11.]] || ||14 ||[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Kaštela Adriachem (Kaštel Gomilica)]]
|-
|[[1. HRL 2011./12.|2011./12.]] || ||14 ||[[MRK Vidovec|Vidovec BIOS]] 
|-
|[[1. HRL 2012./13.|2012./13.]] || ||14 ||[[RK Đakovo|Đakovo]]
|-
|[[1. HRL 2013./14.|2013./14.]] || ||13 ||[[MRK Ivanić Ivanić-Grad|Ivanić (Ivanić-Grad)]]
|-
|[[1. HRL 2014./15.|2014./15.]] || ||13 ||[[RK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]
|-
|[[1. HRL 2015./16.|2015./16.]] || ||14 ||[[MRK Metalac Zagreb|Metalac Zagreb]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||Jug ||12 ||[[HRK Karlovac|Karlovac]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[MRK Sesvete|Sesvete]] 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||Jug ||12 ||[[RK Mladi Rudar Labin|Mladi Rudar Labin]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[RK Rudar Rude|Rudar Rude]] 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||Jug ||12 ||[[RKHM Dubrovnik|Dubrovnik]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[RK Bjelovar|Bjelovar]] 
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[1. HRL 2019./20.|2019./20.]] ||''Jug ||''12
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt; ''Prvenstvo prekinuto zbog pandemije [[COVID-19]] 
|-
|''Sjever ||''14
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[1. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||Jug ||12 ||[[MRK Trogir|Trogir]] 
|-
|Sjever  ||14 ||[[RK Rudar Rude|Rudar Rude]] 
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[1. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||Jug ||12 ||[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Ribola Kaštela (Kaštel Gomilica)]] 
|-
|Sjever  ||14 ||[[RK Osijek|Osijek]] 
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[1. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||Jug ||12 ||[[HRK Karlovac|Karlovac]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[RK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] 
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[1. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||Jug ||12 ||[[RK Zamet Rijeka|Zamet Rijeka]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[MRK Čakovec|Čakovec]]  
|- 
| rowspan=&quot;2&quot;| [[1. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||Jug ||12 ||[[RK Umag|Umag]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[MRK Dugo Selo|Dugo Selo]] 
|- 
| rowspan=&quot;2&quot;| [[1. HRL 2025./26.|2025./26.]] ||Jug ||12 ||[[RK Ardiaei Čibača|Ardiaei Dubrovnik]] 
|-
|Sjever ||14 ||[[RK Sisak (2013.)|Sisak]] 
|- 
|}

== Povezani članci ==
* [[Hrvatska rukometna prvenstva|Premijer liga]]
* [[Druga hrvatska rukometna liga]]
* [[Treća hrvatska rukometna liga]]
* [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]

== Vanjske poveznice == 
* [http://www.hrs.hr/natj.php hrs.hr]
* [http://www.hr-rukomet.hr/index.php Hrvatski rukometni portal]

== Izvori == 
{{izvori}} 

{{HRL sezone}}
{{mrva-ruk}}

[[Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja]]
[[Kategorija:Hrvatska rukometna liga – niži rangovi|1]]
[[Kategorija:Prva hrvatska rukometna liga (od 2008.)| ]]</text>
      <sha1>2zv9nkponq1ew2dtivzqy9jc7df92yf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priobalna vjetroelektrana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>339154</id>
    <revision>
      <id>7520757</id>
      <parentid>7010699</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19345" sha1="fb0lym0xpu1iod8p0i25nlcfm92dhgp" xml:space="preserve">[[Datoteka:DanishWindTurbines.jpg|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana u blizini [[Kopenhagen]]a.]]
[[Datoteka:Turbiny wiatrowe w Szwecji, 2011 ubt.JPG|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Lillgrund ([[Švedska]]).]] 
[[Datoteka:Windpark Nysted.jpg|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Nysted ili Rødsand ([[Danska]]).]] 
[[Datoteka:TIV Resolution raised.jpg|mini|desno|300px|Brod ''TIV Resolution'' ugrađuje priobalni vjetroagregat (lipanj 2007.) na priobalnoj vjetroelektrani Lynn and Inner Dowsing.]]
[[Datoteka:Kentish Flats 185488383 b48a2c2dcf o.jpg|mini|desno|300px|Priobalni vjetroagregat Vestas V90 na priobalnoj vjetroelektrani Kentish Flats.]]
[[Datoteka:Pretty flamingos - geograph.org.uk - 578705.jpg|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Burbo Bank.]]

'''Priobalna vjetroelektrana''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Offshore wind park'') je vrsta [[vjetroelektrana|vjetroelektrane]] s čvrstim temeljima koja se gradi na [[more|moru]] (ima planova gradnje i na [[jezero|jezerima]]), uglavnom u [[Priobalje|priobalnom području]], gdje je dubina vode obično manja od 60 [[metar]]a (udaljenost od [[obala|obale]] do najviše 50 kilometara), za razliku od [[Plutajuća vjetroelektrana|plutajućih vjetroelektrana]], koje se grade na pučini. Činjenica da [[voda]] (a posebice duboka voda) ima manju površinsku &quot;hrapavost&quot; od kopna jako utječe na [[brzina|brzine]] [[vjetar|vjetra]], koje su mnogo veće na moru. Faktori [[snaga|snage]] su mnogo veći kod takvih instalacija. Kod lokacija s produženim plićinama (kao primjerice u [[Danska|Danskoj]]), vjetroelektrane je lako sagraditi. Općenito govoreći, morske instalacije [[vjetroagregat]]a su načelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga što su im [[toranj|tornjevi]] viši kada se uračuna dio ispod vode i što je sama izgradnja skuplja. Proizvedena [[električna energija]] se do [[Kopno|kopna]] prenosi putem podmorskog [[kabel]]a. [[Održavanje]] je također skuplje, a mora se paziti i na zaštitu od [[korozija|korozije]], zbog čega se često dodaju dodatni [[Nalič|premazi]] i katodna zaštita. Takve [[turbina|turbine]] su najveće turbine u pogonu i predviđa se da će njihova veličina (i insalirana snaga) i dalje rasti (preko 6 [[vat|MW]]). Vjetroelektrane smještene na moru znaju imati i više od 100 vjetroagregata.&lt;ref&gt; [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/415-buducnost-morskih-vjetroelektrana.html] &quot;Budućnost morskih vjetroelektrana&quot;, www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.&lt;/ref&gt;

Sama ideja je ponajviše nastala zbog manjka položaja za razvijanje velikih kopnenih vjetroelektrana u gusto naseljenim područjima [[Zapadna Europa|zapadne Europe]]. [[Tržište]] se prvo razvilo u Danskoj 1991., izgradnjom priobalne vjetroelektrane Vindeby. Pravi rast tržišta došao je ipak nekih 10 godina kasnije izgradnjom priobalnih vjetroelektrana Miidelgrunden i Horns Rev, koji je postao najveći pravi priobalni projekt sa snagom od 160 MW i udaljenošću od 14 do 20 kilometara od obale. Osim Danske, priobalne vjetroelektrane su izgradili [[Velika Britanija]], [[Irska]], [[Švedska]], [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Njemačka]], [[Japan]] i [[Kina]], dok neke druge zemlje kao što su [[Francuska]], [[SAD]], [[Kanada]], [[Grčka]] i druge Europske zemlje planiraju korištenje priobalnih vjetroelektrana. Velika Britanija je razvoj počela 2003., te je uskoro preuzela vodstvo u tom području tržišta od Danske. Sve je počelo Crown Estate Round 1 projektima koji su blizu obale (manje od 10 km), u plitkim vodama (manje od 15 metara) i sa srednjom snagom od 60 do 90 MW. Najveći vjetroagregati dostupni u to doba su imali 3,6 MW.&lt;ref&gt; [http://www.vjetroelektrane.com/svijet/927-nadgledanje-priobalnih-vjetroelektrana] &quot;Nadgledanje priobalnih vjetroelektrana&quot;, www.vjetroelektrane.com, 2012.&lt;/ref&gt;

2005. Round 2 [[projekt]]ima (Velika Britanija) je dodijeljeno 15 mjesta i 7 [[vat|GW]] vjetroelektrana koje se trenutačno grade. Ta mjesta imaju prosječno 150 do 500 MW i nalaze se na dubinama do 30 metara. Najveći dostupni vjetroagregat danas je pjedinačne snage čak 6 MW, dok je najveća udaljenost od obale čak 30 kilometara. Istovremeno i Njemačka razvija velike priobalne projekte, te se očekuje da će zajedno s Velikom Britanijom predvoditi priobalno tržište u ovom desetljeću.

Round 3 projekti u Velikoj Britaniji uključuju 9 mjesta s ukupnom snagom od čak 25 GW, a njihova gradnja bi trebala početi 2015. Snaga tih projekata će biti između 0,5 i 1 GW, te će se nalaziti na dubinama od 30 do 60 metara, s udaljenošću od obale koja bi mogla preći i 50 kilometara. Projekti slične snage se planiraju i u [[Škotska|Škotskoj]], a očekuje se pojava vjetroagregata snage i do 10 MW. Velika Britanija trenutačno drži otprilike 50% tržišta [[Europska unija|Europske unije]] za vjetroelektrane, s oko 1,5 GW instalirane snage, te procjenom da će se proširiti na preko 5 GW do 2015. i na otprilike 25 GW do 2020.

[[Kvaliteta]] izmjerenih i predviđenih podataka (uključujući [[vjetar]], [[val]]ove, [[Morske mijene|plime i oseke]]) su ključ za dobro razumijevanje pravih uvjeta na mjestu priobalnih vjetroelektrana. Kada se proučavaju ti podaci, koriste se konzervativne metode planiranja u odnosu na mogućnosti [[brod]]ova i planiranje projekata, te se uvijek rade rezervni planovi za slučajeve lošeg vremena i sličnih problema. Mogućnost rada brodova u različitim vremenskim uvjetima također mora biti uzeta u obzir. Još jedan bitan rizik za izgradnju je zaštita kabela, koji su, iako čine samo 7% troškova vjetroelektrane, najbitniji čimbenik kod osiguranja izgradnje i rokova, pošto ih treba zakopati dovoljno duboko i u dogovorenom roku, što je iznimno zahtjevan posao.

==Najveće priobalne vjetroelektrane u svijetu==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Priobalna vjetroelektrana !! Instalirana snaga &lt;br&gt;([[vat|MW]]) !! Država !! Kordinate !! Vjetroagregati i modeli !! Puštena u rad !! Opis
|-
| [[Vjetroelektrana Walney|Walney]] || 367,2 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|54|02|38|N|3|31|19|W |type:landmark_region:GB |name=Walney Wind Farm}} || 102 × [[Siemens AG|Siemens]]&lt;br&gt;SWT-3.6-107 || 2011. (korak 1) &lt;br&gt; 2012. (korak 2) ||&lt;ref&gt; [http://www.lorc.dk/Knowledge/Offshore-renewables-map/Offshore-site-datasheet/Walney-1-Offshore-Wind-Farm/000050 Datasheet for site: Walney 1 Offshore wind farm]. LORC Knowledge, 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; &quot;UK: Walney Offshore Wind Farm Fully Operational&quot;, [http://www.offshorewind.biz/2012/06/14/uk-walney-offshore-wind-farm-fully-operational/], 2012.&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vjetroelektrana Thanet|Thanet]] || 300 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|51|26|N|01|38|E |type:landmark_region:GB |name=Thanet Offshore Wind Project}} || 100 × Vestas&lt;br&gt;V90-3MW || 2010. ||&lt;ref&gt;&quot;Thanet&quot;, publisher= The Engineer Online, 2008., [http://www.theengineer.co.uk/Articles/308825/Wind+farm+project.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121042644/http://www.theengineer.co.uk/Articles/308825/Wind%20farm%20project.htm |date=21. studenoga 2008. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; &quot;Thanet offshore wind farm starts electricity production&quot;, [http://www.bbc.co.uk/news/technology-11395824], 2010., work=BBC News &lt;/ref&gt;
|-
| Horns Rev 2 || 209 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|55|36|00|N|7|35|24|E |type:landmark_region:DK |name=Horns Rev 2}} || 91 × Siemens&lt;br&gt;2.3-93 || 2009. ||&lt;ref&gt; [http://www.dongenergy.com/hornsrev2/en/about_horns_rev_2/about_the_project/pages/turbines.aspx Horns] &quot;Rev II turbines&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Nysted (Rødsand II) || 207 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|54|33|0|N|11|42|36|E |type:landmark_region:DK |name=Nysted Wind Farm}} || 90 × Siemens&lt;br&gt;2.3-93 || 2010 ||&lt;ref&gt; [http://www.businessweek.com/news/2010-07-14/e-on-finishes-danish-offshore-wind-park-installation.html] &quot;E.ON finishes Rødsand II&quot;, Business Week, 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.lorc.dk/Knowledge/Offshore-renewables-map/Offshore-site-datasheet/Roedsand-2-Offshore-Wind-Farm/000046] &quot;Datasheet for site: Roedsand 2 offshore wind farm&quot;, LORC Knowledge, 2011.&lt;/ref&gt;
|-
| Lynn&lt;br&gt;and Inner Dowsing || 194 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|07|39|N|00|26|10|E |type:landmark_region:GB |name=Lynn and Inner Dowsing}} || 54 × Siemens&lt;br&gt;3.6-107 || 2008. ||&lt;ref&gt;[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Map_Lynn Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Map_Inner_Dowsing Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/lincolnshire/7388949.stm] &quot;Wind farm's first turbines active&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Robin Rigg || 180 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|54|45|N|3|43|W |type:landmark_region:GB |name=Robin Rigg Wind Farm}} || 60 × Vestas&lt;br&gt;V90-3MW || 2010. ||&lt;ref&gt;[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Map_Robin_Rigg Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Gunfleet Sands || 172 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|51|43|16|N|1|17|31|E |type:landmark_region:GB |name=Gunfleet Sands Offshore Wind Farm}} || 48 ×  Siemens&lt;br&gt;3.6-107 || 2010. ||&lt;ref&gt;[http://www.bwea.com/ukwed/operational.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102132011/http://www.bwea.com/ukwed/operational.asp |date=2. studenoga 2012. }} &quot;UK Wind Energy Database&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Map_Gunfleet_Sands Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Nysted (Rødsand I) || 166 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|54|33|0|N|11|42|36|E |type:landmark_region:DK |name=Nysted Wind Farm}} || 72 × Siemens&lt;br&gt;2.3 || 2003. ||&lt;ref&gt; [http://www.ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/statistics/OperationalOffshoreFarms2009.pdf] &quot;Operational offshore wind farms in Europe, end 2009&quot;, EWEA, 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Christensen, Allan S. &amp; Madsen, Morten: [http://www.offshore-power.net/Files/Filer/danish_supply_chain_study.pdf] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160515045800/http://www.offshore-power.net/Files/Filer/danish_supply_chain_study.pdf |date=15. svibnja 2016. }} &quot;Supply Chain study on the Danish offshore wind industry&quot;, Offshore Center Denmark, 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dongenergy.com/Nysted/EN/About_the_park/Introduction/Pages/Introduction.aspx] &quot;Introduction to the (Nysted offshore) park&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
| Belwind (Bligh Bank) || 165 || [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|25px]] [[Belgija]] || {{coord|51|39|36|N|2|48|0|E |type:landmark_region:BE |name=Bligh Bank Offshore Wind Farm}} || 55 × Vestas&lt;br&gt;V90-3MW || 2010. ||&lt;ref&gt;&quot;Belwind&quot; [http://www.belwind.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901203853/http://www.belwind.eu/ |date=1. rujna 2009. }} 2009.&lt;/ref&gt;
|-
| Horns Rev I || 160 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|55|31|47|N|7|54|22|E |type:landmark_region:DK |name=Horns Rev}} || 80 × Vestas&lt;br&gt;V80-2MW || 2002. ||&lt;ref&gt;[http://www.modernpowersystems.com/story.asp?storyCode=2017033] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714110540/http://www.modernpowersystems.com/story.asp?storyCode=2017033 |date=14. srpnja 2011. }} &quot;Horns Revolution&quot;, Modern Power Systems, 2002.&lt;/ref&gt;
|-
| Ormonde || 150 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|54|6|N|3|24|W |type:landmark_region:GB |name=Ormonde Wind Farm}} || 30 × REpower 5M || 2012. ||&lt;ref&gt;[http://www.vattenfall.co.uk/en/ormonde.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121001040516/http://www.vattenfall.co.uk/en/ormonde.htm |date=1. listopada 2012. }} &quot;Vattenfall Ormonde&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.offshorewind.biz/2012/02/22/vattenfall-completes-ormonde-offshore-wind-farm-uk/] www.offshorewind.biz &lt;/ref&gt;
|-
| Longyuan Rudong Intertidal || 131,3 || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|25px]] [[Kina]] || {{coord|32|30|N|121|15|E |type:landmark_region:CN |name=Longyuan Rudong}} || 21 × Siemens 2.3-93;&lt;br/&gt;2 × 3MW&lt;br/&gt;2 × 2.5MW&lt;br/&gt;6 × 2MW&lt;br/&gt;6 × 1.5MW Sinovel || 2012. ||&lt;ref&gt; [http://www.windpowermonthly.com/news/1110710/Chinas-largest-offshore-project-online/] &quot;China's largest offshore project now online&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://news.xinhuanet.com/english/china/2012-01/03/c_131340379.htm] Xinhuanet: &quot;Pilot project paves way for China's offshore wind power boom&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.4coffshore.com/windfarms/longyuan-rudong-intertidal-trial-wind-farm-china-cn07.html] &quot;Longyuan Rudong Intertidal (China) offshore wind farm&quot;, 4C, 2012.&lt;/ref&gt;
|-
| Princess Amalia || 120 || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25px]] [[Nizozemska]] || {{coord|52|35|24|N|4|13|12|E |type:landmark_region:NL |name=Princess Amalia Wind Farm}} || 60 × Vestas&lt;br&gt;V80-2MW || 2008. ||&lt;ref&gt;[http://www.q7wind.nl/en/windpark.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120311171227/http://www.q7wind.nl/en/windpark.asp |date=11. ožujka 2012. }} &quot;Prinses Amaliawindpark Project Details&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
| Lillgrund || 110 || [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|25px]] [[Švedska]] || {{coord|55|31|N|12|47|E |type:landmark_region:SE |name=Lillgrund Wind Farm}} || 48 × Siemens&lt;br&gt;2.3-93 || 2007. ||&lt;ref&gt;[http://www.power-technology.com/projects/100mwlillgrund/] &quot;Offshore Windfarm Lillgrund, Sweden&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
| Egmond aan Zee || 108 || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25px]] [[Nizozemska]] || || 36 × Vestas&lt;br&gt;V90-3MW || 2006. ||
&lt;ref&gt; [http://www.power-technology.com/projects/egmond/] &quot;Egmond aan Zee Offshore Wind Farm, Netherlands&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
| Donghai Bridge || 102 || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|25px]] [[Kina]] || {{coord|30|46|12|N|121|59|38|E |type:landmark_region:CN |name=Donghai Bridge Wind Farm}} || 34 × Sinovel&lt;br&gt;SL3000/90 || 2010. ||&lt;ref&gt; [http://www.4coffshore.com/windfarms/donghai-bridge-100mw-offshore-wind-power-demonstration-project-china-cn01.html] &quot;Donghai Bridge at 4cOffshore&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://news.xinhuanet.com/english2010/2010-07/07/c_13387557.htm] &quot;Xinhuanet news&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Kentish Flats || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|51|27|36|N|1|5|24|E |type:landmark_region:GB |name=Kentish Flats Offshore Wind Farm}} || 30 × Vestas&lt;br&gt;V90-3MW || 2005. ||&lt;ref&gt;[http://www.kentishflats.co.uk/page.dsp?area=1392] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420172944/http://www.kentishflats.co.uk/page.dsp?area=1392 |date=20. travnja 2012. }} www.kentishflats.co.uk&lt;/ref&gt;
|-
| Barrow || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|59|N|3|17|W |type:landmark_region:GB |name=Barrow Offshore Wind}} || 30 × Vestas&lt;br&gt;V90-3MW || 2006. ||&lt;ref&gt; [http://www.bowind.co.uk/keyfacts.shtml] www.bowind.co.uk &lt;/ref&gt;
|-
| Burbo Bank || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|29|N|03|10|W |type:landmark_region:GB |name=Burbo Bank Offshore Wind Farm}} || 25 × Siemens&lt;br&gt;3.6-107 || 2007. ||&lt;ref&gt; [http://www.dongenergy.com/Burbo/Project/Technology/Pages/Technology.aspx] www.dongenergy.com &lt;/ref&gt;
|-
| Rhyl Flats || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|22|N|03|39|W |type:landmark_region:GB |name=Rhyl Flats}} || 25 × Siemens&lt;br&gt;3.6-107 || 2009 ||&lt;ref&gt;[ http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}] &quot;Map_Rhyl_Flats Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rwe.com/web/cms/mediablob/en/354764/data/250908/57591/rwe-npower-renewables/Rhly-Flats-inauguration-press-release.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091221150408/http://www.rwe.com/web/cms/mediablob/en/354764/data/250908/57591/rwe-npower-renewables/Rhly-Flats-inauguration-press-release.pdf |date=21. prosinca 2009. }} &quot;Rhyl Flats inauguration press release&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bwea.com/ukwed/offshore.asp BWEA Offshore wind farms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319125548/http://www.bwea.com/ukwed/offshore.asp |date=19. ožujka 2011. }} www.bwea.com&lt;/ref&gt;
|-
| North Hoyle || 60 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|26|N|3|24|W |type:landmark_region:GB |name=North Hoyle}} || 30 × Vestas&lt;br&gt;V80-2MW || 2003. ||&lt;ref&gt;[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Map_North_Hoyle Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Scroby Sands || 60 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|52|38|56|N|1|47|25|E |type:landmark_region:GB |name=Scroby Sands wind farm}} || 30 × Vestas&lt;br&gt;V80-2MW || 2004. ||&lt;ref&gt;[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Map_Scroby_Sands Interactive Map for Marine Estate&quot;&lt;/ref&gt;
|-
| Alpha Ventus || 60 || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|25px]] [[Njemačka]] || {{coord|54|1|N|6|36|E |type:landmark_region:DE |name=Alpha Ventus Offshore Wind Farm}} || 6 × REpower 5M,&lt;br&gt;6 × AREVA&lt;br&gt;Wind M5000-5M || 2009. ||&lt;ref&gt;&quot;E.ON Energy Projects: Borkum Offshore Wind Farm Power Plants on Order&quot;, publisher = E.ON | [http://www.eon-energie.com/pages/eea_en/Knowledge_about_energy/E.ON_Energies_projects/Alpha_ventus]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; &quot;Press release&quot;, publisher = alpha-ventus, 2008., language = German, [http://www.alpha-ventus.de/index.php?id=17] &lt;/ref&gt;
|-
| Baltic 1 || 48 || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|25px]] [[Njemačka]] || {{coord|54|36|36|N|12|39|0|E |type:landmark_region:DE |name=Baltic 1 Offshore Wind Farm}} || 21 × Siemens&lt;br&gt;2.3-93 || 2011 ||&lt;ref&gt; [http://www.upi.com/Energy_Resources/2009/04/21/Siemens-wins-offshore-wind-contract/UPI-69161240320865/] &quot;Siemens wins offshore wind contract&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.4coffshore.com/windfarms/enbw-baltic-1-germany-de78.html] &quot;EnBW Baltic 1 | publisher= 4C Offshore&quot;, 2011.&lt;/ref&gt;
|-
| Middelgrunden || 40 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|55|41|27|N|12|40|13|E |type:landmark_region:DK |name=Middelgrunden}} || 20 × Bonus&lt;br&gt; Siemens 2MW || 2001 ||&lt;ref&gt;[http://www.middelgrunden.dk/middelgrunden/sites/default/files/public/file/Location.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160706024956/http://www.middelgrunden.dk/middelgrunden/sites/default/files/public/file/Location.pdf |date=6. srpnja 2016. }} &quot;Middelgrunden Location&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Poveznice ==
{{commonscat|Offshore wind farms|Priobalne vjetroelektrane}}


[[Kategorija:Vjetroelektrane]]
[[Kategorija:Energetika]]
[[Kategorija:Elektroenergetika]]</text>
      <sha1>fb0lym0xpu1iod8p0i25nlcfm92dhgp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Presuda (1982.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>339390</id>
    <revision>
      <id>7520700</id>
      <parentid>6887210</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:31:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9993" sha1="shc6no9i3wkac8787xgo1zanflfuutq" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma     = Presuda
| naslov originala = The Verdict
| slika            = 
| opis slike       = 
| veličina slike   = 200px
| režija           = [[Sidney Lumet]]
| producenti       = David Brown&lt;br&gt;Richard D. Zanuck
| scenarij         = [[David Mamet]]&lt;br&gt;'''Prema knjizi:'''&lt;br&gt;[[Barry Reed]]
| pripovjedač      = 
| glavne uloge     = [[Paul Newman]]&lt;br&gt;[[Charlotte Rampling]]&lt;br&gt;[[Jack Warden]]&lt;br&gt;[[James Mason]]&lt;br&gt;[[Milo O'Shea]]
| glazba           = 
| snimatelj        = Andrzej Bartkowiak
| montaža          = Peter C. Frank
| distributer      = [[20th Century Fox]]
| godina           = [[1982.]]
| trajanje         = 123 min.
| država           = {{Z+X|SAD}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $16.000,000&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.the-numbers.com/movies/1982/0VRDC.php |publisher=The Numbers |title=The Verdict, Box Office Information |accessdate=5. siječnja 2012. |archive-date=20. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220141007/http://www.the-numbers.com/movies/1982/0VRDC.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| zarada           = $53.977,250&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=verdict.htm |publisher=[[Box Office Mojo]] |title=The Verdict, Box Office |accessdate=5. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
| žanr             = [[drama]]
| prethodni        = 
| sljedeći         = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0084855
}}

'''''Presuda''''' (eng. ''The Verdict'') je [[SAD|američka]] sudska [[drama]] iz [[1982.]] godine o nesretnom [[odvjetnik]]u [[alkoholizam|alkoholičaru]] koji radi na slučaju [[medicina|medicinskog]] nemara kako bi popravio svoju vlastitu karijeru, ali usput otkriva da radi ispravnu i pravednu stvar. U [[film]]u su glavne uloge ostvarili [[Paul Newman]], [[Charlotte Rampling]], [[Jack Warden]], [[James Mason]], [[Milo O'Shea]] i [[Lindsay Crouse]]. 

Film je režirao [[Sidney Lumet]], a scenarij je napisao [[David Mamet]] prema [[Presuda (knjiga)|istoimenoj knjizi]] autora [[Barry Reed|Barryja Reeda]] (film nije ''remake'' [[Presuda (1946.)|onoga iz 1946. godine]]). ''Presuda'' je ostvarila veliki kritičarski i komercijalni uspjeh. Sam film bio je nominiran u pet kategorija za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]] uključujući one za [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|najboljeg glavnog glumca]] (Paul Newman), [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] (James Mason), [[Oscar za najboljeg redatelja|najboljeg redatelja]] (Sidney Lumet), [[Oscar za najbolji film|najbolji film]] i [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji adaptirani scenarij]] (David Mamet).

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
Frank Galvin ([[Paul Newman]]), nekad obećavajući [[odvjetnik]] iz [[Boston]]a, danas je alkoholičar koji je izgubio sva četiri slučaja na kojima je radio u posljednje tri godine. Njegov bivši partner i prijatelj Mickey ([[Jack Warden]]) kao uslugu mu je donio slučaj medicinskog nemara gdje je pobjeda gotovo osigurana zbog toga što se obrana žarko želi nagoditi za veliki iznos van suda. Slučaj obuhvaća mladu majku kojoj je možda dan krivi [[anestetik]] i koja se sada nalazi u [[koma|komi]]. Njezina sestra i šogor nadaju se nagodbi kako bi se dostojno brinuli za žrtvu, a Frank ih uvjerava da u rukama ima čvrst slučaj. U isto vrijeme Frank ulazi u romantičnu vezu sa ženom koju upoznaje u lokalnom baru, Laurom )([[Charlotte Rampling]]).

Frank posjećuje mladu majku koja se nalazi u komi u bolnici i to ga duboko pogađa. Nakon toga nalazi se s braniteljima: [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u Bostonu koja vodi [[Katolicizam|katoličku]] [[bolnica|bolnicu]] u kojoj se nesreća dogodila. Prema očekivanjima, nadbiskupija ponudi znatan financijski iznos za nagodbu, ali Frank ga odbija budući smatra da je ovo možda posljednja prilika da kao odvjetnik napravi nešto što je ispravno te zbog toga što misli da će ga uzimanje novca učiniti &quot;izgubljenim&quot;. Svi, uključujući suca te rođake žrtve šokirani su Frankovom odlukom.

Međutim, stvari ubrzo krenu nagore za Franka: njegov glavni medicinski ekspert koji se treba pojaviti na sudu odjednom nestaje; zamjenski doktor koji treba svjedočiti o medicinskom nemaru doveden je u ozbiljno pitanje tijekom ispitivanja na sudu; njegov suparnik, visoko plaćeni odvjetnik Ed Concannon ([[James Mason]]) na raspolaganju ima cijeli tim odvjetnika koji imaju fantastične odnose s medijima; sudac ([[Milo O'Shea]]) nastoji što brže završiti slučaj i umjesto Franka ispituje njegove svjedoke; svaki svjedok koji je bio prisutan u operacijskoj sali odbija svjedočiti o tome što je, ako je išta, pošlo po zlu.

Tražeći cigarete u Laurinoj torbi, Mickey otkriva ček od odvjetnika Concannona te postaje očito da je ona špijun koji konkurenciji daje informacije o Frankovoj legalnoj strategiji. Nakon što mu to kaže, Frank ošamari Lauru tijekom njihovog sljedećeg sastanka. Međutim, čak i tada kada ima čistu priliku da se suđenje proglasi nevažećim Frank odlučuje nastaviti s istim.

Frankova velika prilika događa se kad otkrije boravište jedinog svjedoka koji je brzo otišao iz grada nakon nesreće. Njezino svjedočenje - bila je prisiljena promijeniti podatke na medicinskom obrascu nakon incidenta kako bi se sakrila velika pogreška branitelja - iznenadi cijelu sudnicu. Uznemiren, odvjetnik Concannon ju pokušava diskreditirati, a sudac uskoro proglasi njezino kompletno svjedočenje nevažećim i naloži da se izbriše iz zapisnika zbog zakonske tehnikalije. Nakon toga Frank održava kratku, ali dirljivu završnu riječ tražeći od porote da u sebi traži &quot;istinu i pravdu&quot;. Nakon što se porota vrati, odlučuju u korist Frankovog klijenta i zatim pitaju suca da li su limitirani na iznos koji mogu tražiti od tuženika. Kada im sudac odgovori da nisu, postaje vidljivo da će financijska odšteta biti puno veća.

U trenucima kada izvan sudnice Franku čestitaju njegovi klijenti, Mickey, kolege pa čak i stranci, on vidi Lauru kako ga izdaleka promatra. U posljednjoj sceni vidimo Franka kako duboko razmišlja o svom novom i do tada nepoznatom dijelu života, ignorirajući u isto vrijeme konstantne telefonske pozive Laure.

== Produkcija ==
Glumci [[Frank Sinatra]] i [[Dustin Hoffman]] kratko vrijeme bili su razmatrani za ulogu Franka. Na kraju je ulogu dobio [[Robert Redford]], ali isti se osjećao nelagodno zbog scenarija (konkretno zbog scene u kojoj Frank Lauri opali šamar punom šakom). Nakon nekoliko prepravljanja scenarija, redatelj [[Sidney Lumet]] shvatio je da se zbog toga priča počinje topiti te je odlučio ići s originalnim scenarijem kojeg će režirati.&lt;ref&gt;Shawn Levy, ''Paul Newman: A Life,'' p 436.&lt;/ref&gt;

[[Bruce Willis]] ima nekreditiranu ulogu kao extra u pozadini u jednom od njegovih prvih filmova karijere. Pred kraj filma, nakon što porota pročita presudu u korist tužitelja, Willis se može vidjeti u pozadini lijevo od glumca [[Paul Newman|Paula Newmana]] kako se smije. U tom istom kadru vidimo i drugog poznatog glumca, [[Tobin Bell|Tobina Bella]]. 

== Glumačka postava ==
[[Datoteka:Paul Newman in Carnation, Washington June 2007 cropped.jpg|mini|200px|[[Paul Newman]] - glumac koji u filmu ''Presuda'' tumači ulogu odvjetnika alkoholičara Franka Galvina. Newman je za ovu ulogu nominiran u kategoriji glavne muške uloge za filmske nagrade [[Oscar]] i [[Zlatni globus]].]]
*[[Paul Newman]] kao Frank Galvin
*[[Charlotte Rampling]] kao Laura Fischer
*[[Jack Warden]] kao Mickey Morrissey
*[[James Mason]] kao Ed Concannon
*[[Milo O'Shea]] kao sudac Hoyle
*[[Lindsay Crouse]] kao Kaitlin Costello
*[[Edward Binns]] kao biskup Brophy
*[[Julie Bovasso]] kao Maureen Rooney
*[[Roxanne Hart]] kao Sally Doneghy
*[[James Handy]] kao Kevin Doneghy
*[[Wesley Addy]] kao Dr. Towler
*[[Joe Seneca]] kao Dr. Thompson
*[[Lewis J. Stadlen]] kao Dr. Gruber
*[[Kent Broadhurst]] kao Joseph Alito
*[[Colin Stinton]] kao Billy
*[[Tobin Bell]] kao promatrač u sudnici
*[[Bruce Willis]] kao promatrač u sudnici

== Kritike ==
Na popularnoj [[Internet]] stranici [[Rotten Tomatoes]], film ''Presuda'' ima 96% pozitivnih kritika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/verdict/ |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |title=The Verdict, Movie Reviews |accessdate=29. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; U anketi &quot;500 najboljih filmova ikada&quot; časopisa [[Empire]], film ''Presuda'' postavljen je na 254. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.empireonline.com/500/48.asp |title=''Empire's'' The 500 Greatest Movies of All Time |publisher=Empire |accessdate=29. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Nominacije i nagrade ==
[[Datoteka:SidneyLumet07TIFF.jpg|mini|200px|[[Sidney Lumet]] - redatelj filma ''Presuda''.]]
=== Oscar ===
Film ''Presuda'' nominiran je u pet kategorija za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]], ali nije osvojio niti jednu:

*[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] - Richard D. Zanuck i David Brown
*[[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji redatelj]] - [[Sidney Lumet]]
*[[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glumac]] - [[Paul Newman]]
*[[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] - [[James Mason]]
*[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Najbolji adaptirani scenarij]] - [[David Mamet]]

=== Zlatni globus ===
Film ''Presuda'' nominiran je u pet kategorija za filmsku nagradu [[Zlatni globus]], ali nije osvojio niti jednu:

*[[Zlatni globus za najbolji film – drama|Najbolji film (drama)]]
*[[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolji redatelj]] - Sidney Lumet
*[[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|Najbolji glumac (drama)]] - Paul Newman
*[[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] - James Mason
*[[Zlatni globus za najbolji scenarij|Najbolji scenarij]] - David Mamet

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb naslov|id=0084855|naslov=Presuda}}
* {{Rotten-tomatoes|Presuda}}

[[Kategorija:Američki filmovi 1980-ih]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>shc6no9i3wkac8787xgo1zanflfuutq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Schwarzburg-Rudolstadt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>339462</id>
    <revision>
      <id>7520585</id>
      <parentid>6840746</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:28:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2012" sha1="da9b16xr5w8zihaob6qxhyocuica732" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
'''Schwarzburg-Rudolstadt''' je bila mala povijesna država u današnjoj Tirinigiji, Njemačka, s glavnim gradom Rudolstadtom. 

Schwarzburg-Rudolstadt je osnovana [[1599.]] u tijeku preseljenja Schwarzburških dinastičkih zemalja. Od 11. stoljeća, rodovsko sjedište grofovske obitelj bila je u dvorcu Schwarzburg, iako nakon 1340., za većinu svog postojanja kao državaglavni grad je bio [[Rudolstadt]]. Godine 1583. grof Günther XLI od Schwarzburga, najstariji sin Günthera XL Richa i vladara nad ujedinjenim Schwarzburg zemljama je umro bez nasljednika. Naslijedila su ga njegova mlađa braća, pri čemu je Albert VII primio područje oko Rudolstadta. Nakon što im je brat grof Vilim Schwarzburg-Frankenhausen umro godine 1597., preživjela braća Albert VII. i Ivan Günther I. ustanovili sami dvije grofovije Schwarzburg-Rudolstadt i Schwarzburg-Sondershausen godine [[1599.]] ugovorom uz Stadtilma.

Albertovi potomci vladali su kao suvereni grofovi [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Grofa Alberta Antona (1662. – 1710.) bio je uzdignuo na razinu princa car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] Habsburški, iako je ipak tek njegov sin Louis Frederick sam (1710. – 1718.) bio prvi koji je ponio kneževski naslov, pri čemu je Schwarzburg-Rudolstadt godine 1711. je postao kneževina pod istim entitetom. Preživjelo je medijaciju i nakon raspada carstva pridružilo Rajnskoj konfederaciju godine [[1807.]] i njemačkoj konfederaciji godine [[1815.]]

Dana [[23. studenoga]] [[1918.]], u vrijeme njemačke revolucije 1918. – 1919. i pada svih njemačkih monarhija, princ Günther Victor je bio zadnji koji je odstupio. Bivša kneževina postala je godine 1919. &quot;slobodna država&quot;, koja je spojena u novu države Tiringiju u sljedećoj godini. Godine 1905. Schwarzburg-Rudolstadt je imao površinu od 940 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i 97.000 stanovnika.

{{Države Njemačkog Carstva}}

[[Kategorija:Tiringija]]
[[Kategorija:Države Njemačkog Carstva]]</text>
      <sha1>da9b16xr5w8zihaob6qxhyocuica732</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Projekt Desertec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>340131</id>
    <revision>
      <id>7520819</id>
      <parentid>7444225</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:06:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8835" sha1="9x7oz62j70mxci73ylchye81ls9kdkb" xml:space="preserve">[[File:DESERTEC Foundation large 300dpi.jpg|thumb|Logo DESERTEC Foundation]]
[[Datoteka:DESERTEC-Map large.jpg|mini|desno|300px|Projekt Desertec je planirani [[projekt]] kojim bi se 17 000 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]] [[Sahara|Sahare]] i [[Bliski istok|bliskoistočnih]] [[pustinja]] pokrilo [[Parabolični kolektor|paraboličnim kolektorima]] za potrebe proizvodnje [[električna energija|električne energije]] u [[Solarne termalne elektrane|sunčevim termoelektranama]], a sve kako bi [[Europska unija]] do 2050. iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] pokrivao 15% potreba za [[električna energija|električnom energijom]].]]
[[Datoteka:Fullneed.jpg|mini|desno|300px|Manji crveni kvadrat (u sredini) označava [[površina|površinu]] u [[Sahara|Sahari]] od 17 000 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]] (trećina [[Hrvatska|Hrvatske]]) koja bi, prekrivena [[Parabolično zrcalo|paraboličnim zrcalima]] u [[Solarne termalne elektrane|sunčevim termoelektranama]] proizvodila energiju dovoljnu za podmirenje svih potreba [[Europska unija|Europske unije]]. Veći je crveni kvadrat (lijevo) površine nešto veće od Hrvatske i označava površinu pod kolektorima za proizvodnju električne energije za cijeli svijet (podaci dostupni iz Njemačkog zrakoplovnog centra ili DLR, 2005.).]]
[[Datoteka:Solar Array.jpg|mini|desno|300px|[[Parabolični kolektor]]i u [[Solarne termalne elektrane|sunčevoj termoelektrani]].]]

'''Projekt Desertec''' je planirani [[projekt]] kojim bi se 17 000 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]] [[Sahara|Sahare]] i [[Bliski istok|bliskoistočnih]] [[pustinja]] pokrilo [[Parabolični kolektor|paraboličnim kolektorima]] za potrebe proizvodnje [[električna energija|električne energije]] u [[Solarne termalne elektrane|sunčevim termoelektranama]], a sve kako bi [[Europska unija]] do 2050. iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] pokrivao 15% potreba za [[električna energija|električnom energijom]]. Proizvodnja bi započela puno prije, te bi rasla kako bi se izgradio koji dio projekta. Računica je jednostavna. Pustinje [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] godišnje obasja 630 000 [[vatsat|TWh]] [[Sunčeva energija|Sunčeve energije]], a Europska unija godišnje potroši 4 000 TWh električne energije. Ako se zauzda [[Solarna energija|energija Sunca]] na samo 0,6% površine tih pustinja, Europska unija bi riješila sve svoje energetske potrebe.&lt;ref&gt;[http://www.obnovljivi.com/svijet/669-pustinjski-solarni-projekt-u-sahari-postaje-stvarnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309191009/http://obnovljivi.com/svijet/669-pustinjski-solarni-projekt-u-sahari-postaje-stvarnost |date=9. ožujka 2016. }} &quot;Pustinjski solarni projekt u Sahari postaje stvarnost&quot;, www.obnovljivi.com, 2011.&lt;/ref&gt;

Projekt Desertec je najveća [[udruga]] za korištenje Sunčeve energije u svijetu, vrijedi 400 milijardi [[euro|eura]], a njemačka vlada [[Angela Merkel|Angele Merkel]] obećava mu jamstva za [[kredit]]e u pohodu na Sjevernu Afriku. [[Njemačka]] je postala vodeća zemlja u iskorištavanju Sunčeve energije. Rainer Brüderle, liberal i [[ministar]] za gospodarstvo u vladi Angele Merkel, objelodanio je da će njegova vlada financijski podupirati 20 njemačkih korporacijskih divova u pripremi projekta Desertec i davati im jamstva pri traženju kredita nužnih za troškove gradnje od 400 milijardi eura.

Projekt od 15% pustinjske električne energije za Europsku uniju više i ne djeluje nemoguće ambiciozan, a to su shvatile i njemačke kompanije Munich Re, koja vodi projekt, Deutsche Bank, [[Siemens AG|Siemens]], švicarski ABB, E.ON, RWE, Cevital, HSH Nordbank i drugi. [[Tehnologija]] je krajnje jednostavna: u sunčevim elektranama u pustinjama [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Nevada|Nevade]] primjenjuje se od sredine 1980-ih. Prvi korak projekta predviđa izgradnju golemih sunčevih polja na [[zapad]]u saharske pustinje, korištenjem CPS tehnologije ([[Sunčeva koncentrirana snaga]]): [[Parabolično zrcalo|parabolična zrcala]] usredotočuju [[Sunčeva svjetlost|sunčeve zrake]] na spremnike [[voda|vode]], koja postaje [[para|pregrijana para]] i pokreće [[parna turbina|parne turbine]], koje [[električna struja|električnu struju]] proizvode 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana godišnje. Struja će se u Europu prenositi visokotehnološkim [[kabel]]ima, uz iznimno mali gubitak u prijenosu.&lt;ref&gt;[http://www.croenergo.eu/03-povrsine-sahare-dovoljno-za-cijelu-europu-3530.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306205530/http://www.croenergo.eu/03-povrsine-sahare-dovoljno-za-cijelu-europu-3530.aspx |date=6. ožujka 2016. }} &quot;0,3% površine Sahare dovoljno za cijelu Europu&quot;, www.croenergo.eu, 2011.&lt;/ref&gt;

Predviđa se da će sva dokumentacija biti gotova do 2012., kada će se ugovori ponuditi na potpisivanje zemljama na čijem bi se teritoriju trebali graditi sunčevi pogoni: [[Maroko]], [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Egipat]], te u nekim bliskoistočnim zemljama. U zamjenu za beskorisna pustinjska zemljišta ponudit će im se goleme količine besplatne električne energije, što znači i [[Gospodarstvo|gospodarski]] rast. Razlog za vjerovanje da će se ponuđeno prihvatiti su i procjene da će se nestašica [[Pitka voda|pitke vode]] u sjevernoafričkim zemljama do 2050. utrostručiti. U tom slučaju jedina opcija ostaje [[Odsoljavanje vode|odsoljavanje morske vode]](desalinizacija), za što je nužna – [[energija]]. Jedini razlog zašto već nije došlo do procvata u iskorištavanju Sunčeve energije relativno je jeftina [[nafta]], što se mijenja te se predviđa da će se cijena energije iz [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] (na zalasku) i one Sunčeve energije izjednačiti do 2020.

Projekt Desertec se najviše kritizira zbog političke nestabilnosti u regiji, primjerice spora Maroka i Alžira o marokanskoj okupaciji zapadne Sahare, zbog [[Korupcija|korumpiranosti]] nekih režima, te opasnosti od političke ovisnosti država Sjeverne Afrike i Bliskog istoka o EU. No, riječ je o problemima koji bi postojali i koje bi trebalo rješavati i bez Deserteca, a Njemačka u međuvremenu nastavlja otvarati prostor svojim tvrtkama. Procjenjuje se da će gradnja pogona stajati 350 milijardi eura, te da će još 50 milijardi koštati [[Elektroenergetski sustav|dalekovod]] kojim će se električna energija iz pustinja dopremati u Europu.

==Ostvarenje projekta==

===Projekt Desertec u Maroku===
U međuvremenu povučen je i prvi konkretan potez. Kraljevina [[Maroko]] ima i osmišljene projekte i već je raspisala natječaj za izgradnju [[Solarne termalne elektrane|sunčeve elektrane]] u gradu Ouarzazate, gdje će [[parabolično zrcalo|parabolična zrcala]] zauzeti prostor od 12 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]]. Udruga Desertec planira izgraditi [[elektrana|elektranu]], koja će proizvoditi električnu struju i [[Sunčev toplovodni sustav|grijati vodu]]. Najkasnije za 5 godina radovi bi trebali biti gotovi (2017.), a elektrana snage 500 [[vat|MW]] puštena u pogon. Trećina proizvedene struje trebala bi ostati u Maroku, a dvije trećine bile bi isporučene [[Europa|Europi]]. Njemačka bi također trebala sudjelovati u tom projektu.&lt;ref&gt;[http://www.obnovljivi.com/svijet/873-desertec-gradi-prvu-solarnu-elektranu-u-maroku] &quot;Desertec gradi prvu solarnu elektranu u Maroku&quot;, www.obnovljivi.com, 2011.&lt;/ref&gt;

===Projekt Desertec u Tunisu===
U [[Tunis]]u se započinje s projektom pod nazivom TuNur. Koristeći tisuće zrcala koja će pratiti tunisko [[Sunce]] i koristiti njegovu [[toplina|toplinu]] za proizvodnju električne energije, Sunčeva termoelektrana TuNur će na kraju proizvoditi 2 [[vat|GW]] struje, otprilike dvostruko više od prosječne [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]]. Projekt razvija [[tvrtka]] Nur Energie i njezini tuniski partneri, predvođeni tvrtkom Top Oilfield Services, a plan obuhvaća izgradnju u nekoliko koraka. Početak prvog koraka se očekuje 2014., a prvi izvoz električne energije u Europu do 2016., putem novog dalekovoda prema [[Italija|Italiji]]. Projekt je osmišljen tako da se smanji potreba za vodom na minimum pomoću suhog, zračnog sustava hlađenja.&lt;ref&gt;[http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/pustinje-tunisa-dostavljat-ce-cistu-energiju-u-europske-domove-do-2016/2823]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Pustinje Tunisa dostavljat će čistu energiju u europske domove do 2016.&quot;, www.zelenaenergija.org, 2011.&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
* {{Commonscat|Desertec}}
* [http://www.desertec.org/de DESERTEC Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705204930/http://www.desertec.org/de |date=5. srpnja 2015. }}


== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sunčeva energija]]</text>
      <sha1>9x7oz62j70mxci73ylchye81ls9kdkb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AvtoVAZ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458163</id>
    <revision>
      <id>7520618</id>
      <parentid>6736167</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1334" sha1="rbl1k6bsndnk69jlwwbayvdlmsgxjcm" xml:space="preserve">[[Datoteka:AvtoVAZ administration building-5389.JPG|mini|desno|250px|Sjedište AvtoVAZ-a]]

'''AvtoVAZ''' ([[ruski|rus.]] АвтоВАЗ) je [[Rusija|ruski]] proizvođač [[automobil]]a, ranije poznat kao Vaz: Volzhsky avtomobilny zavod (ВАЗ, Волжский автомобильный завод), ali u svijetu bolje poznat pod trgovačkim nazivom [[Lada]]. Tvrtka je osnovana u kasnim šezdesetima u suradnji s [[Fiat]]om. AvtoVAZ je najveća [[tvrtka]] u ruskoj [[automobilska industrija|automobilskoj industriji]]. U 25% su vlasništvu francuskog proizvođača automobila [[Renault]]a. Sjedište joj se nalazi u gradu [[Toljati]]ju u europskom dijelu Rusije.

Tvrtka proizvodi gotovo milijun automobila godišnje, uključujući modele [[Lada Kalina]], [[Lada Niva]] i [[off-road vozila]]. U prošlosti, najpoznatiji modeli bili su: Lada Nova (VAZ2105) i Lada Samara (VAZ-2108/VAZ-2109). Ali sada se, umjesto Lade Nova, proizvodi isti model VAZ-2107 za domaće tržište, a umjesto Lade Samare, isti model VAZ-2114/VAZ-2115. [[Lada Largus]] je posljednji model koji je izradila ova tvrtka. Prvi model bio je [[VAZ-2101]].

VAZ-ova [[tvornica]] je jedna od najvećih u svijetu, s više od 140 km proizvodnih traka.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.lada.ru/ Službene stranice Lade]  {{ru icon}}

[[Kategorija:AvtoVAZ| ]]</text>
      <sha1>rbl1k6bsndnk69jlwwbayvdlmsgxjcm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proizvodnja energije od otpada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>466931</id>
    <revision>
      <id>7520818</id>
      <parentid>7262461</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:00:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23344" sha1="jso403zpa1gtocgg2ynapvn1x8yjib5" xml:space="preserve">{{nepotrebni anglizmi}}
{{uklopi u|Dobivanje energije iz komunalnog otpada}}
[[Image:District heating plant spittelau ssw crop1.png|thumb|right|300px|Spalionica otpada u Spittelau jedna je od nekoliko spalionica otpada koja osigurava [[gradsko grijanje|područno grijanje]] u [[Beč]]u.]]

'''Upotreba otpada u proizvodnji energije''' ili '''energija od otpada''' postupak je dobivanja [[Električna struja|električne energije]] ili [[Toplina|topline]] spaljivanjem [[otpad]]a. Energija od otpada je [[Obnovljivi izvori energije|obnovljiv oblik energije]]. Većina postupaka dobivanja struje energijom od otpada sastoji se od izravnog spaljivanja ili od dobivanja zapaljivog gorivog proizvoda poput [[metan|metana]], [[metanol|metanola]], [[etanol|etanola]] ili [[Goriva|sintetičkih goriva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://nwbiorenew.com/Technologies.htm |title=NW BIORENEW |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213353/http://nwbiorenew.com/Technologies.htm |archive-date=14. srpnja 2011. |access-date=15. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt;

==Spaljivanje==

Spaljivanje organskog materijala kao što je otpad s mogućnošću obnavljanja energije najčešći je i najrašireniji oblik dobivanja energije od otpada. Sva nova postrojenja za energiju od otpada u [[OECD|Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj]] moraju zadovoljiti određene emisijske standarde, uključujući one za [[Dušikovi oksidi|dušikove okside]] (NOx), [[Sumporov dioksid|sumporov dioksid]] (SO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), [[Kovine|teške metale]] i [[Dioksini|dioksine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Waste incineration |publisher=Europa |date=Listopad 2011. |url=http://europa.eu/legislation_summaries/environment/waste_management/l28072_en.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=DIRECTIVE 2000/76/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 4 December 2000 on the incineration of waste |publisher=European Union |date=4. prosinca 2000. |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2000:332:0091:0111:EN:PDF}}&lt;/ref&gt; Stoga, moderni tipovi spalionica za energiju od otpada neusporedivo se razlikuju od starih tipova spalionica, od kojih neke niti su koristile obnovu energije niti obnovu materijala. Moderne spalionice smanjuju volumen originalnog otpada za 95-96 %, ovisno o sastavu i stupnju, mjeri obnavljanja materijala kao što je upotreba pepela u recikliranju.&lt;ref name=&quot;WtE_DK&quot;&gt;[http://www.zmag.dk/showmag.php?mid=wsdps Waste to Energy in Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311071733/http://zmag.dk/showmag.php?mid=wsdps |date=11. ožujka 2016. }} by [[Ramboll]] Consult&lt;/ref&gt;

Zabrinutost u vezi s radom [[Spalionica smeća|spalionica]] odnosi se na emisije finih čestica, teških metala, dioksina (u tragovima) i emisija kiselih plinova, makar su te emisije relativno niske&lt;ref name=&quot;dmu2006&quot;&gt;[http://www2.dmu.dk/1_viden/2_Publikationer/3_fagrapporter/rapporter/FR442.pdf Emissionsfaktorer og emissionsopgørelse for decentral kraftvarme], Kortlægning af emissioner fra decentrale kraftvarmeværker, [[Ministry of the Environment of Denmark]] 2006 (in Danish)&lt;/ref&gt; kod modernih spalionica. Također postoji zabrinutost koja uključuju zbrinjavanje otrovnog [[Pepeo|pepela]] koji odlazi u zrak i [[spaljenog pepela]] koji ostaje na dnu kao šljaka nakon spaljivanja.&lt;ref name=&quot;bredl.org&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.bredl.org/pdf/wastegasification.pdf |title=Waste Gasification: Impacts on the Environment and Public Health |access-date=15. prosinca 2012. |archive-date=15. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190115194601/http://www.bredl.org/pdf/wastegasification.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Rasprave o etici otpadnih resursa uključuju mišljenje da spalionice uništavaju vrijedne resurse, kao i strah da one mogu smanjiti poticaje i aktivnosti u recikliranju otpada.&lt;ref name=&quot;bredl.org&quot;/&gt; Spalionice imaju električne učinkovitosti reda veličine 14-28 %.&lt;ref name=&quot;bredl.org&quot;/&gt; Ostatak energije može biti iskorišten za npr. [[gradsko grijanje|područno grijanje]] iz toplane, ili ostati neiskorišten u obliku otpadne topline.

Metoda korištenja spalionica za pretvorbu [[Dobivanje energije iz komunalnog otpada|komunalnog otpada]] u energiju je relativno stara metoda proizvodnje energije od otpada. Spaljivanjem se općenito podrazumijeva izgaranje goriva dobivenog od otpada, koji služi za proizvodnju pregrijane pare koja napaja generatore na paru koji onda proizvode električnu energiju za kućanstva i poslovne objekte. Jedan problem povezan s pretvorbom spaljenog komunalnog otpada u električnu energiju je veliki potencijal da zagađeni dimni plinovi pušteni iz kotla uđu u atmosferu. Navedeni zagađeni dimni plinovi mogu biti kiselog djelovanja i 1980-ih uzrokovali su ekološku katastrofu pretvarajući običnu kišu u kiselu kišu. Od toga događaja, industrija je riješila taj problem upotrebom vapnenih četki i elektrostatskih taložnika u dimnjacima. Mineral vapnenca korišten u ovim četkama ima pH vrijednost reda veličine 8 što znači da je lužnat. Prolaskom dima kroz vapnene četke, sve kiseline koje mogu biti sadržane u dimu će biti neutralizirane (kiselina + lužina = sol + voda). Na taj način vapnene četke sprječavaju emisiju kiselina u atmosferu, a time i mogućnost ekološke katastrofe (kisele kiše). Prema pisanju časopisa New York Times-a, moderne spalionice su toliko čiste, imaju tako male emisije štetnih plinova u atmosferu da daleko veću opasnost od emitiranja dioksina u atmosferu predstavljaju ispusti iz kamina u domaćinstvu ili s dvorišnih roštilja nego iz spalionice.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/04/13/science/earth/13trash.html?scp=1&amp;sq=trash&amp;st=cse |work=The New York Times |first=Elisabeth |last=Rosenthal |title=Europe Finds Clean Energy in Trash, but U.S. Lags |date=12. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Ostali načini dobivanja otpadne energije ==

Postoji niz drugih novih tehnologija koje omogućavaju proizvodnju energije od otpada i drugih goriva bez izravnog spaljivanja. Mnoge od ovih tehnologija imaju veliki potencijal za proizvodnju većeg udjela električne energije od iste količine sirovine nego što bi se proizvelo izravnim spaljivanjem. To je uglavnom zbog odvajanja korozivnih komponenti (pepela) od pretvorenog goriva, čime se omogućava viša temperatura sagorijevanja u npr. [[Kotao|kotlovima]], [[Plinska turbina|plinskim turbinama]], [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorima s unutarnjim izgaranjem]], [[Goriva ćelija|gorivim ćelijama]]. Neke su u mogućnosti učinkovito pretvoriti energiju u [[Goriva|tekuća]] ili plinovita goriva:

[[Termičke metode|Termičke tehnologije]]: 
*[[Uplinjavanje]] (omogućava proizvodnju gorućeg plina, [[vodik]]a, [[Goriva|sintetičkih goriva]])
*[[Termička depolimerizacija]] (proizvodnja sintetičkih grubih goriva, koja nadalje mogu biti poboljšana)
*[[Piroliza]] (proizvodnja gorućeg [[katran]]a/[[Bioulje|bioulja]] i [[ugljen]]a)
*[[Plazma-lučno uplinjavanje]] ili proces plazma uplinjavanja (PGP) (proizvodi bogati [[Sintetski plin|sintetski plin]] uključujući [[Vodik|vodik]] i [[Ugljikov(II) oksid|ugljični monoksid]] upotrebljiv kod gorivih ćelija ili za generiranje električne energije za pogon plazma luka, iskoristivih keramičkih silikata i metalnih ingota, sol i sumpor)

Netermičke metode: 
*[[Anaerobna razgradnja]] ([[Bioplin]] bogat [[metan]]om)
*[[Fermentacija]] proizvodnja vrenja (primjeri su etanol, mliječna kiselina, vodik)
*[[Mehanički biološki tretman]] (MBT)
**MBT + [[anaerobna razgradnja]]
**MBT za [[gorivo od predobrađenog otpada]]

== Opći razvoj otpadne energije ==
Tijekom razdoblja 2001. – 2007. godine, godišnji kapacitet otpadne energije povećan je za otprilike četiri milijuna metričkih tona.
[[Japan]] i [[Kina]] izgradili su nekoliko postrojenja čiji je princip rada baziran na izravnom taljenju ili na [[izgaranju u fluidiziranom sloju]] krutog otpada. U [[Kina|Kini]] postoji oko 50 takvih postrojenja. Japan je najveći korisnik termičke obrade komunalnog otpada u svijetu s udjelom od 40 milijuna tona.
Neka od najnovijih postrojenja koriste ložačku tehnologiju, dok neka koriste naprednu tehnologiju obogaćivanja kisikom. Tu je i preko sto toplinskih postrojenja za pročišćavanje koje koriste relativno nove procese kao što je izravno taljenje, proces Ebara fluidizacije i termo-JFE proces uplinjavanja i taljenja.&lt;ref&gt;[http://www.engineering.columbia.edu/announcements/2008/Wtert_mtg10-31-08/index.html columbia university ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U Pantrasu, Grčkoj, grčka kompanija upravo je završila testiranje sustava koji pokazuje potencijal, stvarajući 25 kW električne energije i 25 kW topline iz otpadne vode.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://cleantech.com/news/3874/swedens-morphic-sells-waste-energy-system |title=clean-tech-Greece |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229013129/http://cleantech.com/news/3874/swedens-morphic-sells-waste-energy-system |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=15. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt; Indija je prvi bio-znanstveni centar razvila s ciljem kako bi smanjila udjel stakleničkih plinova u zemlji i vlastitu ovisnost o fosilnim gorivima.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://cleantech.com/news/4536/mumbai-institute-opens-india |title=clean-tech- India |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607011224/http://www.cleantech.com/news/4536/mumbai-institute-opens-india |archive-date=7. lipnja 2009. |access-date=15. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt; 

Biofuel Energy Corporation of Denver, CO, je otvorila dva nova postrojenja biogoriva u Wood Riveru, NE, i Fairmont, MN, u srpnju 2008. godine. Ova postrojenja koriste destilaciju za dobivanje etanola koji se koristi za uporabu u motornim vozilima i drugim motorima. Oba postrojenja su trenutno na glasu da rade na više od 90% kapaciteta. 
Fulcrum BioEnergy inc. s bazom u Pleasantonu, CA, trenutno gradi postrojenje za otpadnu energiju u blizini Rena, NV. Postrojenje je planirano za otvaranje početkom 2010. pod imenom Sierra BioFuels postrojenje. BioEnergy inc. predviđa da će postrojenje proizvoditi otprilike 10,5 milijuna litara etanola godišnje od trenutno otprilike 90,000 tona po godini komunalnog otpada.(Biofuels News)

Tehnologije otpadne energije uključuju fermentaciju, što može koristiti biomasu i stvoriti etanol, koristeći otpad celuloznog ili organskog materijala. U procesu fermentacije, šećer u otpadu pretvoren je u ugljični dioksid i alkohol, na isti način kao što se to događa u procesu pravljenja vina. Općenito, fermentacija se odvija bez prisutstva zraka. 
Esterifikacija se također može postići tehnologijom otpadne energije, a kao rezultat dobije se biodizel. Isplativost esterifikacije ovisit će o sirovini koja se koristi, i svim ostalim relevantnim faktorima kao što su udaljenost transporta, količina ulja prisutna u sirovini, i ostalim stvarima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.bionomicfuel.com/cost-effective-waste-to-energy-technologies/ |title=bionomic fuel |access-date=15. prosinca 2012. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402153115/http://www.bionomicfuel.com/cost-effective-waste-to-energy-technologies/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Plinifikacija i piroliza sada mogu postići bruto učinkovitost toplinske pretvorbe u vrijedosti od 75%, međutim potpuno izgaranje je postignuto u uvjetima učinkovite pretvorbe goriva.&lt;ref&gt;[http://www.surrey.gov.uk/sccwebsite/sccwspublications.nsf/591f7dda55aad72a80256c670041a50d/30b0dd34174a837b8025714d0040095b/$FILE/9%20The%20Viability%20of%20Advanced%20Thermal%20Treatment%20of%20MSW%20in%20the%20UK%20-%20Fichtner.pdf ''The Viability of Advanced Thermal Treatment of MSW in the UK''], 49 by Fichtner Consulting Engineers Ltd&lt;/ref&gt; Neki procesi pirolize trebaju vanjski izvor topline koji može isporuiti proces plinifikacije, što omogućava da kombinirani proces bude samoodrživ.

== Emisije ugljičnog dioksida ==
U termalnim tehnologijama otpadne energije, gotovo sav sadržaj [[ugljik]]a iz otpada se emitira kao [[Ugljikov(IV) oksid|ugljični dioksid]] CO2 u atmosferu (kada uključimo i završno izgaranje proizvoda iz pirolize i uplinjavanja; osim pri proizvodnji bio-ugljena za gnjojivo). [[Komunalni kruti otpad]] sadrži otprilike isti maseni udio ugljika kao sami CO2 (27%), stoga obradom 1 metričke tone komunalnog otpada proizvede se otprilike 1 metrička tona plina CO2.

U trenutku kad je otpad odložen na [[odlagalište otpada]], 1 metrička tona komunalnog otpada će proizvesti otprilike 62 m³ [[metan]]a putem anaerobne razgradnje [[Biorazgradnja|biorazgradivog]] dijela otpada. Ovaj iznos metana ima dvostruko viši potencijal za izazivanje [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] nego što to ima 1 metrička tona plina CO2, koji bi bio proizveden izgaranjem. U nekim zemljama, velike količine [[Deponijski plin|odloženog otpadnog plina]] su prikupljene, potencijal izazivanja globalnog zatopljenja odloženog deponijskog plina u npr. SAD-u 1999. godine je bio otprilike 32% veći nego što bi bila količina CO2 koja bi bila emitirana izgaranjem.&lt;ref name=&quot;autogenerated3&quot;&gt;Themelis, Nickolas J. [http://www.seas.columbia.edu/earth/papers/global_waste_to_energy.html An overview of the global waste-to-energy industry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140206200123/http://www.seas.columbia.edu/earth/papers/global_waste_to_energy.html |date=6. veljače 2014. }}, Waste Management World 2003&lt;/ref&gt;

Osim toga, gotovo sav biorazgradivi otpad je [[Biomasa|biomasa]]. Što, znači da je biološkog podrijetla. Ovaj materijal stvaraju postrojenja koja koriste atmosferski plin CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; obično u roku od posljednje vegetacije. Ako se ove ove biljke ponovo presade CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji se oslobađa njihovim izgaranjem bit će uzet iz atmosfere još jednom.
	
Takve okolnosti su glavni razlog zašto više zemalja upravlja otpadnom energijom biomase kao [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivog izvora energije]].&lt;ref&gt;[http://www.r-e-a.net/power/biomass-bioenergy/energy-from-waste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326073442/http://www.r-e-a.net/power/biomass-bioenergy/energy-from-waste |date=26. ožujka 2009. }}, from the homepage of the UK Renewable Energy Association&lt;/ref&gt; Ostatak - uglavnom plastike i ostala ulja i plinski izvedeni proizvodi - većinom se tretiraju kao [[Neobnovljivi izvori|Ne-obnovljivi izvori energije]].

=== Određivanje biomase ===
Nekoliko metoda je razvila europska radna skupinA CEN 343 kako bi se utvrdila biomasa otpadnog goriva, kao što su [[Gorivo od predobrađenog otpada|gorivo dobiveno od otpada]]/kruta obnovljena goriva. Početne dvije razvijene metode (CEN / TS 15440) bile su '''metoda ručnog sortiranja''' i '''selektivna metoda otapanja'''. Detaljna sustavna usporedba tih dviju metoda je nedavno objavljena.&lt;ref&gt;[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6VFR-4YBMT6V-4&amp;_user=217827&amp;_coverDate=07%2F31%2F2010&amp;_alid=1412152242&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=high&amp;_orig=search&amp;_cdi=6017&amp;_docanchor=&amp;view=c&amp;_ct=2&amp;_acct=C000011279&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=217827&amp;md5=565ba44df8165c6b99c6722f5fbe30c5 ''The biogenic content of process streams from mechanical–biological treatment plants producing solid recovered fuel. Do the manual sorting and selective dissolution determination methods correlate?'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} by Mélanie Séverin, Costas A. Velis, Phil J. Longhurst and Simon J.T. Pollard., 2010. In: ''Waste Management'' 30(7): 1171-1182&lt;/ref&gt; Budući da je svaka metoda patila od ograničenja u ispravno opisivanje biomase, razvijene su dvije alternativne metode.

Prva metoda koristi principe [[Datiranje ugljikom-14|datiranja radioaktivnim ugljikom]]. Tehnički pregled (CEN / TR 15591:2007) ocrtava [[Ugljik-14|ugljik 14]] metodu objavljenu 2007. godine. Tehnička norma metode ugljičnog dating (CEN / TS 15747:2008) objavit će se u 2008. U Sjedinjenim Američkim Državama, već postoji ekvivalent ugljik 14 metode pod standardnom metodom ASTM D6866.

Druga metoda (tzv. '''balans metoda''') zapošljava postojeće podatke o sastavima materijala i radnim uvjetima u postrojenjima za spaljivanje otpad i izračunava najvjerojatniji rezultat temeljen na matematičko-statističkom modelu.&lt;ref&gt;''A New Method to Determine the Ratio of Electricity Production from Fossil and Biogenic Sources in Waste-to-Energy Plants.'' by Fellner, J., Cencic, O. and Rechberger, H., 2007. In: ''Environmental Science &amp; Technology,'' 41(7): 2579-2586.
&lt;/ref&gt; Trenutna ravnotežna metoda je instalirana na tri austrijske spalionice. 

Usporedba između obje metode provodena je na tri sveobuhvatne spalionice u Švicarskoj i pokazalo se da obje metode dolaze do istih rezultata.&lt;ref&gt;''Determination of biogenic and fossil CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emitted by waste incineration based on &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; and mass balances.'' by Mohn, J., Szidat, S., Fellner, J., Rechberger, H., Quartier, R., Buchmann, B. and Emmenegger, L., 2008. In: ''Bioresource Technology,'' 99: 6471-6479.
&lt;/ref&gt;

C-14 datiranje može odrediti s preciznošću otpadnu biomasu, a također i odrediti kaloričnu vrijednost biomase. Određivanje kalorične vrijednosti je važno za zelene programske certifikate poput Obnovljivog Obveznog Certifikat programa u Velikoj Britaniji. Ovi programi dodjele certifikata temelje se na proizvedenoj energiji od biomase. Nekoliko istraživačkih radova, uključujući i onaj kojeg je naručila [[Renewable Energy Association|Udruga za obnovljive izvore energije]] u Velikoj Britaniji, objavio je da su pokazali kako se rezultati ugljika 14 mogu koristiti za izračunavanje kalorične vrijednosti biomase. Tržišna tijelo, uprava za plin i struju Velike Britanije, Ofgem, objavio je izjavu u 2011 prihvaćajući korištenje Ugljika 14 kao načina da se odredi sadržaj energije otpadne sirovine biomase pod njihovom upravom iz Obveza obnovljivih izvora.&lt;ref&gt;http://www.ofgem.gov.uk/Sustainability/Environment/RenewablObl/FuelledStations/Documents1/14C%20publicity.pdf&lt;/ref&gt; Njihova upitnik za Mjerenje i Uzorkovanje goriva opisuje informacije koje traže prilikom razmatranja takvih prijedloga.&lt;ref&gt;http://www.ofgem.gov.uk/Pages/MoreInformation.aspx?docid=363&amp;refer=Sustainability/Environment/RenewablObl/FuelledStations&lt;/ref&gt;

==Primjeri postrojenja za dobivanje energije od otpada==
Prema Međunardnoj udruzi za kruti otpad ISWA postoji 431 spalionica otpada u Europi (2005) i 89 u Sjedinjenim Državama (2004).&lt;ref&gt;[http://www.iswa.org/index.php?eID=tx_iswaknowledgebase_download&amp;documentUid=1649 Energy from Waste] State-of-the-Art Report, Statistics 5th Edition August 2006. International Solid Waste Association ([[ISWA]])&lt;/ref&gt; Evo nekoliko primjera takvih postrojenja.

; Postrojenja za dobivanje energije spaljivanjem otpada
* Montgomery County Resource Recovery Facility u Dickersonu, Maryland, USA (1995)
* Spittelau (1971), i Flötzersteig (1963), Beč, Austrija ([http://www.wienenergie.at/ Wien Energie])
* SYSAV u Malmö (2003 i 2008), Švedska ([http://www.sysav.se/upload/flash/sysav.swf Flash presentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306035528/http://www.sysav.se/upload/flash/sysav.swf |date=6. ožujka 2012. }})
* Algonquin Power, Brampton, Ontario, Canada&lt;ref&gt;[http://www.algonquinpower.com/business/facility/alternative_peel.asp Algonquin Power Energy from Waste Facility] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301190023/http://www.algonquinpower.com/business/facility/alternative_peel.asp |date=1. ožujka 2012. }} from the homepage of Algonquin Power&lt;/ref&gt;
* Teesside EfW postrojenje blizu [[Middlesbrough]], Sjeveroistočna Engleska (1998)
* Spalionica Edmonton u [[London]]u, [[Engleska]] (1974)
* Burnaby Waste-to-Energy postrojenje, Metro [[Vancouver]], [[Kanada]] (1988).

; Postrojenja za proizvodnju tekućeg goriva (planirano ili u izgradnji)
* Edmonton postrojenje za proizvodnju etanola od otpada, Enerkem-proces, potaknut gorivom dobivenim od otpada, predviđen završetak za 2012, Edmonton, Alberta, Kanada.&lt;ref&gt;[http://www.edmonton.ca/for_residents/garbage_recycling/biofuels-facility.aspx Waste-to-Biofuel Facility] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130502123507/http://www.edmonton.ca/for_residents/garbage_recycling/biofuels-facility.aspx |date=2. svibnja 2013. }} from the website of City of Edmonton, Alberta.&lt;/ref&gt;
* Mississippi postrojenje za proizvodnju etanola iz otpada, Enerkem-proces, predviđen za završetak 2013, Pontotoc [[Mississippi]], USA.&lt;ref&gt;Enerkem. [http://www.enerkem.com/en/our-locations/plants/pontotoc-mississippi.html Pontotoc MSW-to-Biofuels plant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110817051933/http://www.enerkem.com/en/our-locations/plants/pontotoc-mississippi.html |date=17. kolovoza 2011. }}.&lt;/ref&gt;

;Plazma Plinofikacija postrojenja na energiju iz otpada
* Američko ratno zrakoplovstvo posjeduje postrojenje za dobivanje energije iz prenosivog plazma otpada koje korisiti PyroGenesis tehnologiju i smješteno je u Hurlburt polju, na Floridi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.afsoc.af.mil/news/story.asp?id=123253735 |title=AFSOC makes 'green' history while investing in future |publisher=US Air Force Special Operations Command |accessdate=2011-04-28 |archive-date=9. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110509083529/http://www.afsoc.af.mil/news/story.asp?id=123253735 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Osim velikih postrojenja, domaće spalionice za otpadnu energiju također postoje. Na primjer, Refuge de Sarenne ima domaća postrojenja za energiju dobivenu od otpada. To je postignuto kombiniranjem plinskog kotla na drvo sa [[Stirlingov motor|Stirlingovim motorom]].&lt;ref&gt;[http://www.connaissancedesenergies.org/un-refuge-de-montagne-au-sommet-de-l-autonomie-energetique-120705 Refuge de Sarenne waste incinerator hooked up to Stirling motor]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://ca-en.franceguide.com/Environmentally-conscious-accommodations-in-the-Alps.html?NodeID=1&amp;EditoID=200054 |title=Refuge de Sarenne using wood-fired gasification boiler |archive-url=https://archive.is/20130123142400/http://ca-en.franceguide.com/Environmentally-conscious-accommodations-in-the-Alps.html?NodeID=1&amp;EditoID=200054 |archive-date=23. siječnja 2013. |access-date=15. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt;

==Vidi također==

*[[Biomasa]]
*[[Kogeneracija]]
*[[Gorivo od predobrađenog otpada]]
*[[Otpadna toplina]]
*[[Gospodarenje otpadom]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Daljnje čitanje ==

*Field, Christopher B. &quot;Emissions pathways, climate change, and impacts.&quot; PNAS 101.34 (2004): 12422–12427.

*Sudarsan, K. G., and Mary P. Anupama. &quot;The Relevance of Biofuels.&quot; Current Science 90.6 (2006): 748. 18 Oct. 2009 &lt;http://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/748a.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924033731/http://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/748a.pdf |date=24. rujna 2015. }}&gt;.

*Tilman, David. &quot;Environmental, economic, and energetic costs.&quot; PNAS 103.30 (2006): 11206–11210.

* &quot;Biofuels News&quot;. Chemical Engineering Progress. FindArticles.com. 18 Oct. 2009.  &lt;Http://findarticles.com/p/articles/mi_qa5350/is_200808/ai_n28083407&gt;

* “Waste to Ethanol.&quot; Centurymarc. 2007. 10

[[Kategorija:Obnovljiva energija]]
[[Kategorija:Gospodarenje otpadom]]</text>
      <sha1>jso403zpa1gtocgg2ynapvn1x8yjib5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfons</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474100</id>
    <revision>
      <id>7520830</id>
      <parentid>6279222</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1037" sha1="gjwewo3od3hfwze12okc5fehdy435u5" xml:space="preserve">{{Infookvir mjesečev krater
| image       = Alphonsus (LRO) 1.png
| image_size  = 300px
| caption     = Fotografija letjelice [[Lunar Reconnaissance Orbiter]] 
| coordinates = {{coord|13.4|S|2.8|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| diameter    = 119&amp;nbsp;km
| depth       = 2.7&amp;nbsp;km
| colong      = 4
| eponym      = [[Alfons X. Mudri]]
}}
[[Datoteka:Ranger7 PIA02975.jpg|300px|desno|mini|Pogled na krater]] 
'''Krater Alfons''' je drevni [[udarni krater]] na [[Mjesec]]u koji potječe negdje nakon razdoblja [[Nektarij]]a. Nalazi se na Mjesečevim brdima na istočnom kraju [[More oblaka|Mora oblaka]] (Mare Nubium), zapadno od [[Kišno gorje|Kišnog gorja]], te se pomalo poklapa s kraterom [[Ptolemej (krater)|Ptolemejem]] na sjeveru. Promjer Alfonsa je 119 km, a dubina 2,7 km. Na sjeverozapadu se nalazi manji krater [[Alpetragius (krater)|Alpetragius]].

==Vanjske poveznice==
*[http://www.lpi.usra.edu/resources/lunar_orbiter/bin/info.shtml?285 Karta i fotografije Alphonsusa]

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>gjwewo3od3hfwze12okc5fehdy435u5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Qunaxella triasetosa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477400</id>
    <revision>
      <id>7521025</id>
      <parentid>6916096</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1495" sha1="e5h6la169z2xv23rjrju77fo22fi2x5" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        =Qunaxella triasetosa
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       =[[Arthropoda]] 
| classis      =[[Arachnida]] 
| ordo         =[[Prostigmata]] 
| superfamilia =[[Bdelloidea]] 
| familia      =[[Cunaxidae]]
| genus        =[[Qunaxella]] 
| species      =Q. triasetosa
| dvoimeno     =''Qunaxella triasetosa''
| dvoimeno_autorstvo = [[Jacob Den Heyer|Den Heyer]] &amp; [[Martins Gomes de Castro|Castro]], 2009 
| karta_raspon =
}}
'''Qunaxella triasetosa''', vrsta [[paučnjaci|paučnjaka]], točnije [[grinje|grinja]] iz natportodice [[Bdelloidea]], porodica [[Cunaxidae]].&lt;ref&gt;[http://www.globalspecies.org/ntaxa/2393420 Global Species]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Prvi ga je opisao [[Jacob Den Heyer]] i koautori [[Martins Gomes de Castro|Castro]] i [[Tatiane Marie]] 2009.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.miteresearch.org/db/main.php?genus=7709 |title=miteresearch.org - Acari base |access-date=29. ožujka 2013. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306064303/http://www.miteresearch.org/db/main.php?genus=7709 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nema poznatih narodnih naziva za ovu vrstu.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mapress.com/zootaxa/2009/f/z02140p015f.pdf Four new cunaxoidine genera (Acari: Prostigmata: Cunaxidae) and the description of two new Neotropical species]

[[Kategorija:Paučnjaci]]</text>
      <sha1>e5h6la169z2xv23rjrju77fo22fi2x5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franz Berwald</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484863</id>
    <revision>
      <id>7520774</id>
      <parentid>6464231</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:48:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3323" sha1="knob3f8qmga8n5u3t47d8sbvmfk8pu6" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime=Franz Adolf Berwald
|opis_slike=
|puno_ime=
|slika=Franz Berwald Painting.jpg
|datum_rođenja=[[23. srpnja]] [[1786.]]
|mjesto_rođenja= [[Stockholm]], [[Švedska]]
|datum_smrti=[[3. travnja]] [[1868.]]
|mjesto_smrti= [[Stockholm]], [[Švedska]]
|djela=
|period=[[romantizam]]
|utjecaj=
|suradnici=
|nagrade=
|}}
'''Franz Adolf Berwald''' ([[Stockholm]], [[23. srpnja]] [[1786.]] – Stockholm [[3. travnja]] [[1868.]]) - [[Šveđani|švedski]] [[skladatelj]] iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. 

Rođen je u [[Stockholm]]u 23. srpnja 1786. Za [[život]]a nije prepoznat kao skladatelj, tako da je morao raditi druge [[posao|poslove]]. Bio je [[ortopedija|ortopedski]] [[kirurg]], a kasnije i [[menadžer]] u [[pilana|pilani]] i u tvornici [[staklo|stakla]]. Iz njegove [[obitelj]]i potječu četiri generacije [[glazbenik]]a. Umro je od [[upala pluća|upale pluća]], u Stockholmu 3. travnja 1868.

Danas se smatra jednim od najboljih švedskih skladatelja 19. stoljeća.

== Opus ==
=== Simfonije ===
* [[Simfonija]] A-dur (1820.)
* Simfonija br. 1, G mol ''Sinfonia sérieuse'' (1842.)
* Simfonija br. 2, D-dur ''Sinfonia capricieuse'' (1842.)
* Simfonija br. 3, C-dur ''Sinfonia Singulier'''' (1845.)
* Simfonija br.4, Es-dur, ''Sinfonia naivni'' (1845.)

=== Koncerti ===
* Tema s varijacijama B-dur za violinu i [[orkestar]] (1816.)
* Koncert E-dur, za 2 violine i orkestar (1817.)
* Violinski koncert cis-mol (1820.)
* Koncertna skladba u F-duru za fagot i orkestar (1827.)
* Klavirski koncert D-dur (1855.)

=== Ostala orkestralna djela ===
* ''Bitka kod Leipziga'' (1828.)
* ''Elfenspiel'' (1841.)
* Fuga Es-dur (1841.)
* ''Ernste und heitere Grillen'' (1842.)
* ''Spomen na Norveške Alpe'' (1842.)
* ''Bayaderen-Fest'' (1842.)
* ''Wettlauf'' (1842.)
* ''Stor polonaise'' (''Velika poloneza'') (1843.)

=== Komorna glasba ===
* Duo za violinu i klavir D-dur (1857.-'60.)
* Duo za violončelo (ili violinu) i klavir B-dur (1858.)
* Koncertni duo za 2 violine A-dur (1816.)
* [[Klavir]]ski trio C-dur (1845.)
* Klavirski trio br.1 Es-dur (1849.)
* Klavirski trio br.2 f-mol (1851.)
* Klavirski trio br.3 d-mol (1851.)
* Klavirski trio br.4 C-dur (1853.)
* Gudački kvartet br.1 g-mol (1818.)
* Gudački kvartet br.2 a-mol (1849.)
* Gudački kvartet br.3 Es-dur (1849.)
* [[Kvartet]] Es-dur za klavir, [[klarinet]], [[rog]] i [[fagot]] (1819.)
* Klavirski kvintet br.1 c-mol (1853.)
* Klavirski kvintet br.2 A-Dur (1850.-'57.)
* Septet B-dur (1828.)
* ostale klavirske skladbe

=== Vokalna djela ===
* ''Kantat i anledning av högtidligheterna'' (1821.)
* ''Kantat författad i anledning av HKH Kronprinsessans ankomst till Sverige och höga förmälning'' (1823.)
* ''Gustaf Adolph den stores seger och död vid Lützen'' (1845.)
* ''Nordiska fantasibilder'' (1846.)
* ''Gustaf Wasas färd till Dalarna'' (1849.)
* ''Apoteos'' (1864.)

=== Scenska dela ===
* ''Leonida'', [[opera]] (1829., izgubljena)
* ''Jag går i kloster'', [[opereta]] (1843.)
* ''Modehandlerskan''. opereta (1843.)
* ''Švedsko državno slavlje'', [[kantata]] (1847.)
* ''Estrella de Soria'', opera (1841./'48.)
* ''Drottningen av Golconda'' (''Kneginja iz Golconde'')., opera (1864.)

{{GLAVNIRASPORED:Berwald, Franz}}
[[Kategorija:Švedski skladatelji]]
[[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]]
[[Kategorija:Ortopedi]]</text>
      <sha1>knob3f8qmga8n5u3t47d8sbvmfk8pu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istočna armija (Austro-Ugarska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488294</id>
    <revision>
      <id>7520641</id>
      <parentid>7256206</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:11:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4871" sha1="0hzrqdz1sfs0e74g7zvptmg0yjl60uj" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Istočna armija
|slika=[[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|200px]]
|opis slike=
|osnovana datum= 
|ukinuta datum= 
|period=[[svibanj]] [[1918.]] - [[studeni]] [[1918.]] 
|država=[[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska]]
|odanost=
|grana=[[kopnena vojska|kopnena]]
|vrsta=
|uloga=
|specijalizacija=
|veličina=
|zapovjedna struktura=
|vojarna oznaka=
|sjedište=[[Odesa]]
|ratovi=[[Prvi svjetski rat]]
|bojišta=
|nadimak=
|zaštitnik=
|geslo=
|boje=
|marš=
|maskota=
|obljetnica=
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke=
|bitke oznaka=Bitke  
|odlikovanja=
|raspuštena=
|zapovjednik1=[[Alfred Krauss]]
|zapovjednik oznaka=Zapovjednici
|trenutačni zapovjednik=
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=
|simbol raspoznavanja=
|simbol raspoznavanja oznaka=
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
|zrakoplov lovac=
|zrakoplov bombarder=
|zrakoplov ostali=
|zrakoplov borbeni=
|zrakoplov helikopter=
|zrakoplov presretač=
|zrakoplov izviđački=
|zrakoplov patrolni=
|zrakoplov školski=
|zrakoplov transportni=
}}

'''Istočna armija''' ''(njem. '''Ost armee''')'' je bila vojna postrojba austrougarske vojske u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Tijekom Prvog svjetskog rata armija je djelovala kao okupacijska snaga austrougarske vojske u [[Ukrajina|Ukrajini]]. 

==Povijest==
Istočna armija formirana je 16. svibnja 1918. godine. Armija je formirana na osnovi jedinica [[2. armija (Austro-Ugarska)|2. armije]], sa sjedištem u [[Odesa|Odesi]]. Nakon formiranja armija se sastojala od tri korpusa i to XII., XVII. i XXV. korpusa. Zapovjednikom armije imenovan je [[Alfred Krauss]], dotadašnji zapovjednik I. korpusa.

Armija je djelovala kao okupacijska snaga austrougarske vojske u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Prema podjeli okupacijskih zona između austrougarske i njemačke vojske, Istočna armija je okupirala Podoliju i Odesu, dok su Volinje, Kijev i Harkov bila je okupirala njemačka vojska. Armija tijekom okupacije nije sudjelovala u većim vojnim operacijama, već je bila zadužena da što bolje osigura iskorištavanje ukrajinskih prirodnih bogatstava. Nakon potpisivanja primirja i završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], armija je prestala postojati kao efektivna vojna formacija. [[Datoteka: Alfred Krauss (1862-1938).jpg|thumb|200px|[[Alfred Krauss]], zapovjednik Istočne armije]]

==Zapovjednici==
[[Alfred Krauss]] (16. svibnja 1918. – studeni 1918.) 

==Načelnici stožera==
[[Sandor Belitska|Alexander Belitska]] (16. svibnja 1918. – studeni 1918.) 

==Sastav==
*[[lipanj]] [[1918.]]: XII. korpus, XVII. korpus, XXV. korpus&lt;br /&gt;
*[[kolovoz]] [[1918.]]: XI korpus, XII. korpus, XVII. korpus, XXV. korpus&lt;br /&gt;
*[[listopad]] [[1918.]]: XII. korpus, XVII. korpus, XXV. korpus

==Vojni raspored Istočne armije u listopadu 1918.==
'''Zapovjednik:''' general pješaštva [[Alfred Krauss]]&lt;br /&gt;

*'''XXV. korpus''' (genpj. [[Peter von Hofmann]])
**155. honvedska divizija (podmrš. Unschuld von Melasfeld)
**54. zaštitna divizija (podmrš. Severus)

*'''XVII. korpus''' (genpj. [[Ludwig von Fabini]])
**7. konjička divizija (genboj. Szivo de Bunya)
**11. pješačka divizija (podmrš. Metz von Spondalunga)

*'''XII. korpus''' (gentop. [[Rudolf von Braun]])
**5. honvedska konjička divizija (genboj. Mouillard)
**15. pješačka divizija (podmrš. Aust)
**2. konjička divizija (podmrš. Abele von und zu Lilienberg)

==Literatura==
* ''Petar Tomac, Prvi svetski rat 1914-1918, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1973.''&lt;br /&gt;
* ''John Ellis, Michael Cox, The World War I Databook, Aurum Press Ltd., 2001.''&lt;br /&gt;
* ''Pétér Jung, The Austro-Hungarian Forces in World War I (1) 1914-16, Osprey Publishing Ltd, 2003.''&lt;br /&gt;
* ''Pétér Jung, The Austro-Hungarian Forces in World War I (2) 1916-18, Osprey Publishing Ltd, 2003.''&lt;br&gt;
* ''Osterreich-Ungarns Letzter Krieg 1914-1918, Edmund Glaise-Horstenau, Austrian Militarwissenschaftlichen Mitteilungen, Beč, 1931.'' 

==Vanjske poveznice==
{{jezikk|eng.|engleski}}   [http://www.austrianphilately.com/dixnut/dn6b.htm   Istočna armija na stranici Austrianphilately.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320105847/http://www.austrianphilately.com/dixnut/dn6b.htm |date=20. ožujka 2021. }}&lt;br /&gt;
{{jezikk|eng.|engleski}}   [https://web.archive.org/web/20170819145737/http://www.austro-hungarian-army.co.uk/commands.htm   Istočna armija na stranici Austro-Hungarian-Army.co.uk] 


{{Austrougarske armije u Prvom svjetskom ratu}}


{{GLAVNIRASPORED:Istočna armija}}
[[Kategorija:Austrougarske armije u Prvom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>0hzrqdz1sfs0e74g7zvptmg0yjl60uj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sapindolike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490487</id>
    <revision>
      <id>7520682</id>
      <parentid>7520495</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:39:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice i rodovi */</comment>
      <origin>7520682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37552" sha1="0fmmzgjhvy16foitpjh2pp3k5pimr3o" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sapindolike
| slika        = Peganum harmala Baikonur 06.jpg
| slika_opis   = ''[[Peganum harmala]]'', ''Nitrariaceae'' 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]] 
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| superordo    = [[Rosanae]]
| ordo         = '''''Sapindales'''''
| ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. &amp; J.Presl
| razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = vidi tekst
}}
'''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]]. Obuhvaća 9 porodica.&lt;ref&gt;[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]&lt;/ref&gt; Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: ''[[Sapindaceae]]'' (1955 vrsta) i ''[[Rutaceae]]'' (2223 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicama: ''[[Anacardiaceae]]'' (941 vrsta), ''[[Burseraceae]]'' (759  vrsta), ''[[Meliaceae]]'' (780 vrsta) i ''[[Simaroubaceae]]'' (128  vrsta). Preostale tri porodice (''[[Biebersteiniaceae]]'' 4, [[Kirkiaceae]] 6 i [[Nitrariaceae]] 16) imaju ukupno 26 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; ponekad se uključuje u ''Nitrariaceae'' kao potporodica ''[[Tetradiclidoideae]]''.

== Ime ==
Ime reda dolazi po porodici ''[[Sapindaceae]]'', koja je imenovana po rodu ''[[Sapindus]]''.

== Rasprostranjenost ==
Sapindolike pokazuju pretežno pantropsku rasprostranjenost, koja obuhvaća tropska i suptropska područja [[Stari svijet|Starog]] i [[Novi svijet|Novog svijeta]], s približno 6570 vrsta u 479 rodova koncentriranih u tim područjima. Osnovna raznolikost reda nalazi se u nizinskim i planinskim šumama, [[savana]]ma i obalnim zonama, iako uglavnom izbjegava ekstremna pustinjska okruženja.
== Botanički opis ==
''Sapindales'' je red kritosjemenjača iz skupine rozida, odnosno malvida. Obuhvaća pretežno drvenaste biljke, najčešće [[drveće]] i [[grm]]ove, rjeđe zeljaste biljke ili povijuše. Red ima devet porodica, približno 479 rodova i oko 6500–6700 vrsta.

Predstavnici reda uglavnom su tropske i suptropske biljke, ali mnogi rodovi dopiru i u umjerena područja. U red pripadaju brojne gospodarski važne biljke, među njima [[agrumi]], [[mango]], [[pipak]] s [[indijski oraščić|indijskim oraščićem]], [[pistacija]], [[mahagonij]], [[liči]], [[Rambutan|rambutan]], [[javor]]i, [[divlji kesten]], [[Neem|neem]] i [[Tamjanovci|tamjanovci]].&lt;ref name=&quot;PubMed &quot;/&gt;

Biljke iz reda Sapindales često imaju naizmjenične, spiralno raspoređene [[Listovi|listove]], nerijetko neparno perasto sastavljene. [[Cvjetovi]] su najčešće sitni, četveročlani ili peteročlani, s dobro razvijenim nektarijskim diskom. U mnogim porodicama javljaju se smole, eterična ulja, gume, [[alkaloidi]], [[limonoidi]] ili drugi sekundarni spojevi, što je povezano s njihovim mirisom, ljekovitošću, otrovnošću ili gospodarskom uporabom.&lt;ref name=&quot;Springer &quot;&gt;[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/sapindalesweb.htm Neotropical Anacardiaceae (cashew family)], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

U suvremenim sustavima red obuhvaća devet porodica: ''[[Anacardiaceae]]'', [[Biebersteiniaceae]], [[Burseraceae]], [[Kirkiaceae]], [[Meliaceae]], [[Nitrariaceae]], [[Rutaceae]], [[Sapindaceae]] i [[Simaroubaceae]].&lt;ref name=&quot;PubMed &quot;/&gt;

Filogenomska istraživanja potvrđuju monofiliju svih porodica reda, ali pokazuju da su se njihove međusobne veze brzo razgranale u [[Kreda (geološki period)|kredi]]. Dvije glavne skupine u “jezgri” reda čine klad Kirkiaceae–Burseraceae–Anacardiaceae i klad Simaroubaceae–Meliaceae–Rutaceae. Porodica ''[[Sapindaceae]]'', zajedno s ''Nitrariaceae'' i ''Biebersteiniaceae'', smješta se kao sestrinska skupina prema tim jezgrenim porodicama, ali njihovi točni odnosi ostaju teže razrješivi zbog vrlo stare i brze divergencije. &lt;ref name=&quot;PubMed &quot;&gt;[https://link.springer.com/article/10.1007/s40415-022-00793-5 Phylogenomic analyses of Sapindales support new family relationships, rapid Mid-Cretaceous Hothouse diversification, and heterogeneous histories of gene duplication], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Brzo razdvajanje porodica povezuje se s razdobljem srednjokrednog toplog klimatskog maksimuma, tzv. Mid-Cretaceous Hothouse. U to su vrijeme visoke temperature, povišena razina mora i povećana koncentracija ugljikova dioksida vjerojatno utjecali na širenje i raznolikost ranih linija reda Sapindales.&lt;ref name=&quot;PubMed &quot;/&gt;
== Sistematika ==
Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II.
=== Porodice i rodovi ===
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' &lt;small&gt;Schnizl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Biebersteinia]]'' &lt;small&gt;Stephan ex [Fisch.]&lt;/small&gt; (4 spp.)
# '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Peganum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Malacocarpus]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C. A. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Tetradiclis]]'' &lt;small&gt;Steven ex M. Bieb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Nitraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (8 spp.)
# '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## ''[[Kirkia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (6 spp.)
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus ''[[Spondieae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (108 spp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (33 spp.)
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (743 spp.)
## Tribus ''[[Beiselieae]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt;
### ''[[Beiselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Protieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Tetragastris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Crepidospermum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Protium]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (138 spp.)
## Tribus ''[[Bursereae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Aucoumea]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bursera]]'' &lt;small&gt;Jacq. ex L.&lt;/small&gt; (120 spp.)
### ''[[Commiphora]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (162 spp.)
## Tribus ''[[Canarieae]]'' &lt;small&gt;Webb &amp; Berthel.&lt;/small&gt;
### Subtribus ''[[Garuginae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Boswellia]]'' &lt;small&gt;Roxb. ex Colebr.&lt;/small&gt; (22 spp.)
#### ''[[Garuga]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### Subtribus ''[[Canariinae]]'' &lt;small&gt;Eddie ex Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Dacryodes]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Triomma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ambilobea]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Canarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (122 spp.)
#### ''[[Trattinnickia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Rosselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''nerazvrstani''
### ''[[Haplolobus]]'' &lt;small&gt;H. J. Lam&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Santiria]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Scutinanthe]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Pachylobus]]'' &lt;small&gt;G. Don&lt;/small&gt; (19 spp.)
### ''[[Pseudodacryodes]]'' &lt;small&gt;Pierlot&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (1906 spp.)
## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' &lt;small&gt;Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Xanthoceras]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Acereae]]'' &lt;small&gt;(Durande) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Acer]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (136 spp.)
#### ''[[Dipteronia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' &lt;small&gt;(DC.) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Billia]]'' &lt;small&gt;Peyr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Handeliodendron]]'' &lt;small&gt;Rehder&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aesculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Exothea]]'' &lt;small&gt;Macfad.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Filicium]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Hippobromus]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Doratoxylon]]'' &lt;small&gt;Thouars sec. Bojer ex Benth. &amp; Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Hypelate]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zanha]]'' &lt;small&gt;Hiern&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Ganophyllum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Magonia]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplokeleba]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Euchorium]]'' &lt;small&gt;Ekman &amp; Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Conchopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Arfeuillea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Majidea]]'' &lt;small&gt;J. Kirk ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hirania]]'' &lt;small&gt;Thulin&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Llagunoa]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Euphorianthus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sinoradlkofera]]'' &lt;small&gt;F. G. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Harpullia]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (27 spp.)
#### ''[[Loxodiscus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplopeltis]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Dodonaea]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (71 spp.)
#### ''[[Averrhoidium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cossinia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Lam.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Delavayeae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Ungnadia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Delavaya]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Koelreuteria]]'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Smelophyllum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Stocksia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Erythrophysa]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### Tribus ''[[Schleichereae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Phyllotrichum]]'' &lt;small&gt;Thorel ex Lecomte&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Paranephelium]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Schleichera]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sisyrolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk. apud F. N. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Amesiodendron]]'' &lt;small&gt;Hu&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pavieasia]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Nephelieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Pometia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Nephelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Blighia]]'' &lt;small&gt;K. D. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Xerospermum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Litchi]]'' &lt;small&gt;Sonn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dimocarpus]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Otonephelium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cubilia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Radlkofera]]'' &lt;small&gt;Gilg&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Glenniea]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Aporrhiza]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Laccodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Pancovia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (14 spp.)
#### ''[[Haplocoelopsis]]'' &lt;small&gt;Davies&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Placodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Chytranthus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Lychnodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### Tribus ''[[Sapindeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristira]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zollingeria]]'' &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Alatococcus]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Atalaya]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Deinbollia]]'' &lt;small&gt;Schumach. &amp; Thonn.&lt;/small&gt; (38 spp.)
#### ''[[Thouinidium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Toulicia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (15 spp.)
#### ''[[Porocystis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hornea]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sapindus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Lepisanthes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Eriocoelum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Pseudopancovia]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Namataea]]'' &lt;small&gt;D. W. Thomas &amp; D. J. Harris&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristiropsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Haplocoelum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Blighiopsis]]'' &lt;small&gt;Van der Veken&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Melicocceae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Melicoccus]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Talisia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (53 spp.)
#### ''[[Tripterodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dilodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Blomieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Blomia]]'' &lt;small&gt;Miranda&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Guindilieae]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm. &amp; Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Guindilia]]'' &lt;small&gt;Gillies&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Athyaneae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Athyana]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diatenopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Bridgesia]]'' &lt;small&gt;Bertero ex Cambess.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Thouinieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Thouinia]]'' &lt;small&gt;Poit.&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Allophylus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (189 spp.)
#### ''[[Allophylastrum]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Paullinieae]]'' &lt;small&gt;(Kunth) DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Thinouia]]'' &lt;small&gt;Triana &amp; Planch.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Lophostigma]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Cardiospermum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Urvillea]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Serjania]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (249 spp.)
#### ''[[Paullinia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (184 spp.)
### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Plagioscyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Stadtmannia]]'' &lt;small&gt;Lam. ex Poir.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Pappea]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tsingya]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gereaua]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Macphersonia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Camptolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Beguea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Bizonula]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudopteris]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Omalocarpus]]'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Chouxia]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Chonopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Cupanieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Diploglottis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Elattostachys]]'' &lt;small&gt;(Blume) Radlk.&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Alectryon]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (29 spp.)
#### ''[[Lecaniodiscus]]'' &lt;small&gt;Planch. ex Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Podonephelium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Trigonachras]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Jagera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Lepidopetalum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Guioa]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Sarcopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Mischocarpus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Castanospora]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Arytera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Synima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Neoarytera]]'' &lt;small&gt;Callm., Buerki, Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cupaniopsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (48 spp.)
#### ''[[Gloeocarpus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrospermum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Lepidocupania]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm., Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Lepiderema]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Dictyoneura]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Eurycorymbus]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Rhysotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Storthocalyx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Sarcotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Mischarytera]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) H. Turner&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cnesmocarpon]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Toechima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Matayba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (47 spp.)
#### ''[[Pentascyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cupania]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (55 spp.)
#### ''[[Vouarana]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Molinaea]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Tina (Sapindaceae)|Tina]]'' &lt;small&gt;Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; (19 spp.)
# '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (2211 spp.)
## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' &lt;small&gt;Webb&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Spathelieae]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt;
#### ''[[Dictyoloma]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sohnreyia]]'' &lt;small&gt;K. Krause&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Spathelia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### Tribus ''[[Cneoreae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
#### ''[[Harrisonia]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Cneorum &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Ptaeroxylon]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Bottegoa]]'' &lt;small&gt;Chiov.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cedrelopsis]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chloroxylon]]'' &lt;small&gt;Rumph. ex Scop.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Psilopeganum]]'' &lt;small&gt;Hemsl. ex Forbes &amp; Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ruta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Boenninghausenia]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Thamnosma]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; Frém.&lt;/small&gt; (11 spp.)
## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Cneoridium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amyris]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Stauranthus]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Megastigma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Subfamilia [[Haplophylloideae]] &lt;small&gt;Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki &amp; Duretto&lt;/small&gt;
### ''[[Haplophyllum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (74 spp.)
## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' &lt;small&gt;Eaton&lt;/small&gt;
### ''[[Glycosmis]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (51 spp.)
### ''[[Micromelum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Clausena]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Merrillia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Murraya]]'' &lt;small&gt;J. Koenig ex L.&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Luvunga]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Pamburus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Paramignya]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (14 spp.)
### ''[[Wenzelia]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Merope]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Monanthocitrus]]'' &lt;small&gt;Tanaka&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Triphasia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' &lt;small&gt;Corrêa ex J. Koenig&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Aeglopsis]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Afraegle]]'' &lt;small&gt;(Swingle) Engl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Balsamocitrus]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Afraurantium]]'' &lt;small&gt;A. Chev.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiospermium]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Swinglea]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Citropsis]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle &amp; Kellerm.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Naringi]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Atalantia]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (22 spp.)
### ''[[Burkillanthus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Feroniella]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Limonia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Clymenia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Eremocitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Microcitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Citrus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (17 spp.)
## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' &lt;small&gt;A. Juss. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Dictamneae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Casimiroa]]'' &lt;small&gt;La Llave &amp; Lex.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Dictamnus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Orixa]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Skimmia]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Diosmeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Calodendrum]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Empleurum]]'' &lt;small&gt;[Sol.] in Aiton&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Phyllosma]]'' &lt;small&gt;Bolus&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Acmadenia]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (33 spp.)
#### ''[[Adenandra]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Coleonema]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Agathosma]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (139 spp.)
#### ''[[Diosma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Pseudiosma]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sheilanthera]]'' &lt;small&gt;I. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Euchaetis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Macrostylis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### Tribus ''[[Pteleeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Pteleinae]]''
##### ''[[Ptelea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Plethadenia]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Choisyinae]]''
##### ''[[Choisya]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Peltostigma]]'' &lt;small&gt;Walp.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]''
##### ''[[Pilocarpus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (18 spp.)
##### ''[[Metrodorea]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Raulinoa]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Balfourodendron]]'' &lt;small&gt;Corr. Mello ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Esenbeckia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (36 spp.)
##### ''[[Helietta]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Euxylophora]]'' &lt;small&gt;Huber&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hortiinae]]''
##### ''[[Adiscanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Hortia]]'' &lt;small&gt;Vand.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### Subtribus ''[[Spirantherinae]]''
##### ''[[Spiranthera]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Nycticalanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Galipeinae]]''
##### ''[[Ertela]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Ravenia]]'' &lt;small&gt;Vell.&lt;/small&gt; (12 spp.)
##### ''[[Raveniopsis]]'' &lt;small&gt;Gleason&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Conchocarpus]]'' &lt;small&gt;J. C. Mikan&lt;/small&gt; (51 spp.)
##### ''[[Leptothyrsa]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Naudinia]]'' &lt;small&gt;Planch. &amp; Linden&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Desmotes]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Toxosiphon]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Galipea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Ticorea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Decagonocarpus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Rauia]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Angostura]]'' &lt;small&gt;Rich.&lt;/small&gt; (16 spp.)
##### ''[[Dryades]]'' &lt;small&gt;Groppo, Kallunki &amp; Pirani&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Neoraputia]]'' &lt;small&gt;Emmerich ex Kallunki&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Raputia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Raputiarana]]'' &lt;small&gt;Emmerich&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Andreadoxa]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Erythrochiton]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Sigmatanthus]]'' &lt;small&gt;Huber ex Emmerich&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Apocaulon]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rutaneblina]]'' &lt;small&gt;Steyerm. &amp; Luteyn&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Lubaria]]'' &lt;small&gt;Pittier&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]''
##### ''[[Fagaropsis]]'' &lt;small&gt;Mildbr.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phellodendron]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Tetradium]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Zanthoxylum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (243 spp.)
#### Subtribus ''[[Vepridinae]]''
##### ''[[Ivodea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (29 spp.)
##### ''[[Vepris]]'' &lt;small&gt;Comm. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (98 spp.)
#### Subtribus ''[[Flindersiinae]]''
##### ''[[Flindersia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (17 spp.)
##### ''[[Lunasia]]'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Coatesia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Geijera]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined.
##### ''[[Dinosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Pitaviinae]]''
##### ''[[Bosistoa]]'' &lt;small&gt;F. Muell. ex Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Bouchardatia]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crossosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Acradenia]]'' &lt;small&gt;Kippist&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Pitavia]]'' &lt;small&gt;Molina&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Polyaster]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Decazyx]]'' &lt;small&gt;Pittier &amp; S. F. Blake&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Decatropis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined.
##### ''[[Pentaceras]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Diplolaeninae]]'' ined.
##### ''[[Neoschmidea]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Halfordia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crowea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Myrtopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Correa]]'' &lt;small&gt;Andrews&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Leionema]]'' &lt;small&gt;(F. Muell.) Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (28 spp.)
##### ''[[Eriostemon]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Muiriantha]]'' &lt;small&gt;C. A. Gardner&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Philotheca]]'' &lt;small&gt;Rudge&lt;/small&gt; (54 spp.)
##### ''[[Drummondita]]'' &lt;small&gt;Harv.&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Geleznowia]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Asterolasia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Diplolaena]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (15 spp.)
##### ''[[Microcybe]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phebalium]]'' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; (35 spp.)
##### ''[[Nematolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Chorilaena]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rhadinothamnus]]'' &lt;small&gt;Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' ined.
##### ''[[Boronia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (133 spp.)
##### ''[[Neobyrnesia]]'' &lt;small&gt;J. A. Armstr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Perryodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Zieria]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (65 spp.)
##### ''[[Brombya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Euodia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Pitaviaster]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Cyanothamnus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
##### ''[[Tetractomia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Medicosma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (25 spp.)
##### ''[[Acronychia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (53 spp.)
##### ''[[Maclurodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Melicope]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (244 spp.)
##### ''[[Dutaillyea]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Sarcomelicope]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Comptonella]]'' &lt;small&gt;Baker fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Dutailliopsis]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Picrella]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
# '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (771 spp.)
## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chukrasia]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schmardaea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Capuronianthus]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lovoa]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Entandrophragma]]'' &lt;small&gt;C. DC.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Toona]]'' &lt;small&gt;(Endl.) M. Roem.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Cedrela]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Soymida]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Neobeguea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Pseudocedrela]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Swietenia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Khaya]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Xylocarpus]]'' &lt;small&gt;J. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Carapa]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Melieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Owenia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Melia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Azadirachta]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Sandoricum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Quivisianthe]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ekebergia]]'' &lt;small&gt;Sparrm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''neopisan''
#### ''[[Walsura]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Heynea]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
#### ''[[Vavaea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Trichilieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Lepidotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Astrotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. &amp; Styles&lt;/small&gt; (13 spp.)
#### ''[[Munronia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Cipadessa]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudoclausena]]'' &lt;small&gt;T. P. Clark&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Nymania]]'' &lt;small&gt;Lindb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Naregamia]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Calodecaryia]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Turraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (65 spp.)
#### ''[[Humbertioturraea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Malleastrum]]'' &lt;small&gt;(Baill.) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Pterorhachis]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Trichilia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (114 spp.)
#### ''[[Didymocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (43 spp.)
#### ''[[Cabralea]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (127 spp.)
#### ''[[Aphanamixis]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Lansium]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Reinwardtiodendron]]'' &lt;small&gt;Koord.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Sphaerosacme]]'' &lt;small&gt;Wall. ex Royle&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Epicharis]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Dysoxylum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (39 spp.)
#### ''[[Pseudocarapa]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Goniocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Guarea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (74 spp.)
#### ''[[Heckeldora]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Leplaea]]'' &lt;small&gt;Vermoesen&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Neoguarea]]'' &lt;small&gt;(Harms) E. J. M. Koenen &amp; J. J. De Wild.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ruagea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Turraeanthus]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Chisocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (51 spp.)
#### ''[[Prasoxylon]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Anthocarapa]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Synoum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudobersama]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (122 spp.)
## Tribus ''[[Casteleae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
### ''[[Castela]]'' &lt;small&gt;Turpin&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Holacantha]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Picrasma]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Tribus ''[[Ailantheae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
### ''[[Ailanthus]]'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
### ''[[Leitneria]]'' &lt;small&gt;Chapm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Brucea]]'' &lt;small&gt;J. F. Mill.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Laumoniera]]'' &lt;small&gt;Noot.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Soulamea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Amaroria]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
### ''[[Nothospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Picrolemma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Quassia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Samadera]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Eurycoma]]'' &lt;small&gt;Jack&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Odyendyea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Hannoa]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Perriera]]'' &lt;small&gt;Courchet&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gymnostemon]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Iridosma]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pierreodendron]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Gumillea]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Simaba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Homalolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (28 spp.)
### ''[[Simarouba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==


[[Kategorija:Sapindolike| ]]
[[Kategorija:Redovi Rosanae]]</text>
      <sha1>0fmmzgjhvy16foitpjh2pp3k5pimr3o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520684</id>
      <parentid>7520682</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:40:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7520684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37526" sha1="0p8vznlxo4puwb6b445ggjecji67y8d" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sapindolike
| slika        = Peganum harmala Baikonur 06.jpg
| slika_opis   = ''[[Peganum harmala]]'', ''Nitrariaceae'' 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]] 
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| superordo    = [[Rosanae]]
| ordo         = '''''Sapindales'''''
| ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. &amp; J.Presl
| razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = vidi tekst
}}
'''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]]. Obuhvaća 9 porodica.&lt;ref&gt;[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]&lt;/ref&gt; Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: ''[[Sapindaceae]]'' (1955 vrsta) i ''[[Rutaceae]]'' (2223 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicama: ''[[Anacardiaceae]]'' (941 vrsta), ''[[Burseraceae]]'' (759  vrsta), ''[[Meliaceae]]'' (780 vrsta) i ''[[Simaroubaceae]]'' (128  vrsta). Preostale tri porodice (''[[Biebersteiniaceae]]'' 4, [[Kirkiaceae]] 6 i [[Nitrariaceae]] 16) imaju ukupno 26 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; ponekad se uključuje u ''Nitrariaceae'' kao potporodica ''[[Tetradiclidoideae]]''.

== Ime ==
Ime reda dolazi po porodici ''[[Sapindaceae]]'', koja je imenovana po rodu ''[[Sapindus]]''.

== Rasprostranjenost ==
Sapindolike pokazuju pretežno pantropsku rasprostranjenost, koja obuhvaća tropska i suptropska područja [[Stari svijet|Starog]] i [[Novi svijet|Novog svijeta]], s približno 6570 vrsta u 479 rodova koncentriranih u tim područjima. Osnovna raznolikost reda nalazi se u nizinskim i planinskim šumama, [[savana]]ma i obalnim zonama, iako uglavnom izbjegava ekstremna pustinjska okruženja.
== Botanički opis ==
''Sapindales'' je red kritosjemenjača iz skupine rozida, odnosno malvida. Obuhvaća pretežno drvenaste biljke, najčešće [[drveće]] i [[grm]]ove, rjeđe zeljaste biljke ili povijuše. Red ima devet porodica, približno 479 rodova i oko 6500–6700 vrsta.

Predstavnici reda uglavnom su tropske i suptropske biljke, ali mnogi rodovi dopiru i u umjerena područja. U red pripadaju brojne gospodarski važne biljke, među njima [[agrumi]], [[mango]], [[pipak]] s [[indijski oraščić|indijskim oraščićem]], [[pistacija]], [[mahagonij]], [[liči]], [[Rambutan|rambutan]], [[javor]]i, [[divlji kesten]], [[Neem|neem]] i [[Tamjanovci|tamjanovci]].&lt;ref name=&quot;PubMed &quot;/&gt;

Biljke iz reda Sapindales često imaju naizmjenične, spiralno raspoređene [[Listovi|listove]], nerijetko neparno perasto sastavljene. [[Cvjetovi]] su najčešće sitni, četveročlani ili peteročlani, s dobro razvijenim nektarijskim diskom. U mnogim porodicama javljaju se smole, eterična ulja, gume, [[alkaloidi]], [[limonoidi]] ili drugi sekundarni spojevi, što je povezano s njihovim mirisom, ljekovitošću, otrovnošću ili gospodarskom uporabom.&lt;ref name=&quot;Springer &quot;&gt;[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/sapindalesweb.htm Neotropical Anacardiaceae (cashew family)], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

U suvremenim sustavima red obuhvaća devet porodica: ''[[Anacardiaceae]]'', [[Biebersteiniaceae]], [[Burseraceae]], [[Kirkiaceae]], [[Meliaceae]], [[Nitrariaceae]], [[Rutaceae]], [[Sapindaceae]] i [[Simaroubaceae]].&lt;ref name=&quot;PubMed &quot;/&gt;

Filogenomska istraživanja potvrđuju monofiliju svih porodica reda, ali pokazuju da su se njihove međusobne veze brzo razgranale u [[Kreda (geološki period)|kredi]]. Dvije glavne skupine u “jezgri” reda čine klad Kirkiaceae–Burseraceae–Anacardiaceae i klad Simaroubaceae–Meliaceae–Rutaceae. Porodica ''[[Sapindaceae]]'', zajedno s ''Nitrariaceae'' i ''Biebersteiniaceae'', smješta se kao sestrinska skupina prema tim jezgrenim porodicama, ali njihovi točni odnosi ostaju teže razrješivi zbog vrlo stare i brze divergencije. &lt;ref name=&quot;PubMed &quot;&gt;[https://link.springer.com/article/10.1007/s40415-022-00793-5 Phylogenomic analyses of Sapindales support new family relationships, rapid Mid-Cretaceous Hothouse diversification, and heterogeneous histories of gene duplication], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Brzo razdvajanje porodica povezuje se s razdobljem srednjokrednog toplog klimatskog maksimuma, tzv. Mid-Cretaceous Hothouse. U to su vrijeme visoke temperature, povišena razina mora i povećana koncentracija ugljikova dioksida vjerojatno utjecali na širenje i raznolikost ranih linija reda Sapindales.&lt;ref name=&quot;PubMed &quot;/&gt;
== Sistematika ==
Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II.
=== Porodice i rodovi ===
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' &lt;small&gt;Schnizl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Biebersteinia]]'' &lt;small&gt;Stephan ex [Fisch.]&lt;/small&gt; (4 spp.)
# '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Peganum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Malacocarpus]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C. A. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Tetradiclis]]'' &lt;small&gt;Steven ex M. Bieb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Nitraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (8 spp.)
# '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## ''[[Kirkia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (6 spp.)
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus ''[[Spondieae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (108 spp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (33 spp.)
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (743 spp.)
## Tribus ''[[Beiselieae]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt;
### ''[[Beiselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Protieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Tetragastris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Crepidospermum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Protium]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (138 spp.)
## Tribus ''[[Bursereae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Aucoumea]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bursera]]'' &lt;small&gt;Jacq. ex L.&lt;/small&gt; (120 spp.)
### ''[[Commiphora]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (162 spp.)
## Tribus ''[[Canarieae]]'' &lt;small&gt;Webb &amp; Berthel.&lt;/small&gt;
### Subtribus ''[[Garuginae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Boswellia]]'' &lt;small&gt;Roxb. ex Colebr.&lt;/small&gt; (22 spp.)
#### ''[[Garuga]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### Subtribus ''[[Canariinae]]'' &lt;small&gt;Eddie ex Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Dacryodes]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Triomma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ambilobea]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Canarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (122 spp.)
#### ''[[Trattinnickia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Rosselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''nerazvrstani''
### ''[[Haplolobus]]'' &lt;small&gt;H. J. Lam&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Santiria]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Scutinanthe]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Pachylobus]]'' &lt;small&gt;G. Don&lt;/small&gt; (19 spp.)
### ''[[Pseudodacryodes]]'' &lt;small&gt;Pierlot&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (1906 spp.)
## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' &lt;small&gt;Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Xanthoceras]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Acereae]]'' &lt;small&gt;(Durande) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Acer]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (136 spp.)
#### ''[[Dipteronia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' &lt;small&gt;(DC.) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Billia]]'' &lt;small&gt;Peyr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Handeliodendron]]'' &lt;small&gt;Rehder&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aesculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Exothea]]'' &lt;small&gt;Macfad.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Filicium]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Hippobromus]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Doratoxylon]]'' &lt;small&gt;Thouars sec. Bojer ex Benth. &amp; Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Hypelate]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zanha]]'' &lt;small&gt;Hiern&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Ganophyllum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Magonia]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplokeleba]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Euchorium]]'' &lt;small&gt;Ekman &amp; Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Conchopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Arfeuillea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Majidea]]'' &lt;small&gt;J. Kirk ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hirania]]'' &lt;small&gt;Thulin&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Llagunoa]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Euphorianthus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sinoradlkofera]]'' &lt;small&gt;F. G. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Harpullia]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (27 spp.)
#### ''[[Loxodiscus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplopeltis]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Dodonaea]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (71 spp.)
#### ''[[Averrhoidium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cossinia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Lam.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Delavayeae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Ungnadia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Delavaya]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Koelreuteria]]'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Smelophyllum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Stocksia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Erythrophysa]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### Tribus ''[[Schleichereae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Phyllotrichum]]'' &lt;small&gt;Thorel ex Lecomte&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Paranephelium]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Schleichera]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sisyrolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk. apud F. N. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Amesiodendron]]'' &lt;small&gt;Hu&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pavieasia]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Nephelieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Pometia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Nephelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Blighia]]'' &lt;small&gt;K. D. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Xerospermum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Litchi]]'' &lt;small&gt;Sonn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dimocarpus]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Otonephelium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cubilia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Radlkofera]]'' &lt;small&gt;Gilg&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Glenniea]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Aporrhiza]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Laccodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Pancovia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (14 spp.)
#### ''[[Haplocoelopsis]]'' &lt;small&gt;Davies&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Placodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Chytranthus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Lychnodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### Tribus ''[[Sapindeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristira]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zollingeria]]'' &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Alatococcus]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Atalaya]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Deinbollia]]'' &lt;small&gt;Schumach. &amp; Thonn.&lt;/small&gt; (38 spp.)
#### ''[[Thouinidium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Toulicia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (15 spp.)
#### ''[[Porocystis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hornea]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sapindus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Lepisanthes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Eriocoelum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Pseudopancovia]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Namataea]]'' &lt;small&gt;D. W. Thomas &amp; D. J. Harris&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristiropsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Haplocoelum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Blighiopsis]]'' &lt;small&gt;Van der Veken&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Melicocceae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Melicoccus]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Talisia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (53 spp.)
#### ''[[Tripterodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dilodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Blomieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Blomia]]'' &lt;small&gt;Miranda&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Guindilieae]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm. &amp; Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Guindilia]]'' &lt;small&gt;Gillies&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Athyaneae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Athyana]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diatenopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Bridgesia]]'' &lt;small&gt;Bertero ex Cambess.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Thouinieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Thouinia]]'' &lt;small&gt;Poit.&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Allophylus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (189 spp.)
#### ''[[Allophylastrum]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Paullinieae]]'' &lt;small&gt;(Kunth) DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Thinouia]]'' &lt;small&gt;Triana &amp; Planch.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Lophostigma]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Cardiospermum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Urvillea]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Serjania]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (249 spp.)
#### ''[[Paullinia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (184 spp.)
### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Plagioscyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Stadtmannia]]'' &lt;small&gt;Lam. ex Poir.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Pappea]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tsingya]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gereaua]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Macphersonia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Camptolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Beguea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Bizonula]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudopteris]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Omalocarpus]]'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Chouxia]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Chonopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Cupanieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Diploglottis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Elattostachys]]'' &lt;small&gt;(Blume) Radlk.&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Alectryon]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (29 spp.)
#### ''[[Lecaniodiscus]]'' &lt;small&gt;Planch. ex Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Podonephelium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Trigonachras]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Jagera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Lepidopetalum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Guioa]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Sarcopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Mischocarpus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Castanospora]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Arytera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Synima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Neoarytera]]'' &lt;small&gt;Callm., Buerki, Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cupaniopsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (48 spp.)
#### ''[[Gloeocarpus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrospermum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Lepidocupania]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm., Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Lepiderema]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Dictyoneura]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Eurycorymbus]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Rhysotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Storthocalyx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Sarcotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Mischarytera]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) H. Turner&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cnesmocarpon]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Toechima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Matayba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (47 spp.)
#### ''[[Pentascyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cupania]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (55 spp.)
#### ''[[Vouarana]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Molinaea]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Tina (Sapindaceae)|Tina]]'' &lt;small&gt;Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; (19 spp.)
# '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (2211 spp.)
## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' &lt;small&gt;Webb&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Spathelieae]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt;
#### ''[[Dictyoloma]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sohnreyia]]'' &lt;small&gt;K. Krause&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Spathelia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### Tribus ''[[Cneoreae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
#### ''[[Harrisonia]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Cneorum &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Ptaeroxylon]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Bottegoa]]'' &lt;small&gt;Chiov.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cedrelopsis]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chloroxylon]]'' &lt;small&gt;Rumph. ex Scop.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Psilopeganum]]'' &lt;small&gt;Hemsl. ex Forbes &amp; Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ruta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Boenninghausenia]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Thamnosma]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; Frém.&lt;/small&gt; (11 spp.)
## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Cneoridium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amyris]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Stauranthus]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Megastigma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Subfamilia [[Haplophylloideae]] &lt;small&gt;Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki &amp; Duretto&lt;/small&gt;
### ''[[Haplophyllum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (74 spp.)
## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' &lt;small&gt;Eaton&lt;/small&gt;
### ''[[Glycosmis]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (51 spp.)
### ''[[Micromelum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Clausena]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Merrillia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Murraya]]'' &lt;small&gt;J. Koenig ex L.&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Luvunga]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Pamburus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Paramignya]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (14 spp.)
### ''[[Wenzelia]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Merope]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Monanthocitrus]]'' &lt;small&gt;Tanaka&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Triphasia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' &lt;small&gt;Corrêa ex J. Koenig&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Aeglopsis]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Afraegle]]'' &lt;small&gt;(Swingle) Engl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Balsamocitrus]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Afraurantium]]'' &lt;small&gt;A. Chev.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiospermium]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Swinglea]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Citropsis]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle &amp; Kellerm.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Naringi]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Atalantia]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (22 spp.)
### ''[[Burkillanthus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Feroniella]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Limonia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Clymenia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Eremocitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Microcitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Citrus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (17 spp.)
## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' &lt;small&gt;A. Juss. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Dictamneae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Casimiroa]]'' &lt;small&gt;La Llave &amp; Lex.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Dictamnus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Orixa]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Skimmia]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Diosmeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Calodendrum]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Empleurum]]'' &lt;small&gt;[Sol.] in Aiton&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Phyllosma]]'' &lt;small&gt;Bolus&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Acmadenia]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (33 spp.)
#### ''[[Adenandra]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Coleonema]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Agathosma]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (139 spp.)
#### ''[[Diosma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Pseudiosma]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sheilanthera]]'' &lt;small&gt;I. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Euchaetis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Macrostylis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### Tribus ''[[Pteleeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Pteleinae]]''
##### ''[[Ptelea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Plethadenia]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Choisyinae]]''
##### ''[[Choisya]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Peltostigma]]'' &lt;small&gt;Walp.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]''
##### ''[[Pilocarpus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (18 spp.)
##### ''[[Metrodorea]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Raulinoa]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Balfourodendron]]'' &lt;small&gt;Corr. Mello ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Esenbeckia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (36 spp.)
##### ''[[Helietta]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Euxylophora]]'' &lt;small&gt;Huber&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hortiinae]]''
##### ''[[Adiscanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Hortia]]'' &lt;small&gt;Vand.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### Subtribus ''[[Spirantherinae]]''
##### ''[[Spiranthera]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Nycticalanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Galipeinae]]''
##### ''[[Ertela]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Ravenia]]'' &lt;small&gt;Vell.&lt;/small&gt; (12 spp.)
##### ''[[Raveniopsis]]'' &lt;small&gt;Gleason&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Conchocarpus]]'' &lt;small&gt;J. C. Mikan&lt;/small&gt; (51 spp.)
##### ''[[Leptothyrsa]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Naudinia]]'' &lt;small&gt;Planch. &amp; Linden&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Desmotes]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Toxosiphon]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Galipea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Ticorea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Decagonocarpus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Rauia]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Angostura]]'' &lt;small&gt;Rich.&lt;/small&gt; (16 spp.)
##### ''[[Dryades]]'' &lt;small&gt;Groppo, Kallunki &amp; Pirani&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Neoraputia]]'' &lt;small&gt;Emmerich ex Kallunki&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Raputia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Raputiarana]]'' &lt;small&gt;Emmerich&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Andreadoxa]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Erythrochiton]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Sigmatanthus]]'' &lt;small&gt;Huber ex Emmerich&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Apocaulon]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rutaneblina]]'' &lt;small&gt;Steyerm. &amp; Luteyn&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Lubaria]]'' &lt;small&gt;Pittier&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]''
##### ''[[Fagaropsis]]'' &lt;small&gt;Mildbr.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phellodendron]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Tetradium]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Zanthoxylum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (243 spp.)
#### Subtribus ''[[Vepridinae]]''
##### ''[[Ivodea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (29 spp.)
##### ''[[Vepris]]'' &lt;small&gt;Comm. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (98 spp.)
#### Subtribus ''[[Flindersiinae]]''
##### ''[[Flindersia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (17 spp.)
##### ''[[Lunasia]]'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Coatesia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Geijera]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined.
##### ''[[Dinosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Pitaviinae]]''
##### ''[[Bosistoa]]'' &lt;small&gt;F. Muell. ex Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Bouchardatia]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crossosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Acradenia]]'' &lt;small&gt;Kippist&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Pitavia]]'' &lt;small&gt;Molina&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Polyaster]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Decazyx]]'' &lt;small&gt;Pittier &amp; S. F. Blake&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Decatropis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined.
##### ''[[Pentaceras]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Diplolaeninae]]'' ined.
##### ''[[Neoschmidea]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Halfordia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crowea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Myrtopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Correa]]'' &lt;small&gt;Andrews&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Leionema]]'' &lt;small&gt;(F. Muell.) Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (28 spp.)
##### ''[[Eriostemon]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Muiriantha]]'' &lt;small&gt;C. A. Gardner&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Philotheca]]'' &lt;small&gt;Rudge&lt;/small&gt; (54 spp.)
##### ''[[Drummondita]]'' &lt;small&gt;Harv.&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Geleznowia]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Asterolasia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Diplolaena]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (15 spp.)
##### ''[[Microcybe]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phebalium]]'' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; (35 spp.)
##### ''[[Nematolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Chorilaena]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rhadinothamnus]]'' &lt;small&gt;Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' ined.
##### ''[[Boronia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (133 spp.)
##### ''[[Neobyrnesia]]'' &lt;small&gt;J. A. Armstr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Perryodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Zieria]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (65 spp.)
##### ''[[Brombya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Euodia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Pitaviaster]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Cyanothamnus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
##### ''[[Tetractomia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Medicosma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (25 spp.)
##### ''[[Acronychia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (53 spp.)
##### ''[[Maclurodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Melicope]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (244 spp.)
##### ''[[Dutaillyea]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Sarcomelicope]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Comptonella]]'' &lt;small&gt;Baker fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Dutailliopsis]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Picrella]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
# '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (771 spp.)
## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chukrasia]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schmardaea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Capuronianthus]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lovoa]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Entandrophragma]]'' &lt;small&gt;C. DC.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Toona]]'' &lt;small&gt;(Endl.) M. Roem.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Cedrela]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Soymida]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Neobeguea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Pseudocedrela]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Swietenia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Khaya]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Xylocarpus]]'' &lt;small&gt;J. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Carapa]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Melieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Owenia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Melia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Azadirachta]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Sandoricum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Quivisianthe]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ekebergia]]'' &lt;small&gt;Sparrm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''neopisan''
#### ''[[Walsura]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Heynea]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
#### ''[[Vavaea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Trichilieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Lepidotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Astrotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. &amp; Styles&lt;/small&gt; (13 spp.)
#### ''[[Munronia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Cipadessa]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudoclausena]]'' &lt;small&gt;T. P. Clark&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Nymania]]'' &lt;small&gt;Lindb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Naregamia]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Calodecaryia]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Turraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (65 spp.)
#### ''[[Humbertioturraea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Malleastrum]]'' &lt;small&gt;(Baill.) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Pterorhachis]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Trichilia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (114 spp.)
#### ''[[Didymocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (43 spp.)
#### ''[[Cabralea]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (127 spp.)
#### ''[[Aphanamixis]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Lansium]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Reinwardtiodendron]]'' &lt;small&gt;Koord.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Sphaerosacme]]'' &lt;small&gt;Wall. ex Royle&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Epicharis]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Dysoxylum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (39 spp.)
#### ''[[Pseudocarapa]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Goniocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Guarea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (74 spp.)
#### ''[[Heckeldora]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Leplaea]]'' &lt;small&gt;Vermoesen&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Neoguarea]]'' &lt;small&gt;(Harms) E. J. M. Koenen &amp; J. J. De Wild.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ruagea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Turraeanthus]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Chisocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (51 spp.)
#### ''[[Prasoxylon]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Anthocarapa]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Synoum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudobersama]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (122 spp.)
## Tribus ''[[Casteleae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
### ''[[Castela]]'' &lt;small&gt;Turpin&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Holacantha]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Picrasma]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Tribus ''[[Ailantheae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
### ''[[Ailanthus]]'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
### ''[[Leitneria]]'' &lt;small&gt;Chapm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Brucea]]'' &lt;small&gt;J. F. Mill.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Laumoniera]]'' &lt;small&gt;Noot.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Soulamea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Amaroria]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
### ''[[Nothospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Picrolemma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Quassia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Samadera]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Eurycoma]]'' &lt;small&gt;Jack&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Odyendyea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Hannoa]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Perriera]]'' &lt;small&gt;Courchet&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gymnostemon]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Iridosma]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pierreodendron]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Gumillea]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Simaba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Homalolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (28 spp.)
### ''[[Simarouba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sapindolike| ]]
[[Kategorija:Redovi Rosanae]]</text>
      <sha1>0p8vznlxo4puwb6b445ggjecji67y8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Požar u Richmondskom kazalištu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493339</id>
    <revision>
      <id>7520589</id>
      <parentid>6164198</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:44:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2219" sha1="se22tt7zhet53ael0r593jschy4xifn" xml:space="preserve">{{stil pisanja}}
[[Datoteka:Benjamin Tanner - The Burning of the Theatre in Richmond, Virginia, 1811.jpg|thumb|250px|Ilustracija požara.]]

'''Požar u Richmondskom kazalištu''' ([[engleski]] Richmond Theatre Fire) se je dogodio 26. prosinca 1811. u gradskom [[kazalište|kazalištu]] Richmond Theatre u gradu [[Richmond, Virginia|Richmondu]] tijekom izvođenja dviju predstava - [[Denis Diderot|Diderotove]] drame ''[[Le père de famille|Otac obitelji]]'' i [[pantomima|pantomime]] temeljene na romanu ''[[The Monk]]'' [[Matthew Gregory Lewis|Matthewa Gregoryja Lewisa]]. S obzirom na [[božić]]ne praznike, teatar je bio ispunjen publikom, među kojom su se nalazila neka od najuglednijih imena tadašnje [[Virginia|Virginije]], uključujući pripadnike tzv. [[Prve obitelji Virginije|Prvih obitelji]]. Tijekom predstave se zapalila scenografija i brzo proširila po zgradi, izazvavši paniku tokom koje je dio publike bio izgažen. Od 598 članova publike - 518 odraslih i 80 djece - je poginulo njih 72, među kojima i [[George William Smith (američki političar)|George William Smith]], [[guverner Virginije|guvernera države]]. Požar u Richmond Theatreu je po broju žrtava predstavljao najveću katastrofu te vrste u dotadašnjoj američkoj povijesti. Na mjestu tragedije je kasnije podignuta [[Monumental Church|Monumentalna crkva]] koja danas predstavlja lokalnu znamenitost, a 1819. je na drugom mjestu podignuta druga zgrada gradskog kazališta. 

U Richmondskom kazalištu je nastupala glumica [[Eliza Poe]], koja se razbolila i umrla nekoliko tjedana prije požara. Dio povjesničara vjeruje da su ti događaji značajno uttjecali na opus njenog sina, književnika [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]].

==Vanjske poveznice==
* [http://jshaputis.tripod.com/ClayArticles/richmond_theater_fire.htm An account of the fire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120302095249/http://jshaputis.tripod.com/ClayArticles/richmond_theater_fire.htm |date=2. ožujka 2012. }}
* [http://www.freesurnamesearch.com/search/va/richmond-theater-fire-1811.html Victims of the 1811 Richmond Theater Fire]

{{mrva-građ}}

[[Kategorija:Požari]]
[[Kategorija:Povijest Ujedinjenog Kraljevstva (1707. – 1914.)]]</text>
      <sha1>se22tt7zhet53ael0r593jschy4xifn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mossi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498573</id>
    <revision>
      <id>7520598</id>
      <parentid>6202778</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2539" sha1="2ezthk23dlxh6s5vb22ee7vjo4fcl9h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Naaba Zomb Wobgo 2013.jpg|230px|minijatura|desno|Pripadnici etničke grupe Mossi]]
[[Datoteka:Troupe de danse de Andemtenga.jpg|230px|minijatura|desno|Pripadnici etničke grupe Mossi]]
'''Mossi''' (ili '''Mosse''', jednina '''Moaaga''') su [[etnička grupa]] [[zapadnosudanski narodi|zapadnosudanskih naroda]] iz skupine [[Gur]] iz [[Burkina Faso|Burkine Faso]] koji govore jezikom [[Mòoré jezik|mòoré]] ili mossi.

Žive uglavnom u [[selo|selima]] na području [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]: [[Crvena Volta]] i [[Bijela Volta]]. Mossi su najveća etnička grupa u Burkini Faso, koja čine više od 40% stanovništva,&lt;ref&gt;https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uv.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190906203318/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uv.html |date=6. rujna 2019. }} Preuzeto 6. studenog 2013.&lt;/ref&gt; ili oko 6,2 milijuna ljudi. Drugih 60% [[Stanovništvo Burkine Faso|stanovništva Burkine Faso]] sastoji se od više od 60 etničkih skupina, a uglavnom ih čine: [[Gurunsi]], [[Senufo]], [[Lobi]], [[Bobo]], i [[Fulani]].&lt;ref&gt;http://www.uiowa.edu/~africart/toc/countries/Burkina_Faso.html Preuzeto 6. studenog 2013.&lt;/ref&gt; Mossi govore jezik, koji se zove [[Mossi (jezik)|Moore ili Mossi jezik]].

Mossi potječu iz Burkine Faso, iako značajan broj živi u susjednim zemljama, kao što su: [[Benin]], [[Obala Bjelokosti]], [[Gana]], [[Mali]] i [[Togo]]. Godine [[1996.]], procijenjeni broj stanovnika Burkine Faso bio je 10,623.323. Pet do šest milijuna vjerojatno su Mossi, a još 1,2 milijuna pripadnika skupine Mossi žive u Obali Bjelokosti. 

Budući da se [[povijest]] etničke grupe Mossi zadržala samo u obliku [[usmena predaja|usmene predaje]], nemoguće je precizno odrediti [[datum]]e razdoblje prije dolaska [[bijelac]]a. Ipak povjesničari smatraju, da je početak njihove države u 15. stoljeću. Mossi su osvojili velike teritorije zahvaljujući uspješnom [[jahanje|jahanju]] [[konj]]a te su uspostavili prosperitetno [[kraljevstva Mossi|kraljevstvo Mossi]] i čuvali mir u regiji prije dolaska bijelaca. Širenje Kraljevstva Mossi prestalo je u 19. stoljeću s početkom intenzivne kolonizacije koju su provodili [[Francuz]]i. Prije toga, Mossi su imali vjerovanje da &quot;kada se prvo bijelo lice pojavi u zemlji, narod će umrijeti&quot;. 

== Vidi i: ==
* [[Etničke grupe Burkine Faso]]

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Gur narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Burkine Faso]]
[[Kategorija:Etničke grupe Obale Bjelokosti]]</text>
      <sha1>2ezthk23dlxh6s5vb22ee7vjo4fcl9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hermann Rorschach</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498703</id>
    <revision>
      <id>7520737</id>
      <parentid>7133444</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4642" sha1="5l3f225ahukpzyx9stmu1kdluyu2dko" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Herman Rorschach 
| slika                   = Hermann Rorschach c.1910.JPG
| slika_širina            = 
| naslov                  = Rorschach oko 1910.
| datum_rođenja           = [[8. studenoga]] 1884.
| mjesto_rođenja          = [[Zürich]], [[Švicarska]]
| datum_smrti             = 1. travnja 1922.
| mjesto_smrti            = [[Herisau]], [[Švicarska]]
| prebivalište            = [[Švicarska]], (kasnije) [[Rusija]]
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Švicarci|Švicarac]]
| etnicitet               = 
| polje                   =  [[psihijatrija]], [[psihometrija]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = [[Rorschachov test mrlja]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Herman Rorschach''' ([[Zürich]], [[8. studenog]] [[1884.]] – [[Herisau]], [[1. lipnja]] [[1922.]]) bio je švicarski psihijatar i psiohoanalitičar, najpoznatiji po razvoju projektivnog testa poznatijeg kao [[Rorschachov test mrlja]]. Ovaj test navodno reflektira nesvjesne dijelove osobnosti. U tom se testu pojedincu pokazuju 10 mrlja, jedna po jedna, i pita ih se koje oblike i figure vide u svakoj od njih.

== Životopis ==
Rorschach rodio se u [[Zürich]]u, a djetinjstvo i mladost je proveo u [[Schaffhausen]]u, u sjevernoj [[Švicarska|Švicarskoj]]. Njegovi su ga školski prijatelji zvali ''Klecks'', odnosno Mrlja, jer je uživao u kelcksografiji, stvaranju slika mrljama tinte.

Rorschachov otac, učitelj likovne umjetnosti, poticao ga je da se kreativno izrazi kroz slikanje i crtanje konvencionalnim slikama. Kada se približio trenutak mature, nije mogao odlučiti između umjetničke i znanstvene karijere. Napisao je pismo slavnom njemačkom [[biolog]]u, [[Ernst Haeckel]]u, pitajući ga za savjet. Znanstvenik je predložio - znanost i Rorschach upisuje medicinsku školu pri sveučilištu u Zürichu. Rorschach je počeo učiti ruski i 1906., dok je studirao, za vrijeme praznika posjetio Rusiju. Rorschach je 1909. diplomirao na medicinskom fakultetu u Zürichu i istovremeno se zaručio s Olgom Stempelin, djevojkom iz Kazana u [[Republika Tatarstan|Republici Tatarstan]], u [[Rusija|Rusiji]]. Krajem 1913. oženio se za Olgu te se par preselio u Rusiju. Rorschach je dobio sina 1917. te kćer 1919. godine.

Jedan od profesora koji je podučavao Rorschacha je bio i istaknuti psihijatar Eugen Bleuler, koji je učio i [[Carl Jung|Carla Junga]]. Novosti u intelektualnim krugovima vezane na psihoanalizu, neprestano su podsječale Rorschacha na njegove mrlje od tinte iz djetinjstva. Pitajući se zašto različiti ljudi često vide potpuno različite stvari u istim mrljama tinte, počeo je, još kao student medicine, pokazivati mrlje tinte školskoj djeci i analizirati njihove odgovore.
[[Datoteka:Rorschach_blot_01.jpg|mini|Primjer Rorschachove mrlje]]

Njemački doktor Justinus Kerner je 1857. godine izdao popularni knjigu pjesama, od kojih je svaka bila nadahnuta nasumičnom mrljom tinte, te se nagađalo da je Rorschach znao za tu knjigu. Francuski psiholog [[Alfred Binet]] je također eksperimentirao s mrljama tinte i testovima kreativnosti.

U srpnju 1914. se Rorschach vratio u Švicarsku gdje je radio kao zamjenik direktora u psihijatrijskoj bolnici u [[Herisau|Herisauu]]. Glavna načela testa mrlja tinte je objasnio 1921. godine u svojoj knjizi ''Psychodiagnostik''. Test mrlja tinte je doživio trenutni uspjeh zbog naizgled čudesnog čitanja ponašanja koji je omogućavao. Međutim, neki od psihijatara su takav test smatrali znanstveno bezvrijednim.
Samo jednu godinu nakon objavljivanja svoje knjige, Rorschach je preminuo od [[peritonitis]]a, vjerojatno posljedice prsnuća [[Slijepo crijevo|slijepog crijeva]]. Još uvijek je bio zamjenik direktora bolinice u Herisau kada je umro 1. travnja 1922. u 38. godini života.

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Hermann Rorschach
|commonscathr   = Hermann Rorschach
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

=== Mrežna sjedišta ===
* [http://biblio.unibe.ch/rorschach/dt/index.html Arhiv i zbirka Hermanna Rorschacha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131112065618/http://biblio.unibe.ch/rorschach/dt/index.html |date=12. studenoga 2013. }}

{{GLAVNIRASPORED:Rorschach, Hermann}}
[[Kategorija:Švicarski psihijatri]]</text>
      <sha1>5l3f225ahukpzyx9stmu1kdluyu2dko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva stambena štedionica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507803</id>
    <revision>
      <id>7520872</id>
      <parentid>7115429</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5812" sha1="cdsyifbupa1c7v0nyxizzcynkxd929q" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
| ime                = Prva stambena štedionica d.d.
| slika              = [[Slika: Prva stambena štedionica Logo.png |250px | Logotip]]
| vrsta              = [[dioničko društvo]]
| burzovni_simbol    = 
| osnutak            = [[1998.]] u Zagrebu
| prestala_postojati = 
| osnivači           = 
| sjedište           = Savska 60&lt;ref name=&quot;osnovni_podaci&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.prva-stambena.hr/home/wps/wcm/connect/pss_hr/public/o_nama |title=Prva stambena štedionica - ''O nama'' |access-date=19. ožujka 2014. |archive-date=30. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140930201218/http://www.prva-stambena.hr/home/wps/wcm/connect/pss_hr/public/o_nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| sjedište_grad      = [[Zagreb]]
| sjedište_država    = {{Z+X|HRV}}
| ključne_osobe      = Antonija Matošin, Darija Hejni
| izvršni_direktor   = 
| konkurencija       = 
| pokriveno_područje = [[Republika Hrvatska]]
| industrija         = [[bankarstvo]], financijske usluge
| proizvodi          = 
| usluge             = stambena štednja, stambeni krediti
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 23,5 milijun kuna &lt;small&gt;(1. 1. 2015. – 31. 12. 2015.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;dokumenti&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.prva-stambena.hr/home/wps/wcm/connect/pss_hr/public/Dokumenti |title=Prva stambena štedionica - ''Dokumenti'' |access-date=19. ožujka 2014. |archive-date=9. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130709021637/http://www.prva-stambena.hr/home/wps/wcm/connect/pss_hr/public/Dokumenti |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| zaposleni          = 31&lt;ref name=&quot;dokumenti&quot;/&gt;
| holding            = 
| divizije           = 
| podruž             =
| vlasnik            = [[Zagrebačka banka|Zagrebačka banka d.d.]]
| slogan             = 
| web                = [http://www.prva-stambena.hr/ www.prva-stambena.hr]
| dodatak            = 
}}
'''Prva stambena štedionica''' (PSŠ) bila je vodeća stambena štedionica na [[Hrvatska|hrvatskom]] tržištu po tržišnim udjelima u stambenoj štednji i kreditima te dugogodišnjim uspješnim poslovnim rezultatima.&lt;br&gt; 
[[Kreditna institucija|Kreditna je institucija]] koja prikuplja depozite od fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba štediša odobravanjem stambenih kredita uz financijsku potporu države na području [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].  

Prva stambena štedionica članica je Hrvatske udruge banaka, Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, EFBS-a (''European Federation of [[:en:Building Societies|Building Societies]]'') te IUHF-a (''International Union for Housing Finance'').

Stambenu štednju u Prvoj stambenoj štedionici potiče država uz državna poticajna sredstva (skraćeno DPS) koja se odobravaju iz [[Državni proračun|državnog proračuna]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Visina i osnovica državnih poticajnih sredstava određena je Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.&lt;ref name=&quot;zakon&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mfin.hr/hr/stambena-stednja |title=Ministarstvo financija - ''Stambena štednja'' |access-date=19. ožujka 2014. |archive-date=30. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330063602/http://www.mfin.hr/hr/stambena-stednja |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prva stambena štedionica je dioničko društvo u vlasništvu [[Zagrebačka banka|Zagrebačke banke]] koja je članica Grupe [[:en:UniCredit|UniCredit]]. Tijekom 15 godina poslovanja u PSŠ-u je sklopljeno više od pola milijuna ugovora o [[Štednja|štednji]] i odobreno dvije milijarde kuna [[kredit]]a za različite stambene namjene.&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/211780/7/Prva-stambena-stedionica-u-15-godina-sklopila-550-tisuca-ugovora-o-stednji |title=Glas Slavonije - ''Vijesti'' |access-date=19. ožujka 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010845/http://www.glas-slavonije.hr/211780/7/Prva-stambena-stedionica-u-15-godina-sklopila-550-tisuca-ugovora-o-stednji |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;    

Ponuda uključuje mogućnost [[Štednja|štednje]] uz fiksnu [[Kamatna stopa|kamatnu stopu]] na različite rokove, [[osiguranje]] od nezgode te [[kredit]]e uz fiksnu [[Kamatna stopa|kamatnu stopu]] za sve stambene namjene (kupnju [[Kuća|kuće]], stana ili građevinske čestice, adaptaciju, rekonstrukciju, popravke, opremanje...). 
Prva je građanima ponudila Zelene stambene kredite namijenjene poboljšanju energetske učinkovitosti stambenog prostora.  

Glavni su kanal prodaje proizvoda Prve stambene štedionice poslovnice [[Zagrebačka banka|Zagrebačke banke]].

== Povijest == 

Početkom [[1990-ih]] godina, nakon osamostaljenja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], dolazi do naglog razvoja [[Društvo|društva]] u novom, demokratskom okruženju te snažne ekspanzije građevinskog sektora i velike potražnje za novim stanovima. Također, kod građana se podiže svijest o tome da se sami trebaju brinuti o rješavanju stambenih pitanja i održavanju stambenog fonda. 

Po uzoru na zapadnoeuropske i neke tranzicijske zemlje, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[1998.]] godine usvojen Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje koji je omogućio osnivanje stambenih štedionica kao specijaliziranih [[Kreditna institucija|kreditnih institucija]]. [[Zagrebačka banka]], vodeća banka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], prva osniva stambenu štedionicu simboličnog naziva – Prva stambena štedionica. 

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.prva-stambena.hr/ Službena ''web''-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191225032611/http://www.prva-stambena.hr/ |date=25. prosinca 2019. }}

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]</text>
      <sha1>cdsyifbupa1c7v0nyxizzcynkxd929q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rade Ćaldović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>510423</id>
    <revision>
      <id>7521077</id>
      <parentid>6765986</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:20:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8218" sha1="opep8qucixipmvfdtp6nz85d0z03og4" xml:space="preserve">'''Rade „Ćenta“ Ćaldović''' ([[Beograd]], [[6. listopada]] [[1950.]] -  [[Beograd]], [[15. veljače]] [[1997.]]) je bio poznati srpski kriminalac i jedan od najbližih suradnika [[Ljubomir Magaš|Ljubomira Magaša]]. Osuđivan je za iznudu novca, ucjene, teško razbojništvo i krađu, a bio je optuživan i za kazneno djelo silovanja.

== Životopis ==
Rade Ćaldović rođen je kao drugo dijete u obitelji Milana i Božidarke Ćaldović. Ćaldovići su imali još dva sina: starijeg Momčila, zvanog Moške, i najmlađeg Dragana, zvanog Ćatana. Milan Ćaldović bio je vozač u policiji, a Božidarka Ćaldović domaćica. Sredinom 1960-ih, obitelj seli u [[Zemun]], u naselje „Marija Bursać“.

Sredinom šezdesetih na jednoj zabavi u Domu omladine upoznao je Ljubomira Magaša, s kojim je postao nerazdvojan. Prvi put je uhićen 1967. godine zajedno s Magašem i Zoranom Milosavljevićem „Robijom“, zbog sumnje da su silovali jednu djevojku. Zbog nedostatka dokaza, Ćaldović i Milosavljević su pušteni na slobodu, a Magaš je osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora, koje je odslužio u zatvoru u [[Srijemska Mitrovica|Srijmskoj Mitrovici]]. Dvije godine kasnije oženio je svoju dugogodišnju djevojku Mariju.

U ožujku 1971. godine zajedno s Magašem i Dačom je otputovao u [[Italija|Italiju]], u [[Milano]].

==Europa==
Rade Ćaldović je [[1972.]] godine u [[Verona|Veroni]] ranjen u trbuh.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://gangstersinc.tripod.com/YugoPup2.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. srpnja 2012. |archive-date=27. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120727015317/http://gangstersinc.tripod.com/YugoPup2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ubrzo poslije ranjavanja Ćenta je otišao u Milano gdje se pridružio Magašu i njegovom klanu koji je tada imao desetak članova. U Italiji se bavio oružanim pljačkama i napadima na talijanske i austrijske zlatare zbog čega je u Rimu završio u zatvoru. Nakon izlaska iz zatvora početkom [[1974.]] godine Ćaldović je otišao u [[Francuska|Francusku]], a nakon izvjesnog vremena u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]. U njemačkoj policiji je vođen i pod lažnim imenima kao: Milovan Bulovan iz Zrenjanina, Dušan Vučetić, Živan Mašinjanin, Đulijano Kastanjola i Andrea Zulo. Njemačka policija ga je početkom 1980-ih teretila za 37 kaznena djela, ali zbog nedostatka dokaza je i dalje ostao na slobodi. Zbog velikog pritiska koji je dolazio od strane policije i novinara, Rade Ćaldović je poslije oslobađajućih presuda najčešće odlazio u Italiju i [[Nizozemska|Nizozemsku]], gdje je vrijeme provodio najčešće u kockarskim krugovima.

Pri samom dolasku u Nizozemsku, Ćaldović je ušao u kockarske krugove. Međutim, kada je vođa crnogorske grupe Veljko Krivokapić na kocki izgubio od Ćaldovića dvadeset tisuća njemačkih maraka i skupocjeni sat, a potom ga uz prijetnje pištoljem i ljudi oko sebe primorao da mu sve vrati, Ćaldović je u roku od dva dana izvršio osvetu — Krivokapić je nekoliko dana kasnije ubijen u jednom bečkom kafiću. Osumnjičeni za ovo ubojstvo, Rade Ćaldović, Jusuf Bulić i [[Ljubomir Magaš]], nalazili su se u bijegu. Međutim, na zahtjev Austrije prema optužnici koja ih je teretila za ubojstvo iz bezobzirne osvete i u Beogradu je izdana tjeralica koju je potpisao istražni sudac.

{{citat|Dana, 27. listopads 1978. godine oko deset sati u Beču, Austrija, u kafeu „Hautpnost“, ulica Fleischmarkt broj 28, lišili su života Krivokapić Veljka, rođenog 1947. godine u Feketiću, općina Mali Iđoš. I to iz bezobzirne osvete što je ovaj, nešto ranije hicem iz pištolja ranio Radeta Ćaldovića Ćentu. To su učinili na bezobziran način, tako što su Magaš i Bulić držali Krivokapića, a Ćaldović ga udarao punom vinskom flašom po glavi, sve dok Krivokapić nije prestao da daje znake života}}&lt;ref&gt;Marko Lopušina, &quot;Srpska mafija - Ko je ko&quot; {{ISBN|86-7578-045-1}}&lt;/ref&gt;:

Nakon izvjesnog vremena tjeralica za njima trojicom je obustavljena zbog nedostatka dokaza da su sudjelovali u ubojstvu Veljka Krivokapića.

Pošto se ponovo vratio u Njemačku gdje je inače ilegalno boravio, Ćaldović je podnio zahtjev za izdavanje političkog azila. Njemačke vlasti su to odbile, pa je Ćaldović odlučio da zajedno sa svojim prijateljem Ljubom Magašem pristupi srpskom emigrantskom „Ravnogorskom pokretu“ i tako sebi osigura stalno boravište na području SR Njemačke. Velika potjera njemačke policije za Ćaldovićem počela je onog trenutka kada je 1981. godine kupio najnoviji i najskuplji model [[mercedes]]a „Benz 500SL“, tadašnjeg automobila godine u Njemačkoj. To je pobudilo nove sumnje jer Ćaldović nije bio zaposlen te nije imao ni osnovne izvore prihoda.

Godine 1982. njemačka policija je napokon uhitila Radeta Ćaldovića zbog sumnje da je sudjelovao u iznuđivanju novca od kockarskog kluba u ulici Kaiserstraße u [[München]]u. Pošto je uhićen na djelu tijekom pucnjave, njemačka policija je imala dovoljno dokaza da Ćaldovića i njegove suradnike osudi na dugogodišnji zatvor. Njemački „Spiegel“ je objavio da je napokon uhićen glavni reketaš na području Münchena. „Spiegel“ je također tvrdio da više gotovo i da nema talijanskog i kineskog restorana, pizzerije i javne kuće koja ne plaća reket osumnjičenom. Zbog ovih ucjena s teškim razbojništvom, godine 1985. Rade Ćaldović je osuđen na zatvorsku kaznu od tri godine i četiri mjeseca zatvora. Zatvorsku kaznu je izdržavao u zatvoru Landsberg, u blizini Münchena. Kada je [[10. studenog]] [[1986.]] godine ispred Zemaljskog suda u Frankfurtu ubijen Ljubomir Magaš, njemačka policija ga je proglasila za novog „kuma“ jugoslavenskog podzemlja.

Po izlasku iz zatvora krajem 1980-ih, da bi dobio dozvolu za ostanak u Njemačkoj, Ćaldović je sklopio lažni brak sa svojom prijateljicom Birgit. Poslije izvjesnog vremena i dalje je bio na meti njemačke policije koja ga je sumnjičila za nekoliko teških krađa. Nakon toga se preselio u Offenbach, gdje je živio sa svojom obitelji sve dok 1992. godine kada je protjeran iz Njemačke.

== Povratak u Beograd ==
Čim je protjeran iz Njemačke, Ćaldović se vratio u [[Beograd]], gdje se nije dugo zadržao pošto je ubrzo otišao u [[Južna Afrika|Južnoafričku Republiku]], u [[Johannesburg|Johanesburg]]. Kada se ponovo vratio u Beograd, započeo je poslove u Beogradu i [[Atena|Ateni]] gdje je otvorio obrt.

Iste godine Rade Ćaldović dovođen je u vezu s ubojstvom [[Aleksandar Knežević|Aleksandara „Kneleta“ Kneževića]], ubijenog 28. listopada [[1992.]] godine u beogradskom hotelu „Hajat“. Knežević je malo prije ubojstva oteo automobil Chrysler Wrangler od Ćaldovićevog zeta Miodraga „Miše“ Cvetinovića. Cvetinović je kasnije optužen za ovo ubojstvo.&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&amp;status=jedna&amp;datum=2004-10-27&amp;feljton=4264{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Sredinom studenog 1993. godine na Ćaldovića je izvršen neuspjeli [[atentat]]. U parkiranoj „Ladi“ neposredno pored Ćentinog „Mercedesa“ aktivirana je eksplozivna naprava, ali je Ćaldović prošao samo s lakšim tjelesnim ozljedama. Od tog trenutka je angažirao i nekoliko tjelohranitelja.

== Ubojstvo ==
Ćaldović je ubijen u noći 14. na 15. veljače 1997. godine.&lt;ref&gt;http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul98/1107/1107_18.HTM Naša Borba: Masakr u noći Sv. Valentina&lt;/ref&gt; Nepoznati ubojica ga je kroz bočno staklo izrešetao automatskim oružjem, dok je sjedio u svom vozilu, u Francuskoj ulici u [[Beograd]]u. S njim je u vozilu ubijena i Maja Pavić, novinarka TV Pinka i kuma [[Svetlana Ražnatović|Svetlane Ražnatović]].

== Vanjske poveznice ==
*http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?view=story&amp;id=50079&amp;sectionId=39&amp;seriesId=0 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131224101436/http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?view=story&amp;id=50079&amp;sectionId=39&amp;seriesId=0 |date=24. prosinca 2013. }}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ćaldović, Rade}}
[[Kategorija:Kriminalci]]
[[Kategorija:Životopisi, Srbija]]
[[Kategorija:Organizirani kriminal u Srbiji]]</text>
      <sha1>opep8qucixipmvfdtp6nz85d0z03og4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlado Vladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520018</id>
    <revision>
      <id>7520769</id>
      <parentid>7373142</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:43:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-38075-60</username>
        <id>365901</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djela */</comment>
      <origin>7520769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9327" sha1="adduwdjxu4vzpk52169nu2k2j3lelaw" xml:space="preserve">'''Vlado Vladić''' ([[Kućani]], Rama, [[1967.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[književni kritičar]], [[prevoditelj]] i [[filozof]].

== Životopis ==
Rođen je 1967. na Kućanima, Rama, Bosna i Hercegovina. Završio je tri fakulteta: studije slavistike (bohemistike i polonistike), bibliotekarstva, filozofije i teologije. Filozofiju magistrirao 1997. i doktorirao 2004. Prevodi s češkoga, engleskoga, njemačkoga, poljskoga, slovačkoga i slovenskoga jezika – filozofska, književna i teološka djela. Službeni je prevoditelj pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija za prevođenje pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik. Objavio je četiri pjesničke knjige: Trenuci (Zagreb, 1993.), Razsredištenost (Mostar, 2003.), Litanije za p-ostanak na Kućanima (obojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, Zagreb, 2007.) i Teret smrtnoga života (Zagreb, 2008.); i dvije filozofske knjige: Usud estetičkoga suda (Mostar, 1998.) i Filozofski ekumenizam Karola Wojtyłe (Zagreb, 2005.). Objelodanio je i zbornik [[ramska ganga|ramske]] [[ganga|gange]]: Raspivana Rama (Mostar, 1996.). Priredio je i tri knjige u okviru biblioteke Hrvatska katolička baština u izdanju [[Glas Koncila|Glasa Koncila]] i to: o krčkom biskupu Antunu Mahniću (2006.), o Tonu Smerdelu (2007.) i o vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Evanđelistu Šariću (2008.). Objelodanio je brojne književne kritike, [[studija|studije]] i eseje te nastupio na brojnim simpozijima u domovini i inozemstvu. Suradnikom je brojnih časopisa. Od 1997. do 2002. honorarno je predavao na [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofskom fakultetu Družbe Isusove]] u Zagrebu, naizmjenično: estetiku i metodiku nastave etike te držao seminare iz estetike; a na Katehetskom institutu [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF-a]] u Zagrebu, povijest filozofije. Od 1995. radi u Obrtničkoj školi za osobne usluge u Zagrebu kao profesor etike i vjeronauka. Bio je petnaest godina zaposlen. Zbog neispunjavanja e-matice, koja je prosvjetarski posao pretvarala sve više u administrativni, dobio je naprasni otkaz zajedno s kolegom Domagojem Orlićem.&lt;!-- ima li informacija da je vraćen na posao ili ne? Znači li ovo da je vraćen http://www.ss-obrtnicka-osobneusluge-zg.skole.hr/skola/djelatnici/vlado_vladic?cal_ts=1314828000--&gt; Na to je stupio u [[štrajk glađu]] ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji je završio nakon sedamnaest dana. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] u Zagrebu i [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Mostaru]] te [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskoga filozofskoga društva]] u Zagrebu. Oženjen je, otac troje djece.

== Djela ==
* ''Trenuci'', 1993.
* ''Noina arka'', 1996.
* ''Usud estetičkog suda'', 1998.
* ''Razsredištenost'', 2003.
* ''Filozofski ekumenizam Karola Wojtyle'', 2005.
* ''Litanije za p-ostanak na Kućanima'', stihovi, 2007. (prev. na eng. Domagoj Orlić)
* ''Teret smrtnog života'', 2008.
* ''Sluga Domovine''. Život hrvatskoga viteza Vjekoslava Maksa Luburića generala Drinjanina'','' 2018''.''
*''Moj manifest''. Pjesme i prevratnička poetika na tragu što dalje od Antuna Branka Šimića, 2019.
*''Vrapčanske priče'', 2019.
*''Izvorna pravednost svetoga Josipa'', 2022.
*''Četvrt stoljeća do književne kritike,'' 2024.

Objavio je mnoštva stručnih radova, knjiga pjesama i onih iz filozofije. Sudjelovao je u društvenim događajima iz kulture.

Djela je objavio u [[Književna Rijeka|Književnoj Rijeci]], [[Kolo (časopis)|Kolu]], Lovrećkom libru, [[Marulić (revija)|Maruliću]], [[Motrišta|Motrištima]], Metodičkim ogledima, [[Most (časopis)|Mostu]], Novoj Istri, Novoj prisutnosti, [[Osvit (Mostar)|Osvitu]], [[Obnovljeni život|Obnovljenom životu]], [[Republika (časopis)|Republici]], Status quaestionis, 
Pisao je o filozofiji pape Ivana Pavla II., [[Ante Stamać|Anti Stamaću]], [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], [[Jozef Tischner|Jozefu Tischneru]], Zdravku Kordiću, [[Josip Sanko Rabar|Josipu Sanku Rabaru]], pjesmama [[Petar Milić Periša|Petra Milića Periše]], o katoličkom pjesništvu, književnim kritikama [[Fabijan Lovrić|Fabijana Lovrića]], pjesništvu [[Siniša Očuršćak|Siniše Očuršćaka]], [[Božidar Petrač|Božidaru Petraču]] kao književnom povjesničaru i dr.

Priredio:
*''Raspivana Rama: zbornik ramske gange'', 1996.
*Antun Mahnić: ''O lijepoj umjetnosti'', 2006.
*[[Ton Smerdel]]: ''Duh umjetnosti. Eseji'', 2007.
*[[Ivan Evanđelist Šarić]]: ''Suvremene spasonosne misli: eseji i okružnice'', 2008.
*[[Jeronim Vladić]]: ''Cjelov mira: probrana misao'', 2011.
*Vjekoslav Luburić: ''Branimo Hrvatsku ISTINOM!'', Zagreb, 2020.
*Vjekoslav Luburić: ''S nama su ZDS!'', Zagreb, 2026.

Preveo:
*[[Karol Wojtyła]]: ''Ljubav i odgovornost''  (s poljskoga)
*[[Karol Wojtyła]]: ''Put do Krista - razmatranja za mlade'' (s poljskoga)
*[[Karol Wojtyła]]: ''Temelji etike'' (s poljskoga)
*[[Egon von Petersdorff]]: ''Demoni, vještice, spiritisti'', 2012., Verbum-Split, Denona-Zagreb (s njemačkog)
*Eseji i aforizmi [[Lenart Škof|Lenarta Škofa]] (sa slovenskog)
*[[Barbara Meier]]: ''Franz Liszt''
*pjesme [[Alfred Marek Wierzbicki|Alfreda Mareka Wierzbickog]] (s poljskoga)
*[[Jarosław Iwaszkiewicz]]: ''Pripovijesti'' (s poljskoga)
*[[Bohdan Czeszko]]: ''Prolivanje krvi za domovinu''  (s poljskoga)
*[[Milan Machovec]]: ''Smisao ljudske egzistencije'' (s češkoga)
*[[Christoph Schönborn]]: ''Ljubiti crkvu: duhovne vježbe održane papi Ivanu Pavlu II'' 
*[[Roman Ingarden]]: ''Mala knjiga o čovjeku'' (s poljskoga)
*[[Joseph Roth]]: ''Priča o 1002. noći'' (s njemačkoga)
*Hans Sedlmayr: ''Gubljenje središta, Split, 2001.'' (s njemačkoga)
*''Pisma svete sestre Faustyne'', Zagreb, 2011. (s poljskoga)
*Marek Hłasko'', Veliki strah, (s poljskoga)''
*Zofia Nałkowska, ''Pokraj pruge'' (s poljskoga), 2024.

== Antologije i zbornici ==
* ''Mnogoglasje'': Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine, prir. Zdravko Kordić i Krešimir Šego, 2000.
* ''Hercegovina: antologija hrvatske lirike'', prir. [[Vjekoslav Boban]], 2002.
* ''Jezik i hrid: pisana riječ članova DHK HB'', izbor i prir. [[Zdravko Kordić]], 2005.
* ''Sesvetski oblok: zbornik poezije'' (prir. Ivan Babić), 2006.
*''Krist u hrvatskom pjesništvu: od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije'' (izbor i prir. [[Vladimir Lončarević]]), 2007.
*''Kruh i vino: zbornik suvremene hrvatske duhovne poezije'', (prir. [[Josip Sanko Rabar]]), 2009.
*''Dreams dreamt long ago''. lament, struggle, hope, and joy. 20th Century Croatian Poetry in Bosnia and Herzegovina = Davno sanjani snovi. Tužaljka, borba, nada i radost. Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, prir. Vinko Grubišić, Zdravko Kordić i Krešimir Šego, Denver, CO: Outskirts Press, Inc, 2009.
* ''5. Hrvatski žrtvoslovni kongres'' 2010, (Zagreb, Voćin) (ur. [[Zvonimir Šeparović]])

== Nagrade i priznanja ==
* 1. nagrada na 12. [[Recital duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozmec|recitalu duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozimec]] (uz [[Zdenka Maltar|Zdenku Maltar]], [[Nevenka Erman|Nevenrku Erman]] i [[Đurđa Ilijaš|Đurđu Ilijaš]])

== Izvori ==
*Matej Škarica: [http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi Preživjeti s idealima u Hrvatskoj – Vlado Vladić ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020094823/http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi |date=20. listopada 2013. }}, Ramska zajednica, 11. svibnja 2010.
*Dunja Stojić: [http://www.studentnet.hr/whatever/show/3527/ Aktivizam - luksuz ili potreba?], StudentNet, 19. svibnja 2010.
*Miljenko Grubeša: [http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view Dr. Vlado Vladić je danas (5.5.2010.) treći dan u štrajku glađu!], knjiznice.info, 5. svibnja 2010.
*M.M.B.: [http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla Slučaj dr. Vlade Vladića - 10. dan štrajka glađu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132746/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla |date=4. ožujka 2016. }}, lijepanašadomovinahrvatska.com, preneseno s HKV-a, 13. svibnja 2010.  
*P.O.E.: [http://nastavnici.org/2012/07/01/prekinuti-hrvatsku-prosvjetnu-sutnju/ Prekinuti hrvatsku prosvjetnu šutnju], nastavnici.org, 1. srpnja 2012.
*Vlado Vladić: [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&amp;catid=43:glas-hrsvijeta&amp;Itemid=151 Nakon sedamnaest dana završen štrajk glađu prof.Vladića ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190920105914/http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&amp;catid=43:glas-hrsvijeta&amp;Itemid=151 |date=20. rujna 2019. }}, hrsvijet.net, 22. svibnja 2010.
{{hakave}}

{{GLAVNIRASPORED:Vladić, Vlado}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Prozor-Rama]]</text>
      <sha1>adduwdjxu4vzpk52169nu2k2j3lelaw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emanuel Luxardo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520805</id>
    <revision>
      <id>7520630</id>
      <parentid>7193585</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:53:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2957" sha1="2rg9pewulihleiic0giui7c6fb0hxi9" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Emanuel Luxardo
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[8. rujna]] [[1848.]]
| mjesto rođenja    = [[Zadar]]
| datum smrti       = [[23. studenoga]] [[1905.]]
| mjesto smrti      = [[Zadar]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|HAB}}
| narodnost         = Talijan
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Kirurgija]], [[interna medicina]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Emanuel Luxardo''' ([[Zadar]], [[8. rujna]] [[1848.]] {{--}} [[Zadar]], [[23. studenoga]] [[1905.]]) bio je hrvatski [[liječnik]], kulturni radnik, [[hrvatski narodni preporod|hrvatski preporoditelj]], visoki medicinski dužnosnik. Bio je doktor medicine, kirurgije i prava. 

== Životopis ==
Rodio se je u Zadru u obitelji [[Talijani u Hrvatskoj|Talijana]] iz [[Trst]]a, od oca Emanuela i majke Caroline Degiovanni. Materinski jezik bio mu je talijanski. Studirao je medicinu u Padovi. Na fakultetu je postao asistentom. Ipak se vratio u rodni kraj. U medicini je djelovao kao [[kirurg]], [[internist]], [[porodničar]] i [[okulist]].

Iako Talijan u vremenima kad je autonomaštvo i talijanaštvo bilo vrlo utjecajno u Kraljevini Dalmaciji, shvaćao je borbu hrvatskog naroda za nacionalnu emancipaciju. Uvijek je pomagao hrvatsku narodnu stvar. Do kraja života bio je među aktivnim članovima Hrvatske čitaonice. Na izborima za [[Dalmatinski sabor]] i [[Carevinsko vijeće]] uvijek je glasovao za hrvatske stranke. 

Oženio je kćer poznatog hrvatskog političara [[Miho Klaić|Mihe Klaića]] Anu. 
1880. postao je liječnik prvenac (primarijus) u Dubrovniku. Poslije smrti dr [[Ivan Augustin Kaznačić]] 13. veljače 1883. postao je ravnateljem bolnice u Dubrovniku. Dužnost je obnašao do 1888. godine. Od 1892. ponovo je u rodnom Zadru gdje je liječnik prvenac (primarijus i šef) novootvorene zadarske bolnice. Bio je dužnosnik u Zemaljskom zdravstvenom vijeću. U znanstvenom radu istakao se proučavanjem onda vrlo raširenih bolesti [[malarija|malarije]] i [[tuberkuloza|sušice]]. Napisao je nekoliko rasprava.

Umro je 1905. godine. Premda iz talijanskogovorne obitelji, osmtnica mu je objavljena i na hrvatskom, što je u ono doba bila rijetkost.

== Izvori ==
*Ivo Marinović: [https://hrcak.srce.hr/clanak/121206 Reminiscencije na doktora Emanuela Luxarda (1848.–1905.) i obitelj Mihe Klaića (1829.–1896.)], Acta med-hist Adriat 2008;6(1), str. 109. – 112.
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Luxardo, Emanuel}}
[[Kategorija:Hrvatski kirurzi]]
[[Kategorija:Hrvatski internisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Talijani u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>2rg9pewulihleiic0giui7c6fb0hxi9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Nemec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521353</id>
    <revision>
      <id>7520963</id>
      <parentid>7485846</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6916" sha1="pzo6qtanfs2rra9ayfz1artkw5x25dy" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Boris Nemec
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[23. veljače]] [[1945.]]
| mjesto rođenja    = [[Varaždin]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| državljanstvo     = {{ZD+X|HRV}}
| narodnost         = 
| alma mater        = Medicinski fakultet u Rijeci
| zvanje            = Prof. dr. sc.; dr. med.
| grana medicine    = [[Ortopedija]]
| ostala zanimanja  = Nogometaš i nogometni sudac
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Boris Nemec''', ([[Varaždin]], [[23. veljače]] [[1945.]]) je hrvatski [[liječnik]]. Poznat je kao liječnik [[hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] od travnja [[1996.]] do ožujka [[2019.]] i jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka na području [[športska medicina|športske medicine]]. Bio je i nogometaš i nogometni sudac.&lt;ref name=&quot;20 godina&quot;&gt;(): [https://hns.family/vijesti/19738/bila-mi-je-velika-cast-biti-dio-hrvatske-reprezentacije/ ''Bila mi je velika čast biti dio hrvatske reprezentacije' - Hrvatski nogometni savez.html''], Hrvatski nogometni savez. 30. ožujka 2019. Pristupljeno 1. travnja 2019. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Sport#Hrvatski nogometni savez|dopusnicu Hrvatskoga nogometnog saveza]]&lt;/ref&gt;

== Medicina ==
U Varaždinu završio je osnovnu i srednju školu. Medicinu je studirao na [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskom fakultetu]] u Rijeci. Radi u [[Lovran]]u od 1972. godine na [[Klinika za ortopediju Lovran|Klinici za ortopediju]]. 1976. u Zagrebu položio je specijalistički ispit iz ortopedije. 1981. izveo je jednu od prvih koštano-hrskavičnih [[transplantacija]] [[bedrena kost|bedrene kosti]] s dijelom koljena u Europi. Godine 1982. magistrirao. 1987. godine dobiva mjesto asistenta i predavača na katedri za [[ortopedija|ortopediju]] riječkog Medicinskog fakulteta. Godine 1989. doktorirao kod mentora dr [[Marko Pećina|Marka Pećine]], akademika HAZU. Od 1991. do 1995. godine obnaša dužnost prodekana za financije Medicinskog fakulteta u Rijeci. 1999. godine postao je član zdravstvene komisije [[FIFA]]. Među prvima u Hrvatskoj je započeo je raditi [[transplantacija|transplantacije]] koljenske hrskavice od [[in vitro]] uzgojenog autolognog hrskavičnog [[eksplantat]]a na trodimenzionalnoj matrici od [[hijaluronska kiselina|hijaluronske kiseline]] (&quot;Hyalograf C&quot;) (2004.). Godine 2005. postao je redovni profesor na katedri za ortopediju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Danas vodi privatnu bolnicu u [[Matulji]]ma.

Član je Europske asocijacije [[kirurgija koljena|kirurgije koljena]] i [[artroskopija|artroskopije]] od 1988. godine te [[Hrvatsko ortopedsko društvo|Hrvatskog ortopedskog društva]] od 1990. godine. Od 1998. godine član je Američke akademije ortopedskih kirurga.

== Nogomet ==
U nogometu je od malih nogu. Nogometom se bavio od mladosti kao igrač, kasnije i kao savezni sudac. Karijeru nogometnog liječnika započeo je u nogometnom klubu [[HNK Rijeka|Rijeka]], a od travnja 1996. godine stalni je član stručnog stožera Vatrenih. Kao liječnik reprezentacije sudjelovao je na svih deset prvih velikih natjecanja (pet svjetskih i pet europskih prvenstava) na kojima je nastupala hrvatska reprezentacija, od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskog prvenstva u Engleskoj 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018.]] godine. Dao je značajan doprinos radu Fifine Zdravstvene komisije te HNS-ove Zdravstvene komisije, a surađivao je i s mladim hrvatskim reprezentacijama. Krajem ožujka odlučio je nakon 23 godine napustiti svoju ulogu u stožeru hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref name=&quot;20 godina&quot;/&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Izdvojeno među mnogim priznanjima koje je dobio:&lt;ref name=&quot;20 godina&quot;/&gt;

* 1991. – Nagrada Grada Opatije za doprinos medicinskim znanostima i razvitku kirurgije koljena 
* 1998. – brončana medalja na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj  
* 1998. – [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]] 
* 1998. – Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] odlikovan je [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]], ''&quot;za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.&quot;''.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html Odluka kojom se za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.] ''Narodne novine'', 15. srpnja 1998.&lt;/ref&gt;
* 2018. – srebrne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji]] 
* 2018. – Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] odlikovan je [[Red hrvatskog trolista|Redom hrvatskog trolista]], ''&quot;za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, promociju sporta i ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji, kojim su pridonijeli svojim velikim profesionalnim iskustvom i osobnom podrškom koje stoje iza ovako velikih natjecanja&quot;''.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda hrvatskog trolista za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije] ''Narodne novine'', 14. studenog 2018.&lt;/ref&gt;
* 2019. – [[Trofej podmlatka]], najviša nagrada [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]], za zalaganje za zdravstvenu zaštitu mladih nogometaša te brigu za generacije hrvatskih reprezentativaca.
* Dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad i doprinos medicini i športu, uključujući i dva odlikovanja predsjednika Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;20 godina&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*[http://www.croatia-medical-travel.com/Prof-dr-sc,-drmed--Boris-Nemec Prof. dr. sc. Boris Nemec, dr. med.]
*[http://info.hazu.hr/marko_pecina_bibliografija_nastavna_djelatnost HAZU - Marko Pećina - Nastavna djelatnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026182444/http://info.hazu.hr/marko_pecina_bibliografija_nastavna_djelatnost |date=26. listopada 2014. }}

{{GLAVNIRASPORED:Nemec, Boris}}
[[Kategorija:Hrvatski ortopedi]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni suci]]
[[Kategorija:HNK Rijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Varaždin]]
[[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]</text>
      <sha1>pzo6qtanfs2rra9ayfz1artkw5x25dy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povratak Supermana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522657</id>
    <revision>
      <id>7520576</id>
      <parentid>7480400</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:05:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66732" sha1="iigoj9zt0fn963900hnpp3ytg9ycun4" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma     = Povratak Supermana
| naslov originala = Superman Returns
| slika            = Superman Returns.jpg
| opis slike       = Plakat filma ''Povratak Supermana''
| veličina slike   = 200px
| režija           = [[Bryan Singer]]
| producenti       = Jon Peters&lt;br&gt;Bryan Singer&lt;br&gt;Gilbert Adler
| scenarij         = [[Michael Dougherty]]&lt;br&gt;[[Dan Harris]]
| glavne uloge     = [[Brandon Routh]]&lt;br&gt;[[Kate Bosworth]]&lt;br&gt;[[Kevin Spacey]]&lt;br&gt;[[James Marsden]]&lt;br&gt;[[Frank Langella]]&lt;br&gt;[[Eva Marie Saint]]&lt;br&gt;[[Parker Posey]]&lt;br&gt;[[Kal Penn]]&lt;br&gt;[[Sam Huntington]]&lt;br&gt;[[Tristan Lake Leabu]]
| glazba           = [[John Ottman]]
| snimatelj        = Newton Thomas Sigel
| montaža          = John Ottman&lt;br&gt;Elliot Graham
| distributer      = [[Warner Bros.|Warner Bros Pictures]]
| godina           = [[2006.]]
| trajanje         = 154 min.
| država           = [[SAD]]
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = 204.000.000 [[USD]]&lt;ref name=&quot;Smith (2006)&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Posey&quot; /&gt;
| zarada           = 391.081.192 USD
| žanr             = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0348150
}}

'''''Povratak Supermana''''' (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preveden i kao '''''Superman: Povratak'''''; [[engleski jezik|eng.]] ''Superman Returns'') je [[SAD|američki]] film iz [[2006.]] godine kojeg je režirao i producirao [[Bryan Singer]]. Temeljen na liku [[Superman]]a, stripovskog superjunaka izdavačke kuće [[DC Comics]], ''Povratak Supermana'' zapravo je nastavak filmova ''[[Superman (1978.)|Superman]]'' (iz [[1978.]] godine) i ''[[Superman II]]'' (iz [[1980.]] godine)&lt;ref name=&quot;ct&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.christianitytoday.com/ct/movies/reviews/2006/supermanreturns.html |title=Superman Returns |last=Chattaway |first=Peter |work=Christianity Today |date=2006-06-28 |accessdate=2010-04-27 |archive-date=5. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305220540/https://www.christianitytoday.com/ct/2006/juneweb-only/supermanreturns.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://movies.nytimes.com/2006/06/27/movies/27supe.html |title='Superman Returns' to Save Mankind From Its Sins |last=Dargis |first=Manohla |work=[[The New York Times]] |date=2006-06-27 |accessdate=2010-04-27}}&lt;/ref&gt; koji u potpunosti ignorira događaje prikazane u kasnijim filmovima ''[[Superman III]]'' (iz [[1983.]] godine) i ''[[Superman IV: Potraga za mirom]]'' (iz [[1987.]] godine).&lt;ref name=&quot;ct&quot;/&gt; Glavne uloge u filmu su ostvarili [[Brandon Routh]] kao Superman/Clark Kent, [[Kate Bosworth]], [[Kevin Spacey]], [[James Marsden]], [[Frank Langella]] i [[Parker Posey]], a radnja filma prati naslovni lik koji se nakon pet godina odsustva vraća na [[Zemlja|Zemlju]] i saznaje da je njegova ljubav Lois Lane nastavila sa svojim životom te da njegov zakleti neprijatelj [[Lex Luthor]] planira uništiti njega, ali i cijeli svijet.

Nakon niza neuspješnih projekata kojima se željelo lik Supermana ponovno vratiti na filmsko platno, u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine kompanija [[Warner Bros.]] unajmila je redatelja Bryana Singera za razvoj i režiju filma ''Povratak Supermana''. Većina filma snimala se u Foxovim studijima u [[Sydney]]u ([[Australija]]) dok su se sekvence sa specijalnim efektima kreirale u raznim studijima uključujući ''Sony Pictures Imageworks'', ''Rhythm &amp; Hues'', ''Framestore'', ''Rising Sun Pictures'' i ''The Orphanage''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sidefx.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=498&amp;Itemid=68 |title=Superman Returns - Side Effects Software Inc. |access-date=17. studenoga 2014. |archiveurl=https://archive.is/20130616003140/http://www.sidefx.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=498&amp;Itemid=68 |archivedate=16. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Snimanje filma završilo je u [[studeni|studenom]] [[2005.]] godine.

Film ''Povratak Supermana'' dobio je uglavnom pozitivne kritike koje su hvalile priču, specijalne efekte i stil. Sam film dobio je mnogobrojne nominacije za razne filmske nagrade, ali je kompanija Warner Bros. bila razočarana svjetskom kino zaradom od 391 milijun [[Američki dolar|dolara]] te pomiješanim kritikama na račun zamjene glumca [[Christopher Reeve|Christophera Reevea]]. Iako je u početku planiran nastavak za [[ljeto]] [[2009.]] godine, taj projekt je kasnije ukinut. Godine [[2013.]] ponovno je pokrenut filmski serijal o Supermanu s [[Čovjek od čelika|Čovjekom od čelika]] (redatelja [[Zack Snyder|Zacka Snydera]]) u kojem [[Henry Cavill]] tumači naslovni lik. 

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
[[Superman]] ([[Brandon Routh]]) na [[Zemlja|Zemlji]] nije bio već pet godina, još od vremena kada je otišao na lokaciju na kojoj su astronomi ustvrdili da su pronašli ostatke njegova planeta Kriptona. Tijekom njegovog odsustva, Supermanov najveći neprijatelj, ludi znanstvenik [[Lex Luthor]] ([[Kevin Spacey]]) pušten je iz [[zatvor]]a (zbog Supermanovog nedolaska na njegovo suđenje) te se oženio za bogatu udovicu (Noel Neill) kako bi nakon njezine [[smrt]]i naslijedio njezino bogatstvo. Nakon što ne uspije pronaći preživjele Kriptonce, Superman se vraća na Zemlju i kao Clark Kent nastavlja raditi u ''Daily Planetu'' u gradu Metropolisu. Uskoro saznaje da je Lois Lane ([[Kate Bosworth]]) osvojila [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovu nagradu]] za članak &quot;Zbog čega svijet ne treba Supermana&quot;. U međuvremenu, Lex dolazi do Tvrđave samoće gdje krade kriptonske kristale, a koje će iskoristiti za eksperiment tijekom kojeg će cijela istočna obala ostati bez struje. Nestanak struje poremeti prvo zračno testiranje [[Svemirska letjelica|svemirske letjelice]] na kojoj se, između ostalih, nalazi i Lois Lane, a koja o njezinom skorašnjem lansiranju u [[svemir]] piše članak. Clark se preoblači u Supermana i zaustavlja letjelicu prije nego ona padne na [[bejzbol]]ski stadion.

Premda se svijet raduje povratku Supermana, on ima poteškoća nositi se s činjenicom da Lois ima zaručnika Richarda Whitea ([[James Marsden]]), nećaka glavnog urednika ''Daily Planeta'' Perryja Whitea ([[Frank Langella]]) i njihovog petogodišnjeg sina Jasona (Tristan Lake Leabu). Kako bi Supermanu odvratili pozornost, Lexova partnerica u zločinu Kitty Kowalski ([[Parker Posey]]) gradom upravlja [[automobil]]om bez kontrole, dok Lex istovremeno krade kriptonit iz Prirodoslovnog muzeja. Nakon toga Perry daje zadatak Lois da napravi intervju sa Supermanom dok Clark mora istražiti nestanak struje. Lois i Jason slučajno se nađu na Lexovoj jahti gdje ih ovaj zarobljava nakon što Lois poželi istražiti priču o nestanku struje, a koji je povezala s Lutherovim eksperimentom. On joj otkriva svoj novi plan koji uključuje vlasništvo nad zemljom i moć. Kombinirajući jedan od ukradenih kriptonskih kristala s kriptonitom, Luthor doslovno može izgraditi novi kontinent na sjeveru [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] čija će masa podići razinu mora i dati priliku Lexu da se osveti Supermanu, u isto vrijeme ubije milijardu ljudi i preuzme potpunu kontrolu nad jedinom dostupnom zemljom za preživjele. 

Nakon što primijeti da Jason ima određenu reakciju na kriptonit, Lex upita Lois tko je Jasonov pravi otac; Lois ga uvjerava da je njegov otac Richard. Kristal u međuvremenu započinje graditi Lexov novi kontinent dok Lois pokušava pobjeći. U njezinom pokušaju je sprječava čuvar na kojeg Jason baca [[glasovir]] i na taj način dokazuje da je Supermanov sin. U međuvremenu, Superman pokušava smanjiti razaranje Metropolisa uzrokovano rastućim novim kontinentom kada Richard dolazi u avionu kako bi spasio Lois i Jasona iz jahte koja tone. Superman uskoro dolazi i pomaže im te kasnije odlazi pronaći Lexa i suočiti se s njim.

Nakon što se suoči s Lexom, Superman otkriva da je cijeli kontinent ispunjen kriptonitom koji ga oslabljuje do te mjere da ga Lex i njegovi sljedbenici mogu pretući. Lex ubode Supermana krhotinom kriptonita i baca ga u [[ocean]]. Lois natjerava Richarda da se vrate avionom i spase Supermana nakon čega ona vadi kriptonit iz njegovih leđa. Nakon što se ponovno osnaži putem [[Sunce|Sunca]], Superman podiže novi kontinent uz pomoć zemlje. Lex i Kitty bježe u svom helikopteru; Kitty, ne želeći ubiti milijardu ljudi, baca kristale koje je Lex ukrao iz Tvrđave samoće. Nakon što helikopteru nestane goriva, ona i Luthor ostanu zatočeni na malom pustom otoku. U međuvremenu Superman odnosi kontinent u svemir, ali zbog kristala koji se nalaze na kontinentu opet oslabi i pada na Zemlju. U bolnici mu doktori vade kriptonit iz rana, ali prilikom pokušaja oživljavanja njihovi instrumenti se pokvare. Dok se nalazi u komi, Lois i Jason ga posjećuju, a Lois mu šapne nešto u uho i poljubi ga. Superman se kasnije budi i odleti posjetiti Jasona recitirajući posljednji govor svog oca Jora-Ela ([[Marlon Brando]]) dok Jason spava. U međuvremenu Lois započinje pisati novi članak naziva &quot;Zašto svijet treba Supermana&quot;. Superman ju uvjerava da se vratio te nakon toga odleti u orbitu iz koje promatra svijet.

== Glumačka postava ==
[[Datoteka:Brandon Routh by Gage Skidmore.jpg|200px|mini|[[Brandon Routh]] - glumac koji u filmu ''Povratak Supermana'' tumači [[Superman|naslovni lik]].]]
[[Datoteka:Kate Bosworth Deauville 2011.jpg|200px|mini|[[Kate Bosworth]] - glumica koja u filmu ''Povratak Supermana'' tumači ulogu Lois Lane.]]
*[[Brandon Routh]] kao [[Superman|Clark Kent/Superman]]:
:Superjunak s [[planet]]a Kripton koji se prerušava u novinara. Stephan Bender u filmu glumi Clarka Kenta u tinejdžerskim danima u ''flashback'' scenama. [[Jim Caviezel]] izrazio je svoje zanimanje za ulogu u filmu.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Jeff Otto |url=http://movies.ign.com/articles/556/556968p1.html |title=IGN Interviews Jim Caviezel |date=2004-10-14 |work=IGN |access-date=18. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427154926/http://movies.ign.com/articles/556/556968p1.html |archive-date=27. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Međutim, redatelj [[Bryan Singer|Singer]] je vjerovao da jedino nepoznati glumac može u potpunosti odgovarati ulozi.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Steve Head |work=[[IGN]] |url=http://movies.ign.com/articles/701/701420p1.html |title=Superman Returns: Casting the Man from Krypton |date=2006-04-12 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Routh je izabran među tisućama kandidata s kojima su u [[SAD|SAD-u]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]] obavljeni intervjui.&lt;ref&gt;{{cite news |author=César G. Soriano |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2004-11-04-superman-routh_x.htm |title=New guy in the cape finds he's a snug fit |date=2004-11-04 |work=USA Today |accessdate=2008-11-07}}&lt;/ref&gt; Igrom slučaja glumac se pojavio na audiciji za Clarka Kenta za [[televizijska serija|televizijsku seriju]] [[Smallville (serija)|Smallville]] koju je izgubio od [[Tom Welling|Toma Wellinga]]. Routh je također upoznao redatelja Josepha &quot;McG&quot; Nichola i razgovarao s njim u vezi iste ove uloge tijekom pretprodukcije za film ''Superman: Flyby''. Dana Reeve, supruga [[Christopher Reeve|Christophera Reevea]], vjerovala je da je Routhova fizička sličnost s njezinim pokojnim mužem nevjerojatna.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Betsy Boyd |url=http://www.variety.com/article/VR1117939805 |title=Male Star of Tomorrow: Brandon Routh |work=Variety |date=2006-03-15 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Kako bi održao fizičku spremu za utjelovljenje Supermana, Routh se nalazio na strogom režimu fizičkih vježbi.&lt;ref name=&quot;feed&quot; /&gt;

*[[Kate Bosworth]] kao Lois Lane:
:Novinarka koja s Clarkom Kentom radi u ''Daily Planetu'' i bivša Supermanova djevojka. Glumac Spacey je Bosworthicu preporučio redatelju Singeru zbog toga što je ona s njim nastupila u filmu ''Beyond the Sea'' iz [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;film&quot; /&gt; Navodno su za ovu ulogu ozbiljno razmatrane glumice [[Claire Danes]] i [[Keri Russell]].&lt;ref name=&quot;five things&quot;/&gt; [[Amy Adams]], koja će kasnije glumiti lik Lois Lane u [[Čovjek od čelika|Čovjeku od čelika]], u jednom je intervjuu potvrdila da je bila na audiciji za Lois [[2005.]] godine. Ista glumica još je [[2003.]] godine sudjelovala u audiciji za ulogu kada je [[Brett Ratner]] planirao režirati film ''Superman: Flyby''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Ethan Sacks |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/adams-super-dream-playing-lois-lane-true-article-1.1369425 |title='Man of Steel' star Amy Adams’ super thrill: Getting dream role of Lois Lane she’d imagined since childhood |work=Daily News |date=2013-06-12 |accessdate=2014-09-11}}&lt;/ref&gt; Kao inspiraciju za što bolji portret lika, glumica Kate Bosworth proučavala je [[Katharine Hepburn]] u filmovima [[Priča iz Philadelphije (1940.)|Priča iz Philadelphije]] (iz [[1940.]] godine) i [[Pogodi tko dolazi na večeru (1967.)|Pogodi tko dolazi na večeru]] (iz [[1967.]] godine)&lt;ref name=&quot;five things&quot;&gt;{{cite news |author=Jeff Jensen |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,1073416,00.html |title=Five things you need to know about ''Superman Returns'' |work=Entertainment Weekly |date=2006-06-16 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012080246/http://www.ew.com/ew/article/0,,1073416,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te [[Julia Roberts|Juliju Roberts]] u filmu [[Erin Brockovich (2000.)|Erin Brockovich]] (iz [[2000.]] godine).&lt;ref&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4202 |title=Superman Returns Set Visit - Part 6 |work=Superhero Hype! |date=2005-05-05 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112121820/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4202 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

*[[Kevin Spacey]] kao [[Lex Luthor]]:
:Jedan od Supermanovih najvećih neprijatelja, zli [[sociopat]] naoružan ogromnim financijskim sredstvima i detaljnim poznavanjem znanosti. Zbog toga što je osvojio prestižnu nagradu [[Oscar]] u Singerovom filmu [[Privedite osumnjičene]] (iz [[1995.]] godine) te zahvaljujući prijateljstvu s redateljem, Spacey je bio jedini glumac koji je bio razmatran za ulogu Lexa Luthora. Tijekom pisanja scenarija, scenaristi su isključivo njega imali na umu dok su pisali Luthorove dijaloge.&lt;ref name=&quot;film&quot;&gt;{{cite news |author=Cathy Dunkley |url=http://www.variety.com/article/VR1117915886 |title=WB finds super nemesis |work=Variety |date=2005-01-06 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Spaceyjeva verzija Luthora ima identičnu komičnu pretjeranu taštinu i pompoznu arogantnost kakvu je imao [[Gene Hackman]] u svojoj verziji istog lika, a sličan je i po svojoj jakoj zainteresiranosti za nekretnine iako je Spaceyjeva verzija puno manje šašava odnosno puno je ozbiljnija. Spacey je kasnije izjavio da mu je redatelj Singer rekao da tumači lik &quot;što mračnije i ogorčenije&quot; u usporedbi s Hackmanom te da mu raniji portret tog lika drugog glumca ne bi trebao služiti kao inspiracija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.latinoreview.com/news/spacey-talks-superman-returns-662 |title=News: Spacey Talks Superman Returns! |publisher=Latino Review |date=2006-06-19 |accessdate=2011-02-02 |archive-date=27. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927234710/http://www.latinoreview.com/news/spacey-talks-superman-returns-662 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

*[[James Marsden]] kao Richard White:
:Nećak glavnog urednika ''Daily Planeta'' Perryja Whitea i zaručnik Lois Lane. Marsden je izjavio da lik Richarda služi kao emotivni izazov Supermanu zbog toga što se heroj vraća i otkriva da je &quot;Lois Lane odabrala nekoga tko izgleda baš poput njega&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://movies.about.com/od/heights/a/heightsjm060905_2.htm |title=Interview with James Mardsen: Marsden on &quot;Heights,&quot; &quot;Superman Returns,&quot; and &quot;X-Men 3&quot; |first=Rebecca |last=Murray |publisher=About.com |accessdate=2009-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101006033119/http://movies.about.com/od/heights/a/heightsjm060905_2.htm |archivedate=6. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;

*[[Parker Posey]] kao Kitty Kowalski:
:Vjerna sljedbenica Lexa Luthora. Ona je bila zatvorska sestra koja je kontrolirala Lexa.&lt;ref&gt;''Superman Returns Prequel'' #3 ''(Lex Luthor)''&lt;/ref&gt; Njezin lik temeljen je na liku Eve Teschmacher iz [[Superman (1978.)|prvog filma]] iz [[1978.]] godine koju je utjelovila Valerie Perrine.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4254 |title=Superman Returns Set Visit - Part 13 |work=Superhero Hype! |date=2006-05-05 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112110932/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4254 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Posey je bila jedina glumica razmatrana za ulogu.&lt;ref name=&quot;Posey&quot;&gt;{{cite news |author=Jeff Jensen |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,1204671,00.html |title=Greatest American Hero? |work=Entertainment Weekly |date=2006-06-23 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=1. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120701071721/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C1204671%2C00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

*[[Marlon Brando]] kao Jor-El:
:Supermanov biološki otac. Brando (koji je preminuo [[2004.]] godine) reprizira svoju ulogu iz prvog nastavka iz 1978. godine putem starih snimaka i kompjuterski generirane slike. Kako bi uopće mogli staviti Branda u filmu, producenti su morali dobiti dozvolu njegovih nasljednika za isto. Redatelj Singer je objasnio: &quot;Imali smo pristup svim scenama koje je Brando ikada snimio kao Jor-El. Postojale su snimke koje nikad nisu iskorištene, a u kojima Brando recitira pjesme i psuje kao kočijaš.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |url=http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4197 |title=Superman Returns Set Visit - Part 5 |work=Superhero Hype! |date=2006-05-05 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112175032/http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4197 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

*Tristan Lake Leabu kao Jason White:
:Sin Lois Lane i Supermana. U početku filma nejasno je pitanje tko je njegov pravi otac - Richard ili Superman. On boluje od [[astma|astme]] i drugih alergija, ali kasnije se u filmu otkriva da je on Supermanov sin koji pokazuje natprirodnu snagu i na kojeg utječe kriptonit. 

Ostali članovi glumačke postave uključuju [[Frank Langella|Franka Langellu]] koji tumači ulogu glavnog urednika ''Daily Planeta'' Perryja Whitea, a kojeg je prvotno trebao glumiti [[Hugh Laurie]];&lt;ref&gt;{{cite news |author=Steve Head |url=http://movies.ign.com/articles/701/701987p1.html |title=Superman Returns: The New Lex Luthor |date=2006-04-18 |work=IGN |accessdate=2008-11-07}}&lt;/ref&gt; [[Sam Huntington|Sama Huntingtona]] kao fotografa ''Daily Planeta'' Jimmyja Olsena; [[Eva Marie Saint|Evu Marie Saint]] kao pomajku Clarka Kenta Marthu Kent i Kala Penna kao jednog od Luthorovih sljedbenika Stanforda. Jack Larson, koji je tumačio lik Jimmyja Olsena u televizijskoj seriji iz [[1950-ih]] naziva ''Adventures of Superman'' pojavljuje se u filmu u ''cameo'' ulozi kao barmen. Noel Neill - koja je tumačila lik Lois Lane u televizijskoj seriji te u filmskim serijalima ''Superman'' (iz [[1948.]] godine) i ''Atom Man vs. Superman'' (iz [[1950.]] godine) - pojavljuje se u filmu kao Luthorova starija supruga Gertrude Vanderworth. Richard Branson glumi u ''cameo'' ulozi pilota [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]]. Još jednog od Luthorovih sljedbenika (Rileyja) tumači bivši australski igrač [[ragbi]]ja Ian Roberts.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0348150/ IMDB]&lt;/ref&gt;

== Razvoj projekta ==
[[Datoteka:Kevin Spacey @ San Diego Comic-Con 2008 - b.jpg|200px|mini|[[Kevin Spacey]] - glumac koji u filmu ''Povratak Supermana'' tumači ulogu [[Lex Luthor|Lexa Luthora]].]]
Tijekom snimanja filma [[X-Men 2]] iz [[2003.]] godine redatelj i producent [[Bryan Singer]] osmislio je priču o &quot;[[Superman]]ovom povratku na [[Zemlja|Zemlju]] nakon pet godina odsustva&quot;. Tu je ideju predstavio Lauren Shuler Donner i njezinom suprugu [[Richard Donner|Richardu Donneru]], redatelju filma [[Superman (1978.)|Superman]] iz [[1978.]] godine. Donneru se Singerova ideja svidjela.&lt;ref name=&quot;feed&quot;&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4196 |title=Superman Returns Set Visit - Part 4 |work=Superhero Hype! |date=2005-05-05 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112111229/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4196 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U [[ožujak|ožujku]] [[2004.]] godine kompanija [[Warner Bros.]] započela je s pretprodukcijom filma ''Superman: Flyby'' čiji je originalni datum početka kino distribucije bio [[lipanj]] [[2006.]] godine. Redatelj McG bio je unajmljen za režiju filma prema scenariju [[J. J. Abrams]]a, ali je otpao u lipnju 2004. godine. Tog istog mjeseca, Singer je Warner Brosu predstavio svoju ideju za film ''Povratak Supermana'' baš u trenucima dok se pripremao otići na kratak odmor na [[Havaji|Havaje]] skupa sa scenaristima filma ''X-Men 2'' [[Michael Dougherty|Michaelom Doughtertyjem]] i [[Dan Harris|Danom Harrisom]]. Tijekom boravka na Havajima njih trojica su počela pisati kostur priče.&lt;ref name=&quot;Posey&quot; /&gt; U [[srpanj|srpnju]] iste godine Singer je potpisao ugovor da će razviti i režirati film ''Povratak Supermana''.&lt;ref name=&quot;cite&quot; /&gt;

Premda nije bio obožavatelj stripa, Singer je bio impresioniran Donnerovim filmom iz 1978. godine za kojeg je izjavio da je njemu, Doughertyju i Harrisu poslužio kao veliki uzor tijekom pisanja scenarija.&lt;ref name=&quot;cite&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Harry Knowles |url=http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=18653 |title=Bryan Singer on Superman! |date=2004-10-20 |work=Ain't It Cool News |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Kako je pristao na režiju ovog filma, Singer je morao odustati od [[X-Men: Posljednja fronta|trećeg nastavka]] X-Men franšize.&lt;ref name=&quot;cite&quot;&gt;{{cite news |author=Michael Fleming; Cathy Dunkley |url=http://www.variety.com/article/VR1117907948 |title=Supe's on with 'X' man |date=2004-07-18 |work=Variety |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Kompanije Warner Bros. i ''Legendary Pictures'' podijelile su financijske troškove 50:50,&lt;ref&gt;{{cite news |author=Pamela McClintock |url=http://www.variety.com/article/VR1117931953 |title=Legendary soups up pic presence |work=Variety |date=2005-10-30 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; a pretprodukcija filma započela je u [[studeni|studenom]] 2004. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Cathy Dunkley |url=http://www.variety.com/article/VR1117912211 |title=Singer's Superman ready to don cape |work=Variety |date=2004-10-19 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Do [[veljača|veljače]] [[2005.]] godine Dougherty i Harris su napisali šest verzija scenarija.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Ghostboy |url=http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=19526 |title=Ghostboy Interviews Dan Harris!! |date=2005-03-01 |work=Ain't It Cool News |accessdate=2008-11-07}}&lt;/ref&gt; Nekoliko ranijih verzija scenarija sadržavalo je reference na [[Napadi 11. rujna 2001.|napade 11. rujna]], ali su one kasnije uklonjene.&lt;ref name=&quot;Posey&quot; /&gt;

=== Produkcija ===
Kompanija [[Warner Bros.]] u početku je željela snimiti film ''Povratak Supermana'' u studijima Warner Roadshow u Gold Coastu, [[Queensland]], [[Australija]]. Nakon što bi snimanje završilo, studio bi postao atrakcija na kojoj bi se izgradio Warnerov tematski park, ali je ideja odbačena zbog toga što je bila preskupa.&lt;ref name=&quot;movie&quot;&gt;{{cite news |author=Don Groves |url=http://www.variety.com/article/VR1117918296 |title=Oz state makes 'Super' bid |work=Variety |date=2005-02-21 |accessdate=2008-11-05}}&lt;/ref&gt; Gradnja seta za snimanje započela je u [[siječanj|siječnju]] [[2005.]] godine u Foxovim studijima u Australiji, a snimanje je pomjereno za dva tjedna kasnije. U pokušaju da se izbjegne curenje informacija u javnost, film ''Povratak Supermana'' snimao se pod lažnim nazivom ''Red Sun''.&lt;ref name=&quot;film&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Michael Fleming |url=http://www.variety.com/article/VR1117920593 |title='Super' role for Langella |work=Variety |date=2005-04-04 |accessdate=2008-11-05}}&lt;/ref&gt; Snimanje filma započelo je u drugoj polovici mjeseca [[ožujak|ožujka]] 2005. godine i trajalo do [[studeni|studenog]] iste godine.&lt;ref name=&quot;men&quot;&gt;{{cite news |author=Jeff Jensen |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,1181161,00.html |title='Super' Men |work=Entertainment Weekly |date=2006-04-14 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=17. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131217231643/http://www.ew.com/ew/article/0,,1181161,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tijekom snimanja filma u New South Walesu zaposlene su tisuće lokalnih radnika, a lokalno je gospodarstvo utržilo preko 100 milijuna [[Američki dolar|dolara]]. 80 posto filma snimilo se u Foxovim studijima u Australiji na svih devet pozornica.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Jeff Andrews |title=It's big, it's costly; it's the Superman movie |work=The Sydney Morning Herald |date=2005-10-17}}&lt;/ref&gt; Scene čija je radnja smještena u Smallvilleu snimane su u Tamworthu,&lt;ref&gt;{{cite news |author=Matt Adams |title='Superman' flies in to the north-west |date=2005-01-25 |work=The Northern Daily Reader}}&lt;/ref&gt; dok je američki muzej &quot;glumio&quot; Prirodoslovni muzej grada Metropolisa.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |url=http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4193 |title=Superman Returns Set Visit - Part 1 |work=Superhero Hype! |date=2006-05-05 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112165617/http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4193 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Scenografija i efekti ===
[[Datoteka:James Marsden at the World Premiere of Robot and Frank, January 2012.jpg|200px|mini|[[James Marsden]] - glumac koji u filmu ''Povratak Supermana'' tumači ulogu Richarda Whitea.]]
Film ''Povratak Supermana'' snimao se digitalnom kamerom ''Genesis'' tvrtke Panavision.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Michael Bodey |title=Super Sydney |work=The Daily Telegraph |date=2005-11-24}}&lt;/ref&gt; Scenograf Guy Hendrix Dyas bio je inspiriran neboderom Johnson Wax arhitekta [[Frank Lloyd Wright|Franka Lloyda Wrighta]] prilikom dizajna ureda ''Daily Planet''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Steve Head |url=http://movies.ign.com/articles/707/707839p1.html |title=Superman Returns: Daily Planet Details |work=IGN |date=2006-05-11 |accessdate=2010-02-04}}&lt;/ref&gt; Iako je tvrka ESC Entertainment u početku trebala raditi specijalne efekte, kompanija Warner Bros. ju je zamijenila s Markom Stetsonom iz tvrtke ''Sony Pictures Imageworks''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Sheigh Crabtree |title=Super shutout: ESC cuts staff |date=2004-08-18 |work=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; U konačnici je snimljeno ukupno 1400 scena sa specijalnim efektima.&lt;ref name=&quot;men&quot; /&gt; U scenariju je napisana scena u kojoj [[Superman]] sigurno prizemljuje [[Boeing 777]] u bejzbolski park, a koja je u potpunosti kompjuterski generirana budući bi je bilo nemoguće snimiti zbog količine statista koje su bile potrebne. Druga ekipa iza kamere otišla je na Dodger stadion i snimila elemente koji su kasnije ukomponirani u cijelu scenu.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4203 |title=Superman Returns Set Visit - Part 7 |work=Superhero Hype! |date=2006-05-05 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112153238/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Scene Metropolisa su zapravo bile modificirane verzije [[Manhattan]]a. Koristeći snimke iz [[Superman (1978.)|prvog filma]] iz 1978. godine kao referentnu točku, [[Marlon Brando]] je kreiran pomoću CGI-ja tvrtke ''Rhythm &amp; Hues''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Harry Knowles |url=http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=23646 |title=What Did Rhythm &amp; Hues Do To Marlon Brando To Make Him Speak In SUPERMAN RETURNS? Behold! |work=Ain't It Cool News |date=2006-06-19 |accessdate=2008-11-11}}&lt;/ref&gt; Uvodna špica filma ''Povratak Supermana'' predstavljena je kao namjerna rekreacija stila korištenog u prvom filmu ponovno u pratnji poznate glazbene teme [[John Williams|Johna Williamsa]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Christy Lemire |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2006/06/23/entertainment/e130933D27.DTL |title=At the Movies: 'Superman Returns' |accessdate=2008-07-24 |date=2006-06-23 |work=San Francisco Chronicle |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081009193639/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fn%2Fa%2F2006%2F06%2F23%2Fentertainment%2Fe130933D27.DTL |archivedate=2008-10-09}}&lt;/ref&gt;

=== Glazba ===
Mjesecima prije nego što je scenarij uopće napisan, redatelj Singer unajmio je svog čestog suradnika [[John Ottman|Johna Ottmana]] za montažu i glazbu filma.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Mikael Carlsson |url=http://www.musicfromthemovies.com/article.asp?ID=355 |title=''Superman'' gets the Singer/Ottman treatment |date=2004-07-20 |work=Music From the Movies |access-date=18. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060511205407/http://www.musicfromthemovies.com/article.asp?ID=355 |archive-date=11. svibnja 2006.}}&lt;/ref&gt; Ottman je izjavio u starijim intervjuima da je [[John Williams]] - koji je skladao glazbu za prvi film iz 1978. godine - utjecao na njegovu odluku da postane glazbenik.&lt;ref&gt;{{Cite video |people=John Ottman |title=Requiem for Mutants: The Score of X2 |type=Featurette |location=[[X-Men 2]] DVD |year=2003 |publisher=[[20th Century Fox]]}}&lt;/ref&gt; Bio je istovremeno oprezan i entuzijastičan u vezi činjenice što će raditi glazbu za film ''Povratak Supermana''. Izjavio je: &quot;Bryan Singer je rekao da nikada ne bi niti započeo snimati film da nije dobio odobrenje za korištenje originalne glazbe Johna Williamsa. Za mene je bilo bitno da sačuvam Williamsovu glavnu glazbenu temu do posljednje note tijekom uvodne špice filma.&quot; Ottman je za svoj glazbeni rad na ovom filmu rekao da se radi o omažu (''hommage''), a ne o krađi Williamsove glazbe.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Spence D |url=http://music.ign.com/articles/715/715170p1.html |title=Superman Returns' Musical Odyssey |date=2006-07-27 |work=IGN |access-date=18. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070623082022/http://music.ign.com/articles/715/715170p1.html |archive-date=23. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== Budžet ===
Iako je u početku originalni budžet filma iznosio 184,5 milijuna [[Američki dolar|dolara]], kompanija [[Warner Bros.]] je službeno objavila da je [[film]] koštao 204 milijuna dolara nakon što su se ubrojali povrati poreza i razni poticaji. Uzevši u obzir kompletan razvoj projekta i njegove troškove još od ranih [[1990-ih]], ukupni troškovi budžeta procjenjuju se na 263 miljiuna dolara uz dodatnih 100 milijuna dolara troška na [[Marketing|marketinške kampanje]] diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;Smith (2006)&quot;&gt;{{Cite news |last=Smith |first=Sean |title=A Flying Leap |date=2006-07-02 |work=The Daily Beast |url=http://www.thedailybeast.com/newsweek/2006/07/02/a-flying-leap.html |accessdate=2013-06-11 |quote=My production budget on &quot;Superman Returns&quot; was $204 million. The approved budget was $184.5 million. We had projected overages for visual effects, and there was a sequence that I wanted that was going to cost an extra $2.3 million. So the hard, honest number is $204 million.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Posey&quot; /&gt;

== Distribucija ==
=== Marketing ===
[[File:SupermanRedBull.jpg|thumb|200px|Glumačka postava filma ''Povratak Supermana'' s ekipom konstruktora [[Formula 1|Formule 1]] [[Red Bull Racing]].]]
Kompanija [[Warner Bros.]] promovirala je film ''Povratak Supermana'' na Comic-Conu [[2005.]] godine u [[San Diego|San Diegu]].&lt;ref name=&quot;blog&quot;&gt;{{cite news |author=Jonathan Bing |url=http://www.variety.com/article/VR1117925944 |title=Comicbook films striking up the brand |work=Variety |date=2005-07-14 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Redatelj Singer i scenaristi [[Michael Dougherty]] i [[Dan Harris]] došli su na ideju izdavanja četiri broja [[strip]]a u ograničenom izdanju čija bi radnja bila smještena prije događaja opisanih u [[film]]u. Priče su napisali Jimmy Palmiotti, Marc Andreyko i Justin Gray uz ilustracije Karla Kerschla i Matta Haleyja.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Jeff Goldsmith |url=http://www.variety.com/article/VR1117947049 |title=Piqued by prequels |work=Variety |date=2006-07-18 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Tijekom produkcije su na [[internet]]skoj stranici BlueTights.net objavljene serije &quot;video dnevnika&quot; koji su prikazivali događaje o radu iza kamere. Nakon 27 objavljenih videa napravljena je kratka pauza sve do [[17. studenog]] 2005. godine kada je objavljena ''teaser'' najava filma.&lt;ref name=&quot;blog&quot; /&gt; Službena kino najava filma svoju je premijeru na internetu imala [[2. svibnja]] [[2006.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.apple.com/trailers/wb/supermanreturns/ |title=Superman Returns |work=Apple QuickTime |accessdate=2006-07-20}}&lt;/ref&gt; U kinima se kino najava pojavila već od [[5. svibnja]] iste godine i to na filmovima [[Nemoguća misija III]] za [[SAD]] odnosno [[Da Vincijev kod (2006.)|Da Vincijev kod]] i [[X-Men: Posljednja fronta]] za međunarodno tržište.&lt;ref name=&quot;promo&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://supermanreturns.warnerbros.com |title=Superman Returns |work=[[Warner Bros.]] |accessdate=2006-06-20}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća [[DC Comics]] objavila je strip adaptaciju filma ilustratora Matta Haleyja i pisca Martina Paska;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dccomics.com/dcu/graphic_novels/?gn=5194 |title=SUPERMAN RETURNS: THE MOVIE AND MORE TALES OF THE MAN OF STEEL |publisher=DC Comics |accessdate=2009-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090630192705/http://www.dccomics.com/dcu/graphic_novels/?gn=5194 |archivedate=30. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Marv Wolfman napisao je novelu,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.comicsbulletin.com/features/115147414715502.htm |title=Superman Returns For Author Wolfman |publisher=Comics Bulletin |accessdate=2009-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110810201652/http://www.comicsbulletin.com/features/115147414715502.htm |archivedate=10. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt; a tvrtka [[Electronic Arts]] razvila je [[videoigra|videoigru]] temeljenu na filmu, ali i na ranije objavljenim ''prequel'' stripovima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://xbox360.ign.com/articles/746/746849p1.html |title=Superman Returns Flies Into Retailers |publisher=IGN |date=2006-11-20 |accessdate=2009-09-21}}&lt;/ref&gt;

Procijenjeni budžet za [[Marketing|marketinšku kampanju]] filma ''Povratak Supermana'' iznosio je 45,5 milijuna [[Američki dolar|dolara]], drugi najveći te godine iza [[Walt Disney Animation Studios|Disneyjeve]] kampanje za animirani film [[Auti]] čiji je budžet iznosio 53,5 milijuna dolara.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/film/2007/nov/30/1 |title=Fade to red |first=David |last=Teather |work=The Guardian |date=2007-11-30 |accessdate=2009-09-30 |location=London}}&lt;/ref&gt; Kompanija Warner Bros. u kampanji se povezala s kompanijama General Mills, Burger King, [[Duracell]], [[Pepsi]], Doritos, Papa John's Pizza, 7-Eleven i Colgate.&lt;ref name=&quot;promo&quot;&gt;{{cite web |url=http://promomagazine.com/mag/marketing_superman_soars_mm/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071028162338/http://promomagazine.com/mag/marketing_superman_soars_mm/ |archivedate=2007-10-28 |title=Superman Soars With Over $280 MM in Tie-Ins |work=Promo Magazine |date=2006-06-01 |accessdate=2007-10-28}}&lt;/ref&gt; Film je također reklamiran i tijekom utrke [[Formula 1|Formule 1]] u [[VN Monaka|Monte Carlu]] [[2006.]] godine na automobilima konstruktora [[Red Bull Racing]]. [[David Coulthard]] je tu utrku uspio završiti na pobjedničkom postolju pa je na podijumu nosio Supermanovu šiltericu kako bi proslavio svoje postignuće.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Staff |date=2006-05-28 |url=http://www.formula1.com/race/news/4436/757.html |title=Coulthard is Red Bull's superman |work=Formula One |accessdate=2006-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070405055445/http://www.formula1.com/race/news/4436/757.html |archivedate=2007-04-05}}&lt;/ref&gt; Prvak NASCAR-a Jeff Gordon također je promovirao film na svom #24 Chevroletu u Daytona utrci 2006. godine u [[Monte Carlo|Monte Carlu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gordonline.com/paintschemes.html |title=Special Paint Schemes |work=Jeff Gordon Online |accessdate=2013-01-06}}&lt;/ref&gt; Troy Bayliss se pojavio u Supermanovoj odjeći i kapi na pobjedničkom postolju nakon svoje pobjede i osvojenog drugog mjesta u biciklističkoj utrci Brands Hatch.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ducati.com/racing/home_news_popup_racing.jhtml?newsId=30584 |title=Superman Bayliss Takes Ducati's 250th World Superbike Win At Brands Hatch |work=Ducati.com |accessdate=2007-09-08}}&lt;/ref&gt; Televizijski program National Geographic [[29. lipnja]] 2006. godine emitirao je prilog ''The Science of Superman'': posebnu televizijsku emisiju koja je studirala popularne znanstvene analogije sa [[Superman]]ovim mitovima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4379 |title=The Science of Superman on National Geographic Channel |work=Superhero Hype! |date=2006-06-12 |accessdate=2008-11-08 |archive-date=12. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090112150935/http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4379 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Redatelj Singer je izjavio na Comic-Conu održanom 2006. godine da nije bio zadovoljan s marketingom i promocijom filma: &quot;Mnogi ljudi su radili svoj posao, ali mnogi nisu.&quot;&lt;ref name=&quot;market&quot;&gt;{{cite news |author=Eric &quot;Quint&quot; Vespe |url=http://www.aintitcool.com/node/23943 |title=SDCC: Quint on SUPERMAN RETURNS gag reel &amp; sequel talk with Singer + SUPERMAN 2 footage with Richard Donner!!! |work=Ain't It Cool News |date=2006-07-22 |accessdate=2008-11-08}}&lt;/ref&gt;

=== Kino zarada ===
Redatelj [[Bryan Singer]] uvjerio je Warner Bros. da ne eksperimentiraju s testnim projekcijama. Uz to, izbacio je 15 minuta filma nakon što je prvu verziju prikazao nekim od svojih &quot;vjernih suradnika&quot;. U konačnici kino verzija filma traje 154 minute.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Pamela McClintock |url=http://www.variety.com/article/VR1117946871 |title=Filmmakers resist putting pix to the test |work=Variety |date=2006-07-16 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Kompanija Warner Bros. prvotno je željela započeti kino distribuciju filma u [[petak]], [[30. lipnja]], ali je datum pomaknula na [[srijeda|srijedu]] [[28. lipnja]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Stax |url=http://movies.ign.com/articles/710/710606p1.html |title=Superman's New Date |work=IGN |date=2006-05-30 |accessdate=2008-11-08}}&lt;/ref&gt; Film ''Povratak Supermana'' tako je sa svojom službenom kino distribucijom krenuo 28. lipnja 2006. godine u [[SAD|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]] u 4 065 kino dvorane. Prvog vikenda prikazivanja film je zasjeo na prvo mjesto gledanosti s utrženih 52 535 096 [[Američki dolar|dolara]].&lt;ref name=&quot;box&quot; /&gt; U pet dana, film ''Povratak Supermana'' zaradio je 84,2 milijuna dolara čime je postavljen novi rekord za kompaniju Warner Bros. koji je do tada državo film [[The Matrix Revolutions (2003.)|Matrix Revolutions]], a koji je od tada prešao [[Vitez tame]] iz [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;dead&quot; /&gt;

Paralelno u 111 [[IMAX]] kino dvorana diljem svijeta u distribuciju je krenula IMAX verzija filma ''Superman Returns: An IMAX 3D Experience'' koja je uključivala 20 minuta konvertiranih u 3D tehnologiju. To je bio prvi [[Hollywood|holivudski]] dugometražni igrani film koji je pušten u kino distribuciju u ovom kombiniranom formatu.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Pamela McClintock |url=http://www.variety.com/article/VR1117940662 |title=Super project for Imax |work=Variety |date=2006-03-30 |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Jedna od ključnih sekvenci filma koje je Singer u konačnici izbacio iz završne verzije bio je &quot;povratak na Kripton&quot;. Samo na ovaj dio filma potrošeno je 10 milijuna dolara tijekom produkcije, ali je on ipak izbačen. Singer je izjavio da ta scena nije mogla biti izdana kao posebni dodatak na [[DVD]] i [[Blu-ray]] izdanju zbog toga što je bila konvertirana u IMAX 3D. Nadao se da će se scena pojaviti prilikom ponovne distribucije filma u IMAX kinima.&lt;ref name=&quot;market&quot; /&gt; U drugom tjednu prikazivanja zarada filma drastično je pala u odnosu na prvi, vjerojatno zbog početka kino distribucije hitova [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja|Mrtvačeva škrinja]] i [[Vrag nosi Pradu (2006.)|Vrag nosi Pradu]].&lt;ref name=&quot;dead&quot;&gt;{{cite news |author=Scott Bowles |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2006-07-02-box-office-analysis_x.htm |title=High-altitude takeoff for ''Superman'' |date=2006-07-03 |work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Film ''Povratak Supermana'' u konačnici je u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] zaradio 200 081 192 dolara te dodatnih 191 milijun dolara u ostatku svijeta čime njegova sveukupna zarada danas iznosi 391 081 192 dolara.&lt;ref name=&quot;box&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=superman06.htm |title=Povratak Supermana (2006.) |work=Box Office Mojo |accessdate=2009-10-05}}&lt;/ref&gt; U SAD-u je film završio na šestom mjestu najgledanijih filmova 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?yr=2006&amp;p=.htm |title=2006 Domestic Grosses |work=Box Office Mojo |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt; Na međunarodnom tržištu, film ''Povratak Supermana'' završio je na devetom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&amp;yr=2006&amp;p=.htm |title=2006 Worldwide Grosses |work=Box Office Mojo |accessdate=2008-11-06}}&lt;/ref&gt;

=== Kritike i priznanja ===
[[File:Frank Langella Deauville 2012.jpg|thumb|200px|[[Frank Langella]] - glumac koji u filmu ''Povratak Supermana'' tumači ulogu Perryja Whitea.]]
Film ''Povratak Supermana'' dobio je pozitivne ocjene filmskih kritičara. Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]] film ima 76% pozitivnih ocjena temeljenih na 258 zaprimljenih kritika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/superman_returns |work=[[Rotten Tomatoes]] |title=Superman Returns |accessdate=2008-11-04}}&lt;/ref&gt; Na drugoj internetskoj stranici ''Metacritic'' film ima prosječnu ocjenu 72/100 temeljenu na 40 zaprimljenih kritika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/movie/superman-returns |work=Metacritic |title=Povratak Supermana (2006.): Reviews |accessdate=2008-11-04}}&lt;/ref&gt; Richard Corliss iz magazina ''Time'' hvalio je film prozvavši ga jednim od najboljih filmova o superjunacima. Najviše je bio impresioniran [[Bryan Singer|Singerovom]] režijom te samom pričom.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{cite news |author=Richard Corliss |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1205367,00.html |title=The Gospel of Superman |work=Time |date=2006-06-18 |access-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130823145633/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1205367,00.html |archive-date=23. kolovoza 2013.}}&lt;/ref&gt; Joe Morgenstern iz ''The Wall Street Journala'' također je napisao pozitivnu kritiku iako je glumu Routha i Bosworthice proglasio &quot;ponešto mrtvom odnosno potpuno prosječnom. Ništa specijalno.&quot; Morgenstern je vjerovao da je karakterizacija [[Lex Luthor|Lexa Luthora]] &quot;dobro napisana i solidno odglumljena&quot;. Također je nahvalio fotografiju Newtona Thomasa Siegela te scenografiju Guya Hendrixa Dyasa.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Joe Morgenstern |url=http://online.wsj.com/article/SB115144171019392218.html?mod=weekend_leisure_banner_left |title=Saving the Day |work=The Wall Street Journal |date=2006-06-28}}&lt;/ref&gt;

Peter Travers je u kritici za [[Rolling Stone]] napisao da osjeća da je film &quot;savršena nadogradnja [[Superman]]a za modernu publiku&quot;.&lt;ref name=&quot;adopt&quot;&gt;{{cite news |author=Peter Travers |url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/7222783/review/10638508/superman_returns |title=Superman Returns |work=[[Rolling Stone]] |date=2006-06-22 |access-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620003939/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/7222783/review/10638508/superman_returns |archive-date=20. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; J. Hoberman iz ''The Village Voicea'' nazvao je film &quot;iznenađujuće dobrim. To je [[ljeto|ljetni]] blockbuster ispunjen mitologijom i senzitivnošću&quot;.&lt;ref name=&quot;J&quot;&gt;{{cite news |author=J. Hoberman |url=http://www.villagevoice.com/2006-06-20/film/myths-american/ |title=Myths American |work=The Village Voice |date=2006-06-20 |accessdate=2008-11-07 |archive-date=22. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081022214751/http://www.villagevoice.com/2006-06-20/film/myths-american/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; James Berardinelli također je na film pozitivno reagirao uspoređujući ga s [[Superman (1978.)|prvim filmom]] iz [[1978.]] godine redatelja [[Richard Donner|Richarda Donnera]]. Nadodao je da smatra da je [[Kevin Spacey|Spacey]] bolje odradio ulogu Lexa Luthora od [[Gene Hackman|Genea Hackmana]], opisujući ga kao &quot;puno opakijim i manje lakomislenim&quot; od Hackmana. Također je napisao: &quot;Ne postoji kriva dodjela uloge bilo kojem sporednom liku. Film ''Povratak Supermana'' blizu je samog vrha filmskog stvaralaštva, a čak bi se moglo reći da se nalazi na samom vrhu kada su filmovi o superjunacima u pitanju. To je film koji gledatelju nudi sve: romansu, akciju, humor i mnoštvo napetosti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=James Berardinelli |url=http://www.reelviews.net/php_review_template.php?identifier=738 |title=Superman Returns |work=ReelViews.net |accessdate=2008-11-07}}&lt;/ref&gt;

Ipak, [[Roger Ebert]] je u svojoj kritici napisao da je film &quot;mrzovoljan, bez sjaja u kojem se čak i velike sekvence sa specijalnim efektima čine praznim umjesto uzbuđujućim&quot;. Također je smatrao da &quot;[[Brandon Routh|Brandonu Routhu]] nedostaje karizma Supermana&quot; i zaključio da je &quot;ulogu vjerojatno dobio zbog toga što fizički sliči na Reevea&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=[[Roger Ebert]] |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060626/REVIEWS/60606009/1023 |title=Superman Returns |date=2006-06-27 |work=Chicago Sun-Times |access-date=14. siječnja 2022. |archive-date=16. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190816151050/https://www.rogerebert.com/reviews/superman-returns-2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mick LaSalle iz ''San Francisco Chroniclea'' napisao je da misli da je kompanija [[Warner Bros.]] trebala krenuti u ponovno pokretanje franšize, baš kao što je napravila s filmom [[Batman: Početak]]. Također je smatrao da je glumica Bosworth u dobi od 22 godine premlada za ulogu Lois Lane te da vrhunac filma nije &quot;odgovarao potencijalu od zamorne 154 minute trajanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Mick LaSalle |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/06/27/DDGTSJJOPK1.DTL&amp;type=movies |title=He's Back |work=San Francisco Chronicle |date=2006-06-27 |accessdate=2008-11-07 |archive-date=5. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005150314/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2006%2F06%2F27%2FDDGTSJJOPK1.DTL&amp;type=movies |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Film ''Povratak Supermana'' nominiran je za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]] u [[Oscar za najbolje vizualne efekte|kategoriji najboljih specijalnih efekata]], a u istoj je kategoriji nominiran i za [[Velika Britanija|britansku]] nagradu [[BAFTA]]. Međutim, obje te nagrade izgubio je od filma [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1226171983819 |title=Superman Returns |work=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |accessdate=2008-11-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bafta.org/awards-database.html?sq=Superman+Returns |title=Superman Returns |work=British Academy of Film and Television Arts |accessdate=2008-11-08 |archive-date=7. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107001311/http://www.bafta.org/awards-database.html?sq=Superman+Returns |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Film je bio uspješan na 33. dodjeli [[nagrada Saturn]] gdje je proglašen najboljim fantastičnim filmom te pobrao nagrade za najboljeg redatelja (Bryan Singer), glavnog glumca (Brandon Routh), scenarij ([[Michael Dougherty]] i [[Dan Harris]]) te glazbu ([[John Ottman]]). [[Kate Bosworth]], Tristan Lake Leabu, [[James Marsden]], [[Parker Posey]] i kompletni tim odgovoran za specijalne efekte bili su nominirani u svojim kategorijama za istu nagradu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.saturnawards.org/past.html |title=Past Saturn Awards |work=Saturn Awards.org |accessdate=2008-11-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140906130320/http://www.saturnawards.org/past.html |archivedate=6. rujna 2014.}}&lt;/ref&gt; Uz sve to, glumica Bosworth bila je nominirana u kategoriji najgore sporedne glumice za nagradu [[Zlatna malina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.razzies.com/history/27thNoms.asp |title=27th Annual Razzie Award Nominees for Worst Supporting Actress |work=Golden Raspberry Awards |accessdate=2008-11-08}}&lt;/ref&gt;

Dana [[3. svibnja]] [[2009.]] godine, gotovo tri godine nakon što je film krenuo u kino distribuciju, dobitnik prestižne nagrade Oscar [[Quentin Tarantino]] službeno je izjavio svoje divljenje Singerovom radu na ''Povratku Supermana'' te dodao da piše kritiku filma na 20 stranica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2009/05/03/style/tmagazine/03taranw.html |title=The Call Back |newspaper=[[The New York Times]] |date=2009-05-03 |accessdate=2009-09-29}}&lt;/ref&gt;
[[File:Parker Posey @ Fox Upfronts 2007 03 (cropped).jpg|thumb|200px|[[Parker Posey]] - glumica koja u filmu ''Povratak Supermana'' tumači ulogu Kitty Kowalski.]]
Dana [[9. siječnja]] [[2012.]] godine, gotovo pet godina nakon što je film završio s kino distribucijom, internetska stranica ''indieWire'' objavila je dvodijelni video esej koji se odnosi na ispitivanje melankolične prirode filma ''Povratak Supermana''. Video u produckiji Matta Zollera Seitza i Kena Cancelosija je bio inspiriran kritikom koju je Sietz napisao za ''New York Press'' [[2006.]] godine u kojoj je istaknuo: &quot;Od trenutka kada se junak vrati na nebo i spašava Lois Lane iz padajućeg zrakoplova, ''Povratak Supermana'' flertuje s najvećim filmovima.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://blogs.indiewire.com/pressplay/video-essay |title=Deep Focus: Superman Returns |publisher=indieWire |date=2012-01-09 |access-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118051952/http://blogs.indiewire.com/pressplay/video-essay |archive-date=18. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2013.]] redatelj Singer je izjavio da je film ''Povratak Supermana'' snimljen &quot;možda više za žensku publiku. Pretpostavljam da nije ono što je trebao biti&quot;. Singer je također izjavio da bi sada skratio prvu četvrtinu filma i sam film započeo sa &quot;scenom pada zrakoplova ili nečim sličnim. Možda sam mogao publiku puno brže uhvatiti. Ne znam što bi pomoglo. Vjerojatno ništa. Kada bih ga išao ponovno raditi, radio bih ga iz početka. Napravio bih priču od samog početka.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/bryan-singer-says-superman-returns-was-made-for-more-of-a-female-audience-sequel-wouldve-featured-darkseid-20140204 |work=IndieWire |accessdate=2014-02-05 |author=Brock, Ben |title=Bryan Singer Says 'Superman Returns' Was Made For &quot;More Of A Female Audience,&quot; Sequel Would've Featured Darkseid |date=2014-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006083256/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/bryan-singer-says-superman-returns-was-made-for-more-of-a-female-audience-sequel-wouldve-featured-darkseid-20140204 |archivedate=6. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt;

=== Izdanja za kućno kino ===
Film ''Povratak Supermana'' izdan je na [[DVD|DVD-u]] dana [[28. studenog]] [[2006.]] godine u dvije verzije - na jednostrukom i dvostrukom disku od kojih je potonji sadržavao preko tri sata posebnih dodataka.&lt;ref name=&quot;DVD&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.videobusiness.com/article/CA6374288.html |title=Superman flexes high-def muscle |first=Samantha |last=Clark |work=Video Business |date=2006-09-21 |accessdate=2009-09-21 |archive-date=6. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080606060329/http://www.videobusiness.com/article/CA6374288.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tog istog dana na DVD-u koje je sadržavalo čak 14 diskova izdana je ultimativna kolekcija koja je imala svih pet filmova o [[Superman]]u na posebnim izdanjima skupa s dugometražnim [[Dokumentarni film|dokumentarnim filmom]] ''Look, Up in the Sky: The Amazing Story of Superman''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dvdtalk.com/reviews/25423/superman-ultimate-collectors-edition/ |title=Superman Ultimate Collector's Edition |publisher=DVD Talk |accessdate=2008-12-31}}&lt;/ref&gt; Tijekom prvog vikenda prodaje DVD izdanje zasjelo je na prvo mjesto te utržilo 13 milijuna [[Američki dolar|dolara]] od posudbi iz videoteka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.homemediamagazine.com/news/superman-flies-no-1-10018 |title='Superman' Flies in at No. 1 |date=2006-12-07 |work=Home Media Magazine |accessdate=2009-09-21}}&lt;/ref&gt; Film je također izdan i u formatima visoke rezolucije: HD DVD koji je u istom izdanju imao standardnu verziju i verziju u visokoj razlučivosti te na [[Blu-ray]]u. Godine 2006. bio je najprodavaniji naslov u oba formata&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.homemediamagazine.com/news/warner-ups-hd-slate-10134 |title=Warner Ups HD Slate |date=2007-01-08 |work=Home Media Magazine |accessdate=2009-09-21}}&lt;/ref&gt; te se također nalazio na bestseler listama tijekom [[2007.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://entimg.msn.com/i/2007YearInReview/2007TopDVDs.pdf |title=Best-selling DVDs of 2007 |publisher=MSN |format=PDF |accessdate=2009-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928113552/http://entimg.msn.com/i/2007YearInReview/2007TopDVDs.pdf |archivedate=28. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Otkazani nastavak ==
U [[veljača|veljači]] [[2006.]] godine, četiri mjeseca prije početka službene kino distribucije filma ''Povratak Supermana'', kompanija [[Warner Bros.]] najavila je njegov filmski nastavak i odredila datum za početak kino distribucije sredinom [[2009.]] godine uz informaciju da će i taj nastavak režirati [[Bryan Singer]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Studio Sets ''Super'' Sequels |work=IGN |date=2006-02-23 |url=http://movies.ign.com/articles/690/690806p1.html |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt; [[Brandon Routh]],&lt;ref name=&quot;update&quot;&gt;{{cite news |author=Kellvin Chavez |title=Exclusive: DC Comics President Gives ''Superman'' Update |url=http://www.latinoreview.com/news/exclusive-dc-comics-president-gives-superman-update-5511 |work=Latino Review |date=2008-10-09 |accessdate=2008-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081011054438/http://www.latinoreview.com/news/exclusive-dc-comics-president-gives-superman-update-5511 |archivedate=2008-10-11}}&lt;/ref&gt; [[Kate Bosworth]],&lt;ref&gt;{{cite news |author=Heather Newgen |title=Superman Returns' Lois Lane, Kate Bosworth |publisher=Superhero Hype! |date=2006-06-16 |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4382 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618214912/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4382 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Kevin Spacey]],&lt;ref&gt;{{cite news |author=Anne Thompson |title=Spacey set for ''Superman'' sequel |publisher=Variety |date=2007-07-10 |url=http://www.variety.com/article/VR1117968333.html?categoryid=13&amp;cs=1 |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt; [[Sam Huntington]],&lt;ref&gt;{{cite news |author=Heather Newgen |title=Huntington Signed for Two ''Superman'' Sequels |publisher=Superhero Hype! |date=2006-06-09 |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4370 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618213936/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4370 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Frank Langella]]&lt;ref&gt;{{cite news |author=Edward Douglas |title=Frank Langella on the Return of Perry White |publisher=Superhero Hype! |date=2007-11-08 |url=http://www.superherohype.com/news/topnews.php?id=6509 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=10. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071210101246/http://www.superherohype.com/news/topnews.php?id=6509 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i Tristan Lake Leabu su trebali reprizirati svoje uloge.&lt;ref name=&quot;brain&quot;&gt;{{cite news |author=Fred Topel |title=Brandon Routh and Bryan Singer Tease ''Superman Returns'' Sequel |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |date=2006-11-17 |url=http://uk.rottentomatoes.com/news/comments/?entryid=380217 |deadurl=yes |access-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071001110345/http://uk.rottentomatoes.com/news/comments/?entryid=380217 |archive-date=1. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Zbog obveza na nastavku, redatelj Singer je otpao za režiju filmova ''Logan's Run'' i adaptaciju ''The Mayor of Castro Street''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Michael Fleming; Pamela McClintock |title=Inside Move: ''Superman'' playing with Singer's sked |publisher=Variety |date=2005-05-15 |url=http://www.variety.com/article/VR1117943242.html?categoryid=13&amp;cs=1 |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt;Scenarist [[Michael Dougherty]] želio je da nastavak bude &quot;nabijen akcijom&quot; te da radnja sadržava i &quot;druge Kriptonce&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news |author=Clint Morris |url=http://www.moviehole.net/201033129-what-would-doughertys-superman-sequel-have-been |title=What would Dougherty’s Superman sequel have been? |work=Moviehole |date=2010-11-05 |access-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130516052146/http://moviehole.net/201033129-what-would-doughertys-superman-sequel-have-been |archive-date=16. svibnja 2013.}}&lt;/ref&gt; a razmišljalo se da glavni negativci budu Brainiac&lt;ref&gt;{{cite news |author=Frosty |title=Bryan Singer – Exclusive Video Interviews at the 2007 Saturn Awards |publisher=Collider.com |date=2007-05-11 |url=http://www.collider.com/entertainment/interviews/article.asp/aid/4346/tcid/1 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=30. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071230214150/http://www.collider.com/entertainment/interviews/article.asp/aid/4346/tcid/1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i Bizarro.&lt;ref name=&quot;brain&quot;/&gt; Glavni pokretač radnje nastavka bio bi veliki kontinent naziva &quot;Novi Kripton&quot; kojeg je [[Superman]] u ovom filmu odbacio u [[svemir]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Scott Chitwood |title=Exclusive: Singer on ''Superman'' Sequel &amp; DVD |publisher=Superhero Hype! |date=2006-07-22 |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4542 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=3. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080303024529/http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=4542 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, premda je film ''Povratak Supermana'' dobio uglavnom pozitivne kritike, kompanije Warner Bros. i ''Legendary Pictures'' bile su razočarane ukupnom kino zaradom filma.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Pamela McClintock |title=WB mulls ''Superman'' redux |publisher=Variety |date=2006-08-13 |url=http://www.variety.com/article/VR1117948368.html?categoryid=13&amp;cs=1 |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt; Predsjednik Warner Brosa. Alan F. Horn objasnio je da je, iako je ''Povratak Supermana'' bio uspješan, film svejedno &quot;morao zaraditi barem 500 milijuna [[Američki dolar|dolara]] u svjetskim kinima. Trebali smo možda u njemu imati malo više akcije kako bismo zadovoljili mlađu mušku publiku&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Horn Planning ''Superman'' Sequel for 2009 |publisher=Superhero Hype! |date=2006-08-18 |url=http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4658 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=3. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080303024550/http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=4658 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Redatelj Singer s nevjericom je reagirao na izjave studija: &quot;Film je zaradio 400 milijuna dolara! Ne znam što se ovih dana smatra neuspješnim filmom...&quot;&lt;ref name=&quot;singer-talks&quot;&gt;{{cite news |author=Olly Richards |title=Singer Talks ''Superman Returns'' Sequel |publisher=Empire |date=2008-03-12 |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=22165 |accessdate=2008-03-14}}&lt;/ref&gt;  Maksimlani budžet za produkciju nastavka koji je kompanija Warner Bros. odredila iznosio je 175 miljiuna dolara; film ''Povratak Supermana'' koštao je 204 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;Smith (2006)&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Posey&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Stephen Galloway |title=Studios are hunting the next big property |work=The Hollywood Reporter |date=2007-07-10 |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/film/news/e3if727c623f03c782b8ad564866c828796 |access-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012001630/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/film/news/e3if727c623f03c782b8ad564866c828796 |archive-date=12. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

Snimanje nastavka filma ''Povratak Supermana'' trebalo je započeti sredinom [[2007.]] godine&lt;ref&gt;{{cite news |author=Michael Tsai |title=Sequel to ''Superman Returns'' due in 2009 |work=The Honolulu Advertiser |date=2006-11-08 |url=http://the.honoluluadvertiser.com/article/2006/Nov/08/br/br0948627351.html |accessdate=2008-03-13 |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012002444/http://the.honoluluadvertiser.com/article/2006/Nov/08/br/br0948627351.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; prije nego što je Singer pristao režirati film [[Operacija Valkira (2008.)|Operacija Valkira]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Michael Fleming |title=United Artists grabs Singer thriller |publisher=Variety |date=2007-03-13 |url=http://www.variety.com/article/VR1117961116.html?categoryid=13&amp;cs=1 |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt; Nakon toga snimanje je odgođeno za [[ožujak]] [[2008.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite news |title=''Superman'' Sequel Eyeing March '08 Start |publisher=Superhero Hype! |date=2007-03-19 |url=http://www.superherohype.com/news/topnews.php?id=5358 |accessdate=2008-03-13 |archive-date=2. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202233528/http://www.superherohype.com/news/topnews.php?id=5358 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali scenaristi Doughterty i [[Dan Harris]] su napustili projekt kako bi se posvetili drugim filmovima.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Marc Graser |title=''Superman'' writers won't return |publisher=Variety |date=2007-10-21 |url=http://www.variety.com/article/VR1117974449.html?categoryid=13&amp;cs=1 |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt; Štrajk scenarista 2007./2008. pomaknuo je kino distribuciju filma do [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Stax |title=''JLA'' Deadline Looms |publisher=IGN |date=2008-01-14 |url=http://movies.ign.com/articles/845/845293p1.html |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt; Singer je u tom trenutku i dalje bio potpisan kao redatlej filma uz izjave da se film nalazi u ranoj fazi razvoja.&lt;ref name=&quot;singer-talks&quot;/&gt; Glumac Routh je očekivao da će snimanje započeti početkom [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Frosty |title=Brandon Routh Exclusive Video Interview - ''Lie to Me'' |url=http://www.collider.com/entertainment/interviews/article.asp/aid/7675/tcid/1 |publisher=Collider.com |date=2008-04-23 |accessdate=2008-08-04 |archive-date=21. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081021012959/http://www.collider.com/entertainment/interviews/article.asp/aid/7675/tcid/1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Predsjednik izdavačke kuće [[DC Comics]] Paul Levitz očekivao je da će Routh reprizirati naslovnu ulogu&lt;ref name=&quot;update&quot;/&gt; prije nego njegov ugovor za nastavak istekne 2009. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Josh Wigler |title=Brandon Routh Says His 'Superman' Contract Has Expired |url=http://splashpage.mtv.com/2009/07/06/brandon-routh-says-his-superman-contract-has-expired/ |work=MTV News |date=2009-07-06 |accessdate=2010-12-02 |archive-date=1. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140101135603/http://splashpage.mtv.com/2009/07/06/brandon-routh-says-his-superman-contract-has-expired/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, zbog odluke kompanije Warner Bros. da neće snimati nastavak već da će krenuti s [[Čovjek od čelika|cijelom franšizom iz početka]], Singer je otpao kao redatelj i umjesto toga režirao film ''Jack: Ubojica divova''. Predsjednik produkcije kompanije Warner Bros. Jeff Robinov izjavio je u [[kolovoz]]u 2008. godine: &quot;''Povratak Supermana'' nije baš funkcionirao kao film kojeg smo željeli. Nije postavio lik na način na koji je on trebao biti postavljen. Da je Superman uspio [[2006.]] godine, napravili bi njegov nastavak do [[Božić]]a ove godine ili 2009. Sada je plan da ponovno predstavimo Supermanovu priču iz početka.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Lauren A. E. |last=Schuker |title=Warner Bets on Fewer, Bigger Movies |work=The Wall Street Journal |date=2008-08-22 |url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |accessdate=2008-10-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLzZSe7O?url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |archivedate=2011-03-21}}. .&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book |author=Jimmy Palmiotti; Justin Gray; Marc Andreyko |title=Superman Returns: The Prequels |date=Listopad 2006. |publisher=[[DC Comics]] |others=Comic book prequel to the film |isbn=1-4012-1146-1}}
* {{cite book |author=Daniel Wallace |title=The Art of Superman Returns |publisher=Chronicle Books |isbn=0-8118-5344-6}}
* {{cite book |author=Daniel Wallace |title=Superman Returns: The Visual Guide |publisher=DK Children |isbn=978-0-7566-2066-0}}
* {{cite book |author=Marv Wolfman |title=Superman Returns, the Novelization |publisher=Hachette Book Group USA |isbn=0-446-60652-9}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
* {{imdb naslov|id=0348150|naslov=Superman: Povratak}}
* {{Rotten-tomatoes|id=superman_returns|title=Superman: Povratak}}
* [http://www.bluetights.net/index.php?categoryid=23 Video dnevnici Bryana Singera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222191329/http://www.bluetights.net/index.php?categoryid=23 |date=22. prosinca 2008. }}
* [http://www.superherohype.com/news/supermannews.php?id=2726 Fotografije sa snimanja u Tamworthu, Australija]


[[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]]
[[Kategorija:Akcijski filmovi]]</text>
      <sha1>iigoj9zt0fn963900hnpp3ytg9ycun4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dei Verbum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526359</id>
    <revision>
      <id>7520642</id>
      <parentid>6035460</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3351" sha1="f3403k5q98xghi0x588g1hu20uq44w2" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir knjiga 
| naziv           = Dei Verbum&lt;br&gt; &lt;small&gt;dogmatska konstitucija&lt;br&gt; o Božanskoj objavi&lt;/small&gt;
| naziv_izvornika = 
| prijevod        = 
| slika           = [[Datoteka:Coat of arms Holy See.svg|220px]]
| opis_slike      = Grb [[Sveta Stolica|Svete Stolice]]
| autor           = [[Drugi vatikanski sabor]]
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| država          = 
| jezik           = [https://www.vatican.va/archive/hist_councils/ii_vatican_council/documents/vat-ii_const_19651118_dei-verbum_en.html latinski tekst]&lt;br&gt; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol4/4291/36283/www.bitno.net/crkveni-dokumenti/drugi-vatikanski-sabor-dogmatska-konstitucija-o-bozanskoj-objavi-”dei-verbum”-1965/index.html hrvatski tekst] 
| serijal         = 
| žanr            = 
| vrsta_djela     = [[Dogma|dogmatska]] [[Apostolska konstitucija|konstitucija]]
| izdavač         = 
| datum_izdanja   = [[18. studenog]] [[1965.]]
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = 
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = 
| teme            = [[Kršćanska objava|Božanska objava]]
| isbn            = 
| prethodna       = [[Lumen Gentium|Lumen gentium]] (1964.)
| sljedeća        = [[Gaudium et spes]] (1965.)
}}
'''''Dei Verbum''''' (službeni naziv: ''Dogmatska konstitucija o Božanskoj objavi - Dei Verbum'') jedan je od najvažnijih tekstova [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]]. 

==Povijest==
[[Papa]] [[Pavao VI.]] proglasio je ''Dei Verbum'' [[18. studenoga]] [[1965.]], nakon glasovanja i odobrenja okupljenih [[biskup]]a. To je jedan od glavnih dokumenata Drugog vatikanskog sabora i važan temelj. Izraz &quot;Dei Verbum&quot; je [[latinski]] naziv za &quot;Božju riječ&quot; i preuzet je iz prve rečenice dokumenata, kao što je uobičajeno za naslove velikih katoličkih dokumenata: &quot;Božju riječ sa strahopoštovanjem slušajući i vjerno je razglašujući Sveti sabor slijedi sv. Ivana...&quot;

== Poglavlja ==
[[Broj]]evi u zagradi odnose se na brojeve odjeljaka unutar [[tekst]]a.

* ''Predgovor'' (1)
* ''Zbiljnost objave'' (2-6)
* ''Prenošenje Božanske objave'' (7-10)
* ''Božansko nadahnuće [[Sveto pismo|Svetog pisma]] i njegovo tumačenje'' (11-13)
* ''[[Stari zavjet]]'' (14-16)
* ''[[Novi zavjet]]'' (17-20)
* ''Sveto pismo u životu [[Katolička Crkva|Crkve]]'' (21-26)

[[Joseph Ratzinger]], kasnije papa [[Benedikt XVI.]], identificirao je tri važna motiva u Dei Verbum: novi pogled na fenomen [[tradicija|tradicije]], teološki problem primjene kritičnih povijesnih metoda u tumačenju Pisma te biblijski pokret koji sve više raste na prijelazu iz 20. stoljeća. 

==Bibliografija==
* ''Dokumenti drugog vatikanskog koncila'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb, 1972.
* Marinko Vidović, [https://www.bib.irb.hr/856663 ''Dei verbum - recepciji otvoreno teološko promišljanje Objave''] (2014.)

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [http://www.katolik.hr/crkvamnu/dokumentimnu/282-ii-vatikanski-sabor-dei-verbum/ Hrvatski prijevod ''Dei Verbum''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150111042823/http://www.katolik.hr/crkvamnu/dokumentimnu/282-ii-vatikanski-sabor-dei-verbum/ |date=11. siječnja 2015. }}


[[Kategorija:Dokumenti Rimokatoličke Crkve]]
[[Kategorija:Drugi vatikanski sabor]]</text>
      <sha1>f3403k5q98xghi0x588g1hu20uq44w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urbain Le Verrier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526453</id>
    <revision>
      <id>7520621</id>
      <parentid>7426985</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:36:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5629" sha1="5cff6v5h0bysrmxozdo8gpey734la9u" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Urbain Le Verrier
| slika                   = Urbain Le Verrier.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[11. ožujka]] [[1811.]] 
| mjesto_rođenja          = [[Saint-Lô]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[23. rujna]] [[1877.]]
| mjesto_smrti            = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište            =
| državljanstvo           =
| narodnost               = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Matematika]], [[astronomija]],
| radna_institucija       =
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = Utvrdio položaj tada još &lt;br /&gt; neotkrivenoga planeta [[Neptun]]a
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

[[datoteka:Neptune_Voyager2_color_calibrated.png|300px|mini|desno|[[Neptun]] viđen sa svemirske letjelice [[Voyager 2]] s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što [[metan]] upija crvenu [[svjetlost]].]]

'''Urbain Le Verrier''' ([[Saint-Lô]], 11.&amp;nbsp;ožujka.&amp;nbsp;1811. – [[Pariz]], 23.&amp;nbsp;rujna&amp;nbsp;1877.), francuski [[astronom]] i [[matematičar]]. Ravnatelj pariške [[zvjezdarnica|zvjezdarnice]] od 1854. do 1870., poznat po teorijskim radovima u [[astronomija|astronomiji]]. Izmijenio je teoriju gibanja [[planet]]a i usporedio ju s najvrsnijim suvremenim opažanjima. Ispitivao je stabilnost staza tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Iz poremećenosti [[Uran]]ove staze utvrdio svojstva i položaj tada još neotkrivenoga planeta [[Neptun]]a (neovisno o britanskom astronomu [[John Couch Adams|Johnu Couchu Adamsu]]). Neptun je 1846. otkrio [[Johann Gottfried Galle]] nakon samo jednog sata traženja, samo 1[[Stupanj (kut)|°]] dalje od predviđenoga položaja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/36246 |title=Le Verrier, Urbain |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

1821. [[Alexis Bouvard]] je objavio astronomske proračune glede orbite Neptunovog susjeda, Urana. Naknadna promatranja ustvrdila su značajne devijacije od predviđene putanje što je Bouvarda navelo da teoretizira o nepoznatom tijelu koje [[gravitacija|gravitacijski]] utječe na Uran.&lt;ref name=&quot;en24&quot;&gt;{{cite journal |author=Airy, G. B |title=Account of some circumstances historically connected with the discovery of the planet exterior to Uranus |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |year=1846 |volume=7 |pages=121 - 144 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1846MNRAS...7..121A}}&lt;/ref&gt; 1843. [[John Couch Adams]] započeo je s proučavanjem orbite Urana na osnovu podataka koje preko [[James Challis|Jamesa Challisa]] dobio od Sir [[George Airy|Georgea Airyja]]. S radom je nastavio od 1845. do 1846. te došao do nekoliko različitih predviđanja o novom planetu.

Od 1845. do 1846., Urbain Le Verrier, neovisno od Adamsa, razvio je vlastite proračune, ali se također susreo s poteškoćama oko zainteresiranja svojih sunarodnjaka. U lipnju 1846., nakon što je vidio Le Verrierove procjene o položaju planeta te zamjetio sličnosti s Adamsovim procjenama, Airy je uvjerio direktora Zvjezdarnice Cambridge Jamesa Challisa da krene u potragu za planetom. Challis je proveo kolovoz i rujan pretražujući noćno nebo.&lt;ref name=&quot;en24&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;en27&quot;&gt;{{cite journal |author=Challis, Rev. J |title=Account of observations at the Cambridge observatory for detecting the planet exterior to Uranus |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |year=1846 |volume=7 |pages=145 - 149 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1846MNRAS...7..145C}}&lt;/ref&gt;

Le Verrier je u međuvremenu putem pisma kontaktirao [[Johann Gottfried Galle]] iz [[Berlin]]a te ga uputio na promatranje. Heinrich d'Arrest, student u zvjezdarnici, sugerirao je Galleu da usporede nedavno napravljenu kartu neba područja na koje je uputio Le Verrier s trenutnim nebom u potrazi za promjenana koje bi bile karakteristične za planet. Na večer istog dana kada je pismo zaprimljeno, [[23. rujna]] [[1846.]], Neptun je otkriven 1° od položaja na kojem ga je predvidio Le Verrier, odnosno 12° od Adamsovog predviđanja. Challis je kasnije utvrdio da je planet promatrao dva puta ranije u kolovozu, ali ga nije identificirao zbog svog rutinskog pristupa poslu.

U jeku otkrića, između Francuza i Britanaca zavladalo je nacionalističko rivalstvo u tome tko zaslužuje priznanje za otkriće. Međunarodnim konsenzusom naknadno je utvrđeno da zasluge za otkriće zaslužuju podjednako Le Verrier i Adamas. Od [[1966.]] [[Dennis Rawlins]] dovodi u pitanju kredibilititet Adamsove uloge suotkrivača zbog čega su povjesničari [[1998.]] revidirali cijeli  slučaj. Nakon revizije, utvrđeno je da &quot;Adams ne zaslužuje jednake zasluge kao i Le Verrier za otkriće Neptuna. Te zasluge pripadaju samo osobi koja je bila uspješna u predviđanju planetove lokacije i uvjeravanju drugih astronoma da ga potraže.&quot;
Njegovo ime nalazi se na listi [[Lista sa 72 imena na Eiffelovom tornju|72 znanstvenika]] ugraviranih na [[Eiffelov toranj|Eifellovom tornju]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{GLAVNIRASPORED:Verrier, Urbain Le}}
[[Kategorija: Francuski znanstvenici]]
[[Kategorija: Francuski matematičari]]
[[Kategorija: Francuski astronomi]]</text>
      <sha1>5cff6v5h0bysrmxozdo8gpey734la9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papinska konklava 1061.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528484</id>
    <revision>
      <id>7520599</id>
      <parentid>7390087</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:11:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3809" sha1="3yqvo6ottqj6u9xkp6j9pra80qg2z2c" xml:space="preserve">[[File:Roma-sanpietroin vincoli01.jpg|thumb|250px|right|[[Sveti Petar u okovima]]]]
'''Papinska konklava, 1061.''' je održana [[30. rujna]] [[1061.]] godine u rimskoj crkvi [[Sveti Petar u okovima]]. Do konklave je došlo nakon smrti [[Nikola II., papa|pape Nikole II.]], [[27. srpnja]]. Predstavljao je prvi izbor napravljen po buli &quot;In nomine Domini&quot; koju je [[1059.]] donio Nikola II. i u njoj propisao kako [[papa|papu]] mora izabirati isključivo kolegij kardinala. Izbor je organizirao redovnik [[Hildebrand iz Soane]], jedan od najuglednijih crkvenih vođa. Kardinali, među kojima je najistaknutiji bio [[Petar Damjan]], su za novog papu izabrali Anselma di Baggia, biskupa Lucce, jednog od vođa patarenskog pokreta u [[Milano|Milanu]] i bliskog Hildebrandovog prijatelja i suradnika. On je [[1. listopada]] preuzeo papinsku stolicu i uzeo ime [[Aleksandar II., papa|Aleksandar II.]]

Taj izbor, međutim, nije protekao bez ozbiljnih otpora protureformski nastrojenog rimskog plemstva, ali i lombardijskih biskupa. Zbog njih su sudionike izbora u samom [[Rim]]u morali štititi normanski vitezovi. Protureformske snage su se okupile oko Guiberta, kraljevskog kancelara [[Italija|Italije]], a pod čijim je vodstvom u [[Basel]]u [[28. listopada]] održan crkveni sabor na kome je biskup [[parma|Parme]] Pietro Cedal postao protupapa, pod imenom [[Honorije II.]] Honorije i njegove pristaše su potom započele pohod na Rim, gdje su, nakon kraće borbe s Aleksandrom II. i njegovim pristašama [[14. travnja]] [[1062.]] zauzele [[bazilika sv. Petra|baziliku sv. Petra]]. 

Dalje krvoproliće je zaustavio tek vojvoda Gottfried III. od Donje Lotaringije, nagovorivši papu i protupapu da odu u svoje matične biskupije i čekaju presudu rimsko-njemačke carice [[Agneza iz Poitoua|Agneze iz Poitoua]]. Puč kojim je vlast u Carstvu preuzeo nadbiskup [[Anno II. od Kölna]] je, ipak prevlast stavio na stranu [[Aleksandar II., papa|Aleksandra II.]], iako je Honorije iz Rima istjeran tek [[1063.]] godine, a spor formalno završen [[sabor u Mantovi|saborom u Mantovi]], [[31. svibnja]] [[1064.]] godine, kojim je Honorije [[anatema|anatemiziran]].&lt;ref name=&quot;miranda&quot;&gt;Miranda, Salvator. 1998. &quot;[http://www.fiu.edu/~mirandas/conclave-xi.htm Papal elections of the 11th Century (1061-1099)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414071849/http://www2.fiu.edu/~mirandas/conclave-xi.htm |date=14. travnja 2016. }}.&quot;&lt;/ref&gt;

Sljedeći izbor za papu je održan [[22. travnja]] [[1073.]] kada je novim papom postao Hildebrand, uzevši ime [[Grgur VII.]]

==Kardinali==
Na konklavi [[1061.]] sudjelovalo je šest kardinala-biskupa:&lt;ref&gt;Reconstruction based on Hans-Walter Klewitz, ''Reformpapsttum und Kardinalkolleg'', Darmstadt 1957, p. 115-118; and Rudolf Hüls, ''Kardinäle, Klerus und Kirchen Roms: 1049-1130'', Tübingen 1977, p. 88 ff.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%&quot;
!  width=&quot;*&quot; | Kardinal
!  width=&quot;*&quot; | Sjedište
!  width=&quot;*&quot; | Naslov i titula
!  width=&quot;*&quot; | Zaređen
!  width=&quot;*&quot; | Zaredio ga
|- valign=&quot;top&quot;
|Bonifazio
|[[Apulia]]
|Kardinal-biskup Albana
|''prije'' 1054.
|[[Lav IX.]]
|- valign=&quot;top&quot;
|Pietro
|
|Kardinal-biskup Tusculuma
|''prije'' 1057.
|[[Viktor II.]]
|- valign=&quot;top&quot;
|Giovanni
|
|Kardinal-biskup Porta
|1057.
|[[Stjepan IX.]]
|- valign=&quot;top&quot;
|[[Petar Damjan]]
|[[Ravenna]]
|Kardinal-biskup Ostije
|30. studenog 1057.
|[[Stjepan IX.]]
|- valign=&quot;top&quot;
|Bernardo da Benevento
|[[Benevento]]
|Kardinal-biskup Palestrine
|1061.
|[[Nikola II., papa|Nikola II.]]
|- valign=&quot;top&quot;
|Mainardo od Pomposa
|Talijan
|Kardinal-biskup Silva Candide
|svibanj 1061.
|[[Nikola II., papa|Nikola II.]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Papinske konklave}}

[[kategorija:Papinske konklave]]
[[Kategorija:Povijest Rima]]
[[Kategorija:Povijest katoličanstva u Italiji]]</text>
      <sha1>3yqvo6ottqj6u9xkp6j9pra80qg2z2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Turkijski jezici</title>
    <ns>10</ns>
    <id>528801</id>
    <revision>
      <id>7520845</id>
      <parentid>7519320</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:42:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popr</comment>
      <origin>7520845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2595" sha1="gedcs3v4yrspjycsu1n3n0qgi1cmzi6" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Turkijski jezici 
| naslov = [[Turkijski jezici]] 

| grupa1 = [[arguski jezici]]
| popis1 = [[Halački jezik|halački]] 

| grupa2 = [[karlučki jezici]]
| popis2 = [[ainu (turkijski jezik)|ainu]]¹ • [[Čagatajski jezik|čagatajski]] • [[Ili turkijski (jezik)|Ili turkijski]] • [[ujgurski jezik|ujgurski]] • [[uzbečki jezik|uzbečki]] 

|grupa3 = [[kipčački jezici]]
|popis3 =  {{navigacija podgrupa

|grupa1 = [[Pontsko-kaspijski jezici|pontsko-kaspijski]]
|popis1 = [[kumanski jezik|kumanski]] • [[Balkarski jezik|balkarski jezik]] • [[karaimski jezik|karaimski]] • [[kipčački jezik|kipčački]] • [[krimčak]] • [[kumički jezik|kumički]] • [[urumski jezik|urumski]]

|grupa2 = [[Aralsko-kaspijski jezici|aralokaspijski]]
|popis2 = [[ferganski kipčački jezik|ferganski kipčački]] • [[karakalpački jezik|karakalpački]] • [[kazaški jezik|kazaški]] • [[kirgiski jezik|kirgiski]] • [[nogajski jezik|nogajski]]

|grupa3 = [[Uralski zapadnoturkijski jezici|uralski]]
|popis3 = [[baškirski jezik|baškirski]] • [[čulimski jezik|čulimski]] • [[Sibirskotatarski jezik|sibirskotatarski]] • [[tatarski jezik|tatarski]]

}}
| grupa4 = [[ogurski jezici]]
| popis4 = [[bolgarski jezik|bolgarski]] • [[čuvaški jezik|čuvaški]] • [[hazarski jezik|hazarski]] • [[obarski jezik|avarski]] (obarski)&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

| grupa5 = [[oguski jezici]]
| popis5 = [[afšarski jezik|afšarski]] • [[azerski jezik|azerski]] • [[krimski turski jezik|krimski turski]] • [[gagauski jezik|gagauski]] • [[Balkanski_gagauski_turski_(jezik)|balkanski gagauski turski]] • [[Horasanski turski|horasanski]] • [[stari anatolski turski]] • [[Osmanski turski jezik|osmanski]] • [[salarski jezik|salarski]] • [[turski jezik|turski]] • [[turkmenski jezik|turkmenski]] • [[urumski jezik|urumski]]²

| grupa6 = [[sibirski turkijski jezici|sibirski jezici]]
| popis6 = [[altajski jezik|altajski]] • [[dolganski jezik|dolganski]] • [[Hakaski_jezik|hakaski]] • [[staroturkijski jezik|staroturkijski]] • [[staroujgurski jezik|staroujgurski]] • [[šorski jezik|šorski]] • [[Tofa (jezik)|tofa]] • [[tuvanski jezik|tuvanski]] • [[jakutski jezik|jakutski]] • [[žutoujgurski_jezik|žutoujgurski]] • [[pečeneški jezik|pečeneški]] • [[kaškajski jezik|kaškajski]] 
| ispod   = &lt;div&gt;
&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;&lt;small&gt;miješani jezik&lt;/small&gt;
&lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;&lt;small&gt;osporavana klasifikacija&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
}}
{{Izvori}}
&lt;noinclude&gt;


{{tl-sort}}
[[Kategorija: Skupni jezični predlošci|Turkijski]]&lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gedcs3v4yrspjycsu1n3n0qgi1cmzi6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. B HNL 1996./97.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528920</id>
    <revision>
      <id>7520893</id>
      <parentid>7480987</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9748" sha1="3nkrlpeu17rci7bwicwfcq8e24nmrr4" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva B hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1996./97.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II. 
| prvaci                    = [[NK Samobor|Samobor]]
| promovirani               = [[NK Samobor|Samobor]] &lt;br&gt; [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]]
| degradirani               = [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] &lt;br&gt;[[NK Slavonija Požega|Slavonija]] &lt;br&gt;[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]] &lt;br&gt;[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]] &lt;br&gt;[[NK Belišće|Belišće]] &lt;br&gt;[[NK Čakovec|Čakovec Union]]&lt;br&gt;[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] &lt;br&gt;[[NK Primorac Stobreč|Primorac AM Stobreč]] &lt;br&gt;[[NK Uskok Klis|Uskok]] &lt;br&gt;[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]&lt;br&gt;[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]&lt;br&gt;[[NK Neretva Metković|Neretva]]&lt;br&gt;[[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]]&lt;br&gt;[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]
| broj klubova              = 16
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. B HNL 1995./96.|1995./96.]]
| sljedeća sezona           = 
}}

'''[[Prva B hrvatska nogometna liga]]''' je imala svoje drugo i posljednje izdanje u sezoni 1996./97. Predstavljala je drugi stupanj [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|nogometne lige u Hrvatskoj]].

Prvak 1. B HNL u sezoni 1996./97. sa 72 boda bio je [[NK Samobor|Samobor]].

== Sustav natjecanja ==
Sudjelovalo je šesnaest klubova koji su igrali dvokružnu ligu (30 kola). Po završetku natjecanja prve tri momčadi iz Prve B lige te momčadi iz [[1. HNL 1996./97.|1. A HNL]] na pozicijama 11., 12. i 13. su igrale kvalifikacije za ulazak u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] za [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] koju su izborile dvije momčadi. Ostali klubovi koji nisu izborili 1. HNL za 1997./98. su raspoređeni u odgovarajuće skupine [[Prva nogometna liga|Druge HNL]].

== Momčadi ==

*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec Union]]'' – [[Čakovec]]
*''[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[NK Graničar Županja|Graničar]]'' – [[Županja]]
*''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[NK Velika Mlaka|Napredak]]'' – [[Velika Mlaka]]
*''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]]
*''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Primorac Stobreč|Primorac AM]]'' – [[Stobreč]]
*''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
*''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]]
*''[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]'' – [[Požega]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
*''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]]

== Ljestvica ==

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team7=BEL |name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=DUB |name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]
|team1=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team2=SLB |name_SLB=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]]
|team5=MOS |name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team14=NER|name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]]
|team10=PRI|name_PRI=[[NK Primorac Stobreč|Primorac AM Stobreč]]
|team4=SLA |name_SLA=[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]
|team11=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team6=PON |name_PON=[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]
|team8=ČAK |name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec Union]]
|team9=ZAG |name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]
|team12=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]
|team13=GRA|name_GRA=[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]
|team15=NAP|name_NAP=[[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]]
|team16=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]

|win_BEL=12|draw_BEL=8 |loss_BEL=10|gf_BEL=41|ga_BEL=35
|win_DUB=15|draw_DUB=8 |loss_DUB=7 |gf_DUB=54|ga_DUB=33
|win_SAM=22|draw_SAM=6 |loss_SAM=2 |gf_SAM=70|ga_SAM=21
|win_SLB=16|draw_SLB=6 |loss_SLB=8 |gf_SLB=51|ga_SLB=26
|win_MOS=15|draw_MOS=5 |loss_MOS=10|gf_MOS=42|ga_MOS=28
|win_NER=9 |draw_NER=6 |loss_NER=15|gf_NER=25|ga_NER=50
|win_PRI=13|draw_PRI=2 |loss_PRI=15|gf_PRI=32|ga_PRI=49
|win_SLA=16|draw_SLA=5 |loss_SLA=9 |gf_SLA=44|ga_SLA=30
|win_USK=10|draw_USK=5 |loss_USK=15|gf_USK=42|ga_USK=54
|win_PON=14|draw_PON=3 |loss_PON=13|gf_PON=50|ga_PON=47
|win_ČAK=13|draw_ČAK=4 |loss_ČAK=13|gf_ČAK=41|ga_ČAK=45
|win_ZAG=12|draw_ZAG=6 |loss_ZAG=12|gf_ZAG=51|ga_ZAG=42
|win_JUN=9 |draw_JUN=8 |loss_JUN=13|gf_JUN=29|ga_JUN=46
|win_GRA=10|draw_GRA=5 |loss_GRA=15|gf_GRA=34|ga_GRA=47
|win_NAP=7 |draw_NAP=5 |loss_NAP=18|gf_NAP=37|ga_NAP=56
|win_OLI=3 |draw_OLI=6 |loss_OLI=21|gf_OLI=27|ga_OLI=61

|adjust_points_SLA=-1
|hth_SLA=1 bod oduzet od saveza.

|status_SAM=P
|status_DUB=R|status_SLA=R|status_MOS=R|status_PON=R|status_BEL=R|status_ČAK=R|status_ZAG=R|status_PRI=R|status_USK=R|status_JUN=R|status_NER=R|status_NAP=R|status_OLI=R|status_GRA=R

|col_PG=blue1|text_PG=Kvalifikacije za [[1. HNL 1997./98.|1. HNL]]
|result1=PG|result2=PG |result3=PG
|col_RG=red1|text_RG=[[2. HNL 1997./98.|2. HNL]]
|result4=RG|result5=RG|result6=RG|result7=RG|result8=RG|result9=RG|result10=RG|result11=RG|result12=RG|result13=RG|result14=RG|result15=RG|result16=RG

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa97.html rsssf.org]
}}

== Kvalifikacije za 1. HNL 1997./98. ==

=== Sudionici ===
{| style=&quot;width: 80%&quot;
|style=&quot;width: 40%; vertical-align: top;&quot;|
'''Skupina A:'''
* ''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]] (11., 1. A HNL)
* ''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' – [[Vinkovci]] (13., 1. A HNL)
* ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] (2., 1. B HNL)
|style=&quot;width: 40%; vertical-align: top;&quot;|
'''Skupina B:'''
* ''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] (12., 1. A HNL)
* ''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] (1., 1. B HNL)
* ''[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]] (3. 1. B HNL)
|}

=== Skupina A ===

==== Prvi krug ====
Igrano od 10. do 14. lipnja 1997. u [[Zagreb]]u na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]].

{| style=&quot;width: 90%&quot;
|style=&quot;width: 45%; vertical-align: top;&quot;|
{|
|colspan=&quot;3&quot;|'''Rezultati:'''
|-
|Segesta || || – || ||Slaven Belupo || ||1:1
|-
|Cibalia || || – || ||Segesta || ||1:1
|-
|Slaven Belupo || || – || ||Cibalia || ||1:1
|}
|style=&quot;width: 45%; vertical-align: top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod
|-
|1. ||Segesta ||2 ||0 ||2 ||0 ||2 || 2 ||2
|-
|2. ||Cibalia ||2 ||0 ||2 ||0 ||2 ||2 ||2
|-
|3. ||Slaven Belupo ||2 ||0 ||2 ||0 ||2 ||2 ||2
|}
|}
Zbog identičnih rezultata morale su se igrati nove kvalifikacije

==== Ponovljene kvalifikacije ====
Igrano od 17. do 21. lipnja 1997. u [[Zagreb]]u na [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu NK Zagreba]].

{| style=&quot;width: 90%&quot;
|style=&quot;width: 45%; vertical-align: top;&quot;|
{|
|colspan=&quot;3&quot;|'''Rezultati:'''
|-
|Slaven Belupo || || – || ||Segesta || ||0:0
|-
|Segesta || || – || ||Cibalia || ||0:0
|-
|Cibalia || || – || ||'''Slaven Belupo''' || ||0:2
|}
|style=&quot;width: 45%; vertical-align: top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!
|- style=&quot;background: palegreen; color: black;&quot;
|1. ||Slaven Belupo ||2 ||1 ||1 ||0 ||2 ||0 ||4 ||[[1. HNL 1997./98.|1. HNL]]
|- style=&quot;background: lightsalmon; color: black;&quot;
|2. ||Segesta ||2 ||0 ||2 ||0 ||0 ||0 ||2 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2. HNL 1997./98.|2. HNL]]
|- style=&quot;background: lightsalmon; color: black;&quot;
|3. ||Cibalia ||2 ||0 ||1 ||1 ||0 ||2 ||1
|}
|}

=== Skupina B ===
Igrano od 11. do 15. lipnja 1997. u [[Zagreb]]u na [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu NK Zagreba]].

{| style=&quot;width: 90%&quot;
|style=&quot;width: 45%; vertical-align: top;&quot;|
{|
|colspan=&quot;3&quot;|'''Rezultati:'''
|-
|'''Marsonia'''|| || – || ||Dubrovnik|| ||4:0
|-
|Dubrovnik|| || – || ||'''Samobor'''|| ||1:2
|-
|'''Samobor'''|| || – || ||Marsonia|| ||2:1
|}
|style=&quot;width: 45%; vertical-align: top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!
|- style=&quot;background: palegreen; color: black;&quot;
|1. ||Samobor ||2 ||2 ||0 ||0 ||4 ||2 ||6 ||[[1. HNL 1997./98.|1. HNL]]
|- style=&quot;background: lightsalmon; color: black;&quot;
|2. ||Marsonia ||2 ||1 ||0 ||1 ||5 ||2 ||3
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2. HNL 1997./98.|2. HNL]]
|- style=&quot;background: lightsalmon; color: black;&quot;
|3. ||Dubrovnik ||2 ||0 ||0 ||2 ||1 ||6 ||0
|}
|}

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1996./97.|1. A HNL 1996./97.]]
* [[2. HNL 1996./97.]]
* [[3. HNL 1996./97.]]
* [[5. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[6. rang HNL-a 1996./97.|6. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[7. rang HNL-a 1996./97.|7. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[8. rang HNL-a 1996./97.|8. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa97.html rsssf.com, Hrvatska 1996./97.]

{{HNL sezone po rangovima}}
{{mrva-nogomet}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|1996-97 B]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1996./97.| 1B]]</text>
      <sha1>3nkrlpeu17rci7bwicwfcq8e24nmrr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. B HNL 1995./96.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529061</id>
    <revision>
      <id>7520892</id>
      <parentid>7480984</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:37:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21381" sha1="opi3624gif3tpk3kdg0xqw6q2it2oi5" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva B hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1995./96.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] 
| stupanj lige              = II. 
| prvaci                    = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]
| promovirani               = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]&lt;br&gt;[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]&lt;br&gt;[[NK Zadar|Zadar]]&lt;br&gt;[[HNK Orijent|Orijent]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 10
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = 
| sljedeća sezona           = [[1. B HNL 1996./97.|1996./97.]]
}}

'''[[Prva B hrvatska nogometna liga|Prva B hrvatska nogometna liga]]''' je imala svoje premijerno natjecanje u sezoni 1995./96. S obzirom na to da je za sezonu 1995./96. bilo najavljeno smanjenje [[Hrvatska nogometna liga|Prve HNL]] sa šesnaest na dvanaest klubova, javilo se nezadovoljstvo klubova koji su osvojili svoje skupine [[Prva nogometna liga|Druge HNL]], prije svega ''[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatskog dragovoljca]]'' koji su tako morali ostati u Drugoj HNL, s obzirom na to da za tu sezonu nije bila predviđena promocija. Konačni prijedlog natjecanja za 1995./96. je [[Hrvatski nogometni savez]] donio 20. srpnja 1995., netom prije početka sezone te Prvu ligu podijelio u dva jakosna razreda – [[Hrvatska nogometna liga|Prvu A HNL]] s dvanaest klubova (prvih 12 momčadi iz [[1. HNL 1994./95.]]) te [[Prva B hrvatska nogometna liga|Prvu B HNL]] koju je činilo deset momčadi (posljednje četiri momčadi iz [[1. HNL 1994./95.]] te prve dvije momčadi iz svake skupine [[2. HNL 1994./95.]]

== Sustav natjecanja == 
Sustav natjecanja u Prvoj B ligi je bio osmišljen tako da momčadi odigraju dvokružnu ligu (18 kola), te se potom prvoplasirana momčad plasira u [[1. HNL 1995./96.|Ligu za prvaka u 1. A HNL]], drugoplasirana momčad u [[1. HNL 1995./96.|Ligu za A 1. A HNL]], dok su preostale momčadi odigrale u drugom dijelu sezone ''Ligu za B'', (14 kola) preuzimajući iz prvog dijela međusobne rezultate.

Naknadnom promjenom natjecanja za sezonu 1996./97., nitko nije ispao iz lige, nego su i Prva A i Prva B liga proširene na po 16 klubova.

{|
|- style=&quot;background: #DDDDDD; color: black;&quot;
!style=&quot;width: 150px&quot;|Momčad
!style=&quot;width: 150px&quot;|Bodovna zaliha
!style=&quot;width: 150px&quot;|Doigravanje
|-
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|- style=&quot;text-align: center&quot;
| colspan=&quot;3&quot; | '''1. A HNL'''
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|1. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|5
| rowspan=&quot;5&quot; |Liga za prvaka
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|2. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|4
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|3. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|3
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|4. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|2
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|5. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|1
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|6. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|7
| rowspan=&quot;7&quot; |Liga za A
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|7. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|6
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|8. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|5
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|9. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|4
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|10. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|3
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|11. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|2
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|12. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|1
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|- style=&quot;text-align: center&quot;
| colspan=&quot;3&quot; | '''1. B HNL'''
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|1. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|1
|Liga za prvaka
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|2. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|1
|Liga za A
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|3. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
| rowspan=&quot;8&quot; |Liga za B
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|4. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|5. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|6. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|7. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|8. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|9. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|- style=&quot;background: #EEEEEE; color: black;&quot;
|style=&quot;text-align: center&quot;|10. momčad
|style=&quot;text-align: center&quot;|međusobni učinak
|}

== Momčadi ==

*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]'' – [[Zagreb]]
*''[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127.]]'' – [[Suhopolje]]
*''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Primorac Stobreč|Primorac SEM-TEM]]'' – [[Stobreč]]
*''[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]'' – [[Požega]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
*''[[NK Zadar|Zadar]]'' – [[Zadar]]

== Prvi dio natjecanja ==

==== Ljestvica ====

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=HRD |name_HRD=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]
|team2=MLA |name_MLA=[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]
|team3=ZAD |name_ZAD=[[NK Zadar|Zadar]]
|team4=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team5=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]]
|team6=SLA |name_SLA=[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]
|team7=DUB |name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]
|team8=BEL |name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team9=PRI |name_PRI=[[NK Primorac Stobreč|Primorac SEM-TEM Stobreč]]
|team10=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]

|win_HRD=13|draw_HRD=2|loss_HRD=3 |gf_HRD=30|ga_HRD=11
|win_MLA=12|draw_MLA=2|loss_MLA=4 |gf_MLA=27|ga_MLA=11
|win_ZAD=9 |draw_ZAD=5|loss_ZAD=4 |gf_ZAD=24|ga_ZAD=13
|win_ORI=9 |draw_ORI=2|loss_ORI=7 |gf_ORI=29|ga_ORI=24
|win_NER=8 |draw_NER=3|loss_NER=7 |gf_NER=21|ga_NER=17
|win_SLA=6 |draw_SLA=4|loss_SLA=8 |gf_SLA=26|ga_SLA=26
|win_DUB=6 |draw_DUB=4|loss_DUB=8 |gf_DUB=15|ga_DUB=15
|win_BEL=5 |draw_BEL=4|loss_BEL=9 |gf_BEL=20|ga_BEL=26
|win_PRI=5 |draw_PRI=2|loss_PRI=11|gf_PRI=14|ga_PRI=33
|win_USK=2 |draw_USK=2|loss_USK=14|gf_USK=9 |ga_USK=39

|status_HRD=P

|col_PG=green1|text_PG=[[1. HNL 1995./96.#Liga za prvaka|Liga za prvaka]]
|result1=PG
|col_RG=blue1|text_RG=[[1. HNL 1995./96.#Liga za A|Liga za A]]
|result2=RG
|col_W=yellow1|text_W=Liga za B
|result3=W|result4=W|result5=W|result6=W|result7=W|result8=W|result9=W|result10=W

|update=complete
|source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=5 hnl.hr]
}}

====Rezultati====

{|
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''1. kolo, [[20. kolovoza]] [[1995.]]'''
|-
| '''Hr. drag.''' – Neretva || 2:0
|-
| '''Belišće''' – Primorac || 2:0
|-
| Slavonija – '''Mladost 127.''' || 1:2
|-
| '''Uskok''' – Dubrovnik || 1:0
|-
| '''Orijent''' – Zadar || 1:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''2. kolo, [[27. kolovoza]] [[1995.]]'''
|-
| Neretva – '''Zadar''' || 0:1
|-
| '''Orijent''' – Dubrovnik || 1:0
|-
| '''Mladost 127.''' – Uskok || 3:1
|-
| Primorac – '''Slavonija''' || 3:4
|-
| '''Hr. drag.''' – Belišće || 3:1
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''3. kolo, [[10. rujna]] [[1995.]]'''
|-
| '''Belišće''' – Neretva || 1:0
|-
| Slavonija – '''Hr. drag.''' || 0:3
|-
| Uskok – Primorac || 1:1
|-
| '''Orijent''' – Mladost 127. || 2:0
|-
| '''Zadar''' – Dubrovnik || 2:1
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''4. kolo, [[13. rujna]] [[1995.]]'''
|-
| Neretva – Dubrovnik || 1:1
|-
| '''Mladost 127.''' – Zadar || 3:1
|-
| Primorac – Orijent || 0:0
|-
| '''Hr. drag.''' – Uskok || 3:0
|-
| Belišće – Slavonija || 0:0
|}
|}
{|
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''5. kolo, [[17. rujna]] [[1995.]]'''
|-
| '''Slavonija''' – Neretva || 3:2
|-
| Uskok – Belišće || 0:0
|-
| Orijent – '''Hr. drag.''' || 0:1
|-
| '''Zadar''' – Primorac || 2:0
|-
| Dubrovnik – '''Mladost 127.''' || 0:1
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''6. kolo, [[24. rujna]] [[1995.]]'''
|-
| '''Neretva''' – Mladost 127. || 1:0
|-
| '''Primorac''' – Dubrovnik || 2:0
|-
| '''Hr. drag.''' – Zadar || 1:0
|-
| '''Belišće''' – Orijent || 2:1
|-
| '''Slavonija''' – Uskok || 2:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''7. kolo, [[1. listopada]] [[1995.]]'''
|-
| Uskok – '''Neretva''' || 0:3
|-
| '''Orijent''' – Slavonija || 2:1
|-
| '''Zadar''' – Belišće || 2:0
|-
| Dubrovnik – Hr. drag. || 1:1
|-
| '''Mladost 127.''' – Primorac || 2:1
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''8. kolo, [[15. listopada]] [[1995.]]'''
|-
| '''Neretva''' – Primorac || 3:0
|-
| Hr. drag. – '''Mladost 127.''' || 0:3
|-
| Belišće – Dubrovnik || 1:1
|-
| Slavonija – Zadar || 1:1
|-
| Uskok – '''Orijent''' || 1:5
|}
|}
{|
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''9. kolo, [[22. listopada]] [[1995.]]'''
|-
| '''Orijent''' – Neretva || 3:1
|-
| '''Zadar''' – Uskok || 3:0
|-
| '''Dubrovnik''' – Slavonija || 1:0
|-
| '''Mladost 127.''' – Belišće || 1:0
|-
| '''Primorac''' – Hr. drag. || 1:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''10. kolo, [[29. listopada]] [[1995.]]'''
|-
| '''Neretva''' – Hr. drag. || 2:0
|-
| '''Primorac''' – Belišće || 2:1
|-
| Mladost 127. – Slavonija || 1:1
|-
| '''Dubrovnik''' – Uskok || 2:0
|-
| '''Zadar''' – Orijent || 3:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''11. kolo, [[5. studenog]] [[1995.]]'''
|-
| Zadar – Neretva || 0:0
|-
| '''Dubrovnik''' – Orijent || 1:0
|-
| Uskok – '''Mladost 127.''' || 1:2
|-
| '''Slavonija''' – Pomorac || 4:0
|-
| Belišće – '''Hr. drag.''' || 1:2
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''12. kolo, [[12. studenog]] [[1995.]]'''
|-
| '''Neretva''' – Belišće || 2:1
|-
| '''Hr. drag.''' – Slavonija || 1:0
|-
| '''Primorac''' – Uskok || 2:1
|-
| '''Mladost 127.''' – Orijent || 4:0
|-
| Dubrovnik – Zadar || 1:1
|}
|}
{|
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''13. kolo, [[19. studenog]] [[1995.]]'''
|-
| '''Dubrovnik''' – Neretva || 1:0
|-
| Zadar – Mladost 127. || 0:0
|-
| '''Orijent''' – Primorac || 4:1
|-
| Uskok – '''Hr. drag.''' || 0:4
|-
| Slavonija – Belišće || 3:3
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''14. kolo, [[26. studenog]] [[1995.]]'''
|-
| '''Neretva''' – Slavonija || 1:0
|-
| '''Belišće''' – Uskok || 4:1
|-
| '''Hr. drag.''' – Orijent || 3:1
|-
| Primorac – '''Zadar''' || 0:1
|-
| '''Mladost 127.''' – Dubrovnik || 2:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''15. kolo, [[3. prosinca]] [[1995.]]'''
|-
| Mladost 127. – '''Neretva''' || 0:1
|-
| '''Dubrovnik''' – Primorac || 4:0
|-
| Zadar – Hr. drag. || 1:1
|-
| '''Orijent''' – Belišće || 4:0
|-
| '''Uskok''' – Slavonija || 1:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''16. kolo, [[10. prosinca]] [[1995.]]'''
|-
| '''Neretva''' – Uskok || 2:1
|-
| '''Slavonija''' – Orijent || 4:1
|-
| '''Belišće''' – Zadar || 3:1
|-
| '''Hr. drag.''' – Dubrovnik || 1:0
|-
| Primorac – '''Mladost 127.''' || 0:1
|}
|}
{|
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''17. kolo, [[25. veljače]] [[1996.]]'''
|-
| '''Primorac''' – Neretva || 1:0
|-
| Mladost 127. – '''Hr. drag.''' || 0:1
|-
| '''Dubrovnik''' – Belišće || 1:0
|-
| '''Zadar''' – Slavonija || 4:1
|-
| '''Orijent''' – Uskok || 2:0
|}
|&amp;nbsp;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''18. kolo, [[3. ožujka]] [[1996.]]'''
|-
| Neretva – Orijent || 2:2
|-
| Uskok – '''Zadar''' || 0:1
|-
| '''Slavonija''' – Dubrovnik || 1:0
|-
| Belišće – '''Mladost 127.''' || 0:2
|-
| '''Hr. drag.''' – Primorac || 3:0
|}
|}

== Liga za B ==

==== Ljestvica ====

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|highest_pos=3
|res_col_header=Q

|team3=ZAD  |name_ZAD=[[NK Zadar|Zadar]]
|team4=ORI  |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team8=NER  |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]]
|team7=SLA  |name_SLA=[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]
|team5=DUB  |name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]
|team6=BEL  |name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team9=PRI  |name_PRI=[[NK Primorac Stobreč|Primorac SEM-TEM Stobreč]]
|team10=USK |name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]

|win_ZAD=16|draw_ZAD=5|loss_ZAD=7 |gf_ZAD=44|ga_ZAD=25
|win_ORI=15|draw_ORI=4|loss_ORI=9 |gf_ORI=45|ga_ORI=34
|win_NER=10|draw_NER=7|loss_NER=11|gf_NER=36|ga_NER=30
|win_SLA=12|draw_SLA=5|loss_SLA=11|gf_SLA=39|ga_SLA=43
|win_DUB=14|draw_DUB=3|loss_DUB=11|gf_DUB=39|ga_DUB=29
|win_BEL=11|draw_BEL=8|loss_BEL=9 |gf_BEL=40|ga_BEL=37
|win_PRI=8 |draw_PRI=4|loss_PRI=16|gf_PRI=35|ga_PRI=52
|win_USK=6 |draw_USK=4|loss_USK=18|gf_USK=21|ga_USK=49

|col_PG=green1|text_PG=[[1. HNL 1996./97.|1. A HNL]]
|result3=PG|result4=PG

|update=complete
|source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=5 hnl.hr]
}}

==== Rezultati ====
{|
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''1. kolo, [[10. ožujka]] [[1996.]]'''
|-
|'''Slavonija''' – Zadar ||1:0
|-
|'''Orijent''' – Primorac ||3:1
|-
|'''Dubrovnik''' – Belišće ||3:0 
|-
|Uskok – '''Neretva''' ||0:3
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''2. kolo, [[17. ožujka]] [[1996.]]'''
|-
|'''Zadar''' – Orijent ||1:0
|-
|Neretva – Primorac ||1:1
|-
|'''Belišće''' – Slavonija ||3:0
|-
|Uskok – '''Dubrovnik''' ||0:3
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;| '''3. kolo, [[24. ožujka]] [[1996.]]'''
|-
|'''Orijent''' – Belišće ||3:2
|-
|'''Dubrovnik''' – Neretva ||1:0
|-
|'''Slavonija''' – Uskok ||1:0
|-
|'''Primorac''' – Zadar ||2:0
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''4. kolo, [[31. ožujka]] [[1996.]]'''
|-
|'''Belišće''' – Primorac ||2:1
|-
|'''Neretva''' – Zadar ||3:0
|-
|Uskok – '''Orijent''' ||0:1
|-
|'''Dubrovnik''' – Slavonija ||3:1
|}
|-
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''5. kolo, [[6. travnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Zadar''' – Belišće ||3:1
|-
|'''Orijent''' – Dubrovnik ||2:1
|-
|Slavonija – Neretva ||0:0
|-
|'''Primorac''' – Zadar ||2:0
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''6. kolo, [[13. travnja]] [[1996.]]'''
|-
|Uskok – '''Zadar''' ||0:1
|-
|Neretva – Belišće ||1:1
|-
|Slavonija – '''Orijent''' ||1:3
|-
|'''Dubrovnik''' – Primorac ||4:2
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''7. kolo, [[20. travnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Primorac''' – Slavonija ||7:1
|-
|'''Zadar''' – Dubrovnik ||2:1
|-
|Belišće – Uskok ||1:1
|-
|'''Orijent''' – Neretva ||1:0
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''8. kolo, [[24. travnja]] [[1996.]]'''
|-
|Primorac – Orijent ||1:1
|-
|'''Zadar''' – Slavonija ||4:2
|-
|'''Belišće''' – Dubrovnik ||3:1
|-
|Neretva – '''Uskok''' ||2:3
|}
|-
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''9. kolo [[27. travnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Dubrovnik''' – Uskok ||2:1
|-
|Slavonija – Belišće ||0:0
|-
|Orijent – Zadar ||1:1
|-
|Primorac – '''Zadar''' ||1:2
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''10. kolo [[4. svibnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Belišće''' – Orijent ||3:1
|-
|'''Neretva''' – Dubrovnik ||2:1
|-
|'''Uskok''' – Slavonija ||2:1
|-
|'''Zadar''' – Primorac ||5:1
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''11. kolo [[11. svibnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Primorac''' – Belišća ||2:1
|-
|'''Zadar''' – Neretva ||2:0
|-
|'''Orijent''' – Uskok ||1:0
|-
|'''Slavonija''' – Dubrovnik ||2:0
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''12. kolo [[18. svibnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Uskok''' – Primorac ||2:1
|-
|'''Belišće''' – Zadar ||1:0
|-
|Neretva – '''Slavonija''' ||1:2
|-
|'''Dubrovnik''' – Orijent ||3:1
|}
|-
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''13. kolo [[22. svibnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Primorac''' – Dubrovnik ||2:0
|-
|Zadar – Uskok ||2:2
|-
|Belišće – Neretva ||2:2
|-
|Orijent – '''Slavonija''' ||1:2
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=2 style=&quot;text-align: center; background: lightsteelblue; color: black; width: 200px&quot;|'''14. kolo [[25. svibnja]] [[1996.]]'''
|-
|'''Slavonija''' – Primorac ||1:0
|-
|'''Dubrovnik''' – Zadar ||2:1
|-
|'''Neretva''' – Orijent ||2:0
|-
|Uskok – '''Belišće''' ||1:2
|}
| ||
|}

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1995./96.|1. A HNL 1995./96.]]
* [[2. HNL 1995./96.]]
* [[3. HNL 1995./96.]]
* [[5. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[6. rang HNL-a 1995./96.|6. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[7. rang HNL-a 1995./96.|7. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[8. rang HNL-a 1995./96.|8. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1995./96. – ostale lige|''Ostale lige 1995./96.'']]
* [[Hrvatski nogometni kup 1995./96.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa96.html rsssf.com, Hrvatska 1995./96.]
* [http://www.hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=5&amp;tab=2&amp;fazaPrvenstva=3 hrnogomet.com, 1. B HNL 1995./96., utakmice prvog dijela]
* [http://www.hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=5&amp;tab=5&amp;fazaPrvenstva=6 hrnogomet.com, 1. B HNL 1995./96., utakmice Lige za B]

{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|1995-96 B]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1995./96.| 1B]]</text>
      <sha1>opi3624gif3tpk3kdg0xqw6q2it2oi5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glatki mišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537020</id>
    <revision>
      <id>7520624</id>
      <parentid>6252182</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9943" sha1="j5se3nwzwu2dhmztvunvbuccu6w41nb" xml:space="preserve">'''Glatki mišić''' (lat.&amp;nbsp;''textus muscularis nonstriatus'') je uz poprečno-prugasti ([[skeletni mišić|skeletni]]) i [[Srce|srčani mišić]] jedna od 3 glavne vrste [[Mišićno tkivo|mišićnog tkiva]]. Glatki mišići su za razliku od skeletnih građeni od mnogo manjih vlakana promjera 1 do 5&amp;nbsp;µm, a duga su 20 do 500 µm. Nalaze se u građi krvnih&amp;nbsp;i&amp;nbsp;limfnih žila, crijeva,&amp;nbsp;dušnika,&amp;nbsp;mokraćnog mjehura ,&amp;nbsp;maternice,&amp;nbsp;kože, unutrašnjih&amp;nbsp;mišića oka&amp;nbsp;itd. Glatko mišićno tkivo je specijalizirano za slabe i spore kontrakcije, a inervirao je [[Autonomni živčani sustav|autonomni živčani sustav]] što znači da ne radi pod utjecajem volje. Za razliku od skeletnog mišićja, ti su mišići sposobni za dugotrajne kontrakcije i vrlo se teško zamaraju.

== Osnovna građa ==
[[File:1021 Smooth Muscle new.jpg|left|thumb|176x176px|Pod a) lijevo je čitatelju jednojedinični, a desno višejedinični glatki mišić.]]
[[File:Glatte Muskelzellen.jpg|thumb|177x177px|Histološki prikaz glatkog mišićja.]]
Glatke mišiće možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: višejedinični i jednojedinični.&amp;nbsp;

Kod '''višejediničnog''' glatkog mišića sva su vlakna zasebna, prekrivena vrlo tankim slojem [[kolagen]]a i [[glikoproteini|glikoproteina]] pri čemu se svako vlakno može kontrahirati neovisno o drugim vlaknima, a to nadziru uglavnom živčana vlakna dok kod drugog tipa glavnu ulogu imaju neživčani podražaji. &amp;nbsp;

'''Jednojedinični''' glatki mišić se još naziva i sincicijski ili visceralni glatki mišić koji se sastoji od jedinica građenih od nekoliko stotina do tisuću vlakana koja se zajednički kontrahiraju zahvaljujući tome što se membrane tih vlakana dodiruju na mnogim mjestima, a uz to su povezane pomoću pukotinskih spojišta (eng. gap junctions) kroz koja prolaze ioni čime se ionska struja ili [[akcijski potencijal]] može prenositi s vlakna na vlakno što u konačnosti dovodi do zajedničke kontrakcije. &amp;nbsp; &amp;nbsp;
{{clear}}
== Kontrakcija ==
[[File:Smooth muscle contraction1.png|thumb|320x320px|Prikaz mišićnog vlakna s aktinskim i miozinskim nitima te gustim tjelešcima (eng. dense bodies) u relaksiranom i kontrahiranom stanju.]]
Glatki mišići nemaju [[tropomiozin]]ski kompleks i nemaju pravilan raspored kao skeletni mišići. Građeni su od '''aktinskih i miozinskih niti'''. Aktinske niti su pričvršćene za '''gusta tjelešca''' koja mogu biti vezana za membranu ili razbacana po stanici. Između aktinskih niti se nalaze miozinske kojih ima 5-10 puta manje nego aktinskih koje se zrakasto šire prema sredini i sa svojim krajevima dodiruju miozinske niti koje ih povlače u suprotni smjer. Gusta tjelešca zapravo imaju jednaku ulogu kao i Z-membrane skeletnih mišića.

Glatki se mišići mogu kontrahirati na 80 % svoje duljine, dok skeletni na 30% jer su miozinski poprečni mostovi nagnuti u dva smjera. Skeletni mišići se kontrahiraju i relaksiraju brzo, dok glatki tonično i sporo. Glavice u glatkim mišićima imaju manju ATPaznu aktivnost (dulje traje onaj dio ciklusa kada su glavice pričvršćene za aktinske niti što je najvažniji čimbenik koji određuje silu kontrakcije) i troše manje energije za jedan ciklus (10-300 puta) koji je u glatkom mišiću mnogo sporiji, a i za jedan ciklus se troši samo 1 [[Adenozin trifosfat|ATP]]. Kontrakcija u glatkom mišiću počinje 50-100 ms nakon podražaja, a maksimalan kontrakcija se postiže pola sekunde kasnije. Tijekom 1-2 sekunde nakon toga nastupa relaksacija. Prema tome kontrakcija traje 1-3 sekunde čemu je uzrok sporo vezanje i otpuštanje glavice od aktinske niti. Kontrakcije glatkih mišića mogu trajati svega 0,2 s do 30 s jer svi glatki mišići nemaju iste karakteristike. Kontrakcija glatkih mišića ( 40-60 N/cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ) je jača od skeletnih ( 30-40 N/cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ) jer su poprečni mostovi duže vezani za aktinsku nit. U glatkim mišićima se kontrakcija može održavati uz vrlo mali utrošak energije i uz mali trajni ekscitacijski signal, a to se zove [[mehanizam zasuna]]. 

Glatki mišići imaju jedno vrlo važno svojstvo, a to je '''stres-relaksacija'''. Ovo možemo vrlo lako objasniti na primjeru [[Mokraćni mjehur|mokraćnog mjehura]]. Povećanjem njegovog volumena se povisi i [[tlak]], ali nakon nekoliko sekundi ili minuta se tlak ponovno vrati na ˝normalu˝. Isto se događa ako se volumen smanji i tlak se smanji. U tom slučaju se događa obrnuta stres relaksacija.

Glatki mišići nemaju [[troponin|'''troponin''']]''' C''' koji bi vezao Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, ali imaju [[kalmodulin]] na koji se veže Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; i tako nastali kompleks ( Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-kalmodulin) zatim aktivira fosforilacijski enzim miozin-[[kinaze|kinazu]]. Aktivirani enzim fosforilira laki lanac glavice ( regulacijski lanac) što omogućuje njegovo vezanje za aktivno mjesto. Enzim miozin-fosfataza odvaja fosfat od regulacijskog lanaca, a taj enzim je smješten u staničnoj tekućini glatkog mišića. Vrijeme potrebno za relaksaciju ovisi o miozin-fosfatazi.
{{clear}}
== Potencijali - nastajanje i regulacija podražaja ==
Akcijski potencijal u glatkim mišićima mogu stvoriti različite tvari jer sadrže više vrsta receptora za ekscitaciju i receptore za inhibiciju. Završeci [[Živci|živčanih vlakana]] i stjenke glatkog mišića tvore difuzne spojeve gdje se tvari izlučuju u matriks. Živčana vlakna obično inerviraju samo vanjski sloj, a podražaj se kasnije širi u unutarnji dio mišića. Aksoni nemaju završne nožice, nego varikozitete ( proširenja ) na čijim mjestima su [[Schwannove stanice]] prekinute i tvar se može izlučiti kroz stjenku proširenja. Mjehurići mogu u sebi imati [[Acetilkolin|'''acetil-kolin''']]''' ili [[noradrenalin]]''', ali nikad oboje. U nekim vlaknima je acetil-kolin eksitacijski hormon, a noradrenalin inhibicijski i obrnuto. O vrsti receptora ovisi koji će od ta dva djelovati eksitacijski, a koji inhibicijski.
[[File:Myogenic potentials.png|left|thumb|294x294px|Električni potencijali u mišiću]]
Potencijal u mirovanju glatkih mišića iznosi -50mV do -60 mV, a akcijski potencijal može biti šiljasti i s platoima. Šiljasti se pojavljuje kod jednojediničnih, a može nastati djelovanjem struje, raznih hormona i tvari, rastezanjem mišića i spontano.

'''Akcijski potencijal s platoima''' nastaje zbog spore repolarizacije u npr. mokraćnom mjehuru ili maternici. [[Stanična membrana]] glatkog mišića ima više Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanala reguliranih naponom, nego [[Na+ kanali|Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kanala]], pa Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; nema velikog udjela u nastanku akcijskog potencijala. Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; ioni uzrokuju produljeno djelovanje akcijskog potencijala i izravno djeluju na kontraktilni mehanizam glatkog mišića. Ako se glatki mišić dovoljno rastegne u njemu nastaje akcijski potencijal djelovanjem normalnih sporovalnih potencijala (lokalno svojstvo glatkih mišića) i djelovanjem rastezanja samog mišića jer dolazi do smanjenja negativnosti membrane što predstavlja mogućnost samopodražljivosti. 

Uzrok '''ritmičkih sporih valova''' je pojačavanje i slabljenje prebacivanja sporih iona (~ Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; iona) kroz membranu ili ritmičke promjene vodljivosti kanala. Ti valovi se još nazivaju predvodnički valovi jer mogu izazvati akcijski potencijal. Rastezanjem glatkog mišića smanjuje se negativnost membrane i uz sporovalni potencijal dolazi do kontrakcije (crijeva ispunjena sadržajem).

Postoje dvije vrste čimbenika koji utječu na kontrakciju glatkog mišića bez vanjskog podražaja, a to su '''lokalni tkivni kemijski čimbenici i različiti [[hormoni]]'''. Lokalni su manjak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, višak CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; - oni uzrokuju vazodilataciju malih krvnih žila, a isti učinak ima i [[adenozin]], [[mliječna kiselina]], visoka tjelesna temperatura, višak K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; iona, a manjak Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona. Neki od važnih hormona ( noradrenalin, adrenalin, acetilkolin, angiotenzin, [[endotelin]], [[vazopresin]], [[oksitocin]], [[serotonin]] i [[histamin]] ) koji utječu na kontrakciju otvaranjem Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ili K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kanala i dovode do depolarizacije ili dovode do ulaska Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona u stanicu i nastaje depolarizacija i kontrakcija bez prethodnog akcijskog potencijala. Mogu djelovati inhibicijski zatvaranjem Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ili Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanala, a otvaranjem K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kanala te tako dovode do hiperpolarizacije koja snažno inhibira kontrakciju. Dakle, hoće li podražaj biti inhibicijski ili eksitacijski ovisi o vrsti receptora na membrani. Hormoni mogu imati učinak i djelovanjem na receptore koji ne uzrokuju promjenu potencijala nego djeluju na otpuštanje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iz [[sarkoplazmatska mrežica|sarkoplazmatske mrežice]] (kontrakcija) ili aktiviraju [[Adenilat ciklaza|adenilat-ciklazu]] ili gvanilat-ciklazu i nastaje [[cAMP]] ili [[cGMP]] (inhibicija).

Glatki mišić ima kalveole koje se mogu uspoređivati s T-cjevčicama skeletnog mišića, ali su rudimentarne. Podražaj stigne do kalveola i zatim se iz sarkoplazmatske mreže oslobađaju Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; ioni. Što je bolje razvijena sarkoplazmatska mrežica, kontrakcija mišića je brža. Snaga kontrakcije ovisi o koncentraciji Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona u izvanstaničnoj tekućini. Da bi se odstranili Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; ioni iz stanice ( relaksacija glatkih mišića ) potrebne su Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; - crpke koje su sporije nego u skeletnom mišiću, pa se zato vrijeme kontrakcije glatkog mišića mjeri u sekundama. Ako koncentracija Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona padne na 1/3 ili 1/10, kontrakcija prestane.

== Literatura ==
* Guyton i Hall, ''Medicinska fiziologija'', 12. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2012.
* Junqueira i Carneiro, ''Osnove histologije: udžbenik i atlas'', 10. američko izdanje, Školska knjiga 2005.

{{Upozorenje-medicina}}
[[Kategorija:Mišićni sustav]]
[[Kategorija:Fiziologija]]</text>
      <sha1>j5se3nwzwu2dhmztvunvbuccu6w41nb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Giller</title>
    <ns>0</ns>
    <id>543831</id>
    <revision>
      <id>7520597</id>
      <parentid>7248510</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:08:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4401" sha1="9hhekd3g5fp6utz3lk4vhed3ycd81i0" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Franjo Giller
| slika                            = 
| puno ime                         = Franjo Giller
| visina                           = 
| nadimak                          = ''Joža''
| datum rođenja                    = [[1. rujna]] [[1907.]]
| mjesto rođenja                   = [[Srijemska Mitrovica]] 
| država rođenja                   = 
| datum smrti                      = [[20. prosinca]] [[1943.]]
| mjesto smrti                     = [[Vršac]]
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           =  [[1924.]] – [[1925.]] &lt;br /&gt; [[1925.]] – [[1930.]] &lt;br /&gt; [[1931.]] – [[1935.]] &lt;br /&gt; [[1936.]] – [[1939.]]
| profesionalni klubovi            = Građanski S. Mitrovica &lt;br /&gt; [[Građanski Zagreb]] &lt;br /&gt;  [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija Beograd]] &lt;br /&gt; [[FK Čukarički|Čukarički]]
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}} 20 {{0}}{{0}}{{0}} (19) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}} 37 {{0}}{{0}}{{0}} (12)  &lt;br /&gt; 
| godine u reprezentaciji          = [[1926.]] – [[1932.]] 
| reprezentacija                   = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}} 13 {{0}}{{0}}{{0}} (3)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          =  
}}
'''Franjo Giller''' ([[Srijemska Mitrovica]], [[1. rujna]] [[1907.]] – [[Vršac]], [[20. prosinca]] [[1943.]]), nogometaš i jugoslavenski reprezentativac. Brz i prodoran s preciznim nabacivanjima. Jedan od najboljih lijevih krila na ovim prostorima.

== Nogometna karijera ==
Nogomet je započeo igrati sa 17 godina u Građanskom iz Srijemske Mitrovice. Od [[1925.]] godine nastupa za zagrebački [[Građanski Zagreb|Građanski]] s kojim je osvojio dva državna prvenstva [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]] Nakon ozljede [[1929.]] godine nastupa za beogradske klubove [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslaviju]] i [[FK Čukarički|Čukarički]]. Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] prvi puta je zaigrao [[30. svibnja]] [[1926.]] protiv [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]] (3:1). Ukupno je odigrao 13 reprezentaivnih utakmica, te postigao 3 pogotka. Igrao je i dva puta za B reprezentaciju. Igrao je 13 puta za beogradsku i 6 puta za [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|zagrebačku reprezentaciju]]. S obje reprezentacije osvojio je [[Kup kralja Aleksandra|Kup JNS-a]] ([[Kup kralja Aleksandra 1926.|1926.]] i [[Kup Jugoslavenskog nogometnog saveza 1927.|1927.]] godine).

== Zanimljivo ==
Bio je prvi jugoslavenski nogometaš koji se podvrgnuo operaciji meniskusa (1931.). Tešku ozljedu zadobio je na utakmici protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] [[1929.]] godine.

== Smrt ==
Kao [[Hrvati|Hrvat]], njemačkog porijekla, mobiliziran je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U pokušaju bijega na stranu [[Partizani|partizana]] otkriven je i uhićen. Strijeljali su ga njemački nacisti [[20. prosinca]] [[1943.]] u [[Vršac|Vršcu]].

== Izvori ==
* [[Zvonimir Magdić]], ''Legende zagrebačkog nogometa'', 1996. {{ISBN|953-96851-0-9}}, str. 78, 562
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=486 Nogometni leksikon: Giler, Franjo]
* [http://povijest.gnkdinamo.hr/popis-igra%C4%8Da/franjo-giller.html Povijest Dinama: Franjo Giller] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150807231703/http://povijest.gnkdinamo.hr/popis-igra%C4%8Da/franjo-giller.html |date=7. kolovoza 2015. }}
* (srpski) [http://www.reprezentacija.rs/index.php/sr/statistika/najvise-utakmica/1062 Giler Franjo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140627174311/http://reprezentacija.rs/index.php/sr/statistika/najvise-utakmica/1062 |date=27. lipnja 2014. }}

{{GLAVNIRASPORED:Giller, Franjo}}
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Zagrebački nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši Građanskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Čukaričkog]]
[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Životopisi, Srijemska Mitrovica]]</text>
      <sha1>9hhekd3g5fp6utz3lk4vhed3ycd81i0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pozojević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>549103</id>
    <revision>
      <id>7520586</id>
      <parentid>6347327</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:28:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1437" sha1="hoi4p9ml8vsfcokjdjciqnwllgj5efj" xml:space="preserve">'''Pozojević''' je hrvatska plemićka obitelj. Članica je [[Hrvatski plemićki zbor|Hrvatskog plemićkog zbora]]. Plemstvo je obitelj dobila [[1575.]] godine. Dodijelio ga je kralj [[Rudolf II.]] [[Đorđe Pozojević|Đorđu Pozojeviću]] (Georgiusu Pozojeviću)&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A16733/Poticaj--za-obnovu--crkve--u-Radojevu/ Hrvatska riječ, 12.12.2014 00:00, Rubrika: Širom Vojvodine, Broj: 610, Hrvati u Banatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193653/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A16733/Poticaj--za-obnovu--crkve--u-Radojevu/ |date=4. ožujka 2016. }} Poticaj za obnovu crkve u Radojevu&lt;/ref&gt; za zasluge u borbi s Turcima. [[Torontalska županija]] u Kraljevini Ugarskoj plemstvo je potvrđeno 1821. godine predcima Miklošu, Matiji, Janošu i Imri, od kojih potječu današnji Pozojevići. Najpoznatiji pripadnik obitelji danas jest primarijus doktor pulmolog [[Gaja Pozojević]] (1957.), rodom iz [[Radojevo|Radojeva]], koji živi i radi u [[Zrenjanin]]u.&lt;ref&gt;[http://plemstvo.hr/content/include/glasnik/HPZ-glasnik-No7.pdf Glasnik Hrvatskog plemićkog zbora broj 7, str. 116, Godište 12./2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305004406/http://plemstvo.hr/content/include/glasnik/HPZ-glasnik-No7.pdf |date=5. ožujka 2016. }} Naši novi članovi: Gaja Pozojević&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]</text>
      <sha1>hoi4p9ml8vsfcokjdjciqnwllgj5efj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Praški simfonijski orkestar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>554024</id>
    <revision>
      <id>7520655</id>
      <parentid>6164391</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:27:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3843" sha1="08kijgyvrkqzcnju135wjb8e1g03m8s" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Praški simfonijski orkestar &lt;br&gt; Symfonický orchestr hlavního města Prahy FOK
| Img                  = Symfonicky orchestr hl. m. Prahy FOK.jpg
| Img_capt             =
| Img_size             =
| Landscape            =
| Background           = klasični_ansambl
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[1934.]]
| Žanr                 = [[klasična glazba]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1934.]] -
| Producentska_kuća    =
| Angažman             =
| URL                  =
| Originalna postava   =
| Sadašnji članovi     =
| Bivši članovi        =
| nagrade              =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Praški simfonijski orkestar''' ([[češki|češ.]] ''Symfonický orchestr hlavního města Prahy FOK'') je [[češka|češki]] [[simfonijski orkestar]] iz [[grad]]a [[Prag]]a. Orkestar je poznat po [[akronim|pokrati]] &quot;FOK&quot; koji označava &quot;Film-Opera-Koncert&quot;, označavajući time sva područja [[Glazba|glazbe]] na kojima orkestar djeluje. [[Dirigent]] [[Rudolf Pekárek]] osnovao je orkestar [[1934.]] Tijekom [[1930-ih]] orkestar je sudjelovao u snimanju [[filmska glazba|filmske glazbe]] za mnoge [[Čehoslovačka|čehoslovačke]] [[film]]ove, a orkestar je svoje izvedbe često predstavljao i na [[Češki radio|Češkom radiju]]. Jedan od prvih popularizatora i promotora orkestra bio je češki [[skladatelj]], [[dirigent]] i [[oboa|oboist]] [[Václav Smetáček]], koji je bio umjetnički voditelj orkestra punih trideset godina ([[1942.]] – [[1972.]]) Osim njega, na poziciji umjetničkog voditelja istaknuo se i Jiří Kout, koji je orkestrom ravnao od [[2006.]] do [[2013.]] godine. Sljedeće, 80. sezone, orkestrom je ravnao [[kina|kineski]] dirigent [[Muhai Tang]], koji je zbog srčanih problema orkestar vodio samo jednu sezonu.&lt;ref&gt;{{cz icon}} {{engl}} {{cite news |author=Jan Velinger |title=Prague Symphony Orchestra begins 80th season |url=http://www.radio.cz/en/section/arts/prague-symphony-orchestra-begins-80th-season |work=Radio Prag |date=1. rujna 2014. |accessdate=23. rujna 2014.}}&lt;/ref&gt; [[2007.]] godine, [[Pietari Inkinen]] je kao gost dirignet prvi put ravnao orkestrom,&lt;ref&gt;{{cz icon}} {{cite news |author=Markéta Kaňková and Helena Petáková |title=Novým šéfdirigentem Symfonického orchestru FOK bude Pietari Inkinen |url=http://www.rozhlas.cz/mozaika/hudba/_zprava/novym-sefdirigentem-symfonickeho-orchestru-fok-bude-pietari-inkinen--1416349 |work=Češki Radio Vltava |date=11. travnja 2014. |accessdate=23. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; a članovi orkestra su u [[listopad]]u [[2014.]] odlučili da postaviti novim umjetničkim voditeljem (šefom dirigentom) orkestra.&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://kultura.praha.eu/public/89/68/dc/1924590_541272_TZ_FOK_Inkinen_sefdirigentem_FOK.pdf |title=Pietari Inkinen – nový šéfdirigent Symfonického orchestru hl. m. Prahy FOK |publisher=Praški simfonijski orkestar |date=24. listopada 2014. |accessdate=23. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt; 

Orkestar je putovao i održavao koncerte po [[Europa|Europi]], [[Japan]]u i [[SAD]]-u, te je izdao i nekoliko zvučnih zapisa svojih izvedbi.

== Umjetnički voditelji ==
* [[Václav Smetáček ]] (1942. – 1972.)
* Ladislav Slovák (1972. – 1976.)
* Jindřich Rohan (1976. – 1977.)
* [[Jiří Bělohlávek]] (1977. – 1989.)
* [[Petr Altrichter]] (1990. – 1992.)
* [[Martin Turnovský]] (1992. – 1995.)
* Gaetano Delogu (1995. – 1998.)
* [[Serge Baudo]] (2001. – 2006.)
* Jiří Kout (2006. – 2013.)
* [[Muhai Tang]] (2013. – 2014.)
* Pietari Inkinen (2014. - )

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{engl}} [http://www.fok.cz/en/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210319233704/https://www.fok.cz/en/ |date=19. ožujka 2021. }}

[[Kategorija:Simfonijski orkestri]]
[[Kategorija:Prag]]</text>
      <sha1>08kijgyvrkqzcnju135wjb8e1g03m8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Granada (Nikaragva)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>558866</id>
    <revision>
      <id>7520592</id>
      <parentid>7168930</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:59:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4618" sha1="1s0etb4mqx5qtr8gcmbxybhggfipevw" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Granada
| ime_genitiv = Granade
| izvorno_ime = 

| slika_panorama = Granada, Nicaragua 2.jpg
| veličina_slike = 275px
| opis_slike =

| slika_zastava = Flag of Granada, Nicaragua.svg
| slika_zastava_veličina = 100px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Seal of Granada, Nicaragua.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =11
| širina-minute =56
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =85
| dužina-minute =57
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z+X|NIK}}
| lokacija1_ime = Departman
| lokacija1_info = [[Granada (departman)|Granada]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnutak
| utemeljenje_datum =1523.

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti = 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = 
| ime_vođe =
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 531 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2007.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 117.569
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 105.171
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = UTC-6
| utc_pomak = -6
| vremenska_zona_DST = UTC-5
| utc_pomak_DST = -5
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| web_stranica = 
| slika_karta = 
| veličina_karte =
| opis_karte = 
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Nikaragva

| bilješke =

}}
'''Granada''' je grad na zapadu [[Srednja Amerika|srednjoameričke]] države [[Nikaragva|Nikaragve]]. Središte je [[Granada (departman)|istoimenog departmana]]. Granada je također poznata i kao ''La Gran Sultane'', kao odraz svog maurskog i andaluzijskog izgled, za razliku od sestrinskog grada Leóna, njihova povijesnog suparnika, koji prikazuje kastiljanski trendove. U samom [[grad]]u je očuvano više primjera kolonijalne arhitekture, a najpoznatiji su: barokna crkva La Merced, Plaza de la Independencia i samostan i muzej San Francisco.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Granada |url=https://enciklopedija.hr/clanak/23083 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=5. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==

Ime gradu je nadjenuo [[Hernández de Córdoba]] po drevnom španjolskom gradu Granadi. To je učinjeno u čast osvajanje zadnjeg [[Mauri|maurske]] utvrde u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Tijekom kolonijalnog razdoblja, Granada doživljava procvat u trgovini i postaje jedna od glavnih luka na [[Atlantik]]u, trgujući i preko [[Nikaragva (jezero)|jezera Nikaragva]] i San Juan River.

Grad je bio svjedok i mnogih bitaka te invazija engleskih, francuskih i nizozemskih gusara koji su pokušavali preuzeti kontrolu nad [[Nikaragva|Nikaragvom]]. Sam grad Granada je omiljen među konzervativcima, dok je ''suparnički grad'' Léon bio omiljen kod liberala. Već dugi niz godina bio je mjesto sukoba među raznim političkim frakcijama. 

==Gradovi prijatelji==
{|class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
*{{Z|ŠPA}} [[Badajoz]], Španjolska
*{{Z|VEN}} [[Santa Ana de Coro]], Venezuela
*{{Z|ŠPA}} [[Tarrasa]], Španjolska
*{{Z|NJE}} [[Frankfurt]], Njemačka
*{{Z|ŠPA}} [[Dos Hermanas]], Španjolska
||
*{{Z|KOS}} [[Cartago, Costa Rica|Cartago]], [[Kostarika]]
*{{Z|GVA}} [[Antigua Guatemala]], [[Gvatemala]]
*{{Z|HON}} [[Comayagua]], Honduras
*{{Z|SAL}} [[Santa Tecla, El Salvador|Santa Tecla]], El Salvador
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://vidagranada.com Vida Granada Directory Event Calendar Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180323105023/https://www.vidagranada.com/ |date=23. ožujka 2018. }} {{engl}}
* [https://web.archive.org/web/20030812183725/http://www.granada.com.ni/home.html Granada City Tourism Page] {{engl}}

{{mrva-grad}}
 
[[Kategorija:Gradovi u Nikaragvi]]</text>
      <sha1>1s0etb4mqx5qtr8gcmbxybhggfipevw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>567530</id>
    <revision>
      <id>7520681</id>
      <parentid>6003280</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:38:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3322" sha1="1e78zrstw00gmcdjuqmu0uo2kl5tiq3" xml:space="preserve">'''Prehrambeno-tehnološki fakultet u [[Osijek]]u''' visoko je učilište u sastavu [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]].

== Povijest ==

Godine [[1970.]] Savjet Visoke poljoprivredne škole u Osijeku, na inicijativu nekoliko profesora Biotehnološkog odjela Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, osnovao je '''Prehrambeno-tehnološki odjel''' u okviru Visoke poljoprivredne škole. Već sljedeće godine Visoka poljoprivredna škola postala je '''Poljoprivredno-prehrambeno tehnološki fakultet'''.

Nakon osnivanja Sveučilišta u Osijeku [[1975.]] stvorili su se uvjeti za pokretanje '''Prehrambeno-tehnološkog fakulteta''', koji je [[1976.]] počeo s radom i bio je dijelom Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra. Odmah s osamostaljenjem, počela je izgradnja nove zgrade na Tenjskoj cesti, koju je fakultet počeo rabiti [[1980.]] useljavanjem u prvu zgradu, a [[1986.]] i u drugu.&lt;ref&gt;[https://www.ptfos.hr/index.php/fakultet-kroz-povijest-i-danas Fakultet kroz povijest i danas]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ptfos.hr, preuzeto 26. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] fakultet je morao napustiti svoju zgradu koja se našla na samoj crti [[Bitka za Osijek|obrane Osijeka]], pa je bila nemilice razarana. Ipak, fakultet nije prestao raditi jer je Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu omogućio da se u njegovim prostorijama održava nastava. Nakon prestanka intenzivnih napada, fakultet je djelovao na više mjesta diljem Osijeka, sve do smještanja u [[Tvrđa|Tvrđu]], gdje djeluje i danas. U planu je izgradnja nove zgrade fakulteta.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/289070/3/Elektrotehnicki-i-Prehrambeno-tehnoloski-fakultet-dobit-ce-nove-zgrade-u-kampusu Elektrotehnički i Prehrambeno-tehnološki fakultet dobit će nove zgrade u kampusu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191212003754/http://www.glas-slavonije.hr/289070/3/Elektrotehnicki-i-Prehrambeno-tehnoloski-fakultet-dobit-ce-nove-zgrade-u-kampusu |date=12. prosinca 2019. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 26. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Ustrojstvo ==

* Zavod za primijenjenu kemiju i biologiju
** Katedra za kemiju i ekologiju
** Katedra za primijenjenu kemiju i instrumentalne metode
** Katedra za biokemiju i toksikologiju

* Zavod za prehrambene tehnologije
** Katedra za prehrambeno inženjerstvo
** Katedra za tehnologije prerade žitarica
** Katedra za tehnologiju voća i povrća
** Katedra za tehnologiju ugljikohidrata
** Katedra za mljekarstvo
** Katedra za tehnologiju mesa i ribe

* Zavod za ispitivanje hrane i prehrane
** Katedra za kakvoću hrane
** Katedra za prehranu
** Katedra za biologiju i mikrobiologiju

* Zavod za procesno inženjerstvo
** Katedra za tehnološke operacije
** Katedra za termodinamiku i reakcijsko inženjerstvo
** Katedra za modeliranje, optimiranje i automatizaciju
** Katedra za projektiranje tehnoloških procesa i konstrukcijske materijale
** Katedra za bioprocesno inženjerstvo

* Katedra za strane jezike i kineziologiju

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.ptfos.hr Službene stranice]

{{Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku}}

[[Kategorija:Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]]
[[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>1e78zrstw00gmcdjuqmu0uo2kl5tiq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pretvarač hrđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>568396</id>
    <revision>
      <id>7520706</id>
      <parentid>7366277</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:40:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8553" sha1="p1ofgdhda0uc4ewg95r1r6ql6el7zgp" xml:space="preserve">{{Pravopis}}
{{Konzervacija metala}}

'''Pretvarač hrđe''' kemijska je [[otopina]] koja nanošenjem na [[željezo]] ili [[čelik]] pretvara [[Željezov(III) oksid|hrđu]], [[Oksidacija|oksidirano]] željezo, u neaktivan sloj zaštitnih svojstava. Ovi spojevi hrđu, to jest željezov III. oksid pretvaraju u crni sloj koji je dobro vezan na podlogu te štiti metal od daljnje [[korozija|korozije]].

==Uobičajeni sastojci==
Najčešće su to vodene otopine zasnovane na taninskoj kiselini&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rust Conversion Mechanism |url=http://corrosion-doctors.org/MetalCoatings/rust-converter.htm |access-date=12. kolovoza 2016. |archive-date=10. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810025150/http://www.corrosion-doctors.org/MetalCoatings/rust-converter.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i organskom polimeru. Taninska kiselina kemijskim putem pretvara crveni željezni oksid, hrđu u plavo crni željezni tanat, znatno stabilniji spoj.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Binnie |first=Nancy |title=Commercial Rust Converters: Surface Protection for Rusted Iron |url=http://www.cci-icc.gc.ca/discovercci-decouvriricc/rd/32-eng.aspx |access-date=12. kolovoza 2016. |archive-date=21. rujna 2014. |archive-url=https://archive.today/20140921165452/http://www.cci-icc.gc.ca/discovercci-decouvriricc/rd/32-eng.aspx |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Sadrže i druge sastojke, poput organskih otapala. Neki pretvarači hrđe sadrže još i fosfornu kiselinu, ova snižava pH otopine te ubrzava kemijske reakcije( no mogu biti zasnovani i samo na spomenutoj u tom slučaju iz željezo-III-oksida nastaje željezo-III-fosfat).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Maltby |first=Susan L. |title=Rust Converters |url=http://www.alan.net/prgshoptips/rustconv.html |publisher=Old-House Journal |accessdate=24. lipnja 2012. |date=Studeni 1998. |archive-date=8. svibnja 2001. |archive-url=https://archive.is/20010508064152/http://www.alan.net/prgshoptips/rustconv.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[File:Applied rust converter IMG 2359.JPG|thumb|Površina obrađena pretvaračem hrđe]]

==Primjer sastava==

* 1 l [[destilirana voda|destilirane vode]]
* 200 gm [[taninska kiselina|taninske kiseline]]
* 150 ml [[etilni alkohol|etilnog alkohola]]&lt;ref&gt;Pelikán,J.B. Conservation of Iron with Tannin ,Studies in Conservation Vol. 11, No. 3 (Aug., 1966), str. 109-115&lt;/ref&gt;

Može se koristiti i znatno manje količine [[tanin]]a, npr. 20 grama. Ako dodamo i 15 mll [[fosforna kiselina|fosforne kiseline]] zaštitna će svojstva biti još bolja. Shreirov patent USPT 2,854,368 iz 1958. daje nešto drugačiju formulu( ovo je tek jedna od više varijanti!) – 50 gr tanina,250 ml fosforne kiseline.200 ml etanola i 600 ml vode.&lt;ref&gt;USPT 2,854,368&lt;/ref&gt; Ako prevlaku tanina još naknadno po sušenju prevučemo otopinom natrijeva dekanoata (17 gr dekanoične kiseline i 2 grama natrijeva hidroksida otopimo u litri vode kojoj dodamo i 150 mll etanola) dobiveni sloj postaje izrazito hidrofoban,te znatno boljih zaštitinih svojstava.&lt;ref&gt;Combined tannate/decanoate coatings -Jan Stoulil  , Anna Fialová , Tereza Jamborová , Milan Kouˇril Department of Metals and Corrosion Engineering, Institute of Chemical Technology, Prague, Technická 5, 16628 Prague, Czech Republic
&lt;/ref&gt;

==Povijest==
Pretvarači hrđe zasnovani na taninu razvijeni su krajem pedesetih godina 20. stoljeća(Shreirov patent USPT 2,854,368 iz 1958., prijavljen 1956.).Po nekim izvorima za reakciju između željeza i tanina znali su već u starom vijeku,te je ista korištena za identifikaciju željeza.Američki traperi dan danas kao i nekada štite željezne klopke od hrđe tako da ih drže u vodi u kojoj se kuhala kora javora, orahove ljuske ili kampeševina.&lt;ref&gt;TANNIN AND TANNIC ACID CONVERSION COATINGS, autor Vanessa Roth,1994.nepublicirani rad,Canberra&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www2.illinois.gov/dnr/conservation/wildlife/Documents/TrapperEducationStudentManual.pdf,str{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 11., Pristupljeno 28.02.2020.&lt;/ref&gt;

Uporaba u konzerviranju restauriranju raširila se nakon 1966. kada Pelikan objavljuje svoj članak i na engleskom jeziku ( tekst je prvo objavljen na češkom 1964.).Na njemačkom govornom području prvi se članak objavljuje 1968.Godine 1996. amerikanci D.Keith i W.Carlin razvijaju taninski inhibitor korozije koji se može nanijeti i na predmete tretirane 
mikrokristalnim voskom.&lt;ref&gt;https://www.researchgate.net/publication/257474425_Technical_Communication_An_improved_tannin-based_corrosion_inhibitor-coating_system_for_ferrous_artefacts/link/5c01d14745851523d156245b/download&lt;/ref&gt; Godine 2009. kinezi patentiraju taninski korozioni inhibitor namijenjen zaštiti kulturne baštine.&lt;ref&gt;CN 200910081222&lt;/ref&gt;

==Uporaba==
Obično se koriste na predmetima koji se teško pjeskare, poput vozila, prikolica, ograda. 
===Uporaba u konzervaciji restauraciji metala===
Može ih se koristiti i u [[Konzervacija metala|konzerviranju restauriranju]] povijesnih, te arheoloških predmeta kulturne baštine od željeza i čelika.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Materials Research Program Begins Rust Converter Study |url=http://ncptt.nps.gov/materials-research-program-begins-rust-convertor-study/ |publisher=US Department of the Interior |accessdate=24. lipnja 2012. |author=National Center for Preservation Technology and Training |date=22. lipnja 2010. |archive-date=28. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130228084006/http://ncptt.nps.gov/materials-research-program-begins-rust-convertor-study/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Po nekim novijim istraživanjima ako ih se kombinira s dekanoatima zaštita je daleko bolja, nastali crni sloj postaje otporniji na vodu i vlagu.&lt;ref&gt;https://coek.info/queue/pdf-combined-tannate-decanoate-coatings-.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306002617/https://coek.info/pdf-combined-tannate-decanoate-coatings-.html |date=6. ožujka 2021. }} Pristupljeno 24.12.2020.&lt;/ref&gt; Uporaba taninskih otopina tipična je ilustracija konzervativnosti konzervatorsko restauratorske struke; uprkos manama, postupak je korišten dugi niz godina te je postao integralni dio prakse unatoč činjenici da je otprilike u isto vrijeme razvijen i za uporabu predložen nešto složeniji postupak fosfatiranja na osnovi heksametafosfata koji je također tolerirao manju količinu korozionih produkata te nije imao problematičnu i neprirodnu crnu boju prevlake.&lt;ref&gt;ČUPR Václav, PELIKÁN Jiří B., Chemické a elektrochemické konzervační úpravy kovových památek. ZPP 1961/21, č. 56&lt;/ref&gt;

==Dodatna literatura==

* J. B. Pelikan „Konservierung von Eisen mit Tannin“, ‚Studies in Conservation’ 11 (3) 1966 Str. 109 – 115
* J. Emmerling, &quot;Eisenkonservierung mit Tannin,&quot; Arbeitsblätter für Restauratoren 2 (1968).
* S. Adrian, (1962). &quot;Tannin Solutions for Corrosion Prevention,&quot; Holland Shipbuild 1166-67K.
* P. Baur, (1964). &quot;Tannin und die Roststabilisierung,&quot; Metallreinigung und Vorbehandlung 13
* K. (Barton, 1961). &quot;The Protection of Cleaned Iron Objects&quot;, Museums Journal 60284-288.
* L. Biek and F. Wormwell, (1953). &quot;Role of Tannates and Phosphates inthe Preservation of Ancient Buried Fe Objects,&quot; Journal of Applied Chemistry 3H. W.
* M. Hodges, &quot;Problems and Ethics in the Conservation of Metal Objects,&quot;Conservation in Archaeology and the Applied Arts, Preprints of the contributions to the Stockholm Congress, (1975). 2-6 June, 1975, IIC, London
* E. Knowles, (1957). &quot;Tannins in Corrosion,&quot; Paint, Oil and Color Journal 131 793-4
* E. Knowles and T. White (1958).,&quot; The Protections of Metals with Tannins,&quot; Journal of the Oil and Colour Chemists Association 41 10-23 .
* J. Stoulil ∗, A. Fialová, T. Jamborová, M. Kouril : Combined tannate/decanoate coatings.Journal of cultural heritage,2013.

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.slideshare.net/ChurchJ/church-rust-convertor-study &quot;Comparative Study of Commercially Available Rust Converters&quot;]
*[https://www.corrdefense.org/Academia%20Government%20and%20Industry/4040.pdf &quot;Evaluation of Commercial Rust Converters as a Tool for Corrosion Control&quot; (PDF, 15 MB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306002616/https://www.corrdefense.org/Academia%20Government%20and%20Industry/4040.pdf |date=6. ožujka 2021. }}
*[http://www.mnhs.org/preserve/conservation/reports/iron_bells.pdf &quot;The Conservation of Two Cast Iron Bells at the Lac Qui Parle Mission Historic Site&quot; (PDF, 131 kB)]

[[Kategorija:Obrada metala]]
[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine]]</text>
      <sha1>p1ofgdhda0uc4ewg95r1r6ql6el7zgp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radimir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569243</id>
    <revision>
      <id>7521080</id>
      <parentid>7195476</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5485" sha1="9dzw664bh7arv04yr5zm4oycwdd6dmg" xml:space="preserve">'''Radimir''', istaknuta obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]] iz [[Dobrota|Dobrote]]&lt;ref name=&quot;Stanić&quot;&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=21200 Glas Koncila] Branimir Stanić: ''Formula koja obnavlja čovjeka i kulturu: pastoral ljepote'', 30. rujna 2012. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;  koja je uz dobroćanske obitelji [[Dabčević]]a, [[Dabinović]]a, [[Ivanović (Dobrota)|Ivanovića]], [[Kamenarović]]a, [[Tripković]]a i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]&lt;/ref&gt; Nekad su bili najbrojnije bratstvo u Dobroti.&lt;ref name=&quot;Kapetansko groblje51&quot;/&gt;

Bratstvo Radimir bilo je najbrojnije i najbogatije u Dobroti početkom 19. stoljeća. Posjedovali su 24 kuće od Ljute do Kotora. Dali su najviše kapeana. &quot;[[Krivi palac]]&quot; u Dobroti dobio je današnji oblik zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Tad je ova barokna palača pripadala obitelji Radimir.&lt;ref name=&quot;bokabay&quot;/&gt; Palača Radimiri (Jabuka) kategorizirana je kao kulturno dobro III. kategorije.&lt;ref name=&quot;DUP&quot;&gt;(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'', str. 38 (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;

Kroz povijest su dali preko dvjesta pomoraca. Posjede su imali u Dobroti i [[Tivat|Tivtu]].&lt;ref&gt;[http://radiotivat.com/index.php/35-tivat-kroz-stoljeca/21918-radimir-kamenarovic.html Radio Tivat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818202701/http://radiotivat.com/index.php/35-tivat-kroz-stoljeca/21918-radimir-kamenarovic.html |date=18. kolovoza 2016. }} ''RADIMIR, KAMENAROVIĆ ''. Anita Mažibradić- &quot;Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara&quot;, Donja Lastva 2015. (projekat Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, finansiran od Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjina Crne Gore) (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; Ističe se [[Antun Božov Radimir]]  (1760. – 1833.) kapetan, trgovac, brodovlasnik, mecena i [[Božo Antonov Radimir]] (1738. – 1766.), vitez sv. Marka. Antun Božov Radimir je sufinancirao izgradnju nove crkve sv. Mateja u Dobroti i dao sredstva da se sagradi kapela sv. Antuna i poklonio je mramorni oltar te pozlaćeni relikvijar.&lt;ref&gt;[http://www.kotorskabiskupija.me/dobrota-sv-matej/ Kotorska biskupija] Don Ante Dragobratović: ''Dobrota – Sv. Matej'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; Još su se isticali vitez [[Božo Radimir]] (1738. – 66.),  [[Krsto Radov Radimir]] (1766. – 1832.), nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona te [[Filip Tripov Radimir|Filip Tripov]] (1828. – 1901.), nositelj diplome ruskog crnomorskog zapovjedništva tijekom Krimskog rata, 1854. godine.&lt;ref name=&quot;bokabay&quot;&gt;(crnogorski) [https://web.archive.org/web/20150629013118/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=4&amp;Itemid=68&amp;lang=sr Palate u Boki Kotorskoj - Dobrota], bokabay.info, pristupljeno 26. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Danas je poznati pripadnik obitelji [[Zoran Radimir]], najveći kolekcionar materijalnih i kulturnih dobara Dobrote. Njegova je etnografska zbirka otvorena za širu javnost 2012. godine kao privremeni stalni postav u obiteljskoj crkvici sv. Mihaila u Dobroti,&lt;ref name=&quot;Stanić&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.radiodux.me/naslovnica/3749-otvorena-etno-zbirka-obitelji-radimir-u-dobroti Radio Dux] Radio Dux: ''Otvorena etno zbirka obitelji Radimir u Dobroti'', 6. srpnja 2013. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; gdje se nalazi obiteljska kapela Radimira.&lt;ref&gt;(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(crnogorski) [http://www.mans.co.me/wp-content/uploads/or/planskadokumentacija/Kotor/GUP_DOBROTA/GUP-Dobrota-tekst.pdf MANS — Mreža za afirmaciju nevladinog sektora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181217062858/http://www.mans.co.me/wp-content/uploads/or/planskadokumentacija/Kotor/GUP_DOBROTA/GUP-Dobrota-tekst.pdf |date=17. prosinca 2018. }} ''GUP Dobrota'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;
Radimiri su dali slikara [[Dragutin Radimir|Dragutina (Draga) Radimira Dobroćanina]], koji je oslikao kameni oltar kapele Gospe od Karmela iz 1874. na kapetanskom groblju crkve sv. Eustahija u Dobroti.&lt;ref name=&quot;Kapetansko groblje51&quot;&gt;[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik rujan 2013.] Antun Tomić: ''Kapetansko groblje'', str. 51 (pristupljeno 5. rujna 2016.)&lt;/ref&gt;

Pokraj crkve sv. Eustahija u Dobroti napravljeno je kapetansko groblje, na kojem su pored bratstava Ivanovića, Ivanovića-Moro, Tripkovića, Dabinovića, Kosovića, Marovića, Vulovića, Pasinovića i Petrovića pokopani i Radimiri.&lt;ref&gt;[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik rujan 2013.] Antun Tomić: ''Kapetansko groblje'', str. 49 (pristupljeno 5. rujna 2016.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Pomorstvo]]
[[Kategorija:Dobrota]]</text>
      <sha1>9dzw664bh7arv04yr5zm4oycwdd6dmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Viktor Skumin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>570009</id>
    <revision>
      <id>7520705</id>
      <parentid>7484282</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:40:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8379" sha1="20av26isceisccgv85fso3kv1g1kr90" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Viktor Andreevič Skumin&lt;br&gt;&lt;small&gt;Виктор Андреевич Скумин&lt;/small&gt;
| slika                   = Скумін Віктор Андрійович 01.jpg 
| slika_širina            = 270px
| naslov                  = Ljudmila i Viktor u [[Kijev]]u 2016. godini
| datum_rođenja           = 30. kolovoza 1948.
| mjesto_rođenja          = [[Penzenska oblast]], [[Sovjetski Savez]]
| narodnost               = [[Rusi|Rus]]
| polje                   = [[Psihijatrija]], [[filozofija]], [[medicina]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = Medicinsko sveučilište u [[Harkov]]u
| poznat_po               = [[Skuminov sindrom]]
}}
'''Viktor Andreevič Skumin'''  ({{Rus. | Виктор Андреевич Скумин}};  [[Penzenska oblast]], [[30. kolovoza]] [[1948.]]) ruski je [[pisac]], [[filozof]] i jedan od najvećih [[Psihijatrija|psihijatara]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

== Životopis ==

Rođen je u obitelji Andreja Skumina, [[časnik]]a [[KGB]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://howlingpixel.com/wiki/Victor_Skumin |title=Victor Skumin |publisher=web.archive.org |access-date=2017-08-26 |archive-date=24. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170924135952/https://howlingpixel.com/wiki/Victor_Skumin |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Studirao je [[medicina|medicinu]] u [[Harkov]]u na medicinskom sveučilištu. Za vrijeme studija 1968. godine, predložio je uvođenje izraza &quot;Kultura zdravlja&quot;. U to vrijeme počinje se baviti pisanjem.&lt;ref name=&quot;Professor Victor A. Skumin&quot;&gt;{{cite web |url=http://kult-zdor.ru/?page_id=163 |title=Professor Victor A. Skumin |publisher=Kult-zdor.ru |accessdate=2014-11-19}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je [[1973.]] godine te se ubrzo zaposlio kao [[liječnik]] u psihijatrijskoj [[Bolnica|bolnici]].&lt;ref name=&quot;Victor Skumin&quot;&gt;{{cite web |url=http://biblmdkz.ru/skumin.html |title=Victor Skumin |publisher=biblmdkz.ru |accessdate=2015-09-24}}&lt;/ref&gt;

Godine 1976. Skumin je postao [[psihoterapeut]] u znanstveno-istraživačkom institutu za [[Kardijalna kirurgija|kardijalnu kirurgiju]] u [[Kijev]]u. Uči i radi pod vodstvom direktora Instituta Mikole Amosova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ukraine-in.ua/en/science/velikie-ukainskie-mediki |title=Ukrainian doctors which changed the world |publisher=Ukraine.ui.ua |accessdate=2014-11-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ezj3d6PC?url=http://ukraine.ui.ua/en/science/velikie-ukainskie-mediki |archivedate=2016-02-02}}&lt;/ref&gt; 
Godine 1978. opisao [[Skuminov sindrom]].&lt;ref name=&quot;bobina&quot;&gt;{{cite journal |url=https://biblmdkz.ru/articles/j18_3.html |author=Бобина Л.А. |title=Синдром Скумина как нозологическая форма |journal=К Здоровью через Культуру |year=2010 |volume=18 |pages=22-36 |issn=0204-3440}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Andrea Ruzza&quot;&gt;{{cite web |url=http://aan.sagepub.com/content/early/2013/10/16/0218492313493427 |author=Andrea Ruzza |title=Nonpsychotic mental disorder after open heart surgery. Asian Cardiovascular and Thoracic Annals |date=2013-10-16 |publisher=Aan.sagepub.com |accessdate=2014-11-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6c2DIcHcL?url=http://aan.sagepub.com/content/early/2013/10/16/0218492313493427 |archivedate=2015-10-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Skumin |first=V. A. |script-title=ru: Nepsikhoticheskie narusheniia psikhiki u bol'nykh s priobretennymi porokami serdtsa do i posle operatsii (obzor) |title=Nonpsychotic mental disorders in patients with acquired heart defects before and after surgery (review) |year=1982 |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=82 |url=http://www.biomedsearch.com/nih/Nonpsychotic-mental-disorders-in-patients/6758444.html |oclc=112979417 |accessdate=2015-05-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6grPIq8tu?url=http://www.biomedsearch.com/nih/Nonpsychotic-mental-disorders-in-patients/6758444.html |archivedate=18. travnja 2016. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Od 1994. godine radi kao predsjednik Međunarodnog javnog pokreta &quot;Za zdravlje kroz kulturu&quot; u [[Moskva|Moskvi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://america.pink/victor-skumin_4662515.html |title=Victor Skumin |publisher=america.pink |accessdate=2017-03-29 |archive-date=12. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160312073655/http://america.pink/victor-skumin_4662515.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Skumin je organizator i suorganizator kongresa, simpozija i stručnih sastanaka.

Od 1984. je u braku s Ljudmilom s kojom ima dvoje djece: sinove Andreja i Maksima.

== Autorska djela ==
Objavio je niz znanstvenoistraživačkih radova. Napisao je više od 30 knjiga i oko 400 znanstvenih i stručnih članaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://clio.columbia.edu/articles?q=Skumin%2C+V+A&amp;s.ho=t&amp;s.ps=10&amp;s.ff%5B%5D=SubjectTerms%2Cand%2C1%2C10&amp;s.ff%5B%5D=Language%2Cand%2C1%2C5&amp;s.ff%5B%5D=ContentType%2Cand%2C1%2C10&amp;s.q=Skumin%2C+V+A&amp;s.pn=1&amp;s.fvf=ContentType%2CNewspaper+Article%2Ct&amp;source=articles&amp;form=basic&amp;search_field=s.fq%5BAuthorCombined%5D&amp;commit=Search |title=COLUMBIA UNIVERSITY LIBRARIES: Skumin VA |url-status=dead |access-date=7. rujna 2016. |archive-date=3. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203040944/https://clio.columbia.edu/articles?q=Skumin%2C+V+A&amp;s.ho=t&amp;s.ps=10&amp;s.ff%5B%5D=SubjectTerms%2Cand%2C1%2C10&amp;s.ff%5B%5D=Language%2Cand%2C1%2C5&amp;s.ff%5B%5D=ContentType%2Cand%2C1%2C10&amp;s.q=Skumin%2C+V+A&amp;s.pn=1&amp;s.fvf=ContentType%2CNewspaper+Article%2Ct&amp;source=articles&amp;form=basic&amp;search_field=s.fq%5BAuthorCombined%5D&amp;commit=Search }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theeuropeanlibrary.org/tel4/search?query=%D0%B2%D0%B8%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%20%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BC%D0%B8%D0%BD%20 |title=The European Library: Виктор Скумин [Viktor Skumin]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hollis.harvard.edu/primo_library/libweb/action/search.do?vl%28freeText0%29=%20Skumin%20%2c+V+A&amp;vl%2851615747UI0%29=creator&amp;vl%28117501629UI1%29=all_items&amp;vl%281UI0%29=exact&amp;fn=search&amp;tab=everything&amp;mode=Basic&amp;vid=HVD&amp;scp.scps=scope%3a%28HVD_FGDC%29%2cscope%3a%28HVD%29%2cscope%3a%28HVD_VIA%29%2cprimo_central_multiple_fe&amp;ct=lateralLinking |title=Harvard library: Skumin, V A |access-date=7. rujna 2016. |archive-date=13. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170313034506/http://hollis.harvard.edu/primo_library/libweb/action/search.do?vl%28freeText0%29=%20Skumin%20%2C%20V%20A&amp;vl%2851615747UI0%29=creator&amp;vl%28117501629UI1%29=all_items&amp;vl%281UI0%29=exact&amp;fn=search&amp;tab=everything&amp;mode=Basic&amp;vid=HVD&amp;scp.scps=scope%3A%28HVD_FGDC%29%2Cscope%3A%28HVD%29%2Cscope%3A%28HVD_VIA%29%2Cprimo_central_multiple_fe&amp;ct=lateralLinking |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Skumin |first=Victor Andreyevitch |title=Boundary psychic disfunctions in infants and teenagers suffering from chronic disorders in digestive system (clinical picture, systematism, treatment, psychic prophylaxis) |year=1989 |publisher=Open Gray |url=http://www.opengrey.eu/item/display/10068/344619?lang=en |accessdate=2015-10-19 |archive-date=4. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104224635/http://www.opengrey.eu/item/display/10068/344619?lang=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://biblmdkz.ru/berezil.html |author=Віктор Скумін |title=Культура здоров'я — наука майбутнього |journal=Березіль |year=1995 |volume=7-8 |pages=148-162}}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Skuminov sindrom]]
* [[Volodimir Ivanovič Vernadskij]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* {{cite web |url=https://hr.wiki2.wiki/wiki/Victor_Skumin |title=Victor Skumin |publisher=hr.wiki2.wiki |access-date=6. travnja 2021. |archive-date=19. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419082833/https://hr.wiki2.wiki/wiki/Victor_Skumin |url-status=dead }}
* {{cite web |url=https://kids.kiddle.co/Victor_Skumin |title=Victor Skumin |publisher=kids.kiddle.co |access-date=2021-09-07}}
* {{cite web |url=https://familypedia.wikia.org/wiki/Victor_Skumin_(1948-) |title=Victor Skumin (1948-) |publisher=Familypedia |lang=en |access-date=2021-09-24}}

{{GLAVNIRASPORED:Skumin, Victor}}
[[Kategorija:Liječnici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Ruski psiholozi]]
[[Kategorija:Ruski filozofi]]
[[Kategorija:Ruski znanstvenici]]</text>
      <sha1>20av26isceisccgv85fso3kv1g1kr90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rumen Radev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>574601</id>
    <revision>
      <id>7520840</id>
      <parentid>7460902</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:40:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7520840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6611" sha1="dy9n0c193cvkpq0d62lh7jy6he99v8u" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Rumen Radev&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Румен Георгиев Радев&lt;/small&gt;
|slika           = Official portrait of Rumen Radev (2026).jpg
|veličina        = 
|opis slike      = Službeni portret, 2026.
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|rođeno ime      = Rumen Georgiev Radev
|datum rođenja   = [[18. lipnja]] [[1963.]]
|mjesto rođenja  = [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[Narodna Republika Bugarska|NR Bugarska]]
|datum smrti     = 
|mjesto smrti    =
|stranka         = [[Progresivna Bugarska]]
|bivše-stranke   = [[Bugarska komunistička partija|BKP]] (1985.–1990.)&lt;br&gt;[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] (1990.–2026.)
|supruga         = {{plainlist|
*Ginka Radeva (1996. - 2014.)​
*Desislava Radeva ​(2016. - danas)
}}
|djeca           = 2
|zanimanje       = [[Borbeni pilot|Vojni pilot]]
|položaj         = [[Premijer Bugarske]]
|mandat_start    = [[8. svibnja]] [[2026.]]
|mandat_kraj     = 
|zamjenik        = [[Galab Donev]]&lt;br&gt;[[Aleksandur Pulev]]&lt;br&gt;[[Atanas Pekanov]]&lt;br&gt;[[Ivo Hristov]]
|prethodnik      = [[Andrej Gjurov]]
|nasljednik      = 
|čin2            = 5. [[predsjednik Bugarske]]
|mandat_start2   = [[22. siječnja]] [[2017.]]
|mandat_kraj2    = [[23. siječnja]] [[2026.]]
|potpredsjednik2 = [[Ilijana Jotova]]
|potpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|prethodnik2     = [[Rosen Plevneliev]]
|nasljednik2     = [[Ilijana Jotova]]

|fusnote         = 
}}
'''Rumen Georgiev Radev''' ([[Bugarski jezik|bug.]] Румен Георгиев Радев; [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[18. lipnja]] [[1963.]]) [[bugarska|bugarski]] je vojni pilot i političar koji je [[premijer Bugarske]]. Od [[2014.]] do [[2016.]] godine bio je zapovjednik [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva]]. Tu je dužnost napustio kako bi se kao [[nezavisni političar|nezavisni]] kandidat, uz podršku [[Bugarska socijalistička stranka|Bugarske socijalističke stranke]] u jesen [[2016.]] godine natjecao za [[Povijest Bugarske|predsjednika]]. Radev, koji se tijekom kampanje zalagao za ponovno zbližavanje Bugarske s tradicijskiim saveznikom [[Rusija|Rusijom]],&lt;ref name=&quot;EuroNewsMolBul&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/moldova-and-bulgaria-swing-to-the-east-as-pro-putin-parties-win-presidential |title=Moldova and Bulgaria swing to the East as pro-Putin parties win presidential vote |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt; je u drugom krugu s 59,4% dobivenih glasova porazio [[Cecka Čačeva|Cecku Čačevu]], kandidatkinju tadašnje vladajuće stranke [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] i predsjednicu parlamenta.&lt;ref name=&quot;EuroNewsSocRadev&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/socialist-rumenradev-becomes-bulgaria-s-new-president-as-ruling-government |title=Socialist Rumen Radev is Bulgaria's new president |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NovaMakedonijaRumen&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&amp;id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |title=Румен Радев нов претседател на Бугарија, Борисов најави оставка |publisher=Nova Makedonija |accessdate=2016-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161120220149/http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&amp;id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |archivedate=20. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt; Nakon Radevljeve pobjede, bugarski premijer [[Bojko Borisov]] najavio je svoju ostavku.&lt;ref name=&quot;GuardianBorisov&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/world/2016/nov/14/bulgaria-pm-boiko-borisov-resigns-after-party-defeated-in-presidential-poll |title=Bulgaria PM resigns after party defeated in presidential poll |publisher=[[The Guardian]] |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TheNewYorkTimes&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2016/11/14/world/europe/pro-russia-candidate-appears-likely-to-win-bulgarian-presidency.html?_r=0 |title=Pro-Russia Candidate Appears Likely to Win Bulgarian Presidency |publisher=[[The New York Times]] |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;

==Životopis==

===Djetinjstvo===
Rođen je [[18. lipnja]] [[1963.]] godine u [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]]u. Njegovi roditelji su Stanka i Georgi Radev, elektroinženjer i računovođa. Roditelji su mu podrijetlom iz sela Slavjanova, istočno od [[Haskovo|Haskova]]. Radev je u Slavjanovu proveo najveći dio djetinjstva. Njegova sestra Lozana dvije je godine starija od njega. Osnovnu i srednju školu Radev je završio u Haskovu.

===Obrazovanje===
Godine [[1982.]] završio je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju „Akad. Bojan Petkančin“ u Haskovu s nagradom poznatom kao zlatna medalja. Po završetku gimnazije upisao je Sveučilište Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva u Donjoj Mitropoliji kod [[Pleven]]a, na kojemu je diplomirao [[1987.]] godine kao prvi u generaciji. Godine [[1992.]] završio je časničku školu na Koledžu ratnoga zrakoplovstva u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]&lt;ref name=&quot;USAToday&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usatoday.com/story/news/world/2016/11/13/bulgarian-pm-resigning-after-his-party-loses-presidency/93773734/ |title=Bulgarian PM resigning after his party loses presidency |publisher=USA Today |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;, a od [[1994.]] do [[1996.]] godine studirao je na Vojnoj akademiju „Stojkov Rakovski”. Na Koledžu ratnoga zrakoplovstva stekao je 2003. magisterij u području strateških studija.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}
* [http://rumenradev.org Službena stranica predsjedničke kampanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911133744/http://rumenradev.org/ |date=11. rujna 2017. }}

{{GLAVNIRASPORED:Radev, Rumen}}
[[Kategorija:Poglavari Bugarske]]
[[Kategorija:Vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Vojni piloti]]
[[Kategorija:Predsjednici]]</text>
      <sha1>dy9n0c193cvkpq0d62lh7jy6he99v8u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520848</id>
      <parentid>7520840</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:45:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7520848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7298" sha1="adrufi5pvcw3r85nrrwihwwzrs7r137" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Rumen Radev&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Румен Георгиев Радев&lt;/small&gt;
|slika           = Official portrait of Rumen Radev (2026).jpg
|veličina        = 
|opis slike      = Službeni portret, 2026.
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|rođeno ime      = Rumen Georgiev Radev
|datum rođenja   = [[18. lipnja]] [[1963.]]
|mjesto rođenja  = [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[Narodna Republika Bugarska|NR Bugarska]]
|datum smrti     = 
|mjesto smrti    =
|stranka         = [[Progresivna Bugarska]]
|bivše-stranke   = [[Bugarska komunistička partija|BKP]] (1985.–1990.)&lt;br&gt;[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] (1990.–2026.)
|supruga         = {{plainlist|
*Ginka Radeva (1996. - 2014.)​
*Desislava Radeva ​(2016. - danas)
}}
|djeca           = 2
|zanimanje       = [[Borbeni pilot|Vojni pilot]]
|položaj         = [[Premijer Bugarske]]
|mandat_start    = [[8. svibnja]] [[2026.]]
|mandat_kraj     = 
|zamjenik        = [[Galab Donev]]&lt;br&gt;[[Aleksandur Pulev]]&lt;br&gt;[[Atanas Pekanov]]&lt;br&gt;[[Ivo Hristov]]
|prethodnik      = [[Andrej Gjurov]]
|nasljednik      = 
|čin2            = 5. [[predsjednik Bugarske]]
|mandat_start2   = [[22. siječnja]] [[2017.]]
|mandat_kraj2    = [[23. siječnja]] [[2026.]]
|potpredsjednik2 = [[Ilijana Jotova]]
|potpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|prethodnik2     = [[Rosen Plevneliev]]
|nasljednik2     = [[Ilijana Jotova]]

|fusnote         = 
}}
'''Rumen Georgiev Radev''' ([[Bugarski jezik|bug.]] Румен Георгиев Радев; [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[18. lipnja]] [[1963.]]) [[bugarska|bugarski]] je vojni pilot i političar koji je [[premijer Bugarske]]. Od [[2014.]] do [[2016.]] godine bio je zapovjednik [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva]]. Tu je dužnost napustio kako bi se kao [[nezavisni političar|nezavisni]] kandidat, uz podršku [[Bugarska socijalistička stranka|Bugarske socijalističke stranke]] u jesen [[2016.]] godine natjecao za [[Povijest Bugarske|predsjednika]]. Radev, koji se tijekom kampanje zalagao za ponovno zbližavanje Bugarske s tradicijskiim saveznikom [[Rusija|Rusijom]],&lt;ref name=&quot;EuroNewsMolBul&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/moldova-and-bulgaria-swing-to-the-east-as-pro-putin-parties-win-presidential |title=Moldova and Bulgaria swing to the East as pro-Putin parties win presidential vote |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt; je u drugom krugu s 59,4% dobivenih glasova porazio [[Cecka Čačeva|Cecku Čačevu]], kandidatkinju tadašnje vladajuće stranke [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] i predsjednicu parlamenta.&lt;ref name=&quot;EuroNewsSocRadev&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/socialist-rumenradev-becomes-bulgaria-s-new-president-as-ruling-government |title=Socialist Rumen Radev is Bulgaria's new president |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NovaMakedonijaRumen&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&amp;id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |title=Румен Радев нов претседател на Бугарија, Борисов најави оставка |publisher=Nova Makedonija |accessdate=2016-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161120220149/http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&amp;id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |archivedate=20. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt; Nakon Radevljeve pobjede, bugarski premijer [[Bojko Borisov]] najavio je svoju ostavku.&lt;ref name=&quot;GuardianBorisov&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/world/2016/nov/14/bulgaria-pm-boiko-borisov-resigns-after-party-defeated-in-presidential-poll |title=Bulgaria PM resigns after party defeated in presidential poll |publisher=[[The Guardian]] |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TheNewYorkTimes&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2016/11/14/world/europe/pro-russia-candidate-appears-likely-to-win-bulgarian-presidency.html?_r=0 |title=Pro-Russia Candidate Appears Likely to Win Bulgarian Presidency |publisher=[[The New York Times]] |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt; Osigurao je drugi mandat na [[Opći izbori u Bugarskoj 2021.|bugarskim općim izborima 2021.]], osvojivši 66% glasova u drugom krugu.

Tijekom svog drugog mandata, Radev je predsjedao petogodišnjom [[Bugarska politička kriza|bugarskom političkom krizom]]. Nakon što je dao ostavku u siječnju 2026., osnovao je stranku [[Progresivna Bugarska]] (PB) kako bi se natjecao na [[Bugarski parlamentarni izbori 2026.|bugarskim parlamentarnim izborima 2026.]] godine. PB je osvojila 44,6% glasova i apsolutnu većinu mjesta, čime je učinkovito okončala političku krizu. To je Radeva učinilo prvom osobom u bugarskoj povijesti koja je obnašala i predsjedničku i premijersku dužnost.

==Životopis==

===Djetinjstvo===
Rođen je [[18. lipnja]] [[1963.]] godine u [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]]u. Njegovi roditelji su Stanka i Georgi Radev, elektroinženjer i računovođa. Roditelji su mu podrijetlom iz sela Slavjanova, istočno od [[Haskovo|Haskova]]. Radev je u Slavjanovu proveo najveći dio djetinjstva. Njegova sestra Lozana dvije je godine starija od njega. Osnovnu i srednju školu Radev je završio u Haskovu.

===Obrazovanje===
Godine [[1982.]] završio je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju „Akad. Bojan Petkančin“ u Haskovu s nagradom poznatom kao zlatna medalja. Po završetku gimnazije upisao je Sveučilište Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva u Donjoj Mitropoliji kod [[Pleven]]a, na kojemu je diplomirao [[1987.]] godine kao prvi u generaciji. Godine [[1992.]] završio je časničku školu na Koledžu ratnoga zrakoplovstva u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]&lt;ref name=&quot;USAToday&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usatoday.com/story/news/world/2016/11/13/bulgarian-pm-resigning-after-his-party-loses-presidency/93773734/ |title=Bulgarian PM resigning after his party loses presidency |publisher=USA Today |accessdate=2016-11-20}}&lt;/ref&gt;, a od [[1994.]] do [[1996.]] godine studirao je na Vojnoj akademiju „Stojkov Rakovski”. Na Koledžu ratnoga zrakoplovstva stekao je 2003. magisterij u području strateških studija.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}
* [http://rumenradev.org Službena stranica predsjedničke kampanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911133744/http://rumenradev.org/ |date=11. rujna 2017. }}

{{GLAVNIRASPORED:Radev, Rumen}}
[[Kategorija:Poglavari Bugarske]]
[[Kategorija:Vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Vojni piloti]]
[[Kategorija:Predsjednici]]</text>
      <sha1>adrufi5pvcw3r85nrrwihwwzrs7r137</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodna sirijska vojska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>579061</id>
    <revision>
      <id>7520577</id>
      <parentid>7367164</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10981" sha1="k1z2dipu4j6znr1ucwevce7oddb31f8" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Slobodna sirijska vojska &lt;br&gt; الجيش السوري الحر‎
|slika=[[Datoteka:Slobodna sirijska vojska.png]]
|opis slike=Grb Slobodne sirijske vojske
|osnovana datum= [[29. srpnja]] [[2011.]]
|ukinuta datum=
|period=
|država= [[Sirija]]
|pobunjenopodručje =
|odanost=
|grana=
|vrsta=[[paravojna postrojba]]
|uloga=svrgavanje [[Bašar al-Asad|Bašara al-Asada]] i borba protiv [[Islamska država|Islamske države]]
|specijalizacija=
|veličina=
|zapovjedna struktura=
|vojarna oznaka=
|sjedište=
|nadimak=
|zaštitnik= 
|geslo=
|boje=bijela, crna, crvena i zelena
|marš=
|maskota=
|obljetnica=
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke=[[Sirijski građanski rat]] &lt;br&gt; [[Rat protiv terorizma]]
|bitke oznaka=
|odlikovanja=
|raspuštena=
|zapovjednik1=
|zapovjednik oznaka=
|trenutačni zapovjednik=
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=
|simbol raspoznavanja=
|simbol raspoznavanja oznaka=
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
|zrakoplov lovac=
|zrakoplov bombarder=
|zrakoplov ostali=
|zrakoplov borbeni=
|zrakoplov helikopter=
|zrakoplov presretač=
|zrakoplov izviđački=
|zrakoplov patrolni=
|zrakoplov školski=
|zrakoplov transportni=
}}

'''Slobodna sirijska vojska''' ([[arapski]]: الجيش السوري الحر‎, ''al-Jaysh as-Sūrī al-Ḥurr'', poznatija pod engleskom pokratom '''FSA''') naziv je [[paravojna postrojba|paravojne postrojbe]] u [[Sirijski građanski rat|Sirijskom građanskom ratu]]. Osnovalo ju je sedam vojnih zapovjednika prebjeglih iz [[Sirijske oružane snage|Sirijskih oružanih snaga]] s ciljem svrgavanja [[Bašar al-Asad|Bašara al-Asad]]a i borbe protiv [[Islamska država|Islamske države]] i svih organizacija koje promiču [[islamski fundamentalizam]] i [[islamski terorizam|terorizam]] na području [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.joshualandis.com/blog/free-syrian-army-established-to-fight-the-syrian-army/ Internetski portal &quot;Sirijski komentar - sirijska politika, povijest i religija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170105232713/http://www.joshualandis.com/blog/free-syrian-army-established-to-fight-the-syrian-army/ |date=5. siječnja 2017. }}, Joshua Landis: ''Sedam prebjegih generala osnovalo Slobodnu sirijsku vojsku'', 29. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2017.)&lt;/ref&gt; Ova paravojna postrojba dobivala je i još uvijek dobiva ekstenzivnu financijsku, tehničku i medijsku (promidžbenu) pomoć od [[NATO|NATO]] saveza, a ponajviše [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Turska|Turske]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE-a]], [[Izrael]]a, [[Katar]]a i [[Kuvajt]]a.&lt;ref&gt;https://www.globalresearch.ca/us-nato-sponsored-free-syrian-army-is-falling-apart-government-forces-have-the-upper-hand/5317633&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.sott.net/article/374047-Western-medias-propaganda-war-against-Syrian-army-success&lt;/ref&gt; Jedan od najvećih sponzora Slobodje sirijske vojske je bila američka Centralna obavještajna služba [[CIA|CIA]], koja se nakon toga usmjerila na formiranje tzv. [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], poznatijih kao SDF.&lt;ref&gt;https://www.nytimes.com/2017/08/02/world/middleeast/cia-syria-rebel-arm-train-trump.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.telesurenglish.net/news/CIA-Ends-Covert-Funding-of-Syrian-Moderate-Rebels-20170720-0003.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. veljače 2019. |archive-date=28. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228065911/https://www.telesurenglish.net/news/CIA-Ends-Covert-Funding-of-Syrian-Moderate-Rebels-20170720-0003.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://bipartisanreport.com/2016/03/28/breaking-journalist-exposes-cia-funded-militia-fighting-against-pentagon-funded-militias-in-syria/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228193347/https://bipartisanreport.com/2016/03/28/breaking-journalist-exposes-cia-funded-militia-fighting-against-pentagon-funded-militias-in-syria/ |archive-date=28. veljače 2019. |access-date=27. veljače 2019.}}&lt;/ref&gt;

Štoviše, mnogi pripadnici Slobodne sirijske vojske su prebjegli u [[Islamska država|ISIS]], a postoje i informacije o povzanosti Slobodne sirijske vojske s [[Al-Kaida|Al-Kaidom]] i [[Džabhat al-Nusra|Al Nusrom]]. Zapadni [[masovni mediji]] i [[NATO|NATO]] savez su namjerno prešutjeli ove činjenice.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://maps.southfront.org/free-syrian-army-and-jabath-al-nusra/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. veljače 2019. |archive-date=28. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228070039/https://maps.southfront.org/free-syrian-army-and-jabath-al-nusra/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.nationofchange.org/2017/05/14/myth-moderate-rebels-syria/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.almasdarnews.com/article/3000-fsa-fighters-defect-isis-qalamoun-mountains/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. veljače 2019. |archive-date=27. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161027191938/https://www.almasdarnews.com/article/3000-fsa-fighters-defect-isis-qalamoun-mountains/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.passionforliberty.com/2013/06/22/meet-the-syrian-rebels-who-are-they-and-what-do-they-fight-for/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://nationalpost.com/news/moderate-syrian-rebels-defecting-to-isis-blaming-lack-of-u-s-support-and-weapons&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.breitbart.com/national-security/2014/07/08/us-backed-moderate-free-syrian-army-factions-join-islamic-state-terror-group/&lt;/ref&gt;

Činjenica je da velika većina boraca Slobodne sirijske vojske nisu Sirijci, već državljani raznih nacionalnosti. Tu informaciju je potvrdila njemačka obavještajna služba BND, te ju je nedugo nakon toga povukla zbog pritiska SAD-a.&lt;ref&gt;https://www.youtube.com/watch?v=XbmczLdvZVY&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://friendsofsyria.wordpress.com/2012/09/30/german-intelligence-95-of-the-rebels-in-syria-are-foreigners/&lt;/ref&gt;

Od samoga osnivanja, zapadni mediji, a naročito vlada SAD-a ju je predstavljala kao »umjerenu oporbu« Asadu koja se bori za nesektašku i [[Sekularizam|sekularnu]] [[Demokracija|demokratsku]] Siriju, oslobođenu od Asadovog fundamentalističkog učenja i suradnje s protudemokratskim islamističkim skupinama poput [[Al-Kaida|Al-Kaide]] i [[Islamska država|Islamske države]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.understandingwar.org/sites/default/files/Syrias_Armed_Opposition.pdf Sigurnosni izvještaj s Bliskog istoka, br. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512145439/http://www.understandingwar.org/sites/default/files/Syrias_Armed_Opposition.pdf |date=12. svibnja 2012. }}, Joseph Holiday: ''Sirijska vojna oporba'', Zavod za ratne studije u Washingtonu, 2012., str. 6 i 14-17, 3. rujna 2014. (pristupljeno 25. veljače 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga je otpočetka uživala povjerenje [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]], gdje se smatrala obrambenom i domobranskom vojskom u [[Sirijski građanski rat|Sirijskom građanskom ratu]],&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} [https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204524604576610781937462842 The Wall Street Journal], Ayla Albayrak: ''Turska vrši pritisak na Damask'', 5. studenog 2011. (pristupljeno 25. veljače 2017.) &lt;/ref&gt; ali je bila metom kritika zbog razjedinjenosti i nedostatka [[hijerarhija|vojnog poretka]] i discipline. 

Od [[2012.]] pada joj podrška Protuterorističkog saveza (na čelu sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]]) i njezina uloga u borbi protiv Asada ujedinjenog s [[Turska|Turskom]] i [[Islamska država|Islamskom državom]], što je za izravnu posljedicu imalo niz napada džihadista i [[salafizam|salafist]]a koji su tijekom [[2012.]] i [[2013.]] usporili njezin napredak i doveli do cijepanja u više postrojbi.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} [https://www.theguardian.com/world/2013/jul/12/free-syrian-army-officer-killed The Guardian], Martin Chulov: ''Slobodna sirijska vojska prijeti krvlju nakon niza džihadističkih napada'', 12. srpnja 2013. (pristupljeno 25. veljače 2017.) &lt;/ref&gt; U [[2016.]] godini, [[Ujedinjeni narodi|UN]] je objavio 62 zabilježena slučaja regrutiranja i korištenja djece vojnika.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} [http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/70/836&amp;Lang=E&amp;Area=UNDOC &quot;United Nations Official Document&quot;], 20. travnja 2016. (pristupljeno 4. lipnja 2017.) &lt;/ref&gt;

== Postrojbe ==
Vojni poredak (hijerarhija) Slobodne sirijske vojske. Ugasle ili odmetnute postrojbe označene su &lt;s&gt;precrtano&lt;/s&gt;.

=== Sjeverna Sirija ===
* &lt;s&gt;1. obalna divizija&lt;/s&gt; – primala vojnu pomoć od [[SAD]]-a i [[Katar]]a
* 1. udarna brigada
* 16. udarna divizija – djelovala paravojno na području [[Alep]]a
* 21. divizija (prije 101. udarna divizija) – surađuje s [[Al-Nusra Front|Al-Nusrom]]
* &lt;s&gt;Mudžahedinska vojska&lt;/s&gt; – surađivala sa Slobodnom sirijskom vojskom do [[2014.]], otkada se počinje boriti na strani sunitskih ekstremista
* Središnja divizija – bori se na području guvernata Idlib i Hama u središnjoj Siriji
* &lt;s&gt;Fastaqimska uniija&lt;/s&gt; – odcjepila se istovremeno kad i &lt;s&gt;Mudžahedinska vojska&lt;/s&gt;, djeluje kod [[Alep]]a
* Slobodna Idlibska vojska – stvorena [[2016.]] kao postrojba SSV-a na području sjeverozapadne Sirije: 
** Sjeverna divizija
** Planinska brigada »Jastrebovi«
** 13. divizija
* Hamza divizija – djeluje na području guvernata Alep
* Pobjedničke brigade.

=== &lt;s&gt;[[Sirijske demokratske snage]]&lt;/s&gt; ===
* Eufratska brigada
* Revolucionarna vojska – sastavljena od više postrojbi
** Sjeverni bataljun »Sun«
** Jabhat al-Akrad – pretežno sastavljena od arabiziranih [[Kurdi|Kurda]]
** Seldžudska brigada

=== Južna Sirija ===
* Nova sirijska vojska – paravojna postrojba osnovana od SAD-a [[2015.]], djeluje u istočnoj Siriji
* al-Rahmanova legija – djeluje oko [[Damask]]a
* &lt;s&gt;Autentičan front napretka&lt;/s&gt; – osnovala [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]; služi se zastavama Slobodne sirijske vojske, ali se i borila protiv nje;
* Južni front – sastavljen od 54 – 58 paravojnih postrojbi i frakcija unutar SSV-a
* Yarmoukova vojska – djeluje na području guvernorata Daara
* Vojska slobodnih plemena – plemenski vojni savez, djeluje na području guvernorata Daara

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20140814131010/http://www.syrianarmyfree.com/vb/ Službene internetske stranice SSV-a] 
* [https://twitter.com/freesyrianarmy Slobodna sirijska vojska] na [[Twitter]]u
* [https://www.youtube.com/watch?v=SZcCbIPM37w Izvorni videozapis o proglašenju SSV-a] na [[Youtube]]u

[[Kategorija:Rat u Siriji]]
[[Kategorija:Vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>k1z2dipu4j6znr1ucwevce7oddb31f8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio Tomislavgrad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>582665</id>
    <revision>
      <id>7521087</id>
      <parentid>5844050</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:58:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2879" sha1="cbaayyzoc8tvl3a55r0cnkz66ecm91c" xml:space="preserve">{{Infookvir radijska postaja
| ime         = Radio Tomislavgrad
| logo        = Radio-Tomislavgrad logo.jpg
| razina      = regionalna
| frekvencija = 95,1 , 95,9 i 103,3 [[Megaherc|MHz]]&lt;ref name=&quot;naslovna&quot;&gt;[http://www.radiotg.com/ Radio Tomislavgrad]&lt;/ref&gt;
| erp         = 
| jezik       = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| početak     = [[18. svibnja]] [[1992.]]
| prestanak   = 
| prijašnja imena = 
| vlasnik     = 
| sjedište    = [[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| adresa      = Mijata Tomića bb, Tomislavgrad
| slogan      = Tvoj Radio Tomislavgrad&lt;ref name=&quot;naslovna&quot;/&gt;
| stream      = [http://www.radiotomislavgrad.com/ Uživo stream]
| web         = [http://www.radiotg.com/ http://www.radiotg.com/]
}}

'''Radio Tomislavgrad''' ('''RTG''') je regionalna [[radio]] postaja na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] čije je sjedište u općini [[Tomislavgrad]]u.

Emitira program od [[18. svibnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref&gt;[https://hr-hr.facebook.com/Radio-Tomislavgrad-206029412874991/about/?ref=page_internal Facebook] ''Radio Tomislavgrad - info'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; 

Suradnik i novinar Radio Tomislavgrada bio je hrvatski književnik [[Petar Miloš]]. U znak sjećanja na prijatelja ove postaje, osmislili su emisiju „Klub Pet Mil“ koju emitiraju utorkom od 10 sati, a u njoj, uz Petrove priče, donose također i priče i drugih duvanjskih književnika.&lt;ref&gt;[http://www.radiotg.com/index.php/component/k2/item/20-klub-pet-mil Radio Tomislavgrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429001114/http://www.radiotg.com/index.php/component/k2/item/20-klub-pet-mil |date=29. travnja 2017. }} ''Klub Pet Mil'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Radio Tomislavgrad emitira emisije ''Radio knjižnica'', ''Razgovori ugodni'', ''Slikovnica koja priča i svira'' i dr.&lt;ref&gt;[http://www.radiotg.com/index.php/component/k2/item/14-emisije-koje-ste-propustili Radio Tomislavgrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000948/http://www.radiotg.com/index.php/component/k2/item/14-emisije-koje-ste-propustili |date=29. travnja 2017. }} ''Rubrika RTG slušaonica: Emisije koje ste propustili'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Programska shema RTG-a uključuje Jutarnju kroniku 1. programa Hrvatskog radija, ''U Dnevnom zrcalu'', Vijesti [[Radio Herceg-Bosne|Radija Herceg-Bosne]], vjerski program, emisije ''Jutarnji šetač ili O svemu ponešto, Iskre u sjećanju, Iz ureda za lijepe stvari, Aktualni RTG'', glazbeni program, servisne informacije i dr.&lt;ref name=&quot;naslovna&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.radiotg.com/ Radio Tomislavgrad]
* [https://hr-hr.facebook.com/Radio-Tomislavgrad-206029412874991/ Facebook] Radio Tomislavgrad
{{GLAVNIRASPORED:Tomislavgrad, Radio}}
[[Kategorija:Radijske postaje na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tomislavgrad]]</text>
      <sha1>cbaayyzoc8tvl3a55r0cnkz66ecm91c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jedinica ekvivalenta dvadeset stopa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583368</id>
    <revision>
      <id>7521076</id>
      <parentid>7482841</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:17:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>39198</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7521076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1120" sha1="j17pcothmvfcpwibag9ulgdpy7kmqmk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Teu.jpg|mini|280px|desno|Kontejner veličine 1 TEU.]]
'''Jedinica ekvivalenta dvadeset stopa''' ([[engleski|eng.]] ''twenty-foot equivalent unit'', skr. engl. TEU) je neprecizna jedinica kapaciteta robe koja se često koristi da se opiše kapacitet [[kontejner]]skih [[brod]]ova i kontejnerskih terminala. 

Bazirana je na zapremini ISO kontejnera dužine 20 [[stopa]] (6,1 [[metar]]a), [[metal]]noga [[sanduk]]a standardne [[veličina|veličine]], koji se lako može pretovarivati između različitih načina transporta, kao što su [[brod]]ovi, [[vlak]]ovi i [[kamion]]i.

Jedan TEU predstavlja kapacitet robe standardnog ISO kontejnera, 20 stopa (6,1 m) dugačkog ai 8 stopa (2,44m) širokoga. Ne postoji standard što se tiče visine. [[Visina]] može biti u [[raspon]]u od 4 stope i 1 inča (1,3m) do 9 stopa i 6 inča (2,9m), ali je najčešća 8 stopa i 6 inča (2,59 m). Uobičajeno je da se kontejneri od 45 stopa (13,7 m) označavaju kao 2 TEU.

[[Kategorija:Mjerne jedinice]]
[[Kategorija:Brodogradnja]]
[[Kategorija:Pomorska kultura]]
[[Kategorija:Kontejneri]]
[[Kategorija:Lučka infrastruktura]]</text>
      <sha1>j17pcothmvfcpwibag9ulgdpy7kmqmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>584208</id>
    <revision>
      <id>7520884</id>
      <parentid>6748332</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:49:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4922" sha1="gjkgny8najazqqbl0u9mjaxaz3p1n07" xml:space="preserve">'''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Juniorski prvaci Hrvatske u nogometu]]''' za sezonu 2016./17. su bili nogometaši ''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]]'' iz [[Zagreb]]a.&lt;ref&gt;[http://100posto.hr/sport/ovo-je-dokaz-da-nismo-samo-usputna-stanica-za-igrace-dinama 100posto.hr, ''Lokomotiva će igrati Ligu prvaka!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170509032542/http://100posto.hr/sport/ovo-je-dokaz-da-nismo-samo-usputna-stanica-za-igrace-dinama |date=9. svibnja 2017. }}, objavljeno 6. svibnja 2017., pristupljeno 22. svibnja 2017.&lt;/ref&gt; 

== Prva liga ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||22 ||15 ||5 ||2 ||46 ||21 ||50 
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
|2. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||22 ||13 ||3 ||6 ||63 ||30 ||42 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot;
|3. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||48 ||25 ||39 
|-
|4. ||[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]] ||22 ||10 ||6 ||6 ||46 ||36 ||36 
|-
|5. ||[[NK Osijek|Osijek]] ||22 ||9 ||5 ||8 ||29 ||26 ||32 
|-
|6. ||[[RNK Split|Split]] ||22 ||7 ||7 ||8 ||37 ||34 ||28 
|-
|7. ||[[NK Sesvete|Sesvete]] ||22 ||7 ||7 ||8 ||34 ||42 ||28 
|-
|8. ||[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] ||22 ||8 ||3 ||11 ||29 ||39 ||27
|-
|9. ||[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac Zagreb]] ||22 ||7 ||4 ||11 ||28 ||42 ||25 
|-
|10. ||[[NK Istra 1961|Istra 1961 Pula]] ||22 ||5 ||8 ||9 ||29 ||38 ||23 
|-
|11. ||[[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešić]] ||22 ||7 ||2 ||13 ||38 ||60 ||23 
|-
|12. ||[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] ||22 ||2 ||6 ||14 ||21 ||55 ||12 
|}

== Drugi rang ==

=== Završnica prvenstva nogometnih središta ===
Igrano u [[Split]]u od 21. do 25. lipnja 2017.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||17 ||3 ||10 
|-
|2. ||[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||4 ||3 ||0 ||1 ||8 ||6 ||9 
|-
|3. ||Hypo Limač Osijek ||4 ||2 ||1 ||1 ||8 ||2 ||7 
|-
|4. ||[[NK Bjelovar|Bjelovar]] ||4 ||0 ||1 ||3 ||2 ||10 ||1 
|-
|5. ||Uljanik Pula ||4 ||0 ||1 ||3 ||2 ||17 ||1 
|}
&lt;small&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/492726/juniori-hajduka-u-borbi-za-treci-trofej-u-sezoni-bjelovar-prvi-protivnik-na-poljudu-ulaz-je-besplatan slobodnadalmacija.hr, ''Juniori Hajduka u borbi za treći trofej u sezoni: Bjelovar prvi protivnik na Poljudu, ulaz je besplatan''], objavljeno 21. lipnja 2017., pristupljeno 15. srpnja 2017. &lt;/ref&gt; slobodnadalmacija.hr &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportarena.hr/nogomet/hrvatska/hajduk/juniori-hajduka-izborili-povratak-u-1-hnl/ sportarena.hr, ''Juniori Hajduka izborili povratak u 1. HNL''], objavljeno 25. lipnja 2017., pristupljeno 15. srpnja 2017. &lt;/ref&gt; sportarena.hr &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.sofascore.com/hr/tablica/nogomet/croatia/prva-hnl-academy-juniori/49221 sofascore.com, Prva HNL Academy, Juniori  - kvalifikacije, 21.-25. lipanj 2017.], pristupljeno 15. srpnja 2017. &lt;/ref&gt; sofascore.com &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/336662/6/Kadeti-Hypo-limaca-drugi-juniori-treci glas-slavonije.hr, ''Kadeti Hypo limača drugi, juniori treći''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170715212729/http://www.glas-slavonije.hr/336662/6/Kadeti-Hypo-limaca-drugi-juniori-treci |date=15. srpnja 2017. }}, objavljeno 27. lipnja 2017., pristupljeno 15. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; glas-slavonije.hr 
&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2016./17.|Prvenstvo Hrvatske za kadete 2016./17.]]
* [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2016./17.|Prvenstvo Hrvatske za pionire 2016./17.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr, 1. HNL Juniori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160616190940/http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ |date=16. lipnja 2016. }}, pristupljeno 22. svibnja 2017.
* [http://www.scoresway.com/golf?sport=soccer&amp;page=competition&amp;id=1094 scoresway.com, 1. HNL Juniori]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 22. svibnja 2017.
* [http://nk-osijek.hr/momcad/mlade-kategorije/juniori/ nk-osijek.hr, Juniori I - 1. HNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617011420/http://nk-osijek.hr/momcad/mlade-kategorije/juniori/ |date=17. lipnja 2017. }},  pristupljeno 22. svibnja 2017. 
* [http://www.nkistra1961.hr/hr/juniori-u-19-tablica-i-rezultati-2016-2017/ nkistra1961.hr, Juniori U-19 – tablica i rezultati 2016./2017.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181125184654/http://www.nkistra1961.hr/hr/juniori-u-19-tablica-i-rezultati-2016-2017/ |date=25. studenoga 2018. }}, pristupljeno 22. svibnja 2017. 
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{PH-nogomet-mladi}}
{{mrva-nogomet}}

[[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore|2016-17]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.‎|*j-p]]</text>
      <sha1>gjkgny8najazqqbl0u9mjaxaz3p1n07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2016./17.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>585180</id>
    <revision>
      <id>7520717</id>
      <parentid>7456278</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:13:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11504" sha1="8nrdyy2x661t3deob42xjbcub95xjjf" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2016./17.#1. ŽNL Zadarska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2016./17.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Škabrnja|Škabrnja]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2015./16.|2015./16.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2017./18.|2017./18.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2016./17. predstavlja 1. rang županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je četrnaest klubova, a ligu je osvojila ''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'', koja je izborila kvalifikacije za [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]].

== Sudionici ==
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]], [[Sveti Filip i Jakov]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
* ''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team1=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team7=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team6=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team10=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team12=ZLL |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team5=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team3=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team9=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team8=CRT  |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team13=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team11=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team4=DAL  |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team14=NOŠK|name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]

|win_POL=15 |draw_POL=5  |loss_POL=6  |gf_POL=70 |ga_POL=31
|win_ŠKA=17 |draw_ŠKA=5  |loss_ŠKA=4  |gf_ŠKA=69 |ga_ŠKA=33
|win_HAJ=14 |draw_HAJ=3  |loss_HAJ=9  |gf_HAJ=44 |ga_HAJ=33
|win_DRA=14 |draw_DRA=6  |loss_DRA=6  |gf_DRA=48 |ga_DRA=29
|win_SAB=7  |draw_SAB=4  |loss_SAB=15 |gf_SAB=27 |ga_SAB=55
|win_ZLL=7  |draw_ZLL=2  |loss_ZLL=17 |gf_ZLL=37 |ga_ZLL=65
|win_HRV=15 |draw_HRV=4  |loss_HRV=7  |gf_HRV=53 |ga_HRV=27
|win_PAK=16 |draw_PAK=3  |loss_PAK=7  |gf_PAK=54 |ga_PAK=26
|win_VLB=10 |draw_VLB=2  |loss_VLB=14 |gf_VLB=55 |ga_VLB=48
|win_CRT=11 |draw_CRT=3  |loss_CRT=12 |gf_CRT=30 |ga_CRT=54
|win_ZEM=6  |draw_ZEM=3  |loss_ZEM=17 |gf_ZEM=36 |ga_ZEM=76
|win_BIB=6  |draw_BIB=5  |loss_BIB=15 |gf_BIB=36 |ga_BIB=60
|win_DAL=15 |draw_DAL=5  |loss_DAL=6  |gf_DAL=46 |ga_DAL=24
|win_NOŠK=2 |draw_NOŠK=4 |loss_NOŠK=20|gf_NOŠK=23|ga_NOŠK=67

|status_ŠKA=P
|status_NOŠK=R

|adjust_points_PAK=-1
|hth_PAK=1 bod oduzet od saveza.

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2017./18.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2017./18.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/23693/1-znl-1617/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!CRO !!DAL !!DRA !!HAJ !!HVP !!NOŠK !!PAK !!POL !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZEM !!ZLS 
|-
!BIB 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 1:1 || 1:0 || 1:5 || 3:1 || 0:2 || 5:1 || 1:4 || 2:3 || 0:0 || 2:2 || 4:2 || 0:2 || 0:0
|-
!CRO 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj
|2:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 0:1 || 1:0 || 0:1 || 0:5 || 3:0 || 1:0 || 0:4 || 2:0 || 0:4 || 1:2 || 3:1 || 3:0
|-
!DAL 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno
| 2:0 || 0:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 3:2 || 0:0 || 1:2 || 2:1 || 1:1 || 1:0 || 7:0 || 0:0 || 3:2 || 6:0 || 1:0
|-
!DRA 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik
| 1:1 || 4:0 ||0:0 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 5:0 || 1:1 || 1:0 || 0:3 || 6:1 || 2:0 || 3:0 || 2:0 || 4:0 || 3:2
|-
!HAJ 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga
| 3:1 || 6:0 || 0:3 || 2:0 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 0:0 || 2:1 || 0:2 || 0:0 || 2:0 || 4:0 || 0:3 || 3:1 || 2:1
|-
!HVP
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez
| 2:0 || 0:1 || 1:2 || 0:0 || 2:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 5:2 || 4:1 || 1:3 || 4:1 || 4:1 || 1:0 || 3:0 || 6:0
|-
!NOŠK 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad
| 1:4 || 1:1 || 1:2 || 0:1 || 0:1 || 1:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 1:4 || 2:5 || 2:1 || 0:0 || 1:0 || 2:2 || 2:4
|-
!PAK 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane
| 4:1 || 3:0 || 1:2 || 1:1 || 0:3 || 2:0 || 5:0 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 1:0 || 1:0 || 2:1 || 2:1 || 2:1 || 5:0
|-
!POL
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača
| 6:0 || 3:3 || 3:2 || 1:1  || 0:3 || 2:0  || 3:0 || 1:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 6:0 || 2:3 || 2:1 || 7:0 || 6:0
|-
!SAB 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar
| 2:1 || 2:4 || 0:1 || 0:1 || 2:1 || 2:2 || 3:0 || 2:0 || 1:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 1:2 || 2:1 || 2:1 || 2:5
|-
!ŠKA 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja
| 3:1 || 6:0 || 2:1 || 4:0 || 2:0 || 1:0 || 4:2 || 2:1 || 1:1 || 5:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 6:2 || 4:0 || 6:2
|-
!VEL
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac
| 6:2 || 4:0 || 4:1  || 5:0 || 2:4 || 3:1 || 3:0 || 1:1 || 0:4 || 0:1 || 2:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  || 6:2 || 1:2
|-
!ZEM 
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik
| 1:2 || 4:0 || 2:2 || 2:3 || 4:2 || 1:3 || 1:1 || 0:5 || 0:4 || 4:1 || 0:4 || 3:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||3:2
|-
!ZLS
|style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka
| 4:2 || 1:3 || 0:2 ||1:2 || 1:3 || 1:2 || 3:1 || 2:1 || 1:2 || 0:0 || 1:4 || 1:2 || 3:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|}

== Najbolji strijelci ==
Strijelci 10 ili više pogodaka u sezoni:&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl nszz-zadar.hr, 1. Županijska nogometna liga  (2016./17., ljestvica i popis strijelaca)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}, pristupljeno 27. lipnja 2017.&lt;/ref&gt;

{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|
* 25 golova
** Anton Rašić (''Velebit'')
* 19 golova
** Franko Bilaver (''Škabrnja'')
* 16 golova
** Petar Budanović (''Croatia'')
** Stipe Vujević (''Pakoštane'')
** Darko Smolić (''Zlatna Luka'')
* 15 golova
** Šime Prtenjača (''Polača'')
* 14 golova
** Ante Lerga (''Hrvatski vitez'')
|
* 13 golova
** Luka Miletić (''Škabrnja'')
* 12 golova
** Aljbert Gegollaj (''Pakoštane'')
* 11 golova
** Mateo Bralić (''Bibinje'')
** Mateo Verunica (''Dragovoljac'')
** Zoran Žilić (''Hajduk'')
* 10 golova
** Goran Burčul (''Polača'')
** Luka Rukavina (''Sabunjar'')
** Duje Baščevan (''Velebit'')
|}

== Poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ Nogometni savez Zadarske županije]
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl Nogometni savez Zadarske županije - 1. ŽNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[3. HNL – Jug 2016./17.]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2016./17.]]
* [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije 2016./17.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2016./17.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2016./17.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2016./17.]]

== Izvori ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl Nogometni savez Zadarske županije - 1. ŽNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}, pristupljeno 2. lipnja 2017.
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici Nogometni savez Zadarske županije - glasnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402154155/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici |date=2. travnja 2015. }}, pristupljeno 2. lipnja 2017. 
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2017.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2016./17., 1. ŽNL (5. rang)]
* [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/17aa.pdf nszz-zadar.hr, Službeno glasilo NSZŽ, br. 17/XV], objavljeno 17. svibnja 2017., preuzeto 2. lipnja 2017.  
* [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/18.pdf nszz-zadar.hr, Službeno glasilo NSZŽ, br. 18/XV], objavljeno 24. svibnja 2017., preuzeto 7. lipnja 2017. 
* [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/19.pdf nszz-zadar.hr, Službeno glasilo NSZŽ, br. 19/XV], objavljeno 31. svibnja 2017., preuzeto 7. lipnja 2017. 
* [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/487288/pakostane-skinule-skalp-prvaku zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ŽNL - 25. KOLO Pakoštane skinule 'skalp' prvaku!''], objavljeno 21. svibnja 2017., pristupljeno 2. lipnja 2017. 
* [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/488113/sabunjar-bolji-od-bibinja-remi-u-posedarju zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''ZAOSTALI SUSRETI PRVE ŽNL - 25. KOLO Sabunjar bolji od Bibinja, remi u Posedarju''], objavljeno 25. svibnja 2017., pristupljeno 2. lipnja 2017.  
* [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/488547/skabrnja-proslavila-prvo-mjesto-nosk-ispada zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA 26. KOLO Škabrnja proslavila prvo mjesto, NOŠK ispada!''], objavljeno 28. svibnja 2017., pristupljeno 2. lipnja 2017.
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2016-17]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>8nrdyy2x661t3deob42xjbcub95xjjf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ŽNL Zadarska 2009./10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>592626</id>
    <revision>
      <id>7520683</id>
      <parentid>7378716</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:39:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17791" sha1="ix7k0sq4pkufmoujas625jvxtyijsr4" xml:space="preserve">{{glavni|5. rang HNL-a 2009./10.#ŽNL Zadarska}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2009./10.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Škabrnja|Škabrnja]]
| promovirani               = [[NK Škabrnja|Škabrnja]]&lt;br/&gt;[[NK Pakoštane|Pakoštane]]&lt;br/&gt;[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 16
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[ŽNL Zadarska 2008./09.|2008./09.]]
| sljedeća sezona           = [[ŽNL Zadarska 2010./11.|2010./11.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2009./10. je predstavljala jedinu županijsku ligu u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu petog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je šesnaest klubova, a ligu je osvojila ''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]''.&lt;br&gt;
Zbog manjka klubova [[2. ŽNL Zadarska]] nije igrana.

== Momčadi ==

*''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NK Gorica|Gorica]]'' – [[Gorica (Sukošan)|Gorica]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Paklenica Starigrad|Paklenica]]'' – [[Starigrad]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NŠK Podgradina|Podgradina]]'' – [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Velebit Gračac|Velebit]]'' – [[Gračac]]
*''[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]'' – [[Glavica (Sukošan)|Glavica]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team2=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team3=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team4=GOR  |name_GOR=[[NK Gorica|Gorica]]
|team5=CRT  |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team8=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team14=DEB |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]
|team13=VRČ |name_VRČ=[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]
|team6=ZEM  |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team7=PKL  |name_PKL=[[NK Paklenica Starigrad|Paklenica]]
|team9=ARB  |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]
|team10=POD |name_POD=[[NŠK Podgradina|Podgradina]]
|team11=NOŠK|name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team12=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team15=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team16=VLG |name_VLG=[[NK Velebit Gračac|Velebit Gračac]]

|win_ŠKA=22 |draw_ŠKA=5  |loss_ŠKA=3  |gf_ŠKA=62 |ga_ŠKA=24
|win_PAK=20 |draw_PAK=7  |loss_PAK=3  |gf_PAK=75 |ga_PAK=22
|win_ZLL=19 |draw_ZLL=8  |loss_ZLL=3  |gf_ZLL=87 |ga_ZLL=30
|win_GOR=19 |draw_GOR=4  |loss_GOR=7  |gf_GOR=88 |ga_GOR=33
|win_CRT=15 |draw_CRT=4  |loss_CRT=11 |gf_CRT=76 |ga_CRT=49
|win_NVZ=12 |draw_NVZ=6  |loss_NVZ=12 |gf_NVZ=75 |ga_NVZ=68
|win_DEB=7  |draw_DEB=4  |loss_DEB=19 |gf_DEB=45 |ga_DEB=103
|win_VRČ=8  |draw_VRČ=7  |loss_VRČ=15 |gf_VRČ=42 |ga_VRČ=56
|win_ZEM=13 |draw_ZEM=8  |loss_ZEM=9  |gf_ZEM=61 |ga_ZEM=60
|win_PKL=14 |draw_PKL=2  |loss_PKL=14 |gf_PKL=73 |ga_PKL=62
|win_ARB=13 |draw_ARB=1  |loss_ARB=16 |gf_ARB=56 |ga_ARB=57
|win_POD=11 |draw_POD=4  |loss_POD=15 |gf_POD=47 |ga_POD=61
|win_NOŠK=10|draw_NOŠK=6 |loss_NOŠK=14|gf_NOŠK=41|ga_NOŠK=65
|win_BIB=9  |draw_BIB=7  |loss_BIB=14 |gf_BIB=50 |ga_BIB=67
|win_DAL=5  |draw_DAL=4  |loss_DAL=21 |gf_DAL=38 |ga_DAL=101
|win_VLG=3  |draw_VLG=3  |loss_VLG=24 |gf_VLG=44 |ga_VLG=102

|status_ŠKA=P

|adjust_points_ARB=-1
|hth_ARB=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_DEB=-1
|hth_DEB=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_VLG=-1
|hth_VLG=1 bod oduzet od saveza.

|col_R1=green1|text_R1=[[4. HNL – Jug A 2010./11.|4. HNL – Jug A]]
|result1=R1|result2=R1|result3=R1

|update=complete
|source=[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/skabrnjani-najkonstantniji/ zadarskilist.novilist.hr]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 15. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (16. – 30. kolo) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARB !!BIB !!CRO !!DAL !!DEB !!GOR !!NOŠK !!NOVZ !!PAKL !!PAKO !!POD !!ŠKA !!VEL !!VRČ !!ZEM !!ZLL 
|-
|'''ARB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Arbanasi
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 7:1 || || '''4:1''' || || '''1:0''' || '''2:3''' || || || '''0:1''' || 1:0 || 3:3 || 4:3 || 1:0 || 2:2 ||'''1:2''' 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 0:4 || || 1:1 || 3:1 || 0:0 || 5:1 || '''4:3''' || || '''8:0''' || || '''3:2''' || || 2:2 || '''4:2''' 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj
| '''0:1''' || '''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 4:3 || '''6:0''' || '''4:2''' || '''5:0''' || 4:2 || 0:2 || || 7:1 || '''1:2''' ||0:3 p.f. || 1:0 || ||'''1:2''' 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno
| 3:1 || 7:1 || '''3:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 1:2 || 0:2 || 1:1 || || '''0:4''' || || '''1:0''' || '''0:2''' || || || '''3:5''' || 0:6 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak
| 1:0 || '''1:5''' || 2:4 || '''5:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:7''' || 0:2 || '''2:2''' || '''3:1''' || 1:8 || '''1:1''' ||0:3 ||'''3:3''' || 1:7 || || 0:4 
|-
|'''GOR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gorica
| 4:0 || '''2:2''' || 1:0 || '''11:0''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 3:0 || 2:0 || '''6:1''' || 0:0 || || 2:1 || '''4:3''' || '''3:0''' || '''3:1''' ||1:2 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad
| 1:2  ||'''0:0''' || 3:0 || '''3:0''' || '''2:1''' || '''1:5''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:4''' || '''0:2''' ||0:6 ||'''1:1''' ||2:1 ||'''4:3''' || 4:1 || 2:2 || 0:3 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora
| 2:5 || '''2:1''' || || '''7:0''' || 6:0 || 4:2 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 1:2 || '''3:2''' || 1:2 || || '''1:0''' || '''0:2''' ||3:3 
|-
|'''PAKL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Paklenica
| '''3:2''' || 5:0 || '''3:2''' || 4:3 || || 2:3 || 2:0 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 2:3 || || '''0:1''' || || '''4:1''' || '''3:5''' ||'''4:1''' 
|-
|'''PAKO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane
| 4:1 || 3:1 || 2:1 || '''2:0''' || '''1:0''' || '''1:1''' || || || '''2:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 1:0 || 2:2 || '''6:0''' ||4:1 || || 1:2 
|-
|'''POD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Podgradina
| '''2:1''' || 5:1 || '''2:5''' || 5:1 || || 1:1 || || 5:1 || 1:4 || '''0:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:0''' ||5:1 ||'''0:2''' ||'''3:1''' || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja
| '''1:0''' || '''2:1''' || 1:1 || 6:0 || '''5:0''' || || '''3:0''' || '''2:1''' || 3:2 || '''1:1''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||3:1 ||1:0 || 2:1 
| 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Gračac
| '''3:6''' || || '''3:9''' || 3:1 || 2:6 || || 0:5 || 2:3 || '''0:1''' || 1:1 || '''1:2''' || '''2:4''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||'''2:1''' || || 
|-
|'''VRČ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vrčevo
| '''0:0 p''' || '''2:0''' || '''1:1''' || 2:2 || '''2:1 p''' || 0:2 || || 2:2 || 4:3 || '''0:3''' || 1:1 || '''1:3''' ||3:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 0:3 
|'''2:2''' 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik
| '''2:1''' || '''0:0''' ||'''2:2''' || 4:1 || 5:3 || 0:3 || '''1:3''' || 2:1 || 2:2 || '''1:0''' || 3:2 || '''1:1''' || 4:0 || '''4:3''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''0:3''' 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka
| 5:0 || &lt;s&gt;0:1 p,&lt;/s&gt; 3:0 p.f. || 3:1 || '''5:0''' || '''6:1''' || || || '''3:3''' || 2:2 || '''1:1''' || || 1:2 || '''4:1''' || || 2:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|}
Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2504119/zapocela-zupanijska-nogometna-liga/ ezadar.rtl.hr, ''Započela Županijska nogometna liga'' (1. kolo - rezultati)], objavljeno 7. rujna 2009., pristupljeno 23. rujna 2010. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/07092009/raspucana-nova-zora zadarskilist.hr, ''Raspucana Nova zora'' (1. kolo - rezultati)], objavljeno 7. rujna 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2503023/zupanijska-nogometna-liga-zemunik-skabrnja-i-arbanasi-u-vodstvu/ ezadar.rtl.hr, ''Županijska nogometna liga: Zemunik, Škabrnja i Arbanasi u vodstvu'' (2. kolo - rezultati i poredak)], objavljeno 14. rujna 2009., pristupljeno 23. rujna 2010. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/14092009/golijade-u-bibinju-zemuniku-i-sukosanu zadarskilist.hr, ''Golijade u Bibinju, Zemuniku i Sukošanu'' (2. kolo - rezultati, 3. kolo - raspored)], objavljeno 14. rujna 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/20092009/raspucani-goricani zadarskilist.hr, ''Raspucani Goričani'' (3. kolo - rezultati, 4. kolo - raspored)], objavljeno 20. rujna 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/28092009/zupanijski-nogomet-na-luzinama-ostaju-bodovi zadarskilist.hr, ''ŽUPANIJSKI NOGOMET: Na Lužinama ostaju bodovi'' (5. kolo - rezultati)], objavljeno 28. rujna 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/05102009/zupanijski-nogomet-nosk-iznenadio-arbanase zadarskilist.hr, ''Županijski nogomet: NOŠK iznenadio Arbanase'' (6. kolo - rezultati, 7. kolo - raspored)], objavljeno 5. listopada 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/12102009/zupanijski-nogomet-u-pakostanima-pola-duzine zadarskilist.hr, ''Županijski nogomet: U Pakoštanima pola duzine'' (7. kolo - rezultati, 8. kolo - raspored)], objavljeno 12. listopada 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/21102009/polaca-izgubljena-u-sivericu-sabunjaru-bodovi-u-pridrazi zadarskilist.hr, ''Polača izgubljena u Siveriću, Sabunjaru bodovi u Pridrazi'' (8. kolo - rezultati)], objavljeno 21. listopada 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102009/hajduk-zasolio-pagu zadarskilist.hr, ''Hajduk &quot;zasolio&quot; Pagu'' (9. kolo - rezultati, 10. kolo - raspored)], objavljeno 27. listopada 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/02112009/pakostane-neporazene-u-skabrnji-gorica-prema-vrhu zadarskilist.hr, ''Pakoštane neporažene u Škabrnji, Gorica prema vrhu'' (10. kolo - rezultati, 11. kolo - raspored)], objavljeno 2. studenog 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2491653/znl-skabrnja-svladala-paklenicu/ ezadar.rtl.hr, ''ŽNL - Škabrnja svladala Paklenicu'' (11. kolo - rezultati i ljestvica, 12. kolo - raspored)], objavljeno 10. studenog 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/09112009/galovcu-zupanijski-derbi zadarskilist.hr, ''Galovcu &quot;županijski&quot; derbi'' (11. kolo - rezultati, 12. kolo - raspored)], objavljeno 9. studenog 2009., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/30112009/skabrnja-uspjesna-preko-velebita zadarskilist.hr, ''Škabrnja uspješna preko Velebita'' (13. kolo - rezultati, 14. kolo - raspored)], objavljeno 30. studenog 2009., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122009/zemunicani-u-mrezi-nosk-a zadarskilist.hr, ''Zemuničani u mreži NOŠK-a'' (14. kolo - rezultati, 15. kolo - raspored)], objavljeno 7. prosinca 2009., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/14122009/pola%C4%8Da-i-%C5%A1kabrnja-najzadovoljnije-na-odmor zadarskilist.hr, ''Polača i Škabrnja najzadovoljnije na odmor'' (15. kolo - rezultati)], objavljeno 14. prosinca 2009., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/15032010/atraktivna-podgradina zadarskilist.hr, ''Atraktivna Podgradina'' (17. kolo - rezultati, 18. kolo - raspored)], objavljeno 15. ožujka 2010., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/22032010/gorica-prosla-kroz-crno zadarskilist.hr, ''Gorica prošla kroz Crno'' (18. kolo - rezultati, 19. kolo - raspored)], objavljeno 22. ožujka 2010., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/29032010/pakostane-u-vodstvu zadarskilist.hr, ''Pakoštane u vodstvu'' (19. kolo - rezultati, 20. kolo - raspored)], objavljeno 29. ožujka 2010., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/08042010/pakostane-i-skabrnja-poravnati-na-vrhu zadarskilist.hr, ''Pakoštane i Škabrnja poravnati na vrhu'' (20. kolo - rezultati, 21. kolo - raspored)], objavljeno 8. travnja 2010., pristupljeno 18. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/12042010/pakostane-pokleklo-na-krcu zadarskilist.hr, ''Pakoštane pokleklo na Krču'' (21. kolo - rezultati, 22. kolo - raspored)], objavljeno 12. travnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/19042010/pola-duzine-nove-zore zadarskilist.hr, ''Pola duzine Nove zore'' (22. kolo - rezultati, 23. kolo - raspored)], objavljeno 19. travnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/26042010/skabrnja-u-novigradskoj-mrezi zadarskilist.hr, ''Škabrnja u novigradskoj mreži'' (23. kolo - rezultati, 24. kolo - raspored)], objavljeno 26. travnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/03052010/crveni-kartoni-na-sve-strane zadarskilist.hr, ''Crveni kartoni na sve strane'' (25. kolo - rezultati, 26. kolo - raspored)], objavljeno 3. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/08052010/cetvrtoligaski-derbi-u-rastanima zadarskilist.hr, ''Četvrtoligaški derbi u Raštanima'' (25. kolo - izvještaj)], objavljeno 8. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/10052010/raspucani-croatia-i-zlatna-luka zadarskilist.hr, ''Raspucani Croatia i Zlatna luka'' (26. kolo - rezultati, 27. kolo - raspored)], objavljeno 10. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/11052010/hajduku-derbi zadarskilist.hr, ''Hajduku derbi'' (26. kolo - rezultati)], objavljeno 11. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/17052010/skabrnji-zlatni-bodovi zadarskilist.hr, ''Škabrnji zlatni bodovi'' (27. kolo - rezultati, 28. kolo - raspored)], objavljeno 17. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/22052010/skabrnja-nadomak-tituli zadarskilist.hr, ''Škabrnja nadomak tituli'' (28. kolo - rezultati)], objavljeno 22. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/24052010/bibinjcima-crno-u-crnom zadarskilist.hr, ''Bibinjcima crno u Crnom'' (29. kolo - rezultati, 30. kolo - raspored)], objavljeno 24. svibnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/31052010/petarda-radosti-u-skabrnji zadarskilist.hr, ''Petarda radosti u Škabrnji'' (30. kolo - rezultati i ljestvica)], objavljeno 31. svibnja 2010., pristupljeno 17. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.]]
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2009./10.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* [http://www.zadarskilist.hr/clanci/07062010/skabrnjani-najkonstantniji zadarskilist.hr, ''Škabrnjani najkonstantniji'' (pregled ŽNL Zadarske 2009./10.)], objavljeno 7. lipnja 2010., pristupljeno 19. rujna 2017.
*[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2010.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2009./10., 5. rang – 1. ŽNL]
{{izvori|30em}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2009-10]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>ix7k0sq4pkufmoujas625jvxtyijsr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ŽNL Zadarska 2008./09.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>592739</id>
    <revision>
      <id>7520672</id>
      <parentid>7285130</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:26:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17197" sha1="sph5j9bart1nwymm0s1j7uuz0ewkesj" xml:space="preserve">{{glavni|5. rang HNL-a 2008./09.#ŽNL Zadarska}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2008./09.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NŠK Galovac|Galovac]]
| promovirani               = [[NŠK Galovac|Galovac]]&lt;br/&gt;[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 20 (10 A, 10 B)
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 27 golova: &lt;br&gt; Lorenco Kajtazi &lt;small&gt; (''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2007./08.|2007./08.]]
| sljedeća sezona           = [[ŽNL Zadarska 2009./10.|2009./10.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2008./09. je predstavljala ligu petog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Za razliku od proteklih sezona, ukinuta je [[2. ŽNL Zadarska]] te je stvorena Županijska liga s 20 klubova, koja je igrana u dvije skupine s 10 klubova. Prvaci skupina su bili ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' iz [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlake]] i ''[[NŠK Galovac|Galovac]]'', koji je postao i ukupni pobjednik lige.

== Momčadi ==
{|
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; Skupina A
*''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
*''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Jasenice|Jasenice]]'' – [[Jasenice]]
*''[[NK Paklenica Starigrad|Paklenica]]'' – [[Starigrad]]
*''[[NŠK Podgradina|Podgradina]]'' – [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Velebit Gračac|Velebit]]'' – [[Gračac]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]] 

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; Skupina B
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Gorica|Gorica]]'' – [[Gorica (Sukošan)|Gorica]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]'' – [[Sutomišćica]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]'' – [[Glavica (Sukošan)|Glavica]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
|-
|}

== Skupina A ==

=== Ljestvica ===
'''Napomena:''' Tablica je netočna (gol-razlika 346:336).
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team2=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]
|team3=POD |name_POD=[[NŠK Podgradina|Podgradina]]
|team4=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team5=VLG |name_VLG=[[NK Velebit Gračac|Velebit Gračac]]
|team6=DEB |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]
|team7=NOŠK|name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team8=PAK |name_PAK=[[NK Paklenica Starigrad|Paklenica]]
|team9=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team10=JAS|name_JAS=[[NK Jasenice|Jasenice]]

|win_SAB=12 |draw_SAB=4  |loss_SAB=2  |gf_SAB=41 |ga_SAB=17
|win_ARB=12 |draw_ARB=4  |loss_ARB=2  |gf_ARB=51 |ga_ARB=18
|win_POD=11 |draw_POD=0  |loss_POD=7  |gf_POD=49 |ga_POD=27
|win_ZEM=10 |draw_ZEM=2  |loss_ZEM=6  |gf_ZEM=33 |ga_ZEM=21
|win_VLG=9  |draw_VLG=1  |loss_VLG=8  |gf_VLG=45 |ga_VLG=43
|win_DEB=6  |draw_DEB=4  |loss_DEB=8  |gf_DEB=36 |ga_DEB=30
|win_NOŠK=6 |draw_NOŠK=4 |loss_NOŠK=8 |gf_NOŠK=32|ga_NOŠK=33
|win_PAK=5  |draw_PAK=5  |loss_PAK=8  |gf_PAK=39 |ga_PAK=44
|win_DAL=4  |draw_DAL=2  |loss_DAL=12 |gf_DAL=18 |ga_DAL=49
|win_JAS=0  |draw_JAS=4  |loss_JAS=14 |gf_JAS=2  |ga_JAS=54

|status_SAB=P

|adjust_points_JAS=-13
|hth_JAS=13 bodova oduzeto od saveza.

|col_R1=green1|text_R1=[[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.|4. HNL – Jug – ŠK/ZD]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[https://www.ezadar.rtl.hr/sport/2524205/sabunjar-i-galovac-u-razigravanju-za-prvaka/ www.ezadar.rtl.hr]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Rezultatska križaljka ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARB !!DAL !!DEB !!JAS !!NOŠK !!PAK !!POD !!SAB !!VEL !!ZEM 
|-
|'''ARB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Arbanasi
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  || || '''3:2''' ||6:0 || || 6:1 ||4:0 || 1:1 || || 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno
| 0:3 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  || ||'''0:0''' || || 2:0 ||2:3 || '''0:4''' ||1:0 ||'''1:2''' 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak
|1:1 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  ||3:0 ||0:0 || '''5:2''' || ||2:3 || || 
|-
|'''JAS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Jasenice
|'''0:0''' || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  || || 0:10 || || || || '''0:1''' 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad
|0:0 || || || '''6:0''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  ||5:1 ||0:3 || || 1:2 || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Paklenica
| || ||3:3 || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  || || ||1:0 ||6:0 
|-
|'''POD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Podgradina
| '''4:0''' || || || ||'''4:1''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  ||1:2 ||'''5:1''' || 1:2 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar
|'''1:0'''||5:0 ||'''2:1''' || || 4:0 || || '''2:1''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  ||2:0 || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Gračac
| || '''8:1''' ||2:1 || || ||'''3:2''' ||4:3 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;|  ||3:2 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik
| ||3:1 ||2:1 || || ||'''2:2''' || || 2:0 || '''7:3''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;12&quot;|
|-
|colspan=&quot;12&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 9. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (10. – 18. kolo) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref name=&quot;ezadar_3k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2562261/zemunik-i-galovac-uspjesni-kao-gosti/ ezadar.rtl.hr, ''Zemunik i Galovac uspješni kao gosti'' (Skupine A i B: 3. kolo - rezultati; 4. kolo - raspored)], objavljeno 2. listopada 2008., pristupljeno 26. rujna 2017. &lt;/ref&gt;   
&lt;ref name=&quot;ezadar_7k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2556989/na-vrhu-podgradina-i-galovac-poraz-arbanasa/ ezadar.rtl.hr, ''Na vrhu Podgradina i Galovac, poraz Arbanasa '' (Skupine A i B: 7. kolo - rezultati i ljestvice; 8. kolo - raspored)], objavljeno 27. listopada 2008., pristupljeno 26. rujna 2017. &lt;/ref&gt;   
&lt;ref name=&quot;ezadar_8k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2554465/u-vodstvu-arbanasi-i-galovac/ ezadar.rtl.hr, ''U vodstvu Arbanasi i Galovac'' (Skupine A i B: 8. kolo - rezultati i ljestvice; 9. kolo - raspored)], objavljeno 10. studenog 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_9k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2552931/zupanijski-prvaci-podgradina-i-galovac/ ezadar.rtl.hr, ''Županijski prvaci Podgradina i Galovac'' (Skupine A i B: 9. kolo - rezultati i ljestvice)], objavljeno 18. studenog 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_10k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2533523/nogomet-arbanasi-i-zlatna-luka-napunili-mreze-protivnika/ ezadar.rtl.hr, ''Nogomet: Arbanasi i Zlatna luka napunili mreže protivnika'' (Skupine A i B: 10. kolo - rezultati i ljestvice; 11. kolo - raspored)], objavljeno 19. ožujka 2009., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_11k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2532913/arbanasi-skinuli-podgradinu-s-trona/ ezadar.rtl.hr, ''Arbanasi skinuli Podgradinu s trona '' (Skupine A i B: 11. kolo - rezultati i ljestvice; 12. kolo - raspored)], objavljeno 23. ožujka 2009., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_12k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2531721/visoka-pobjeda-arbanasa-nad-jasenicama/ ezadar.rtl.hr, ''Visoka pobjeda Arbanasa nad Jasenicama'' (Skupine A i B: 12. kolo - rezultati i ljestvice; 13. kolo - raspored)], objavljeno 30. ožujka 2009., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;    
&lt;ref name=&quot;ezadar_15k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2527659/pobjeda-galovca-remi-arbanasa/ ezadar.rtl.hr, ''Pobjeda Galovca, remi Arbanasa'' (Skupine A i B: 15. kolo - rezultati i ljestvice; 16. kolo - raspored)], objavljeno 22. travnja 2009., pristupljeno 21. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_16k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2526159/arbanasi-i-dalje-na-vrhu/ ezadar.rtl.hr, ''Arbanasi i dalje na vrhu'' (Skupine A i B: 16. kolo - rezultati i ljestvice; 17. kolo - raspored)], objavljeno 29. travnja 2009., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref name=&quot;ezadar_17k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2524883/sabunjar-puse-za-vratom-arbanasa/ ezadar.rtl.hr, ''Sabunjar puše za vratom Arbanasa'' (Skupine A i B: 17. kolo - rezultati i ljestvice; 18. kolo - raspored)], objavljeno 7. svibnja 2009., pristupljeno 21. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_18k&quot;&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2524205/sabunjar-i-galovac-u-razigravanju-za-prvaka/ ezadar.rtl.hr, ''Sabunjar i Galovac u razigravanju za prvaka'' (Skupine A i B: 18. kolo - rezultati i ljestvice)], objavljeno 11. svibnja 2009., pristupljeno 21. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Skupina B ==

=== Ljestvica ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=GAL |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team2=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team3=GOR |name_GOR=[[NK Gorica|Gorica]]
|team4=ZLL |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team5=CRT |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team6=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team7=ŠKA |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team8=VRČ |name_VRČ=[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]
|team9=PAK |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team10=SVM|name_SVM=[[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]

|win_GAL=13 |draw_GAL=3  |loss_GAL=2  |gf_GAL=38 |ga_GAL=15
|win_BIB=9  |draw_BIB=5  |loss_BIB=4  |gf_BIB=39 |ga_BIB=24
|win_GOR=10 |draw_GOR=5  |loss_GOR=3  |gf_GOR=27 |ga_GOR=18
|win_ZLL=10 |draw_ZLL=3  |loss_ZLL=5  |gf_ZLL=57 |ga_ZLL=24
|win_CRT=8  |draw_CRT=6  |loss_CRT=4  |gf_CRT=35 |ga_CRT=33
|win_NVZ=9  |draw_NVZ=2  |loss_NVZ=7  |gf_NVZ=38 |ga_NVZ=27
|win_ŠKA=5  |draw_ŠKA=3  |loss_ŠKA=10 |gf_ŠKA=21 |ga_ŠKA=52
|win_VRČ=3  |draw_VRČ=4  |loss_VRČ=11 |gf_VRČ=21 |ga_VRČ=36
|win_PAK=2  |draw_PAK=5  |loss_PAK=11 |gf_PAK=16 |ga_PAK=27
|win_SVM=2  |draw_SVM=2  |loss_SVM=14 |gf_SVM=18 |ga_SVM=54

|status_GAL=P

|adjust_points_SVM=-3
|hth_SVM=3 boda oduzeto od saveza.

|col_R1=green1|text_R1=[[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.|4. HNL – Jug – ŠK/ZD]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/BROJ_57.pdf www.skabrnja.com]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Rezultatska križaljka ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!CRO !!GAL !!GOR !!NOZ !!PAK !!SVM !!ŠKA !!VRČ !!ZLL 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||3:5 || '''1:1''' || ||'''3:0''' ||'''3:1''' || || ||1:0 ||2:1 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || ||'''1:4''' || '''2:2''' || ||4:1 ||2:1 || 2:0 ||6:4 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac
|3:1 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 2:0 || || || '''2:0''' || ||6:0 ||2:0 
|-
|'''GOR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gorica
| ||1:0 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||4:2 || '''2:0''' ||1:0 || || || 
|-
|'''NOZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora
|3:1 ||5:2 || ||'''2:0''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || ||3:0 || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane
|0:0 || ||0:1 ||0:0 || 1:0 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || '''0:0''' 
|-
|'''SVM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sveti Mihovil
| || ||2:5 || '''1:4''' || ||3:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||0:3 p.f. ||0:4 || 0:6 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja
|1:1 ||'''0:0''' ||3:1 ||1:2 ||0:0 ||2:1 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''2:1''' ||'''0:10''' 
|-
|'''VRČ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vrčevo
| '''2:5''' || ||'''1:2''' || ||0:1 ||3:0 ||'''2:1''' ||1:3 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka
| || '''6:1''' ||'''1:2''' ||2:2 || ||3:2 || ||5:0 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;12&quot;|
|-
|colspan=&quot;12&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 9. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (10. – 18. kolo) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref name=&quot;ezadar_3k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_7k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_8k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_9k&quot; /&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_10k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_11k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_12k&quot; /&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_55.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 55, (B skupina: 10. kolo - ''&quot;Škabrnja&quot; - &quot;Bibinje&quot;''; 11. kolo - rezultati, 12. kolo - rezultati i ljestvica)], objavljeno 4. travnja 2009., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;ezadar_15k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_16k&quot; /&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_56.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 56, (B skupina: 13., 14. i 15. kolo - utakmice ''&quot;Škabrnje&quot;''; 16. kolo - rezultati i ljestvica; 17. kolo - raspored)], objavljeno 28. travnja 2009., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ezadar_17k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar_18k&quot; /&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/BROJ_57.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 57, (B skupina:  17. kolo - ''&quot;Škabrnja&quot; - &quot;Nova Zora&quot;''; 18. kolo - rezultati i konačna ljestvica; 17. kolo - raspored)], objavljeno 1. srpnja 2009., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;

== Za prvaka ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|0:3  
|'''[[NŠK Galovac|Galovac]]'''
|0:1
|0:2
|}

* ''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' prvak [[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarske]] za sezonu 2008./09. 

Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/11062009/galovcani-iz-drugog-plana-do-povijesnog-uspjeha zadarskilist.hr ''Galovčani iz drugog plana do povijesnog uspjeha'' (za prvaka . uzvrat)], objavljeno 11. lipnja 2017., pristupljeno 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zadarskilist.hr/clanci/25052009/galovcani-slave-cetvrtu-ligu zadarskilist.hr, ''Galovčani slave Četvrtu ligu''], objavljeno 25. svibnja 2009., pristupljeno 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt; 

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2008./09.]] 

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2524205/sabunjar-i-galovac-u-razigravanju-za-prvaka/ ezadar.rtl.hr, ''Sabunjar i Galovac u razigravanju za prvaka''], objavljeno 11. svibnja 2009., pristupljeno 20. rujna 2017.
* [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/BROJ_57.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti - škabrnjski športski bilten'', br. 57,] objavljeno 1. srpnja 2009., preuzeto 20. rujna 2017.
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa09.html rsssf.com, Hrvatska 2008./09., ŽNL zadarska - ljestvice do 9. kola]
{{izvori|53em}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2008-09]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>sph5j9bart1nwymm0s1j7uuz0ewkesj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2007./08.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>592742</id>
    <revision>
      <id>7520668</id>
      <parentid>7285123</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:13:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17528" sha1="0qx49zpnisrex2onbafbz9pbj80ml0j" xml:space="preserve">{{glavni|5. rang HNL-a 2007./08.#1. ŽNL Zadarska}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2007./08.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
| promovirani               = [[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]&lt;br/&gt;[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 27 golova: &lt;br&gt; Lorenco Kajtazi &lt;small&gt; (''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2006./07.|2006./07.]]
| sljedeća sezona           = [[ŽNL Zadarska 2008./09.|2008./09.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2007./08. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu petog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je četrnaest klubova, a ligu je osvojio ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' iz [[Pridraga|Pridrage]].

== Momčadi ==
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Gorica|Gorica]]'' – [[Gorica (Sukošan)|Gorica]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team14=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team3=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team2=ZRM  |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team11=GAL |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team12=NOŠK|name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team6=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team13=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team10=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team9=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team4=CRT  |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team7=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team5=GOR  |name_GOR=[[NK Gorica|Gorica]]
|team8=DEB  |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]

|win_HAJ=18 |draw_HAJ=2  |loss_HAJ=6  |gf_HAJ=67 |ga_HAJ=24
|win_BIB=5  |draw_BIB=9  |loss_BIB=12 |gf_BIB=32 |ga_BIB=66
|win_ZLL=15 |draw_ZLL=7  |loss_ZLL=4  |gf_ZLL=60 |ga_ZLL=28
|win_ZRM=18 |draw_ZRM=1  |loss_ZRM=7  |gf_ZRM=80 |ga_ZRM=39
|win_GAL=7  |draw_GAL=7  |loss_GAL=12 |gf_GAL=26 |ga_GAL=44
|win_NOŠK=7 |draw_NOŠK=5 |loss_NOŠK=14|gf_NOŠK=30|ga_NOŠK=63
|win_SAB=10 |draw_SAB=7  |loss_SAB=9  |gf_SAB=43 |ga_SAB=43
|win_ZEM=6  |draw_ZEM=7  |loss_ZEM=13 |gf_ZEM=24 |ga_ZEM=49
|win_NVZ=9  |draw_NVZ=1  |loss_NVZ=16 |gf_NVZ=45 |ga_NVZ=51
|win_ŠKA=7  |draw_ŠKA=8  |loss_ŠKA=11 |gf_ŠKA=38 |ga_ŠKA=51
|win_CRT=13 |draw_CRT=6  |loss_CRT=7  |gf_CRT=52 |ga_CRT=37
|win_PAK=10 |draw_PAK=5  |loss_PAK=11 |gf_PAK=29 |ga_PAK=35
|win_GOR=11 |draw_GOR=6  |loss_GOR=9  |gf_GOR=54 |ga_GOR=45
|win_DEB=8  |draw_DEB=5  |loss_DEB=13 |gf_DEB=54 |ga_DEB=59

|status_HAJ=P

|col_R1=green1|text_R1=[[4. HNL – Jug B 2008./09.|4. HNL – Jug B]]
|result1=R1|result2=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/718/1-znl/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!CRO !!DEB !!GAL !!GOR !!HAJ !!NOŠK !!NOVZ !!PAK !!SAB !!ŠKA !!ZEM !!ZLL !!ZRM
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||4:1 ||2:2 ||3:0 ||'''0:6''' ||'''1:4''' || '''0:0''' ||'''0:10''' ||'''2:0''' ||1:2 ||2:1 ||2:1 ||'''1:2''' ||'''1:3''' 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''0:0''' ||'''&lt;s&gt;1:0&lt;/s&gt;, 3:0 p.f.'''  ||4:4 ||'''0:1''' || '''4:1''' ||2:1 ||3:2 ||'''1:1''' ||'''4:3''' ||'''2:0''' ||2:0 ||1:0 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak
|'''3:0''' ||4:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:2 ||2:2 ||4:2 ||1:2 ||3:1 || '''1:2''' ||'''3:3''' ||6:2 || '''0:1''' ||'''2:2''' ||'''3:7''' 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac
|'''1:1''' ||1:0 || '''3:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||3:2 ||0:2 ||'''0:4''' ||2:0 ||2:0 || '''0:1''' ||1:1 || '''1:1''' ||'''1:1''' ||'''1:4''' 
|-
|'''GOR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gorica
|1:1 || '''2:1''' ||'''3:2''' ||'''2:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:3 ||4:0 ||3:0 ||1:0 ||'''2:1''' || ||'''0:0''' ||0:1 ||4:0 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga
|7:0 ||1:0 || '''6:1''' || '''2:2''' ||'''3:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||0:1 ||'''3:0''' ||4:1 ||3:1 ||'''1:2''' ||2:0 ||1:0 ||3:1 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad
|2:2 ||2:2 || '''3:2''' ||1:3 ||'''0:6''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''4:1''' ||1:0 ||'''3:1''' ||0:1 ||'''3:1''' ||0:3 ||1:6 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora
|1:1 || '''0:2''' ||'''3:4''' || '''0:1''' ||'''6:2''' ||0:1 ||3:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||2:1 ||0:2 || '''1:5''' ||'''4:2''' ||0:2 ||0:5 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane
|1:1 ||'''2:1''' ||3:1 ||'''3:0''' ||'''0:0''' || '''1:0''' || '''2:0''' || '''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:0 ||'''1:1''' ||0:1 ||0:1 ||2:3 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar
|'''5:0''' ||0:1 ||4:2 ||3:1 || 1:1 ||'''3:1''' ||4:1 ||'''2:1''' ||'''0:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:1 ||2:1 || '''2:2''' ||'''4:0''' 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja
| '''1:1''' ||1:4 ||'''1:0''' ||'''0:0''' ||5:4 ||0:3 ||'''0:0''' ||1:3 ||1:2 || '''4:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||'''1:1''' ||1:1 ||'''3:1''' 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik
|'''2:1''' ||0:0 ||2:2 ||3:1 ||3:1 ||'''0:5''' ||1:1 ||0:1 || '''0:0''' ||'''1:1''' ||1:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || ||'''1:4''' 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka
|2:1 ||'''3:3''' ||4:1 ||1:0 || '''3:0 p.f.''' || '''1:1''' ||'''4:1''' || '''1:2''' ||'''1:1''' ||6:1 || '''5:1''' ||6:0 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||2:1 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja
| || '''3:2''' ||0:1 ||6:3 || '''3:0''' ||'''3:1''' ||'''4:0''' || '''3:0 p.f.''' ||'''4:1''' || 5:1 ||4:0 ||3:1 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 13. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (14. – 26. kolo) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2621711/gorica-sesticom-kroz-bibinje/ ezadar.rtl.hr, ''Gorica šesticom kroz Bibinje'' (1. kolo - rezultati)], objavljeno 10. rujna 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2621075/1-znl-gorica-zrmanja-i-pakostane-na-celu/ ezadar.rtl.hr, ''1. ŽNL - Gorica, Zrmanja i Pakoštane na čelu'' (2. kolo - rezultati)], objavljeno 17. rujna 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_44.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 44, (1. kolo - rezultati; 2. kolo - rezultati i ljestvica; 3. kolo - raspored)], objavljeno 16. rujna 2007., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2620339/gorica-i-zrmanja-sami-na-vrhu/ ezadar.rtl.hr, ''Gorica i Zrmanja sami na vrhu'' (3. kolo - rezultati)], objavljeno 24. rujna 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2619519/zemunik-sam-na-celu-ljestvice/ ezadar.rtl.hr, ''Zemunik sam na čelu ljestvice'' (4. kolo - rezultati)], objavljeno 1. listopada 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_45.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 45, (3. kolo - rezultati; 4. kolo - rezultati i ljestvica; 5. kolo - raspored)], objavljeno 30. rujna 2007., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2618459/zrmanja-cvrsto-zasjela-na-vrh/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja čvrsto zasjela na vrh'' (5. kolo - rezultati)], objavljeno 11. listopada 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2617937/zrmanja-prosla-neokrznuta-i-kroz-galovac/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja prošla neokrznuta i kroz Galovac'' (6. kolo - rezultati)], objavljeno 15. listopada 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;    
&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2616977/bibinjci-ostvarili-prvu-pobjedu-u-prvenstvu/ ezadar.rtl.hr, ''Bibinjci ostvarili prvu pobjedu u prvenstvu'' (7. kolo - rezultati)], objavljeno 22. listopada 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_46.doc skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 46, (5., 6. i 7. kolo - rezultati)], objavljeno 14. listopada 2007., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2616059/prvi-poraz-zrmanje-u-kolu-remija/ ezadar.rtl.hr, ''Prvi poraz Zrmanje u kolu remija'' (8. kolo - rezultati)], objavljeno 29. listopada 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_47.doc skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 47, (8. kolo - rezultati; 9. kolo - rezultati i ljestvica)], objavljeno 4. studenog 2007., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2614063/igraci-gorice-fizicki-napali-suca-ivana-cacica/ ezadar.rtl.hr, ''Igrači Gorice fizički napali suca Ivana Čačića'' (10. kolo - rezultati)], objavljeno 12. studenog 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2613191/zrmanja-i-dalje-neumoljiva-pobjede-pratitelja/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja i dalje neumoljiva, pobjede pratitelja'' (11. kolo - rezultati)], objavljeno 19. studenog 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2612319/zrmanja-nastavlja-dominaciju-pakostane-drugo/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja nastavlja dominaciju, Pakoštane drugo'' (12. kolo - rezultati)], objavljeno 26. studenog 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2611445/sabunjar-isprasio-lidera-s-cetiri-komada/ ezadar.rtl.hr, ''Sabunjar isprašio lidera s četiri komada'' (13. kolo - rezultati)], objavljeno 3. prosinca 2007., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2599949/zrmanja-i-dalje-bez-milosti/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja i dalje bez milosti'' (14. kolo - rezultati)], objavljeno 3. ožujka 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2598923/zlatna-luka-bolja-u-sukosanskom-derbiju/ ezadar.rtl.hr, ''Zlatna luka bolja u sukošanskom derbiju'' (15. kolo - rezultati)], objavljeno 10. ožujka 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_48.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 48, (14. kolo - rezultati; 15. kolo - rezultati i ljestvica; 16. kolo - raspored)], objavljeno 9. ožujka 2008., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2597641/poraz-zrmanje-u-pridragi-debeljak-bolji-od-skabrnje/ ezadar.rtl.hr, ''Poraz Zrmanje u Pridragi, Debeljak bolji od Škabrnje'' (16. kolo - rezultati)], objavljeno 17. ožujka 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2596495/debeljak-sokirao-obrovcane-hajduk-u-derbiju-bolji-od-croatije/ ezadar.rtl.hr, ''Debeljak šokirao Obrovčane, Hajduk u derbiju bolji od Croatije'' (17. kolo - rezultati)], objavljeno 25. ožujka 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2595699/sedmica-hajduka-poker-debeljacana/ ezadar.rtl.hr, ''Sedmica Hajduka, poker Debeljačana'' (18. kolo - rezultati; 19. kolo - raspored)], objavljeno 31. ožujka 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_49.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 49, (16. i 17. kolo - rezultati; 18. kolo - rezultati i ljestvica; 19. kolo - raspored)], objavljeno 30. ožujka 2008., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2593439/zrmanja-sigurno-brodi-prema-visem-rangu-natjecanja/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja sigurno brodi prema višem rangu natjecanja'' (19. kolo - rezultati i poredak; 20. kolo - raspored)], objavljeno 14. travnja 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2592217/hajduk-iz-pridrage-sve-blize-zrmanji/ ezadar.rtl.hr, ''Hajduk iz Pridrage sve bliže Zrmanji'' (20. kolo - rezultati i poredak; 21. kolo - raspored)], objavljeno 21. travnja 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2591077/zrmanja-ne-popusta-hajduk-prikovao-novu-zoru-na-zacelje/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja ne popušta, Hajduk prikovao Novu zoru na začelje'' (21. kolo - rezultati i poredak; 22. kolo - raspored)], objavljeno 28. travnja 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;   
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_50.pdf skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 50, (19. i 20. kolo - rezultati; 21. kolo - rezultati i ljestvica; 22. kolo - raspored)], objavljeno 27. travnja 2008.., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2589959/galovcu-susjedski-derbi/ ezadar.rtl.hr, ''Galovcu susjedski derbi'' (22. kolo - rezultati i poredak; 23. kolo - raspored)], objavljeno 5. svibnja 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2588657/zrmanja-porazena-u-turnju-sansa-hajduku/ ezadar.rtl.hr, ''Zrmanja poražena u Turnju, šansa Hajduku'' (23. kolo - rezultati i poredak; 24. kolo - raspored)], objavljeno 12. svibnja 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_51.doc skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 51, (22. i 23. kolo - rezultati)], objavljeno 18. svibnja 2008.., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2586105/hajduk-smijenio-zrmanju-na-vrhu-ljestvice/ ezadar.rtl.hr, ''Hajduk smijenio Zrmanju na vrhu ljestvice'' (25. kolo - rezultati i poredak, 26. kolo - raspored], objavljeno 28. svibnja 2008., pristupljeno 21. rujna 2017. &lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt; [http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2585271/hajduku-iz-pridrage-naslov-prvaka-u-1-znl/ ''Hajduku iz Pridrage naslov prvaka u 1. ŽNL'' (26. kolo - rezultati i konačna ljestvica)], objavljeno 2. lipnja 2008., pristupljeno 23. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_52.doc skabrnja.com, ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten'', br. 52, (24., 25. i 26. kolo - rezultati; konačna ljestvica)], objavljeno 1. lipnja 2008.., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2007./08.|2. ŽNL Zadarska 2007./08.]] 
* [[4. HNL – Jug B 2007./08.]] 
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2007./08.]] 
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2007./08.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* [http://www.ezadar.hr/clanak/hajduku-iz-pridrage-naslov-prvaka-u-1-znl ezadar.hr, ''Hajduku iz Pridrage naslov prvaka u 1. ŽNL''], objavljeno 2. lipnja 2008., pristupljeno 20. rujna 2017. 
* [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/ skabrnja com, ''Ajmo žuti - škabrnjski športski bilten'', br. 52,] objavljeno 1. lipnja 2008., preuzeto 20. rujna 2017.
{{izvori|2}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2007-08]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>0qx49zpnisrex2onbafbz9pbj80ml0j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2005./06.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>592772</id>
    <revision>
      <id>7520631</id>
      <parentid>7456279</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:01:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14609" sha1="toud2piqr2ow8nd2pli3gdwmrquk6ss" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2005./06.#1. ŽNL Zadarska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2005./06.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
| promovirani               = [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]&lt;br/&gt;[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]&lt;br/&gt;[[NK Polača|Polača]]&lt;br/&gt;[[NK Raštane|Raštane]]&lt;br/&gt;[[NK Vir otok Vir|Vir]]
| degradirani               = [[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
| broj klubova              = 18
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2004./05.|2004./05.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2006./07.|2006./07.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2005./06. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je 18 klubova, a ligu je osvojio ''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' iz [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]]. &lt;br&gt;
Zbog formiranja nove [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL]], [[1. ŽNL Zadarska]] je od sezone 2006./07. postala liga petog stupnja natjecanja.

== Momčadi ==
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' – [[Biograd na Moru]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Vir otok Vir|Vir]]'' – [[Vir (Zadarska županija)|Vir]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team11=HAJ |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team6=DRP  |name_DRP=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team13=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team18=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team5=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team15=ZRM |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team9=GAL  |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team3=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team12=NOŠK|name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team14=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team16=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team7=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team8=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team10=CRT |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team2=RAŠ  |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]
|team1=PRI  |name_PRI=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team4=VIR  |name_VIR=[[NK Vir otok Vir|Vir]]
|team17=PAK |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]

|win_HAJ=11 |draw_HAJ=11 |loss_HAJ=12 |gf_HAJ=46 |ga_HAJ=57
|win_DRP=16 |draw_DRP=11 |loss_DRP=7  |gf_DRP=67 |ga_DRP=43
|win_BIB=10 |draw_BIB=6  |loss_BIB=18 |gf_BIB=54 |ga_BIB=69
|win_NVZ=5  |draw_NVZ=7  |loss_NVZ=22 |gf_NVZ=35 |ga_NVZ=91
|win_ZLL=18 |draw_ZLL=5  |loss_ZLL=11 |gf_ZLL=83 |ga_ZLL=58
|win_ZRM=10 |draw_ZRM=4  |loss_ZRM=20 |gf_ZRM=55 |ga_ZRM=100
|win_GAL=15 |draw_GAL=3  |loss_GAL=16 |gf_GAL=68 |ga_GAL=57
|win_POL=21 |draw_POL=6  |loss_POL=7  |gf_POL=69 |ga_POL=35
|win_NOŠK=10|draw_NOŠK=7 |loss_NOŠK=17|gf_NOŠK=33|ga_NOŠK=60
|win_SAB=9  |draw_SAB=7  |loss_SAB=18 |gf_SAB=49 |ga_SAB=71
|win_ZEM=8  |draw_ZEM=4  |loss_ZEM=22 |gf_ZEM=33 |ga_ZEM=95
|win_HRV=16 |draw_HRV=7  |loss_HRV=11 |gf_HRV=62 |ga_HRV=39
|win_ŠKA=16 |draw_ŠKA=6  |loss_ŠKA=12 |gf_ŠKA=57 |ga_ŠKA=54
|win_CRT=14 |draw_CRT=6  |loss_CRT=14 |gf_CRT=58 |ga_CRT=53
|win_RAŠ=21 |draw_RAŠ=7  |loss_RAŠ=6  |gf_RAŠ=91 |ga_RAŠ=39
|win_PRI=24 |draw_PRI=2  |loss_PRI=8  |gf_PRI=110|ga_PRI=32
|win_VIR=21 |draw_VIR=6  |loss_VIR=7  |gf_VIR=68 |ga_VIR=35
|win_PAK=6  |draw_PAK=5  |loss_PAK=23 |gf_PAK=29 |ga_PAK=79

|status_PRI=P
|status_NVZ=R

|col_R1=green1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2006./07.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=blue1|text_R2=[[4. HNL – Jug B 2006./07.|4. HNL – Jug B]]
|result2=R2|result3=R2|result4=R2|result6=R2
|col_R=red1|text_R=[[2. ŽNL Zadarska 2006./07.|2. ŽNL]]
|result18=R

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/211/1-znl/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!CRO !!DRA !!GAL !!HAJ !!HRV !!NOŠK !!NOVZ !!PAK !!POL !!PRI !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VIR !!ZEM !!ZLL !!ZRM 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || ||1:0 || || '''1:1''' ||2:2 || || || || '''0:1''' || || '''3:3''' || || 1:2 || || || || 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj
| '''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || || || ||2:3 || || '''4:0''' || || '''0:0''' || 0:1 || || ||1:0 || || || || '''3:2''' 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik
| '''2:1''' ||'''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:0''' || 2:1 || || || || || || '''3:2''' || ||2:1 || || || || || 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac
| '''8:0''' || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''3:2''' || || || || || 1:1 ||0:1 ||3:1 || || || '''0:1''' || || '''3:0''' ||4:0 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga
| ||0:0 || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || '''3:2''' ||'''0:0''' || || || '''2:0''' || ||0:3 || || '''0:3''' || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez
| || '''5:0''' || 0:0 || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||2:0 || || ||3:1 || '''1:0''' || || || '''4:2''' || ||'''4:0''' || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad
|'''0:2''' || || '''1:2''' || '''3:1''' ||0:3 || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 3:1 || || || || || || ||3:0 || '''4:1''' || || 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora
|1:1 || || || || || '''0:0''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''1:1''' || '''1:2''' || ||'''1:1''' || || || 0:2 ||2:0 || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane
| 2:0 ||3:3 || '''0:5''' ||0:4 || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || '''0:1''' || || '''0:1''' || || ||'''1:1''' || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača
| || || || || || || '''4:0''' ||6:1 ||3:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || || || '''1:0''' || '''3:1''' || || || 1:0 || '''5:0''' 
|-
|'''PRI'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Primorac Biograd na Moru
| || || || '''4:1''' || '''5:0''' || || || '''3:1''' || ||5:3 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || || 3:1 || || '''3:2''' || ||7:1 || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane
| || || '''1:1''' || || || || '''2:0''' || || || || '''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:1''' ||'''0:1''' || || 4:0 ||6:0 || 4:1 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar
| || '''0:2''' || || ||2:2 || '''3:1''' || ||2:0 || 3:2 || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || '''3:0''' |||| '''6:2''' 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja
| || || ||'''1:0 -'''|| '''1:2''' || || 3:0 || '''3:2''' || ||3:2 || ||2:2 ||4:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || || '''2:0''' || || 
|-
|'''VIR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vir
|2:0 p || ||0:0 || || || 3:0 || '''0:1''' || || || || '''2:1''' || '''3:2''' ||'''3:2''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || '''1:0''' || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik
| '''2:1''' || '''1:4''' || || 2:1 || || || || || '''3:3''' || ||0:2 || || ||2:7 || '''0:3''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka
| || 2:0 || '''2:1''' || || || '''3:2''' || '''2:2''' || || || || || || || '''1:2''' || ||3:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||6:1 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja
| || || 1:0 || || 2:1 || ||1:0 || '''1:1''' || || ||'''0:3''' || || || '''1:1''' || || || '''3:3''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | 
|-
!colspan=&quot;20&quot;|
|-
|colspan=&quot;20&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 17. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (18. – 34. kolo) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/7_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 7, (7. kolo - rezultati i ljestvica; 8. kolo - raspored)], objavljeno 2. listopada 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/8_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 8, (8. kolo - rezultati i ljestvica; 9. kolo - raspored)], objavljeno 9. listopada 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/9_i_10_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 9, (9. kolo - ''&quot;Raštane&quot; - &quot;Škabrnja&quot;''; 10. kolo rezultati i ljestvica; 11. kolo - raspored)], objavljeno 16. listopada 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/12_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 10, (12. kolo - ''&quot;Škabrnja&quot; - &quot;Primorac&quot;'')], objavljeno 26. listopada 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/13_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 11, (13. kolo - rezultati i ljestvica; 14. kolo - raspored)], objavljeno 30. listopada 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/14%20kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 12, (14. kolo - rezultati i ljestvica; 15. kolo - raspored)], objavljeno 6. studenog 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/15_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 13, (15. kolo - rezultati i ljestvica; 16. kolo - raspored)], objavljeno 13. studenog 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/16_kolo.pdf ''Ajmo žuti!!! - sportski bilten NK Škabrnja'', br. 14, (11. kolo - ''&quot;Zlatna Luka&quot; - &quot;Škabrnja&quot;''; 16. i 17. kolo - rezultati; ljestvica nakon 17. kola], objavljeno 27. studenog 2005., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_19.pdf ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten '', br. 19, (20. kolo - rezultati i ljestvica; 11. kolo - raspored)], objavljeno 19. ožujka 2006., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_20.pdf ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten '', br. 20, (21. kolo - rezultati i ljestvica; 22. kolo - raspored)], objavljeno 29. ožujka 2006., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_21.pdf ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten '', br. 21, (22. kolo - rezultati i ljestvica; 23. kolo - raspored)], objavljeno 2. travnja 2006., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_22.pdf ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten '', br. 22, (23. kolo - rezultati i ljestvica; 24. kolo - raspored)], objavljeno 10. travnja 2006., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_23.pdf ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten '', br. 23, (24. kolo - ''&quot;Škabrnja&quot; - &quot;Polača&quot;''; 25. kolo - rezultati i ljestvica; 26. kolo - raspored)], objavljeno 17. travnja 2006., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.skabrnja.com/novosti/ajmo_zuti/broj_24.pdf ''Ajmo žuti!!! - škabrnjski sportski bilten '', br. 24, (26. kolo - rezultati i ljestvica; 27. kolo - raspored)], objavljeno 24. travnja 2006., preuzeto 20. rujna 2017. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
: [[NK Dinara Knin]] – [[HNK Primorac Biograd na Moru]] :
: [[HNK Primorac Biograd na Moru]] – [[NK Dinara Knin]] :

U [[3. HNL – Jug]] se kvalificirao [[HNK Primorac Biograd na Moru]].

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2005./06.]] 
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2005./06.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2005./06.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2005./06.]]
* [[1. ŽNL Šibensko-kninska 2005./06.|1. ŽNL Šibensko-kninska 2005./06.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa06.html#4th rsssf.com, Hrvatska 2005./06., 1. ŽNL Zadarska 2005./06., ljestvica]
{{izvori|53em}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2005-06]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2005./06.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>toud2piqr2ow8nd2pli3gdwmrquk6ss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug C 2011./12.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593178</id>
    <revision>
      <id>7520890</id>
      <parentid>7322450</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7139" sha1="7e5a0doqkmz8y179exlb9b7pofaedip" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2011./12.#Jug C}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina C&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2011./12.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]&lt;br/&gt;[[NK Croatia Gabrili|Croatia Gabrili]]&lt;br/&gt;[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]&lt;br/&gt;[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]&lt;br/&gt;[[NK Gusar Komin|Gusar]]&lt;br/&gt;[[ONK Metković|Metković]]
| broj klubova              = 6
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug B 2010./11.|2010./11.]]
| sljedeća sezona           = 
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje posljednje izdanje imala u sezoni 2011./12. Sastojala se od tri skupine ('''A''', '''B''' i '''C'''). U skupini '''C''' su se natjecali klubovi iz [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo četverokružnu ligu (20 kola). Pobjednik lige je bila momčad ''[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]'' iz [[Čibača|Čibače]],koja je potom igrala kvalifikacije za [[3. HNL – Jug]].

== Sudionici ==
Svi klubovi su iz [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]:
* [[NK Croatia Gabrili|Croatia]] – [[Gabrili]] 
* [[NK Gusar Komin|Gusar]] – [[Komin (Ploče)|Komin]]
* [[NK Maestral Krvavac|Maestral]] – [[Krvavac]]
* [[ONK Metković|Metković]] – [[Metković]]
* [[HNK Slaven Gruda|Slaven]] – [[Gruda]]
* [[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]] – [[Čibača]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=ŽDU  |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
|team2=CRG  |name_CRG=[[NK Croatia Gabrili|Croatia Gabrili]]
|team3=SLG  |name_SLG=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]
|team4=GUS  |name_GUS=[[NK Gusar Komin|Gusar]]
|team5=MET  |name_MET=[[ONK Metković|Metković]]
|team6=MAE  |name_MAE=[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]

|win_ŽDU=13 |draw_ŽDU=5  |loss_ŽDU=2  |gf_ŽDU=40  |ga_ŽDU=10
|win_CRG=11 |draw_CRG=5  |loss_CRG=4  |gf_CRG=40  |ga_CRG=18
|win_SLG=9  |draw_SLG=4  |loss_SLG=7  |gf_SLG=21  |ga_SLG=22
|win_GUS=4  |draw_GUS=7  |loss_GUS=9  |gf_GUS=22  |ga_GUS=34
|win_MET=4  |draw_MET=5  |loss_MET=11 |gf_MET=16  |ga_MET=40
|win_MAE=4  |draw_MAE=4  |loss_MAE=12 |gf_MAE=13  |ga_MAE=28

|status_ŽDU=P,R
|status_SLG=R
|status_GUS=R
|status_MET=R
|status_CRG=R
|status_MAE=R

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R3=red1|text_R3=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2012./13.|1. ŽNL]]
|result2=R3|result3=R3|result4=R3|result5=R3|result6=R3

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!CRO !!GUS !!MAE !!MET !!SLA !!ŽUD  
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Gabrili
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''4:1,''' 4:1  ||2:1, '''2:0''' ||6:1, '''5:2''' ||0:0, '''3:2''' ||'''0:2,''' 2:0 
|-
|'''GUS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gusar Komin
|0:0, '''0:2'''  || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||'''1:0,''' 0:0 ||0:0, '''2:2''' ||3:0, '''4:0''' ||'''0:0,''' 3:3  
|-
|'''MAE'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Maestral Krvavac
|'''1:4,''' 0:2 ||1:2, '''4:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:0, '''0:0''' ||'''0:1,''' 0:0 || '''1:1,''' 1:4  
|-
|'''MET'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Metković
| '''2:1,''' 2:2  ||'''2:0,''' 1:1 ||'''1:2,''' 0:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:0, '''1:0'''||0:2, '''1:2''' 
|-
|'''SLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Slaven Gruda
|'''1:0,''' 1:1 || '''3:2 ,''' 1:0 ||1:0, '''1:0''' ||'''4:0,''' 4:0  || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | ||1:0, '''1:1''' 
|-
|'''ŽUD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Župa dubrovačka Čibača
|1:0, '''0:0''' ||2:0, '''5:0''' ||3:0, '''1:0''' ||'''3:0,''' 4:0 || '''3:0,''' 3:0  || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | 
|-
!colspan=&quot;8&quot;|
|-
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;|
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' – igrano od 1. do 5., te od 11. do 15. kola &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – igrano od 6. 10., te od 16. do 20. kola &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat bez borbe &lt;br&gt; 
p – prekinuta utakmica
&lt;/small&gt;
|}

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=KRK  |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|team3=ŽDU  |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
|team1=KAM  |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]

|win_KRK=1 |draw_KRK=0  |loss_KRK=1 |gf_KRK=4  |ga_KRK=1
|win_ŽDU=0 |draw_ŽDU=0  |loss_ŽDU=2 |gf_ŽDU=0  |ga_ŽDU=7
|win_KAM=2 |draw_KAM=0  |loss_KAM=0 |gf_KAM=4  |ga_KAM=0

|status_KAM=P
|status_KRK=R|status_ŽDU=R

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=red1|text_R2=[[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|ŽNL ŠK]]
|result2=R2
|col_R3=red1|text_R3=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2012./13.|1. ŽNL DN]]
|result3=R3

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;|'''Rezultati:'''
|-
|'''Krka''' – Župa dubrovačka  ||4:0 
|-
|Krka – '''Kamen''' ||0:1 
|-
|'''Kamen''' –  Župa dubrovačka ||3:0 
|}

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. rang HNL-a 2011./12.]]
* [[4. HNL – Jug A 2011./12.]]
* [[4. HNL – Jug B 2011./12.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2011./12.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2012.html#4hnl rsssf.com, Hrvatska 2011./12., 4. HNL]
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2011-12 C]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2011./12.|4-Jug-C]]</text>
      <sha1>7e5a0doqkmz8y179exlb9b7pofaedip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2017./18.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593328</id>
    <revision>
      <id>7520718</id>
      <parentid>7456271</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:22:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23275" sha1="jc7w55lkjhvcva5wzam10z2r4dv7d7s" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2017./18.#1. ŽNL Zadarska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2017./18.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2016./17.|2016./17.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2018./19.|2018./19.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2017./18. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. U natjecanju je sudjelovalo četrnaest klubova, a ligu je osvojio ''[[NK Hajduk Pridraga|&quot;Hajduk&quot;]]'' iz [[Pridraga|Pridrage]], koji je izborio kvalifikacije za [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]].

== Sudionici == 
* ''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]], [[Sveti Filip i Jakov]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team7=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team5=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team1=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team2=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team12=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team9=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team3=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team4=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team10=VLB |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team14=CRT |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team11=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team6=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team8=DAL  |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team13=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]

|win_POL=9  |draw_POL=8  |loss_POL=9  |gf_POL=46 |ga_POL=37
|win_ŠKA=12 |draw_ŠKA=5  |loss_ŠKA=9  |gf_ŠKA=49 |ga_ŠKA=44
|win_HAJ=20 |draw_HAJ=4  |loss_HAJ=2  |gf_HAJ=73 |ga_HAJ=11
|win_DRA=17 |draw_DRA=5  |loss_DRA=4  |gf_DRA=47 |ga_DRA=13
|win_SAB=7  |draw_SAB=5  |loss_SAB=14 |gf_SAB=32 |ga_SAB=55
|win_ZLL=9  |draw_ZLL=3  |loss_ZLL=14 |gf_ZLL=37 |ga_ZLL=52
|win_HRV=15 |draw_HRV=4  |loss_HRV=7  |gf_HRV=53 |ga_HRV=29
|win_PAK=13 |draw_PAK=8  |loss_PAK=5  |gf_PAK=43 |ga_PAK=18
|win_VLB=9  |draw_VLB=3  |loss_VLB=14 |gf_VLB=36 |ga_VLB=53
|win_CRT=4  |draw_CRT=0  |loss_CRT=22 |gf_CRT=24 |ga_CRT=84
|win_ZEM=7  |draw_ZEM=5  |loss_ZEM=14 |gf_ZEM=30 |ga_ZEM=62
|win_BIB=11 |draw_BIB=6  |loss_BIB=9  |gf_BIB=55 |ga_BIB=43
|win_DAL=9  |draw_DAL=7  |loss_DAL=10 |gf_DAL=30 |ga_DAL=32
|win_ARB=4  |draw_ARB=9  |loss_ARB=13 |gf_ARB=19 |ga_ARB=41

|status_HAJ=P
|status_CRT=R

|adjust_points_SAB=-1
|hth_SAB=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_CRT=-6
|hth_CRT=6 bodova oduzeto od saveza.

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2018./19.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2018./19.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/9540146/1-znl-1718/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
''Izvor za raspored:''&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/27.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 27, god. XIV (raspored natjecanja 1. ŽNL 2017./18.)], objavljeno 23. kolovoza 2017., preuzeto 5. listopada 2017.  &lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
''Ažurirano: 1. lipnja 2018.''

{|style=&quot;width: 100%;font-size: 80%&quot;
|-
|style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''9./10. rujna 2017.'''
|-
|'''Škabrnja''' – Hajduk || &lt;s&gt; p &lt;/s&gt;, 3:1 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Croatia || 3:1 
|-
|Zemunik – '''Arbanasi''' || 0:1 
|-
|'''Zlatna Luka''' – Polača || 1:0 
|-
|'''Sabunjar''' – Velebit || 2:0 
|-
|'''Pakoštane''' – Dragovoljac || 2:0 
|-
|Dalmatinac – Bibinje || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/30.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 30, god. XIV (1. kolo – rezultati i ljestvica; 2. kolo – raspored)], objavljeno 13. rujna 2017., preuzeto 5. listopada 2017.  &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/506103/potop-prekinuo-dvije-utakmice--kisa-poplavila-igralista-u-crnom-i-skabrnji zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA: Potop prekinuo dvije utakmice – kiša poplavila igrališta u Crnom i Škabrnji!'' (1. kolo – rezultati; 2. kolo – raspored)], objavljeno 10. rujna 2017., pristupljeno 5. listopada 2017. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;glasnik_31&quot;&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/32.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 32, god. XIV (1. kolo – zaostala utakmica; 3. kolo – rezultati; 4. kolo – raspored)], objavljeno 27. rujna 2017., preuzeto 4. studenog 2017. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt; [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2018.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2017./18., 1. ŽNL (5. rang)] &lt;/ref&gt; &lt;br&gt;&lt;/small&gt; 
&lt;small&gt;dvije utakmice prekinute zbog kišnog nevremena &lt;/small&gt;
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''16./17. rujna 2017.'''
|-
|'''Hajduk''' – Bibinje || 4:0 
|-
|'''Dragovoljac''' – Dalmatinac || 3:0 
|-
|Velebit – Pakoštane || 0:0 
|-
|'''Polača''' – Sabunjar || 2:1 
|-
|'''Arbanasi''' – Zlatna Luka || 2:0 
|-
|'''Croatia''' – Zemunik || 5:0 
|-
|'''Škabrnja''' – Hrvatski vitez || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;| &lt;small&gt;&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/31.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 31, god. XIV (2. kolo – rezultati i ljestvica; 3. kolo – raspored)], objavljeno 20. rujna 2017., preuzeto 5. listopada 2017.  &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/507338/turanjci-ispratili-zemunik-peticom zadarski.slobodnadalmacija.hr ''PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA 2. KOLO: Turanjci „ispratili&quot; Zemunik peticom!'' (2. kolo – rezultati; 3. kolo – raspored)], objavljeno 17. rujna 2017., pristupljeno 5. listopada 2017. &lt;/ref&gt; &lt;/small&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''23./24./26. rujna 2017.'''
|-
|Hrvatski vitez – '''Hajduk''' || 0:2 
|-
|Zemunik – Škabrnja || 0:0 
|-
|'''Zlatna Luka''' – Croatia || 4:0 
|-
|Sabunjar – Arbanasi || 1:1 
|-
|Pakoštane – '''Polača''' || 2:3 
|-
|'''Dalmatinac''' – Velebit || 2:0 
|-
|Bibinje – Dragovoljac || 1:1
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/508484/u-luzinama-derbi-bez-zgoditaka zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA ZADAR 3. KOLO: U Lužinama derbi bez zgoditaka!'' (3. kolo – rezultati)], objavljeno 24. rujna 2017., pristupljeno 5. listopada 2017. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;glasnik_31&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt;&lt;/small&gt;
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''30. rujna / 1. listopada 2017.'''
|-
|Hajduk – Dragovoljac || 0:0 
|-
|'''Velebit''' – Bibinje || 2:1 
|-
|'''Polača''' – Dalmatinac || 2:1 
|-
|Arbanasi – '''Pakoštane''' || 0:1 
|-
|'''Croatia''' – Sabunjar || 2:0 
|-
|Škabrnja – '''Zlatna Luka''' || 2:3 
|-
|Hrvatski vitez – Zemunik || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;| &lt;small&gt;&lt;ref&gt; [http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/509713/pozlatila-se-zlatna-luka-na-skabrnjskim-vlacinama zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA 4. KOLO: Pozlatila se Zlatna luka na škabrnjskim Vlačinama!'' (4. kolo – rezultati i poredak; 5. kolo – raspored)], objavljeno 1. listopada 2017., pristupljeno 5. listopada 2017. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''7./8. listopada 2017.'''
|-
|Zemunik – '''Hajduk''' || 0:4 
|-
|Zlatna Luka – Hrvatski vitez || 1:1 
|-
|Sabunjar – '''Škabrnja''' || 1:3 
|-
|'''Pakoštane''' – Croatia || 3:0 
|-
|'''Dalmatinac''' – Arbanasi || 1:0 
|-
|'''Bibinje''' – Polača || 2:0 
|-
|'''Dragovoljac''' – Velebit || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/34-a.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 34, god. XIV (5. kolo – rezultati; 6. kolo – raspored)], objavljeno 11. listopada 2017., preuzeto 4. studenog 2017. &lt;/ref&gt;
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''14./15./17. listopada 2017.'''
|-
|'''Hajduk''' – Velebit || 6:0 
|-
|Polača – '''Dragovoljac''' || 1:3 
|-
|Arbanasi – Bibinje || 2:2 
|-
|Croatia – '''Dalmatinac''' || 1:4 
|-
|Škabrnja – '''Pakoštane''' || 0:4 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Sabunjar || 2:0 
|-
|Zemunik – Zlatna Luka || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/35-a.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 35, god. XIV (6. kolo – rezultati; 7. kolo – raspored)], objavljeno 18. listopada 2017., preuzeto 4. studenog 2017. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''21./22. listopada 2017.'''
|-
|Zlatna Luka – '''Hajduk''' || 0:1 
|-
|Sabunjar – '''Zemunik''' || 0:2 
|-
|'''Pakoštane''' – Hrvatski vitez || 4:2 
|-
|Dalmatinac – Škabrnja || 2:2 
|-
|'''Bibinje''' – Croatia || 7:1 
|-
|'''Dragovoljac''' – Arbanasi || 4:1 
|-
|Velebit – Polača || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/36.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 36, god. XIV (7. kolo – rezultati; 8. kolo – raspored)], objavljeno 25. listopada 2017., preuzeto 4. studenog 2017. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''28./29. listopada 2017.'''
|-
|Hajduk – Polača || 2:2 
|-
|'''Arbanasi''' – Velebit || 2:1 
|-
|Croatia – '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|Škabrnja – Bibinje || 4:4 
|-
|Hrvatski vitez – '''Dalmatinac''' || 1:2 
|-
|Zemunik – '''Pakoštane''' || 0:3 
|-
|'''Zlatna Luka''' – Sabunjar || 5:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2016-2017/37.pdf nszz-zadar.hr, ''Službemo glasilo NSZŽ'', br. 37, god. XIV (8. kolo – rezultati; 9. kolo – raspored)], objavljeno 2. studenog 2017., preuzeto 4. studenog 2017. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''4./5. studenog 2017.'''
|-
|Sabunjar – '''Hajduk''' || 0:4 
|-
|'''Pakoštane''' – Zlatna Luka || 6:1 
|-
|Dalmatinac – '''Zemunik''' || 0:2 
|-
|'''Bibinje''' – Hrvatski vitez || 5:0 
|- 
|Dragovoljac – '''Škabrnja''' || 0:3 
|-
|'''Velebit''' – Croatia || 2:0 
|-
|Polača – Arbanasi || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''11./12. studenog 2017.'''
|-
|'''Hajduk''' – Arbanasi || 3:1 
|-
|Croatia – '''Polača''' || 1:4 
|-
|'''Škabrnja''' – Velebit || 3:0 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Dragovoljac || 1:0 
|-
|Zemunik – '''Bibinje''' || 2:3 
|-
|'''Zlatna Luka''' – Dalmatinac || 2:1 
|-
|Sabunjar – '''Pakoštane''' || 0:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''18./19. studenog 2017.'''
|-
|Pakoštane – Hajduk || 0:0 
|-
|Dalmatinac – Sabunjar || 0:0 
|-
|Bibinje – '''Zlatna Luka''' || 3:1 
|-
|'''Dragovoljac''' – Zemunik || 5:1 
|-
|Velebit – '''Hrvatski vitez''' || 0:3 
|-
|Polača – Škabrnja || 0:0 
|-
|Arbanasi – '''Croatia''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''25./26. studenog 2017.'''
|-
|'''Hajduk''' – Croatia || 6:0 
|-
|'''Škabrnja''' – Arbanasi || 2:0 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Polača || 2:1 
|-
|'''Zemunik''' – Velebit || 2:0 
|-
|Zlatna Luka – '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|Sabunjar – '''Bibinje''' || 0:2 
|-
|'''Pakoštane''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''2./3. prosinca 2017.'''
|-
|Dalmatinac – '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|Bibinje – '''Pakoštane''' || 1:3 
|-
|'''Dragovoljac''' – Sabunjar || 4:0 
|- 
|'''Velebit''' – Zlatna Luka || 3:1 
|-
|'''Polača''' – Zemunik || 3:0 
|-
|Arbanasi – '''Hrvatski vitez''' || 1:4 
|-
|Croatia – '''Škabrnja''' || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''3./4. ožujka 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Škabrnja || 5:0 
|-
|Croatia – '''Hrvatski vitez''' || 0:3 
|-
|Arbanasi – Zemunik || 1:1 
|-
|Polača – '''Zlatna Luka''' || 0:1 
|-
|Velebit – Sabunjar || 2:2 
|-
|Dragovoljac – Pakoštane || 0:0 
|-
|'''Bibinje''' – Dalmatinac || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''10./11. ožujka 2018.'''
|-
|Bibinje – '''Hajduk''' || 1:2 
|-
|Dalmatinac – Dragovoljac || 1:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Velebit || 2:0 
|-
|Sabunjar – Polača || 2:2 
|-
|Zlatna Luka – Arbanasi || 0:0 
|-
|'''Zemunik''' – Croatia || 5:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Škabrnja || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''17./18. ožujka 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Hrvatski vitez || 1:0 
|-
|'''Škabrnja''' – Zemunik || 3:1 
|-
|'''Croatia''' – Zlatna Luka || 2:1 
|-
|Arbanasi – '''Sabunjar''' || 0:1 
|-
|Polača – Pakoštane || 2:2 
|-
|Velebit – '''Dalmatinac''' || 1:4 
|-
|Dragovoljac – Bibinje || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''24./25. ožujka 2018.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Hajduk || 1:0 
|-
|'''Bibinje''' – Velebit || 5:2 
|-
|'''Dalmatinac''' – Polača || 2:1 
|-
|Pakoštane – Arbanasi || 0:0 
|-
|'''Sabunjar''' – Croatia || 3:0 
|-
|'''Zlatna Luka''' – Škabrnja || 2:1 
|-
|Zemunik – '''Hrvatski vitez''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''31. ožujka – 1./2. travnja 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Zemunik || 4:0 
|- 
|'''Hrvatski vitez''' – Zlatna Luka || 3:0 
|-
|Škabrnja – Sabunjar || 1:1 
|-
|Croatia – '''Pakoštane''' || 0:1 
|-
|Arbanasi – Dalmatinac || 1:1 
|-
|'''Polača''' – Bibinje || 3:0 
|-
|'''Velebit''' – Dragovoljac || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|19. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''7./8. travnja 2018.'''
|-
|Velebit – '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|'''Dragovoljac''' – Polača || 3:0 
|-
|'''Bibinje''' – Arbanasi || 1:0 
|-
|'''Dalmatinac''' – Croatia || 3:0 
|- 
|Pakoštane – '''Škabrnja''' || 0:1 
|- 
|Sabunjar – '''Hrvatski vitez''' || 1:2 
|-
|'''Zlatna Luka''' – Zemunik || 5:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|20. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''14./15. travnja 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Zlatna Luka || 4:0 
|-
|'''Zemunik''' – Sabunjar || 3:0 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Pakoštane || 3:0 
|-
|Škabrnja – '''Dalmatinac''' || 0:2 
|-
|Croatia – '''Bibinje''' || 2:3 
|-
|Arbanasi – '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|Polača – '''Velebit''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt;  
|} 

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|21. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''21./22. travnja 2018.'''
|-
|Polača – '''Hajduk''' || 1:4 
|-
|'''Velebit''' – Arbanasi || 3:0 
|-
|'''Dragovoljac''' – Croatia || 3:0 
|-
|Bibinje – '''Škabrnja''' || 0:2 
|-
|Dalmatinac – Hrvatski vitez || 0:0 
|-
|Pakoštane – Zemunik || 0:0 
|-
|'''Sabunjar''' – Zlatna Luka || 4:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|22. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''28./29. travnja 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Sabunjar || 5:1 
|-
|Zlatna Luka – '''Pakoštane''' || 1:2 
|-
|'''Zemunik''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Bibinje || 6:1 
|-
|Škabrnja – '''Dragovoljac''' || 1:4 
|-
|Croatia – '''Velebit''' || 1:3 
|-
|Arbanasi – Polača || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|23. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''5./6. svibnja 2018.'''
|-
|Arbanasi – Hajduk || 1:1 
|-
|'''Polača''' – Croatia || 4:1 
|-
|'''Velebit''' – Škabrnja || 3:1 
|-
|'''Dragovoljac''' – Hrvatski vitez || 1:0 
|-
|'''Bibinje''' – Zemunik || 7:0 
|-
|'''Dalmatinac''' – Zlatna Luka || 3:1 
|-
|Pakoštane – '''Sabunjar''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt;  
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|24. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''12./13. svibnja 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Pakoštane || 1:0 
|-
|'''Sabunjar''' – Dalmatinac || 2:0 
|-
|Zlatna Luka – '''Bibinje''' || 1:4 
|-
|Zemunik – '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Velebit || 3:2 
|-
|Škabrnja – '''Polača''' || 0:4 
|-
|Croatia – '''Arbanasi''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''19./20. svibnja 2018.'''
|-
|Croatia – '''Hajduk''' || 0:4 
|-
|Arbanasi – '''Škabrnja''' || 1:3 
|-
|Polača – Hrvatski vitez || 2:2 
|-
|Velebit – '''Zemunik''' || 3:4 
|-
|'''Dragovoljac''' – Zlatna Luka || 2:0 
|-
|Bibinje – '''Sabunjar''' || 1:5 
|-
|Dalmatinac – Pakoštane || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|26. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''26./27. svibnja 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Dalmatinac || 3:1 
|-
|Pakoštane – Bibinje || 0:0 
|-
|Sabunjar – '''Dragovoljac''' || 0:3 
|-
|Zlatna Luka – '''Velebit''' || 2:4 
|-
|Zemunik – '''Polača''' || 1:5 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Arbanasi || 4:0 
|-
|'''Škabrnja''' – Croatia || 7:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl nszz-zadar.hr, 1. ŽNL Zadarska 2017./18.(26. kolo – rezultati; konačna ljestvica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}, pristupljeno 1. lipnja&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|}

== Poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ Nogometni savez Zadarske županije]
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl Nogometni savez Zadarske županije – 1. ŽNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2017./18.]]
* [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije 2017./18.]]
* [[3. HNL – Jug 2017./18.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2017./18.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2017./18.]]

== Izvori ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici Nogometni savez Zadarske županije – glasnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402154155/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici |date=2. travnja 2015. }} 
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2018.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2017./18., 1. ŽNL (5. rang)] 
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl nszz-zadar.hr, 1. ŽNL Zadarska 2017./18.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}, pristupljeno 1. lipnja 
{{izvori|30em}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 
{{Hrvatska nogometna natjecanja 2017./18.}} 

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2017-18]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2017./18.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>jc7w55lkjhvcva5wzam10z2r4dv7d7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1999./2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593512</id>
    <revision>
      <id>7520881</id>
      <parentid>7514753</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8148" sha1="1yjsmv3hab9gvleh6rcx8nj2koimdth" xml:space="preserve">{{glavni|5. rang HNL-a 1999./2000.#2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
| sezona                    = 1999./2000.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
| promovirani               = [[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]&lt;br/&gt;[[HNK Trogir|Trogir]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 8 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1998./99.|1998./99.]] 
| sljedeća sezona           = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2000./01.|2000./01.]] 
}}

'''[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' je svoje drugo izdanje imala u sezoni 1999./2000. Predstavljala je drugi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu petog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je osam klubova, a prvak je bio ''[[NK Kamen Podbablje|Kamen]]'' iz [[Ivanbegovina|Ivanbegovine]].

== Sustav natjecanja ==
Osam klubova je igralo trokružnim liga-sustavom (21 kolo).

== Momčadi ==
*''[[NK Podstrana|Bili 9/Podstrana]]''&lt;ref&gt;''NK Podstrana'' u prvom dijelu sezone igrala pod nazivom ''Bili 9''
* Jurica Gizdić i dr.: ''80 godina Splitsko-dalmatinskog saveza'', Split, 2001., {{ISBN|953-98451-0-6}}, str. 92
* Jurica Gizdić: ''HNK Trogir : 95 godina nogometa u Trogiru'', Trogir, 2007., {{ISBN|978-953-95936-0-3}}, str. 190-192&lt;/ref&gt; – [[Podstrana]]
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Hvar|Hvar]]'' – [[Hvar (grad)|Hvar]]
*''[[NK Kamen Podbablje|Kamen]]'' – [[Ivanbegovina]],  [[Podbablje]]
*''[[HNK Krilnik Split|Krilnik]]'' – [[Split]]
*''[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]'' – [[Runović]]
*''[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac]]'' – [[Sinj]]
*''[[HNK Trogir|Trogir]]'' – [[Trogir]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=KAM |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|team2=TRO |name_TRO=[[HNK Trogir|Trogir]]
|team4=POD |name_POD=[[NK Podstrana|Bili 9/Podstrana]]
|team8=TEK |name_TEK=[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac Sinj]]
|team3=HVA |name_HVA=[[NK Hvar|Hvar]]
|team6=KRI |name_KRI=[[HNK Krilnik Split|Krilnik]]
|team5=CRZ |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team7=MRA |name_MRA=[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]

|win_KAM=15 |draw_KAM=3  |loss_KAM=3  |gf_KAM=59  |ga_KAM=31
|win_TRO=15 |draw_TRO=3  |loss_TRO=3  |gf_TRO=75  |ga_TRO=20
|win_POD=9  |draw_POD=3  |loss_POD=9  |gf_POD=40  |ga_POD=30
|win_TEK=3  |draw_TEK=2  |loss_TEK=16 |gf_TEK=20  |ga_TEK=74
|win_HVA=15 |draw_HVA=2  |loss_HVA=4  |gf_HVA=66  |ga_HVA=28
|win_KRI=5  |draw_KRI=3  |loss_KRI=13 |gf_KRI=21  |ga_KRI=52
|win_CRZ=7  |draw_CRZ=2  |loss_CRZ=12 |gf_CRZ=32  |ga_CRZ=43
|win_MRA=5  |draw_MRA=2  |loss_MRA=14 |gf_MRA=23  |ga_MRA=58

|status_KAM=P

|col_R1=green1|text_R1=[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2000./01.|1. ŽNL]]
|result1=R1|result2=R1

|update=complete
|source=90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza &lt;ref&gt;Jurica Gizdić: 90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza, Split, 2010.&lt;/ref&gt;
}}&lt;/onlyinclude&gt;

* ''[[NK Kamen Podbablje|NK Kamen]]'' je postao prvak zbog boljeg međusobnog omjera s ''[[HNK Trogir|Trogirom]]''.&lt;ref&gt;Jurica Gizdić i dr.: ''80 godina Splitsko-dalmatinskog saveza'', Split, 2001., {{ISBN|953-98451-0-6}}, str. 92&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;trogir&quot; /&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!CRO !!HVAR !!KAM !!KRI !!MRA !!POD !!TEK !!TRO 
|-
|'''CRO''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Zmijavci
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''1:5''', '''3:1''' ||1:7, '''2:3''' ||3:1 ||'''0:2''', '''4:1''' || '''&lt;s&gt;0:2 p,&lt;/s&gt; 0:3 p.f.''' ||4:2 ||3:0 
|-
|'''HVAR''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hvar||3:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || ||'''4:2''' || || ||3:3 
|-
|'''KAM''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Kamen Ivanbegovina||'''2:1''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || ||3:1 || || ||'''3:2, 1:1''' 
|-
|'''KRI''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Krilnik Split
|'''1:1''', '''0:2''' || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||3:0 p.f. || || ||'''0:1''', '''0:4''' 
|-
|'''MRA''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mračaj Runović
|0:0 ||0:3 p.f., '''0:2''' ||'''1:3''', '''1:4''' ||'''4:1, 0:3 p.f.''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''2:0''' ||'''4:1''' ||0:2 
|-
|'''POD''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bili 9/Podstrana||2:0, '''0:3''' || || || ||1:1, '''4:0''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || ||'''0:1, 3:2''' 
|-
|'''TEK''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Tekstilac Sinj
|'''2:1, 3:1'''  || || || ||1:3, '''3:0 p.f.''' || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''0:8''' 
|-
|'''TRO''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Trogir
|'''4:1, 1:0'''  ||'''3:0''', '''5:1''' ||2:2 ||8:1 || '''5:1, 11:0''' ||1:0 ||4:1, '''7:0''' ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;|
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' – utakmice od 1. do 7., te od 15. do 21. kola (1. i 3. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 8. do 14. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
''rezultat nakošen i smanjen * ''  – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. – rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
Izvori: &lt;small&gt;
&lt;ref name=&quot;trogir&quot;&gt;Jurica Gizdić: ''HNK Trogir : 95 godina nogometa u Trogiru'', Trogir, 2007., {{ISBN|978-953-95936-0-3}}, str. 190-192 (''Trogir'')&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;croatia&quot;&gt;Jurica Gizdić: ''Dok je srca bit će i Croatie : 1974. Kujundžuša - Croatia 2004.'', Zmijavci, 2004., {{ISBN|953-99847-0-X}}, str. 110-112 (''Croatia Zmijavci'')&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mracaj&quot;&gt;Jurica Gizdić: ''NK Mračaj : veliki klub iz malog mista'', Runovići, 2009., {{ISBN|978-953-55916-0-3}}, str. 128-130 (''Mračaj Runović'')&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1999./2000.]]
* [[Hvarska nogometna liga 1999./2000.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://nszsd.hr/ Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske]
* Jurica Gizdić i dr.: ''80 godina Splitsko-dalmatinskog saveza'', Split, 2001., {{ISBN|953-98451-0-6}}, str. 92 
* Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}}, str. 109
* Jurica Gizdić: ''Dok je srca bit će i Croatie : 1974. Kujundžuša - Croatia 2004.'', Zmijavci, 2004., {{ISBN|953-99847-0-X}}, str. 110-112
* Jurica Gizdić: ''HNK Trogir : 95 godina nogometa u Trogiru'', Trogir, 2007., {{ISBN|978-953-95936-0-3}}, str. 190-192
* Jurica Gizdić: ''NK Mračaj : veliki klub iz malog mista'', Runovići, 2009., {{ISBN|978-953-55916-0-3}}, str. 128-130

== Izvori ==
{{izvori}}

{{2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}}

[[Kategorija:2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1999-00]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1999./2000.|Splitsko-dalmatinska-2]]</text>
      <sha1>1yjsmv3hab9gvleh6rcx8nj2koimdth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2002./03.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593519</id>
    <revision>
      <id>7520882</id>
      <parentid>7514770</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:35:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6415" sha1="6d59c91v1mbll4n6jy5hvbbig9xfdbu" xml:space="preserve">{{glavni|5. rang HNL-a 2002./03.#2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
| sezona                    = 2002./03.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
| promovirani               = [[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
| degradirani               = [[NK Hvar|Hvar]]
| broj klubova              = 6
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2003./04.|2003./04.]]
}}

'''[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' je svoje peto izdanje imala u sezoni 2002./03. Predstavljala je drugi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu petog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je šest klubova, a prvak je bio ''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' iz [[Tučepi|Tučepa]].

== Sustav natjecanja ==
Šest klubova je igralo četverokružnim liga-sustavom (20 kola).

== Momčadi ==
*''[[NK Hvar|Hvar]]'' – [[Hvar (grad)|Hvar]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
*''[[NK Kamen Podbablje|Kamen]]'' – [[Ivanbegovina]],  [[Podbablje]]
*''[[HNK Krilnik Split|Krilnik]]'' – [[Split]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac]]'' – [[Sinj]]

== Ljestvica ==
'''Napomena:''' Tablica je netočna (gol-razlika 178:186).
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team3=KRI |name_KRI=[[HNK Krilnik Split|Krilnik]]
|team4=MLA |name_MLA=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team6=TEK |name_TEK=[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac Sinj]]
|team2=HVA |name_HVA=[[NK Hvar|Hvar]]
|team1=JDT |name_JDT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team5=KAM |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]

|win_KRI=8  |draw_KRI=3  |loss_KRI=9  |gf_KRI=20  |ga_KRI=31
|win_MLA=8  |draw_MLA=1  |loss_MLA=11 |gf_MLA=28  |ga_MLA=37
|win_TEK=4  |draw_TEK=2  |loss_TEK=14 |gf_TEK=17  |ga_TEK=50
|win_HVA=12 |draw_HVA=4  |loss_HVA=4  |gf_HVA=41  |ga_HVA=16
|win_JDT=13 |draw_JDT=3  |loss_JDT=4  |gf_JDT=44  |ga_JDT=18
|win_KAM=7  |draw_KAM=3  |loss_KAM=10 |gf_KAM=28  |ga_KAM=34

|status_JDT=P
|status_HVA=R

|col_R1=green1|text_R1=[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2003./04.|1. ŽNL]]
|result1=R1
|col_W=red1|text_W=[[Hvarska nogometna liga 2003./04.|Hvarska NL]]
|result2=W

|update=complete
|source=[https://www.tucepi.com/images/izdanja/hnk%20jadran%20tu%C4%8Depi%20monografija%202017.pdf 50 godina Jadrana iz Tučepi]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!HVA !!JAD !!KAM !!KRI !!MLA !!TEK 
|-
|'''HVAR''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hvar||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''2:1, 0:2''' || || || '''_:_, 5:0''' || 
|-
|'''JAD''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Jadran Tučepi
|1:0, 3:1 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''0:1, 6:2''' ||'''2:1, 0:2''' ||2:3, 4:2 ||4:0, 4:0  
|-
|'''KAM''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Kamen Ivanbegovina|| ||1:1, 2:3 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || || 1:0, 1:3 
| 
|-
|'''KRI''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Krilnik Split|| ||0:0, 0:3 p.f. || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''2:0, _:_''' || 
|-
|'''MLA''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mladost Donji Proložac
|1:2, 1:0 ||'''0:3, 0:1''' ||'''0:2, 3:2'''  || 1:2, _:_ || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:1, 1:3'''  
|-
|'''TEK''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Tekstilac Sinj|| ||'''1:1, 0:3''' || || ||3:1, 0:3 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | 
|-
!colspan=&quot;8&quot;|
|-
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - utakmice od 1. do 5., te od 11. do 15. kola (1. i 3. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 6. do 10., te od 16. do 20. kola (2. i 4. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
Izvori: &lt;small&gt;  
&lt;ref&gt;Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str. 149-151 (''Jadran Tučepi'') &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;Viktor Vito Grabovac: ''NK Mladost u hrvatskoj nogometnoj eliti 1948.-2008. : 60 godina (dio 2)'', Proložac, 2008., str. 64-69 (''Mladost Donji Proložac'') &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2002./03.]]

== Vanjske poveznice == 
* [http://nszsd.hr/ Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske]
* Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}}, str. 114-115
* Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str. 149-151
* Viktor Vito Grabovac: ''NK Mladost u hrvatskoj nogometnoj eliti 1948. – 2008. : 60 godina (dio 2)'', Proložac, 2008., str. 64-69

== Izvori ==
{{izvori}}

{{2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}}

[[Kategorija:2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2002-03]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2002./03.|Splitsko-dalmatinska-2]]</text>
      <sha1>6d59c91v1mbll4n6jy5hvbbig9xfdbu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobra vremena, loša vremena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>596400</id>
    <revision>
      <id>7520939</id>
      <parentid>7351769</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:08:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tomasz Domański 21.05.1993</username>
        <id>345593</id>
      </contributor>
      <origin>7520939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2189" sha1="auhh9s22te5zihiyefiu07mvvo59xg9" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = Dobra vremena, loša vremena
| slika              = Dobra vremena, loša vremena (plakat).jpg
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = Plakat serije.
| orig_naslov        = Gute Zeiten, schlechte Zeiten
| orig_pismo         = 
| format_serije      = [[sapunica]]
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = 
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| jezik              = [[njemački]]
| broj_epizoda       = 8700+
| broj_sezona        = 
| producent          = Guido Reinhardt &lt;br&gt; Rainer Wemcken
| izvršni_producent  = 
| urednik            = 
| lokacija           = [[Berlin]], [[Beč]] 
| trajanje_epizode   = 25 minuta
| tv_kuća            = [[RTL Television]]
| u_hrv              = 
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[11. svibnja]] [[1992.]]
| kraj_serije        = 
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 
}}
'''Dobra vremena, loša vremena''' ([[njemački|njem.]] ''Gute Zeiten, schlechte Zeiten'' skraćeno '''GZSZ'''), najpoznatija, najuspješnija i najdugovječnija njemačka televizijska [[sapunica]] koja se bez prekida snima i prikazuje od [[1992.]] godine, prema uzoru na australsku sapunicu ''The Restless Years'' s kraja [[1970-ih]]. S više od 8 500 epizoda i 35 sezona stekla je kutni status u njemačkoj kinematografiji.

Prema seriji je snimljeno nekoliko filmova i televizijskih serija (kao svojevrsni tzv. ''spin-off'') te napisano nekoliko knjiga. 

Epizoda traje u prosjeku 25 minuta. Prikazuje se na [[RTL Television|RTL]]-u. Osim u [[Berlin]]u i [[Beč]]u, manji dio epizoda snimljen je i u [[London]]u, [[Cape Town]]u i na [[Kanarski otoci|Kanarima]].&lt;ref&gt; [http://www.imdb.com/title/tt0103434/locations?ref_=tt_dt_dt Mjesta snimanja serije] na Internet Movie Database: ''imdb.com'' (pristupljeno 5. svibnja 2018.) &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rtl.de/cms/sendungen/gzsz.html Službene stranice serije] na mrežnom mjestu RTL-a, www.rtl.de

{{mrva-film}}
[[Kategorija:Njemačke serije]]
[[Kategorija:Sapunice]]</text>
      <sha1>auhh9s22te5zihiyefiu07mvvo59xg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nebo je malo za sve</title>
    <ns>0</ns>
    <id>598929</id>
    <revision>
      <id>7520980</id>
      <parentid>7497660</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3607" sha1="3okovutasuzffp9ud6nwusez361uzne" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir album
|ime_albuma     = Nebo je malo za sve
|ime_glazbenika = [[Kerber (glazbeni sastav)|Kerber]]
|vrsta          = studijski album
|s_albuma       = Nebo je malo za sve
|slika          = Nebo-ja-malo-za-sve-omot.jpg
|žanr           = [[hard rock]]&lt;br&gt;[[heavy metal]]
|datum          = [[1983.]]
|snimanje       = {{Z|SFRJ}} Studio Aquarius, [[Beograd]]&lt;br&gt;[[lipanj]] [[1983.]]
|trajanje       = 34:40
|izdavač        = {{Z|SFRJ}} [[ZKP RTLJ]]
|producent      = Gordon Rowley
|recenzija      = 
|kronologija    = 
|album_prije    = 
|godina0        = 
|godina         = [[1983.]]
|album_poslije  = [[Ratne igre]]
|godina2        = [[1985.]]
|ostalo         = 
}}

'''Nebo je malo za sve''' prvi je studijski album [[Jugoslavija|jugoslavenske]] [[hard rock]] grupe [[Kerber (glazbeni sastav)|Kerber]]. Album je izdan [[1983.]], a izdavač je [[ZKP RTLJ]].
Snimljen je u [[beograd]]skoj diskografskoj kući &quot;Studio Aquarius&quot; u lipnju [[1983.]] godine.

Godine [[2011.]] pjesmu &quot;Mezimac&quot; slušatelji Radija 202, proglasili su za jednu od 60 najvećih pjesama koje je objavio [[PGP RTB]] tijekom šezdeset godina postojanja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/pages/PGP-na-202/157712017631526 60 hitova emisije PGP na 202!, facebook.com]&lt;/ref&gt;

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama

| collapsed       = Da
| naslov          = Nebo je malo za sve&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/Kerber-Nebo-Je-Malo-Za-Sve/release/1550632 Nebo je malo za sve], discogs.com, pristupljeno 25. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;
| extra_stupac    = 
| ukupno_trajanje = 34:40

| sve_napisao     = Kerber
| svi_tekstovi    = Kerbe
| sva_glazba      = 

| autor_pjesme    = 
| autor_teksta    = da
| autor_glazbe    = 

| skladba1        = Mezimac
| napomena1       = 
| autor1          = 
| tekst1          = Kerber
| glazba1         = 
| extra1          = 
| trajanje1       = 3:35

| skladba2        = Heroji od staniola
| napomena2       = 
| autor2          = 
| tekst2          = Kerber
| glazba2         = 
| extra2          = 
| trajanje2       = 4:20

| skladba3        = Sutrašnji dan
| napomena3       =
| autor3          =
| tekst3          = Kerber
| glazba3         = 
| extra3          =
| trajanje3       = 5:50

| skladba4        = Samo ti
| napomena4       =
| autor4          =
| tekst4          = Kerber
| glazba4         = 
| extra4          =
| trajanje4       = 3:50

| skladba5        = Bele utvare
| napomena5       = hrv. Bijele utvare
| autor5          =
| tekst5          = Kerber
| glazba5         = 
| extra5          =
| trajanje5       = 4:10

| skladba6        = Nebo je malo za sve
| napomena6       = 
| autor6          =
| tekst6          = Kerber
| glazba6         =
| extra6          =
| trajanje6       = 3:50

| skladba7        = Kao tvoj Kerber
| napomena7       =
| autor7          =
| tekst7          = Kerber
| glazba7         = 
| extra7          =
| trajanje7       = 3:15

| skladba8        = Tvoja pesma
| napomena8       = hrv. Tvoja pjesma
| autor8          =
| tekst8          = Kerber
| glazba8         = 
| extra8          =
| trajanje8       = 4:20
}}

== Glazbenici ==
* [[Goran Šepa]] - [[vokal]]
* Tomislav Nikolić - [[gitara]]
* Branislav Božinović - [[klavijatura]]
* Zoran Žikić - [[bas-gitara]]
* Zoran Stamenković - [[bubnjevi]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=RLvOTDwA3Yc Pjesma &quot;Nebo je malo za sve&quot;] na [[YouTube]]u
* [http://www.discogs.com/Kerber-Ratne-Igre/release/1345298 ''Ratne igre''] na Discogs

[[Kategorija:Albumi iz 1983.]]
[[Kategorija:Rock]]
[[Kategorija:Srbijanski glazbeni albumi]]</text>
      <sha1>3okovutasuzffp9ud6nwusez361uzne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benedikt Kraljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>610379</id>
    <revision>
      <id>7521040</id>
      <parentid>7192128</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:32:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lovro.milas</username>
        <id>323001</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */</comment>
      <origin>7521040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2638" sha1="7fv3k467oadsobqw70zs51r4efdz1s5" xml:space="preserve">{{Stil pisanja}}
&lt;!-- {{Infookvir biskup
| ime_biskupa           =Benedikt Kraljević
| slika                 =
| slika_širina          =
| slika_opis            =
| datum_rođenja         =[[15. siječnja]] [[kršćanstvo u 1765.|1765.]]/1767. 
| mjesto_rođenja        =Balija-Bakđija kod Soluna
| datum_smrti           =[[1. veljače]] [[1865.]]
| mjesto_smrti          =Mletci
| svećenik              =
| biskup                =
| nacionalnost          =
| titula                =
| služba                =
| prethodne_službe      =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb                   =
| geslo                 =
}}
 --&gt;

'''Benedikt Kraljević''' (Balija-Bakđija kod Soluna, [[15. siječnja]] [[1765.]]/1767. - Mletci, [[1. veljače]] [[1865.]], pravoslavni biskup i crkveni pisac&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/33689 Kraljević, Benedikt] Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Zagreb, (pristupljeno 5. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hl&quot;&gt;{{Citiranje knjige |first=Antun |last=Vujić (ur.) |title=Hrvatski leksikon |at=Kraljević, Benedikt |pages=638 |location=Zagreb |publisher=Naklada Leksikon |year=1996 |isbn=9539672813}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen u selu kod Soluna. U Bosni bio pomoćnik bosanskog vladike [[Kalinik]]a. Podupirao [[prvi srpski ustanak]] zbog čega pada u osmanlijsku nemilost. Preko Srbije i Ugarske je pobjegao u južne hrvatske krajeve. Sumnjičili su ga da je u ruskoj službi. Da bi dokazao da nije, u vrijeme francuskih osvajanja ponudio se generalu Marmontu. Agitirao je za pripajanje Bosne Ilirskim pokrajinama.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hl&quot;/&gt; 
U Napoleonovim [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] Napoleon ga je samostalno postavio grčkoistočnog biskupa Dalmacije Benedikta Kraljevića 1810. godine.&lt;ref&gt;(nje.) Šeper: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_K/Kraljevic_Benedikt_1765_1862.xml Kraljević, Benedikt (1765-1862), Orthodoxer Bischof],  ÖBL 1815-1950, sv. 4 (Lfg. 18, 1968), str. 201&lt;/ref&gt; Djelovao u [[Šibenik]]u. Radio na unijaćenju nakon dolaska austrijske vlasti zbog čega su nezadovoljnici iz pojedinih srpskih krugova pokušali na nj u Šibeniku izvršiti atentat 1821. godine. Preveo na talijanski liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga i napisao raspravu o pet razlika između latinske i grčke Crkve.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hl&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kraljević, Benedikt}}
[[Kategorija:Životopisi, Grčka]]
[[Kategorija:Pravoslavlje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pravoslavni svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski grkokatolički biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]</text>
      <sha1>7fv3k467oadsobqw70zs51r4efdz1s5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 2017./18.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>610684</id>
    <revision>
      <id>7520886</id>
      <parentid>6913381</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:03:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9107" sha1="lqh4fsrjfwfz9e3lfwzonk9e4c435sf" xml:space="preserve">'''[[Prvenstvo Hrvatske u ragbiju]]''' za sezonu 2017./18. je šesnaesti put zaredom osvojila momčad ''[[Ragbi klub Nada|&quot;Nada&quot;]]'' iz [[Split]]a.&lt;ref&gt; [http://www.rugby.hr/index.php/vijesti/231-nada-mladosti-srusila-snove-o-prvom-naslovu-splicani-prvaci-hrvatske rugby.hr, ''Nada Mladosti srušila snove o prvom naslovu, Splićani prvaci Hrvatske!''], objavljeno 7. travnja 2018., pristupljeno 9. travnja 2018. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt;[http://sportnet.rtl.hr/vijesti/510636/ostali-sportovi-ostalo/nada-mladosti-srusila-snove-o-prvom-naslovu-splicani-prvaci-hrvatske/ sportnet.hr, ''Nada Mladosti srušila snove o prvom naslovu, Splićani prvaci Hrvatske!''], objavljeno 8. travnja 2018., pristupljeno 9. travnja 2018.&lt;/ref&gt;  

== Prva liga == 

=== Sustav natjecanja ===
Sudjeluje 5 klubova, uključujući i jedan klub iz [[Slovenija|Slovenije]], koji igraju dvokružnu ligu. Po završetku lige, dvije najuspješnije hrvatske momčadi igraju za prvaka lige. 

=== Sudionici ===
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=300 |places=
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.80  |long=16.63  |label=[[Ragbi klub Sinj|Sinj]]  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62  |long=16.45  |label=[[Ragbi klub Nada|Nada]] |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.97  |label=[[HARK Mladost|Mladost]] |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.97  |label=[[Ragbi klub Zagreb|Zagreb]]  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=46.15  |long=14.50  |label=[[Ragbi klub Ljubljana|Ljubljana]]  }}
|caption=Približna lokacija klubova 1. lige u sezoni 2017./18. }}

* ''[[Ragbi klub Sinj|Sinj]]'' - [[Sinj]]
* ''[[Ragbi klub Nada|Nada]]'' - [[Split]]
* ''[[HARK Mladost|Mladost]]'' - [[Zagreb]]
* ''[[Ragbi klub Zagreb|Zagreb]]'' - [[Zagreb]]
* {{Z|SLO}} ''[[Ragbi klub Ljubljana|Ljubljana]]'' - [[Ljubljana]] (van konkurencije)

=== Ljestvica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!poen+ !!poen- !!bod
|-  bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||Nada ||8 ||6 ||0 ||2 ||275 ||136 ||32 
|-  bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||Mladost ||8 ||6 ||0 ||2 ||212 ||183 ||29 
|-
|3. ||Sinj ||8 ||5 ||0 ||3 ||132 ||141 ||23 
|-
|4. ||{{Z|SLO}} Ljubljana ||8 ||2 ||0 ||6 ||209 ||154 ||9 
|-
|5. ||Zagreb ||8 ||1 ||0 ||7 ||54 ||268 ||2 
|}

=== Rezultati ligaškog dijela ===
{| width=&quot;90%&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;25%&quot;| ||width=&quot;25%&quot;| ||width=&quot;25%&quot;| ||width=&quot;25%&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''16. rujna 2017. 
|-
|'''Mladost''' - Zagreb ||33:0 
|-
|'''Nada''' - Ljubljana ||20:5 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''23. rujna 2017.
|-
|Zagreb - '''Nada''' ||17:56 
|-
|'''Sinj''' - Ljubljana ||25:10 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''30. rujna 2017. 
|-
|'''Ljubljana''' - Zagreb ||70:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''1. listopada 2017. 
|-
|Mladost - '''Sinj''' ||12:20 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''7. listopada 2017. 
|-
|Nada - '''Mladost''' ||29:34 
|-
|Zagreb - '''Sinj''' ||8:10 
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''14. listopada 2017. 
|-
|'''Ljubljana''' - Mladost ||69:8 
|-
|Sinj - '''Nada''' ||19:25 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''11. studenog 2017. 
|-
|Ljubljana - '''Nada''' ||22:26 
|-
|Zagreb - '''Mladost''' ||7:22 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''18. studenog 2017. 
|-
|'''Mladost''' - Ljubljana ||38:26 
|-
|'''Nada''' - Sinj ||47:8 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''25. studenog 2017. 
|-
|'''Sinj''' - Ljubljana ||20:0 p.f. 
|-
|'''Nada''' - Zagreb ||50:5 
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''2. prosinca 2017. 
|-
|'''Sinj''' - Zagreb ||20:0 p.f. 
|-
|'''Mladost''' - Nada ||26:22 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''9. prosinca 2017. 
|-
|'''Zagreb''' - Ljubljana ||17:7 
|-
|Sinj - '''Mladost''' ||10:39 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|}

=== Susret za prvaka === 
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
|-
|8. travnja 2018. ||[[Zagreb]], SC Mladost ||bgcolor=&quot;silver&quot;|Mladost || - ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''Nada ||13:31 
|&lt;ref&gt; [http://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori/1-liga-raspored-i-rezultati/view_match/473 rugby.hr, ''HARK Mladost 13:31 RK Nada''], pristupljeno 9. travnja 2018. &lt;/ref&gt;  
|}

== Druga liga ==
Druga liga se igra jednokružno. Prvak je postala ''[[Ragbi klub Makarska rivijera|&quot;Makarska Rivijera&quot;]]''. 

=== Sudionici ===
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=300 |places= 
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.39  |long=17.02  |label=[[Ragbi klub Makarska rivijera|Makarska Rivijera]]  |position=left  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=42.77  |long=18.07  |label= Invictus  |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.83  |long=15.98  |label= [[Ragbi klub Šibenik|Šibenik]] }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.97  |label= [[Hrvatski ragbi klub Lokomotiva|Lokomotiva]] |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.97  |label= [[Ragbi klub Zagreb|Zagreb II]] }}
|caption=Približna lokacija klubova 2. lige u sezoni 2017./18. }}

* ''Invictus'' - [[Dubrovnik]] 
* ''[[Ragbi klub Makarska rivijera|Makarska Rivijera]]'' - [[Makarska]]
* ''[[Ragbi klub Šibenik|Šibenik]]'', [[Šibenik]]
* ''[[Hrvatski ragbi klub Lokomotiva|Lokomotiva]]'', [[Zagreb]]
* ''[[Ragbi klub Zagreb|Zagreb II]]'', [[Zagreb]]

=== Ljestvica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!poen+ !!poen- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. ||Makarska Rivijera ||4 ||3 ||1 ||0 ||131 ||26 ||14 
|-
|2. ||Zagreb II ||4 ||3 ||0 ||1 ||182 ||20 ||12 
|-
|3. ||Šibenik ||4 ||2 ||0 ||2 ||125 ||112 ||10 
|-
|4. ||Invictus ||4 ||1 ||1 ||2 ||79 ||80 ||5 
|-
|5. ||Lokomotiva ||4 ||0 ||0 ||4 ||33 ||312 ||10 
|}

=== Rezultati ===
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Jesenski dio
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''21. listopada 2017. 
|-
|'''Makarska Rivijera''' - Šibenik ||54:19 
|-
|'''Invictus''' - Lokomotva ||79:14 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''18. studenog 2017. 
|-
|'''Šibenik''' - Lokomotiva ||86:12 
|-
|'''Zgreb II''' - Invictus ||46:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''11. ožujka 2018.  
|-
|Makarska Rivijera - Zagreb II || 20:0 p.f. 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Proljetni dio
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''18. ožujka 2018. 
|-
|Lokomotiva - '''Makarska Rivijera''' ||7:57 
|-
|'''Zagreb II''' - Šibenik ||46:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''7. travnja 2018.  
|-
|'''Šibenik''' - Invictus || 20:0 p.f. 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''15. travnja 2018. 
|-
|Lokomotiva - '''Zagreb II''' || 0:90 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|'''21. travnja 2018. 
|-
|Invictus - Makarska Rivijera || 0:0 p.f. 
|-
|}

|-

|}

== Povezani članci ==
* [[Kup Hrvatske u ragbiju 2017./18.]]
* [[Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 7 2018.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [https://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske - Seniori ''], pristupljeno 9. travnja 2018. 
* [http://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori/1-liga-tablica rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske 2017/18 - 1. Liga (tablica)''], pristupljeno 9. travnja 2018. 
* [http://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori/1-liga-raspored-i-rezultati rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske 2017/18 - 1. Liga (raspored i rezultati)''], pristupljeno 9. travnja 2018.  
* [http://www.zagreb-rugby.hr/table/hrs-prva-liga-s-ljubljanom/ zagreb-rugby.hr, ''HRS Prva liga (s Ljubljanom)'' (pogrešan broj pobjeda za ''Nadu'' i ''Ljubljanu'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822174508/http://www.zagreb-rugby.hr/table/hrs-prva-liga-s-ljubljanom/ |date=22. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 9. travnja 2018.  
* [http://www.zagreb-rugby.hr/table/league-table/ zagreb-rugby.hr, ''HRS Prva liga – Tablica'' (pogrešan broj pobjeda za ''Nadu'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822185101/http://www.zagreb-rugby.hr/table/league-table/ |date=22. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 9. travnja 2018.; 30. lipnja 2018.   
* [http://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori/2-liga-tablica rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske 2017/18 - 2. Liga'' (tablica)], pristupljeno 9. travnja 2018., 16. prosinca 2018.  
* [http://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori/2-liga-raspored-i-rezultati rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske 2017/18 - 2. Liga'' (raspored i rezultati)], pristupljeno 9. travnja 2018.,  16. prosinca 2018.   
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{PH-ragbi}}

[[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u ragbiju|2017-18]]</text>
      <sha1>lqh4fsrjfwfz9e3lfwzonk9e4c435sf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Gorenje Velenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>611968</id>
    <revision>
      <id>7521041</id>
      <parentid>7290029</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4824" sha1="6jd0j3il7chzgm86z53ur3dxmvyuqjm" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometni klub
|ime kluba=Gorenje Velenje
|slika=Rk-gorenje-velenje.png
|veličina=
|opis slike=Grb u sezonu 2018./19.
|puno ime=Rukometni klub Gorenje Velenje
|nadimak=
|godina osnivanja=[[1958.]]
|godina prestanka rada=
|dvorana=[[Crvena dvorana]]
|kapacitet dvorane=2500 ljudi
|trener=[[Borut Plaskan]]
|liga=[[Prva slovenska rukometna liga|Prva slovenska liga]]&lt;br&gt;[[SEHA liga|SEHA Gazprom liga]]
|sezona=[[SEHA liga 2017./18.|2017./18.]]
|plasman=3.
|trenutačna sezona=SEHA liga 2018./19.
|igrači=
|pattern_la1=
|pattern_b1=
|pattern_ra1=
|leftarm1=FFFF00
|body1=FFFF00
|rightarm1=FFFF00
|shorts1=000000
|pattern_la2=
|pattern_b2=
|pattern_ra2=
|leftarm2=000000
|body2=000000
|rightarm2=000000
|shorts2=000000}}

'''RK Gorenje Velenje''' je [[Slovenija|slovenski]] rukometni klub iz [[Velenje|Velenja]]. Natječe se u [[Prva slovenska rukometna liga|Prvoj ligi]], u prvom rangu [[Slovenija|slovenskog]] rukometa i regionalnoj [[SEHA liga|SEHA ligi]].

Klub je osnovan [[1958.]] godine te je jedan od najuspješnijih slovenskih rukometnih klubova. Do sada, bio je prvak države 3 put, dok je nacionalni kup osvajao jedanput uz tri pobjede slovenskog superkupa. Od sezona [[SEHA liga 2016./17.|2016./17.]] natječu se u regionalnoj [[SEHA liga|SEHA ligi]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rk-gorenje.com/rk-gorenje-velenje/zgodovina |title=Zgodovina (Povijest) |work=rk-gorenje.com |language=slovenski |publisher=RK Gorenje Velenje |accessdate=21. travnja 2018.}}&lt;/ref&gt;

U prošlosti klub se još nazivao i ''RK Šoštanj'' i ''ŠRK Velenje''.

== Uspjesi ==

* '''[[Prva slovenska rukometna liga|Prva liga]]'''
** '''Prvak (3):''' 2008./09., 2011./12., 2012./13
** '''Doprvak (11):''' 1993./94., 1995./96., 2003./04., 2004./05., 2006./07., 2009./10., 2010./11., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016./17.

* '''[[Kup Slovenije u rukometu|Nacionalni kup]]'''
** '''Osvajač (1):''' 2002./03.
** '''Finalist (8):''' 1993./94., 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2000./01., 2010./11., 2012./13., 2014./15.

* '''[[Superkup Slovenije u rukometu|Superkup]]'''
** '''Osvajač (3):''' 2009., 2011., 2012.
** '''Finalist (2):''' 2007., 2015.

== Navijači i sponzori ==
Navijači kluba RK Gorenje Velenja zovu se [[Šaleški graščaki]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rk-gorenje.com/saleski-grascaki |title=Šaleški graščaki - navijačka skupina |author=RK Gorenje Velenje |work=rk-gorenje.com |language=slovenski |publisher=RK Gorenje Velenje |accessdate=21. travnja 2018.}}&lt;/ref&gt;

Navijačka grupa osnovana je [[1994.]] godine i najveći su rivali navijačima kluba [[RK Celje]] [[Florijani]].

=== Sponzor ===
Glavni sponzor rukometnog kluba Velenje je tvrtka [[Gorenje (poduzeće)|Gorenje]] koja proizvodi kućanske aparate, a tvornica je smještena u gradu [[Velenje]].

== Aktualna sezona ==

=== Rezultati ===
U završenoj [[SEHA liga|SEHA ligi]] [[SEHA liga 2017./18.|2017./18.]] RK Gorenje Velenje ostvarilo je petu poziciju, sa svega jednim bodom manje od četveroplasiranje ekipe čime nisu ostvarili mogućnost igranja završnog turnira u [[Skoplje|Skoplju.]]

=== Sastav ===
U sezoni 2018./2019. za momčad RK Gorenje Velenje nastupa 21 igrača, od toga 17 Slovenaca, 2 Hrvata, jedan Crnogorc te jedan Bosansko-Hercegovački igrač.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rk-gorenje.com/clani/clanska-ekipa |title=Članska ekipa |work=rk-gorenje.com |language=slovenski |publisher=RK Gorenje Velenje |accessdate=21. travnja 2018. |archive-date=21. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421053054/http://www.rk-gorenje.com/clani/clanska-ekipa |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;{{Col-begin}}
{{Col-2}}
;Vratar
* {{Z|SLO}} 12 [[Luka Logar]]
* {{Z|CG}} 16 [[Miljan Vujović]]
* {{Z|SLO}} 32 [[Emir Taletović]]&lt;br&gt;&lt;br&gt;
;Lijevo krilo
* {{Z|SLO}} 5 [[Tilen Grobelnik]]
* {{Z|SLO}} 6 [[Tadej Mazej]]
* {{Z|SLO}} 25 [[Matic Verdinek]]&lt;br&gt;&lt;br&gt;
;Desno krilo
* {{Z|BIH}} 8 [[Ibrahim Haseljić]]
* {{Z|HRV}} 23 [[Vlado Matanović]]&lt;br&gt;&lt;br&gt;
;Pivot
* {{Z|SLO}} 15 [[Darko Stojnić]]
* {{Z|SLO}} 33 [[Jan Tajnik]]
* {{Z|SLO}} 25 [[Miha Kavčič]]
{{Col-2}}
;Lijevi vanjski
* {{Z|HRV}} 10 [[Nikola Špelić]]
* {{Z|BIH}} 87 [[Tarik Velič]]
* {{Z|SLO}} 20 [[Jernej Drobež]]
* {{Z|SLO}} 34 [[Peter Šiško]]
* {{Z|SLO}} 47 [[Aleks Kavčič]]&lt;br&gt;&lt;br&gt;
;Srednji vanjski
* {{Z|SLO}} 9 [[Domen Tajnik]]
* {{Z|SLO}} 77 [[Andraž Kete]]&lt;br&gt;&lt;br&gt;
;Desni vanjski
* {{Z|SLO}} 18 [[David Miklavčič]]
* {{Z|SLO}} 19 [[Filip Banfro]]
* {{Z|SLO}} 28 [[Timotej Grmšek]]
{{Col-end}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.rk-gorenje.com/ Službena stranica RK Gorenje Velenje]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gorenje Velenje, RK}}
{{SEHA liga}}
[[Kategorija:Rukometni klubovi]]
[[Kategorija:Slovenski športski klubovi|Gorenje Velenje]]
[[Kategorija:Rukomet u Sloveniji]]
[[Kategorija:Velenje]]</text>
      <sha1>6jd0j3il7chzgm86z53ur3dxmvyuqjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wanda Półtawska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>615439</id>
    <revision>
      <id>7520699</id>
      <parentid>7203183</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:28:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3714" sha1="1wmcei7zj93kzcc4gf9cktznt2pbjs8" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Wanda Półtawska
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Wanda Poltawska Polish physician.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[2. listopada]] [[1921.]]
| mjesto rođenja    = [[Lublin]]
| datum smrti       = [[24. listopada]] [[2023.]]
| mjesto smrti      =[[Kraków]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|POL}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Wanda Wiktoria Półtawska'''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Postanowienie nr rej. 188/2016 Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 28 kwietnia 2016 r. o nadaniu orderów |url=http://prawo.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP20160000576 |accessdate=2019-12-15 |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311040238/https://pro.hit.gemius.pl/fpdata.js?href=isap.sejm.gov.pl |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ([[Lublin]], [[2. listopada]] [[1921.]] - [[Kraków]], [[24. listopada]] [[2023.]]) [[poljska]] je [[liječnica]] i [[pisac|spisateljica]]. Bila je žrtva nacističkoga [[koncentracijski logor Ravensbrück|koncentracijskoga logora Ravensbrück]] u Njemačkoj, nakon što je uhićena u veljači [[1941.]] i optužena za pomoć poljskom pokretu otpora. Koristili su je kao pokusnoga kunića u raznim medicinskim pokusima. Provela je četiri godine u logoru, ali je preživjela, a potom napisala izvješće o svojim iskustvima &quot;Ne bojim se svojih snova&quot;.&lt;ref&gt;Poltawska, Wanda (2013). And I Am Afraid of My Dreams. Hippocrene Books, Inc. {{ISBN|978-0-7818-1303-7}}.&lt;/ref&gt; Kasnije se udala i imala četvero [[djeca|djece]].

Njen osvrt na [[život]] i uvjete u logoru poslužio je kao materijal za više [[knjiga]]. Tijekom svoje [[zatvor]]ske kazne odlučila je da će, ako preživi, postati liječnica, i to je i učinila. Završila je medicinski studij na [[Jagielonsko sveučilište|Jagielonskom sveučilištu]] [[1951.]] godine i doktorirala [[psihijatrija|psihijatriju]] [[1964.]] godine. Provela je istraživanje o tzv. &quot;[[Auschwitz]]skoj djeci&quot;, ljudima koji su bili u koncentracijskim logorima kao djeca. Godine [[1967.]] organizirala je osnivanje Instituta za teologiju obitelji na Papinskoj akademiji za teologiju u [[Krakov]]u i upravljala je Akademijom više od 33 godine. Od [[1981.]] do [[1984.]] predavala je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u.&lt;ref&gt;Wanda Poltawska, The responsibility of the medical doctor and the life of the patient, &quot;Dolentium Hominum”, 31 (1), 1996, pp. 137-140.&lt;/ref&gt;

Półtawska je nepokolebljiva vjernica, a surađivala je sa svojim sunarodnjakom [[papa|papom]] [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], s kojim je raspravljala o temama [[vjera|vjere]] i [[teologija|teologije]]. Kada je [[1962.]] godine, bila bolesna od raka, rekli su joj da ima još samo 18 mjeseci života. Papa Ivan Pavao II., tada [[kardinal]] Krakova, zamolio je [[Pio iz Pietrelcine|Oca Pija]] da moli za nju. Nakon toga je ozdravila i više joj nije bila potrebna operacija. Ovo je bilo jedno od [[čudo|čuda]] koje je potaklo papu Ivana Pavla II., da proglasi svecem Oca Pija [[2002.]] godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Półtawska, Wanda}}
[[Kategorija:Poljska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Žrtve fašističkih i nacističkih zločina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Poljskoj]]
[[Kategorija:Liječnici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Životopisi, Lublin]]</text>
      <sha1>1wmcei7zj93kzcc4gf9cktznt2pbjs8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Propaganda Due</title>
    <ns>0</ns>
    <id>615865</id>
    <revision>
      <id>7520826</id>
      <parentid>7396161</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3301" sha1="39taq984xx0qn8uievj7uf3xki1xhuf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ricevuta di pagamento per l'iscrizione del dott. Silvio Berlusconi alla loggia massonica P2.gif|mini|desno|Potvrda o primanju [[Silvio Berlusconi|Silvia Berlusconija]] u ložu P2.]]
'''Propaganda Due''', poznatija pod skraćenicom '''P2''', bila je [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]], pod okriljem [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]] do 1974. godine, koja je u svom članstvu imala brojne visoke pripadnike [[Mafija|mafije]], političare, zastupnike i poduzetnike te je tijekom [[1960-ih|60-ih]] i [[1970-ih|70-ih]] godina 20. stoljeća bila umiješana u brojne političke skandale, [[ubojstvo|ubojstva]] nepodobnih političara, ali i vlastitih članova kao i gospodarske i novčane prijevare. Zbog svoje umreženosti u političke, pravosudne i gospodarske organe [[Italija|Republike Italije]] i utjecaja na donošenje političkih i dr. odluka, bilo na državnoj bilo međudržavnoj razini, nazivana je ''„državom u državi”''&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/26/newsid_4396000/4396893.stm On this day, 26 May 1981: Italy in crisis as cabinet resigns] BBC, ''news.bbc.co.uk'' (pristupljeno 21. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt; i ''„vladom u sjeni”''.&lt;ref&gt;Jones, ''The Dark Heart of Italy'', str. 187&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[policija]] u pretresu stana [[Licio Gelli|Licia Gellija]], vođe lože s masonskim naslovom ''Maestro venerabile'', pronašla popis 962 člana lože, koji je sadržavao imena 44 parlamentarna zastupnika, 49 [[banka]]ra, trojice ministara, preko dvije stotine vojnih časnika, šefova svih talijanskih tajnih službi, kao i imena [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]], [[Roberto Calvi|Roberta Calvija]] (čelnika propale banke Ambrosiano), [[admiral]]a Giovannia Torrisija (šefa Glavnog stožera talijanske vojske) i cijelog niz generala,&lt;ref name=&quot;narod&quot;&gt;Petar Horvatić. [https://narod.hr/kultura/21-svibnja-1981-italija-masonskoj-lozi-p2-sjedili-parlamentarci-bankari-ministri-sefovi-tajnih-sluzbi-casnici 21. svibnja 1981. Italija – u masonskoj loži P2 sjedili su parlamentarci, bankari, ministri, šefovi tajnih službi, časnici…] Narod.hr, 21. svibnja 2018. (pristupljeno 21. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt; pet dana nakon javnog objavljivanja premijer [[Arnaldo Forlani]] raspustio je postojeću vladu, čiji su neki članovi također bili na objavljenom popisu,&lt;ref&gt;Ginsborg, ''Italy and Its Discontent'', str. 144–48&lt;/ref&gt; nakon neovisne istrage Talijanskog parlamenta na čelu s ministricom zdravstva Tinom Anselmi.&lt;ref&gt;George Russell. [http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,922552,00.html Italy: A Grand Master's Conspiracy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151223052858/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,922552,00.html |date=23. prosinca 2015. }} Time Magazine, 8. lipnja 1981. (pristupljeno 21. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Borgheseov puč]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Ginsborg, Paul. ''Italy and Its Discontents''. London: Palgrave Macmillan, 2003. {{ISBN|1-4039-6152-2}}
* Jones, Tobias. ''The Dark Heart of Italy''. New York: North Point Press, 2003.

[[Kategorija:Masonske lože]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Italiji]]
[[Kategorija:Povijest Italije]]
[[Kategorija:Kontroverze vezane uz slobodno zidarstvo]]</text>
      <sha1>39taq984xx0qn8uievj7uf3xki1xhuf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva liga Srbije u rukometu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>616233</id>
    <revision>
      <id>7520868</id>
      <parentid>7491041</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:03:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3378" sha1="k7su467dqo5xzb6ucvhh853atr4t438" xml:space="preserve">{{Infookvir liga|ime=Superliga Srbije u rukometu|slika=Superliga Srbije rukomet.jpg|šport=[[Rukomet]]|države=[[Srbija]]|osnovana=[[2006.]]|ugašena=|rang=1|viša_liga=|niža_liga=|broj_klubova=14|broj_skupina=|domaći_kupovi=|međunarodni_kupovi=|prvaci_sezone= |prvaci=|najuspješniji_klub=[[RK Vojvodina]] &lt;small&gt;(11 naslova)&lt;/small&gt;|službena_stranica=[http://super.rss.org.rs/ SuperLiga Srbije]|sezona=}}
'''Superliga Srbije u rukometu ili Prva liga Srbije''' je najviši rang [[rukomet]]ne lige za muškarce u [[Srbija|Srbiji]]. Liga je nastala [[2006.]] godine nakon raspada [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i ukidanja bivše ''Superlige Srbije i Crne Gore''.

Trenutno broji 14 klubova koji se natječu u glavnom dijelu lige, a najbolji prelaze u novu razinu natjecanja u borbi za prvaka Srbije u rukometu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://super.rss.org.rs/#ucesnici/klubovi |title=Sudionici - Klubovi |work=super.rss.org.rs |language=srpski |publisher=Super Liga Srbije |accessdate=23. svibnja 2018. |archive-date=24. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180524081208/http://super.rss.org.rs/#ucesnici/klubovi |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pobjednici prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; 
!Sezona
| bgcolor=&quot;gold&quot; |&lt;center&gt;'''Prvak'''&lt;/center&gt;
| bgcolor=&quot;silver&quot; |&lt;center&gt;'''Drugo mjesto'''&lt;/center&gt;
| bgcolor=&quot;CC9966&quot; |&lt;center&gt;'''Treće mjesto'''&lt;/center&gt;
|-
!2006./07.
|'''Crvena zvezda''', Beograd
|Partizan, Beograd
|Proleter, Zrenjanin
|-
!2007./08.
|'''Crvena zvezda''', Beograd
|Kolubara, Lazarevac
|Proleter, Zrenjanin
|-
!2008./09.
|'''Partizan''', Beograd
|Kolubara, Lazarevac
|Crvena zvezda, Beograd
|-
!2009./10.
|'''Kolubara''', Lazarevac
|Crvena zvezda, Beograd
|Metaloplastika, Šabac
|-
!2010./11.
|'''Partizan''', Beograd
|Crvena zvezda, Beograd
|Kolubara, Lazarevac
|-
!2011./12.
|'''Partizan''', Beograd
|Vojvodina, Novi Sad
|Radnički, Kragujevac
|-
!2012./13.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Partizan, Beograd
|Vrbas, Vrbas
|-
!2013./14.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Radnički, Kragujevac
|Metaloplastika, Šabac
|-
!2014./15.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Spartak Vojput, Subotica
|Metaloplastika, Šabac
|-
!2015./16.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Metaloplastika, Šabac
|Partizan, Beograd
|-
!2016./17.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Dinamo, Pančevo
|Crvena zvezda, Beograd
|-
!2017./18.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Železničar 1949, Niš
|Partizan, Beograd
|-
!2018./19.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Metaloplastika, Šabac
|Železničar 1949, Niš
|-
!2019./20.
| colspan=&quot;3&quot; |&lt;center&gt;''prekinuto zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]''&lt;/center&gt;
|-
!2020./21.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Partizan, Beograd
|Metaloplastika, Šabac
|-
!2021./22.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Partizan, Beograd
|Dinamo, Pančevo
|-
!2022./23.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Partizan, Beograd
|Metaloplastika, Šabac
|-
!2023./24.
|'''Vojvodina''', Novi Sad
|Metaloplastika, Šabac
|Partizan, Beograd
|-
!2024./25.
|'''Partizan''', Beograd
|Vojvodina, Novi Sad
|Metaloplastika, Šabac
|-
!2025./26.
|'''Partizan''', Beograd
|Vojvodina, Novi Sad
|Dinamo, Pančevo
|}

== Vanjske poveznice ==

* [http://super.rss.org.rs/ Službena web stranica lige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180524081208/http://super.rss.org.rs/ |date=24. svibnja 2018. }} {{srp icon}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rukomet u Srbiji]]</text>
      <sha1>k7su467dqo5xzb6ucvhh853atr4t438</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patricia Rosarie Casey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>618766</id>
    <revision>
      <id>7520645</id>
      <parentid>6784364</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4222" sha1="78q9alts4sq7bh2n77ahuzwyfhte6hs" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Patricia Rosarie Casey
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[27. listopada]] [[1952.]]
| mjesto rođenja    =
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| državljanstvo     = {{ZD+X|IRL}}
| narodnost         = 
| alma mater        = Nacionalno sveučilište u Corku
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = Novinarka, publicistkinja i aktivistica
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Patricia Rosarie Casey''' ([[27. listopada]] [[1952.]]), irska psihijatrica, akademkinja, novinarka, publicistkinja i [[pro-life]] aktivistica, kolumnistica ''Irish Independenta''.&lt;ref&gt; [https://www.spokeo.com/Patricia-Casey/Famous-Psychiatrist Patricia Casey] ''spokeo.com'' (pristupljeno 13. lipnja 2018.) &lt;/ref&gt;

Otac joj je bio mjesni vijećnik i poljoprivrednik, a majka [[medicinska sestra]] koja je radila u sustavu [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Zajedno s mlađom sestrom Teery i roditeljima odrasla je na irskom jugu, u grofoviji Cork. Iako [[katolik|katolkinja]] i istaknuta [[konzervativizam|konzervativka]], oženila se barmenom Johnom McGuigganom s kojim dijeli suprotstavljene političke i društvene stavove, no to nije smatrala preprekom za zajednički [[brak|bračni život]].

Studirala je [[medicina|medicinu]] na Nacionalnom sveučilištu u Corku te 1976. diplomirala na smjeru medicine i kirurgije. Nakon diplome, psihijatrijsku specijalizaciju provodila je u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], između ostalog u bolnici u [[Nottingham]]u i Kraljevskoj bolnici u [[Edinburgh]]u, gdje je bila predstojnicom psihijatrijskog odjela. Između 1985. i 1991. radila je kao lektorica i savjetnica na Odjelu za psihijatiriju Sveučilišne bolnice u Corku, nakon čega postaje [[profesor]]ica na Sveučilišnoj bolnici u Dublinu. Specijalistica psihijatrije od 2002. godine.&lt;ref&gt; [https://www.irelandstats.com/doctor/doctor-patricia-rosarie-casey-dublin-7/ Doctor Patricia Rosarie Casey] ''irelandstats.com'' (pristupljeno 13. lipnja 2018.) &lt;/ref&gt;

Pisala je za stručni časopis ''The Psychiatrist'' te je autorica nekoliko knjiga iz područja [[psihijatrija|psihijatrije]]. Područja zanimanja unutar psihijatrije su joj [[depresija]], poremećaji ponašanja i načini sprječavanja [[samoubojstvo|samoubojstva]]. Časopis ''Dubliner'' uvrstio ju je u svoj vodič &quot;dobrih liječnika&quot;.

Članica je Kraljevske akademije u [[Irska|Irskoj]], Kraljevskog zbora psihijatara, Kraljevskog medicinskog društva te Akademskog vijeća Sveučilišta u Dublinu. Pisala je za ''The Sunday Business Post'' i ''Irsih Times'' te je gostovala u brojnim [[Radio|radijskim]] i televizijskim emisijama.

Istaknuta je irska [[pro-life]] aktivistica, organizatorica i sudionica brojnih rasprava, tribina i konferencija o pitanju [[pobačaj]]a. Protivi se pobačaju te rješenje problema &quot;neželjene djece&quot; vidi u [[posvajanje|posvajanju]]. Protivi se surogatnoj trudnoći i in-vitro oplodnji, čije je utjecaje na [[majka|majku]] (trudnicu) proučavala i na psihijatrijskoj razini.

Autorica je i suatorica više stručnih knjiga:

* ''A Guide to Psychiatry in Primary Care''. Wrightson Biomedical Publishing Ltd: 1997. (2. izdanje)
* ''Psychiatry and the Law''. Oak Tree Press: 1998. (suautorica Craven Ciaran)
* ''Psycho-social treatment of deliberate self-harm''. Royal College of Psychiatrists, London: 2006.
* ''Fishes Clinical Psychopathology''.  Gaskelly Publications: 2007. (suautorica Kelly brendan)
* ''&quot;Personality disorder&quot; in &quot;Psychiatry in primary care&quot;''. Gaskell Publications: 2007.
* ''&quot;Bipolar disorder&quot; in &quot;The mind: a users guide&quot;. Transworld Publications: 2007.
* ''Psychiatry in Primary Care''. [[Cambridge University Press]]: 2011. (4. izdanje)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Casey, Patricia Rosarie}}
[[Kategorija:Irski liječnici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Akademici]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Pro-life aktivisti]]
[[Kategorija:Publicisti]]
[[Kategorija:Irski politički aktivisti]]</text>
      <sha1>78q9alts4sq7bh2n77ahuzwyfhte6hs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 7 2018.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>620665</id>
    <revision>
      <id>7520889</id>
      <parentid>6913387</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:07:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7805" sha1="9u8fecz1v5u2bdhud5iihq8uuuyajtu" xml:space="preserve">'''[[Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 7]]''' za 2018. je osvojila momčad ''[[Ragbi klub Nada|&quot;Nada&quot;]]'' iz [[Split]]a.&lt;ref&gt; [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/552481/treca-titula-u-sezoni-nada-je-bila-bolja-ali-sinj-u-svakom-slucaju-ide-naprijed-i-sve-je-blize-splitskom-velikanu slobodnadalmacija.hr, ''Treća titula u sezoni: Nada je bila bolja, ali Sinj u svakom slučaju ide naprijed i sve je bliže splitskom velikanu''], objavljeno 21. lipnja 2018., pristupljeno 30. lipnja 2018. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.ferata.hr/ragbijasi-sinja-viceprvaci-hrvatske-u-ragbiju-7/ ferata.hr, ''Ragbijaši Sinja viceprvaci Hrvatske u Ragbiju 7''], objavljeno 17. lipnja 2018., pristupljeno 30. lipnja 2018. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[http://www.nada-rugby.hr/nadanew/seniori/seniori-vijesti/2215-ragbijai-nade-novom-titulom-prvaka-zavrili-proljetnu-ragbijaku-sezonu.html nada-rugby.hr, ''Ragbijaši Nade novom titulom prvaka završili proljetnu ragbijašku sezonu ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200306092332/http://www.nada-rugby.hr/nadanew/seniori/seniori-vijesti/2215-ragbijai-nade-novom-titulom-prvaka-zavrili-proljetnu-ragbijaku-sezonu.html |date=6. ožujka 2020. }}, objavljeno 19. lipnja 2018., pristupljeno 8. srpnja 2018.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
Prvenstvo je igrano kroz dva turnira, održana u [[Zagreb]]u i [[Sinj]]u, a sudjelovalo je ukupno 10 klubova.

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=320|places=
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=42.77  |long=18.07  |label=&lt;small&gt; Invictus &lt;/small&gt; |position=left  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.39  |long=17.02  |label=&lt;small&gt; [[Ragbi klub Makarska rivijera|Makarska Rivijera]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43  |long=14.43  |label=&lt;small&gt; [[Ragbi klub Rijeka|Rijeka]] &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.80  |long=16.63  |label=&lt;small&gt; [[Ragbi klub Sinj|Sinj]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62  |long=16.45  |label=&lt;small&gt; [[Ragbi klub Nada|Nada]] &lt;/small&gt; |position=left  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.97  |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB''' &lt;/small&gt;  }}
&lt;!-- HIDDEN MARKERS --&gt;
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=43.60  |long=13.20 |label= &lt;small&gt; '''ZAGREB''' &lt;br&gt; [[Hrvatski ragbi klub Lokomotiva|Lokomotiva]] &lt;br&gt; [[HARK Mladost|Mladost]] &lt;br&gt; Novi Zagreb &lt;br&gt; [[Ragbi klub Rudeš|Rudeš]] &lt;br&gt; [[Ragbi klub Zagreb|Zagreb]] &lt;/small&gt; }}
|caption=Približna lokacija klubova sudionika prvenstva 2018. }}

* ''Invictus'' - [[Dubrovnik]] 
* ''[[Ragbi klub Makarska rivijera|Makarska Rivijera]]'' - [[Makarska]] 
* ''[[Ragbi klub Rijeka|Rijeka]]'' - [[Rijeka]] 
* ''[[Ragbi klub Sinj|Sinj]]'' - [[Sinj]]
* ''[[Ragbi klub Nada|Nada]]'' - [[Split]]
* ''[[Hrvatski ragbi klub Lokomotiva|Lokomotiva]]'' - [[Zagreb]]
* ''[[HARK Mladost|Mladost]]'' - [[Zagreb]] 
* ''Novi Zagreb'' - [[Zagreb]] 
* ''[[Ragbi klub Rudeš|Rudeš]]'' - [[Zagreb]] 
* ''[[Ragbi klub Zagreb|Zagreb]]'' - [[Zagreb]]

== Rezultati ==

=== Prvi turnir ===
Prvir turnir prvenstva Hrvatske je održan u [[Zagreb]]u 26. svibnja 2018. Sudjelovalo je osam momčadi, a osvojila ga je ''[[Ragbi klub Nada|Nada]]''.&lt;ref&gt;[https://www.zagreb-rugby.hr/event/prvenstvo-hrvatske-u-ragbiju-7-prvi-tunir/ zagreb-rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 7, prvi tunir'' (''Predpregled'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822181412/http://www.zagreb-rugby.hr/event/prvenstvo-hrvatske-u-ragbiju-7-prvi-tunir/ |date=22. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 30. lipnja 2018.&lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.rugby.hr/index.php/vijesti/242-nadin-dan-u-zagrebu-seniorke-i-u16-drzavni-prvaci-seniori-osvojili-prvi-turnir-prvenstva-hrvatske rugby.hr, ''Nadin dan u Zagrebu: seniorke i U16 državni prvaci, seniori osvojili prvi turnir Prvenstva Hrvatske''], objavljeno 27. svibnja 2018., pristupljeno 30. lipnja 2018. &lt;/ref&gt; 

{| style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;30%&quot;| ||width=&quot;30%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| 
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Grupa A
|-
|'''Nada''' - Rudeš ||43:0 
|-
|Novi Zagreb - '''Zagreb''' ||7:21 
|-
|Rudeš - '''Zagreb''' ||12:38 
|-
|'''Nada''' - Novi Zagreb ||19:7 
|-
|Zagreb - '''Nada''' ||0:39 
|-
|Rudeš - '''Novi Zagreb''' ||0:43 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Grupa B
|-
|'''Mladost''' - Rijeka ||22:14 
|-
|'''Sinj''' - Lokomotiva ||68:0 
|-
|'''Rijeka''' - Lokomotiva ||41:7 
|-
|Mladost - '''Sinj''' ||12:40 
|-
|Lokomotiva - '''Mladost''' ||0:53 
|-
|Rijeka - '''Sinj''' ||0:47 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|poluzavršnica
|-
|'''Novi Zagreb''' - Lokomotiva ||41:0 
|-
|Rijeka - '''Rudeš''' ||21:22 
|-
|'''Sinj''' - Zagreb ||40:14 
|-
|'''Nada''' - Mladost ||19:12 
|}

|valign=&quot;top&quot;| ||valign=&quot;top&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|utakmice za plasman
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 7. mjesto 
|-
|Lokomotiva - '''Rijeka''' ||5:37 
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 5. mjesto 
|-
|'''Novi Zagreb''' - Rudeš ||47:10 
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 3. mjesto 
|-
|Zagreb - '''Mladost''' ||14:21 
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 1. mjesto 
|-
|Sinj - '''Nada''' ||12:19 
|}

|valign=&quot;top&quot;| ||valign=&quot;top&quot;|
|}

=== Drugi turnir ===
Drugi i zavrršni turnir je održan u [[Sinj]]u 16. i 17. lipnja 2018. Sudjelovalo je 6 momčadi.&lt;ref&gt; [http://www.ferata.hr/sinj-domacin-zavrsnice-prvenstva-hrvatske-u-ragbiju-7/ ferata.hr, ''Sinj domaćin završnice prvenstva Hrvatske u Ragbiju 7''], objavljeno 15. lipnja 2018., pristupljeno 30. lipnja 2018. &lt;/ref&gt; 

{| style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;30%&quot;| ||width=&quot;30%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| 
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Skupina
|-
|'''Zagreb''' - Invictus ||29:12 
|-
|'''Nada''' - Zagreb''' ||43:5 
|-
|Invictus - '''Nada''' ||0:27 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Skupina
|-
|'''Sinj''' - Makarska Rivijera ||38:5 
|-
|Mladost - '''Sinj''' ||14:19 
|-
|Makarska Rivijera - '''Mladost''' ||7:38 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Poluzavršnica
|-
|'''Nada''' - Mladost ||24:14 
|-
|'''Sinj''' - Zagreb ||40:5 
|}

|valign=&quot;top&quot;| ||valign=&quot;top&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|utakmice za plasman
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 5. mjesto 
|-
|'''Invictus''' - Makarska Rivijera ||24:5 
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 3. mjesto 
|-
|'''Mladost''' - Zagreb ||31:22 
|-
!colspan=&quot;2&quot;|
|-
!colspan=&quot;2&quot;|za 1. mjesto 
|-
|'''Nada''' - Sinj ||28:17 
|}

|valign=&quot;top&quot;| ||valign=&quot;top&quot;|
|}

== Konačna ljestvica prvenstva == 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!poen+ !!poen- !!bod
|-  bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||Nada ||9 ||9 ||0 ||0 ||261 ||67 ||18 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|2. ||Sinj ||9 ||7 ||0 ||2 ||321 ||97 ||14 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|3. ||Mladost ||9 ||5 ||0 ||4 ||217 ||159 ||10 
|-
|4. ||Zagreb ||9 ||3 ||0 ||6 ||148 ||245 ||8 
|-
|5. ||Novi Zagreb ||5 ||3 ||0 ||2 ||145 ||50 ||4 
|-
|6. ||Rudeš ||5 ||1 ||0 ||4 ||44 ||192 ||3 
|-
|7. ||Rijeka ||5 ||2 ||0 ||3 ||113 ||103 ||2 
|-
|8. ||Invictus ||3 ||1 ||0 ||2 ||36 ||61 ||2 
|-
|9. ||Makarska Rivijera ||3 ||0 ||0 ||3 ||17 ||100 ||1 
|-
|10. ||Lokomotiva ||5 ||0 ||0 ||5 ||12 ||240 ||1 
|}

== Povezani članci ==
* [[Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 7]]
* [[Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 2017./18.|Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 2017./18.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.rugby.hr/index.php rugby.hr]

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [http://www.rugby.hr/index.php/natjecanja/seniori/7-raspored-i-rezultati rugby.hr, ''Prvenstvo Hrvatske - Ragbi 7 2018'' - rezultati], pristupljeno 30. lipnja 2018. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 7|2018]]</text>
      <sha1>9u8fecz1v5u2bdhud5iihq8uuuyajtu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>623838</id>
    <revision>
      <id>7520696</id>
      <parentid>7473939</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Galerija */</comment>
      <origin>7520696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3774" sha1="6jbdh0kqoquw6nrilypchn0esknnwm7" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Lovor''
| slika        = 2010-08-01 Laurus nobilis.jpg
| slika_širina =
| slika_opis   = ''L. nobilis''
| status       =
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Laurales]]
| familia      = [[Lauraceae]]
| tribus       = [[Laureae]]
| genus        = '''''Laurus'''''
| genus_autorstvo = [[L.]]
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
| FCD = rod
}}
'''Lovor''' (lovorika, [[Latinski jezik|lat.]] ''Laurus''),  rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice ''[[Lauraceae]]''. Postoje tri priznate vrste koje rastu po [[Mediteran]]u, [[Azori]]ma i [[Kanari]]ma.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328263-2 Kew], pristupljeno 27. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste ''[[Laurus nobilis|L. nobilis]]'' po [[Istra|Istri]], [[Kvarner]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. [[List]]ovi se koriste za [[Začin|začin]].
== Ime ==
Latinsko ime roda ''Laurus'' dolazi od keltskog ''blaur'',&lt;ref&gt;[https://www.plantea.com.hr/lovor/ Priroda i biljke]&lt;/ref&gt; u značenju uvijek zelen
== Opis ==
''Laurus'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; su mala zimzelena [[Stablo|stabla]]. [[Listovi]] su naizmjenični, kožasti i perasto žilasti. Dakle imaju glavnu srednju žilu i bočne žile koje idu prema rubu lista.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=117749 Flora of China], pristupljeno 26. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

[[Cvjetovi]] su jednospolni, a skupljeni su u peteljčaste štitce. Prije cvatnje ti su cvjetići obavijeni s četiri križno postavljene involukralne brakteje. [[Cvat]]ovi su pazušni, često u parovima, a mogu biti po jedan ili po tri u kratkom grozdastom sklopu.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Perijantna cijev je kratka. Režnjeva perijanta ima samo 4, što je razlika od mnogih drugih lovorovki gdje ih je obično 6. Ti režnjevi su približno jednaki.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Kod muških cvjetova ima 8–14 [[prašnik]]a, najčešće 12, raspoređenih u tri pršljena. Prašnici prvog pršljena nemaju žlijezde, a oni iz drugog ili trećeg pršljena imaju po dvije bubrežaste žlijezde u srednjem dijelu niti. [[Antere]] su dvolokularne i otvaraju se prema unutra. Plodnica je u muškim cvjetovima neplodna. Kod ženskih cvjetova nema pravih prašnika, nego su prisutna 4 staminodija, smještena naizmjenično s režnjevima perijanta. Svaki ima dvije sjedeće žlijezde i između njih malu lancetastu jezičastu izraslinu. Plodnica je jednokomorna, s jednim sjemenim zametkom. Vrat tučka je kratak, a njuška malo proširena i tupo trokutasta.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] je jajast. Perijantna cijev se pri plodu ne proširi jako, ili se samo malo proširi; može puknuti ili ostati cijela.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod je malen, prirodno u [[Makaronezija|Makaroneziji]] i [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. U [[Kina|Kini]] je jedna vrsta unesena, što se odnosi na naš poznati ''[[Laurus nobilis]]''.
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;
Laurus novocanariensis 03.JPG|''Laurus novocanariensis''
313Aven's Nature Farm 08.jpg|''Laurus nobilis''
Laurus azorica in Eastwoodhill Arboretum (1).jpg|''Laurus azorica''
&lt;/gallery&gt;

== Vrste ==
* ''[[Laurus azorica]]'' &lt;small&gt;(Seub.) Franco&lt;/small&gt;
* ''[[Laurus nobilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''[[Laurus novocanariensis]]'' &lt;small&gt;Rivas Mart., Lousã, Fern.Prieto, E.Días, J.C.Costa &amp; C.Aguiar&lt;/small&gt;

==Zanimljivosti==
*Lumber, plod lovora koji raste samo na ženskom stablu lovora, koristi se kao municija za [[pukalnica|pukalnicu]] - tradicionalna hrvatska igračka.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Lovor| ]]
[[Kategorija:Rodovi Laureae]]
[[Kategorija:Laureae]]</text>
      <sha1>6jbdh0kqoquw6nrilypchn0esknnwm7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva ženska košarkaška liga 2017./18.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>624960</id>
    <revision>
      <id>7520874</id>
      <parentid>6913371</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:42:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8806" sha1="fvcs24xvctsel16vdaq38ulnh7ncp7z" xml:space="preserve">'''Prva ženska liga''' za sezonu 2017./18. je dvadeset i šesta sezona najvišeg ranga hrvatskog [[košarka]]škog [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|prvenstva za žene]] u kojem sudjeluje 11 klubova. Po nazivu je liga zamijenila '''''[[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|&quot;A-1 ligu&quot;]]'''''. &lt;br&gt; Prvak je peti put zaredom postao ''[[ŽKK Medveščak|&quot;Medveščak&quot;]]'' iz [[Zagreb]]a.&lt;ref&gt;[http://www.zenska-kosarka.com/medvescak-prvak-hrvatske-peti-put-zaredom/ zenska-kosarka.com, ''Medveščak prvak Hrvatske peti put zaredom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180719035718/http://www.zenska-kosarka.com/medvescak-prvak-hrvatske-peti-put-zaredom/ |date=19. srpnja 2018. }}, objavljeno 11. svibnja 2018., pristupljeno 12. kolovoza 2018.&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=300 |places=
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=42.77  |long=18.07  |label= &lt;small&gt; [[ŽKK Ragusa PGM Dubrovnik|Ragusa]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43  |long=17.67  |label= &lt;small&gt; Plamen &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.97  |long=13.85  |label= &lt;small&gt; [[ŽKK Pula|Pula Č.T.]] &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.27  |long=18.02  |label= &lt;small&gt; [[ŽKK Brod na Savi|Brod na Savi]] &lt;/small&gt; |position= left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62  |long=16.45  |label= &lt;small&gt; Split &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.83  |long=15.88  |label= &lt;small&gt; [[ŽKK Šibenik|Šibenik]] &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=46.17  |long=16.98  |label= &lt;small&gt; Podravac G. &lt;/small&gt; |position= left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.22  |long=15.23  |label= &lt;small&gt; [[ŽKK Zadar|Zadar]] &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95  |long=15.97  |label= &lt;small&gt; '''ZAGREB''' &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=43.70  |long=13.15 |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB:''' &lt;br&gt; [[ŽKK Dubrava Zagreb|Dubrava BLC]] &lt;br&gt; [[ŽKK Medveščak|Medveščak]] &lt;br&gt; Trešnjevka 2009 &lt;/small&gt; }}
|caption=Približna lokacija klubova Prve ženske lige u sezoni 2017./18. }}

* ''[[ŽKK Ragusa PGM Dubrovnik|Ragusa]]'' - [[Dubrovnik]] 
* ''Plamen'' - [[Požega]]
* ''[[ŽKK Pula|Pula Črnja Tours]]'' -  [[Pula]]
* ''[[ŽKK Brod na Savi|Brod na Savi]]'' - [[Slavonski Brod]]
* ''Split'' -  [[Split]]
* ''[[ŽKK Šibenik|Šibenik]]'' - [[Šibenik]]
* ''Podravac Gigant'' - [[Virje]]
* ''[[ŽKK Zadar|Zadar]]'' - [[Zadar]]
* ''[[ŽKK Dubrava Zagreb|Dubrava BLC]]'' - [[Zagreb]]
* ''[[ŽKK Medveščak|Medveščak]]''  - [[Zagreb]] 
* ''Trešnjevka 2009'' -  [[Zagreb]]

== Ligaški dio ==

=== Ljestvica ===
&lt;small&gt;
{{colorbox|limegreen}} -  plasirali se u doigravanje 
&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!bod
|- bgcolor=&quot;limegreen&quot; 
|1. ||Medveščak ||20 ||19 ||1 ||1617 ||1096 ||39 
|- bgcolor=&quot;limegreen&quot;
|2. ||Trešnjevka Zagreb ||20 ||17 ||3 ||1626 ||1162 ||37 
|- bgcolor=&quot;limegreen&quot;
|3. ||Ragusa ||20 ||14 ||6 ||1363 ||1104 ||34 
|- bgcolor=&quot;limegreen&quot;
|4. ||Split ||20 ||13 ||7 ||1524 ||1284 ||33 
|-
|5. ||Pula Črnja Tours ||20 ||11 ||9 ||1508 ||1554 ||31 
|-
|6. ||Zadar ||20 ||9 ||11 ||1348 ||1372 ||29 
|-
|7. ||Šibenik ||20 ||8 ||12 ||1379 ||1413 ||28 
|-
|8. ||Plamen ||20 ||7 ||13 ||1296 ||1378 ||27 
|-
|9. ||Podravac Gigant ||20 ||8 ||12 ||1294 ||1336 ||28 
|-
|10. ||Dubrava BLC ||20 ||3 ||17 ||1045 ||1752 ||23 
|-
|11. ||Brod na Savi ||20 ||1 ||19 ||1128 ||1677 ||21 
|}

=== Rezultatska križaljka === 
''Ažurirano: 12. kolovoza 2018. 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BRS !!DUB !!MED !!PLA !!POG !!PUČT !!RAG !!SPL !!ŠIB !!TRE !!ZAD 
|-
|'''BRS ||align=&quot;left&quot;|Brod na Savi 
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 61:75 ||'''38:84''' || 60:67 ||'''54:60''' || 75:85 ||'''34:90''' || 39:86 ||'''57:78''' || 72:83 ||'''51:59''' 
|-
|'''DUB ||align=&quot;left&quot;|Dubrava BLC 
|'''62:76''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;|  || 46:88 || 44:71 || 67:78 ||'''70:94''' || 64:94 ||'''45:97''' || 55:53 ||'''44:116''' || 63:60 
|-
|'''MED ||align=&quot;left&quot;|Medveščak 
| 96:60 ||'''86:38''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;|  || 73:47 || 79:59 ||'''75:64''' ||'''76:59''' || 75:56 ||'''88:68''' ||'''71:73''' || 94:52 
|-
|'''PLA ||align=&quot;left&quot;|Plamen 
|'''87:57 ||'''89:40 ||'''55:92''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;|  ||'''75:69 p''' || 77:85 || 57:71 ||'''63:80''' || 51:66 || 42:73 ||'''65:60 
|-
|'''POG ||align=&quot;left&quot;|Podravac Gigant 
| 100:60 ||'''107:40''' ||'''48:68''' || 52:63 ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;|  ||'''73:60''' ||'''80:74 p''' || 49:73 ||'''90:81''' ||66:75 ||66:75 
|-
|'''PUČT ||align=&quot;left&quot;|Pula Črnja Tours 
|'''95:81''' || 88:68 || 55:76 ||'''73:72''' || 77:69 ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;|  || 78:80 ||'''85:79 p''' || 82:66 ||'''59:103''' ||'''75:81 
|-
|'''RAG ||align=&quot;left&quot;|Ragusa 
| 84:30 ||'''85:31''' || 53:59 ||'''65:53''' || 20:0 p.f. ||'''73:58''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;|  || 72:64 ||'''82:45''' ||'''49:73 ||72:64 
|-
|'''SPL ||align=&quot;left&quot;|Split 
|'''84:58''' || 78:49 ||'''62:90''' || 84:64 ||'''88:72''' || 92:61 ||'''59:65''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  || 84:71 || 80:62 ||'''73:64 
|-
|'''ŠIB ||align=&quot;left&quot;|Šibenik 
| 105:65 ||'''105:53''' || 62:102 ||'''68:59''' || 79:60 ||'''70:78''' || 57:76 ||'''64:59''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''61:67 ||64:74 
|-
|'''TRE ||align=&quot;left&quot;|Trešnjevka 2009 
|'''113:52''' || 116:25 || 46:60 ||'''100:80''' ||'''85:46''' || 91:67 || 47:46 ||'''87:70''' || 75:53 ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''81:59 
|-
|'''ZAD ||align=&quot;left&quot;|Zadar 
| 84:48 ||'''110:66''' ||'''55:85''' || 66:59 ||'''61:51''' || 83:89 ||'''75:53''' || 49:76 ||'''56:63''' || 61:78 ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| 
|-
!colspan=&quot;13&quot;|
|-
|colspan=&quot;13&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 11. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (12. – 22. kolo) &lt;br&gt; 
p - rezultat nakon produžetka 
|}
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt; [http://www.ksz-zagreb.hr/prva-liga-2?sid=17 ksz-zagreb.hr, Prva liga (Ž) 2017./18.], pristupljeno 12. kolovoza 2018. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Doigravanje == 
&lt;small&gt;
{{colorbox|turquoise}} - domaća utakmica za ''klub1'' &lt;br&gt;
{{colorbox|lightsalmon}} - gostujuća utakmica za ''klub1''
&lt;/small&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!klub1 !!pob-por !!klub2 !!ut.1 !!ut.2 !!ut.3  !!ut.4 !!ut.5
|-
!colspan=&quot;8&quot;|poluzavršnica 
|-
|'''Medveščak''' ||align=&quot;center&quot;|'''2-0 ||Split ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|62:57 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;|79:73 || ||colspan=&quot;2&quot;| 
|-
|'''Trešnjevka 2009''' ||align=&quot;center&quot;|'''2-0 ||Ragusa ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|54:44 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;|76:59 || ||colspan=&quot;2&quot;| 
|-
!colspan=&quot;8&quot;| 
|-
!colspan=&quot;8&quot;|završnica 
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''Medveščak''' ||align=&quot;center&quot;|'''3-0 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|Trešnjevka 2009 ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|68:51 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;|57:48 ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|72:51 || || 
|}
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt; [https://www.eurobasket.com/Croatia/games-schedule.asp?League=11&amp;LName=Croatia&amp;Women=1&amp;Year=2017-2018 eurobasket.com, Prva liga žene 2017./18. - raspored i rezultati utakmica], pristupljeno 12. kolovoza 2018.  &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt; 

== Unutrašnje poveznice == 
* [[Druga ženska košarkaška liga 2017./18.|Druga liga 2017./18.]] 

== Vanjske poveznice == 
* [http://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-zenska-liga službena stranica]
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-Prva-Liga-Women.asp?women=1 eurobasket.com, stranica natjecanja] 
* [http://www.zenska-kosarka.com/category/natjecanja/a1-liga/ zenska-kosrka.com, A-1 liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180908091536/http://www.zenska-kosarka.com/category/natjecanja/a1-liga/ |date=8. rujna 2018. }} 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* [http://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-zenska-liga hks-cbf.hr, Prva ženska liga], pristupljeno 12. kolovoza 2018. 
* [http://www.hks-cbf.hr/standings-long?leagueId=32005&amp;seasonId=99517 hks-cbf.hr, Prva ženska liga 2017./18. - ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180908122238/http://www.hks-cbf.hr/standings-long?leagueId=32005&amp;seasonId=99517 |date=8. rujna 2018. }}, pristupljeno 12. kolovoza 2018. 
* [http://www.ksz-zagreb.hr/prva-liga-2?sid=17 ksz-zagreb.hr, Prva liga (Ž) 2017./18.], pristupljeno 12. kolovoza 2018. 
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-Prva-Liga-Women_2017-2018.asp?women=1 eurobasket.com, Prva liga žene 2017./18.], pristupljeno 12. kolovoza 2018. 
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/games-schedule.asp?League=11&amp;LName=Croatia&amp;Women=1&amp;Year=2017-2018 eurobasket.com, Prva liga žene 2017./18. - raspored i rezultati utakmica], pristupljeno 12. kolovoza 2018. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{A-1 HKL žene}}
{{mrva-koš}}

[[Kategorija:A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|2017-18]]
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2017./18.|ž-1-A-1]]</text>
      <sha1>fvcs24xvctsel16vdaq38ulnh7ncp7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2004./05.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>625973</id>
    <revision>
      <id>7520627</id>
      <parentid>7456280</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8982" sha1="hip5aok8hqd9mpuuyn0x1v6c9jle98g" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2004./05.#1. ŽNL Zadarska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2004./05.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Debeljak|Debeljak]]
| broj klubova              = 16
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2003./04.|2003./04.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2005./06.|2005./06.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2004./05. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. Sudjelovalo je 16 klubova, a ligu je osvojio ''[[NK Hajduk Pridraga|&quot;Hajduk&quot;]]'' iz [[Pridraga|Pridrage]].

== Momčadi ==
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team2=DRP  |name_DRP=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team15=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team16=DEB |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]
|team13=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team8=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team11=ZRM |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team9=GAL  |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team7=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team4=NOŠK |name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team10=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team5=ZEM  |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team14=HRV |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team12=ŠKA |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team3=CRT  |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team6=RAŠ  |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]

|win_HAJ=20 |draw_HAJ=6  |loss_HAJ=4  |gf_HAJ=51 |ga_HAJ=16
|win_DRP=17 |draw_DRP=7  |loss_DRP=6  |gf_DRP=67 |ga_DRP=30
|win_BIB=10 |draw_BIB=5  |loss_BIB=15 |gf_BIB=48 |ga_BIB=58
|win_DEB=8  |draw_DEB=5  |loss_DEB=17 |gf_DEB=46 |ga_DEB=62
|win_NVZ=9  |draw_NVZ=9  |loss_NVZ=12 |gf_NVZ=48 |ga_NVZ=60
|win_ZLL=13 |draw_ZLL=2  |loss_ZLL=15 |gf_ZLL=68 |ga_ZLL=59
|win_ZRM=11 |draw_ZRM=5  |loss_ZRM=14 |gf_ZRM=57 |ga_ZRM=56
|win_GAL=11 |draw_GAL=7  |loss_GAL=12 |gf_GAL=43 |ga_GAL=52
|win_POL=12 |draw_POL=6  |loss_POL=12 |gf_POL=40 |ga_POL=40
|win_NOŠK=13|draw_NOŠK=5 |loss_NOŠK=12|gf_NOŠK=47|ga_NOŠK=46
|win_SAB=11 |draw_SAB=7  |loss_SAB=12 |gf_SAB=48 |ga_SAB=58
|win_ZEM=12 |draw_ZEM=7  |loss_ZEM=11 |gf_ZEM=42 |ga_ZEM=50
|win_HRV=10 |draw_HRV=5  |loss_HRV=15 |gf_HRV=39 |ga_HRV=46
|win_ŠKA=10 |draw_ŠKA=7  |loss_ŠKA=13 |gf_ŠKA=34 |ga_ŠKA=53
|win_CRT=14 |draw_CRT=6  |loss_CRT=10 |gf_CRT=50 |ga_CRT=49
|win_RAŠ=13 |draw_RAŠ=3  |loss_RAŠ=14 |gf_RAŠ=61 |ga_RAŠ=54

|status_HAJ=P
|status_DEB=R

|col_R1=green1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2005./06.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R=red1|text_R=[[2. ŽNL Zadarska 2005./06.|2. ŽNL]]
|result16=R

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/20/1-znl/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!CRO !!DEB !!DRA !!GAL !!HAJ !!HRV !!NOŠK !!NOVZ !!POL !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!ZEM !!ZLL !!ZRM 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 4:1 ||  || || || || 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || ||'''4:3''' ||  || || || || 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || ||'''2:2''' ||  || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 2:2 ||  || || || || 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 2:1 ||  || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || ||'''1:0''' ||  || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || ||'''2:1''' ||  || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || ||'''2:0''' ||  || || || || 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || ||'''2:4''' ||  || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''2:1''' ||  || || || || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane
|'''2:0''' ||0:1 ||2:2 ||'''3:1''' ||'''4:0''' ||3:4 ||3:1 ||3:1 ||3:0 || 1:2 ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''1:0''' ||'''2:0''' ||'''5:1''' ||'''2:1''' ||5:2 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar
| || || || || || || || || || || 3:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |  || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja
| || || || || || || || || || || 4:2 ||  ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik
| || || || || || || || || || || 1:2 ||  || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka
| || || || || || || || || || || 3:0 p.f. ||  || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja
| || || || || || || || || || ||'''4:2''' ||  || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;18&quot;|
|-
|colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 15. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (16. – 30. kolo) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
p.f. - rezultat 3:0 bez borbe
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt; Marko Marin: ''NK Raštane : 1976.-2016. : ponos sela i Ravnih kotara : / a tek nam je 40 godina'', Zadar, 2017., {{ISBN|978-953-59389-0-3}}, str. 102-115 (''&quot;Raštane&quot;'' - Gornje Raštane - rezultati) &lt;/ref&gt;  
&lt;/small&gt; 

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]] 
* [[2. ŽNL Zadarska 2004./05.]] 
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2004./05.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2004./05.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* Marko Marin: ''NK Raštane : 1976. – 2016. : ponos sela i Ravnih kotara : / a tek nam je 40 godina'', Zadar, 2017., {{ISBN|978-953-59389-0-3}}, str. 102-115  
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2004-05]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2004./05.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>hip5aok8hqd9mpuuyn0x1v6c9jle98g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2018./19.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>627137</id>
    <revision>
      <id>7520720</id>
      <parentid>7475605</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:29:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26456" sha1="pcrl4brvr3mb1aq95rsu80g3gh0xvst" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2018./19.#1. ŽNL Zadarska}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2018./19.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Pakoštane|Pakoštane]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Pag|Pag]]
| broj klubova              = 14 (13)
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2017./18.|2017./18.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2019./20.|2019./20.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2018./19. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola).&lt;br&gt;
Ligu je osvojila momčad ''[[NK Pakoštane|&quot;Pakoštana&quot;]]''.&lt;ref&gt; [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/605651/pakostane-prve-osvojili-prvenstvo-pao-je-i-peceni-vol zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ZUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA 26. KOLO Pakoštane prve, osvojili prvenstvo! Pao je i pečeni vol!''], objavljeno 26. svibnja 2019., pristupljeno 10. lipnja 2019. &lt;/ref&gt;

== Sudionici == 
* ''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]] 
* ''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]''- [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team12=POL |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team3=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team5=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team4=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team11=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team10=ZLL |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team2=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team1=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team6=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team14=PAG |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]&lt;ref&gt;''[[NK Pag|Pag]]'' – odustao nakon 12. kola, svi rezultati brisani&lt;/ref&gt;
|team9=ZEM  |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team7=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team8=DAL  |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team13=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]

|win_POL=5  |draw_POL=0  |loss_POL=19 |gf_POL=32 |ga_POL=74
|win_ŠKA=13 |draw_ŠKA=7  |loss_ŠKA=4  |gf_ŠKA=46 |ga_ŠKA=29
|win_HAJ=12 |draw_HAJ=6  |loss_HAJ=6  |gf_HAJ=50 |ga_HAJ=36
|win_DRA=14 |draw_DRA=2  |loss_DRA=8  |gf_DRA=41 |ga_DRA=18
|win_SAB=5  |draw_SAB=3  |loss_SAB=16 |gf_SAB=25 |ga_SAB=60
|win_ZLL=9  |draw_ZLL=1  |loss_ZLL=14 |gf_ZLL=43 |ga_ZLL=49
|win_HRV=14 |draw_HRV=4  |loss_HRV=6  |gf_HRV=47 |ga_HRV=25
|win_PAK=17 |draw_PAK=2  |loss_PAK=5  |gf_PAK=57 |ga_PAK=21
|win_VLB=12 |draw_VLB=3  |loss_VLB=9  |gf_VLB=54 |ga_VLB=34
|win_PAG=0  |draw_PAG=0  |loss_PAG=0  |gf_PAG=0  |ga_PAG=0
|win_ZEM=11 |draw_ZEM=4  |loss_ZEM=9  |gf_ZEM=45 |ga_ZEM=52
|win_BIB=11 |draw_BIB=5  |loss_BIB=8  |gf_BIB=40 |ga_BIB=27
|win_DAL=11 |draw_DAL=4  |loss_DAL=9  |gf_DAL=31 |ga_DAL=22
|win_ARB=0  |draw_ARB=3  |loss_ARB=21 |gf_ARB=14 |ga_ARB=78

|status_PAK=P
|status_PAG=R

|adjust_points_BIB=-1
|hth_BIB=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_POL=-1
|hth_POL=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_PAG=-7
|hth_PAG=7 bodova oduzeto od saveza.

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2019./20.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2019./20.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/28330961/1-znl-1819/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
''Izvor za raspored:''&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/26-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 26, god. XV (raspored natjecanja 1. ŽNL 2018./19.)], objavljeno 5. kolovoza 2018. preuzeto 4. listopada 2018., &lt;/ref&gt; ''Službeno glasilo NSZŽ'' &lt;br&gt; 
''Ažurirano: 10. lipnja 2019.''

{|style=&quot;width: 100%;font-size: 80%&quot;
|-
|style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''15./16./26. rujna 2018.'''
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Velebit ||2:1 
|-
|'''Dragovoljac''' – Zlatna luka ||3:0 
|-
|Arbanasi – Škabrnja '91 ||1:1 
|-
|Zemunik – '''Bibinje''' ||1:4 
|-
|'''Pag''' – Sabunjar ||2:0 
|-
|'''Polača''' – Dalmatinac ||3:1 
|-
|Hajduk – Pakoštane || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/sport/clanak/id/565740/cetvorka-bibinja-u-luzinama zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA ZADAR 1. KOLO Četvorka Bibinja u Lužinama!'' (1. kolo – rezultati)], objavljeno 16. rujna 2018., pristupljeno 21. rujna 2018. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt; [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2019.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2018./19., 5. stupanj (1. ŽNL) – 1. ŽNL zadarska] &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''22./23. rujna 2018.'''
|-
|'''Zlatna luka''' – Pakoštane || 4:1 
|-
|Dalmatinac – Hajduk || 1:1 
|-
|Sabunjar – '''Polača''' || 1:3 
|-
|'''Velebit''' – Pag || 5:0 
|-
|Bibinje – '''Hrvatski vitez''' || 2:3 
|-
|Škabrnja '91 – Zemunik || 2:2 
|-
|'''Dragovoljac''' – Arbanasi || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/2-uncategorised/677-1-znl-2-znl-22-09-30-09 nszz-zadar.hr ''1. ŽNL-2. ŽNL / 22.09.-30.09'' (2. kolo – rezultati; 3. kolo – raspored)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930105506/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/2-uncategorised/677-1-znl-2-znl-22-09-30-09 |date=30. rujna 2018. }}, pristupljeno 4. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''26./29./30. rujna 2018.'''
|-
|Arbanasi -'''Zlatna luka''' || 1:2 
|-
|Zemunik – '''Dragovoljac''' || 0:3 
|-
|Hrvatski vitez – Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|Pag – '''Bibinje''' || 2:3 
|-
|Polača – '''Velebit''' || 2:5 
|-
|'''Hajduk''' – Sabunjar || 4:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/2-uncategorised/678-1-znl-2-znl-29-09-07-10 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL-2. ŽNL / 29.09.-07.10.'' (3. kolo – rezultati; 4. kolo – raspored)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. listopada 2018.&lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''6./7. listopada 2018.'''
|-
|Zlatna luka – Dalmatinac || 1:1 
|-
|Sabunjar – '''Pakoštane''' || 1:5 
|-
|'''Velebit''' – Hajduk || 5:0 
|-
|'''Bibinje''' – Polača || 2:0 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Pag || 9:0 
|-
|Dragovoljac – Hrvatski vitez || 0:0 
|-
|Arbanasi – '''Zemunik''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/31-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 31, god. XV (4. kolo – rezultati; 5. kolo – raspored)], objavljeno 10. listopada 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''13./14. listopada 2018.'''
|-
|'''Zemunik''' – Zlatna luka || 3:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Arbanasi || 8:3 
|-
|Pag – '''Dragovoljac''' || 0:1 
|-
|Polača – '''Škabrnja '91''' || 1:4 
|-
|Hajduk – Bibinje || 1:1 
|-
|Pakoštane – '''Velebit''' || 0:1 
|-
|'''Dalmatinac''' – Sabunjar || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/32-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 32, god. XV (5. kolo – rezultati; 6. kolo – raspored)], objavljeno 17. listopada 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''20./21. listopada 2018.'''
|-
|Zlatna luka – '''Sabunjar''' || 0:1 
|- 
|Velebit – Dalmatinac || 1:1 
|-
|'''Bibinje''' – Pakoštane || 4:3 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Hajduk || 3:2 
|-
|'''Dragovoljac''' – Polača || 2:0 
|-
|'''Arbanasi''' – Pag || 5:0 
|-
|'''Zemunik''' – Hrvatski vitez || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/33-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 33, god. XV (6. kolo – rezultati; 7. kolo – raspored)], objavljeno 24. listopada 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''27./28./31. listopada 2018.'''
|-
|'''Zlatna luka''' – Hrvatski vitez  || 2:1 
|-
|Pag – '''Zemunik''' || 1:2 
|-
|'''Polača''' – Arbanasi || 3:0 
|-
|'''Hajduk''' – Dragovoljac || 2:0 
|-
|Pakoštane – '''Škabrnja '91''' || 0:1 
|-
|'''Dalmatinac''' – Bibinje || 1:0 
|- 
|Sabunjar – '''Velebit''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/34-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 34, god. XV (7. kolo – rezultati; 8. kolo – raspored)], objavljeno 31. listopada 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''3./4./21. studenog 2018.'''
|-
|Zlatna luka – '''Velebit''' || 2:3 
|-
|Bibinje – Sabunjar || 0:0 
|-
|'''Škabrnja '91'''  – Dalmatinac || 5:2 
|-
|Dragovoljac – '''Pakoštane''' || 0:1 
|-
|Arbanasi – '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|'''Zemunik''' – Polača || 2:1 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Pag || 7:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/35-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 35, god. XV (8. kolo – rezultati; 9. kolo – raspored)], objavljeno 7. studenog 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''10./11. studenog 2018.'''
|-
|Pag – '''Zlatna luka''' || 0:3 
|-
|Polača – '''Hrvatski vitez''' || 0:4 
|-
|'''Hajduk''' – Zemunik || 6:3 
|-
|'''Pakoštane''' – Arbanasi || 5:0 
|-
|Dalmatinac – '''Dragovoljac''' || 0:1 
|-
|Sabunjar – '''Škabrnja '91''' || 0:2 
|-
|Velebit – '''Bibinje''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/36-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 36, god. XV (9. kolo – rezultati; 10. kolo – raspored)], objavljeno 14. studenog 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''17./18. studenog 2018.'''
|-
|Zlatna luka – '''Bibinje''' || 1:4 
|-
|Škabrnja '91 – '''Velebit''' || 0:3 
|-
|'''Dragovoljac''' – Sabunjar || 3:0 
|-
|Arbanasi – Dalmatinac || 0:0 
|-
|Zemunik – Pakoštane || 2:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Hajduk || 2:0 
|-
|Pag – Polača || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/37-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 37, god. XV (10. kolo – rezultati; 11. kolo – raspored)], objavljeno 21. studenog 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''24./25. studenog / 15. prosinca 2018.'''
|-
|Polača – '''Zlatna luka''' || 1:6 
|-
|'''Hajduk''' – Pag || 3:0 p.f. 
|-
|'''Pakoštane''' – Hrvatski vitez || 3:1 
|-
|'''Dalmatinac''' – Zemunik || 2:0 
|-
|'''Sabunjar''' – Arbanasi || 2:0 
|-
|Velebit – '''Dragovoljac''' || 1:4 
|-
|Bibinje – Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/38-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 38, god. XV (11. kolo – rezultati; 12. kolo – raspored)], objavljeno 28. studenog 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''1./2. prosinca 2018.'''
|-
|'''Zlatna luka''' – Škabrnja || 3:1 
|-
|Pag – Pakoštane || 
|-
|Hrvatski vitez – '''Dalmatinac''' || 1:2 
|-
|'''Zemunik''' – Sabunjar || 6:3 
|-
|Arbanasi – Velebit || 2:2 
|-
|'''Dragovoljac''' – Bibinje || 2:0 
|-
|'''Polača''' – Hajduk || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;gl-39-2018&quot;&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/39-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 39, god. XV (12. kolo – rezultati; 13. kolo – raspored)], objavljeno 5. prosinca 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''8./9. prosinca 2018.'''
|-
|'''Hajduk''' – Zlatna luka || 2:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Polača || 4:2 
|-
|Dalmatinac – Pag || 
|-
|Sabunjar – '''Hrvatski vitez''' || 0:4 
|-
|'''Velebit''' – Zemunik || 4:0 
|-
|'''Bibinje''' – Arbanasi || 2:0 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Dragovoljac || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2017-2018/40-18.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 40, god. XV (13. kolo – rezultati; 11. i 14. kolo – raspored)], objavljeno 12. prosinca 2018., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| ||style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''3. ožujka 2019.'''
|-
|Zlatna luka – '''Dragovoljac''' || 0:1 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Arbanasi || 1:0 
|-
|'''Bibinje''' – Zemunik || 3:0 
|-
|'''Velebit''' – Hrvatski vitez || 4:0 
|-
|'''Dalmatinac''' – Polača || 3:0 
|-
|'''Pakoštane''' – Hajduk || 5:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/7-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 7, god. XVI (14. kolo – rezultati; 15. kolo – raspored)], objavljeno 6. ožujka 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''9./10. ožujka 2019.'''
|-
|'''Pakoštane''' – Zlatna luka || 3:0 
|-
|'''Hajduk''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|Polača – '''Sabunjar''' || 1:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Bibinje || 1:0 
|-
|Zemunik – Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|Arbanasi – '''Dragovoljac''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/8-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 8, god. XVI (15. kolo – rezultati; 16. kolo – raspored)], objavljeno 13. ožujka 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''16./17. ožujka 2019.'''
|-
|'''Zlatna luka''' – Arbanasi || 6:0 
|-
|Dragovoljac – '''Zemunik''' || 1:2
|-
|Škabrnja '91 – Hrvatski vitez || 1:1 
|-
|'''Velebit''' – Polača || 4:2 
|-
|Sabunjar – Hajduk || 1:1 
|-
|'''Dalmatinac''' – Pakoštane || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/9-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 9, god. XVI (16. kolo – rezultati; 17. kolo – raspored)], objavljeno 20. ožujka 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|'''23./24. ožujka 2019.'''
|-
|'''Dalmatinac''' – Zlatna Luka || 1:0 
|-
|'''Pakoštane''' – Sabunjar || 1:0 
|-
|Hajduk – Velebit || 1:1 
|-
|Polača – '''Bibinje''' || 0:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Dragovoljac || 1:0 
|-
|'''Zemunik''' – Arbanasi || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/10-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 10, god. XVI (17. kolo – rezultati; 18. kolo – raspored)], objavljeno 27. ožujka 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 31. ožujka 2019.'''
|-
|'''Zlatna luka''' – Zemunik || 2:0 
|-
|Arbanasi – '''Hrvatski vitez''' || 0:2 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Polača || 4:2 
|-
|Bibinje – '''Hajduk''' || 1:2
|-
|Velebit – '''Pakoštane''' || 0:2 
|-
|Sabunjar – '''Dalmatinac''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/11-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 11, god. XVI (18. kolo – rezultati; 19. kolo – raspored)], objavljeno 3. travnja 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|19. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 6./7. travnja 2019.''' 
|-
|'''Sabunjar''' – Zlatna luka || 4:3 
|-
|'''Dalmatinac''' – Velebit || 2:0 
|-
|'''Pakoštane''' – Bibinje || 4:1 
|-
|'''Hajduk''' – Škabrnja '91 || 1:0 
|-
|Polača – '''Dragovoljac''' || 2:4 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Zemunik || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/12-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 12, god. XVI (19. kolo – rezultati; 20. kolo – raspored)], objavljeno 10. travnja 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|20. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13./14. travnja 2019.''' 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Zlatna luka || 4:0 
|-
|Arbanasi – '''Polača''' || 1:3 
|-
|Dragovoljac – '''Hajduk''' || 0:2 
|-
|Škabrnja '91 – '''Pakoštane''' || 0:1 
|-
|Bibinje – '''Dalmatinac''' || 0:1 
|-
|'''Velebit''' – Sabunjar || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/13-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 13, god. XVI (20. kolo – rezultati; 21. kolo – raspored)], objavljeno 17. travnja 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|21. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20./22./24. travnja 2019.''' 
|-
|'''Velebit'''' – Zlatna luka || 5:0
|-
|Sabunjar – '''Bibinje''' || 1:3 
|-
|Dalmatinac – '''Škabrnja '91''' || 0:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Dragovoljac || 2:1 
|-
|'''Hajduk''' – Arbanasi || 3:2 
|-
|Polača – '''Zemunik'''  || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/14-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 14, god. XVI (21. kolo – rezultati; 22. kolo – raspored)], objavljeno 24. travnja 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|22. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27./28. travnja 2019.''' 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Polača || 5:1 
|-
|'''Zemunik''' – Hajduk || 2:1 
|-
|Arbanasi – '''Pakoštane''' || 0:5 
|-
|'''Dragovoljac''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Sabunjar || 4:1 
|-
|'''Bibinje''' – Velebit || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/15-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 15, god. XVI (22. kolo – rezultati; 23. kolo – raspored)], objavljeno 2. svibnja 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|23. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 4./5./15. svibnja 2019.''' 
|-
|Bibinje – '''Zlatna luka''' || 1:2 
|-
|Velebit – '''Škabrnja '91''' || 1:4 
|-
|Sabunjar – '''Dragovoljac''' || 0:3 
|-
|'''Dalmatinac''' – Arbanasi || 5:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Zemunik || 5:1 
|-
|Hajduk – Hrvatski vitez || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/16-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 16, god. XVI (23. kolo – rezultati; 24. kolo – raspored)], objavljeno 9. svibnja 2019., preuzeto 23. svibnja 2019. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|24. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11./12./15./22. svibnja 2019.''' 
|-
|'''Zlatna luka''' – Polača || 2:0 
|-
|Hrvatski vitez – '''Pakoštane''' || 0:2 
|-
|'''Zemunik''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|Arbanasi – '''Sabunjar''' || 1:3 
|-
|'''Dragovoljac''' – Velebit || 4:0 
|-
|Škabrnja '91 – Bibinje || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/17-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 17, god. XVI (24. kolo – rezultati; 25. kolo – raspored)], objavljeno 16. svibnja 2019., preuzeto 10. lipnja 2019. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gl-18-19&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18./19./29. svibnja 2019.''' 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Zlatna luka || 3:1 
|-
|Bibinje – '''Dragovoljac''' || 1:2 
|-
|'''Velebit''' – Arbanasi || 5:0 
|-
|Sabunjar – Zemunik || 2:2 
|-
|Dalmatinac – '''Hrvatski vitez''' || 0:1 
|-
|'''Hajduk''' – Polača || 8:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;gl-18-19&quot;&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/18-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 18, god. XVI (24. i 25. kolo – rezultati; 26. kolo – raspored)], objavljeno 23. svibnja 2019., preuzeto 10. lipnja 2019. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gl-19-19&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|26. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|
|-
|Zlatna luka – '''Hajduk''' || 3:5 
|-
|Polača – '''Pakoštane''' || 0:2 
|-
|'''Hrvatski vitez''' – Sabunjar || 2:0 
|-
|'''Zemunik''' – Velebit || 3:2 
|-
|Arbanasi – '''Bibinje''' || 0:3 
|-
|Dragovoljac – '''Škabrnja '91''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;gl-19-19&quot;&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2019/19-19.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 19, god. XVI (25. i 26. kolo – rezultati)], objavljeno 29. svibnja 2019., preuzeto 10. lipnja 2019. &lt;/ref&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| ||style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
|-
|}

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 18/19''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }}, pristupljeno 10. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 28 golova 
* Martin Bačkov (''Pakoštane'') 
; 22 gola 
* Darko Smolić (''Zlatna luka'') 
; 18 golova 
* Goran Burčul (''Hajduk'') 
; 16 golova 
* Anton Rašić (''Velebit'') 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 15 golova 
* Valentino Srzentić (''Dragovoljac'') 
; 14 golova 
* Antonio Žilić (''Škabrnja '91'') 
; 13 golova 
* Mateo Rončević (''Hrvatski vitez'') 
; 10 golova 
* Nino Jurjević-Adžić (''Zemunik'') 
|-
|}

== Unutrašnje poveznice == 
* [[1. ŽNL Zadarska]] 
* [[2. ŽNL Zadarska 2018./19.]] 
* [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije 2018./19.]] 
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2018./19.]] 
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2018./19.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2018./19.]]
* [[3. HNL – Jug 2018./19.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ Nogometni savez Zadarske županije]
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl Nogometni savez Zadarske županije – 1. ŽNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601065114/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/natjecanja/1-znl |date=1. lipnja 2017. }} 
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2019.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2018./19., 1. ŽNL]

== Izvori ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici Nogometni savez Zadarske županije – glasnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402154155/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici |date=2. travnja 2015. }}
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2019.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2018./19., 1. ŽNL]
{{izvori|30em}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2018-19]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2018./19.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>pcrl4brvr3mb1aq95rsu80g3gh0xvst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Šaholjubac</title>
    <ns>2</ns>
    <id>633380</id>
    <revision>
      <id>7520924</id>
      <parentid>7488208</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:41:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopisi */</comment>
      <origin>7520924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15404" sha1="2tueu3pua9zujag85kvqgacb6spelfk" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>2tueu3pua9zujag85kvqgacb6spelfk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520928</id>
      <parentid>7520924</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Matematika */</comment>
      <origin>7520928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15655" sha1="tf6jq83r8va00kvv29vqf37owmjrci7" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

== Sport ==
=== Nogomet ===
&lt;blockquote&gt;Nogometne pobjede oblikuju naciju jednako snažno kao i ratovi.&lt;br&gt; — Franjo Tuđman&lt;/blockquote&gt;

:[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] • [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] 

=== Šah ===

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>tf6jq83r8va00kvv29vqf37owmjrci7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520929</id>
      <parentid>7520928</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šah */</comment>
      <origin>7520929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15641" sha1="ee0obcuug6pe481me304mn8bh03keri" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

== Sport ==
=== Nogomet ===
&lt;blockquote&gt;Nogometne pobjede oblikuju naciju jednako snažno kao i ratovi.&lt;br&gt; — Franjo Tuđman&lt;/blockquote&gt;

:[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] • [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] 

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>ee0obcuug6pe481me304mn8bh03keri</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520930</id>
      <parentid>7520929</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:47:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <origin>7520930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15648" sha1="odz2yzjumpgc7kppwmj4edkg6pnzy0r" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

=== Sport ===
==== Nogomet ====
&lt;blockquote&gt;Nogometne pobjede oblikuju naciju jednako snažno kao i ratovi.&lt;br&gt; — Franjo Tuđman&lt;/blockquote&gt;
:[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] • [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] 

==== Šah ====
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>odz2yzjumpgc7kppwmj4edkg6pnzy0r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520933</id>
      <parentid>7520930</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:53:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nogomet */</comment>
      <origin>7520933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15688" sha1="2wqb9li3o7rvso53ax9hf7esuj427dw" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

=== Sport ===
==== Nogomet ====
[[Datoteka:Croatianwelcoming.jpg|thumb]]
&lt;blockquote&gt;Nogometne pobjede oblikuju naciju jednako snažno kao i ratovi.&lt;br&gt; — Franjo Tuđman&lt;/blockquote&gt;
:[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] • [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]]

==== Šah ====
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>2wqb9li3o7rvso53ax9hf7esuj427dw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520934</id>
      <parentid>7520933</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:54:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nogomet */</comment>
      <origin>7520934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15688" sha1="9w9qu288mplbx95snl2omn9qvike38i" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

=== Sport ===
[[Datoteka:Croatianwelcoming.jpg|thumb]]
==== Nogomet ====
&lt;blockquote&gt;Nogometne pobjede oblikuju naciju jednako snažno kao i ratovi.&lt;br&gt; — Franjo Tuđman&lt;/blockquote&gt;
:[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] • [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]]

==== Šah ====
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>9w9qu288mplbx95snl2omn9qvike38i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520943</id>
      <parentid>7520934</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:19:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <origin>7520943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15688" sha1="2wqb9li3o7rvso53ax9hf7esuj427dw" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih značajno pridonio te smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu.

Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča.

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  

&lt;blockquote&gt;Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. &lt;br&gt; — Thomas Stearns Eliot&lt;/blockquote&gt; 

:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

=== Sport ===
==== Nogomet ====
[[Datoteka:Croatianwelcoming.jpg|thumb]]
&lt;blockquote&gt;Nogometne pobjede oblikuju naciju jednako snažno kao i ratovi.&lt;br&gt; — Franjo Tuđman&lt;/blockquote&gt;
:[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] • [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]]

==== Šah ====
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>2wqb9li3o7rvso53ax9hf7esuj427dw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo nogometnog podsaveza Kotor 1960./61.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>634863</id>
    <revision>
      <id>7520898</id>
      <parentid>7069425</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T03:56:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2982" sha1="hxxla8c1o5snnia6gw07i16gp663i6e" xml:space="preserve">''&quot;Prvenstvo Kotorskog nogometnog podsaveza''&quot; (neformalno ''Crnogorska liga - grupa Jug'') je bila liga trećeg stupnja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1960./61. &lt;br&gt; Sudjelovala su 4 kluba, a prvak je bio ''[[FK Bokelj Kotor|&quot;Bokelj&quot;]]'' iz [[Kotor]]a, koji se potom natjecao za prvaka Crne Gore. 

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[FK Bokelj Kotor|Bokelj Kotor]] ||5 ||4 ||0 ||1 ||13 ||4 ||8 
|-
|2. ||[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]] ||5 ||3 ||1 ||1 ||15 ||7 ||7 
|-
|3. ||[[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||5 ||1 ||1 ||3 ||7 ||14 ||3 
|-
|4. ||[[FK Igalo 1929|Primorje Herceg Novi]] ||3 ||0 ||0 ||3 ||2 ||12 ||2 
|}
*''&quot;Primorje&quot;'' iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]] odustao nakon prvog dijela 

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARS !!BOK !!LOV !!''PRI 
|-
|'''ARS ||align=&quot;left&quot;|[[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || 
|-
|'''BOK ||align=&quot;left&quot;|[[FK Bokelj Kotor|Bokelj Kotor]] || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || 
|-
|'''LOV ||align=&quot;left&quot;|[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]] || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 
|-
|'''''PRI ||align=&quot;left&quot;|''[[FK Igalo 1929|Primorje Herceg Novi]] || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| 
|-
!colspan=&quot;6&quot;|
|-
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 3. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 4. do 6. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano 
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori: 

&lt;/small&gt;

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Crnogorska republička nogometna liga 1960./61.]]
* [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Titograd 1960./61.]] 
* [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Bijelo Polje 1960./61.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* ''Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije'', Beograd, ISSN: 0351-2894 
* [http://www.fklovcen.me/?page_id=936 fklovcen.me, ''CRNOGORSKA REPUBLIČKA LIGA 1960/61.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329013755/https://clkdeals.com/adServe/track?subid=85196740558&amp;prdid=2750&amp;price=0 |date=29. ožujka 2021. }}, pristupljeno 25. siječnja 2019. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Crna Gora)|1960-61 Kotor]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1960./61.|CG 1b Kotor]] 
[[Kategorija:Crnogorska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1960-61 1b Kotor]]
[[Kategorija:Crnogorska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)|1960-61 1b Kotor]]</text>
      <sha1>hxxla8c1o5snnia6gw07i16gp663i6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Švabić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>637010</id>
    <revision>
      <id>7521044</id>
      <parentid>7128632</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:35:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7521044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="778" sha1="pzrvqcpem2s9y6ylpbyyyd5noydkun0" xml:space="preserve">'''Aleksandar Švabić''' ([[Pula]], [[1987.]]), [[hrvat]]ski kazališni [[redatelj]]. 

Diplomirao je kazališnu i radio režiju na FDU u [[Beograd]]u, u klasi profesora [[Nikola Jeftić|Nikole Jeftića]], s predstavom ''Malograđanska svadba''. Režirao je kazališne predstave u brojnim [[hrvat]]skim i [[Srbija|srpskim]] [[Kazalište|kazalištima]]. Najuspješnije kazališne predstave su mu ''[[Dobro je dok umiremo po redu]]'' i ''[[Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute]]'' ([[ZKM]], [[Zagreb]]), ''Strujosjek'' ([[Atelje 212]], [[Beograd]]),  ''Jedan mrtav čovjek'' ([[Teatar &amp;TD]], [[Zagreb]]) i ''Pseće srce'' ([[Kerempuh]], [[Zagreb]]). 

{{GLAVNIRASPORED:Švabić, Aleksandar}}
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Pula]]</text>
      <sha1>pzrvqcpem2s9y6ylpbyyyd5noydkun0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ProQuest Dissertations and Theses</title>
    <ns>0</ns>
    <id>638984</id>
    <revision>
      <id>7520791</id>
      <parentid>6736365</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="936" sha1="4ky8sjb8eucv7wssf0ko1wy6semtick" xml:space="preserve">'''ProQuest''', punog naziva ''ProQuest Dissertations &amp; Theses Global'', skraćeno '''PQDT''', [[baza podataka|podatkovna baza]] doktorskih [[disertacija]] i [[magistarski rad|magistarskih radova]] u kojima su dokumentirane najnaprjednije zamisli iz široka raspona zastupljenih područja te zabilježeni primjeri najnovijih istraživanja, osobito korisnih studentima. Obuhvaća približno 1,7 milijuna cjelovitih disertacija i magistarskih radova te 3,8 milijuna [[sažetak]]a [[završni rad|završnih]] radova.&lt;ref name=&quot;pbf&quot;&gt;[http://www.pbf.unizg.hr/sluzbe/knjiznica_pbf_a Prehrambeno-biološki fakultet u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215042954/http://www.pbf.unizg.hr/sluzbe/knjiznica_pbf_a |date=15. veljače 2021. }} ''Knjižnica PBF-a'' (pristupljeno 23. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bibliografske baze podataka i indeksi]]
[[Kategorija:Znanost i tehnologija u SAD-u]]</text>
      <sha1>4ky8sjb8eucv7wssf0ko1wy6semtick</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Počasni bleiburški vod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>639384</id>
    <revision>
      <id>7520587</id>
      <parentid>7235574</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4875" sha1="0y9qhkwoaxr1xqzivomwco75fxubp2k" xml:space="preserve">{{Jubilarni članak|204.000}}
{{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Počasni bleiburški vod, logo.jpg|mini|desno|250px|Logotip Počasnoga bleiburškog voda]]
[[Datoteka:Gedenkstätte für die Opfer des Massakers von Bleiburg.jpg|mini|Spomen kamen za žrtve pokolja u Bleiburgu]]
'''Počasni bleiburški vod''' ('''PBV'''; [[njemački jezik|njem.]] ''Bleiburger Ehrenzug'') [[hrvatska]] je [[udruga]] koja održava sjećanje na žrtve [[Bleiburška tragedija|Bleiburške tragedije]]. Sjedište udruge nalazi se [[Klagenfurt]]u, uz podružnicu u [[Zagreb]]u. 

== Povijest ==
PBV su 1951. godine u tajnosti utemeljili prognani [[Hrvati]] [[Ante Mikrut]], [[Nikola Martinović]] i [[Franjo Vranjković]], koji su pukom srećom preživjeli Bleiburšku tragediju 1945. godine, u izbjegličkom kampu u Klagenfurtu. U krugu osnivača bio je i [[Ilija Abramović]], poslije rizničar, predsjednik i počasni predsjednik.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;&gt;IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/umro-ilija-abramovic-pocasni-predsjednik-pocasnog-bleiburskog-voda/ Umro Ilija Abramović, počasni predsjednik Počasnog bleiburškog voda] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]]. Objavljeno 7. kolovoza 2020. Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt; Svake godine od 1952. godine [[hrvatsko iseljeništvo|Hrvati iz cijele Europe i inozemstva]] posjećuju godišnju ceremoniju obilježavanja koju organizira PBV na spomen obilježju na Loibacher Feldu u [[Bleiburg]]u. Godine 1957. PBV je podigao spomen-kamen na vojnom groblju u blizini [[Völkermarkt]]a za hrvatskog generala [[Tomislav Rolf|Tomislava Rolfa]].

Krajem 1965. godine članovi PBV-a kupili su zemljište od 2016 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na Loibacher Feldu, gdje su svake godine održavali komemoracije za hrvatske žrtve. Uz suglasnost austrijskih vlasti PBV je tu izgradio spomen-kamen za žrtve pokolja u Bleiburgu od 1985. do 1987. godine. [[Spomenik]] je obnovljen i proširen od studenoga 2004. godine i danas se sastoji od natkrivenog oltara, središnjeg spomen-kamena usred visokih [[smreka|smrekovih]] stabala i još jedne spomen-ploče. Daljnja spomen-obilježja podigli su PBV u [[Ulrichsberg]]u, St. Veitu i [[Bad Eisenkappel]]u.

Svečanosti sjećanja, smještene samo tri kilometra od državne granice [[SFRJ|komunistička Jugoslavija]] doživljavala je kao provokaciju jer se tada smatralo da su tamo otkriveni simboli neovisne Hrvatske koji su bili strogo zabranjeni u Jugoslaviji. PBV i godišnja komemoracija hrvatskih žrtava bili su meta jugoslavenske tajne službe [[UDBA|UDBA-e]]. Nakon toga je uslijedilo nekoliko napada [[eksploziv]]ima protiv [[protukomunizam|antikomunističkih]] skupova, a 17. veljače 1975. godine i ubojstvo 65-godišnjeg Nikole Martinovića, suosnivača PBV-a te glavnog organizatora njege hrvatskih grobova i kulture sjećanja u [[Austrija|Austriji]].&lt;ref&gt;{{Deu oznaka}} [https://www.unzensuriert.at/content/0015393-Schwerer-Verdacht-Arbeitete-Eugen-Freund-f-r-m-rderischen-Tito-Geheimdienst Schwerer Verdacht: Arbeitete Eugen Freund für mörderischen Tito-Geheimdienst?], unzensuriert.at, 12. svibnja 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329195051/https://www.unzensuriert.at/content/0015393-Schwerer-Verdacht-Arbeitete-Eugen-Freund-f-r-m-rderischen-Tito-Geheimdienst |date=29. ožujka 2019. }}&lt;/ref&gt; 

Ubojstvom Martinovića u svojoj cvjećarnici u [[Klagenfurt]]u jugoslavenske komunističke vlasti pokazale su koliko im je značajno bilo pitanje žrtava Bleiburga.

Nakon [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] [[Hrvatski sabor]] postao je pokrovitelj godišnjih obreda komemoracije PBV-a, u kojima su bez iznimke bili prisutni predsjednik Hrvatskog sabora ili njegov zamjenik i predstavnici vlasti. Predsjednici vlade [[Ivica Račan]] i [[Ivo Sanader]] osobno su posjetili spomen-mjesto i položili vijence. Predsjednici [[Franjo Tuđman]] i [[Stjepan Mesić]] poslali su predstavnike ili vijence. Na komemorativnim događajima sudjeluju i službeni predstavnici [[Parlament BiH|Parlamenta BiH]], te predstavnici [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Katoličke Crkve u Hrvatskoj]] i [[Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. Molitve govore i predstavnici Islamske zajednice Republike Hrvatske a 2005. godine osobno i veliki muftija Hrvatske [[Ševko Omerbašić]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://bleiburg.jimdo.com/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod-osnutak-i-djelovanje/ Službena stranica udruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190328104759/https://bleiburg.jimdo.com/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod-osnutak-i-djelovanje/ |date=28. ožujka 2019. }} 
* [https://www.youtube.com/watch?v=OpbBq4imfk0 prilog na YouTubeu]

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne nevladine organizacije]]
[[Kategorija:Bleiburška tragedija]]</text>
      <sha1>0y9qhkwoaxr1xqzivomwco75fxubp2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poštanska štedionica (NDH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>640616</id>
    <revision>
      <id>7520588</id>
      <parentid>7402051</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1829" sha1="ichlo02u1zdb74pkudnkbf3y9p0uzco" xml:space="preserve">{{NPOV/OK}} 
'''Poštanska štedionica''' bila je [[poštanska štedionica]] u [[NDH]].

Osnovana je zakonskom odredbom o osnivanju Poštanske štedionice [[23. travnja]] [[1941.]] godine. Središnjica joj je bila u [[Zagreb]]u. Osnovana je kao samostalni državni novčani zavod pod neposrednim nadzorom [[Ministarstvo narodnog gospodarstva NDH|ministarstva narodnog gospodarstva]], koje je zaduženo za sprovedbu odredbe o osnivanju. U djelokrug središnjice Poštanske štedionice pripali su svi poslovi bivše Generalne direkcije poštanske direkcije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Beograd]]u s time, da do daljnje odredbe vrijede svi postojeći propisi osim ako nisu u protuslovlju s ustavnim odredbama i zakonima NDH. Poštanska štedionica NDH preuzela je svu imovinu bivše Poštanske štedionice kraljevine Jugoslavije na području Nezavisne Države Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://www.sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37516/zakoni_odredbe_knjiga_I_abby.pdf Zgodovina Slovenije - SIstory] Zakoni, zakonske odredbe, naredbe i t. d. proglašene od 11. travnja do 26. svibnja 1941. Knjiga I (svezak 1. - 10.), ur. A. Mataić; Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb; str. 56.-57., pristupljeno 16. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

24. lipnja 1941. osnovano je [[Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH]] pod čiju je nadležnost pripala ova ustanova.&lt;ref name=&quot;ARHiNET&quot;&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1328 Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH  (1941. – 1945.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160617013752/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1328 |date=17. lipnja 2016. }}, ARHiNET - Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH. 16. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:NDH]]
[[Kategorija:Financijske usluge]]
[[Kategorija:Pošta u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ichlo02u1zdb74pkudnkbf3y9p0uzco</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Gračanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>641803</id>
    <revision>
      <id>7521042</id>
      <parentid>7290020</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2748" sha1="kscy6g85wlb12pwy0r07ef0uw9iqn41" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometni klub
| ime kluba          = RK Gračanica
| slika              = 
| veličina           = 
| opis slike         = 
| puno ime           = 
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1956.]]
| godina prestanka rada   = 
| dvorana            = [[Gradska dvorana Luke (Gračanica)|GD Luke]]
| kapacitet dvorane  = 1500
| trener             = {{Z|BIH}} Amar Čavčić
| liga               = [[Premijer rukometna liga BiH|Premijer liga]]
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1=
| leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=FFFFFF 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= 
| leftarm2=FFED00  |body2=FFED00  |rightarm2=FFED00  |shorts2=FFFFFF 
}}

'''RK Gračanica''' je rukometni klub iz [[Gračanica|Gračanice]], [[Bosna i Hercegovina]]. Natječe se u [[Premijer rukometna liga BiH|Premijer ligi]], prvom rangu bosanskohercegovačkog rukometa.

==Povijest==
Klub je osnovan [[1956.]] godine. [[1958.]] godina rukometna ekipa iz [[Gračanica|Gračanice]] uključuje se u prvo natjecanje u okviru rukometne lige Tuzla u kojoj ostaje sve do [[1962.]], gdje se natječe s ekipama Tuzle, Lukavca, Banovića, Kreke, Učiteljske i Tehničke škole iz Tuzle. U sezoni 2000./01. osvaja prvenstvo Bosne i Hercegovine. RK Gračanica je klub s najdužom tradicijom i najvećim uspjehom gračaničkog sporta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.uniqa.ba/rukometna-prica-iz-gracanice |title=Rukometna priča iz Gračanice |work=uniqa.ba |accessdate=2019-04-24 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu|Premijer liga]]'''
**'''Prvak (1):''' 2000./01.
* '''[[Prva rukometna liga FBiH – Sjever|Prva liga FBiH – Sjever]]'''
**'''Prvak (1):''' 2017./18.

==Igrači==
:''Sastav za sezonu 2018./19.''
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
;Golmani
*{{Z|BIH}} Admir Ahmetašević
*{{Z|BIH}} Jasmin Avdić
;Lijeva krila
*{{Z|BIH}} Omer Mehmedović
;Desna krila
*{{Z|BIH}} Benjamin Spahić
*{{Z|BIH}} Harun Đulić
*{{Z|BIH}} Osman Halilović
;Obrana
*{{Z|BIH}} Adnan Brđanović
*{{Z|BIH}} Adnan Saračević
{{Col-2}}
;Desni bekovi
*{{Z|BIH}} Muris Alibegović
;Srednji bekovi
*{{Z|BIH}} Aldin Bećirović
*{{Z|BIH}} Amir Sumbić
*{{Z|BIH}} Haris Bašić
;Lijevi bekovi
*{{Z|BIH}} Dino Hamidović
;Pivoti
*{{Z|BIH}} Darko Ilić
*{{Z|BIH}} Kenan Pašić
*{{Z|BIH}} Osman Hasić
{{Col-end}}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://rkgracanica.com/ Službena stranica RK Gračanica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190424135724/http://rkgracanica.com/ |date=24. travnja 2019. }}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometni klubovi|Gračanica]]
[[Kategorija:Gračanica]]</text>
      <sha1>kscy6g85wlb12pwy0r07ef0uw9iqn41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ševaš Njive</title>
    <ns>0</ns>
    <id>645523</id>
    <revision>
      <id>7520795</id>
      <parentid>7377061</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:08:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1511" sha1="kxn4bslefltbaqzq03lpo88dd9urp9y" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Ševaš Njive
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Čapljina]]
|nadvisina = 
|lat = 43.152948
|long = 17.746365
|position = 
|brojstan2013 = 243
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Ševaš Njive''' su naseljeno mjesto u gradu [[Čapljina|Čapljini]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 17. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;. To su najjaca mjesta za Emi. Ovdje su Bonnie Blue i d4vd imali Pay Gorn 

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;:

ukupno: 262

* Muslimani - 191
* Hrvati - 69
* Jugoslaveni - 2

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 243

* Bošnjaci - 171
* Hrvati - 72

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Čapljina}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Čapljina]]</text>
      <sha1>kxn4bslefltbaqzq03lpo88dd9urp9y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520809</id>
      <parentid>7520795</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:31:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Jeremiahlogan|Jeremiahlogan]] ([[User talk:Jeremiahlogan|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>7377061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1438" sha1="011au2zzms5oh5f1z9pudhegag2ragk" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Ševaš Njive
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Čapljina]]
|nadvisina = 
|lat = 43.152948
|long = 17.746365
|position = 
|brojstan2013 = 243
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Ševaš Njive''' su naseljeno mjesto u gradu [[Čapljina|Čapljini]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 17. lipnja 2019.&lt;/ref&gt; 

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;:

ukupno: 262

* Muslimani - 191
* Hrvati - 69
* Jugoslaveni - 2

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 243

* Bošnjaci - 171
* Hrvati - 72

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Čapljina}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Čapljina]]</text>
      <sha1>011au2zzms5oh5f1z9pudhegag2ragk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>647852</id>
    <revision>
      <id>7520885</id>
      <parentid>7495064</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45305" sha1="jue9p0tu0lin3bkcdv8s8px0y3ozrm6" xml:space="preserve">{{mrva-sport}}

Prvi službeni turnir u Hrvatskoj u [[odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]], ujedno je bio i otvoreno prvenstvo Hrvatske, održao se 12. kolovoza 1994. godine, na plaži u Katoru (Umag).&lt;ref&gt;https://www.istrasport.eu/odbojka-na-pijesku-cev-continental-cup-ove-se-godine-igra-u-umagu/&lt;/ref&gt; 2005. godine pokrenuto je klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku. &quot;Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj postoje klubovi odbojke na pijesku, a možda i jedina u kojoj se igra klupsko prvenstvo. Naime, u svijetu nije uobičajena praksa klupskog organiziranja natjecanja, već se turniri uglavnom organiziraju kao pojedinačni, na kojima svi igrači imaju pravo nastupa bez obzira da li su članovi klubova ili ne.&quot;&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/69-Paradzik.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190719100503/https://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/69-Paradzik.pdf |archive-date=19. srpnja 2019. |access-date=21. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

==Pojedinačno prvenstvo==

''* +1 označava turnir završnice, u slučaju da je Prvenstvo imalo završni turnir koji je imao uvjet kvalifikacije''
{{col-begin}}
{{col-break}}
===Muškarci===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:95%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! Godina
! Broj *&lt;br&gt;turnira
! Broj&lt;br&gt;igrača
! Prvak ||#2 ||#3
! Ref
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2020. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2019. || ||
| Hrvoje Zelenika &amp; Jurica Skorin|| ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2018. || ||
|Filip Silić &amp; Josip Pribanić || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2017. || ||
|Filip Silić &amp; Ivan Đorđević || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2016. ||3 ||
|Filip Silić &amp; Ivan Zeljković || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2015. || ||
|Filip Silić &amp; Ivan Zeljković || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2014. || ||
|Filip Silić &amp; Ivan Zeljković || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2013. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2012. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2011. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2010. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2009. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2008. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2007. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2006. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2005. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2004. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2003. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2002. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2001. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2000. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1999. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1998. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1997. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1996. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1995. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1994. || ||
| || ||
|
|}

{{col-break}}
===Žene===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:95%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! Godina
! Broj *&lt;br&gt;turnira
! Broj&lt;br&gt;igračica
! Prvakinja ||#2 ||#3
! Ref
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2020. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2019. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2018. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2017. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2016. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2015. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2014. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2013. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2012. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2011. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2010. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2009. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2008. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2007. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2006. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2005. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2004. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2003. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2002. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2001. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2000. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1999. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1998. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1997. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1996. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1995. || ||
| || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1994. || ||
| || ||
|
|}
{{col-end}}

===Pregled turnira koji su bili dijelom Prvenstva===
(popis nepotpun)&lt;br /&gt;
Kazalo:
:{{legenda|#F7E98E|izdanje turnira bilo Masters/Završnica/Finale (nepotpuno)}}&lt;!--poneka izdanja pojedinih turnira --&gt;
:✔ - turnir i za muškarce i za žene
:✔&lt;sub&gt;M&lt;/sub&gt;, ✔&lt;sub&gt;Ž&lt;/sub&gt; - turnir samo za muškarce, odnosno samo za žene
:✘, ✘&lt;sub&gt;M&lt;/sub&gt;, ✘&lt;sub&gt;Ž&lt;/sub&gt; - turnir otkazan zbog nevremena

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
|-
!Lokacija !!Turnir !!Broj&lt;br&gt;održavanja
!1994 !!'95. !!'96. !!'97. !!'98. !!'99. !!2000 !!'01. !!'02. !!'03. !!'04. !!'05. !!'06. !!'07. !!'08. !!'09. !!'10. !!'11. !!'12. !!'13. !!'14. !!'15. !!'16. !!'17. !!'18. !!'19. !!'20. !!'21. !!'22. !!'23. !!'24. !!'25. !!'26. !!'27. !!'28. !!'29. !!'30.
&lt;!-- 
|-
|align=left| ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
--&gt;
|-
|align=left|[[Banjole]] (Pula) ||align=center|Banjole Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Đakovo]] ||align=center|  ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Đurđevac]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Ičići]] ||align=center|Ičići Masters Croatia Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background:#F7E98E|✔ ||style=&quot;background:#F7E98E|✔ ||style=&quot;background:#F7E98E|✔ || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Medulin]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Novalja]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Opatija]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Pašman]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Podstrana]] (Split) ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Pula]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Rijeka]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Split]] ||align=center|Split Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Sveti Filip i Jakov]] ||align=center|Traveller Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Sveti Križ Začretje]] ||align=center|Roses Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Umag]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Vrsar]] ||align=center| ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Zagreb]] ||align=center|Zagreb Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Zagreb]], Vrapče ||align=center|ONP Open ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || ||
|-
!align=left|Ukupno !!16 !! —
! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !!3 !! !! !! !! !! !! !! !! !! !!
|}

====Pobjednici i finalisti turnira====
:{{legenda|#ffffbb|Pobjednici}}
:{{legenda|#FFFFFF|Finalisti}}
:{{legenda|#F2BDCD|Turnir je bio dijelom European Championship Toura / European Beach Volleyball Toura (nepotpuno)}}
:{{legenda|#C9FFE5|Turnir je bio dijelom FIVB Beach Volleyball World Toura / Volleyball World Beach Pro Toura (nepotpuno)}}
''Napomena: ''
:''Turniri su navedeni po slijedu održavanja.''
:''U zagradama pored turnira je naveden ukupan broj parova koji su sudjelovali na turniru u konkurenciji i broj stranih parova - (ukupan broj''';'''broj stranih, 0 ako niti jedan).''

{{col-begin}}
{{col-break}}
=====Muškarci=====

{{col-begin}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Igrač
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|}

{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Par
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] / [[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] / [[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] / [[]] || ||
|}
{{col-end}}

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
|-
!rowspan=2|Godina !!colspan=5|Turniri
|-
!I. !!II. !!III. !!IV. !!V.
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2021. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || ||
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2020. ||Zagreb (;) ||Pula (;) ||Podstrana (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || ||
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2019. ||Pašman (;) ||Đakovo (;) ||Ičići (;) ||Đurđevac (;) ||Vrapče (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || || || ||
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2018. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2017. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2016. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2015. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2014. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2013. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2012. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2011. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2010. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2009. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2008. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2007. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2006. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2005. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2004. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2003. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2002. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2001. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot;
|colspan=6|↑ VIPme Tour ↑&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/predstavljeni-turniri-prvenstva-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku-vipme-tour-2003/146555.aspx&lt;/ref&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2000. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1999. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1998. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1997. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1996. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1995. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1994. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|}

{{col-break}}
=====Žene=====

{{col-begin}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Igračica
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|}

{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Par
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] / [[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] / [[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] / [[]] || ||
|}
{{col-end}}

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
|-
!rowspan=2|Godina !!colspan=5|Turniri
|-
!I. !!II. !!III. !!IV. !!V.
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2021. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || ||
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2020. ||Zagreb (;) ||Pula (;) ||Podstrana (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || ||
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2019. ||Pašman (;) ||Đakovo (;) ||Ičići (;) ||Đurđevac (;) ||Vrapče (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || || || ||
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2018. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2017. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2016. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2015. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2014. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2013. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2012. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2011. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2010. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2009. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2008. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2007. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2006. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2005. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2004. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2003. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2002. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2001. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot;
|colspan=6|↑ VIPme Tour ↑&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/predstavljeni-turniri-prvenstva-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku-vipme-tour-2003/146555.aspx&lt;/ref&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2000. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1999. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1998. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1997. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1996. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1995. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=3 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|1994. || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|}
{{col-end}}

==Klupsko prvenstvo==
1. hrvatska liga u odbojci na pijesku&lt;ref&gt;https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=utakmica&amp;natjecanje=1831&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=utakmica&amp;natjecanje=2285&lt;/ref&gt; klupsko je natjecanje koje se odigrava usporedno s pojedinačnim prvenstvom Hrvatske. U susretu između dva kluba u Ligi, svaki klub predstavljaju dva para (dvije ekipe) te se igraju dvije zasebne utakmice (dva meča). Međusobno igraju prvoprijavljeni parovi oba kluba te zatim drugoprijavljeni parovi. Svaka pobjeda nosi 1 bod pa susret između dva kluba može završiti rezultatom 2:0 za jedan od klubova ili nerješeno 1:1.&lt;ref&gt;https://zos.hr/index.php?rubrika=vijest&amp;obrazac=1&amp;id=2623&amp;fbclid=IwAR060BlnfV7pyiho3msdCeq_RFJ2Vob5EKsmhBXq36CLBFxjAtJoTgXHWp4&lt;/ref&gt; U slučaju istog broja bodova gleda se set-razlika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hos-cvf.hr/2023/07/12/u-zenskoj-ligi-neizvjesno-i-na-vrhu-a-i-na-dnu-tablice/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. lipnja 2024. |archive-date=23. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240623175748/https://hos-cvf.hr/2023/07/12/u-zenskoj-ligi-neizvjesno-i-na-vrhu-a-i-na-dnu-tablice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovakav sustav natjecanja bio je specifičan u svijetu te su ga počele primjenjivati i ostale odbojkaške organizacije,&lt;ref&gt;https://www.facebook.com/kopopatija/posts/pfbid02fY9MMjDN6uq1wLZYV3jFPmEiGHHUX9Wsw3aeLZvnEyGtZwiELXpZEXHe8aQjHMtVl&lt;/ref&gt; pri čemu se ističe MEVZA koja je u organizaciji prvog klupskog međunarodnog natjecanja u povijesti odbojke na pijesku koristila format natjecanja u malo izmijenjenom obliku.&lt;ref&gt;https://www.novilist.hr/sport/ostali-sportovi/kop-opatija-osvojila-peto-mjesto-na-svojoj-europskoj-premijeri-u-becu-sudjelovali-smo-u-povijesnom-trenutku/?meta_refresh=true&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://hos-cvf.hr/2023/02/14/prvo-medunarodno-klupsko-natjecanje-u-odbojci-na-pijesku-na-mevza-prvenstvu-klubova-za-odbojku-na-pijesku-u-becu/&lt;/ref&gt;

1996. godine u [[Split]]u je organiziran prvi [[Kup Hrvatske u odbojci na pijesku|Kup Hrvatske u odbojci na pijesku za klubove]]. 2005. godine pokrenuto je Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku. Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja u kojoj su postojali klubovi odbojke na pijesku, a vjerojatno i jedina u kojoj se igralo klupsko prvenstvo. Naime, u svijetu nije uobičajena praksa klupskog organiziranja natjecanja u odbojci na pijesku, već se turniri uglavnom organiziraju kao pojedinačni, na kojima svi igrači imaju pravo nastupa bez obzira jesu li članovi klubova ili ne.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/69-Paradzik.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190719100503/https://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/69-Paradzik.pdf |archive-date=19. srpnja 2019. |access-date=19. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Pojedinih sezona održava se i 2. hrvatska liga u odbojci na pijesku.

Održava se i Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za juniore.&lt;ref&gt;https://www.sisak.info/2014/07/15/kop-sisak-su-juniorski-prvaci-hrvatske/&lt;/ref&gt;

;Statistika (2005. – 2024.)
:''Klubovi poredani abecedno po nazivu preskačući kraticu/oznaku vrste kluba.''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot;|Klub
! colspan=&quot;3&quot;|&lt;small&gt;Titule&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;border-left: 3px solid black;&quot;|&lt;small&gt;Top 4&lt;/small&gt;
|-
! !!
! &lt;big&gt;Σ&lt;/big&gt; !! M !! Ž
! style=&quot;border-left: 3px solid black;&quot;|&lt;big&gt;Σ&lt;/big&gt; !! M !! Ž
&lt;!-- 
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;| ||
| || ||
| || ||
 --&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Jarun&lt;br&gt;ŽKOP Jarun ||Zagreb
|5 ||3 ||2
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Novi Zagreb ||Zagreb
|2 ||1 ||1
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Opatija ||Opatija
|4 ||4 ||0
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Rijeka ||Rijeka
|1 ||0 ||1
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Siget ||Zagreb
|10 ||3 ||7
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Vrapče ||Zagreb
|1 ||0 ||1
| || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Zagreb ||Zagreb
|9 ||3 ||6
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Žal ||
| ||0 ||1ili2
| || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|KOP Žnjan ||Split
|6 ||6 ||0
| || ||
|}

===Muškarci===
====Popis klubova koji su sudjelovali (2005. –)====
:''U zagradi je godina prvog nastupa na Prvenstvu.''
:''Poredani abecedno prvo po sjedištu kluba pa zatim po nazivu, preskačući kraticu/oznaku vrste kluba.''&lt;!--možda će biti ogranaka odbojkaških klubova koji zadržavaju originalnu oznaku --&gt;
:&lt;s&gt;ugašeni klubovi&lt;/s&gt;

* KOP Mladost, ??
* KOP Jadera, ??
* KOP Klup, ??
* HAOK Žal Banjole, Banjole (Medulin) ili?? Pula&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hos-cvf.hr/2023/07/12/u-zenskoj-ligi-neizvjesno-i-na-vrhu-a-i-na-dnu-tablice/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. lipnja 2024. |archive-date=23. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240623175748/https://hos-cvf.hr/2023/07/12/u-zenskoj-ligi-neizvjesno-i-na-vrhu-a-i-na-dnu-tablice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;!-- možda preselili --&gt;
* [[KOP Čakovec (muškarci)|KOP Čakovec]], Čakovec
* KOP Čazma, Čazma
* OOK Fažana, Fažana
* KOP Opatija, Opatija (2015.)&lt;ref&gt;https://www.facebook.com/kopopatija/posts/pfbid0uN5Lm98cZ2i7tKMDidXu92NvWroEt7bgCKgUdFmrv5z6yAFM4ZVEN7CDh6DHQd6vl&lt;/ref&gt;
* KOP Osijek, Osijek
* KOP Retfala, Osijek (Retfala)
* [[KOP Žnjan Split (muškarci)|KOP Žnjan]], Split
* MOK Umag, Umag
* KOP Vukovar, Vukovar
* KOP Jarun, Zagreb (Jarun)
* KOP Novi Zagreb, Zagreb (Novi Zagreb)
* [[KOP Siget Zagreb (muškarci)|KOP Siget]], Zagreb (Siget)
* [[KOP Vrapče Zagreb (muškarci)|KOP Vrapče]], Zagreb (Vrapče)
* KOP Zagreb, Zagreb&lt;small&gt; ('' / KOP Erste Zagreb'')&lt;/small&gt;

====Izdanja====
;Kazalo
:''* U zagradi je broj klubova koji je inicijalno trebao sudjelovati u Prvenstvu; izbačeni ili odustali.''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:95%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! rowspan=2|Godina
! rowspan=2|Broj&lt;br&gt;turnira
! colspan=2|Broj *&lt;br&gt;klubova
! rowspan=2|Prvaci || rowspan=2|#2 || rowspan=2|#3 || rowspan=2|#4
! rowspan=2|Ref
|-
! liga !!doigr.
&lt;!-- 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|202.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP  ||KOP  ||KOP  ||KOP 
|
 --&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2025.&lt;br&gt;(-) ||3 ||8 ||—
|KOP Siget (4) ||KOP Opatija ||KOP Žnjan ||KOP Vukovar
|&lt;ref&gt;https://www.glasistre.hr/sport/2025/08/06/zalovkama-srebrna-odlicja-na-ekipnom-prvenstvu-hrvatske-1015819&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2024.|2024.]]&lt;br&gt;(-) ||3 ||8 ||—
|KOP Opatija (4) ||KOP Siget ||KOP Vukovar ||KOP Žnjan
|&lt;ref&gt;https://hos-cvf.hr/2024/08/08/kop-opatija-i-kop-siget-osvojili-hrvatsku-lutriju-1-hrvatsku-ligu-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt;
|-align=center
|colspan=8|↑ Hrvatska lutrija 1. hrvatska liga u odbojci na pijesku ↑ ||&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hos-cvf.hr/2024/07/12/pred-nama-je-novi-zamah-i-bolja-buducnost-hrvatske-odbojke-na-pijesku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. siječnja 2025. |archive-date=5. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241205025843/https://hos-cvf.hr/2024/07/12/pred-nama-je-novi-zamah-i-bolja-buducnost-hrvatske-odbojke-na-pijesku/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://hos-cvf.hr/2024/08/08/kop-opatija-i-kop-siget-osvojili-hrvatsku-lutriju-1-hrvatsku-ligu-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2023.|2023.]]&lt;br&gt;(lipanj-kolovoz) || ||8 ||—
|KOP Siget (3) ||KOP Opatija ||KOP Žnjan ||KOP Vukovar
|&lt;ref&gt; [https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=utakmica&amp;natjecanje=2284 natjecanja.hos-cvf.eu, ''PRVA HRVATSKA LIGA U ODBOJCI NA PIJESKU – seniori (2022./2023.)''], pristupljeno 28. studenog 2023. &lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2022.|2022.]]&lt;br&gt;(lipanj-kolovoz) || ||7 ||—
|KOP Siget (2) ||KOP Opatija ||KOP Žnjan ||KOP Zagreb 
|&lt;ref&gt; [https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=utakmica&amp;natjecanje=2050 natjecanja.hos-cvf.eu, ''PRVA HRVATSKA LIGA U ODBOJCI NA PIJESKU – seniori (2021./2022.)''], pristupljeno 28. studenog 2023. &lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2021.|2021.]]&lt;br&gt;(-) || ||7 ||—
|KOP Opatija (3) ||KOP Siget ||KOP Žnjan ||MOK Umag
|&lt;ref&gt; [https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=utakmica&amp;natjecanje=1831 natjecanja.hos-cvf.eu, ''PRVA HRVATSKA LIGA U ODBOJCI NA PIJESKU – seniori (2020./2021.)''], pristupljeno 28. studenog 2023. &lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2020.|2020.]]&lt;br&gt;(-srpanj) || ||8 ||—
|KOP Opatija (2) ||KOP Siget ||KOP Žnjan ||KOP Zagreb
|&lt;ref&gt;https://zos.hr/index.php?rubrika=vijest&amp;obrazac=1&amp;id=2728&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2019.|2019.]]&lt;br&gt;(-) || ||5 ||—
|KOP Opatija ||KOP Siget ||KOP Zagreb ||KOP Žnjan
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2018.|2018.]]&lt;br&gt;(-) || ||5 ||—
|KOP Siget ||KOP Žnjan ||KOP Čazma ||KOP Zagreb 
|&lt;ref name=&quot;hos-cvf-2018&quot;&gt;[https://hos-cvf.hr/2018/08/27/kop-siget-dvostruki-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/ hos-cvf.hr, ''KOP SIGET DVOSTRUKI PRVAK HRVATSKE U ODBOJCI NA PIJESKU''], objavljeno 27. kolovoza 2018., pristupljeno 7. prosinca 2023.&lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2017.&lt;br&gt;(-) || ||6 ||—
|KOP Jarun (3) ||KOP Vrapče ||KOP Žnjan ||KOP Mladost
|&lt;ref&gt;https://sss.hr/wp-content/uploads/2024/05/sportski_godisnjak_2017.pdf&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2016.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Žnjan (6) ||KOP Jarun ||KOP Opatija ||KOP Vrapče
|&lt;ref&gt;https://sss.hr/wp-content/uploads/2024/05/sportski_godisnjak_2016.pdf&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2015.|2015.]]&lt;br&gt;(-) ||2 ||6 ||—
|KOP Jarun (2) ||KOP Žnjan ||KOP Vrapče ||KOP Opatija
|&lt;ref&gt;http://www.sport-danas.com/odbojka/1-a-liga-m-z/kop-jarun-ispred-kop-znjan.html&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2014.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Jarun ||KOP Žnjan ||KOP Zagreb ||KOP Vrapče
|&lt;ref&gt;https://sss.hr/wp-content/uploads/2024/05/sportski_godisnjak_2014.pdf&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2013.|2013.]]&lt;br&gt;(-) ||2 ||5 ||—
|KOP Žnjan (5) ||KOP Erste Zagreb ||KOP Jarun ||KOP Vrapče 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2012.|2012.]]&lt;br&gt;(-) || ||7 ||—
|KOP Žnjan (4) ||KOP Jarun ||KOP Erste Zagreb ||KOP Vrapče
|&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2012/klupsko_zagreb.html kop-cakovec.hr, ''KOP ČAKOVEC SEDMI U DRŽAVI!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231215183046/https://www.kop-cakovec.hr/kop2012/klupsko_zagreb.html |date=15. prosinca 2023. }}, pristupljeno 4. prosinca 2023.&lt;/ref&gt;  
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2011.|2011.]]&lt;br&gt;(-) || ||7  ||—
|KOP Erste Zagreb (3) ||KOP Žnjan ||KOP Jarun ||KOP Vrapče 
|&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2011/prvenstvo_zagreb.html kop-cakovec.hr, ''KOP ČAKOVEC MANJE USPJEŠAN U ZAGREBU ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231217231233/https://www.kop-cakovec.hr/kop2011/prvenstvo_zagreb.html |date=17. prosinca 2023. }}, pristupljeno 28. studenog 2023.&lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2010.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Žnjan (3) ||KOP Erste Zagreb || ||
|&lt;ref&gt;http://www.kop-cakovec.hr/kop2010/raspored_2_liga_m.pdf&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sportnet.hr/vijesti/401904/odbojka-na-pijesku/pocinje-split-open/&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2009.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Novi Zagreb ||KOP Žnjan || ||
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2008.|2008.]]&lt;br&gt;(-) ||4 ||10 ||—
|KOP Žnjan (2) ||KOP Erste Zagreb ||KOP Novi Zagreb ||KOP Jadera 
|&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2008/st_20080809.html kop-cakovec.hr, ''09-10.08.2008. - Klupsko prvenstvo (Seniori, M/Ž) - završni turnir u Splitu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240422134710/https://www.kop-cakovec.hr/kop2008/st_20080809.html |date=22. travnja 2024. }}, pristupljeno 28. studenog 2023.&lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2007.|2007.]]&lt;br&gt;(-) ||3 (4) ||9 (10) ||—
|KOP Žnjan ||KOP Erste Zagreb ||KOP Osijek ||KOP Čakovec
|&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2007/KopZavrsnica2007_rezultati.htm kop-cakovec.hr, ''KLUB ODBOJKE NA PIJESKU ČAKOVEC OSVOJIO JE ČETVRTO MJESTO U PRVENSTVU HRVATSKE ZA SENIORE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240512151525/https://www.kop-cakovec.hr/kop2007/KopZavrsnica2007_rezultati.htm |date=12. svibnja 2024. }}, pristupljeno 28. studenog 2023.&lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2006.&lt;br&gt;(-) || || 9 (16) ||—
|KOP Zagreb (2) ||KOP Žnjan ||KOP Vrapče ||KOP Čakovec 
|&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2006/KlupskoPrvenstvo200607atablica.htm kop-cakovec.hr, ''TABLICE 1. KOLA KLUPSKOG PRVENSTVA HRVATSKE 2006 U ODBOJCI NA PIJESKU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231217231233/https://www.kop-cakovec.hr/kop2006/KlupskoPrvenstvo200607atablica.htm |date=17. prosinca 2023. }}, pristupljeno 28. studenog 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2006/KlupskoPrvenstvo200607btablica.htm kop-cakovec.hr, ''TABLICE ZAVRŠNICE KLUPSKOG PRVENSTVA HRVATSKE 2006 U ODBOJCI NA PIJESKU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231217231233/https://www.kop-cakovec.hr/kop2006/KlupskoPrvenstvo200607btablica.htm |date=17. prosinca 2023. }}, pristupljeno 28. studenog 2023.&lt;/ref&gt; 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2005.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Zagreb ||KOP Vrapče ||KOP Čakovec ||KOP Klup
|&lt;ref&gt;http://www.kop-cakovec.hr/kop2005/KlupskoPrvenstvo05.htm&lt;/ref&gt;
|}

===Žene===
====Popis klubova koji su sudjelovali (2005. –)====
:''U zagradi je godina prvog nastupa na Prvenstvu.''
:''Poredani abecedno prvo po sjedištu kluba pa zatim po nazivu, preskačući kraticu/oznaku vrste kluba.''&lt;!--možda će biti ogranaka odbojkaških klubova koji zadržavaju originalnu oznaku --&gt;
:&lt;s&gt;ugašeni klubovi&lt;/s&gt;

* KOP Mladost, ??
* HAOK Žal Banjole, Banjole (Medulin)
* [[KOP Čakovec (žene)|KOP Čakovec]], Čakovec
* OOK Fažana, Fažana (2023.)
* KOP Opatija, Opatija
* ŽOK Ferivi Višnjevac, Osijek (Višnjevac)
* AOK Osijek, Osijek
* KOP Retfala, Osijek (Retfala) (2015.)
* KOP Rijeka, Rijeka
* KOP Split, Split
* [[KOP Žnjan Split (žene)|KOP Žnjan]], Split
* KOP Feniks, Zagreb
* ŽKOP Jarun, Zagreb (Jarun) &lt;small&gt; ('' / KOP Jarun''&lt;ref&gt;https://zos.hr/index.php?rubrika=vijest&amp;obrazac=1&amp;id=2623&amp;fbclid=IwAR060BlnfV7pyiho3msdCeq_RFJ2Vob5EKsmhBXq36CLBFxjAtJoTgXHWp4&lt;/ref&gt;) &lt;/small&gt;
* KOP Kajzerica, Zagreb (Kajzerica)
* KOP Novi Zagreb, Zagreb (Novi Zagreb)
* [[KOP Siget Zagreb (žene)|KOP Siget]], Zagreb (Siget)
* [[KOP Vrapče Zagreb (žene)|KOP Vrapče]], Zagreb (Vrapče)
* KOP Zagreb, Zagreb&lt;small&gt; ('' / KOP Erste Zagreb'')&lt;/small&gt;

====Izdanja====
;Kazalo
:''* U zagradi je broj klubova koji je inicijalno trebao sudjelovati u Prvenstvu; izbačeni ili odustali.''
{| class=&quot;wikitable&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:95%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! rowspan=2|Godina
! rowspan=2|Broj&lt;br&gt;turnira
! colspan=2|Broj *&lt;br&gt;klubova
! rowspan=2|Prvakinje || rowspan=2|#2 || rowspan=2|#3 || rowspan=2|#4
! rowspan=2|Ref
|-
! liga !!doigr.
&lt;!-- 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|202.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP  ||KOP  ||KOP  ||KOP 
|
 --&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2025.&lt;br&gt;(-) ||3 ||8 ||—
|KOP Siget (8) ||HAOK Žal Banjole ||KOP Žnjan ||OOK Fažana
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2024.|2024.]]&lt;br&gt;(-) ||3 ||8 ||—
|KOP Siget (7) ||KOP Čakovec ||KOP Opatija ||KOP Žnjan
|&lt;ref&gt;https://hos-cvf.hr/2024/08/08/kop-opatija-i-kop-siget-osvojili-hrvatsku-lutriju-1-hrvatsku-ligu-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt;
|-align=center
|colspan=8|↑ Hrvatska lutrija 1. hrvatska liga u odbojci na pijesku ↑ ||&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hos-cvf.hr/2024/07/12/pred-nama-je-novi-zamah-i-bolja-buducnost-hrvatske-odbojke-na-pijesku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. siječnja 2025. |archive-date=5. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241205025843/https://hos-cvf.hr/2024/07/12/pred-nama-je-novi-zamah-i-bolja-buducnost-hrvatske-odbojke-na-pijesku/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hos-cvf.hr/2024/08/08/kop-opatija-i-kop-siget-osvojili-hrvatsku-lutriju-1-hrvatsku-ligu-u-odbojci-na-pijesku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. kolovoza 2024. |archive-date=24. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240824015025/https://hos-cvf.hr/2024/08/08/kop-opatija-i-kop-siget-osvojili-hrvatsku-lutriju-1-hrvatsku-ligu-u-odbojci-na-pijesku/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2023.|2023.]]&lt;br&gt;(-) ||3 ||8 ||—
|KOP Siget (6) ||KOP Žnjan ||ŽKOP Jarun ||OOK Fažana
|&lt;ref&gt;https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&amp;natjecanje=2285&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.facebook.com/KOPsiget/posts/pfbid02vFxKM1QcAtXavvc7cBYNTi781o6sFt17pwuu9sqeFJ2gRnFPq7rE2p9fD5Ap7Y1wl&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2022.|2022.]]&lt;br&gt;(-) || ||8 ||—
|KOP Siget (5) ||KOP Žnjan ||HAOK Žal Banjole ||KOP Opatija 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2021.|2021.]]&lt;br&gt;(-) || ||8 ||—
|KOP Siget (4) ||HAOK Žal Banjole ||KOP Žnjan ||ŽKOP Jarun
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2020.|2020.]]&lt;br&gt;(-) || ||8 ||—
|KOP Siget (3) ||KOP Žnjan ||ŽKOP Jarun ||HAOK Žal Banjole
|&lt;ref&gt;https://zos.hr/index.php?rubrika=vijest&amp;obrazac=1&amp;id=2728&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2019.|2019.]]&lt;br&gt;(-) || ||7 ||—
|KOP Siget (2) ||KOP Žnjan ||HAOK Žal Banjole ||KOP Čakovec
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2018.|2018.]]&lt;br&gt;(-) || ||7 ||—
|KOP Siget ||HAOK Žal Banjole ||KOP Žnjan ||KOP Zagreb 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2017.&lt;br&gt;(-) || ||8 ||—
|HAOK Žal Banjole ||KOP Jarun ||KOP Vrapče ||KOP Žnjan
|&lt;ref&gt;https://sss.hr/wp-content/uploads/2024/05/sportski_godisnjak_2017.pdf&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2016.&lt;br&gt;(-) || ||7 ||—
|KOP Zagreb (6) ||KOP Jarun ||HAOK Žal Banjole ||KOP Vrapče
|&lt;ref&gt;https://sss.hr/wp-content/uploads/2024/05/sportski_godisnjak_2016.pdf&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.sport-danas.com/item/4585-pjeskasice-retfale-bolje-od-kop-cakovec-a-neodlucno-igrale-s-kop-znjan-i-kop-zagreb&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2015.|2015.]]&lt;br&gt;(-) || ||8 ||—
|KOP Zagreb (5) ||KOP Vrapče ||KOP Žal ||KOP Jarun
|&lt;ref&gt;http://www.sport-danas.com/odbojka/1-a-liga-m-z/kop-zagreb-prvakinje-hrvatske-osjecanke-seste-u-svom-premijernom-nastupu-u-1-ligi.html&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2014.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Jarun (2) ||KOP Zagreb ||KOP Vrapče ||KOP Žal 
|&lt;ref&gt;http://www.kop-cakovec.hr/kop2014/djevojke_turnir03.html&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2013.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Vrapče ||KOP Mladost ||KOP Erste Zagreb ||KOP Čakovec
|&lt;ref&gt;http://www.kop-cakovec.hr/kop2013/djevojke_prvenstvo.html&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2012.|2012.]]&lt;br&gt;(-) ||2 ||7 ||—
|KOP Erste Zagreb (4) ||KOP Vrapče ||KOP Žal ||KOP Jarun 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2011.|2011.]]&lt;br&gt;(-) || 2 || 7 ||—
|KOP Žal ||KOP Split ||KOP Jarun ||KOP Vrapče 
|&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2011/Bilten_HSOP_2011.pdf kop-cakovec.hr, ''HRVATSKI SAVEZ ODBOJKE NA PIJESKU / ODBOJKA NA PIJESKU / - natjecateljska sezona 2011 - / BILTEN / Klupsko prvenstvo Hrvatske za seniore/ke (1. hrvatska liga), juniore/ke, kadete/kinje i mlađe kadete/kinje / Klupski Kup Hrvatske / Adresar klubova''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240311153006/https://www.kop-cakovec.hr/kop2011/Bilten_HSOP_2011.pdf |date=11. ožujka 2024. }}, preuzeto 11. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.kop-cakovec.hr/kop2011/prvenstvo_zagreb.html kop-cakovec.hr, ''KOP ČAKOVEC MANJE USPJEŠAN U ZAGREBU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231217231233/https://www.kop-cakovec.hr/kop2011/prvenstvo_zagreb.html |date=17. prosinca 2023. }}, pristupljeno 11. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2010.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Erste Zagreb (3) ||KOP Jarun ||KOP Split ||
|&lt;ref&gt;https://sportnet.hr/vijesti/401904/odbojka-na-pijesku/pocinje-split-open/&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2009.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Jarun || || ||
|&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20091027194852/http://www.odbojkanapijesku.com/&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2008.|2008.]]&lt;br&gt;(-) || 4 || 8 ||—
|KOP Erste Zagreb (2) ||KOP Jarun ||KOP Žal ||KOP Kajzerica 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2007.|2007.]]&lt;br&gt;(-) || 3 (4) || 8 ||—
|KOP Erste Zagreb ||KOP Jarun ||KOP Novi Zagreb ||KOP Žal 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2006.|2006.]]&lt;br&gt;(-) ||2 || 10 (12) ||—
|KOP Rijeka ||KOP Zagreb ||KOP Novi Zagreb ||KOP Žal 
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2005.&lt;br&gt;(-) || || ||—
|KOP Novi Zagreb ||KOP Zagreb ||KOP Čakovec ||KOP Žnjan
|&lt;ref&gt;http://www.kop-cakovec.hr/kop2005/KlupskoPrvenstvo05.htm&lt;/ref&gt;
|}

==Povezani članci==
* [[Kup Hrvatske u odbojci na pijesku]]&lt;ref&gt;https://sportnet.hr/vijesti/1618/ostali-sportovi-odbojka/zavrsen-uniqa-cup-zagrepcanima-trofej/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/predstavljeni-turniri-prvenstva-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku-vipme-tour-2003/146555.aspx&lt;/ref&gt;
* [[Kup Hrvatske u odbojci na pijesku za muške klubove]] (Klupski kup Hrvatske u odbojci na pijesku)
* [[Kup Hrvatske u odbojci na pijesku za ženske klubove]] 
* [[Hrvatski savez odbojke na pijesku]] (HSOP)&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;, prije [[Hrvatski odbor odbojke na pijesku]] (HOOP)&lt;ref&gt;https://sportnet.hr/vijesti/1618/ostali-sportovi-odbojka/zavrsen-uniqa-cup-zagrepcanima-trofej/&lt;/ref&gt;
* [[Hrvatski odbojkaški savez]]
* [[Svjetska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj]]
* [[Europska serija odbojke na pijesku u Hrvatskoj]]
* [[Prvenstvo Hrvatske u odbojci na snijegu]] (od 2018.)&lt;ref&gt;https://riportal.net.hr/sport/video-ovo-je-fantasticno-na-platku-odbojka-na-snijegu-u-subotu-mozete-uzivati-u-utakmicama-1-prvenstva-hrvatske-u-odbojci-na-snijegu/62602/&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
* [https://hos-cvf.hr/?rubrika=onp Hrvatski odbojkaški savez – Odbojka na pijesku]
* [https://www.odbojka.hr odbojka.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721232156/https://www.odbojka.hr/ |date=21. srpnja 2019. }}

==Izvori==
{{Izvori}} 

&lt;!-- {{Odbojka u Hrvatskoj}} --&gt;
{{Hrvatska liga u odbojci na pijesku}}
{{Prvenstva Hrvatske}}

[[Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja]]
[[Kategorija:Hrvatska natjecanja u odbojci na pijesku|*]]</text>
      <sha1>jue9p0tu0lin3bkcdv8s8px0y3ozrm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Praktikum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659637</id>
    <revision>
      <id>7520595</id>
      <parentid>6164233</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="812" sha1="4d6ofl26douhcs3k4o51osry6oxlt4i" xml:space="preserve">'''Praktikum''', vrsta [[znanstveno-stručno djelo|znanstveno-stručnog djela]]. Posebna je vrsta [[udžbenik]]a ili [[priručnik]]a. U njemu su iznesene pojedine [[metoda|metode]], [[instrumentarij]]i i [[tehnika|tehnike]] s [[procedura]]ma. U biti predstavljaju [[instrukcija|instruktivne]] priručnike.&lt;ref&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf Sveučilište u Zadru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819085942/http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf |date=19. kolovoza 2019. }} Metodologija - ZNANSTVENA, ZNANSTVENO – STRUČNA I STRUČNA DJELA (pristupljeno 16. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Znanost]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]]
[[Kategorija:Publikacije]]</text>
      <sha1>4d6ofl26douhcs3k4o51osry6oxlt4i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prikaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659718</id>
    <revision>
      <id>7520743</id>
      <parentid>6148443</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:59:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="859" sha1="sq008rb9t6dg1ipq9618h7ac86sxstt" xml:space="preserve">'''Prikaz''', vrsta [[stručno djelo|stručnog djela]]. Donosi [[stajalište]] ili shvaćanje o nekoj [[stvar]]i ili [[pojava|pojavi]]. Stručno i [[kritika|kritički]] predstavlja neko djelo znanstvenoj i stručnoj javnosti. Uglavnom je to u odgovarajućim [[časopis]]ima. Sadržaj prikaza čine: [[motiv]] za pisanje, [[sinteza|sintetički]] prikaz djela i kritičku [[ocjena|ocjenu]] djela.&lt;ref name=&quot;metodologija&quot;&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf Sveučilište u Zadru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819085942/http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf |date=19. kolovoza 2019. }} Metodologija - ZNANSTVENA, ZNANSTVENO – STRUČNA I STRUČNA DJELA (pristupljeno 17. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Znanost]]</text>
      <sha1>sq008rb9t6dg1ipq9618h7ac86sxstt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Preševski muftiluk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>661461</id>
    <revision>
      <id>7520713</id>
      <parentid>7158518</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:04:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2469" sha1="n9dud8rj4k3rm3x89r6jqyerqz3ovsi" xml:space="preserve">{{Muftijstvo
|ime              = Preševski muftiluk
|slika            = Centralna džamija u Preševu, 01.jpg
|potpis slike     = Središnja džamija u Preševu
|Reis-ul-ulema    =[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]
|čelnik           = muftija preševski
|godina osnivanja = 2007.
|sjedište         = Preševo
|država           = Srbija
}}
'''Preševski muftiluk''', [[muftijstvo]] [[Islamska zajednica u Srbiji|Mešihata Islamske zajednice u Srbiji]] koje djeluje na području [[Srbija|Srbije]]. No, duhovno je vezano sa [[Priština|Prištinu]] zbog zajedničkog jezika i kulture.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://mesihat.org/muftijstvo-presevsko/o-muftijstvu-presevskom2/|title=O muftijstvu preševskom|publisher=mesihat.org |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt; Sjedište muftijstva je u [[Preševo|Preševu]], većinski [[Albanci u Srbiji|albanskom]] gradu.

== Organizacija ==
[[Datoteka:Islamska zajednica u Srbiji.png|thumb|255px|lijevo|Položaj Preševskog muftiluka u okviru [[Islamska zajednica u Srbiji|Islamske zajednice u Srbiji]]]]
Muftiluk pokriva prostor Preševske doline na jugu Srbije, gdje žive uglavnom albanski muslimani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://mesihat.org/muftijstvo-presevsko/o-muftijstvu-presevskom2/|title=O muftijstvu preševskom|publisher=mesihat.org |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt; Podijeljen je u tri medžlisa: [[Medveđa]], [[Bujanovac]] i [[Preševo]], koji su dalje podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.  

Na području Preševskog muftiluka, u Preševu, nalazi se i jedan od dva odjela Medrese Gazi Isa-beg iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2499-gazi-isa-begova-medresa-u-novom-pazaru |title=Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru |access-date=5. siječnja 2020. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320123914/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2499-gazi-isa-begova-medresa-u-novom-pazaru |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://mesihat.org/mesihat/page/77/ Islamska zajednica u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211204112944/https://mesihat.org/mesihat/page/77/ |date=4. prosinca 2021. }}
{{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Islamska zajednica u Srbiji]]</text>
      <sha1>n9dud8rj4k3rm3x89r6jqyerqz3ovsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug – DN 2009./10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>663089</id>
    <revision>
      <id>7520870</id>
      <parentid>7495057</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8967" sha1="1cwo2hld3bul467jn9702rz41103sze" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2009./10.#Jug – DN|l1=4. HNL 2009./10.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina DN&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2009./10.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
| promovirani               = [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
| degradirani               = [[NK Croatia Gabrili|Croatia Gabrili]]&lt;br/&gt;[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik 1919]]&lt;br/&gt;[[NK Orebić|Orebić]]&lt;br/&gt;[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]&lt;br/&gt;[[NK Grk Potomje|Grk]]&lt;br/&gt;[[ONK Metković|Metković]]&lt;br/&gt;[[NK Jadran 1929 Smokvica|Jadran 1929 Smokvica]]&lt;br/&gt;[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduk 1932 Vela Luka]]
| broj klubova              = 10
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug A 2008./09.|2008./09. (A)]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug B 2010./11.|2010./11. (B)]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' se u sezoni 2009./10. od tri skupine ('''SD''', '''ŠK/ZD''' i '''DN'''). U skupini '''DN''' (ponegdje navedena i kao '''''Skupina C''''') su se natjecali klubovi iz [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. Prvak ove lige bio je [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]], koji se u kvalifikacijama za viši rang natjecanja plasirao u [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]].

== Sustav natjecanja ==
10 klubova je prvi dio sezone odigrao dvokružni sistemom 18 kola. Nakon toga se podijelila Liga za prvaka i Liga za ostanak, svaka s po pet klubova.

== Sudionici ==

*''[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]]'' – [[Blato]]
*''[[NK Croatia Gabrili|Croatia]]'' – [[Gabrili]]
*''[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik 1919]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[NK Grk Potomje|Grk]]'' – [[Potomje]]
*''[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduk 1932]]'' – [[Vela Luka]]
*''[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]'' – [[Krvavac]]
*''[[ONK Metković|Metković]]'' – [[Metković]]
*''[[NK Jadran 1929 Smokvica|Jadran 1929]]'' – [[Smokvica]]
*''[[NK Orebić|Orebić]]'' – [[Orebić]]
*''[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]'' – [[Čibača]]

== Ljestvice ==
Prvo igrana dvokružna liga (18 kola) te potom jednokružna ''Liga za prvaka'' i ''Liga za ostanak'' (svaka s po pet klubova).

=== Prvi dio ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=CRG  |name_CRG=[[NK Croatia Gabrili|Croatia Gabrili]]
|team2=BŠK  |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team3=DUB  |name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik 1919]]
|team4=ŽDU  |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
|team5=ORE  |name_ORE=[[NK Orebić|Orebić]]
|team6=MAE  |name_MAE=[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]
|team7=GRK  |name_GRK=[[NK Grk Potomje|Grk]]
|team8=JDS  |name_JDS=[[NK Jadran 1929 Smokvica|Jadran 1929 Smokvica]]
|team9=MET  |name_MET=[[ONK Metković|Metković]]
|team10=HVL |name_HVL=[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduk 1932 Vela Luka]]

|win_CRG=14 |draw_CRG=2  |loss_CRG=2  |gf_CRG=40  |ga_CRG=12
|win_BŠK=12 |draw_BŠK=5  |loss_BŠK=1  |gf_BŠK=47  |ga_BŠK=10
|win_DUB=12 |draw_DUB=1  |loss_DUB=5  |gf_DUB=41  |ga_DUB=18
|win_ŽDU=10 |draw_ŽDU=4  |loss_ŽDU=4  |gf_ŽDU=33  |ga_ŽDU=13
|win_ORE=11 |draw_ORE=0  |loss_ORE=7  |gf_ORE=47  |ga_ORE=30
|win_MAE=7  |draw_MAE=3  |loss_MAE=8  |gf_MAE=36  |ga_MAE=28
|win_GRK=4  |draw_GRK=2  |loss_GRK=12 |gf_GRK=19  |ga_GRK=49
|win_JDS=4  |draw_JDS=1  |loss_JDS=13 |gf_JDS=19  |ga_JDS=50
|win_MET=3  |draw_MET=1  |loss_MET=14 |gf_MET=10  |ga_MET=49
|win_HVL=1  |draw_HVL=5  |loss_HVL=12 |gf_HVL=12  |ga_HVL=45

|col_R1=green1|text_R1=Liga za prvaka 
|result1=R1|result2=R1|result3=R1|result4=R1|result5=R1
|col_R2=red1|text_R2=Liga za ostanak 
|result6=R2|result7=R2|result8=R2|result9=R2|result10=R2

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Drugi dio ===
Uračunati rezultati iz prvog dijela prvenstva.

==== Liga za prvaka ====

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=CRG  |name_CRG=[[NK Croatia Gabrili|Croatia Gabrili]]
|team1=BŠK  |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team3=DUB  |name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik 1919]]
|team4=ŽDU  |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
|team5=ORE  |name_ORE=[[NK Orebić|Orebić]]

|status_BŠK=P
|status_CRG=R
|status_DUB=R
|status_ORE=R

|win_CRG=16 |draw_CRG=3  |loss_CRG=3  |gf_CRG=47  |ga_CRG=17
|win_BŠK=16 |draw_BŠK=5  |loss_BŠK=1  |gf_BŠK=58  |ga_BŠK=14
|win_DUB=13 |draw_DUB=3  |loss_DUB=6  |gf_DUB=47  |ga_DUB=24
|win_ŽDU=11 |draw_ŽDU=4  |loss_ŽDU=7  |gf_ŽDU=40  |ga_ŽDU=21
|win_ORE=11 |draw_ORE=1  |loss_ORE=10 |gf_ORE=51  |ga_ORE=42

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=blue3|text_R2=[[4. HNL – Jug B 2010./11.|4. HNL – Jug B]]
|result4=R2
|col_R3=red1|text_R3=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2010./11.|1. ŽNL]]
|result2=R3|result3=R3|result5=R3

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

==== Liga za ostanak ====

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR
|highest_pos=6

|team6=MAE  |name_MAE=[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]
|team7=GRK  |name_GRK=[[NK Grk Potomje|Grk]]
|team9=JDS  |name_JDS=[[NK Jadran 1929 Smokvica|Jadran 1929 Smokvica]]&lt;ref name=&quot;W&quot; /&gt;
|team8=MET  |name_MET=[[ONK Metković|Metković]]
|team10=HVL |name_HVL=[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduk 1932 Vela Luka]]&lt;ref name=&quot;W&quot;&gt;Odustali od natjecanja nakon 18. kola [https://markopolosport.net/nogometi/nogomet/192-velolukom-hajduku-1932-i-jadranu-iz-smokvice-prijeti-nii-rang-natjecanja markopolosport.net]&lt;/ref&gt;

|win_MAE=8  |draw_MAE=4  |loss_MAE=8  |gf_MAE=41  |ga_MAE=32
|win_GRK=4  |draw_GRK=2  |loss_GRK=14 |gf_GRK=21  |ga_GRK=54
|win_JDS=4  |draw_JDS=1  |loss_JDS=13 |gf_JDS=19  |ga_JDS=50
|win_MET=4  |draw_MET=2  |loss_MET=14 |gf_MET=16  |ga_MET=53
|win_HVL=1  |draw_HVL=5  |loss_HVL=12 |gf_HVL=12  |ga_HVL=45

|status_MAE=R
|status_GRK=R
|status_MET=R
|status_JDS=R
|status_HVL=R

|col_R1=red1|text_R1=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2010./11.|1. ŽNL]]
|result6=R1|result7=R1|result8=R1|result9=R1|result10=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
Kvalifikacije za 3. HNL – Jug igrali su prvaci tri skupine 4. HNL – Jug. Igrala se mini-liga između tri prvaka, a najbolja dva išla su u viši rang natjecanja.

* '''4. HNL – Jug SD''' ([[Splitsko-dalmatinska županija]]) – [[NK Mladost Donji Proložac|''NK Mladost Donji Proložac'']]
* '''4. HNL – Jug DN''' ([[Dubrovačko-neretvanska županija]]) – [[NK BŠK Zmaj Blato|''BŠK Zmaj Blato'']]
* '''4. HNL – Jug ŠK/ZD''' ([[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] i [[Zadarska županija]]) – ''[[NK Polača]]''

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=MDP  |name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team1=BŠK  |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team3=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]

|win_MDP=1  |draw_MDP=2  |loss_MDP=1  |gf_MDP=7   |ga_MDP=4
|win_BŠK=2  |draw_BŠK=1  |loss_BŠK=1  |gf_BŠK=4   |ga_BŠK=6
|win_POL=0  |draw_POL=3  |loss_POL=1  |gf_POL=3   |ga_POL=4

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1|result2=R1

|update=complete
|source=[https://web.archive.org/web/20150615042843/http://www.bsk-zmaj.hr/index.php?option=com_joomleague&amp;func=showResultsRank&amp;p=5&amp;Itemid=157 www.bsk-zmaj.hr]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2009./10.]]
* [[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.]] 
* [[4. HNL – Jug – SD 2009./10.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{Izvori}} 
{{4. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:4. HNL Jug|2009-10 DN]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.‎|4-jug-DN]]</text>
      <sha1>1cwo2hld3bul467jn9702rz41103sze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika loža Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>666554</id>
    <revision>
      <id>7520957</id>
      <parentid>7498042</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lože */</comment>
      <origin>7520957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38507" sha1="pqfb3985ihqivcp5vrc81tpjqgpvuuf" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Hrvatske
|izvorno ime = 
|logo = Vlh-2026.png
|veličina  = 135px
|logo opis = 
|skraćenica = VLH
|moto = 
|utemeljena ={{Start date and age|1997|11|8|df=yes}}
|osnivač = [[Velika loža Austrije]]
|mjesto osnivanja = [[Trakošćan]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] &lt;br&gt; [[Neprofitna organizacija|neprofitna]] [[nevladina organizacija|nevladina udruga]]
|središte = [[Zagreb]]
|lokacija = [[Hrvatska]]
|ključni ljudi =
|broj članova = 400
|web stranica = {{URL|https://freemasonry-croatia.org/}}
}}
'''Velika loža Hrvatske''' (skraćeno '''VLH'''), je najstarija i jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u Hrvatskoj.

Godine 1992. je [[Velika loža Austrije]] osnovala [[Loža &quot;Ilirija&quot;|Ložu &quot;Ilirija&quot;]] sa zadatkom primanja slobodnih zidara iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]], a 1994. godine njezino djelovanje bilo je ograničeno samo na Hrvatsku. U 1995. godini osnovane su prve tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] u Zagrebu koje su dvije godine kasnije, 1997., uspostavile Veliku ložu Hrvatske. Ovu veliku ložu je 1999. godine priznala [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) kao regularnu, a do 2001. godine još trideset velikih loža s [[Kontinent|pet kontinenata]].

== Povijest ==
Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SFRJ|raspadom komunističke Jugoslavije]], [[slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]] postupno se obnavlja. Inicijativu je te godine pokrenuo [[Čedo Kirchner]], [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanac]] koji je djetinjstvo i osnovno obrazovanje proveo u [[Zagreb]]u, u ime [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]], skupa s nekoliko hrvatskih i slovenskih slobodnih zidara (koji su postali članovi u inozemstvu), kako bi pomogli obnoviti slobodno zidarstvo u novonastalim državama Hrvatskoj i [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji|Sloveniji]]. Iz tih razloga, početkom 1992. godine osnovana je [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] sa sjedištem u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/web-stranice-velike-loze-hrvatske|title=Akcija Silvija Degena|access-date=2023-04-19|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt; Godine 1993. Loža je imala ukupno 96 članova, od kojih je 37 bilo hrvatskih.&lt;ref name=&quot;v1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poceci-masonerije-u-hrvatskoj-tko-su-bili-poznati-hrvati-masoni-1379768|title=Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski članovi Lože &quot;Ilirija&quot; osnovali su 14. lipnja 1994. godine u [[Zagreb]]u udrugu pod nazivom Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Hrvatske. Na osnivačkom skupu sudjelovalo je deset utemeljitelja: [[Branimir Horvat]], Zvonimir Tomić, [[Nenad Porges]], [[Slobodan Kuvalja]], [[Radovan Horvat]], Nikola Wirth, [[Dragutin Dumančić]], Hrvoje Raguž, [[Zlatko Bourek]] i Zvonimir Žepić.&lt;ref name=&quot;muzic&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.muzic-ivan.info/tudjman_masonstvo.htm|title=Tuđman i masonstvo|date=|access-date=2023-05-26|website=muzic-ivan.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217050027/http://www.muzic-ivan.info/tudjman_masonstvo.htm|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ministarstvo uprave Republike Hrvatske]] odobrilo je upis udruge u [[Registar udruga Republike Hrvatske|Registar udruga]] 21. rujna iste godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/hrvati-i-masoni-20-godina-slobodnozidarske-loze-483294|title=Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože|date=2014-11-30|access-date=2023-05-26|website=glasistrenovine.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glasistre.hr/hrvatska/neocekivani-povratak-masonskog-skandala-u-hrvatsku-javnost-za-vrijeme-tudmana-i-milanovica-masoni-su-bili-ministri-danas-skrivaju-clanstvo-ako-su-javni-sluzbenici-745154|title=Neočekivani povratak masonskog skandala u hrvatsku javnost: Za vrijeme Tuđmana i Milanovića masoni su bili ministri, danas skrivaju članstvo ako su javni službenici|date=2021-09-12|access-date=2023-07-17|website=glasistre.hr|last=Grakalić|first=Dubravko}}&lt;/ref&gt; U tom razdoblju broj hrvatskih slobodnih zidara u Loži &quot;Ilirija&quot; postepeno je porastao do 70, među kojima su 32 podignuta u [[Majstor (slobodno zidarstvo)|stupanj majstora]].&lt;ref name=&quot;v1&quot;/&gt;

U listopadu 1995. godine, 30 hrvatskih slobodnih zidara zatražilo je dopuštenje od Lože &quot;Ilirija&quot; za osnivanje triju [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Zagrebu. U prvoj polovici studenog održani su osnivački sastanci za lože [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]], [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] i [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|&quot;Tri svjetla&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2020/02/sve-o-hrvatskim-masonima-salabahter-za-razumijevanje-muskog-drustva-u-keceljama/|title=Sve o (hrvatskim) masonima: Šalabahter za razumijevanje muškog društva u keceljama|date=2020-02-20|access-date=2023-05-26|website=mojevrijeme.hr|last=Bogdanić|first=Siniša}}&lt;/ref&gt; Glavna skupština Velike lože Austrije odlučila je 1. lipnja 1996. godine priznati tri novoosnovane zagrebačke lože.&lt;ref name=&quot;v1&quot;/&gt; Nakon toga je Velika loža Austrije 14. rujna iste godine u Zagrebu službeno uspostavila ove tri nove lože. Tri dana ranije, 11. rujna, kandidat za prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] hrvatske velike lože Branimir Horvat nenadano umire.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;

{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 1/1

| image3      = Vlh-logo.png
| width3      = 135
| caption3    = Prvi službeni [[logotip]]

| image4      = Vlh-logo-novi.png
| width4      = 135
| caption4    = Logotip u prvoj polovici 2020-ih
}}

Uspostavljanjem triju loža, nakon nešto više od 56 godina, ponovno je oživio [[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijent]] Zagreb. Također time su se ispunjeni uvijeti za osnivanjem prve suverene [[Velika loža|velike lože]] u Hrvatskoj. Tako je 8. studenoga 1997. godine u [[Trakošćan]]u uz pomoć Velike lože Austrije osnovana Velika loža Hrvatske. Svečanim radom &quot;unosa svjetla&quot; je rukovodio veliki majstor Velike lože Austrije Heinz Scheiderbauer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-hrvatskoj-danas-ima-350-masona-a-tito-je-stanovao-kod-jednog-koji-je-bio-komunist-1250275|title='U Hrvatskoj danas ima 350 masona, a Tito je stanovao kod jednog koji je bio komunist'|date=2018-06-10|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}&lt;/ref&gt; Za prvog velikog majstora Velike lože Hrvatske izabran je [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]].

[[Ujedinjena velika loža Engleske]] je priznala 8. prosinca 1999. godine Veliku ložu Hrvatske kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]]. Do ljeta 2001. godine priznaje je još trideset velikih loža s pet kontinenata. Godine 2001. osnovana je i četvrta loža pod zaštitom ove velike lože, Loža &quot;Ormus&quot; u [[Rijeka|Rijeci]].

Prve lože van orijenta Zagreb osnivaju se u [[Varaždin]]u i Rijeci. [[Loža &quot;Savršeni savez&quot;]] je osnovana 2003. godine u Varaždinu, dok je u Rijeci 2004. godine osnovana Loža &quot;Harmonija&quot;. Također, 2004. godine je osnovana i [[Istraživačka loža|istaživačka]] Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; u Zagrebu. Do 2009. godine osnovane se još tri lože u Zagrebu: &quot;Libertas&quot; (2005.), &quot;Isis&quot; (2006.) i [[Loža &quot;Pravednost&quot;|&quot;Pravednost&quot;]] (2009). U [[Istra|Istri]] je osnovana prva loža, &quot;Lux Histriae&quot;, 2010. godine. U 2013. godini osnivaju se dvije lože; [[Loža &quot;Mudrost&quot;]] u Zagrebu te &quot;Concordia Fratrum&quot; u [[Split]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/petnaest-dalmatinaca-se-skoluje-za-masone-61168|title=Petnaest Dalmatinaca se ‘školuje’ za masone|date=2009-07-27|access-date=2023-05-26|website=slobodnadalmacija.hr}}&lt;/ref&gt; Četrnaesta loža pod zaštitom ove velike lože, [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;]], osnovana je 2014. godine u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Slobodno Zidarstvo u Hrvatskoj, Anno Lucis 6018.|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|access-date=2026-05-11|last=Rogošić|first=Branko|pages=5|date=Ožujak 2018.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240319081829/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|archive-date=2024-03-19|website=slobodnozidarstvo.org|last2=R.|first2=D.}}&lt;/ref&gt;

Velika loža na svojoj skupštini 10. rujna 2015. godine mijenja naziv udruge u ''Velika loža Hrvatske grof Ivan Drašković'' u spomen na [[grof]]a [[Ivan VIII. Drašković|Ivana Draškovića]], utemeljitelja i prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Velike pokrajinske lože Hrvatske]]. 

Veliki majstor Velike lože [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] preminuo je 28. siječnja 2018. godine dok je obnašao tu dužnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-marijan-hanzekovic/1022224.aspx|title=Umro Marijan Hanžeković|date=2018-01-28|access-date=2023-05-26|website=index.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://express.24sata.hr/life/tko-ce-naslijediti-hanzekovica-u-masonskoj-lozi-14062|title=Tko će naslijediti Hanžekovića u masonskoj loži?|date=2018-02-01|access-date=2023-05-26|website=express.24sata.hr|last=Okić|first=Raif}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2019. godine osnovana je Loža &quot;Sirius B&quot; u Rijeci, koja je nazvana po [[Loža &quot;Sirius&quot;|istoimenoj riječkoj loži]] utemeljenoj 1901. godine, te Loža &quot;Budnost&quot; u [[Osijek]]u, koja je nazvana po [[Loža &quot;Budnost&quot;|istoimenim osječkim ložama]] utemeljenim 1773. i 1912. godine. Nakon toga, u Zagrebu je osnovana Loža &quot;Europa AD 1775&quot; koja je ušla u [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|europski lanac istoimenih loža]]. U Zagrebu je 2024. godine osnovana [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U Zagrebu izvanredan slobodnozidarski rad obnove svjetla nije mogao proci bez mnogobrojne delegacije iz Bosne i Hercegovine|url=https://vlbih.ba/u-zagrebu-izvanredan-slobodnozidarski-rad-obnove-svjetla-nije-mogao-proci-bez-mnogobrojne-delegacije-iz-bosne-i-hercegovine/|date=2024-10-30|access-date=2024-11-10|website=vlbih.ba}}&lt;/ref&gt;

U studenom 2024. godine [[24sata|''Express'']] je objavio da je smjenjeni [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|ministar zdravstva]] [[Vili Beroš]] bio član Lože &quot;Pravednost&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vili Beroš je istaknuti član masonske lože! Plenkovićevi ljudi: 'To nam je prvi glas'|url=https://www.24sata.hr/news/vili-beros-je-istaknuti-clan-masonske-loze-plenkovicevi-ljudi-to-nam-je-prvi-glas-1017044|last=Rašeta|first=Boris|date=2024-11-23|access-date=2024-11-24|website=[[24sata]]|last2=Safundžić|first2=Luka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vili Beroš je član masonske lože koju je dugi niz godina vodio Marijan Hanžeković: Teleskop je prije četiri godine pisao o Beroševom članstvu u Rotary klubu|url=https://teleskop.hr/hrvatska/ministar-beros-bio-je-clan-masonske-loze-koju-je-dugi-niz-godina-vodio-marijan-hanzekovic-teleskop-je-prije-tri-godine-pisao-o-berosevom-clanstvu-u-rotary-klubu/|date=2024-11-23|access-date=2024-11-24|website=teleskop.hr}}&lt;/ref&gt; Kasnije je u istom tjedniku objavljena i struktura članova iste lože.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tajni popis članova Beroševe lože: Na listi masona i dva kandidata za Ustavni sud?!|url=https://express.24sata.hr/top-news/tajni-popis-clanova-beroseve-loze-na-listi-masona-i-dva-kandidata-za-ustavni-sud-28058|date=2024-12-01|access-date=2024-12-02|website=express.24sata.hr}}&lt;/ref&gt;

U svibnju 2026. godine Loža &quot;Europa AD 1775&quot; bila je domaćin [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|Međunarodnog simpozija loža &quot;Europa&quot;]] u Zagrebu. Tema simpozija bila je &quot;Stvaranje harmonične Europe&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/symposium|title=History » Symposium|access-date=2026-05-08|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Hrvatske je u Zagrebu. Upisana je kao [[udruga]] u [[Registar udruga Republike Hrvatske|Registar udruga]] pod nazivom Velika loža Hrvatske grof Ivan Drašković.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge|title=Registar udruga Republike Hrvatske|access-date=2024-03-29|website=registri-npo-mpu.gov.hr}} – Velika loža Hrvatske, pod nazivom Velika loža Hrvatske grof Ivan Drašković, je registrirana udruga upisana u [[Registar udruga Republike Hrvatske]] pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske pod brojem 21000608 od 29. svibnja 1997. godine sa sjedištem na adresi Aleja Seljačke bune 26, Zagreb.&lt;/ref&gt;

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=275 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Hrvatske  |places=
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[Zagreb]] |position=bottom |marksize=14}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[Split]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[Osijek]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[Rijeka]] |position=bottom |marksize=10}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942   |long=16.3472   |label=[[Varaždin]] |position=bottom}}
}} 
U prosincu 2025. godine pod okriljem Velike lože Hrvatske radi 19 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga 12 u [[Zagreb]]u, četiri u [[Rijeka|Rijeci]] te po jedna u [[Varaždin]]u, [[Split]]u i [[Osijek]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;
* [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot; br. 1]], Zagreb – nosi naziv po [[grof]]u [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu VIII. Draškoviću]], utemeljištelju i prvom velikom majstoru [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|prve Velike lože Hrvatske]], kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
* [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|Loža &quot;Hrvatska vila&quot; br. 2]], Zagreb – nosi naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
* [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|Loža &quot;Tri svjetla&quot; br. 3]], Zagreb – osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
* Loža &quot;Ormus&quot; br. 4, Rijeka – nosi naziv po vrhovnom božanstvu [[Ahura Mazda]] u [[zoroastrizam]]u.
* [[Loža &quot;Savršeni savez&quot;|Loža &quot;Savršeni savez&quot; br. 5]], Varaždin – nosi naziv po varaždinskoj loži utemeljenoj 1772. godine.
* Loža &quot;Harmonija&quot; br. 6, Rijeka
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 7, Zagreb – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* Loža &quot;Libertas&quot; br. 8, Zagreb – nosi naziv po [[Latinski jezik|latinskoj]] riječi za [[Sloboda|slobodu]] te po Libertas, božici i [[Personifikacija|personifikaciji]] slobode u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]].
* Loža &quot;Isis&quot; br. 9, Zagreb – nosi naziv po [[Izida|Izidi]], božici magije u [[Egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].
* [[Loža &quot;Pravednost&quot;|Loža &quot;Pravednost&quot; br. 10]], Zagreb – nosi naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1921. godine.
* Loža &quot;Lux Histriae&quot; br. 11, Rijeka – nosi naziv po [[Istra|Istri]], odnosno [[Latinski jezik|latinskom]] izrazu što u prijevodu znači &quot;Svjetlost Istre&quot;.
* Loža &quot;Concordia Fratrum&quot; br. 12, Split – nosi naziv po latinskoj [[Krilatica|krilatici]] što u prijevodu znači &quot;Bratska sloga&quot;; ovo geslo ima i plemićka obitelj [[Vranyczany-Dobrinović]].
* [[Loža &quot;Mudrost&quot;|Loža &quot;Mudrost&quot; br. 13]], Zagreb – nosi naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1773. godine.
* [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;|Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot; br. 14]], Zagreb – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i slobodnom zidaru [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanu Vrhovcu]], kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1913. godine.
* [[Loža &quot;Sirius&quot;|Loža &quot;Sirius B&quot; br. 15]], Rijeka – nosi naziv po riječkoj loži utemeljenoj 1901. godine.
* [[Loža &quot;Budnost&quot;|Loža &quot;Budnost&quot; br. 16]], Osijek – nosi naziv po osječkim ložama utemeljenim 1773. i 1912. godine.
* Loža &quot;Europa AD 1775&quot; br. 17, Zagreb – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pogled.me/masoni-u-podgorici-odrzan-internacionalni-simpozijum-loza-evropa/|title=MASONI U PODGORICI: Održan internacionalni simpozijum loža ‘Evropa’|date=2023-05-19|access-date=2023-09-01|website=pogled.me}}&lt;/ref&gt; dok 1775. označava godinu kada je osnovana [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|prva Velika loža Hrvatske]].
* [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; br. 18]], Zagreb – nosi naziv po [[Sisak|sisačkoj]] loži utemeljenoj 1872. te zagrebačkoj loži utemeljenoj 1903. godine.
* Loža &quot;Morning Star&quot; br. 19, Zagreb – nosi naziv po [[Engleski jezik|engleskom pojmu]] za ''jutarnju zvijezdu'' što je pučki naziv i antroponim za planet [[Venera|Veneru]].

=== Uprava ===
Velikom ložom Hrvatske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=33em}}
#[[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] (1997. – 2000.)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=The Revival: The resurrection of the Grand Lodge of Croatia, 1992–1997|journal=235–20–15: Grand Lodge of Croatia|last=Horvat|first=Radovan|date=2012|url=|author-link=Radovan Horvat|language=en}}&lt;/ref&gt;
#[[Radovan Horvat |Radovan Horvat]] (2000. – 2006.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rs.seebiz.eu/preminuo-radovan-horvat-bivsi-veliki-majstor-velike-loze-hrvatske/ar-141438/|title=Preminuo Radovan Horvat, bivši veliki majstor Velike lože Hrvatske|access-date=2023-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820184211/http://rs.seebiz.eu/preminuo-radovan-horvat-bivsi-veliki-majstor-velike-loze-hrvatske/ar-141438/|archive-date=2016-08-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
#[[Dragan Kukavica]] (2006. – 2015.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/veliki-mestar-u-svakoj-je-vladi-bilo-masona-pa-je-tako-sada-i-u-ovoj-624302|title=Veliki meštar: U svakoj je vladi bilo masona pa je tako sada i u ovoj|date=2013-10-07|access-date=2023-04-26|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;
#[[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] (2015. – 2018.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tko će naslijediti Hanžekovića u masonskoj loži?|url=https://express.24sata.hr/life/tko-ce-naslijediti-hanzekovica-u-masonskoj-lozi-14062|access-date=2025-08-27|last=Okić|first=Raif|date=2018-02-01|website=express.24sata.hr}}&lt;/ref&gt;
#[[Slobodan Kuvalja]] (2018. – 2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Neočekivani povratak masonskog skandala u hrvatsku javnost: Za vrijeme Tuđmana i Milanovića masoni su bili ministri, danas skrivaju članstvo ako su javni službenici|url=https://www.glasistre.hr/hrvatska/neocekivani-povratak-masonskog-skandala-u-hrvatsku-javnost-za-vrijeme-tudmana-i-milanovica-masoni-su-bili-ministri-danas-skrivaju-clanstvo-ako-su-javni-sluzbenici-745154|last=Grakalić|first=Dubravko|date=2021-09-12|access-date=2024-11-23|website=glasistre.hr}}&lt;/ref&gt;
#[[Zvonko Jadrešin]] (2024. – 2025.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Prologue Of The Grand Master|url=https://freemasonry-croatia.org/en/Prologue-Grand-Master|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241123222314/https://freemasonry-croatia.org/en/Prologue-Grand-Master|archive-date=2024-11-23|access-date=2024-11-23|website=freemasonry-croatia.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Beroš je navodno član ove masonske lože: Otkriveno tko im je šef|url=https://direktno.hr/direkt/beros-je-navodno-clan-ove-masonske-loze-otkriveno-tko-im-je-sef-359600/|date=2024-11-24|access-date=2024-11-24|website=direktno.hr}}&lt;/ref&gt; 
# Vjeran Filippi (od 2025.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tko je Vjeran Filippi, predsjednik najutjecajnije hrvatske masonske lože?|url=https://teleskop.hr/hrvatska/tko-vodi-najutjecajniju-hrvatsku-masonsku-lozu-evo-kako-posluje-velika-loza-hrvatske/|access-date=2026-07-01|last=Ćurić|first=Dražen|date=2026-06-28|website=teleskop.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tko vodi najutjecajniju hrvatsku masonsku ložu? Evo kako posluje Velika loža Hrvatske|url=https://teleskop.hr/hrvatska/tko-vodi-najutjecajniju-hrvatsku-masonsku-lozu-evo-kako-posluje-velika-loza-hrvatske/|access-date=2026-07-01|last=Ćurić|first=Dražen|date=2026-06-27|website=teleskop.hr}}&lt;/ref&gt;
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 125 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/amity-list|title=Strane velike lože priznate od VLH|access-date=2023-09-02|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obred]] Velike lože Hrvatske je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] ova velika loža provodi u pet [[Slobodnozidarski redovi|pridruženih tijela i redova]], od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]], a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. Ova tijela i redovi su:
*Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Hrvatsku – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/vrhovno-vijece-skotskog-obreda-za-hrvatsku|title=Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Hrvatsku|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=16. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416002518/https://freemasonry-croatia.org/red/vrhovno-vijece-skotskog-obreda-za-hrvatsku|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*[[Yorčki obred|Yorčki sustav]] djeluje kroz tri primarna tijela te jednim počasnim redom:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/york-rite-hrvatska|title=York Rite Hrvatska|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=16. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416002708/https://freemasonry-croatia.org/red/york-rite-hrvatska|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
**Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske – nadležan za rad [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27122|title=Veliki Kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420095726/https://freemasonry-croatia.org/node/27122|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
**Veliki koncil slobodnih zidara kripte Hrvatske – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|Kripte]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27126|title=Veliki Koncil Slobodnih zidara Kripte Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420101155/https://freemasonry-croatia.org/node/27126|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
**Veliko zapovjedništvo vitezova templara Hrvatske – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27130|title=Veliki Zbor vitezova templara Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=10. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410075045/https://freemasonry-croatia.org/node/27130|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
**Velika imperijalna konklava Slobodnozidarskog i vojnog reda crvenog križa cara Konstatina za Hrvatsku – nadležna za rad [[Crveni križ cara Konstatina|Crvenog križa cara Konstatina]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/velika-imperijalna-konklava-reda-crvenog-kriza-cara-konstantina-za-hrvatsku|title=Velika Imperijalna Konklava Reda Crvenog križa Cara Konstantina za Hrvatsku|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=15. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415055134/https://freemasonry-croatia.org/red/velika-imperijalna-konklava-reda-crvenog-kriza-cara-konstantina-za-hrvatsku|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Suvereno utočište Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima Hrvatske – nadležno za rad [[Obred Memfisa-Mizraima|Memfisa-Mizraima]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|title=Ancient and primitive Rite of Memphis and Misraïm|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=11. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092423/https://freemasonry-croatia.org/red/ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Hrvatskoj:
**{{Z|SAD}}{{Z|NJE}}{{Z|ITA}} Šrajnerski centar &quot;Emirat&quot; Međunarodnog reda Šrajnera ([[Engleski jezik|engl.]] ''Emirat Shriners Chapter of the Shriners International'') – nadležan za rad [[Šrajneri|Šrajnera]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.emiratshriners.com/|title=Emirat Shriners - European Shriners|access-date=2024-08-30|website=emiratshriners.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/darpmhs-hrvatske|title=D.A.R.P.M.H.S. Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=16. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416102016/https://freemasonry-croatia.org/red/darpmhs-hrvatske|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;s1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.shrinersinternational.org/en/chapters/emirat-shriners|title=Emirat Shriners|access-date=2024-08-30|website=shrinersinternational.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Škotski red ===
[[Slika:Skotski-obred-hrvatske.png|mini|desno|130px|Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Hrvatsku ]]
{{Vidi još|Škotski red u Hrvatskoj|Vrhovno vijeće Škotskog obreda}}

Obnovom slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, pokrenuog 1991. godine, prvi slobodni zidari iz Hrvatske i Slovenije dobili su više stupnjeve Škotskog obreda u [[Prag]]u iste godine. [[Velika loža Slovenije]] je dobila svoje Vrhovno vijeće Škotskog obreda 25. ožujka 2000. godine. Nakon toga uspostavljaju se radionice za članove iz Hrvatske u kojima je radilo više od dvadesetero članova. U Zagrebu je 5. studenoga 2002. osnovana [[udruga]] Drevni i prihvaćeni škotski obred za Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge|title=Registar udruga Republike Hrvatske|access-date=2024-03-29|website=registri-npo-mpu.gov.hr}} – Drevni i prihvaćeni Škotski obred za Hrvatsku je registrirana udruga u [[Registar udruga Republike Hrvatske|Registru udruga Republike Hrvatske]] pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske pod brojem 21002693 od 19. studenog 2002. godine sa sjedištem na adresi Aleja Seljačke bune 26, Zagreb.&lt;/ref&gt; Velika loža Hrvatske je 22. ožujka 2003. godine dobila svoje samostalno Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.&lt;ref name=&quot;freemasonry-croatiaSC&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/povijest-skotskog-obreda-za-hrvatsku|title=Povijest Škotskog Obreda za Hrvatsku|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420101925/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/povijest-skotskog-obreda-za-hrvatsku|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dosadašnji [[Veliki zapovjednik|veliki zapovjednici]] su [[Branko Šömen]], [[Slobodan Kuvalja]], Boris Vucelić (? – 2015.) i Borko Skurić (od 2015.).&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://poslovna.hr/home.aspx|title=Poslovna Hrvatska|access-date=2024-03-29|website=poslovna.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Ceremony of the Scottish Rite for Croatia – March 21, 2015|journal=Aurora – Bulletin of liaison – European Confederation of Supreme Councils |volume=002|pages=58–64|year=2017|language=en|trans-title=Ceremonija Škotskog obreda za Hrvatsku – 21. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Yorčki red === 
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = VLH kapitel.png
| width1      = 130
| caption1    = Veliki kapitel kraljevskog luka 

| image2      = VLH koncil.png
| width2      = 130
| caption2    = Veliki koncil kripte 

| image3      = VLH zbor.png
| width3      = 130
| caption3    = Veliko zapovjedništvo vitezova templara 

| image4      = RCC-VLH.png
| width4      = 130
| caption4    = Velika imperijalna konklava crvenog križa cara Konstatina
}}
==== Kraljevski luk ====
Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske je osnovan 8. veljače 2008. godine od tri kapitela u Hrvatskoj koja su radili do tada radila pod [[Velika loža Austrije#Kraljevski luk|Velikim kapitelom Austrije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|title=Österreichische Hilfe beim Hochgrad-Aufbau in Ost- und Südosteuropa|access-date=2024-08-24|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog Generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Kripta ====
Slobodno zidarstvo Kripte je prvi puta uvedeno u Hrvatsku početkom 2009. godine kada je nekoliko članova postiglo potrebne stupnjeve uz pomoć članova iz [[Veliki orijent Italije|Italije]] i [[Velika loža Austrije|Austrije]]. Tom prilikom je osnovan i prvi [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Lokalni koncil|koncil]] u Hrvatskoj, sa sjedištem u Rijeci. U proljeće 2009. godine su skupini članova iz Hrvatske dodijeljeni kriptični stupnjevi u [[Washington]]u, od strane Velikog kapitela Slobodnih zidara kraljevskog luka Virginije. Početkom ljeta 2009. godine su utemeljena još dva koncila čime su se stekli uvjeti za osnivanje Velikog koncila slobodnih zidara kripte Hrvatske, koje danas predstavlja suverenu krovnu organizaciju kriptičnog slobodnog zidarstva u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/povijest-sz-kripte-u-hrvatskoj|title=Povijest SZ Kripte u Hrvatskoj|website=freemasonry-croatia.org|access-date=2023-05-26|archive-date=27. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210427211621/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/povijest-sz-kripte-u-hrvatskoj|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

Veliki koncil Hrvatske je član [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila slobodnih zidara kripte]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://crypticmasons.org/jurisdictions|title=General Grand Council Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Templari ====
[[Templari (slobodno zidarstvo)|Templarsko slobodno zidarstvo]] u Hrvatsku dolazi 2009. godine. Na Velikoj konklavi u Roanokeu, [[Virginia]], 17. kolovoza 2009. Veliki tabor vitezova templara Sjedinjenih Američkih Država izdao je za povelju za uspostavu prvog hrvatskog zbora, odnosno zapovjedništva, pod nazivom &quot;Croatia&quot; br. 1.&lt;ref name=&quot;:24&quot;/&gt; Tri hrvatska zapovjedništva, dva u [[Zagreb]]u i jedan u [[Rijeka|Rijeci]],&lt;ref name=&quot;:24&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/moderni-vitezovi-templari|title=Moderni vitezovi templari|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420095806/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/moderni-vitezovi-templari|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; su 14. kolovoza 2012. godine uspostavila Veliko zapovjedništvo vitezova templara Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Formation: Grand Encampment|url=https://usagekt.org/formation/|access-date=2025-05-13|website=usagekt.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Crveni križ cara Konstatina ====
Velika imperijalna konklava Slobodnozidarskog i vojnog reda crvenog križa cara Konstatina za Hrvatsku osnovana je u svibnju 2009. godine od strane [[Veliki orijent Italije#Pridružena tijela i redovi|Velike imperijalne konklave za Italiju]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/en/order/grand-imperial-conclave-red-cross-constantine-croatia|title=The Grand Imperial Conclave of the Red Cross of Constantine in Croatia|access-date=2023-08-12|website=freemasonry-croatia.org|language=en|archive-date=12. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230812054842/https://freemasonry-croatia.org/en/order/grand-imperial-conclave-red-cross-constantine-croatia|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ovaj red je [[Yorčki obred#Počasna tijela|počasno tijelo Yorčkog sustava]].

=== Druga tijela ===
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image3      = Srajneri.png
| width3      = 135
| caption3    = Šrajneri

| image4      = Memphismisraim-vlh.png
| width4      = 135
| caption4    = Memfis-Mizraim
}}
==== Šrajneri ====
Svi [[Šrajneri]] u Europi članovi su Šrajnerskog centara &quot;Emirat&quot; (''Emirat Shriners Chapter'') osnovanog 2011. godine sa sjedištem u [[Wiesbaden]]u, [[Njemačka]]. Ovaj europski šrajnerski centar pod svojim okriljem ima 20 klubova u devet država.&lt;ref name=&quot;s1&quot;/&gt; Jedan od tih klubova je i Šrajnerski klub Sjeverne Italije u [[Milano|Milanu]], [[Italija]]. U ovaj klub krajem 2000-ih primljeno je tridesetak članova Velike lože.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Shrine u Europi|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/shrine-u-europi|access-date=2025-08-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420103018/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/shrine-u-europi|archive-date=2021-04-20|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

==== Memfis-Mizraim ====
Suvereno utočište Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima Hrvatske, koje upravlja višim stupnjevima [[Obred Memfisa-Mizraima|obreda Memfisa-Mizraima]],  radi od 16. studenog 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/operative-structure-ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|title=Operative Structure of the Ancient and Primitive Rite of Memphis and Misraïm|access-date=2023-08-21|website=freemasonry-croatia.org|language=en|archive-date=24. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210424142016/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/operative-structure-ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poznati članovi ==
Neki od poznatih članova ove velike lože bili su:
* [[Andrej Baša]] (1950. – 2026.), skladatelj, tekstopisac i glazbeni producent&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Andrej Baša|url=https://freemasonry-croatia.org/person/andrej-basa|access-date=2026-07-03|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;
* [[Zlatko Bourek]] (1929. – 2018.), akademik, redatelj i umjetnik
* [[Dragutin Dumančić]] (1936. – 2021.), agronom i nakladnik
* [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] (1952. – 2018.), pravnik i odvjetnik
* [[Krsto Papić]] (1933. – 2013.), filmski redatelj&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Krsto Papić|url=https://freemasonry-croatia.org/person/krsto-papic-0|access-date=2025-12-09|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Porges]] (r. 1936.), političar i ekonomist
* [[Branko Šömen]] (r. 1936.), književnik, novinar i publicist

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Službena stranica}}
* {{URL|https://aasr.hr/|Škotski obred za Hrvatsku}}
* {{URL|https://amenkamen.com/velika-loza-hrvatske.html|VLH}} na Amenkamen.com

{{VLH}}
{{SZuHR}}
{{Slobodno zidarstvo}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatske slobodnozidarske udruge]]
[[Kategorija:Velike lože|H]]</text>
      <sha1>pqfb3985ihqivcp5vrc81tpjqgpvuuf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kripta (slobodno zidarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>667587</id>
    <revision>
      <id>7520917</id>
      <parentid>7416084</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Glavni veliki koncil */</comment>
      <origin>7520917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36668" sha1="rnzxm1teqpn0a34qnn7nq1g4cdfncss" xml:space="preserve">[[Datoteka:Council of Royal &amp; Select Masters Emblem.svg|mini|desno|230px|Varijacija amblema kraljevskih i odabranih majstora, jedna od mnogih.]]
'''Slobodno zidarstvo Kripte''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Cryptic Masonry''), odnosno '''Red kraljevskih i odabranih majstora''' (''Order of Royal and Select Masters''), jedan je od [[Slobodnozidarski redovi|dodatnih redova]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] koji predstavlja drugo tijelo američkog [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]], ali također djeluje i kao neovisni red engleskog sustava, pri čemu su oba oblika prvenstveno prisutna u [[Angloamerika|angloameričkom]] kontekstu slobodnog zidarstva. Članovi se sastaju kao [[Loža visokih stupnjeva|''koncil'']], što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkoj loži]]. [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi]] koji se izvode u koncilu kripte poznati su kao '''kriptični stupnjevi''' (''Cryptic Degrees''). Ovo tijelo je poznato i kao koncil kraljevskih i odabranih majstora (''Council of Royal &amp; Select Masters'') iliti koncil slobodnih zidara kripte (''Council of Cryptic Masons'') ovisno o nadležnosti.

== Povijest ==
Stupnjevi kraljevskog majstora i odabranog majstora izvorno nisu bili dio jedinstvenog [[Obred (slobodno zidarstvo)|sustava]]; dodjeljivali su ih različita [[Slobodnozidarski redovi|tijela]] i bili pod upravom zasebnih kocila. Prema raspoloživim, iako ponekad proturječnim izvorima, stupanj odabranog majstora smatra se najstarijim unutar kriptičnih stupnjeva. Uobičajena praksa bila je da se stupanj kraljevskog majstora dodjeljuje [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstorima]] prije uzvišenja u [[kraljevski luk]], dok se stupanj odabranog majstora dodjeljivao nakon tog uzvišenja. Takav raspored rezultirao je time da je nadzor nad kriptičkim stupnjevima u brojnim nadležnostima više puta prelazio iz jednih ruku u druge, čak i nakon osnutka velikih koncila. I danas su stupnjevi kraljevskog i odabranog majstora u nadležnostima Virginije i Zapadne Virginije pod nadležnošću [[Kraljevski luk|velikog kapitela]], a dodjeljuju ih pripadajući kapiteli.

Stupanj kraljevskog majstora razvijen je ponajprije u [[New York City, New York|New Yorku]] pod vodstvom Thomasa Lowndsa, dok je stupanj odabranog majstora snažno promicao Philip Eckel u [[Baltimore]]u. Eckel je tvrdio da je Veliki koncil odabranih majstora (''Grand Council of Select Masters'') osnovan u Baltimoreu već [[1792.]] godine, dok je pouzdano poznato da je Veliki koncil kraljevskih majstora (''Grand Council of Royal Masters'') osnovan [[1810.]] godine u New Yorku. Zaslugu za objedinjavanje ova dva stupnja u jedinstveni sustav pripisuje se Jeremyju Crossu, koji je to učinio oko [[1818.]] godine, nakon čega je taj model prihvaćen u većini nadležnosti, osobito kako su se ovi stupnjevi širili izvan istočne obale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Cryptic Degrees|url=https://www.nos-colonnes.com/en/blogs/our-items/the-cryptic-degrees|access-date=2025-05-03|website=nos-colonnes.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje snažne naznake da su mnogi elementi rituala Odabranog majstora preuzeti iz učenja određenih stupnjeva iz [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. Bez obzira na kasniju sistematizaciju, legenda na kojoj se temelji stupanj odabranog majstora vrlo je drevna.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; 

Stupanj nadizvrsnog majstora ne povezuje se izravno s prethodna dva stupnja kriptičnih stupnjeva, barem ne po učenju i predaji. Zapisnici Kapitela kraljevskog luka &quot;Sv. Andrija&quot; u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] bilježe da je stupanj s tim nazivom dodjeljivan već krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prva potvrđena veza stupnja nadizvrsnog majstora s kriptičnim stupnjevima datira iz [[22. prosinca]] [[1817.]], kada je loža nadizvrsnih majstora organizirana od strane Velikog koncila kraljevskih majstora u New Yorku. Učenja, [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolika]] i ritualna struktura ovog stupnja ne nalikuju nijednom ranijem stupnju sličnog naziva, što podupire tvrdnju da je riječ o američkom podrijetlu. Ovaj stupanj je, i do danas ostaje, predmetom određenih prijepora — u nekim se nadležnostima redovno dodjeljuje kao dio kriptičnih stupnjeva, dok ga druge dodjeljuju isključivo kao počasni stupanj. U nekim su slučajevima čak osnivana i zasebni veliki koncili nadizvrsnih majstora.

[[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa]], zajedno sa svojim distriktima i koncilima u inozemstvu, službeno je osnovano [[29. srpnja]] [[1873.]] godine od strane četiri engleska koncila koja su prethodno, dvije godine ranije, dobila povelje od Velikog koncila u New Yorku. Ta su se četiri koncila zatim organizirala u suvereno tijelo pod vodstvom G. R. Portala, bivšeg velikog meštra [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], koji je ujedno postao i prvi veliki meštar Reda kraljevskih i odabranih majstora.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Beyond the Craft|last=Jackson|first=Keith B.|publisher=Lewis Masonic|year=1982.|isbn=9780853181286|location=London|pages=41|url=https://www.google.hr/books/edition/Beyond_the_Craft/7JQVAgAACAAJ?hl=hr|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ustroj ==
Red kraljevskih i odabranih majstora, odnosno kripta, u slobodnom zidarstvu postoji u dvama oblicima: kao srednji stupnjevi [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] te kao neovisno [[Slobodnozidarski redovi|slobodnozidarsko tijelo]]. Oba sustava su u velikoj mjeri slična u svojoj praksi, iako postoje manje razlike u broju i redoslijedu dodjele [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]].

=== U Yorčkom obredu ===
{{glavni|Yorčki obred}}
Kripta je posljednji segment Yorčkog obreda koji se izravno bavi [[Hiram Abif|Hiramovom legendom]]. Ovi stupnjevi čine prijelaz prema [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]] obnove [[Jeruzalemski hram|Jeruzalemskog hrama]], poznatima i kao legenda o [[Drugi hram|Drugom hramu]]. Naziv ''kripta'' nosi jer je [[kripta]], odnosno prostorija ispod posvećene građevine, sadržana u stupnjevima.

Slobodni zidari, [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]], moraju prethodno dosegnuti stupanj [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]] u svom matičnom kapitelu kraljevskog luka prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u koncilu kripte.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Become a York Rite Mason|url=https://yorkrite.org/wp/become-a-member/|access-date=2025-04-25|website=yorkrite.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo u koncilu nije uvjet za članstvo u [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitezovima templarima]] u nekim nadležnostima Yorčkog obreda tako da se može preskočiti. U drugima je to uvjet.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Cryptic Masonry|url=https://crypticmasons.org/about|access-date=2025-05-03|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Temeljni stupnjevi slobodnog zidarstva kripte u univerzalnom, odnosno američkom Yorkškom obredu, uključuju tri [[Visoki masonski stupnjevi|viša stupnja]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=York Rite Degrees and Orders|url=https://okyorkrite.org/wp-content/uploads/2017/07/York-Rite-Degrees-and-Orders.pdf|access-date=2025-05-03|website=okyorkrite.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Što je slobodno zidarstvo Kripte?|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/sto-je-slobodno-zidarstvo-kripte|access-date=2025-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604162438/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/sto-je-slobodno-zidarstvo-kripte|archive-date=2023-06-04|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Cryptic Degrees|url=https://crypticmasons.org/degrees|access-date=2025-05-03|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* kraljevski majstor ([[engl.]] ''Royal Master'')
* odabrani majstor{{efn|name=im|Negdje je naziv stupnja: izabrani majstor.}} (''Select Master'')
* nadizvrsni majstor{{efn|name=nm|Negdje je naziv stupnja: najodličniji majstor.}} (''Super Excellent Master'')

==== Glavni veliki koncil ====
Mnogi veliki koncili diljem svijeta članovi su krovne organizacije pod nazivom '''Međunarodni Glavni veliki koncil slobodnih zidara Kripte''' (''General Grand Council of Cryptic Masons International''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cryptic Masonry|url=https://crypticmasons.org/|access-date=2026-07-13|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; osnovane 25. kolovoza 1880.  godine. Izdaje tromjesečni [[časopis]] nazvan ''The Cryptic Freemason'' te podržava zakladu masona kripte za medicinska istraživanja.

=== Kao neovisno tijelo ===
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = RoyalandSelectMasters.png
| width1      = 178
| caption1    = Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa

| image2      = Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg
| width2      = 250
| caption2    = Pozicija Reda kraljevskih i odabranih majstora među [[Slobodnozidarski redovi|dodatnim redovima]] u Engleskoj i Walesu
}}
U Engleskoj i Walesu, svi [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] koji su ujedno i članovi [[Sveti kraljevski luk|kapitela kraljevskog luka]] te [[Red majstora znaka|majstori znaka]] imaju pravo pristupiti Redu kraljevskih i odabranih majstora. Članovi nose poseban medaljon i prepoznatljivu [[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregaču]] koja ima trokutasti oblik, karakterističan za ovaj red.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Redom u Engleskoj i Walesu se upravlja iz [[Mark Masons' Hall]]-a u [[London]]u.

Veliki koncil Engleske i Walesa ima nadležnost nad šest [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]]. Prva četiri stupnja dodjeljuju se unutar lokalnih koncila Reda, a većina članova prolazi kroz sve četiri razine. Ovi su stupnjevi temeljeni na legendi o [[Salomonov hram|Hramu kralja Salomona]], te dodatno rasvjetljuju poveznice između stupnjeva majstora, [[Red majstora znaka|majstora znaka]] i [[Sveti kraljevski luk|kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.royalandselectmasters.co.uk/ceremony.html|title=The Ceremonies of the Order of Royal And Select Masters|access-date=2023-06-27|website=royalandselectmasters.co.uk|language=en|archive-date=4. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041912/http://www.royalandselectmasters.co.uk/ceremony.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.royalandselect-essex.co.uk/the-order/|title=Royal and Select Masters|access-date=2023-06-27|website=royalandselect-essex.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304034339/http://www.royalandselect-essex.co.uk/the-order/|archive-date=2016-03-04|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Riječ je o sljedećim stupnjevima:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.rsmlondon.org.uk/the-order/regalia|title=The Degrees &amp; Regalia of Royal and Select Masters|access-date=2024-06-14|website=rsmlondon.org.uk|language=en|archive-date=6. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206165439/https://rsmlondon.org.uk/the-order/regalia|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*odabrani majstor (''Select Master'')
*kraljevski majstor (''Royal Master'')
*najuzvišeniji majstor  (''Most Excellent Master'')
*nadizvrstan majstor (''Super-Excellent Master'')

Dva dodatna stupnja dodjeljuju se rijetko i s posebnom pažnjom, isključivo članovima s dugogodišnjim ili iznimnim zaslugama za Red. Ovi se stupnjevi izvode samo u određenim koncilima koja za to imaju posebno odobrenje Velikog meštra. Riječ je o sljedećim stupnjevima:
*trostruko proslavljeni starješina  (''Thrice Illustrious Master''), poznatiji kao [[#Red srebrne mistrije|Red srebrne mistrije]] (''Order of the Silver Trowel'')&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;
*izvrsni majstor (''Excellent Master''), također poznat kao ''prenošenje vela''

Stupanj &quot;trostruko proslavljeni starješina&quot; ne treba brkati s titulom predsjedavajućeg koncilom koja glasi &quot;proslavljeni starješina&quot; (''Illustrious Master''). Iako sličnog naziva, stupanj i titula nisu međusobno povezani.

== Stupnjevi ==

=== Kraljevski majstor ===
Kandidati koji pristupaju stupnju Kraljevskog majstora prolaze kroz [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] prožet dubokim simbolizmom i značajnim filozofskim poukama. Velik dio obreda obilježen je simboličkim prikazima i diskurzom koji produbljuje razumijevanje tradicije slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; 

Ritualna izvedba stupnja dodatno rasvjetljava značenje i sadržaj svetih predmeta pohranjenih u Svetinji nad svetinjama [[Salomonov hram|Salomonova hrama]], uključujući i [[Kovčeg Saveza]]. Time se u velikoj mjeri zaokružuje i dopunjuje smisao [[Kraljevski luk|prethodnih stupnjeva]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Stupanj je vremenski smješten između otkrića tijela [[Hiram Abif|Hirama Abifa]] i njegova podizanja te konačnog ukopa. U središtu radnje nalazi se susret Adonirama, Hiramova nasljednika, s dvojicom kraljeva – [[Salomon]]om i [[Hiram I.|Hiramom Tirskim]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;{{efn|Značajka svih kriptičkih stupnjeva jest povratak unatrag u vremenu u odnosu na [[Kraljevski luk|kapitulske stupnjeve]]. Zapravo, sva tri stupnja u ovom nizu prethode stupnju Kraljevskog luka, i tematski se bave tajnama pohranjenima u nedovršenoj Svetinji nad svetinjama.}}

=== Odabrani majstor ===
[[Ritual (slobodno zidarstvo)|Ritual]] stupnja Odabranog majstora prikazuje i pojašnjava zbivanja u tajnoj, [[Kripta|podzemnoj odaji]] [[Salomonov hram|Salomonova hrama]]. Legenda se temelji na nesmotrenosti jednog slobodnog zidara koji je prisluškivao razgovor između kralja [[Salomon]]a, [[Hiram I.|Hirama Tirskog]] i [[Hiram Abif|Hirama Abifa]] u &quot;tajnoj riznici&quot; — skrivenoj podzemnoj odaji u kojoj su se trojica velikih majstora običavala sastajati.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ritual je prožet emocionalnim nabojem svih sudionika te se s pravom smatra &quot;zaključenjem kruga izvrsnosti&quot; u tradiciji drevnog slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== Nadizvrsni majstor ===
Stupanj Nadizvrsnog majstora nema povijesnu ni simboličku povezanost sa stupnjevima Kraljevskog i Odabranog majstora. Temelji se na događajima tijekom opsade Jeruzalema, koju je predvodio Nebuzaradan, zapovjednik vojske kralja [[Babilonija]]. Ceremonije prikazuju konačno uništenje Hrama i odvođenje [[Židovi|Židova]] u [[babilonsko sužanjstvo]], kao što je simbolično predstavljeno u stupnju [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Stupanj Nadizvrsnog majstora sastoji se od tri dojmljive scene. Prva scena prikazuje [[babilonsko sužanjstvo|židovske sužnje u Babilonu]] pod vodstvom proroka [[Hagaj]]a. U drugoj sceni, kralj Zedekija iz [[Kraljevstvo Juda|Judeje]] poslušava lažne savjetnike i odbacuje upozorenja proroka [[Jeremija|Jeremije]], zbog čega trpi Božju osvetu. Treća scena prikazuje [[Opsada Jeruzalema (70.)|pad Jeruzalema]] i uhićenje pokvarenog kralja, kojeg s njegovim sinovima odvode pred kralja [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora]]. Sinovi su smaknuti pred očima oca, nakon čega je Sedečiji oduzet vid i u lancima je odveden u Babilon.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Stupanj Nadizvrsnog majstora ubraja se među najbolje osmišljene, najdojmljivije i najljepše rituale.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Snažno prosvjetljuje i ima veliku primjenjivost na svakodnevni život. U njegovoj dramatičnoj izvedbi biblijski likovi oživljavaju, prikazujući ovu povijesnu epizodu – [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosor]] ponovno vlada, Sedečija doživljava posljedice svoje zloće, dok [[Ezekijel]] i [[Jeremija]] prorokuju Božja obećanja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

== Počasni redovi ==
Uz tri temeljna stupnja u slobodnom zidarstvu Kripte postoje i počasni &quot;starješinski&quot; redovi kojima se pristupa isključivo po pozivu, kao što su:&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
*Red srebrne mistrije (''Order of the Silver Trowel'') odnosno Trostruko proslavljeni starješina (''Thrice Illustrious Master''), 
*Red tajne riznice (''Order of the Secret Vault'').

=== Red srebrne mistrije ===
Red srebrne mistrije poseban je [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] koji se dodjeljuje izabranim, sadašnjim ili bivšim proslavljenim starješinama koncila kripte. Povelje za osnivanje velikih koncila Reda srebrne mistrije izdaje Veliki kraljevskih i odabranih majstora Sjeverne Karoline, koje je službeni čuvar ovoga stupnja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Stupanj se temelji na biblijskoj priči o pomazanju [[Salomon]]a za [[Popis židovskih vladara|kralja Izraela]], kao nasljednika svoga oca, [[Kralj David|kralja Davida]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Priča [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]] je u dva [[Čin (kazalište)|čina]], pri čemu kandidat u oba simbolički predstavlja mladog kralja Salomona.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Thrice Illustrious Master's Order of the Silver Trowel|url=https://www.crypticrite.org/order-of-the-silver-trowel.html|access-date=2025-05-03|website=crypticrite.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U prvom činu, kandidat saznaje za [[Urota|urotu]] njegova polubrata Adonije, koji lukavo pokušava preoteti prijestolje. Također se upoznaje s ulogom svoje majke, [[Bat-Šeba|Bat-Šebe]], koja posreduje kod ostarjelog i teško bolesnog kralja Davida kako bi spriječila taj čin. Nakon što David izrazi svoju potporu, Salomona simbolički odvodi Benaja u rijeku Gihon, gdje ga prorok [[Natan]] i veliki svećenik [[Sadok]] svečano obvezuju, pomazuju i proglašavaju kraljem.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; U drugom činu, novopomazani kralj doveden je pred svoga oca Davida, koji mu u svojim posljednjim trenucima života prenosi moralne pouke, savjetujući ga da vlada pravedno i da [[Bog|Gospodinu]] služi svom snagom. Nakon što Salomon prihvati očeve upute, kralj David umire.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

=== Red tajne riznice ===
Koledž očuvanja (''College of Preservation'') pri [[#Glavni veliki koncil|Glavnom velikom koncilu]] svake godine prima nominacije od dekana iz svakog velikog koncila, s ciljem da uputi poziv na članstvo onim slobodnim zidarima koji su pokazali istinski duh slobodnog zidarstva Kripte i predano služenje [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. Ovo počasno tijelo prima nove članove kroz poseban stupanj, koji simbolički odražava njihovu dosadašnju službu i predanost, ali i njihove buduće namjere unutar kriptičkog puta.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Order of the Secret Vault|url=https://www.travelingtemplar.com/2018/05/order-of-secret-vault.html|access-date=2025-05-03|date=2018-05-02|website=travelingtemplar.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Upravno ustrojstvo ==
{{Vidi još|Loža visokih stupnjeva}}
=== Lokalni koncil ===
[[Loža visokih stupnjeva|Koncil]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Council'') u mnogim je aspektima sličan [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]] – ima svoje [[Časnici masonske lože|dužnosnike]] i sustav [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualnih]] stupnjeva, koji u ovom slučaju obuhvaća tri stupnja: kraljevski majstor, odabrani majstor i nadizvrsni majstor. U nekim nadležnostima stupanj nadizvrsnog majstora smatra se neobaveznim. Uloge unutar koncila oblikovane su prema uzoru na plavu ložu, iako se nazivi često razlikuju, njihove su dužnosti u osnovi vrlo slične. Razlika se javlja i u rasporedu sjedenja – sva tri glavna časnika u koncilu sjede na istočnom podiju, dok zapovjednik straže i vodič koncila zauzimaju mjesta na zapadu i jugu.

Sljedeći popis navodi [[Časnici masonske lože|časničke dužnosti u plavoj loži]] te njima odgovarajući ekvivalent u koncilu kripte u Yorčkom obredu:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Officers of the Cryptic Mason's Council|url=https://www.travelingtemplar.com/2019/10/officers-of-cryptic-masons-council.html|access-date=2025-05-03|date=2019-10-08|website=travelingtemplar.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
{{div col|colwidth=33em}}
* [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] – proslavljeni starješina ([[engl.]] ''Illustrious Master'')
* [[Časnici masonske lože#Stariji nadzornik|stariji nadzornik]] – zamjenik starješine (''Deputy Master'')
* [[Časnici masonske lože#Mlađi nadzornik|mlađi nadzornik]] – glavni kontrolor rada (''Principal Conductor of the Work'')
* [[Časnici masonske lože#Rizničar|rizničar]] – rizničar (''Treasurer'')
* [[Časnici masonske lože#Tajnik|tajnik]] – arhivar (''Recorder'')
* [[Časnici masonske lože#Kapelan|kapelan]] – kapelan (''Chaplain'')
* [[Časnici masonske lože#Đakoni|stariji đakon]] – zapovjednik straže (''Captain of the Guard'')
* [[Časnici masonske lože#Đakoni|mlađi dakon]] – vodič koncila (''Conductor of the Council'')
* [[Časnici masonske lože#Stjuardi|stariji stjuard]] – stjuard (''Steward'')
* [[Časnici masonske lože#Stjuardi|mlađi stjuard]] – ''nema ekvivalenta''
* [[Časnici masonske lože#Maršal|maršal]] – maršal (''Marshal'')
* [[Časnici masonske lože#Orguljaš|orguljaš]] – orguljaš/glazbenik (''Organist/Musician'')
* [[dvernik]] – stražar (''Sentinel'')
{{div col end}}

Koncili u nekim nadležnostima mogu imati više od jednog stjuard. Dužnost orguljaša ili glazbenika je neobavezna u svim tijelima i često ostaje nepopunjena. Također, dužnost maršala u koncilu je neobavezna u određenim nadležnostima.

=== Veliki koncil  ===
U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] u svakoj [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] djeluje neovisni veliki koncil ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Council'')&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Jurisdictions: Links to Grand Councils|url=https://crypticmasons.org/jurisdictions|access-date=2025-05-03|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; koji obavlja iste administrativne poslove za svoje podređene koncile kao što [[velika loža]] radi za svoje podređene [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. U drugim državama postoje veliki koncili na nacionalnoj razini. 

Veliki koncil također ima vlastite dužnosnike ekvivalentne onima u velikoj loži, pri čemu su njihove titule prilagođene nazivima dužnosti unutar samog koncila Yorčkog obreda:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Officers|url=https://cm-il.org/grand-officers/|access-date=2025-05-03|website=cm-il.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
{{div col|colwidth=33em}}
* veliki majstor ([[engl.]] ''Grand Master'')
* zamjenik velikog majstora (''Deputy Grand Master'')
* veliki glavni kontrolor rada (''Grand Principal Conductor of the Work'')
* veliki rizničar (''Grand Treasurer'')
* veliki arhivar (''Grand Recorder'')
* veliki kapelan (''Grand Chaplain'')
* veliki zapovjednik straže (''Grand Captain of the Guard'')
* veliki vodič koncila (''Grand Conductor of the Council'')
* veliki maršal (''Grand Marshal'')
* veliki stjuard (''Grand Steward'')
* veliki govornik (''Grand Lecturer'')
* veliki stražar (''Grand Sentinel'')
{{div col end}}

Nadležnosti koje nisu članice [[#Glavni veliki koncil|Glavnog velikog koncila]] mogu koristiti drukčije [[naslov]]e od onih koje su uobičajene u tom sustavu. Primjerice, u Pennsylvaniji se koristi naslov &quot;najmoćniji veliki majstor&quot; (''Most Puissant Grand Master'') umjesto uobičajenog &quot;najslavniji veliki majstor&quot; (''Most Illustrious Grand Master''). Mnoge [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričke velike lože]] umjesto toga koriste naziv &quot;veliki trostruko slavni majstor&quot; (''Grand Thrice Illustrious Master'').

U nadležnostima koje to prakticiraju, postoje i pokrajinski zamjenici velikog majstora (''Regional Deputy Grand Masters'') ili inspektori distrikta (''District Inspectors'') koje imenuje veliki majstor kako bi nadzirali rad unutar pojedinih okruga ili pokrajine, djelujući kao njegovi predstavnici. U drugim nadležnostima te dužnosti obavlja &quot;meštar luka&quot; (''Master of the Arch''). Veliki predstavnici (''Grand Representatives'') imenuju se radi održavanja kontakta i suradnje s odgovarajućim tijelima u drugim nadležnostima.

Velika vijeća također podupiru [[Humanitarni rad|humanitarne projekte]], pri čemu se vrsta i svrha dobrotvornih aktivnosti razlikuje od države do države.

== Iznimke, posebnosti i neslaganja ==
*U Kanadi, koncili dodijelju i stupanj [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=What is Royal &amp; Select Masters|url=https://royalandselectmastersontario.ca/what-is-royal-select-masters/|access-date=2025-05-03|website=royalandselectmastersontario.ca|language=en}}&lt;/ref&gt;
*U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] kriptične stupnjeve dodjeljuje [[Kraljevski luk|kapitel kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Journey To The Royal Arch|url=https://sgrac-scotland.com/journey-to-the-royal-arch/|access-date=2025-05-03|website=sgrac-scotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; 
*U [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], koncili dodijelju dva stupnja (kraljevskog majstora i odabranog majstora) dok stupanj najodličnijeg majstora nije obavezan.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:VLH koncil.png|mini|170px|desno|Veliki koncil kripte Hrvatske]]
Veliki koncili kripte djeluju u više država diljem svijeta. Sve regularne nadležnosti prate svoje povijesno podrijetlo od Međunarodnog Glavnog velikog koncila slobodnih zidara kripte ili Reda kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa.

Veliki koncili kripte djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a:
{{Tree list}}
*{{Z|SAD}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] → 51 veliki koncil, po jedan u svakoj saveznoj državi&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;
*{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Šest velikih loža u istočnoj Kanadi]]{{efn|Šest velikih loža u istočnom dijelu Kanade su: Velika loža Newfoundlanda i Labradora, Velika loža Nove Škotske, Velika loža Otoka Princa Edvarda, Velika loža Novog Brunswicka, Velika loža Quebeca.}} → Vrhovni veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora istočne Kanade&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crypticrite.org/|title=Supreme Grand Council of Royal and Select Masters of the Eastern Jurisdiction of Canada|access-date=2024-08-24|website=crypticrite.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Kanade u pokrajini Ontario]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Ontarija&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://royalandselectmastersontario.ca/|title=Grand Council of Royal &amp; Select Masters of Ontario|access-date=2024-08-24|website=royalandselectmastersontario.ca|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Četiri velike lože u zapadnoj Kanadi]]{{efn|Četiri velike lože u zapadnom dijelu Kanade su: Velika loža Alberte, Velika loža Saskatchewana, Velika loža Manitobe i Velika loža Britanske Kolumbije i Yukona.}} → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora zapadne Kanade&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cryptic-rite.ca/|title=Grand Council of Cryptic Rite Masons of Western Canada Royal and Select Masters|access-date=2024-08-24|website=cryptic-rite.ca|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|NJE}} [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] → Vrhovni veliki koncil kripte Njemačke&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grosskonzil-yorkritus-deutschland.de/English-Version/|title=Oberstes Großkonzil der Kryptischen Maurer von Deutschland|access-date=2024-04-16|website=grosskonzil-yorkritus-deutschland.de|language=de, en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Portugala&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gcmrep.pt/en/|title=Grande Conselho de Mestres Reais e Escolhidos de Portugal|access-date=2024-07-02|website=gcmrep.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
&lt;!--*{{Z|CIP}} → Veliki koncil kripte Cipra
*{{Z|FRA}} → Veliki koncil kripte Francuske--&gt;
*{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] → Vrhovni veliki koncil kripte Rumunjske&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.ritulyork.ro/supremul-mare-consiliu-al-masonilor-criptici-din-romania/|title=Supremul Mare Consiliu al Masonilor Criptici din Romania|website=ritulyork.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|GRČ}} [[Nacionalna velika loža Grčke]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Grčke i njenih koncila u inozemstvu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.cryptics.gr/|title=Μέγα Συμβούλιον  των Βασιλικών και Εκλεκτών Διδασκάλων  της Ελλάδος και των Συμβουλίων  αυτού εις την Αλλοδαπήν|access-date=2024-08-13|website=cryptics.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] → Veliki koncil kripte Italije
*{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] → Veliki koncil kripte Austrije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|title=Der York Ritus in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] → Veliki koncil kripte Hrvatske&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27122|title=Veliki Kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420095726/https://freemasonry-croatia.org/node/27122|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Queenslanda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.royalarch.org.au/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Queensland|access-date=2024-08-24|website=royalarch.org.au|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Meksiku]] → Veliki koncil kripte Sjedinjenih Meksičkih Država&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;
*{{Z|PAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Panama|Velika loža Paname]] → Veliki koncil kripte Paname&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granlogiadepanama.org/organizaciones-masonicas/|title=Organizaciones Masonicas|access-date=2024-08-25|website=granlogiadepanama.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Velika loža Cuscatlana u Salvadoru]] → 
*{{Z|GUA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvatemala|Velika loža Gvatemale]] → 
*{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Velika loža Ekvadora]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Ekvadora&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sgrac-ecuador.com/es_ec/|title=Gran Capítulo Supremo del Real Arco del Ecuador|access-date=2024-08-25|website=sgrac-ecuador.com|language=es, en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Brazilu]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora za Saveznu Republiku Brazil&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeconselho.org/|title=Mui Ilustre Grande Conselho de Mestres Reais e Seletos para a Republica Federatiba do Brasil|access-date=2024-08-24|website=grandeconselho.org|language=pt}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] → Veliki koncil kripte Perua&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonesfilosoficosperu.org/cripticos.htm|title=Concilio de Masones Crípticos del Perú|access-date=2024-08-25|website=masonesfilosoficosperu.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika loža Republike Venezuele]] → Veliki koncil kripte Venezuele&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org.ve/consejos-cripticos/|title=Consejos Crípticos|access-date=2024-08-24|website=grancapitulo.org.ve|language=es|archive-date=14. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240814134900/https://grancapitulo.org.ve/consejos-cripticos/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|PAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Paragvaj|Simbolička velika loža Paragvaja]] → Veliki koncil kripte Paragvaja
*{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] → Veliki koncil kripte Novog Zelanda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Orders and Organisations active in New Zealand|url=https://freemasonsnz.org/discover/structure/other-masonic-orders|access-date=2026-03-31|website=freemasonsnz.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonsnz.org/sranz/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of New Zealand|access-date=2024-08-24|website=freemasonsnz.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Filipina&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.yorkritephilippines.org/grand-council-of-royal-and-select-masters/|title=Grand Council of Royal &amp; Select Masters|access-date=2024-08-24|website=yorkritephilippines.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Zapadne Australije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Zapadne Australije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sgracwa.square.site/|title=The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Western Australia|access-date=2024-08-25|website=sgracwa.square.site|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|JAP}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Japan|Velika loža Japana]]
*{{Z|TAJV}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Tajvan|Velika loža Kine]]
*{{Z|GAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gabon|Velika loža Gabona]] → Veliki koncil kripte Gabona&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;
*{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Nacionalna velika loža Madagaskara]] → Veliki koncil kripte Madagaskara
*{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Togo|Nacionalna velika loža Togoa]] → Veliko koncil kripte Togoa kraljevskih i odabranih majstora&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.yorkrite.com/togo/cm/|title=Grand Conseil Togolais Des Macons Cryptiques Royaux Et Choisis|access-date=2024-08-24|website=yorkrite.com|language=fr}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Veliki koncil Reda kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa i njegovih distrikta i prekomorskih koncila&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Council of the Order of Royal and Select Masters of England and Wales and its Districts and Councils Overseas|url=https://markmasonshall.org/orders/rsm|access-date=2025-05-09|website=markmasonshall.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
**{{Z|IND}} ''[[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Kotarske velike lože u Indiji]]'' → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora u Indiji&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gcirsm.org.in/|title=Royal And Select Masters, Grand Council in India|access-date=2024-08-25|website=gcirsm.org.in|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Nizozemske
*{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora u Francuskoj&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/ordre-maitres-royaux-et-choisis/|title=Ordre des Maitres Royaux et Choisis|access-date=2024-08-12|website=glmdfr.com}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Viktorije]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Viktorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://beyondthecraft.net.au/royal-and-select-masters-rsm/|title=Royal and Select Masters (RSM)|access-date=2024-08-15|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Škotske&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/|title=Welcome to the Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-09-21|website=sgrac-scotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
**{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]]
**{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Bolivije]]
**{{Z|GAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gane|Velika loža Gane]]
**{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Tasmanije]]
**{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]]
{{Tree list/end}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Yorčki obred]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Engleskoj]]</text>
      <sha1>rnzxm1teqpn0a34qnn7nq1g4cdfncss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis masonskih velikih loža u Europi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>667765</id>
    <revision>
      <id>7520904</id>
      <parentid>7520401</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|AND}} Andora */</comment>
      <origin>7520904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109008" sha1="anm0rt48x7spv4z1wyea2fok2plqk2c" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glandorra.com/ca/home|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2026-07-13|website=glandorra.com|language=en, ca}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ca, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer.at|language=de|archive-date=21. prosinca 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221134130/http://www.freimaurer.at/de/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2024-05-04|website=aasr-austria.at|language=de|archive-date=28. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528140852/http://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika neovisna loža Francuske''' (''Grande Loge independante de France''), skraćeno GLIF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la G.L.I.F.|url=https://glif.fr/|access-date=2026-07-03|website=glif.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj, osnovana 1997. godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana 2014. godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]''' je mješovita velika loža.
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Hrvatskoj.

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en|archive-date=16. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116181021/https://grouplodgesportugal.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Srbiji.

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>anm0rt48x7spv4z1wyea2fok2plqk2c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520905</id>
      <parentid>7520904</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|AUT}} Austrija */</comment>
      <origin>7520905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108838" sha1="b3hg8sjozen3s88imuffwyk0sle0oe5" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glandorra.com/ca/home|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2026-07-13|website=glandorra.com|language=en, ca}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ca, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/|title=Großorient von Österreich|access-date=2026-07-13|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=hhttps://aasr-austria.at/grossloge-von-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2026-07-13|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je tradicionalna velika loža. Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je tradicionalna velika loža. Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika neovisna loža Francuske''' (''Grande Loge independante de France''), skraćeno GLIF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la G.L.I.F.|url=https://glif.fr/|access-date=2026-07-03|website=glif.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj, osnovana 1997. godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana 2014. godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]''' je mješovita velika loža.
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Hrvatskoj.

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en|archive-date=16. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116181021/https://grouplodgesportugal.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Srbiji.

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>b3hg8sjozen3s88imuffwyk0sle0oe5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika loža Austrije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>668157</id>
    <revision>
      <id>7520906</id>
      <parentid>7519818</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:40:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kraljevski luk */</comment>
      <origin>7520906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39288" sha1="phl7af65eosd8b0uqaukzlmgdce1hqh" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Austrije
|izvorno ime = Großloge von Österreich
|logo = glo_logo.png
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica =  GLvÖ
|moto = 
|utemeljena =[[8. prosinca]] [[1918.]]
|osnivač = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|središte = [[Beč]]
|lokacija = [[Austrija]]{{efn|Velika loža Austrije je ranije imala lože i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] te [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
|ključni ljudi = 
|broj članova =  3.600
|web stranica = {{URL|https://freimaurerei.at/|freimaurerei.at}}
}}
'''Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer''), najčešće '''Velika loža Austrije''' (''Großloge von Österreich''), [[Kratica|skraćeno]] '''GLvÖ''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Austrija|Austriji]]. Osnovana je 1918. godine kao '''Velika loža Beča''' uz pomoć [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].

Današnji oblik Velike lože Austrije uspostavljen je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine, no korijeni austrijskog slobodnog zidarstva sežu u 18. stoljeće, kada su prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] djelovale u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Tijekom povijesti austrijsko je slobodno zidarstvo prolazilo kroz razdoblja zabrana i progona, osobito u vrijeme [[Anschluss|nacističke okupacije]] (1938. – 1945.), ali je nakon obnove države ponovno steklo ugled i međunarodno priznanje. 

Velika loža je imala značajnu ulogu u obnovi slobodnog zidarstva u [[Srednja Europa|srednjoj]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] nakon 1990. godine, podupirući osnivanje velikih loža u [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], [[Velika loža Slovenije|Sloveniji]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]], [[Simbolička velika loža Mađarske|Mađarskoj]] i drugim državama.

== Povijest ==
=== Velika loža Beča: 1918. – 1938. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] austrijskih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]], nakon zabrane njihovog rada u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1794. godine, osnivane su u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]]. [[Prvi svjetski rat]] i [[raspad Austro-Ugarske]] temeljito su promijenili položaj slobodnog zidarstva u Srednjoj Europi. Već mjesec dana nakon kapitulacije, 8. prosinca 1918. godine, u [[Beč]]u je osnovana Velika loža Beča (''Großloge von Wien''). Taj je proces bio iznimno brz jer je četrnaest [[Loža (slobodno zidarstvo)#Vrste|graničnih loža]], s oko tisuću članova, odmah moglo biti premješteno iz Ugarske u Austriju, uz suglasnost tadašnje [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grenzlogen|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Grenzlogen|access-date=2025-12-08|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Potonja je ubrzo nakon toga bila zabranjena, najprije pod [[Sovjetska Republika Mađarska|lijevom revolucijskom vlašću]], a zatim i pod [[Kraljevina Mađarska|desničarskim režimom]] [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], te je zabrana ostala na snazi sve do političkih promjena 1989. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/grossloge-2/#geschichte|title=Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte|access-date=2023-09-06|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|title=Großloge von Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Internationales Freimaurer Lexikon|last=Lennhoff|first=Eugen|publisher=Herbig|year=2006.|isbn=9783776650075|pages=1167-1175|url=https://archive.org/details/lennhoff-eugen-internationales-freimaurer-lexikon-1932|last2=Posner|first2=Oskar|language=de|chapter=Österreich|orig-year=1932.|chapter-url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_bis_1932}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1919. godine za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] nove Velike lože izabran je Richard Schlesinger,&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Richard Schlesinger|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Richard_Schlesinger|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; bečki [[odvjetnik]] koji je uvelike pridonio brzom razvoju austrijskog slobodnog zidarstva. Pod njegovim vodstvom broj članova porastao je s oko tisuću na gotovo dvije tisuće slobodnih zidara okupljenih u 24 lože. Nova Velika loža i njezini članovi bili su aktivni u društvenim reformama i [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]], naglašavajući socijalnu i moralnu obnovu društva nakon ratnih razaranja. Za razliku od tadašnjeg njemačkog slobodnog zidarstva, Velika loža Beča zauzela je jasno [[Mirotvorstvo|pacifističko]] stajalište prema državama [[Antanta|pobjednicama Prvog svjetskog rata]], unatoč nejednakim uvjetima mirovnih ugovora. Takav pristup doveo je do napetosti i prekida odnosa s većinom njemačkih velikih loža, ali je Austrija istodobno učvrstila svoje međunarodne veze. Tijekom narednih godina priznalo ju je 63 velike lože diljem svijeta, među njima i [[Ujedinjena velika loža Engleske]], koja je priznanje službeno dodijelila 1930. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Zanimljiv povijesni podatak predstavlja i osnivanje austrijske lože u [[Šangaj]]u, [[Republika Kina (1912. – 1949.)|Kina]], 1933. godine, koju su osnovali austrijski [[Iseljeništvo|iseljenici]] i koja je djelovala pod okriljem bečke Velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Početkom [[1930-ih|tridesetih godina]] 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo doživjelo vrhunac svojega djelovanja u razdoblju [[Međuraće|između dvaju svjetskih ratova]]. Međutim, političke promjene ubrzo su dovele do postupnog slabljenja i ograničavanja njegova utjecaja. Nakon državnog udara kojim je [[Engelbert Dollfuß]] 1933. godine uspostavio [[Savezna Država Austrija|klerikalno-fašističku diktaturu]], [[Austrofašizam|režim]] nije, za razliku od većine drugih autoritarnih vlada u Europi, službeno zabranio slobodno zidarstvo, ali ga je [[Protumasonstvo|sustavno progonio i potiskivao]]. Državni službenici i svi koji su ovisili o državnim institucijama bili su prisiljeni napustiti lože, a mnogi su slobodni zidari pretrpjeli političke i profesionalne posljedice. Iako je Velika loža Beča uspjela formalno opstati, broj članova drastično se smanjio, što je uzrokovalo zatvaranje niza [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], osobito onih izvan glavnog grada Beča.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich nach 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_nach_1932|access-date=2025-07-25|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] postupno pojačavala pritisak na Austriju, njemačke su trupe u ožujku 1938. godine izvršile [[Anschluss]], čime je [[Savezna Država Austrija|austrijska država]] prestala postojati, a s njom i njezine slobodnozidarske institucije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1938: Wie Hitler die österreichische Freimaurerei auslöschte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/1938:_Wie_Hitler_die_%C3%B6sterreichische_Freimaurerei_ausl%C3%B6schte|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; U samo nekoliko dana austrijsko je slobodno zidarstvo potpuno uništeno. Velika loža Beča i sve njezine lože bile su zatvorene, njihova imovina i [[Arhivalije|arhivi]] opljačkani ili zaplijenjeni, a mnogi članovi uhapšeni i deportirani. Veliki majstor Richard Schlesinger, teško bolestan u trenutku okupacije, umro je 5. lipnja 1938. godine u pritvoru [[Gestapo]]a.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Ukupno je 692 austrijska slobodna zidara postalo žrtvama [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] terora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1938-1945: 692 Freimaurer wurden Opfer des Nazi-Terrors|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1938-1945:_692_Freimaurer_wurden_Opfer_des_Nazi-Terrors|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; mnogi su bili prisiljeni [[Iseljeništvo|emigrirati]], dok je više od stotinu njih ubijeno do 1945. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt;

=== Velika loža Beča za Austriju: 1945. – 1955. === 
Iako su okolnosti za [[slobodno zidarstvo]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i ponovnog uspostavljanja austrijske države bile znatno teže nego 1918., proces obnove započeo je iznenađujuće brzo. Samo tri mjeseca nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|kapitulacije Njemačke]], bivši zamjenik velikog majstora Karl Doppler, poznati bečki kirurg,&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Karl Doppler|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Karl_Doppler|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de}}&lt;/ref&gt; pozvao je 28. srpnja 1945. na prvi sastanak preživjelih slobodnih zidara. Od nekadašnjih stotina članova, odazvalo se njih 48, mnogi su bili ubijeni, umrli u logorima, nestali ili prognani.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1945: Neustart der Freimaurerei nach der Nazi-Zeit|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1945:_Neustart_der_Freimaurerei_nach_der_Nazi-Zeit|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Bratstvo se od tada počelo redovito okupljati, a već 4. kolovoza 1945. prisutni su neformalno izabrali Karla Dopplera za velikog majstora,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; iako Velika loža još nije imala [[Pravna osoba|pravni status]]. Za službenu obnovu bilo je potrebno odobrenje austrijskih vlasti i sovjetske okupacijske uprave, što je izdano 16. listopada 1945. Tada je i službeno obnovljen rad Velike lože Beča pod nazivom &quot;Velika loža Beča za Austriju&quot; (''Großloge von Wien für Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Kao privremeni okvir za ponovno okupljanje starih članova osnovana je Saborna loža &quot;Obnovljeno čovječanstvo&quot; (''Sammelloge 'Humanitas Renata'''), koja je tijekom sljedeće godine evoluirala u više pojedinačnih loža. Istodobno se, neovisno o bečkoj inicijativi, u [[Klagenfurt]]u obnovila Loža &quot;Paracelsus&quot;, pri čemu dvije skupine nisu znale jedna za drugu, jer su putovanja i komunikacija između okupacijskih zona u prvim mjesecima nakon rata bili gotovo nemogući.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Jedan od prvih zadataka novoosnovanog vodstva bio je spriječiti povratak kompromitiranih članova koji su tijekom rata podržavali nacistički režim. Stoga je donesena odluka o trajnoj zabrani prijema bivših članova [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP-a]] i njezinih pratećih organizacija u redove austrijskog slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Nakon iznenadne smrti Karla Dopplera 1947. godine,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; na čelo austrijskog slobodnog zidarstva došao je Bernhard Scheichelbauer, koji je izabran za velikog majstora 1948. i tri puta ponovno potvrđen na toj dužnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bernhard Scheichelbauer|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Bernhard_Scheichelbauer|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; vodeći Veliku ložu tijekom više od dvanaest godina. Njegovo je razdoblje obilježeno stabilizacijom, obnovom i međunarodnim jačanjem austrijskog slobodnog zidarstva. Pod Scheichelbauerovim vodstvom, Velika loža Austrije započela je sustavan uspon, a 1952. godine postigla je ponovno priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], što je formalno definirano kao obnova odnosa prekinutih 1938. godine. Naglašavanjem kontinuiteta između prijeratne i obnovljene velike lože, austrijsko je slobodno zidarstvo odmah vraćeno u punopravno članstvo svjetske zajednice [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Konačno, 1955. godine, povlačenjem [[Saveznici|savezničkih]] okupacijskih snaga i [[Austrijski državni ugovor|obnovom austrijskog suvereniteta]], Velika loža Beča za Austriju promijenila je naziv u &quot;Velika loža Austrije&quot; (''Großloge von Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Djelovanje u suverenoj Austriji ===
[[Slika:2005-09-19 Schloss Rosenau.JPG|mini|desno|325px|Dvorac Rosenau (''[[:de:Schloss Rosenau (Waldviertel)|Schloss Rosenau]]''), u kojem je smješten austrijski Muzej slobodnog zidarstva.]]
[[Slika:Rauhensteingasse 3-IMG 3030.JPG|mini|desno|250px|Oznaka iznad ulaznih vrata sjedišta Velike lože, u bečkoj ulici Rauhensteingasse.]]

U desetljećima nakon obnove austrijskog suvereniteta, slobodnozidarski život u zemlji razvio se snažnije nego u bilo kojem razdoblju nakon 18. stoljeća. U početku koncentrirana u Beču, djelatnost Velike lože Austrije postupno se proširila i na ostale [[Austrijske savezne zemlje|savezne pokrajine]]. Od završetka rata gotovo svake godine osnovana je nova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], a broj članova stalno je rastao.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]] godina 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo odigralo važnu ulogu u dijalogu s [[Katolička Crkva|Katoličkom crkvom]], osobito kroz dugotrajne razgovore između Velike lože Austrije i bečkog kardinala [[Franz König|Franza Königa]]. Cilj tog dijaloga bio je smanjenje napetosti i uspostava međusobnog razumijevanja između [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Crkve i slobodnog zidarstva]]. Iako nije došlo do potpunog pomirenja, postignuti su značajni pomaci, osobito u okviru tzv. &quot;Lichtenauerove izjave&quot; iz 1970. godine, koja je imala odjek i izvan austrijskih granica. U samoj Austriji postignut je odnos uzajamne tolerancije, često opisan kao &quot;srdačna neprimijećenost&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Godine 1975. Velika loža Austrije otvorila je Muzej slobodnog zidarstva u dvorcu Rosenau u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Ovaj projekt započeo je slučajnim otkrićem starog [[Masonski hram|ložinskog hrama]] tijekom obnove dvorca u blizini Zwettla. Istraživanja su pokazala da je riječ o dvjesto godina starom hramu, koji je nakon zabrane slobodnog zidarstva krajem 18. stoljeća preuređen i potom zaboravljen. Danas se smatra najstarijim očuvanim ložinskim hramom u njemačkom govornom području i jednim od najstarijih uopće u Europi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;

Na unutarnjem planu, Velika loža Austrije nastavila je s jačanjem svojih institucionalnih temelja. Među važnim koracima ističe se preseljenje u novo sjedište u bečkoj ulici Rauhensteingasse, kao i povrat vrijedne [[Knjižnica|knjižnice]] koju su nacisti zaplijenili tijekom Drugog svjetskog rata. Naknadno su vraćeni i manji dijelovi arhivske građe, dok se značajan dio arhiva i dalje nalazi u [[Moskva|Moskvi]] i [[Poljska|Poljskoj]], gdje još čeka [[Povratnik|repatrijaciju]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Na međunarodnom planu, austrijsko je slobodno zidarstvo steklo veliko priznanje nakon [[Pad komunizma|pada komunističkih režima]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]] 1989./1990. godine, kada je aktivno sudjelovalo u obnovi slobodnozidarskih struktura u bivšim [[Krunske zemlje|krunskim zemljama]]. Tako su utemeljene [[Simbolička velika loža Mađarske]] 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja [[Velika loža Češke]]) 1990. godine kao i [[Velika loža Slovačke]] 2009. godine. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] osnivane su [[Deputacijska loža|deputacijske lože]] s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] (1997.), [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]] (1999.), [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Velike lože Bosne i Hercegovine]] (2005.). Isto tako utemeljena je i [[Velika loža Ukrajine]] 2005. godine u suradnji s [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Austrije je u [[Beč]]u.

Velika loža Austrije u Zwettlu, [[Donja Austrija]], ima i Muzej austrijskog slobodnog zidarstva (''Österreichisches Freimaurer-Museum'').&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurermuseum.at/|title=Österreichisches Freimaurer-Museum|access-date=2024-08-01|website=freimaurermuseum.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Austrija |float=right |width=350 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Austrije, kao i lokacija Muzeja |places=
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=16.366667 |label=[[Beč]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=14.3 |label=[[Klagenfurt]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=13.85 |label=[[Villach]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.066667 |long=15.433333 |label=[[Graz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=15.616667 |label=[[Sankt Pölten|St. Pölten]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.083333 |long=16.266667 |label=[[Mödling]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.416667 |long=15.616667 |label=[[Krems an der Donau|Krems]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.3 |long=14.283333 |label=[[Linz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.916667 |long=13.8 |label=[[Gmunden]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=13.033333 |label=[[Salzburg]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.266667 |long=11.383333 |label=[[Innsbruck]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.5 |long=9.75 |label=[[Vorarlberg]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=16.666667 |label=[[Rušta]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.601111 |long=15.063611 |label=Muzej |position=right| mark = Cyan pog.svg }}
}} 
{{glavni|Dodatak:Popis loža Velike lože Austrije}}
Pod Velikom ložom Austrije u 2024. godini ima više od 3.800 članova u 80 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od kojih se 54 nalazi u [[Beč]]u a preostalih 26 u ostalih [[Austrijske savezne države|osam saveznih država]], i to šest u [[Graz]]u, četiri u [[Klagenfurt]]u, po tri u [[Innsbruck]]u i [[Salzburg]]u, po dvije u [[Linz]]u i [[Sankt Pölten]]u, te po jedna u [[Villach]]u, [[Krems an der Donau|Kremsu na Dunavu]], [[Mödling]]u, [[Gmunden]]u, [[Rušta|Rušti]] i za [[Vorarlberg]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Među ložama koje rade pod okriljem Velike lože Austrije su i:
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; (''Loge Quatuor Coronati''), Beč – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* Loža &quot;Europa u nove svjetove&quot; (''Loge Europa zu Neuen Welten''), Beč – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sedam mudraca&quot; (''Loge Zu den Sieben Weisen''), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Ober%C3%B6sterreich|title=Oberösterreich|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Tri planine&quot; (''Loge Zu den drei Bergen''), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zu_den_drei_Bergen_(Innsbruck)|title=Zu den drei Bergen (Innsbruck)|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Svjetlost Salzkammerguta&quot; (''Loge Zum Licht im Salzkammergut''), Gmunden – nosi naziv po regiji [[Salzkammergut]].&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;
* Loža &quot;Tamino&quot; (''Loge Tamino''), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]''.
* Loža &quot;Sarastro&quot; (''Loge Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz Mozartove opere ''Čarobna frula'' i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to Sarastro Lodge|url=https://sarastrolodge.at/|access-date=2026-07-09|website=sarastrolodge.at|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sloboda za Istok&quot; (''Loge Libertas Oriens''), Rušta – nosi naziv po poruci [[Pad komunizma|oslobađanja Istočne Europe od komunizma]] koje se dogodilo 1989. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Burgenland|title=Burgenland|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

U okviru ove velike lože radile su i
* [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] (''Loge Illyria''), Beč – [[deputacijska loža]] djelovala od 1992. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Hrvatske|obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Klagenfurt – deputacijska loža djelovala od 1994. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Slovenije|obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] (''Loge Graf Johann Draskowitsch''), [[Zagreb]] – nosila naziv po slobodnom zidaru [[grof]]u [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu VIII. Draškoviću]] kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;br&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kirche-in-not.de/wp-content/uploads/2019/11/2008-rudolf-grulich-ueber-freimaurerei-in-osteuropa.pdf|title=Das Licht für Osteuropa? Der Neuanfang der Freimaurerei im ehemaligen kommunistischen Machtbereich|access-date=2024-08-01|website=kirche-in-not.de|last=Grulich|first=Rudolf|year=2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;]] (''Loge Kroatische Fee''), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;]] (''Loge Drei Leuchten''), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]].&lt;ref name=&quot;:94&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Žiga Zois&quot; (''Loge Žiga Zois''), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}}{{Z|BIH}} Loža &quot;Lux Bosnia&quot; (''Loge Lux Bosnia''), Dragomer / Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:91&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2023-09-01|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Arcus&quot; (''Loge Arcus''), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za [[Duga|dugu]]; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|UKR}} Loža &quot;Svjetlost&quot; (''Loge Licht''), [[Lavov]] – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Ukrajine|Veliku ložu Ukrajine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ukrainische_Gro%C3%9Floge|title=Ukrainische Großloge|access-date=2024-05-09|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Ivo Andrić&quot; (''Loge Ivo Andrić''), Sarajevo – nosila naziv po književniku i slobodnom zidaru [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], dobitniku [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrada za književnost]]; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Veritas&quot; (''Loge Veritas''), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;

=== Uprava ===
Velikom ložom Hrvatske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großmeister'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=25em}}
#Richard Schlesinger (1919. – 1938.)
#Karl Doppler (1945. – 1947.)
#Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
#Carl Helmke (1960. – 1969.)
#Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
#Alexander Giese (1975. – 1987.)
#Franz Hausner (1987. – 1991.)
#Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
#Michael Kraus (2002. – 2008.)
#Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
#Georg Semler (od 2014.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/international/|title=Die freimaurerische Weltenkette|access-date=2024-04-03|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Austrije je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Austrije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Hochgrade in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda u Austriji ([[Njemački jezik|njem.]] ''Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://aasr.at/|title=Oberster Rat von Österreich|access-date=2023-09-06|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt; – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].
* Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji (''Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich'')&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Über den York Ritus in Österreich und seine Geschichte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich#Geschichte_des_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|access-date=2026-07-11|last=Steinbach|first=Günther|date=2016-11-18|website=|language=de}}&lt;/ref&gt; upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]:
** Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (''Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].
** Veliki koncil Austrije (''Großkonzil von Österreich'') – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]].
** Veliko zapovjedništvo Austrije (''Großkomturei von Österreich'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].
* Ispravljeni veliki priorat Austrije (''Rektifizierte Grosspriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].
* Suvereni veliki priorat Austrije (''Souveränes Großpriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]] i [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|vitezova Malte]].
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Austriji:
**{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], kao i [[Mornar kraljevske arke|mornare kraljevske arke]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mark Masonry in Austria|url=https://www.nql1903.eu/mminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Škotski red ===
Vrhovno vijeće u Austriji je osnovano 1925. uz potporu [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] iz [[Veliki orijent Nizozemske|Nizozemske]] i [[Nacionalna velika loža Francuske|Francuske]]. Prvo tijelo, Kapitel &quot;Mozart u dolini Beča&quot; (''Kapitel &quot;Mozart im Tale zu Wien&quot;''), započelo s radom već 1923. godine. Danas u njegovu sastavu djeluje sedam [[loža savršenstva]], pet [[Kapitel ružinog križa|kapitela]], jedan [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] i jedan [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Geschichte - Die Anfänge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|url=https://aasr.at/geschichte/|access-date=2026-07-10|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

Vrhovno vijeće u Austriji je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Yorčki red ===
Povijest austrijskog York obreda započinje u ožujku 1967., kada je deset austrijskih [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora slobodnih zidara]] tijekom dvaju uzastopnih vikenda u [[München]]u primljeno u sva tri odjela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Pritom su postali članovi Kapitela &quot;Isar&quot;, Koncila &quot;Edelweiß&quot; i Bavarske komturije. Zbog izričito kršćanskog usmjerenja [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih]] i [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteških]] stupnjeva, osnivači austrijskog Yorčkog obreda odlučila je da se u Austriji obrađuju samo stupnjevi Kraljevskog luka.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

==== Kraljevski luk ====
Prvi konferencijski rad Kapitela &quot;Vindobona&quot; održan je 2. siječnja 1969. pod okriljem [[Ujedinjene velike lože Njemačke#Pridružena tijela i redovi|Velikog kapitela kraljevskog luka Njemačke]]. Dana 8. ožujka iste godine u Beču održan je prvi ritualni rad u stupnju [[Kraljevski luk#Majstor znaka|majstora znaka]]. Prvi primitak članova u kapitel uslijedio je 1. svibnja. Početkom 1970-ih osnivaju se i drugi kapiteli. U [[Linz]]u je 1972. konstituiran Kapitel &quot;Septima Lux&quot;. Sljedeće, 1973., osnovan je Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot; u Neuhodisu u [[Gradišće|Gradišću]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Uspostavom trećega austrijskog kapitela ispunjen je uvjet za osnivanje austrijskog [[Kraljevski luk#Veliki kapitel|velikog kapitela]], uz potrebnu suglasnost Velike lože Austrije. Nakon provedenih usuglašavanja Velika loža odobrila je njegovo osnivanje i korištenje svojih prostorija u Beču. Međusobni odnosi isprva su bili uređeni usmenim dogovorima, a formalno su uređeni konkordatom iz 1987. godine. Novi konkordat, prilagođen promijenjenim okolnostima, sklopljen je 29. travnja 2014.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

U studenome 1974. tri austrijska kapitela konstituirala su se kao Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka, pa su 6. prosinca 1974. svečanim ritualnim radom oslobođena nadležnosti Velikog kapitela Njemačke. Godine 1986. instaliran je Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, kao četvrti austrijski kapitel i drugi sa sjedištem u Beču.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Osnivači austrijskog Velikog kapitela prilagodili su [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] Kraljevskog luka načelu vjerske neutralnosti, pri čemu su uklonjeni konfesionalni elementi, a zadržani osnovni sadržaj i poruka obreda. Zbog tih prilagodbi 2009. izbio je spor s [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnim generalnim velikim kapitelom slobodnih zidara kraljevskog luka]], nakon čega je Veliki kapitel Austrije istupio iz organizacije. Spor je riješen &quot;Frankfurtskim sporazumom&quot; 2012., kojim su austrijski rituali priznati, uz obvezu da najmanje tri kapitela rade prema međunarodno propisanom obredu. Austrijski Veliki kapitel potom je ponovno primljen u članstvo, privremeno u lipnju 2012., a konačno u rujnu 2014. U skladu sa sporazumom osnovani su Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; u svibnju 2012. i Kapitel &quot;Philadelphia&quot; u siječnju 2013. godine. Veliki kapitel Austrije potom je u lipnju 2013. ustanovio Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot;, a u lipnju 2016. i Kapitel &quot;Hipolita&quot;, namijenjen članovima koji su se tijekom spora odvojila od austrijskog Velikog kapitela, a nakon njegova rješenja željela vratiti. Ti kapiteli rade prema međunarodno propisanom ritualu.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Sljdeći korak bio je osnivanje Kapitela &quot;Sarastro&quot; 2009., koje je Veliki kapitel Austrije poduzeo zajedno s [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim velikim kapitelom Engleske]]. Kaptul &quot;Sarastro&quot; je austrijska iznimka od prakse rada prema američkom sustavu Yorčkog obreda. Za razliku od ostalih austrijskih kapitela, djeluje prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog kapitela radi osam kapitela u četiri grada.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Kapitel &quot;Vindobona&quot; (''Kapitel Vindobona''), Beč – nosi naziv po Vindoboni, [[Rimsko Carstvo|rimskom]] [[castrum]]u u provinciji [[Panonija]], smještenom na mjestu današnjeg Beča.
* Kapitel &quot;Septima Lux&quot;, Linz
* Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot;, Markt Neuhodis – nosi naziv po arhitekti i kiparu [[Johann Bernhard Fischer von Erlach|Johannu Bernhardu Fischeru von Erlachu]].
* Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, Beč – nosi naziv po Carnuntumu, utvrdi [[Legija|Rimske legije]] te glavnom gradu provincije [[Gornja Panonija|Gornje Panonije]].
* Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Philadelphia&quot; – nosi naziv po američkom gradu [[Philadelphia]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot; – nosi naziv po skladatelju, dirigent i slobodnom zidaru [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]].
* Kapitel &quot;Hipolita&quot; (''Kapitel Hippolyte'') – nosi naziv po Hipoliti iz [[Grčka mitologija|grčke mitolofije]].
* Kapitel &quot;Sarastro&quot; (''Kapitel Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]'' i radi na engleskom jeziku prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vienna Masonic Meetings in English|url=https://nql1903.eu/viennameetgs.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Engleski sustav ===
==== Majstor znaka ====
U engleskom stupanju [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Austriji rade dvije lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Markmaurerei#Die_Entwicklung_in_Deutschland|title=Markmaurerei: Die Entwicklung in Österreich|access-date=2024-06-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Loža &quot;Novi kamenolomi&quot; ([[Engleski jezik|engl.]] ''New Quarries Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2009. godine u [[Salzburg]]u i radi na engleskom jeziku.
* Loža &quot;Sveta Margareta&quot; (''Saint Margarets Lodge'') br. 1954, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

==== Mornar kraljevske arke ====
U stupanju [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] u Austriji radi jedna lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]], koja je nadležna i za ovaj stupanj u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=RAM Masonry in Austria|url=https://nql1903.eu/raminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Nove obale&quot; (''New Shores Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

== Poznati članovi ==
* [[Alexander Van der Bellen]] (r. 1944.), političar
* [[Čedo Kirchner]] (1923. – 1993.), arhitekt
* [[Fred Sinowatz]] (1929. – 2008.), političar i povjesničar

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|http://www.freimaurerei.at/|Službena stranica}}
* {{URL|https://www.freimaurermuseum.at/|Muzej austrijskog slobodnog zidarstva}}

{{Slobodno zidarstvo}}
[[Kategorija:Velika loža Austrije| ]]
[[Kategorija:Velike lože|A]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Austriji]]</text>
      <sha1>phl7af65eosd8b0uqaukzlmgdce1hqh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520907</id>
      <parentid>7520906</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:41:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kraljevski luk */</comment>
      <origin>7520907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39289" sha1="672ivnv4nsgegpdsiyi47jfgego56xz" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Austrije
|izvorno ime = Großloge von Österreich
|logo = glo_logo.png
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica =  GLvÖ
|moto = 
|utemeljena =[[8. prosinca]] [[1918.]]
|osnivač = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|središte = [[Beč]]
|lokacija = [[Austrija]]{{efn|Velika loža Austrije je ranije imala lože i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] te [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
|ključni ljudi = 
|broj članova =  3.600
|web stranica = {{URL|https://freimaurerei.at/|freimaurerei.at}}
}}
'''Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer''), najčešće '''Velika loža Austrije''' (''Großloge von Österreich''), [[Kratica|skraćeno]] '''GLvÖ''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Austrija|Austriji]]. Osnovana je 1918. godine kao '''Velika loža Beča''' uz pomoć [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].

Današnji oblik Velike lože Austrije uspostavljen je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine, no korijeni austrijskog slobodnog zidarstva sežu u 18. stoljeće, kada su prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] djelovale u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Tijekom povijesti austrijsko je slobodno zidarstvo prolazilo kroz razdoblja zabrana i progona, osobito u vrijeme [[Anschluss|nacističke okupacije]] (1938. – 1945.), ali je nakon obnove države ponovno steklo ugled i međunarodno priznanje. 

Velika loža je imala značajnu ulogu u obnovi slobodnog zidarstva u [[Srednja Europa|srednjoj]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] nakon 1990. godine, podupirući osnivanje velikih loža u [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], [[Velika loža Slovenije|Sloveniji]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]], [[Simbolička velika loža Mađarske|Mađarskoj]] i drugim državama.

== Povijest ==
=== Velika loža Beča: 1918. – 1938. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] austrijskih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]], nakon zabrane njihovog rada u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1794. godine, osnivane su u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]]. [[Prvi svjetski rat]] i [[raspad Austro-Ugarske]] temeljito su promijenili položaj slobodnog zidarstva u Srednjoj Europi. Već mjesec dana nakon kapitulacije, 8. prosinca 1918. godine, u [[Beč]]u je osnovana Velika loža Beča (''Großloge von Wien''). Taj je proces bio iznimno brz jer je četrnaest [[Loža (slobodno zidarstvo)#Vrste|graničnih loža]], s oko tisuću članova, odmah moglo biti premješteno iz Ugarske u Austriju, uz suglasnost tadašnje [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grenzlogen|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Grenzlogen|access-date=2025-12-08|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Potonja je ubrzo nakon toga bila zabranjena, najprije pod [[Sovjetska Republika Mađarska|lijevom revolucijskom vlašću]], a zatim i pod [[Kraljevina Mađarska|desničarskim režimom]] [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], te je zabrana ostala na snazi sve do političkih promjena 1989. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/grossloge-2/#geschichte|title=Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte|access-date=2023-09-06|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|title=Großloge von Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Internationales Freimaurer Lexikon|last=Lennhoff|first=Eugen|publisher=Herbig|year=2006.|isbn=9783776650075|pages=1167-1175|url=https://archive.org/details/lennhoff-eugen-internationales-freimaurer-lexikon-1932|last2=Posner|first2=Oskar|language=de|chapter=Österreich|orig-year=1932.|chapter-url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_bis_1932}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1919. godine za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] nove Velike lože izabran je Richard Schlesinger,&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Richard Schlesinger|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Richard_Schlesinger|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; bečki [[odvjetnik]] koji je uvelike pridonio brzom razvoju austrijskog slobodnog zidarstva. Pod njegovim vodstvom broj članova porastao je s oko tisuću na gotovo dvije tisuće slobodnih zidara okupljenih u 24 lože. Nova Velika loža i njezini članovi bili su aktivni u društvenim reformama i [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]], naglašavajući socijalnu i moralnu obnovu društva nakon ratnih razaranja. Za razliku od tadašnjeg njemačkog slobodnog zidarstva, Velika loža Beča zauzela je jasno [[Mirotvorstvo|pacifističko]] stajalište prema državama [[Antanta|pobjednicama Prvog svjetskog rata]], unatoč nejednakim uvjetima mirovnih ugovora. Takav pristup doveo je do napetosti i prekida odnosa s većinom njemačkih velikih loža, ali je Austrija istodobno učvrstila svoje međunarodne veze. Tijekom narednih godina priznalo ju je 63 velike lože diljem svijeta, među njima i [[Ujedinjena velika loža Engleske]], koja je priznanje službeno dodijelila 1930. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Zanimljiv povijesni podatak predstavlja i osnivanje austrijske lože u [[Šangaj]]u, [[Republika Kina (1912. – 1949.)|Kina]], 1933. godine, koju su osnovali austrijski [[Iseljeništvo|iseljenici]] i koja je djelovala pod okriljem bečke Velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Početkom [[1930-ih|tridesetih godina]] 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo doživjelo vrhunac svojega djelovanja u razdoblju [[Međuraće|između dvaju svjetskih ratova]]. Međutim, političke promjene ubrzo su dovele do postupnog slabljenja i ograničavanja njegova utjecaja. Nakon državnog udara kojim je [[Engelbert Dollfuß]] 1933. godine uspostavio [[Savezna Država Austrija|klerikalno-fašističku diktaturu]], [[Austrofašizam|režim]] nije, za razliku od većine drugih autoritarnih vlada u Europi, službeno zabranio slobodno zidarstvo, ali ga je [[Protumasonstvo|sustavno progonio i potiskivao]]. Državni službenici i svi koji su ovisili o državnim institucijama bili su prisiljeni napustiti lože, a mnogi su slobodni zidari pretrpjeli političke i profesionalne posljedice. Iako je Velika loža Beča uspjela formalno opstati, broj članova drastično se smanjio, što je uzrokovalo zatvaranje niza [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], osobito onih izvan glavnog grada Beča.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich nach 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_nach_1932|access-date=2025-07-25|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] postupno pojačavala pritisak na Austriju, njemačke su trupe u ožujku 1938. godine izvršile [[Anschluss]], čime je [[Savezna Država Austrija|austrijska država]] prestala postojati, a s njom i njezine slobodnozidarske institucije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1938: Wie Hitler die österreichische Freimaurerei auslöschte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/1938:_Wie_Hitler_die_%C3%B6sterreichische_Freimaurerei_ausl%C3%B6schte|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; U samo nekoliko dana austrijsko je slobodno zidarstvo potpuno uništeno. Velika loža Beča i sve njezine lože bile su zatvorene, njihova imovina i [[Arhivalije|arhivi]] opljačkani ili zaplijenjeni, a mnogi članovi uhapšeni i deportirani. Veliki majstor Richard Schlesinger, teško bolestan u trenutku okupacije, umro je 5. lipnja 1938. godine u pritvoru [[Gestapo]]a.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Ukupno je 692 austrijska slobodna zidara postalo žrtvama [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] terora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1938-1945: 692 Freimaurer wurden Opfer des Nazi-Terrors|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1938-1945:_692_Freimaurer_wurden_Opfer_des_Nazi-Terrors|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; mnogi su bili prisiljeni [[Iseljeništvo|emigrirati]], dok je više od stotinu njih ubijeno do 1945. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt;

=== Velika loža Beča za Austriju: 1945. – 1955. === 
Iako su okolnosti za [[slobodno zidarstvo]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i ponovnog uspostavljanja austrijske države bile znatno teže nego 1918., proces obnove započeo je iznenađujuće brzo. Samo tri mjeseca nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|kapitulacije Njemačke]], bivši zamjenik velikog majstora Karl Doppler, poznati bečki kirurg,&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Karl Doppler|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Karl_Doppler|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de}}&lt;/ref&gt; pozvao je 28. srpnja 1945. na prvi sastanak preživjelih slobodnih zidara. Od nekadašnjih stotina članova, odazvalo se njih 48, mnogi su bili ubijeni, umrli u logorima, nestali ili prognani.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1945: Neustart der Freimaurerei nach der Nazi-Zeit|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1945:_Neustart_der_Freimaurerei_nach_der_Nazi-Zeit|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Bratstvo se od tada počelo redovito okupljati, a već 4. kolovoza 1945. prisutni su neformalno izabrali Karla Dopplera za velikog majstora,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; iako Velika loža još nije imala [[Pravna osoba|pravni status]]. Za službenu obnovu bilo je potrebno odobrenje austrijskih vlasti i sovjetske okupacijske uprave, što je izdano 16. listopada 1945. Tada je i službeno obnovljen rad Velike lože Beča pod nazivom &quot;Velika loža Beča za Austriju&quot; (''Großloge von Wien für Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Kao privremeni okvir za ponovno okupljanje starih članova osnovana je Saborna loža &quot;Obnovljeno čovječanstvo&quot; (''Sammelloge 'Humanitas Renata'''), koja je tijekom sljedeće godine evoluirala u više pojedinačnih loža. Istodobno se, neovisno o bečkoj inicijativi, u [[Klagenfurt]]u obnovila Loža &quot;Paracelsus&quot;, pri čemu dvije skupine nisu znale jedna za drugu, jer su putovanja i komunikacija između okupacijskih zona u prvim mjesecima nakon rata bili gotovo nemogući.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Jedan od prvih zadataka novoosnovanog vodstva bio je spriječiti povratak kompromitiranih članova koji su tijekom rata podržavali nacistički režim. Stoga je donesena odluka o trajnoj zabrani prijema bivših članova [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP-a]] i njezinih pratećih organizacija u redove austrijskog slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Nakon iznenadne smrti Karla Dopplera 1947. godine,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; na čelo austrijskog slobodnog zidarstva došao je Bernhard Scheichelbauer, koji je izabran za velikog majstora 1948. i tri puta ponovno potvrđen na toj dužnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bernhard Scheichelbauer|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Bernhard_Scheichelbauer|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; vodeći Veliku ložu tijekom više od dvanaest godina. Njegovo je razdoblje obilježeno stabilizacijom, obnovom i međunarodnim jačanjem austrijskog slobodnog zidarstva. Pod Scheichelbauerovim vodstvom, Velika loža Austrije započela je sustavan uspon, a 1952. godine postigla je ponovno priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], što je formalno definirano kao obnova odnosa prekinutih 1938. godine. Naglašavanjem kontinuiteta između prijeratne i obnovljene velike lože, austrijsko je slobodno zidarstvo odmah vraćeno u punopravno članstvo svjetske zajednice [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Konačno, 1955. godine, povlačenjem [[Saveznici|savezničkih]] okupacijskih snaga i [[Austrijski državni ugovor|obnovom austrijskog suvereniteta]], Velika loža Beča za Austriju promijenila je naziv u &quot;Velika loža Austrije&quot; (''Großloge von Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Djelovanje u suverenoj Austriji ===
[[Slika:2005-09-19 Schloss Rosenau.JPG|mini|desno|325px|Dvorac Rosenau (''[[:de:Schloss Rosenau (Waldviertel)|Schloss Rosenau]]''), u kojem je smješten austrijski Muzej slobodnog zidarstva.]]
[[Slika:Rauhensteingasse 3-IMG 3030.JPG|mini|desno|250px|Oznaka iznad ulaznih vrata sjedišta Velike lože, u bečkoj ulici Rauhensteingasse.]]

U desetljećima nakon obnove austrijskog suvereniteta, slobodnozidarski život u zemlji razvio se snažnije nego u bilo kojem razdoblju nakon 18. stoljeća. U početku koncentrirana u Beču, djelatnost Velike lože Austrije postupno se proširila i na ostale [[Austrijske savezne zemlje|savezne pokrajine]]. Od završetka rata gotovo svake godine osnovana je nova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], a broj članova stalno je rastao.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]] godina 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo odigralo važnu ulogu u dijalogu s [[Katolička Crkva|Katoličkom crkvom]], osobito kroz dugotrajne razgovore između Velike lože Austrije i bečkog kardinala [[Franz König|Franza Königa]]. Cilj tog dijaloga bio je smanjenje napetosti i uspostava međusobnog razumijevanja između [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Crkve i slobodnog zidarstva]]. Iako nije došlo do potpunog pomirenja, postignuti su značajni pomaci, osobito u okviru tzv. &quot;Lichtenauerove izjave&quot; iz 1970. godine, koja je imala odjek i izvan austrijskih granica. U samoj Austriji postignut je odnos uzajamne tolerancije, često opisan kao &quot;srdačna neprimijećenost&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Godine 1975. Velika loža Austrije otvorila je Muzej slobodnog zidarstva u dvorcu Rosenau u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Ovaj projekt započeo je slučajnim otkrićem starog [[Masonski hram|ložinskog hrama]] tijekom obnove dvorca u blizini Zwettla. Istraživanja su pokazala da je riječ o dvjesto godina starom hramu, koji je nakon zabrane slobodnog zidarstva krajem 18. stoljeća preuređen i potom zaboravljen. Danas se smatra najstarijim očuvanim ložinskim hramom u njemačkom govornom području i jednim od najstarijih uopće u Europi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;

Na unutarnjem planu, Velika loža Austrije nastavila je s jačanjem svojih institucionalnih temelja. Među važnim koracima ističe se preseljenje u novo sjedište u bečkoj ulici Rauhensteingasse, kao i povrat vrijedne [[Knjižnica|knjižnice]] koju su nacisti zaplijenili tijekom Drugog svjetskog rata. Naknadno su vraćeni i manji dijelovi arhivske građe, dok se značajan dio arhiva i dalje nalazi u [[Moskva|Moskvi]] i [[Poljska|Poljskoj]], gdje još čeka [[Povratnik|repatrijaciju]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Na međunarodnom planu, austrijsko je slobodno zidarstvo steklo veliko priznanje nakon [[Pad komunizma|pada komunističkih režima]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]] 1989./1990. godine, kada je aktivno sudjelovalo u obnovi slobodnozidarskih struktura u bivšim [[Krunske zemlje|krunskim zemljama]]. Tako su utemeljene [[Simbolička velika loža Mađarske]] 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja [[Velika loža Češke]]) 1990. godine kao i [[Velika loža Slovačke]] 2009. godine. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] osnivane su [[Deputacijska loža|deputacijske lože]] s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] (1997.), [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]] (1999.), [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Velike lože Bosne i Hercegovine]] (2005.). Isto tako utemeljena je i [[Velika loža Ukrajine]] 2005. godine u suradnji s [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Austrije je u [[Beč]]u.

Velika loža Austrije u Zwettlu, [[Donja Austrija]], ima i Muzej austrijskog slobodnog zidarstva (''Österreichisches Freimaurer-Museum'').&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurermuseum.at/|title=Österreichisches Freimaurer-Museum|access-date=2024-08-01|website=freimaurermuseum.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Austrija |float=right |width=350 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Austrije, kao i lokacija Muzeja |places=
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=16.366667 |label=[[Beč]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=14.3 |label=[[Klagenfurt]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=13.85 |label=[[Villach]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.066667 |long=15.433333 |label=[[Graz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=15.616667 |label=[[Sankt Pölten|St. Pölten]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.083333 |long=16.266667 |label=[[Mödling]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.416667 |long=15.616667 |label=[[Krems an der Donau|Krems]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.3 |long=14.283333 |label=[[Linz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.916667 |long=13.8 |label=[[Gmunden]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=13.033333 |label=[[Salzburg]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.266667 |long=11.383333 |label=[[Innsbruck]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.5 |long=9.75 |label=[[Vorarlberg]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=16.666667 |label=[[Rušta]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.601111 |long=15.063611 |label=Muzej |position=right| mark = Cyan pog.svg }}
}} 
{{glavni|Dodatak:Popis loža Velike lože Austrije}}
Pod Velikom ložom Austrije u 2024. godini ima više od 3.800 članova u 80 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od kojih se 54 nalazi u [[Beč]]u a preostalih 26 u ostalih [[Austrijske savezne države|osam saveznih država]], i to šest u [[Graz]]u, četiri u [[Klagenfurt]]u, po tri u [[Innsbruck]]u i [[Salzburg]]u, po dvije u [[Linz]]u i [[Sankt Pölten]]u, te po jedna u [[Villach]]u, [[Krems an der Donau|Kremsu na Dunavu]], [[Mödling]]u, [[Gmunden]]u, [[Rušta|Rušti]] i za [[Vorarlberg]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Među ložama koje rade pod okriljem Velike lože Austrije su i:
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; (''Loge Quatuor Coronati''), Beč – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* Loža &quot;Europa u nove svjetove&quot; (''Loge Europa zu Neuen Welten''), Beč – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sedam mudraca&quot; (''Loge Zu den Sieben Weisen''), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Ober%C3%B6sterreich|title=Oberösterreich|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Tri planine&quot; (''Loge Zu den drei Bergen''), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zu_den_drei_Bergen_(Innsbruck)|title=Zu den drei Bergen (Innsbruck)|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Svjetlost Salzkammerguta&quot; (''Loge Zum Licht im Salzkammergut''), Gmunden – nosi naziv po regiji [[Salzkammergut]].&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;
* Loža &quot;Tamino&quot; (''Loge Tamino''), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]''.
* Loža &quot;Sarastro&quot; (''Loge Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz Mozartove opere ''Čarobna frula'' i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to Sarastro Lodge|url=https://sarastrolodge.at/|access-date=2026-07-09|website=sarastrolodge.at|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sloboda za Istok&quot; (''Loge Libertas Oriens''), Rušta – nosi naziv po poruci [[Pad komunizma|oslobađanja Istočne Europe od komunizma]] koje se dogodilo 1989. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Burgenland|title=Burgenland|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

U okviru ove velike lože radile su i
* [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] (''Loge Illyria''), Beč – [[deputacijska loža]] djelovala od 1992. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Hrvatske|obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Klagenfurt – deputacijska loža djelovala od 1994. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Slovenije|obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] (''Loge Graf Johann Draskowitsch''), [[Zagreb]] – nosila naziv po slobodnom zidaru [[grof]]u [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu VIII. Draškoviću]] kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;br&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kirche-in-not.de/wp-content/uploads/2019/11/2008-rudolf-grulich-ueber-freimaurerei-in-osteuropa.pdf|title=Das Licht für Osteuropa? Der Neuanfang der Freimaurerei im ehemaligen kommunistischen Machtbereich|access-date=2024-08-01|website=kirche-in-not.de|last=Grulich|first=Rudolf|year=2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;]] (''Loge Kroatische Fee''), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;]] (''Loge Drei Leuchten''), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]].&lt;ref name=&quot;:94&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Žiga Zois&quot; (''Loge Žiga Zois''), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}}{{Z|BIH}} Loža &quot;Lux Bosnia&quot; (''Loge Lux Bosnia''), Dragomer / Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:91&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2023-09-01|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Arcus&quot; (''Loge Arcus''), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za [[Duga|dugu]]; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|UKR}} Loža &quot;Svjetlost&quot; (''Loge Licht''), [[Lavov]] – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Ukrajine|Veliku ložu Ukrajine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ukrainische_Gro%C3%9Floge|title=Ukrainische Großloge|access-date=2024-05-09|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Ivo Andrić&quot; (''Loge Ivo Andrić''), Sarajevo – nosila naziv po književniku i slobodnom zidaru [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], dobitniku [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrada za književnost]]; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Veritas&quot; (''Loge Veritas''), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;

=== Uprava ===
Velikom ložom Hrvatske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großmeister'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=25em}}
#Richard Schlesinger (1919. – 1938.)
#Karl Doppler (1945. – 1947.)
#Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
#Carl Helmke (1960. – 1969.)
#Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
#Alexander Giese (1975. – 1987.)
#Franz Hausner (1987. – 1991.)
#Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
#Michael Kraus (2002. – 2008.)
#Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
#Georg Semler (od 2014.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/international/|title=Die freimaurerische Weltenkette|access-date=2024-04-03|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Austrije je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Austrije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Hochgrade in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda u Austriji ([[Njemački jezik|njem.]] ''Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://aasr.at/|title=Oberster Rat von Österreich|access-date=2023-09-06|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt; – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].
* Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji (''Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich'')&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Über den York Ritus in Österreich und seine Geschichte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich#Geschichte_des_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|access-date=2026-07-11|last=Steinbach|first=Günther|date=2016-11-18|website=|language=de}}&lt;/ref&gt; upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]:
** Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (''Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].
** Veliki koncil Austrije (''Großkonzil von Österreich'') – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]].
** Veliko zapovjedništvo Austrije (''Großkomturei von Österreich'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].
* Ispravljeni veliki priorat Austrije (''Rektifizierte Grosspriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].
* Suvereni veliki priorat Austrije (''Souveränes Großpriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]] i [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|vitezova Malte]].
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Austriji:
**{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], kao i [[Mornar kraljevske arke|mornare kraljevske arke]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mark Masonry in Austria|url=https://www.nql1903.eu/mminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Škotski red ===
Vrhovno vijeće u Austriji je osnovano 1925. uz potporu [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] iz [[Veliki orijent Nizozemske|Nizozemske]] i [[Nacionalna velika loža Francuske|Francuske]]. Prvo tijelo, Kapitel &quot;Mozart u dolini Beča&quot; (''Kapitel &quot;Mozart im Tale zu Wien&quot;''), započelo s radom već 1923. godine. Danas u njegovu sastavu djeluje sedam [[loža savršenstva]], pet [[Kapitel ružinog križa|kapitela]], jedan [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] i jedan [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Geschichte - Die Anfänge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|url=https://aasr.at/geschichte/|access-date=2026-07-10|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

Vrhovno vijeće u Austriji je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Yorčki red ===
Povijest austrijskog York obreda započinje u ožujku 1967., kada je deset austrijskih [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora slobodnih zidara]] tijekom dvaju uzastopnih vikenda u [[München]]u primljeno u sva tri odjela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Pritom su postali članovi Kapitela &quot;Isar&quot;, Koncila &quot;Edelweiß&quot; i Bavarske komturije. Zbog izričito kršćanskog usmjerenja [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih]] i [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteških]] stupnjeva, osnivači austrijskog Yorčkog obreda odlučila je da se u Austriji obrađuju samo stupnjevi Kraljevskog luka.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

==== Kraljevski luk ====
Prvi konferencijski rad Kapitela &quot;Vindobona&quot; održan je 2. siječnja 1969. pod okriljem [[Ujedinjene velike lože Njemačke#Pridružena tijela i redovi|Velikog kapitela kraljevskog luka Njemačke]]. Dana 8. ožujka iste godine u Beču održan je prvi ritualni rad u stupnju [[Kraljevski luk#Majstor znaka|majstora znaka]]. Prvi primitak članova u kapitel uslijedio je 1. svibnja. Početkom 1970-ih osnivaju se i drugi kapiteli. U [[Linz]]u je 1972. konstituiran Kapitel &quot;Septima Lux&quot;. Sljedeće, 1973., osnovan je Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot; u Neuhodisu u [[Gradišće|Gradišću]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Uspostavom trećega austrijskog kapitela ispunjen je uvjet za osnivanje austrijskog [[Kraljevski luk#Veliki kapitel|velikog kapitela]], uz potrebnu suglasnost Velike lože Austrije. Nakon provedenih usuglašavanja Velika loža odobrila je njegovo osnivanje i korištenje svojih prostorija u Beču. Međusobni odnosi isprva su bili uređeni usmenim dogovorima, a formalno su uređeni konkordatom iz 1987. godine. Novi konkordat, prilagođen promijenjenim okolnostima, sklopljen je 29. travnja 2014.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

U studenome 1974. tri austrijska kapitela konstituirala su se kao Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka, pa su 6. prosinca 1974. svečanim ritualnim radom oslobođena nadležnosti Velikog kapitela Njemačke. Godine 1986. instaliran je Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, kao četvrti austrijski kapitel i drugi sa sjedištem u Beču.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Osnivači austrijskog Velikog kapitela prilagodili su [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] Kraljevskog luka načelu vjerske neutralnosti, pri čemu su uklonjeni konfesionalni elementi, a zadržani osnovni sadržaj i poruka obreda. Zbog tih prilagodbi 2009. izbio je spor s [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnim generalnim velikim kapitelom slobodnih zidara kraljevskog luka]], nakon čega je Veliki kapitel Austrije istupio iz organizacije. Spor je riješen &quot;Frankfurtskim sporazumom&quot; 2012., kojim su austrijski rituali priznati, uz obvezu da najmanje tri kapitela rade prema međunarodno propisanom obredu. Austrijski Veliki kapitel potom je ponovno primljen u članstvo, privremeno u lipnju 2012., a konačno u rujnu 2014. U skladu sa sporazumom osnovani su Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; u svibnju 2012. i Kapitel &quot;Philadelphia&quot; u siječnju 2013. godine. Veliki kapitel Austrije potom je u lipnju 2013. ustanovio Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot;, a u lipnju 2016. i Kapitel &quot;Hipolita&quot;, namijenjen članovima koji su se tijekom spora odvojila od austrijskog Velikog kapitela, a nakon njegova rješenja željela vratiti. Ti kapiteli rade prema međunarodno propisanom ritualu.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Sljdeći korak bio je osnivanje Kapitela &quot;Sarastro&quot; 2009., koje je Veliki kapitel Austrije poduzeo zajedno s [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim velikim kapitelom Engleske]]. Kaptul &quot;Sarastro&quot; je austrijska iznimka od prakse rada prema američkom sustavu Yorčkog obreda. Za razliku od ostalih austrijskih kapitela, djeluje prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog kapitela radi osam kapitela u četiri grada.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Kapitel &quot;Vindobona&quot; (''Kapitel Vindobona''), Beč – nosi naziv po Vindoboni, [[Rimsko Carstvo|rimskom]] [[castrum]]u u provinciji [[Panonija]], smještenom na mjestu današnjeg Beča.
* Kapitel &quot;Septima Lux&quot;, Linz
* Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot;, Markt Neuhodis – nosi naziv po arhitekti i kiparu [[Johann Bernhard Fischer von Erlach|Johannu Bernhardu Fischeru von Erlachu]].
* Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, Beč – nosi naziv po Carnuntumu, utvrdi [[Legija|Rimske legije]] te glavnom gradu provincije [[Gornja Panonija|Gornje Panonije]].
* Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Philadelphia&quot; – nosi naziv po američkom gradu [[Philadelphia]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot; – nosi naziv po skladatelju, dirigentu i slobodnom zidaru [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]].
* Kapitel &quot;Hipolita&quot; (''Kapitel Hippolyte'') – nosi naziv po Hipoliti iz [[Grčka mitologija|grčke mitolofije]].
* Kapitel &quot;Sarastro&quot; (''Kapitel Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]'' i radi na engleskom jeziku prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vienna Masonic Meetings in English|url=https://nql1903.eu/viennameetgs.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Engleski sustav ===
==== Majstor znaka ====
U engleskom stupanju [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Austriji rade dvije lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Markmaurerei#Die_Entwicklung_in_Deutschland|title=Markmaurerei: Die Entwicklung in Österreich|access-date=2024-06-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Loža &quot;Novi kamenolomi&quot; ([[Engleski jezik|engl.]] ''New Quarries Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2009. godine u [[Salzburg]]u i radi na engleskom jeziku.
* Loža &quot;Sveta Margareta&quot; (''Saint Margarets Lodge'') br. 1954, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

==== Mornar kraljevske arke ====
U stupanju [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] u Austriji radi jedna lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]], koja je nadležna i za ovaj stupanj u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=RAM Masonry in Austria|url=https://nql1903.eu/raminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Nove obale&quot; (''New Shores Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

== Poznati članovi ==
* [[Alexander Van der Bellen]] (r. 1944.), političar
* [[Čedo Kirchner]] (1923. – 1993.), arhitekt
* [[Fred Sinowatz]] (1929. – 2008.), političar i povjesničar

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|http://www.freimaurerei.at/|Službena stranica}}
* {{URL|https://www.freimaurermuseum.at/|Muzej austrijskog slobodnog zidarstva}}

{{Slobodno zidarstvo}}
[[Kategorija:Velika loža Austrije| ]]
[[Kategorija:Velike lože|A]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Austriji]]</text>
      <sha1>672ivnv4nsgegpdsiyi47jfgego56xz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520935</id>
      <parentid>7520907</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Yorčki red */</comment>
      <origin>7520935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43161" sha1="5sbdvk9eq4klvdsezlkalqchoyf7tty" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Austrije
|izvorno ime = Großloge von Österreich
|logo = glo_logo.png
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica =  GLvÖ
|moto = 
|utemeljena =[[8. prosinca]] [[1918.]]
|osnivač = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|središte = [[Beč]]
|lokacija = [[Austrija]]{{efn|Velika loža Austrije je ranije imala lože i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] te [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
|ključni ljudi = 
|broj članova =  3.600
|web stranica = {{URL|https://freimaurerei.at/|freimaurerei.at}}
}}
'''Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer''), najčešće '''Velika loža Austrije''' (''Großloge von Österreich''), [[Kratica|skraćeno]] '''GLvÖ''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Austrija|Austriji]]. Osnovana je 1918. godine kao '''Velika loža Beča''' uz pomoć [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].

Današnji oblik Velike lože Austrije uspostavljen je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine, no korijeni austrijskog slobodnog zidarstva sežu u 18. stoljeće, kada su prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] djelovale u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Tijekom povijesti austrijsko je slobodno zidarstvo prolazilo kroz razdoblja zabrana i progona, osobito u vrijeme [[Anschluss|nacističke okupacije]] (1938. – 1945.), ali je nakon obnove države ponovno steklo ugled i međunarodno priznanje. 

Velika loža je imala značajnu ulogu u obnovi slobodnog zidarstva u [[Srednja Europa|srednjoj]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] nakon 1990. godine, podupirući osnivanje velikih loža u [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], [[Velika loža Slovenije|Sloveniji]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]], [[Simbolička velika loža Mađarske|Mađarskoj]] i drugim državama.

== Povijest ==
=== Velika loža Beča: 1918. – 1938. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] austrijskih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]], nakon zabrane njihovog rada u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1794. godine, osnivane su u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]]. [[Prvi svjetski rat]] i [[raspad Austro-Ugarske]] temeljito su promijenili položaj slobodnog zidarstva u Srednjoj Europi. Već mjesec dana nakon kapitulacije, 8. prosinca 1918. godine, u [[Beč]]u je osnovana Velika loža Beča (''Großloge von Wien''). Taj je proces bio iznimno brz jer je četrnaest [[Loža (slobodno zidarstvo)#Vrste|graničnih loža]], s oko tisuću članova, odmah moglo biti premješteno iz Ugarske u Austriju, uz suglasnost tadašnje [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grenzlogen|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Grenzlogen|access-date=2025-12-08|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Potonja je ubrzo nakon toga bila zabranjena, najprije pod [[Sovjetska Republika Mađarska|lijevom revolucijskom vlašću]], a zatim i pod [[Kraljevina Mađarska|desničarskim režimom]] [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], te je zabrana ostala na snazi sve do političkih promjena 1989. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/grossloge-2/#geschichte|title=Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte|access-date=2023-09-06|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|title=Großloge von Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Internationales Freimaurer Lexikon|last=Lennhoff|first=Eugen|publisher=Herbig|year=2006.|isbn=9783776650075|pages=1167-1175|url=https://archive.org/details/lennhoff-eugen-internationales-freimaurer-lexikon-1932|last2=Posner|first2=Oskar|language=de|chapter=Österreich|orig-year=1932.|chapter-url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_bis_1932}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1919. godine za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] nove Velike lože izabran je Richard Schlesinger,&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Richard Schlesinger|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Richard_Schlesinger|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; bečki [[odvjetnik]] koji je uvelike pridonio brzom razvoju austrijskog slobodnog zidarstva. Pod njegovim vodstvom broj članova porastao je s oko tisuću na gotovo dvije tisuće slobodnih zidara okupljenih u 24 lože. Nova Velika loža i njezini članovi bili su aktivni u društvenim reformama i [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]], naglašavajući socijalnu i moralnu obnovu društva nakon ratnih razaranja. Za razliku od tadašnjeg njemačkog slobodnog zidarstva, Velika loža Beča zauzela je jasno [[Mirotvorstvo|pacifističko]] stajalište prema državama [[Antanta|pobjednicama Prvog svjetskog rata]], unatoč nejednakim uvjetima mirovnih ugovora. Takav pristup doveo je do napetosti i prekida odnosa s većinom njemačkih velikih loža, ali je Austrija istodobno učvrstila svoje međunarodne veze. Tijekom narednih godina priznalo ju je 63 velike lože diljem svijeta, među njima i [[Ujedinjena velika loža Engleske]], koja je priznanje službeno dodijelila 1930. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Zanimljiv povijesni podatak predstavlja i osnivanje austrijske lože u [[Šangaj]]u, [[Republika Kina (1912. – 1949.)|Kina]], 1933. godine, koju su osnovali austrijski [[Iseljeništvo|iseljenici]] i koja je djelovala pod okriljem bečke Velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Početkom [[1930-ih|tridesetih godina]] 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo doživjelo vrhunac svojega djelovanja u razdoblju [[Međuraće|između dvaju svjetskih ratova]]. Međutim, političke promjene ubrzo su dovele do postupnog slabljenja i ograničavanja njegova utjecaja. Nakon državnog udara kojim je [[Engelbert Dollfuß]] 1933. godine uspostavio [[Savezna Država Austrija|klerikalno-fašističku diktaturu]], [[Austrofašizam|režim]] nije, za razliku od većine drugih autoritarnih vlada u Europi, službeno zabranio slobodno zidarstvo, ali ga je [[Protumasonstvo|sustavno progonio i potiskivao]]. Državni službenici i svi koji su ovisili o državnim institucijama bili su prisiljeni napustiti lože, a mnogi su slobodni zidari pretrpjeli političke i profesionalne posljedice. Iako je Velika loža Beča uspjela formalno opstati, broj članova drastično se smanjio, što je uzrokovalo zatvaranje niza [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], osobito onih izvan glavnog grada Beča.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich nach 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_nach_1932|access-date=2025-07-25|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] postupno pojačavala pritisak na Austriju, njemačke su trupe u ožujku 1938. godine izvršile [[Anschluss]], čime je [[Savezna Država Austrija|austrijska država]] prestala postojati, a s njom i njezine slobodnozidarske institucije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1938: Wie Hitler die österreichische Freimaurerei auslöschte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/1938:_Wie_Hitler_die_%C3%B6sterreichische_Freimaurerei_ausl%C3%B6schte|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; U samo nekoliko dana austrijsko je slobodno zidarstvo potpuno uništeno. Velika loža Beča i sve njezine lože bile su zatvorene, njihova imovina i [[Arhivalije|arhivi]] opljačkani ili zaplijenjeni, a mnogi članovi uhapšeni i deportirani. Veliki majstor Richard Schlesinger, teško bolestan u trenutku okupacije, umro je 5. lipnja 1938. godine u pritvoru [[Gestapo]]a.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Ukupno je 692 austrijska slobodna zidara postalo žrtvama [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] terora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1938-1945: 692 Freimaurer wurden Opfer des Nazi-Terrors|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1938-1945:_692_Freimaurer_wurden_Opfer_des_Nazi-Terrors|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; mnogi su bili prisiljeni [[Iseljeništvo|emigrirati]], dok je više od stotinu njih ubijeno do 1945. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt;

=== Velika loža Beča za Austriju: 1945. – 1955. === 
Iako su okolnosti za [[slobodno zidarstvo]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i ponovnog uspostavljanja austrijske države bile znatno teže nego 1918., proces obnove započeo je iznenađujuće brzo. Samo tri mjeseca nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|kapitulacije Njemačke]], bivši zamjenik velikog majstora Karl Doppler, poznati bečki kirurg,&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Karl Doppler|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Karl_Doppler|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de}}&lt;/ref&gt; pozvao je 28. srpnja 1945. na prvi sastanak preživjelih slobodnih zidara. Od nekadašnjih stotina članova, odazvalo se njih 48, mnogi su bili ubijeni, umrli u logorima, nestali ili prognani.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1945: Neustart der Freimaurerei nach der Nazi-Zeit|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1945:_Neustart_der_Freimaurerei_nach_der_Nazi-Zeit|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Bratstvo se od tada počelo redovito okupljati, a već 4. kolovoza 1945. prisutni su neformalno izabrali Karla Dopplera za velikog majstora,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; iako Velika loža još nije imala [[Pravna osoba|pravni status]]. Za službenu obnovu bilo je potrebno odobrenje austrijskih vlasti i sovjetske okupacijske uprave, što je izdano 16. listopada 1945. Tada je i službeno obnovljen rad Velike lože Beča pod nazivom &quot;Velika loža Beča za Austriju&quot; (''Großloge von Wien für Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Kao privremeni okvir za ponovno okupljanje starih članova osnovana je Saborna loža &quot;Obnovljeno čovječanstvo&quot; (''Sammelloge 'Humanitas Renata'''), koja je tijekom sljedeće godine evoluirala u više pojedinačnih loža. Istodobno se, neovisno o bečkoj inicijativi, u [[Klagenfurt]]u obnovila Loža &quot;Paracelsus&quot;, pri čemu dvije skupine nisu znale jedna za drugu, jer su putovanja i komunikacija između okupacijskih zona u prvim mjesecima nakon rata bili gotovo nemogući.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Jedan od prvih zadataka novoosnovanog vodstva bio je spriječiti povratak kompromitiranih članova koji su tijekom rata podržavali nacistički režim. Stoga je donesena odluka o trajnoj zabrani prijema bivših članova [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP-a]] i njezinih pratećih organizacija u redove austrijskog slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Nakon iznenadne smrti Karla Dopplera 1947. godine,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; na čelo austrijskog slobodnog zidarstva došao je Bernhard Scheichelbauer, koji je izabran za velikog majstora 1948. i tri puta ponovno potvrđen na toj dužnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bernhard Scheichelbauer|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Bernhard_Scheichelbauer|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; vodeći Veliku ložu tijekom više od dvanaest godina. Njegovo je razdoblje obilježeno stabilizacijom, obnovom i međunarodnim jačanjem austrijskog slobodnog zidarstva. Pod Scheichelbauerovim vodstvom, Velika loža Austrije započela je sustavan uspon, a 1952. godine postigla je ponovno priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], što je formalno definirano kao obnova odnosa prekinutih 1938. godine. Naglašavanjem kontinuiteta između prijeratne i obnovljene velike lože, austrijsko je slobodno zidarstvo odmah vraćeno u punopravno članstvo svjetske zajednice [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Konačno, 1955. godine, povlačenjem [[Saveznici|savezničkih]] okupacijskih snaga i [[Austrijski državni ugovor|obnovom austrijskog suvereniteta]], Velika loža Beča za Austriju promijenila je naziv u &quot;Velika loža Austrije&quot; (''Großloge von Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Djelovanje u suverenoj Austriji ===
[[Slika:2005-09-19 Schloss Rosenau.JPG|mini|desno|325px|Dvorac Rosenau (''[[:de:Schloss Rosenau (Waldviertel)|Schloss Rosenau]]''), u kojem je smješten austrijski Muzej slobodnog zidarstva.]]
[[Slika:Rauhensteingasse 3-IMG 3030.JPG|mini|desno|250px|Oznaka iznad ulaznih vrata sjedišta Velike lože, u bečkoj ulici Rauhensteingasse.]]

U desetljećima nakon obnove austrijskog suvereniteta, slobodnozidarski život u zemlji razvio se snažnije nego u bilo kojem razdoblju nakon 18. stoljeća. U početku koncentrirana u Beču, djelatnost Velike lože Austrije postupno se proširila i na ostale [[Austrijske savezne zemlje|savezne pokrajine]]. Od završetka rata gotovo svake godine osnovana je nova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], a broj članova stalno je rastao.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]] godina 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo odigralo važnu ulogu u dijalogu s [[Katolička Crkva|Katoličkom crkvom]], osobito kroz dugotrajne razgovore između Velike lože Austrije i bečkog kardinala [[Franz König|Franza Königa]]. Cilj tog dijaloga bio je smanjenje napetosti i uspostava međusobnog razumijevanja između [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Crkve i slobodnog zidarstva]]. Iako nije došlo do potpunog pomirenja, postignuti su značajni pomaci, osobito u okviru tzv. &quot;Lichtenauerove izjave&quot; iz 1970. godine, koja je imala odjek i izvan austrijskih granica. U samoj Austriji postignut je odnos uzajamne tolerancije, često opisan kao &quot;srdačna neprimijećenost&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Godine 1975. Velika loža Austrije otvorila je Muzej slobodnog zidarstva u dvorcu Rosenau u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Ovaj projekt započeo je slučajnim otkrićem starog [[Masonski hram|ložinskog hrama]] tijekom obnove dvorca u blizini Zwettla. Istraživanja su pokazala da je riječ o dvjesto godina starom hramu, koji je nakon zabrane slobodnog zidarstva krajem 18. stoljeća preuređen i potom zaboravljen. Danas se smatra najstarijim očuvanim ložinskim hramom u njemačkom govornom području i jednim od najstarijih uopće u Europi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;

Na unutarnjem planu, Velika loža Austrije nastavila je s jačanjem svojih institucionalnih temelja. Među važnim koracima ističe se preseljenje u novo sjedište u bečkoj ulici Rauhensteingasse, kao i povrat vrijedne [[Knjižnica|knjižnice]] koju su nacisti zaplijenili tijekom Drugog svjetskog rata. Naknadno su vraćeni i manji dijelovi arhivske građe, dok se značajan dio arhiva i dalje nalazi u [[Moskva|Moskvi]] i [[Poljska|Poljskoj]], gdje još čeka [[Povratnik|repatrijaciju]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Na međunarodnom planu, austrijsko je slobodno zidarstvo steklo veliko priznanje nakon [[Pad komunizma|pada komunističkih režima]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]] 1989./1990. godine, kada je aktivno sudjelovalo u obnovi slobodnozidarskih struktura u bivšim [[Krunske zemlje|krunskim zemljama]]. Tako su utemeljene [[Simbolička velika loža Mađarske]] 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja [[Velika loža Češke]]) 1990. godine kao i [[Velika loža Slovačke]] 2009. godine. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] osnivane su [[Deputacijska loža|deputacijske lože]] s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] (1997.), [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]] (1999.), [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Velike lože Bosne i Hercegovine]] (2005.). Isto tako utemeljena je i [[Velika loža Ukrajine]] 2005. godine u suradnji s [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Austrije je u [[Beč]]u.

Velika loža Austrije u Zwettlu, [[Donja Austrija]], ima i Muzej austrijskog slobodnog zidarstva (''Österreichisches Freimaurer-Museum'').&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurermuseum.at/|title=Österreichisches Freimaurer-Museum|access-date=2024-08-01|website=freimaurermuseum.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Austrija |float=right |width=350 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Austrije, kao i lokacija Muzeja |places=
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=16.366667 |label=[[Beč]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=14.3 |label=[[Klagenfurt]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=13.85 |label=[[Villach]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.066667 |long=15.433333 |label=[[Graz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=15.616667 |label=[[Sankt Pölten|St. Pölten]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.083333 |long=16.266667 |label=[[Mödling]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.416667 |long=15.616667 |label=[[Krems an der Donau|Krems]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.3 |long=14.283333 |label=[[Linz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.916667 |long=13.8 |label=[[Gmunden]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=13.033333 |label=[[Salzburg]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.266667 |long=11.383333 |label=[[Innsbruck]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.5 |long=9.75 |label=[[Vorarlberg]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=16.666667 |label=[[Rušta]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.601111 |long=15.063611 |label=Muzej |position=right| mark = Cyan pog.svg }}
}} 
{{glavni|Dodatak:Popis loža Velike lože Austrije}}
Pod Velikom ložom Austrije u 2024. godini ima više od 3.800 članova u 80 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od kojih se 54 nalazi u [[Beč]]u a preostalih 26 u ostalih [[Austrijske savezne države|osam saveznih država]], i to šest u [[Graz]]u, četiri u [[Klagenfurt]]u, po tri u [[Innsbruck]]u i [[Salzburg]]u, po dvije u [[Linz]]u i [[Sankt Pölten]]u, te po jedna u [[Villach]]u, [[Krems an der Donau|Kremsu na Dunavu]], [[Mödling]]u, [[Gmunden]]u, [[Rušta|Rušti]] i za [[Vorarlberg]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Među ložama koje rade pod okriljem Velike lože Austrije su i:
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; (''Loge Quatuor Coronati''), Beč – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* Loža &quot;Europa u nove svjetove&quot; (''Loge Europa zu Neuen Welten''), Beč – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sedam mudraca&quot; (''Loge Zu den Sieben Weisen''), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Ober%C3%B6sterreich|title=Oberösterreich|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Tri planine&quot; (''Loge Zu den drei Bergen''), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zu_den_drei_Bergen_(Innsbruck)|title=Zu den drei Bergen (Innsbruck)|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Svjetlost Salzkammerguta&quot; (''Loge Zum Licht im Salzkammergut''), Gmunden – nosi naziv po regiji [[Salzkammergut]].&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;
* Loža &quot;Tamino&quot; (''Loge Tamino''), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]''.
* Loža &quot;Sarastro&quot; (''Loge Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz Mozartove opere ''Čarobna frula'' i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to Sarastro Lodge|url=https://sarastrolodge.at/|access-date=2026-07-09|website=sarastrolodge.at|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sloboda za Istok&quot; (''Loge Libertas Oriens''), Rušta – nosi naziv po poruci [[Pad komunizma|oslobađanja Istočne Europe od komunizma]] koje se dogodilo 1989. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Burgenland|title=Burgenland|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

U okviru ove velike lože radile su i
* [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] (''Loge Illyria''), Beč – [[deputacijska loža]] djelovala od 1992. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Hrvatske|obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Klagenfurt – deputacijska loža djelovala od 1994. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Slovenije|obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] (''Loge Graf Johann Draskowitsch''), [[Zagreb]] – nosila naziv po slobodnom zidaru [[grof]]u [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu VIII. Draškoviću]] kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;br&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kirche-in-not.de/wp-content/uploads/2019/11/2008-rudolf-grulich-ueber-freimaurerei-in-osteuropa.pdf|title=Das Licht für Osteuropa? Der Neuanfang der Freimaurerei im ehemaligen kommunistischen Machtbereich|access-date=2024-08-01|website=kirche-in-not.de|last=Grulich|first=Rudolf|year=2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;]] (''Loge Kroatische Fee''), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;]] (''Loge Drei Leuchten''), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]].&lt;ref name=&quot;:94&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Žiga Zois&quot; (''Loge Žiga Zois''), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}}{{Z|BIH}} Loža &quot;Lux Bosnia&quot; (''Loge Lux Bosnia''), Dragomer / Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:91&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2023-09-01|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Arcus&quot; (''Loge Arcus''), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za [[Duga|dugu]]; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|UKR}} Loža &quot;Svjetlost&quot; (''Loge Licht''), [[Lavov]] – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Ukrajine|Veliku ložu Ukrajine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ukrainische_Gro%C3%9Floge|title=Ukrainische Großloge|access-date=2024-05-09|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Ivo Andrić&quot; (''Loge Ivo Andrić''), Sarajevo – nosila naziv po književniku i slobodnom zidaru [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], dobitniku [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrada za književnost]]; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Veritas&quot; (''Loge Veritas''), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;

=== Uprava ===
Velikom ložom Hrvatske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großmeister'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=25em}}
#Richard Schlesinger (1919. – 1938.)
#Karl Doppler (1945. – 1947.)
#Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
#Carl Helmke (1960. – 1969.)
#Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
#Alexander Giese (1975. – 1987.)
#Franz Hausner (1987. – 1991.)
#Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
#Michael Kraus (2002. – 2008.)
#Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
#Georg Semler (od 2014.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/international/|title=Die freimaurerische Weltenkette|access-date=2024-04-03|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Austrije je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Austrije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Hochgrade in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda u Austriji ([[Njemački jezik|njem.]] ''Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://aasr.at/|title=Oberster Rat von Österreich|access-date=2023-09-06|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt; – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].
* Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji (''Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich'')&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Über den York Ritus in Österreich und seine Geschichte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich#Geschichte_des_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|access-date=2026-07-11|last=Steinbach|first=Günther|date=2016-11-18|website=|language=de}}&lt;/ref&gt; upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]:
** Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (''Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].
** Veliki koncil Austrije (''Großkonzil von Österreich'') – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]].
** Veliko zapovjedništvo Austrije (''Großkomturei von Österreich'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].
* Ispravljeni veliki priorat Austrije (''Rektifizierte Grosspriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].
* Suvereni veliki priorat Austrije (''Souveränes Großpriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]] i [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|vitezova Malte]].
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Austriji:
**{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], kao i [[Mornar kraljevske arke|mornare kraljevske arke]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mark Masonry in Austria|url=https://www.nql1903.eu/mminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Škotski red ===
Vrhovno vijeće u Austriji je osnovano 1925. uz potporu [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] iz [[Veliki orijent Nizozemske|Nizozemske]] i [[Nacionalna velika loža Francuske|Francuske]]. Prvo tijelo, Kapitel &quot;Mozart u dolini Beča&quot; (''Kapitel &quot;Mozart im Tale zu Wien&quot;''), započelo s radom već 1923. godine. Danas u njegovu sastavu djeluje sedam [[loža savršenstva]], pet [[Kapitel ružinog križa|kapitela]], jedan [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] i jedan [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Geschichte - Die Anfänge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|url=https://aasr.at/geschichte/|access-date=2026-07-10|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

Vrhovno vijeće u Austriji je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Yorčki red ===
Povijest austrijskog York obreda započinje u ožujku 1967., kada je deset austrijskih [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora slobodnih zidara]] tijekom dvaju uzastopnih vikenda u [[München]]u primljeno u sva tri odjela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Pritom su postali članovi Kapitela &quot;Isar&quot;, Koncila &quot;Edelweiss&quot; i Bavarskog zapovjedništva. Zbog izričito kršćanskog usmjerenja [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih]] i [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteških]] stupnjeva, osnivači austrijskog Yorčkog obreda odlučila je da se u Austriji obrađuju samo stupnjevi [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Početak 21. stoljeća doveo je do odluke o napuštanju ograničenja na [[Kraljevski luk|slobodno zidarstvo Kraljevskog luka]] te o budućem radu u svim oblicima Yorčkog obreda.

==== Kraljevski luk ====
Prvi konferencijski rad Kapitela &quot;Vindobona&quot; održan je 2. siječnja 1969. pod okriljem [[Ujedinjene velike lože Njemačke#Pridružena tijela i redovi|Velikog kapitela kraljevskog luka Njemačke]]. Dana 8. ožujka iste godine u Beču održan je prvi ritualni rad u stupnju [[Kraljevski luk#Majstor znaka|majstora znaka]]. Prvi primitak članova u kapitel uslijedio je 1. svibnja. Početkom 1970-ih osnivaju se i drugi kapiteli. U [[Linz]]u je 1972. konstituiran Kapitel &quot;Septima Lux&quot;. Sljedeće, 1973., osnovan je Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot; u Neuhodisu u [[Gradišće|Gradišću]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Uspostavom trećega austrijskog kapitela ispunjen je uvjet za osnivanje austrijskog [[Kraljevski luk#Veliki kapitel|velikog kapitela]], uz potrebnu suglasnost Velike lože Austrije. Nakon provedenih usuglašavanja Velika loža odobrila je njegovo osnivanje i korištenje svojih prostorija u Beču. Međusobni odnosi isprva su bili uređeni usmenim dogovorima, a formalno su uređeni konkordatom iz 1987. godine. Novi konkordat, prilagođen promijenjenim okolnostima, sklopljen je 29. travnja 2014.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

U studenome 1974. tri austrijska kapitela konstituirala su se kao Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka, pa su 6. prosinca 1974. svečanim ritualnim radom oslobođena nadležnosti Velikog kapitela Njemačke. Godine 1986. instaliran je Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, kao četvrti austrijski kapitel i drugi sa sjedištem u Beču.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Osnivači austrijskog Velikog kapitela prilagodili su [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] Kraljevskog luka načelu vjerske neutralnosti, pri čemu su uklonjeni konfesionalni elementi, a zadržani osnovni sadržaj i poruka obreda. Zbog tih prilagodbi 2009. izbio je spor s [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnim generalnim velikim kapitelom slobodnih zidara kraljevskog luka]], nakon čega je Veliki kapitel Austrije istupio iz organizacije. Spor je riješen &quot;Frankfurtskim sporazumom&quot; 2012., kojim su austrijski rituali priznati, uz obvezu da najmanje tri kapitela rade prema međunarodno propisanom obredu. Austrijski Veliki kapitel potom je ponovno primljen u članstvo, privremeno u lipnju 2012., a konačno u rujnu 2014. U skladu sa sporazumom osnovani su Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; u svibnju 2012. i Kapitel &quot;Philadelphia&quot; u siječnju 2013. godine. Veliki kapitel Austrije potom je u lipnju 2013. ustanovio Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot;, a u lipnju 2016. i Kapitel &quot;Hipolita&quot;, namijenjen članovima koji su se tijekom spora odvojila od austrijskog Velikog kapitela, a nakon njegova rješenja željela vratiti. Ti kapiteli rade prema međunarodno propisanom ritualu.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Sljdeći korak bio je osnivanje Kapitela &quot;Sarastro&quot; 2009., koje je Veliki kapitel Austrije poduzeo zajedno s [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim velikim kapitelom Engleske]]. Kaptul &quot;Sarastro&quot; je austrijska iznimka od prakse rada prema američkom sustavu Yorčkog obreda. Za razliku od ostalih austrijskih kapitela, djeluje prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog kapitela radi osam kapitela u četiri grada.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Kapitel &quot;Vindobona&quot; (''Kapitel Vindobona''), Beč – nosi naziv po Vindoboni, [[Rimsko Carstvo|rimskom]] [[castrum]]u u provinciji [[Panonija]], smještenom na mjestu današnjeg Beča.
* Kapitel &quot;Septima Lux&quot;, Linz
* Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot;, Markt Neuhodis – nosi naziv po arhitekti i kiparu [[Johann Bernhard Fischer von Erlach|Johannu Bernhardu Fischeru von Erlachu]].
* Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, Beč – nosi naziv po Carnuntumu, utvrdi [[Legija|Rimske legije]] te glavnom gradu provincije [[Gornja Panonija|Gornje Panonije]].
* Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Philadelphia&quot; – nosi naziv po američkom gradu [[Philadelphia]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot; – nosi naziv po skladatelju, dirigentu i slobodnom zidaru [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]].
* Kapitel &quot;Hipolita&quot; (''Kapitel Hippolyte'') – nosi naziv po Hipoliti iz [[Grčka mitologija|grčke mitolofije]].
* Kapitel &quot;Sarastro&quot; (''Kapitel Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]'' i radi na engleskom jeziku prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vienna Masonic Meetings in English|url=https://nql1903.eu/viennameetgs.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

Veliki kapitel Austrije je član [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Kripta ====
Od 1980-ih eksperimentiralo se s različitim oblicima [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih stupnjeva]], sve dok 12. svibnja 2001. nije donesena odluka da se kriptični stupnjevi obrađuju u Koncilu &quot;Danubius&quot;, koji je u tu svrhu trebalo osnovati. Ta je odluka srednjoročno potaknula temeljitu novu koncepciju austrijskog York obreda, što je 14. siječnja 2011. dovelo do odluke o napuštanju ograničenja na slobodno zidarstvo Kraljevskog luka. Kao prvi korak u provedbi nove koncepcije, u listopadu 2013. ustanovljen je Koncil &quot;Norik&quot;, a u srpnju 2014. slijedio je Koncil &quot;Postanak&quot;. Tada su postojala tri koncila koja su, prema pravilima [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila kripte]], mogla osnovati austrijski [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Veliki koncil|veliki koncil]] kao najviše nacionalno tijelo kriptičnog slobodnog zidarstva. Na odgovarajući zahtjev triju koncila, Glavni veliki koncil kripte privremeno je ustanovio Veliki koncil Austrije 11. ožujka 2014., a konačno ga je potvrdio izdavanjem povelje 19. lipnja 2015. godine Četvrti koncil, &quot;Teurnia&quot;, započeo je s radom u veljači 2016.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog koncila rade:
* Koncil &quot;Danubius&quot; (''Konzil Danubius'') – nosi naziv po latinskom nazivu za rijeku [[Dunav]]. 
* Koncil &quot;Norik&quot; (''Konzil Noricum'') – nosi naziv po [[Rimski imperij|starorimskoj]] provinciji [[Norik (rimska provincija)|Norik]], smještenoj većim dijelom na području današnje [[Austrija|Austrije]].
* Koncil &quot;Postanak&quot; (''Konzil Genesis'') – nosi naziv po ''[[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]''.
* Koncil &quot;Teurnia&quot; (''Konzil Teurnia'') – nosi naziv po istoimenom rimskom gradu čiji ostaci se nalaze u [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]].

Veliki koncil Austrije je član [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila kripte]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Links to Grand Councils|url=https://crypticmasons.org/jurisdictions|access-date=2026-07-13|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Templari ====
Skupina slobodnih zidara koji su [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteške stupnjeve]] primili u njemačkim zapovjedništvima donijela je 2013. odluku o osnivanju Zapovjedništva &quot;Erazmo&quot;. U svibnju 2015. su članovi Zapovjedništva &quot;Erazmo&quot; odlučili osnovati Zapovjedništvo &quot;Michel de Montaigne&quot;, dok su drugi, koji su također u Njemačkoj primili viteške stupnjeve, osnovali treće zapovjedništvo pod nazivom &quot;Henrik od Marsbacha&quot;. Dana 12. kolovoza 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Formation - Grand Encampment|url=https://usagekt.org/formation/|access-date=2026-07-13|website=usagekt.org|language=en}}&lt;/ref&gt; najviše tijelo slobodnozidarskih viteških stupnjeva, Veliki tabor vitezova templara Sjedinjenih Američkih Država, izdalo je povelju Velikom zapovjedništvu Austrije.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=2015 Legislative Actions - 66th Triennial Conclave|url=https://flgyr.org/wp-content/uploads/2018/04/GrandEncampmentLegAct2015.pdf|access-date=2026-07-13|website=flgyr.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod okriljem ovog velikog zapovjedništva rade:
* Zapovjedništvo &quot;Erazmo&quot; (''Komturei Erasmus'') br. 1 – nosi naziv po nizozemskom humanisti [[Erazmo Roterdamski|Erazmu Roterdamskom]].
* Zapovjedništvo &quot;Michel de Montaigne&quot; (''Komturei Michel de Montaigne'') br. 2 – nosi naziv po francuskom filozofu [[Michel de Montaigne|Michelu de Montaigneu]].
* Zapovjedništvo &quot;Henrik od Marsbacha&quot; (''Komturei Heinrich von Morspach'') br. 3 – nosi naziv po bavarskom plemiću Henriku od Marsbacha.

=== Engleski sustav ===
==== Majstor znaka ====
U engleskom stupanju [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Austriji rade dvije lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Markmaurerei#Die_Entwicklung_in_Deutschland|title=Markmaurerei: Die Entwicklung in Österreich|access-date=2024-06-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Loža &quot;Novi kamenolomi&quot; ([[Engleski jezik|engl.]] ''New Quarries Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2009. godine u [[Salzburg]]u i radi na engleskom jeziku.
* Loža &quot;Sveta Margareta&quot; (''Saint Margarets Lodge'') br. 1954, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

==== Mornar kraljevske arke ====
U stupanju [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] u Austriji radi jedna lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]], koja je nadležna i za ovaj stupanj u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=RAM Masonry in Austria|url=https://nql1903.eu/raminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Nove obale&quot; (''New Shores Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

== Poznati članovi ==
* [[Alexander Van der Bellen]] (r. 1944.), političar
* [[Čedo Kirchner]] (1923. – 1993.), arhitekt
* [[Fred Sinowatz]] (1929. – 2008.), političar i povjesničar

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|http://www.freimaurerei.at/|Službena stranica}}
* {{URL|https://www.freimaurermuseum.at/|Muzej austrijskog slobodnog zidarstva}}

{{Slobodno zidarstvo}}
[[Kategorija:Velika loža Austrije| ]]
[[Kategorija:Velike lože|A]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Austriji]]</text>
      <sha1>5sbdvk9eq4klvdsezlkalqchoyf7tty</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520941</id>
      <parentid>7520935</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Yorčki red */</comment>
      <origin>7520941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43263" sha1="21bxffw6ypepcop4kgxb7wvpqwfiznv" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Austrije
|izvorno ime = Großloge von Österreich
|logo = glo_logo.png
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica =  GLvÖ
|moto = 
|utemeljena =[[8. prosinca]] [[1918.]]
|osnivač = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|središte = [[Beč]]
|lokacija = [[Austrija]]{{efn|Velika loža Austrije je ranije imala lože i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] te [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
|ključni ljudi = 
|broj članova =  3.600
|web stranica = {{URL|https://freimaurerei.at/|freimaurerei.at}}
}}
'''Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer''), najčešće '''Velika loža Austrije''' (''Großloge von Österreich''), [[Kratica|skraćeno]] '''GLvÖ''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Austrija|Austriji]]. Osnovana je 1918. godine kao '''Velika loža Beča''' uz pomoć [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].

Današnji oblik Velike lože Austrije uspostavljen je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine, no korijeni austrijskog slobodnog zidarstva sežu u 18. stoljeće, kada su prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] djelovale u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Tijekom povijesti austrijsko je slobodno zidarstvo prolazilo kroz razdoblja zabrana i progona, osobito u vrijeme [[Anschluss|nacističke okupacije]] (1938. – 1945.), ali je nakon obnove države ponovno steklo ugled i međunarodno priznanje. 

Velika loža je imala značajnu ulogu u obnovi slobodnog zidarstva u [[Srednja Europa|srednjoj]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] nakon 1990. godine, podupirući osnivanje velikih loža u [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], [[Velika loža Slovenije|Sloveniji]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]], [[Simbolička velika loža Mađarske|Mađarskoj]] i drugim državama.

== Povijest ==
=== Velika loža Beča: 1918. – 1938. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] austrijskih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]], nakon zabrane njihovog rada u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1794. godine, osnivane su u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]]. [[Prvi svjetski rat]] i [[raspad Austro-Ugarske]] temeljito su promijenili položaj slobodnog zidarstva u Srednjoj Europi. Već mjesec dana nakon kapitulacije, 8. prosinca 1918. godine, u [[Beč]]u je osnovana Velika loža Beča (''Großloge von Wien''). Taj je proces bio iznimno brz jer je četrnaest [[Loža (slobodno zidarstvo)#Vrste|graničnih loža]], s oko tisuću članova, odmah moglo biti premješteno iz Ugarske u Austriju, uz suglasnost tadašnje [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grenzlogen|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Grenzlogen|access-date=2025-12-08|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Potonja je ubrzo nakon toga bila zabranjena, najprije pod [[Sovjetska Republika Mađarska|lijevom revolucijskom vlašću]], a zatim i pod [[Kraljevina Mađarska|desničarskim režimom]] [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], te je zabrana ostala na snazi sve do političkih promjena 1989. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/grossloge-2/#geschichte|title=Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte|access-date=2023-09-06|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|title=Großloge von Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Internationales Freimaurer Lexikon|last=Lennhoff|first=Eugen|publisher=Herbig|year=2006.|isbn=9783776650075|pages=1167-1175|url=https://archive.org/details/lennhoff-eugen-internationales-freimaurer-lexikon-1932|last2=Posner|first2=Oskar|language=de|chapter=Österreich|orig-year=1932.|chapter-url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_bis_1932}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1919. godine za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] nove Velike lože izabran je Richard Schlesinger,&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Richard Schlesinger|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Richard_Schlesinger|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; bečki [[odvjetnik]] koji je uvelike pridonio brzom razvoju austrijskog slobodnog zidarstva. Pod njegovim vodstvom broj članova porastao je s oko tisuću na gotovo dvije tisuće slobodnih zidara okupljenih u 24 lože. Nova Velika loža i njezini članovi bili su aktivni u društvenim reformama i [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]], naglašavajući socijalnu i moralnu obnovu društva nakon ratnih razaranja. Za razliku od tadašnjeg njemačkog slobodnog zidarstva, Velika loža Beča zauzela je jasno [[Mirotvorstvo|pacifističko]] stajalište prema državama [[Antanta|pobjednicama Prvog svjetskog rata]], unatoč nejednakim uvjetima mirovnih ugovora. Takav pristup doveo je do napetosti i prekida odnosa s većinom njemačkih velikih loža, ali je Austrija istodobno učvrstila svoje međunarodne veze. Tijekom narednih godina priznalo ju je 63 velike lože diljem svijeta, među njima i [[Ujedinjena velika loža Engleske]], koja je priznanje službeno dodijelila 1930. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Zanimljiv povijesni podatak predstavlja i osnivanje austrijske lože u [[Šangaj]]u, [[Republika Kina (1912. – 1949.)|Kina]], 1933. godine, koju su osnovali austrijski [[Iseljeništvo|iseljenici]] i koja je djelovala pod okriljem bečke Velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Početkom [[1930-ih|tridesetih godina]] 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo doživjelo vrhunac svojega djelovanja u razdoblju [[Međuraće|između dvaju svjetskih ratova]]. Međutim, političke promjene ubrzo su dovele do postupnog slabljenja i ograničavanja njegova utjecaja. Nakon državnog udara kojim je [[Engelbert Dollfuß]] 1933. godine uspostavio [[Savezna Država Austrija|klerikalno-fašističku diktaturu]], [[Austrofašizam|režim]] nije, za razliku od većine drugih autoritarnih vlada u Europi, službeno zabranio slobodno zidarstvo, ali ga je [[Protumasonstvo|sustavno progonio i potiskivao]]. Državni službenici i svi koji su ovisili o državnim institucijama bili su prisiljeni napustiti lože, a mnogi su slobodni zidari pretrpjeli političke i profesionalne posljedice. Iako je Velika loža Beča uspjela formalno opstati, broj članova drastično se smanjio, što je uzrokovalo zatvaranje niza [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], osobito onih izvan glavnog grada Beča.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich nach 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_nach_1932|access-date=2025-07-25|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] postupno pojačavala pritisak na Austriju, njemačke su trupe u ožujku 1938. godine izvršile [[Anschluss]], čime je [[Savezna Država Austrija|austrijska država]] prestala postojati, a s njom i njezine slobodnozidarske institucije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1938: Wie Hitler die österreichische Freimaurerei auslöschte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/1938:_Wie_Hitler_die_%C3%B6sterreichische_Freimaurerei_ausl%C3%B6schte|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; U samo nekoliko dana austrijsko je slobodno zidarstvo potpuno uništeno. Velika loža Beča i sve njezine lože bile su zatvorene, njihova imovina i [[Arhivalije|arhivi]] opljačkani ili zaplijenjeni, a mnogi članovi uhapšeni i deportirani. Veliki majstor Richard Schlesinger, teško bolestan u trenutku okupacije, umro je 5. lipnja 1938. godine u pritvoru [[Gestapo]]a.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Ukupno je 692 austrijska slobodna zidara postalo žrtvama [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] terora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1938-1945: 692 Freimaurer wurden Opfer des Nazi-Terrors|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1938-1945:_692_Freimaurer_wurden_Opfer_des_Nazi-Terrors|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; mnogi su bili prisiljeni [[Iseljeništvo|emigrirati]], dok je više od stotinu njih ubijeno do 1945. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt;

=== Velika loža Beča za Austriju: 1945. – 1955. === 
Iako su okolnosti za [[slobodno zidarstvo]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i ponovnog uspostavljanja austrijske države bile znatno teže nego 1918., proces obnove započeo je iznenađujuće brzo. Samo tri mjeseca nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|kapitulacije Njemačke]], bivši zamjenik velikog majstora Karl Doppler, poznati bečki kirurg,&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Karl Doppler|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Karl_Doppler|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de}}&lt;/ref&gt; pozvao je 28. srpnja 1945. na prvi sastanak preživjelih slobodnih zidara. Od nekadašnjih stotina članova, odazvalo se njih 48, mnogi su bili ubijeni, umrli u logorima, nestali ili prognani.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1945: Neustart der Freimaurerei nach der Nazi-Zeit|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1945:_Neustart_der_Freimaurerei_nach_der_Nazi-Zeit|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Bratstvo se od tada počelo redovito okupljati, a već 4. kolovoza 1945. prisutni su neformalno izabrali Karla Dopplera za velikog majstora,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; iako Velika loža još nije imala [[Pravna osoba|pravni status]]. Za službenu obnovu bilo je potrebno odobrenje austrijskih vlasti i sovjetske okupacijske uprave, što je izdano 16. listopada 1945. Tada je i službeno obnovljen rad Velike lože Beča pod nazivom &quot;Velika loža Beča za Austriju&quot; (''Großloge von Wien für Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Kao privremeni okvir za ponovno okupljanje starih članova osnovana je Saborna loža &quot;Obnovljeno čovječanstvo&quot; (''Sammelloge 'Humanitas Renata'''), koja je tijekom sljedeće godine evoluirala u više pojedinačnih loža. Istodobno se, neovisno o bečkoj inicijativi, u [[Klagenfurt]]u obnovila Loža &quot;Paracelsus&quot;, pri čemu dvije skupine nisu znale jedna za drugu, jer su putovanja i komunikacija između okupacijskih zona u prvim mjesecima nakon rata bili gotovo nemogući.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Jedan od prvih zadataka novoosnovanog vodstva bio je spriječiti povratak kompromitiranih članova koji su tijekom rata podržavali nacistički režim. Stoga je donesena odluka o trajnoj zabrani prijema bivših članova [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP-a]] i njezinih pratećih organizacija u redove austrijskog slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Nakon iznenadne smrti Karla Dopplera 1947. godine,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; na čelo austrijskog slobodnog zidarstva došao je Bernhard Scheichelbauer, koji je izabran za velikog majstora 1948. i tri puta ponovno potvrđen na toj dužnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bernhard Scheichelbauer|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Bernhard_Scheichelbauer|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; vodeći Veliku ložu tijekom više od dvanaest godina. Njegovo je razdoblje obilježeno stabilizacijom, obnovom i međunarodnim jačanjem austrijskog slobodnog zidarstva. Pod Scheichelbauerovim vodstvom, Velika loža Austrije započela je sustavan uspon, a 1952. godine postigla je ponovno priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], što je formalno definirano kao obnova odnosa prekinutih 1938. godine. Naglašavanjem kontinuiteta između prijeratne i obnovljene velike lože, austrijsko je slobodno zidarstvo odmah vraćeno u punopravno članstvo svjetske zajednice [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Konačno, 1955. godine, povlačenjem [[Saveznici|savezničkih]] okupacijskih snaga i [[Austrijski državni ugovor|obnovom austrijskog suvereniteta]], Velika loža Beča za Austriju promijenila je naziv u &quot;Velika loža Austrije&quot; (''Großloge von Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Djelovanje u suverenoj Austriji ===
[[Slika:2005-09-19 Schloss Rosenau.JPG|mini|desno|325px|Dvorac Rosenau (''[[:de:Schloss Rosenau (Waldviertel)|Schloss Rosenau]]''), u kojem je smješten austrijski Muzej slobodnog zidarstva.]]
[[Slika:Rauhensteingasse 3-IMG 3030.JPG|mini|desno|250px|Oznaka iznad ulaznih vrata sjedišta Velike lože, u bečkoj ulici Rauhensteingasse.]]

U desetljećima nakon obnove austrijskog suvereniteta, slobodnozidarski život u zemlji razvio se snažnije nego u bilo kojem razdoblju nakon 18. stoljeća. U početku koncentrirana u Beču, djelatnost Velike lože Austrije postupno se proširila i na ostale [[Austrijske savezne zemlje|savezne pokrajine]]. Od završetka rata gotovo svake godine osnovana je nova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], a broj članova stalno je rastao.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]] godina 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo odigralo važnu ulogu u dijalogu s [[Katolička Crkva|Katoličkom crkvom]], osobito kroz dugotrajne razgovore između Velike lože Austrije i bečkog kardinala [[Franz König|Franza Königa]]. Cilj tog dijaloga bio je smanjenje napetosti i uspostava međusobnog razumijevanja između [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Crkve i slobodnog zidarstva]]. Iako nije došlo do potpunog pomirenja, postignuti su značajni pomaci, osobito u okviru tzv. &quot;Lichtenauerove izjave&quot; iz 1970. godine, koja je imala odjek i izvan austrijskih granica. U samoj Austriji postignut je odnos uzajamne tolerancije, često opisan kao &quot;srdačna neprimijećenost&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Godine 1975. Velika loža Austrije otvorila je Muzej slobodnog zidarstva u dvorcu Rosenau u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Ovaj projekt započeo je slučajnim otkrićem starog [[Masonski hram|ložinskog hrama]] tijekom obnove dvorca u blizini Zwettla. Istraživanja su pokazala da je riječ o dvjesto godina starom hramu, koji je nakon zabrane slobodnog zidarstva krajem 18. stoljeća preuređen i potom zaboravljen. Danas se smatra najstarijim očuvanim ložinskim hramom u njemačkom govornom području i jednim od najstarijih uopće u Europi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;

Na unutarnjem planu, Velika loža Austrije nastavila je s jačanjem svojih institucionalnih temelja. Među važnim koracima ističe se preseljenje u novo sjedište u bečkoj ulici Rauhensteingasse, kao i povrat vrijedne [[Knjižnica|knjižnice]] koju su nacisti zaplijenili tijekom Drugog svjetskog rata. Naknadno su vraćeni i manji dijelovi arhivske građe, dok se značajan dio arhiva i dalje nalazi u [[Moskva|Moskvi]] i [[Poljska|Poljskoj]], gdje još čeka [[Povratnik|repatrijaciju]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Na međunarodnom planu, austrijsko je slobodno zidarstvo steklo veliko priznanje nakon [[Pad komunizma|pada komunističkih režima]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]] 1989./1990. godine, kada je aktivno sudjelovalo u obnovi slobodnozidarskih struktura u bivšim [[Krunske zemlje|krunskim zemljama]]. Tako su utemeljene [[Simbolička velika loža Mađarske]] 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja [[Velika loža Češke]]) 1990. godine kao i [[Velika loža Slovačke]] 2009. godine. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] osnivane su [[Deputacijska loža|deputacijske lože]] s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] (1997.), [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]] (1999.), [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Velike lože Bosne i Hercegovine]] (2005.). Isto tako utemeljena je i [[Velika loža Ukrajine]] 2005. godine u suradnji s [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Austrije je u [[Beč]]u.

Velika loža Austrije u Zwettlu, [[Donja Austrija]], ima i Muzej austrijskog slobodnog zidarstva (''Österreichisches Freimaurer-Museum'').&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurermuseum.at/|title=Österreichisches Freimaurer-Museum|access-date=2024-08-01|website=freimaurermuseum.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Austrija |float=right |width=350 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Austrije, kao i lokacija Muzeja |places=
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=16.366667 |label=[[Beč]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=14.3 |label=[[Klagenfurt]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=13.85 |label=[[Villach]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.066667 |long=15.433333 |label=[[Graz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=15.616667 |label=[[Sankt Pölten|St. Pölten]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.083333 |long=16.266667 |label=[[Mödling]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.416667 |long=15.616667 |label=[[Krems an der Donau|Krems]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.3 |long=14.283333 |label=[[Linz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.916667 |long=13.8 |label=[[Gmunden]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=13.033333 |label=[[Salzburg]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.266667 |long=11.383333 |label=[[Innsbruck]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.5 |long=9.75 |label=[[Vorarlberg]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=16.666667 |label=[[Rušta]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.601111 |long=15.063611 |label=Muzej |position=right| mark = Cyan pog.svg }}
}} 
{{glavni|Dodatak:Popis loža Velike lože Austrije}}
Pod Velikom ložom Austrije u 2024. godini ima više od 3.800 članova u 80 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od kojih se 54 nalazi u [[Beč]]u a preostalih 26 u ostalih [[Austrijske savezne države|osam saveznih država]], i to šest u [[Graz]]u, četiri u [[Klagenfurt]]u, po tri u [[Innsbruck]]u i [[Salzburg]]u, po dvije u [[Linz]]u i [[Sankt Pölten]]u, te po jedna u [[Villach]]u, [[Krems an der Donau|Kremsu na Dunavu]], [[Mödling]]u, [[Gmunden]]u, [[Rušta|Rušti]] i za [[Vorarlberg]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Među ložama koje rade pod okriljem Velike lože Austrije su i:
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; (''Loge Quatuor Coronati''), Beč – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* Loža &quot;Europa u nove svjetove&quot; (''Loge Europa zu Neuen Welten''), Beč – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sedam mudraca&quot; (''Loge Zu den Sieben Weisen''), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Ober%C3%B6sterreich|title=Oberösterreich|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Tri planine&quot; (''Loge Zu den drei Bergen''), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zu_den_drei_Bergen_(Innsbruck)|title=Zu den drei Bergen (Innsbruck)|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Svjetlost Salzkammerguta&quot; (''Loge Zum Licht im Salzkammergut''), Gmunden – nosi naziv po regiji [[Salzkammergut]].&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;
* Loža &quot;Tamino&quot; (''Loge Tamino''), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]''.
* Loža &quot;Sarastro&quot; (''Loge Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz Mozartove opere ''Čarobna frula'' i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to Sarastro Lodge|url=https://sarastrolodge.at/|access-date=2026-07-09|website=sarastrolodge.at|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sloboda za Istok&quot; (''Loge Libertas Oriens''), Rušta – nosi naziv po poruci [[Pad komunizma|oslobađanja Istočne Europe od komunizma]] koje se dogodilo 1989. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Burgenland|title=Burgenland|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

U okviru ove velike lože radile su i
* [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] (''Loge Illyria''), Beč – [[deputacijska loža]] djelovala od 1992. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Hrvatske|obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Klagenfurt – deputacijska loža djelovala od 1994. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Slovenije|obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] (''Loge Graf Johann Draskowitsch''), [[Zagreb]] – nosila naziv po slobodnom zidaru [[grof]]u [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu VIII. Draškoviću]] kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;br&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kirche-in-not.de/wp-content/uploads/2019/11/2008-rudolf-grulich-ueber-freimaurerei-in-osteuropa.pdf|title=Das Licht für Osteuropa? Der Neuanfang der Freimaurerei im ehemaligen kommunistischen Machtbereich|access-date=2024-08-01|website=kirche-in-not.de|last=Grulich|first=Rudolf|year=2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;]] (''Loge Kroatische Fee''), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;]] (''Loge Drei Leuchten''), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]].&lt;ref name=&quot;:94&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Žiga Zois&quot; (''Loge Žiga Zois''), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}}{{Z|BIH}} Loža &quot;Lux Bosnia&quot; (''Loge Lux Bosnia''), Dragomer / Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:91&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2023-09-01|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Arcus&quot; (''Loge Arcus''), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za [[Duga|dugu]]; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|UKR}} Loža &quot;Svjetlost&quot; (''Loge Licht''), [[Lavov]] – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Ukrajine|Veliku ložu Ukrajine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ukrainische_Gro%C3%9Floge|title=Ukrainische Großloge|access-date=2024-05-09|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Ivo Andrić&quot; (''Loge Ivo Andrić''), Sarajevo – nosila naziv po književniku i slobodnom zidaru [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], dobitniku [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrada za književnost]]; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Veritas&quot; (''Loge Veritas''), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;

=== Uprava ===
Velikom ložom Hrvatske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großmeister'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=25em}}
#Richard Schlesinger (1919. – 1938.)
#Karl Doppler (1945. – 1947.)
#Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
#Carl Helmke (1960. – 1969.)
#Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
#Alexander Giese (1975. – 1987.)
#Franz Hausner (1987. – 1991.)
#Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
#Michael Kraus (2002. – 2008.)
#Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
#Georg Semler (od 2014.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/international/|title=Die freimaurerische Weltenkette|access-date=2024-04-03|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Austrije je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Austrije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Hochgrade in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda u Austriji ([[Njemački jezik|njem.]] ''Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://aasr.at/|title=Oberster Rat von Österreich|access-date=2023-09-06|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt; – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].
* Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji (''Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich'')&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Über den York Ritus in Österreich und seine Geschichte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich#Geschichte_des_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|access-date=2026-07-11|last=Steinbach|first=Günther|date=2016-11-18|website=|language=de}}&lt;/ref&gt; upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]:
** Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (''Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].
** Veliki koncil Austrije (''Großkonzil von Österreich'') – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]].
** Veliko zapovjedništvo Austrije (''Großkomturei von Österreich'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].
* Ispravljeni veliki priorat Austrije (''Rektifizierte Grosspriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].
* Suvereni veliki priorat Austrije (''Souveränes Großpriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]] i [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|vitezova Malte]].
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Austriji:
**{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], kao i [[Mornar kraljevske arke|mornare kraljevske arke]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mark Masonry in Austria|url=https://www.nql1903.eu/mminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Škotski red ===
Vrhovno vijeće u Austriji je osnovano 1925. uz potporu [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] iz [[Veliki orijent Nizozemske|Nizozemske]] i [[Nacionalna velika loža Francuske|Francuske]]. Prvo tijelo, Kapitel &quot;Mozart u dolini Beča&quot; (''Kapitel &quot;Mozart im Tale zu Wien&quot;''), započelo s radom već 1923. godine. Danas u njegovu sastavu djeluje sedam [[loža savršenstva]], pet [[Kapitel ružinog križa|kapitela]], jedan [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] i jedan [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Geschichte - Die Anfänge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|url=https://aasr.at/geschichte/|access-date=2026-07-10|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

Vrhovno vijeće u Austriji je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Yorčki red ===
[[Slika:YR-Austria-Logo.png|mini|desno|150px|Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji]]
Povijest austrijskog York obreda započinje u ožujku 1967., kada je deset austrijskih [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora slobodnih zidara]] tijekom dvaju uzastopnih vikenda u [[München]]u primljeno u sva tri odjela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Pritom su postali članovi Kapitela &quot;Isar&quot;, Koncila &quot;Edelweiss&quot; i Bavarskog zapovjedništva. Zbog izričito kršćanskog usmjerenja [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih]] i [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteških]] stupnjeva, osnivači austrijskog Yorčkog obreda odlučila je da se u Austriji obrađuju samo stupnjevi [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Početak 21. stoljeća doveo je do odluke o napuštanju ograničenja na [[Kraljevski luk|slobodno zidarstvo Kraljevskog luka]] te o budućem radu u svim oblicima Yorčkog obreda.

==== Kraljevski luk ====
Prvi konferencijski rad Kapitela &quot;Vindobona&quot; održan je 2. siječnja 1969. pod okriljem [[Ujedinjene velike lože Njemačke#Pridružena tijela i redovi|Velikog kapitela kraljevskog luka Njemačke]]. Dana 8. ožujka iste godine u Beču održan je prvi ritualni rad u stupnju [[Kraljevski luk#Majstor znaka|majstora znaka]]. Prvi primitak članova u kapitel uslijedio je 1. svibnja. Početkom 1970-ih osnivaju se i drugi kapiteli. U [[Linz]]u je 1972. konstituiran Kapitel &quot;Septima Lux&quot;. Sljedeće, 1973., osnovan je Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot; u Neuhodisu u [[Gradišće|Gradišću]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Uspostavom trećega austrijskog kapitela ispunjen je uvjet za osnivanje austrijskog [[Kraljevski luk#Veliki kapitel|velikog kapitela]], uz potrebnu suglasnost Velike lože Austrije. Nakon provedenih usuglašavanja Velika loža odobrila je njegovo osnivanje i korištenje svojih prostorija u Beču. Međusobni odnosi isprva su bili uređeni usmenim dogovorima, a formalno su uređeni konkordatom iz 1987. godine. Novi konkordat, prilagođen promijenjenim okolnostima, sklopljen je 29. travnja 2014.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

U studenome 1974. tri austrijska kapitela konstituirala su se kao Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka, pa su 6. prosinca 1974. svečanim ritualnim radom oslobođena nadležnosti Velikog kapitela Njemačke. Godine 1986. instaliran je Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, kao četvrti austrijski kapitel i drugi sa sjedištem u Beču.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Osnivači austrijskog Velikog kapitela prilagodili su [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] Kraljevskog luka načelu vjerske neutralnosti, pri čemu su uklonjeni konfesionalni elementi, a zadržani osnovni sadržaj i poruka obreda. Zbog tih prilagodbi 2009. izbio je spor s [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnim generalnim velikim kapitelom slobodnih zidara kraljevskog luka]], nakon čega je Veliki kapitel Austrije istupio iz organizacije. Spor je riješen &quot;Frankfurtskim sporazumom&quot; 2012., kojim su austrijski rituali priznati, uz obvezu da najmanje tri kapitela rade prema međunarodno propisanom obredu. Austrijski Veliki kapitel potom je ponovno primljen u članstvo, privremeno u lipnju 2012., a konačno u rujnu 2014. U skladu sa sporazumom osnovani su Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; u svibnju 2012. i Kapitel &quot;Philadelphia&quot; u siječnju 2013. godine. Veliki kapitel Austrije potom je u lipnju 2013. ustanovio Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot;, a u lipnju 2016. i Kapitel &quot;Hipolita&quot;, namijenjen članovima koji su se tijekom spora odvojila od austrijskog Velikog kapitela, a nakon njegova rješenja željela vratiti. Ti kapiteli rade prema međunarodno propisanom ritualu.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Sljdeći korak bio je osnivanje Kapitela &quot;Sarastro&quot; 2009., koje je Veliki kapitel Austrije poduzeo zajedno s [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim velikim kapitelom Engleske]]. Kaptul &quot;Sarastro&quot; je austrijska iznimka od prakse rada prema američkom sustavu Yorčkog obreda. Za razliku od ostalih austrijskih kapitela, djeluje prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog kapitela radi osam kapitela u četiri grada.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Kapitel &quot;Vindobona&quot; (''Kapitel Vindobona''), Beč – nosi naziv po Vindoboni, [[Rimsko Carstvo|rimskom]] [[castrum]]u u provinciji [[Panonija]], smještenom na mjestu današnjeg Beča.
* Kapitel &quot;Septima Lux&quot;, Linz
* Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot;, Markt Neuhodis – nosi naziv po arhitekti i kiparu [[Johann Bernhard Fischer von Erlach|Johannu Bernhardu Fischeru von Erlachu]].
* Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, Beč – nosi naziv po Carnuntumu, utvrdi [[Legija|Rimske legije]] te glavnom gradu provincije [[Gornja Panonija|Gornje Panonije]].
* Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Philadelphia&quot; – nosi naziv po američkom gradu [[Philadelphia]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot; – nosi naziv po skladatelju, dirigentu i slobodnom zidaru [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]].
* Kapitel &quot;Hipolita&quot; (''Kapitel Hippolyte'') – nosi naziv po Hipoliti iz [[Grčka mitologija|grčke mitolofije]].
* Kapitel &quot;Sarastro&quot; (''Kapitel Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]'' i radi na engleskom jeziku prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vienna Masonic Meetings in English|url=https://nql1903.eu/viennameetgs.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

Veliki kapitel Austrije je član [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Kripta ====
Od 1980-ih eksperimentiralo se s različitim oblicima [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih stupnjeva]], sve dok 12. svibnja 2001. nije donesena odluka da se kriptični stupnjevi obrađuju u Koncilu &quot;Danubius&quot;, koji je u tu svrhu trebalo osnovati. Ta je odluka srednjoročno potaknula temeljitu novu koncepciju austrijskog York obreda, što je 14. siječnja 2011. dovelo do odluke o napuštanju ograničenja na slobodno zidarstvo Kraljevskog luka. Kao prvi korak u provedbi nove koncepcije, u listopadu 2013. ustanovljen je Koncil &quot;Norik&quot;, a u srpnju 2014. slijedio je Koncil &quot;Postanak&quot;. Tada su postojala tri koncila koja su, prema pravilima [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila kripte]], mogla osnovati austrijski [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Veliki koncil|veliki koncil]] kao najviše nacionalno tijelo kriptičnog slobodnog zidarstva. Na odgovarajući zahtjev triju koncila, Glavni veliki koncil kripte privremeno je ustanovio Veliki koncil Austrije 11. ožujka 2014., a konačno ga je potvrdio izdavanjem povelje 19. lipnja 2015. godine Četvrti koncil, &quot;Teurnia&quot;, započeo je s radom u veljači 2016.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog koncila rade:
* Koncil &quot;Danubius&quot; (''Konzil Danubius'') – nosi naziv po latinskom nazivu za rijeku [[Dunav]]. 
* Koncil &quot;Norik&quot; (''Konzil Noricum'') – nosi naziv po [[Rimski imperij|starorimskoj]] provinciji [[Norik (rimska provincija)|Norik]], smještenoj većim dijelom na području današnje [[Austrija|Austrije]].
* Koncil &quot;Postanak&quot; (''Konzil Genesis'') – nosi naziv po ''[[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]''.
* Koncil &quot;Teurnia&quot; (''Konzil Teurnia'') – nosi naziv po istoimenom rimskom gradu čiji ostaci se nalaze u [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]].

Veliki koncil Austrije je član [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila kripte]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Links to Grand Councils|url=https://crypticmasons.org/jurisdictions|access-date=2026-07-13|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Templari ====
Skupina slobodnih zidara koji su [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteške stupnjeve]] primili u njemačkim zapovjedništvima donijela je 2013. odluku o osnivanju Zapovjedništva &quot;Erazmo&quot;. U svibnju 2015. su članovi Zapovjedništva &quot;Erazmo&quot; odlučili osnovati Zapovjedništvo &quot;Michel de Montaigne&quot;, dok su drugi, koji su također u Njemačkoj primili viteške stupnjeve, osnovali treće zapovjedništvo pod nazivom &quot;Henrik od Marsbacha&quot;. Dana 12. kolovoza 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Formation - Grand Encampment|url=https://usagekt.org/formation/|access-date=2026-07-13|website=usagekt.org|language=en}}&lt;/ref&gt; najviše tijelo slobodnozidarskih viteških stupnjeva, Veliki tabor vitezova templara Sjedinjenih Američkih Država, izdalo je povelju Velikom zapovjedništvu Austrije.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=2015 Legislative Actions - 66th Triennial Conclave|url=https://flgyr.org/wp-content/uploads/2018/04/GrandEncampmentLegAct2015.pdf|access-date=2026-07-13|website=flgyr.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod okriljem ovog velikog zapovjedništva rade:
* Zapovjedništvo &quot;Erazmo&quot; (''Komturei Erasmus'') br. 1 – nosi naziv po nizozemskom humanisti [[Erazmo Roterdamski|Erazmu Roterdamskom]].
* Zapovjedništvo &quot;Michel de Montaigne&quot; (''Komturei Michel de Montaigne'') br. 2 – nosi naziv po francuskom filozofu [[Michel de Montaigne|Michelu de Montaigneu]].
* Zapovjedništvo &quot;Henrik od Marsbacha&quot; (''Komturei Heinrich von Morspach'') br. 3 – nosi naziv po bavarskom plemiću Henriku od Marsbacha.

=== Engleski sustav ===
==== Majstor znaka ====
U engleskom stupanju [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Austriji rade dvije lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Markmaurerei#Die_Entwicklung_in_Deutschland|title=Markmaurerei: Die Entwicklung in Österreich|access-date=2024-06-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Loža &quot;Novi kamenolomi&quot; ([[Engleski jezik|engl.]] ''New Quarries Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2009. godine u [[Salzburg]]u i radi na engleskom jeziku.
* Loža &quot;Sveta Margareta&quot; (''Saint Margarets Lodge'') br. 1954, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

==== Mornar kraljevske arke ====
U stupanju [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] u Austriji radi jedna lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]], koja je nadležna i za ovaj stupanj u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=RAM Masonry in Austria|url=https://nql1903.eu/raminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Nove obale&quot; (''New Shores Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

== Poznati članovi ==
* [[Alexander Van der Bellen]] (r. 1944.), političar
* [[Čedo Kirchner]] (1923. – 1993.), arhitekt
* [[Fred Sinowatz]] (1929. – 2008.), političar i povjesničar

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|http://www.freimaurerei.at/|Službena stranica}}
* {{URL|https://www.freimaurermuseum.at/|Muzej austrijskog slobodnog zidarstva}}

{{Slobodno zidarstvo}}
[[Kategorija:Velika loža Austrije| ]]
[[Kategorija:Velike lože|A]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Austriji]]</text>
      <sha1>21bxffw6ypepcop4kgxb7wvpqwfiznv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521052</id>
      <parentid>7520941</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Engleski sustav */</comment>
      <origin>7521052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43357" sha1="nu0zwghnc8x8837hmnb621luubcbvf8" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Austrije
|izvorno ime = Großloge von Österreich
|logo = glo_logo.png
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica =  GLvÖ
|moto = 
|utemeljena =[[8. prosinca]] [[1918.]]
|osnivač = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|središte = [[Beč]]
|lokacija = [[Austrija]]{{efn|Velika loža Austrije je ranije imala lože i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] te [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
|ključni ljudi = 
|broj članova =  3.600
|web stranica = {{URL|https://freimaurerei.at/|freimaurerei.at}}
}}
'''Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer''), najčešće '''Velika loža Austrije''' (''Großloge von Österreich''), [[Kratica|skraćeno]] '''GLvÖ''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Austrija|Austriji]]. Osnovana je 1918. godine kao '''Velika loža Beča''' uz pomoć [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].

Današnji oblik Velike lože Austrije uspostavljen je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine, no korijeni austrijskog slobodnog zidarstva sežu u 18. stoljeće, kada su prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] djelovale u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Tijekom povijesti austrijsko je slobodno zidarstvo prolazilo kroz razdoblja zabrana i progona, osobito u vrijeme [[Anschluss|nacističke okupacije]] (1938. – 1945.), ali je nakon obnove države ponovno steklo ugled i međunarodno priznanje. 

Velika loža je imala značajnu ulogu u obnovi slobodnog zidarstva u [[Srednja Europa|srednjoj]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] nakon 1990. godine, podupirući osnivanje velikih loža u [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], [[Velika loža Slovenije|Sloveniji]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]], [[Simbolička velika loža Mađarske|Mađarskoj]] i drugim državama.

== Povijest ==
=== Velika loža Beča: 1918. – 1938. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] austrijskih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]], nakon zabrane njihovog rada u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1794. godine, osnivane su u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]]. [[Prvi svjetski rat]] i [[raspad Austro-Ugarske]] temeljito su promijenili položaj slobodnog zidarstva u Srednjoj Europi. Već mjesec dana nakon kapitulacije, 8. prosinca 1918. godine, u [[Beč]]u je osnovana Velika loža Beča (''Großloge von Wien''). Taj je proces bio iznimno brz jer je četrnaest [[Loža (slobodno zidarstvo)#Vrste|graničnih loža]], s oko tisuću članova, odmah moglo biti premješteno iz Ugarske u Austriju, uz suglasnost tadašnje [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grenzlogen|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Grenzlogen|access-date=2025-12-08|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Potonja je ubrzo nakon toga bila zabranjena, najprije pod [[Sovjetska Republika Mađarska|lijevom revolucijskom vlašću]], a zatim i pod [[Kraljevina Mađarska|desničarskim režimom]] [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], te je zabrana ostala na snazi sve do političkih promjena 1989. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/grossloge-2/#geschichte|title=Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte|access-date=2023-09-06|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|title=Großloge von Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Internationales Freimaurer Lexikon|last=Lennhoff|first=Eugen|publisher=Herbig|year=2006.|isbn=9783776650075|pages=1167-1175|url=https://archive.org/details/lennhoff-eugen-internationales-freimaurer-lexikon-1932|last2=Posner|first2=Oskar|language=de|chapter=Österreich|orig-year=1932.|chapter-url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_bis_1932}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1919. godine za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] nove Velike lože izabran je Richard Schlesinger,&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Richard Schlesinger|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Richard_Schlesinger|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; bečki [[odvjetnik]] koji je uvelike pridonio brzom razvoju austrijskog slobodnog zidarstva. Pod njegovim vodstvom broj članova porastao je s oko tisuću na gotovo dvije tisuće slobodnih zidara okupljenih u 24 lože. Nova Velika loža i njezini članovi bili su aktivni u društvenim reformama i [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]], naglašavajući socijalnu i moralnu obnovu društva nakon ratnih razaranja. Za razliku od tadašnjeg njemačkog slobodnog zidarstva, Velika loža Beča zauzela je jasno [[Mirotvorstvo|pacifističko]] stajalište prema državama [[Antanta|pobjednicama Prvog svjetskog rata]], unatoč nejednakim uvjetima mirovnih ugovora. Takav pristup doveo je do napetosti i prekida odnosa s većinom njemačkih velikih loža, ali je Austrija istodobno učvrstila svoje međunarodne veze. Tijekom narednih godina priznalo ju je 63 velike lože diljem svijeta, među njima i [[Ujedinjena velika loža Engleske]], koja je priznanje službeno dodijelila 1930. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Zanimljiv povijesni podatak predstavlja i osnivanje austrijske lože u [[Šangaj]]u, [[Republika Kina (1912. – 1949.)|Kina]], 1933. godine, koju su osnovali austrijski [[Iseljeništvo|iseljenici]] i koja je djelovala pod okriljem bečke Velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Početkom [[1930-ih|tridesetih godina]] 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo doživjelo vrhunac svojega djelovanja u razdoblju [[Međuraće|između dvaju svjetskih ratova]]. Međutim, političke promjene ubrzo su dovele do postupnog slabljenja i ograničavanja njegova utjecaja. Nakon državnog udara kojim je [[Engelbert Dollfuß]] 1933. godine uspostavio [[Savezna Država Austrija|klerikalno-fašističku diktaturu]], [[Austrofašizam|režim]] nije, za razliku od većine drugih autoritarnih vlada u Europi, službeno zabranio slobodno zidarstvo, ali ga je [[Protumasonstvo|sustavno progonio i potiskivao]]. Državni službenici i svi koji su ovisili o državnim institucijama bili su prisiljeni napustiti lože, a mnogi su slobodni zidari pretrpjeli političke i profesionalne posljedice. Iako je Velika loža Beča uspjela formalno opstati, broj članova drastično se smanjio, što je uzrokovalo zatvaranje niza [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], osobito onih izvan glavnog grada Beča.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich nach 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_nach_1932|access-date=2025-07-25|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] postupno pojačavala pritisak na Austriju, njemačke su trupe u ožujku 1938. godine izvršile [[Anschluss]], čime je [[Savezna Država Austrija|austrijska država]] prestala postojati, a s njom i njezine slobodnozidarske institucije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1938: Wie Hitler die österreichische Freimaurerei auslöschte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/1938:_Wie_Hitler_die_%C3%B6sterreichische_Freimaurerei_ausl%C3%B6schte|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; U samo nekoliko dana austrijsko je slobodno zidarstvo potpuno uništeno. Velika loža Beča i sve njezine lože bile su zatvorene, njihova imovina i [[Arhivalije|arhivi]] opljačkani ili zaplijenjeni, a mnogi članovi uhapšeni i deportirani. Veliki majstor Richard Schlesinger, teško bolestan u trenutku okupacije, umro je 5. lipnja 1938. godine u pritvoru [[Gestapo]]a.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Ukupno je 692 austrijska slobodna zidara postalo žrtvama [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] terora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1938-1945: 692 Freimaurer wurden Opfer des Nazi-Terrors|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1938-1945:_692_Freimaurer_wurden_Opfer_des_Nazi-Terrors|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; mnogi su bili prisiljeni [[Iseljeništvo|emigrirati]], dok je više od stotinu njih ubijeno do 1945. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt;

=== Velika loža Beča za Austriju: 1945. – 1955. === 
Iako su okolnosti za [[slobodno zidarstvo]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i ponovnog uspostavljanja austrijske države bile znatno teže nego 1918., proces obnove započeo je iznenađujuće brzo. Samo tri mjeseca nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|kapitulacije Njemačke]], bivši zamjenik velikog majstora Karl Doppler, poznati bečki kirurg,&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Karl Doppler|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Karl_Doppler|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de}}&lt;/ref&gt; pozvao je 28. srpnja 1945. na prvi sastanak preživjelih slobodnih zidara. Od nekadašnjih stotina članova, odazvalo se njih 48, mnogi su bili ubijeni, umrli u logorima, nestali ili prognani.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich 1945: Neustart der Freimaurerei nach der Nazi-Zeit|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_1945:_Neustart_der_Freimaurerei_nach_der_Nazi-Zeit|access-date=2025-11-05|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Bratstvo se od tada počelo redovito okupljati, a već 4. kolovoza 1945. prisutni su neformalno izabrali Karla Dopplera za velikog majstora,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; iako Velika loža još nije imala [[Pravna osoba|pravni status]]. Za službenu obnovu bilo je potrebno odobrenje austrijskih vlasti i sovjetske okupacijske uprave, što je izdano 16. listopada 1945. Tada je i službeno obnovljen rad Velike lože Beča pod nazivom &quot;Velika loža Beča za Austriju&quot; (''Großloge von Wien für Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Kao privremeni okvir za ponovno okupljanje starih članova osnovana je Saborna loža &quot;Obnovljeno čovječanstvo&quot; (''Sammelloge 'Humanitas Renata'''), koja je tijekom sljedeće godine evoluirala u više pojedinačnih loža. Istodobno se, neovisno o bečkoj inicijativi, u [[Klagenfurt]]u obnovila Loža &quot;Paracelsus&quot;, pri čemu dvije skupine nisu znale jedna za drugu, jer su putovanja i komunikacija između okupacijskih zona u prvim mjesecima nakon rata bili gotovo nemogući.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Jedan od prvih zadataka novoosnovanog vodstva bio je spriječiti povratak kompromitiranih članova koji su tijekom rata podržavali nacistički režim. Stoga je donesena odluka o trajnoj zabrani prijema bivših članova [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP-a]] i njezinih pratećih organizacija u redove austrijskog slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Nakon iznenadne smrti Karla Dopplera 1947. godine,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; na čelo austrijskog slobodnog zidarstva došao je Bernhard Scheichelbauer, koji je izabran za velikog majstora 1948. i tri puta ponovno potvrđen na toj dužnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bernhard Scheichelbauer|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Bernhard_Scheichelbauer|access-date=2025-11-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; vodeći Veliku ložu tijekom više od dvanaest godina. Njegovo je razdoblje obilježeno stabilizacijom, obnovom i međunarodnim jačanjem austrijskog slobodnog zidarstva. Pod Scheichelbauerovim vodstvom, Velika loža Austrije započela je sustavan uspon, a 1952. godine postigla je ponovno priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], što je formalno definirano kao obnova odnosa prekinutih 1938. godine. Naglašavanjem kontinuiteta između prijeratne i obnovljene velike lože, austrijsko je slobodno zidarstvo odmah vraćeno u punopravno članstvo svjetske zajednice [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Konačno, 1955. godine, povlačenjem [[Saveznici|savezničkih]] okupacijskih snaga i [[Austrijski državni ugovor|obnovom austrijskog suvereniteta]], Velika loža Beča za Austriju promijenila je naziv u &quot;Velika loža Austrije&quot; (''Großloge von Österreich'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Djelovanje u suverenoj Austriji ===
[[Slika:2005-09-19 Schloss Rosenau.JPG|mini|desno|325px|Dvorac Rosenau (''[[:de:Schloss Rosenau (Waldviertel)|Schloss Rosenau]]''), u kojem je smješten austrijski Muzej slobodnog zidarstva.]]
[[Slika:Rauhensteingasse 3-IMG 3030.JPG|mini|desno|250px|Oznaka iznad ulaznih vrata sjedišta Velike lože, u bečkoj ulici Rauhensteingasse.]]

U desetljećima nakon obnove austrijskog suvereniteta, slobodnozidarski život u zemlji razvio se snažnije nego u bilo kojem razdoblju nakon 18. stoljeća. U početku koncentrirana u Beču, djelatnost Velike lože Austrije postupno se proširila i na ostale [[Austrijske savezne zemlje|savezne pokrajine]]. Od završetka rata gotovo svake godine osnovana je nova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], a broj članova stalno je rastao.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]] godina 20. stoljeća, austrijsko je slobodno zidarstvo odigralo važnu ulogu u dijalogu s [[Katolička Crkva|Katoličkom crkvom]], osobito kroz dugotrajne razgovore između Velike lože Austrije i bečkog kardinala [[Franz König|Franza Königa]]. Cilj tog dijaloga bio je smanjenje napetosti i uspostava međusobnog razumijevanja između [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Crkve i slobodnog zidarstva]]. Iako nije došlo do potpunog pomirenja, postignuti su značajni pomaci, osobito u okviru tzv. &quot;Lichtenauerove izjave&quot; iz 1970. godine, koja je imala odjek i izvan austrijskih granica. U samoj Austriji postignut je odnos uzajamne tolerancije, često opisan kao &quot;srdačna neprimijećenost&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Godine 1975. Velika loža Austrije otvorila je Muzej slobodnog zidarstva u dvorcu Rosenau u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Ovaj projekt započeo je slučajnim otkrićem starog [[Masonski hram|ložinskog hrama]] tijekom obnove dvorca u blizini Zwettla. Istraživanja su pokazala da je riječ o dvjesto godina starom hramu, koji je nakon zabrane slobodnog zidarstva krajem 18. stoljeća preuređen i potom zaboravljen. Danas se smatra najstarijim očuvanim ložinskim hramom u njemačkom govornom području i jednim od najstarijih uopće u Europi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;

Na unutarnjem planu, Velika loža Austrije nastavila je s jačanjem svojih institucionalnih temelja. Među važnim koracima ističe se preseljenje u novo sjedište u bečkoj ulici Rauhensteingasse, kao i povrat vrijedne [[Knjižnica|knjižnice]] koju su nacisti zaplijenili tijekom Drugog svjetskog rata. Naknadno su vraćeni i manji dijelovi arhivske građe, dok se značajan dio arhiva i dalje nalazi u [[Moskva|Moskvi]] i [[Poljska|Poljskoj]], gdje još čeka [[Povratnik|repatrijaciju]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Na međunarodnom planu, austrijsko je slobodno zidarstvo steklo veliko priznanje nakon [[Pad komunizma|pada komunističkih režima]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]] 1989./1990. godine, kada je aktivno sudjelovalo u obnovi slobodnozidarskih struktura u bivšim [[Krunske zemlje|krunskim zemljama]]. Tako su utemeljene [[Simbolička velika loža Mađarske]] 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja [[Velika loža Češke]]) 1990. godine kao i [[Velika loža Slovačke]] 2009. godine. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] osnivane su [[Deputacijska loža|deputacijske lože]] s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] (1997.), [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]] (1999.), [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Velike lože Bosne i Hercegovine]] (2005.). Isto tako utemeljena je i [[Velika loža Ukrajine]] 2005. godine u suradnji s [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Austrije je u [[Beč]]u.

Velika loža Austrije u Zwettlu, [[Donja Austrija]], ima i Muzej austrijskog slobodnog zidarstva (''Österreichisches Freimaurer-Museum'').&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurermuseum.at/|title=Österreichisches Freimaurer-Museum|access-date=2024-08-01|website=freimaurermuseum.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Austrija |float=right |width=350 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Austrije, kao i lokacija Muzeja |places=
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=16.366667 |label=[[Beč]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=14.3 |label=[[Klagenfurt]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=46.616667 |long=13.85 |label=[[Villach]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.066667 |long=15.433333 |label=[[Graz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.2 |long=15.616667 |label=[[Sankt Pölten|St. Pölten]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.083333 |long=16.266667 |label=[[Mödling]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.416667 |long=15.616667 |label=[[Krems an der Donau|Krems]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.3 |long=14.283333 |label=[[Linz]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.916667 |long=13.8 |label=[[Gmunden]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=13.033333 |label=[[Salzburg]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.266667 |long=11.383333 |label=[[Innsbruck]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.5 |long=9.75 |label=[[Vorarlberg]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=47.8 |long=16.666667 |label=[[Rušta]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Austrija |lat=48.601111 |long=15.063611 |label=Muzej |position=right| mark = Cyan pog.svg }}
}} 
{{glavni|Dodatak:Popis loža Velike lože Austrije}}
Pod Velikom ložom Austrije u 2024. godini ima više od 3.800 članova u 80 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od kojih se 54 nalazi u [[Beč]]u a preostalih 26 u ostalih [[Austrijske savezne države|osam saveznih država]], i to šest u [[Graz]]u, četiri u [[Klagenfurt]]u, po tri u [[Innsbruck]]u i [[Salzburg]]u, po dvije u [[Linz]]u i [[Sankt Pölten]]u, te po jedna u [[Villach]]u, [[Krems an der Donau|Kremsu na Dunavu]], [[Mödling]]u, [[Gmunden]]u, [[Rušta|Rušti]] i za [[Vorarlberg]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Među ložama koje rade pod okriljem Velike lože Austrije su i:
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; (''Loge Quatuor Coronati''), Beč – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* Loža &quot;Europa u nove svjetove&quot; (''Loge Europa zu Neuen Welten''), Beč – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sedam mudraca&quot; (''Loge Zu den Sieben Weisen''), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Ober%C3%B6sterreich|title=Oberösterreich|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Tri planine&quot; (''Loge Zu den drei Bergen''), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zu_den_drei_Bergen_(Innsbruck)|title=Zu den drei Bergen (Innsbruck)|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Svjetlost Salzkammerguta&quot; (''Loge Zum Licht im Salzkammergut''), Gmunden – nosi naziv po regiji [[Salzkammergut]].&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;
* Loža &quot;Tamino&quot; (''Loge Tamino''), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]''.
* Loža &quot;Sarastro&quot; (''Loge Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz Mozartove opere ''Čarobna frula'' i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to Sarastro Lodge|url=https://sarastrolodge.at/|access-date=2026-07-09|website=sarastrolodge.at|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Sloboda za Istok&quot; (''Loge Libertas Oriens''), Rušta – nosi naziv po poruci [[Pad komunizma|oslobađanja Istočne Europe od komunizma]] koje se dogodilo 1989. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Burgenland|title=Burgenland|access-date=2024-09-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

U okviru ove velike lože radile su i
* [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] (''Loge Illyria''), Beč – [[deputacijska loža]] djelovala od 1992. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Hrvatske|obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Klagenfurt – deputacijska loža djelovala od 1994. do 1996. godine s ciljem [[Velika loža Slovenije|obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] (''Loge Graf Johann Draskowitsch''), [[Zagreb]] – nosila naziv po slobodnom zidaru [[grof]]u [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu VIII. Draškoviću]] kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;br&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kirche-in-not.de/wp-content/uploads/2019/11/2008-rudolf-grulich-ueber-freimaurerei-in-osteuropa.pdf|title=Das Licht für Osteuropa? Der Neuanfang der Freimaurerei im ehemaligen kommunistischen Machtbereich|access-date=2024-08-01|website=kirche-in-not.de|last=Grulich|first=Rudolf|year=2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;]] (''Loge Kroatische Fee''), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|HRV}} [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;]] (''Loge Drei Leuchten''), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:92&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:95&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Dialogus&quot; (''Loge Dialogus''), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]].&lt;ref name=&quot;:94&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Žiga Zois&quot; (''Loge Žiga Zois''), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|SLO}}{{Z|BIH}} Loža &quot;Lux Bosnia&quot; (''Loge Lux Bosnia''), Dragomer / Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:91&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2023-09-01|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SLO}} Loža &quot;Arcus&quot; (''Loge Arcus''), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za [[Duga|dugu]]; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.&lt;ref name=&quot;:94&quot;/&gt;
*{{Z|UKR}} Loža &quot;Svjetlost&quot; (''Loge Licht''), [[Lavov]] – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala [[Velika loža Ukrajine|Veliku ložu Ukrajine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ukrainische_Gro%C3%9Floge|title=Ukrainische Großloge|access-date=2024-05-09|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Ivo Andrić&quot; (''Loge Ivo Andrić''), Sarajevo – nosila naziv po književniku i slobodnom zidaru [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], dobitniku [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrada za književnost]]; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;
*{{Z|BIH}} Loža &quot;Veritas&quot; (''Loge Veritas''), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:91&quot;/&gt;

=== Uprava ===
Velikom ložom Hrvatske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großmeister'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=25em}}
#Richard Schlesinger (1919. – 1938.)
#Karl Doppler (1945. – 1947.)
#Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
#Carl Helmke (1960. – 1969.)
#Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
#Alexander Giese (1975. – 1987.)
#Franz Hausner (1987. – 1991.)
#Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
#Michael Kraus (2002. – 2008.)
#Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
#Georg Semler (od 2014.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/international/|title=Die freimaurerische Weltenkette|access-date=2024-04-03|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Austrije je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Austrije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Hochgrade in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda u Austriji ([[Njemački jezik|njem.]] ''Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://aasr.at/|title=Oberster Rat von Österreich|access-date=2023-09-06|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt; – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].
* Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji (''Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich'')&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Über den York Ritus in Österreich und seine Geschichte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich#Geschichte_des_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|access-date=2026-07-11|last=Steinbach|first=Günther|date=2016-11-18|website=|language=de}}&lt;/ref&gt; upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]:
** Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (''Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].
** Veliki koncil Austrije (''Großkonzil von Österreich'') – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]].
** Veliko zapovjedništvo Austrije (''Großkomturei von Österreich'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].
* Ispravljeni veliki priorat Austrije (''Rektifizierte Grosspriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].
* Suvereni veliki priorat Austrije (''Souveränes Großpriorat von Österreich'') – nadležno za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]] i [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|vitezova Malte]].
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Austriji:
**{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], kao i [[Mornar kraljevske arke|mornare kraljevske arke]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mark Masonry in Austria|url=https://www.nql1903.eu/mminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Škotski red ===
Vrhovno vijeće u Austriji je osnovano 1925. uz potporu [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] iz [[Veliki orijent Nizozemske|Nizozemske]] i [[Nacionalna velika loža Francuske|Francuske]]. Prvo tijelo, Kapitel &quot;Mozart u dolini Beča&quot; (''Kapitel &quot;Mozart im Tale zu Wien&quot;''), započelo s radom već 1923. godine. Danas u njegovu sastavu djeluje sedam [[loža savršenstva]], pet [[Kapitel ružinog križa|kapitela]], jedan [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] i jedan [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Geschichte - Die Anfänge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|url=https://aasr.at/geschichte/|access-date=2026-07-10|website=aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

Vrhovno vijeće u Austriji je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Yorčki red ===
[[Slika:YR-Austria-Logo.png|mini|desno|150px|Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji]]
Povijest austrijskog York obreda započinje u ožujku 1967., kada je deset austrijskih [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora slobodnih zidara]] tijekom dvaju uzastopnih vikenda u [[München]]u primljeno u sva tri odjela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Pritom su postali članovi Kapitela &quot;Isar&quot;, Koncila &quot;Edelweiss&quot; i Bavarskog zapovjedništva. Zbog izričito kršćanskog usmjerenja [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih]] i [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteških]] stupnjeva, osnivači austrijskog Yorčkog obreda odlučila je da se u Austriji obrađuju samo stupnjevi [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Početak 21. stoljeća doveo je do odluke o napuštanju ograničenja na [[Kraljevski luk|slobodno zidarstvo Kraljevskog luka]] te o budućem radu u svim oblicima Yorčkog obreda.

==== Kraljevski luk ====
Prvi konferencijski rad Kapitela &quot;Vindobona&quot; održan je 2. siječnja 1969. pod okriljem [[Ujedinjene velike lože Njemačke#Pridružena tijela i redovi|Velikog kapitela kraljevskog luka Njemačke]]. Dana 8. ožujka iste godine u Beču održan je prvi ritualni rad u stupnju [[Kraljevski luk#Majstor znaka|majstora znaka]]. Prvi primitak članova u kapitel uslijedio je 1. svibnja. Početkom 1970-ih osnivaju se i drugi kapiteli. U [[Linz]]u je 1972. konstituiran Kapitel &quot;Septima Lux&quot;. Sljedeće, 1973., osnovan je Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot; u Neuhodisu u [[Gradišće|Gradišću]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Uspostavom trećega austrijskog kapitela ispunjen je uvjet za osnivanje austrijskog [[Kraljevski luk#Veliki kapitel|velikog kapitela]], uz potrebnu suglasnost Velike lože Austrije. Nakon provedenih usuglašavanja Velika loža odobrila je njegovo osnivanje i korištenje svojih prostorija u Beču. Međusobni odnosi isprva su bili uređeni usmenim dogovorima, a formalno su uređeni konkordatom iz 1987. godine. Novi konkordat, prilagođen promijenjenim okolnostima, sklopljen je 29. travnja 2014.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

U studenome 1974. tri austrijska kapitela konstituirala su se kao Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka, pa su 6. prosinca 1974. svečanim ritualnim radom oslobođena nadležnosti Velikog kapitela Njemačke. Godine 1986. instaliran je Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, kao četvrti austrijski kapitel i drugi sa sjedištem u Beču.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Osnivači austrijskog Velikog kapitela prilagodili su [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] Kraljevskog luka načelu vjerske neutralnosti, pri čemu su uklonjeni konfesionalni elementi, a zadržani osnovni sadržaj i poruka obreda. Zbog tih prilagodbi 2009. izbio je spor s [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnim generalnim velikim kapitelom slobodnih zidara kraljevskog luka]], nakon čega je Veliki kapitel Austrije istupio iz organizacije. Spor je riješen &quot;Frankfurtskim sporazumom&quot; 2012., kojim su austrijski rituali priznati, uz obvezu da najmanje tri kapitela rade prema međunarodno propisanom obredu. Austrijski Veliki kapitel potom je ponovno primljen u članstvo, privremeno u lipnju 2012., a konačno u rujnu 2014. U skladu sa sporazumom osnovani su Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; u svibnju 2012. i Kapitel &quot;Philadelphia&quot; u siječnju 2013. godine. Veliki kapitel Austrije potom je u lipnju 2013. ustanovio Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot;, a u lipnju 2016. i Kapitel &quot;Hipolita&quot;, namijenjen članovima koji su se tijekom spora odvojila od austrijskog Velikog kapitela, a nakon njegova rješenja željela vratiti. Ti kapiteli rade prema međunarodno propisanom ritualu.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Sljdeći korak bio je osnivanje Kapitela &quot;Sarastro&quot; 2009., koje je Veliki kapitel Austrije poduzeo zajedno s [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim velikim kapitelom Engleske]]. Kaptul &quot;Sarastro&quot; je austrijska iznimka od prakse rada prema američkom sustavu Yorčkog obreda. Za razliku od ostalih austrijskih kapitela, djeluje prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog kapitela radi osam kapitela u četiri grada.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Kapitel &quot;Vindobona&quot; (''Kapitel Vindobona''), Beč – nosi naziv po Vindoboni, [[Rimsko Carstvo|rimskom]] [[castrum]]u u provinciji [[Panonija]], smještenom na mjestu današnjeg Beča.
* Kapitel &quot;Septima Lux&quot;, Linz
* Kapitel &quot;Fischer von Erlach&quot;, Markt Neuhodis – nosi naziv po arhitekti i kiparu [[Johann Bernhard Fischer von Erlach|Johannu Bernhardu Fischeru von Erlachu]].
* Kapitel &quot;Carnuntum&quot;, Beč – nosi naziv po Carnuntumu, utvrdi [[Legija|Rimske legije]] te glavnom gradu provincije [[Gornja Panonija|Gornje Panonije]].
* Kapitel &quot;Benjamin Franklin&quot; – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Philadelphia&quot; – nosi naziv po američkom gradu [[Philadelphia]] i radi na engleskom jeziku.
* Kapitel &quot;Joseph Haydn&quot; – nosi naziv po skladatelju, dirigentu i slobodnom zidaru [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]].
* Kapitel &quot;Hipolita&quot; (''Kapitel Hippolyte'') – nosi naziv po Hipoliti iz [[Grčka mitologija|grčke mitolofije]].
* Kapitel &quot;Sarastro&quot; (''Kapitel Sarastro''), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Čarobna frula]]'' i radi na engleskom jeziku prema ritualu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vienna Masonic Meetings in English|url=https://nql1903.eu/viennameetgs.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

Veliki kapitel Austrije je član [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Kripta ====
Od 1980-ih eksperimentiralo se s različitim oblicima [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptičnih stupnjeva]], sve dok 12. svibnja 2001. nije donesena odluka da se kriptični stupnjevi obrađuju u Koncilu &quot;Danubius&quot;, koji je u tu svrhu trebalo osnovati. Ta je odluka srednjoročno potaknula temeljitu novu koncepciju austrijskog York obreda, što je 14. siječnja 2011. dovelo do odluke o napuštanju ograničenja na slobodno zidarstvo Kraljevskog luka. Kao prvi korak u provedbi nove koncepcije, u listopadu 2013. ustanovljen je Koncil &quot;Norik&quot;, a u srpnju 2014. slijedio je Koncil &quot;Postanak&quot;. Tada su postojala tri koncila koja su, prema pravilima [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila kripte]], mogla osnovati austrijski [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Veliki koncil|veliki koncil]] kao najviše nacionalno tijelo kriptičnog slobodnog zidarstva. Na odgovarajući zahtjev triju koncila, Glavni veliki koncil kripte privremeno je ustanovio Veliki koncil Austrije 11. ožujka 2014., a konačno ga je potvrdio izdavanjem povelje 19. lipnja 2015. godine Četvrti koncil, &quot;Teurnia&quot;, započeo je s radom u veljači 2016.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

Pod okriljem ovog velikog koncila rade:
* Koncil &quot;Danubius&quot; (''Konzil Danubius'') – nosi naziv po latinskom nazivu za rijeku [[Dunav]]. 
* Koncil &quot;Norik&quot; (''Konzil Noricum'') – nosi naziv po [[Rimski imperij|starorimskoj]] provinciji [[Norik (rimska provincija)|Norik]], smještenoj većim dijelom na području današnje [[Austrija|Austrije]].
* Koncil &quot;Postanak&quot; (''Konzil Genesis'') – nosi naziv po ''[[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]''.
* Koncil &quot;Teurnia&quot; (''Konzil Teurnia'') – nosi naziv po istoimenom rimskom gradu čiji ostaci se nalaze u [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]].

Veliki koncil Austrije je član [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Glavni veliki koncil|Međunarodnog Glavnog velikog koncila kripte]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Links to Grand Councils|url=https://crypticmasons.org/jurisdictions|access-date=2026-07-13|website=crypticmasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Templari ====
Skupina slobodnih zidara koji su [[Templari (slobodno zidarstvo)|viteške stupnjeve]] primili u njemačkim zapovjedništvima donijela je 2013. odluku o osnivanju Zapovjedništva &quot;Erazmo&quot;. U svibnju 2015. su članovi Zapovjedništva &quot;Erazmo&quot; odlučili osnovati Zapovjedništvo &quot;Michel de Montaigne&quot;, dok su drugi, koji su također u Njemačkoj primili viteške stupnjeve, osnovali treće zapovjedništvo pod nazivom &quot;Henrik od Marsbacha&quot;. Dana 12. kolovoza 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Formation - Grand Encampment|url=https://usagekt.org/formation/|access-date=2026-07-13|website=usagekt.org|language=en}}&lt;/ref&gt; najviše tijelo slobodnozidarskih viteških stupnjeva, Veliki tabor vitezova templara Sjedinjenih Američkih Država, izdalo je povelju Velikom zapovjedništvu Austrije.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=2015 Legislative Actions - 66th Triennial Conclave|url=https://flgyr.org/wp-content/uploads/2018/04/GrandEncampmentLegAct2015.pdf|access-date=2026-07-13|website=flgyr.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod okriljem ovog velikog zapovjedništva rade:
* Zapovjedništvo &quot;Erazmo&quot; (''Komturei Erasmus'') br. 1 – nosi naziv po nizozemskom humanisti [[Erazmo Roterdamski|Erazmu Roterdamskom]].
* Zapovjedništvo &quot;Michel de Montaigne&quot; (''Komturei Michel de Montaigne'') br. 2 – nosi naziv po francuskom filozofu [[Michel de Montaigne|Michelu de Montaigneu]].
* Zapovjedništvo &quot;Henrik od Marsbacha&quot; (''Komturei Heinrich von Morspach'') br. 3 – nosi naziv po bavarskom plemiću Henriku od Marsbacha.

=== Engleski sustav ===
[[Slika:MarkMasterMasons.png|mini|desno|130px|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]]
==== Majstor znaka ====
U engleskom stupanju [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Austriji rade dvije lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Markmaurerei#Die_Entwicklung_in_Deutschland|title=Markmaurerei: Die Entwicklung in Österreich|access-date=2024-06-10|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;
* Loža &quot;Novi kamenolomi&quot; ([[Engleski jezik|engl.]] ''New Quarries Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2009. godine u [[Salzburg]]u i radi na engleskom jeziku.
* Loža &quot;Sveta Margareta&quot; (''Saint Margarets Lodge'') br. 1954, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

==== Mornar kraljevske arke ====
U stupanju [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] u Austriji radi jedna lože po okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velike lože majstora znaka Engleske i Walesa]], koja je nadležna i za ovaj stupanj u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=RAM Masonry in Austria|url=https://nql1903.eu/raminaust.html|access-date=2026-07-09|website=nql1903.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Nove obale&quot; (''New Shores Lodge'') br. 1903, Beč – osnovana je 2014. godine i radi na engleskom jeziku.

== Poznati članovi ==
* [[Alexander Van der Bellen]] (r. 1944.), političar
* [[Čedo Kirchner]] (1923. – 1993.), arhitekt
* [[Fred Sinowatz]] (1929. – 2008.), političar i povjesničar

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|http://www.freimaurerei.at/|Službena stranica}}
* {{URL|https://www.freimaurermuseum.at/|Muzej austrijskog slobodnog zidarstva}}

{{Slobodno zidarstvo}}
[[Kategorija:Velika loža Austrije| ]]
[[Kategorija:Velike lože|A]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Austriji]]</text>
      <sha1>nu0zwghnc8x8837hmnb621luubcbvf8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Hrvatske u košarci 3 na 3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>668801</id>
    <revision>
      <id>7520883</id>
      <parentid>7385094</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:42:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 6; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33241" sha1="3a0fef209pxc3hiatvoi3gz2a56lz0y" xml:space="preserve">{{mrva-sport}}

Državno prvenstvo Hrvatske u streetballu službeno se održava od 2000. godine u organizaciji krovne hrvatske organizacije za streetball - [[HAKL Asocijacija|HAKL Asocijacije]] iz Zagreba. Nosio je naziv [[Street Basket Tour]]. 2001. godine je proglašen službenim državnim natjecanjem od strane Hrvatskog košarkaškog saveza (HKS), a Hakl Asocijacija – krovnom udrugom za basket projekte u Hrvatskoj i ujedno službenom članicom HKS-a. HAKL Asocijacija organizirala je državno prvenstvo barem do 2009. kada je u Lipiku održan Masters turnir, odnosno finalni turnir prvenstva Hrvatske, kojeg je bila suorganizator.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://lipik3x3challenger.org/old/drzavno.html |title=Arhivirana kopija |access-date=15. svibnja 2023. |archive-date=15. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515203313/http://lipik3x3challenger.org/old/drzavno.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20070110144224/http://www.hakl.hr/sbt.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://lipik3x3challenger.org/old/2009.html |title=Arhivirana kopija |access-date=15. svibnja 2023. |archive-date=7. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190507143149/http://lipik3x3challenger.org/old/2009.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije su neka izdanja [[Basket Tour]]a te [[PRO 3×3 Tour]]a bila priznata kao Prvenstvo Hrvatske.

Održava se pod nazivom '''HEP 3×3 Basketball Tour'''. Organizira [[Hrvatski košarkaški savez]]. Od 2018. turneja ima status [[Košarka 3 na 3|FIBA-ina 3x3]] pratećega turnira (eng. ''„Satellite Tour”''). Do uključujući 2017. pobjednici kvalifikacijskih turnira, a od 2018. finalisti kvalifikacijskih turnira stječu pravo sudjelovanja na završnome turniru - ''Majstorici'' (''„Mastersu”''). Do 2017. završni turnir se nazivao ''3x3 otvoreno prvenstvo Hrvatske''.&lt;ref&gt;[http://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2017/hep-3x3-basketball-tour-2017-slijede-zanimljivi-turniri-u-koprivnici-i-zagrebu HEP 3×3 Basketball Tour 2017. Slijede zanimljivi turniri u Koprivnici i Zagrebz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200323213045/http://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2017/hep-3x3-basketball-tour-2017-slijede-zanimljivi-turniri-u-koprivnici-i-zagrebu |date=23. ožujka 2020. }} ''arhiva-hks.cbf.hr''. Pismohrana Hrvatskoga košarkaškoga saveza.&lt;/ref&gt;

==Majstorica (''„Masters”'')==
;Kriterij kvalifikacije za završni turnir
:2023. najbolje plasirana hrvatska ekipa na svakomu od šest turnira i dvije najbolje plasirane na svakom od dvaju turnira i dvije ekipe s pozivnicom (eng. ''„Wild card”'') koje dodjeljuje HKS. Kvalifikacijski su turniri otvorenoga, a završni turnir je zatvorenoga tipa (isključivo za domaće ekipe)&lt;ref&gt;[https://sportnet.hr/vijesti/578608/kosarka-ostale-lige/u-makarskoj-starta-3x3-prvenstvo-hrvatske-a-odigrat-ce-se-ukupno-osam-kvalifikacijskih-turnira/ U Makarskoj starta 3×3 Prvenstvo Hrvatske, a odigrar će se ukupno osam kvalifikacijskih turnira] ''sportnet.hr''. Sportnet. &lt;/ref&gt;
:2019. ?
:2018. Finalisti kvalifikacijskih turnira
:2017. Pobjednici kvalifikacijskih turnira
:2016. ?
:2015. ?

''Napomena: Sastav ekipe koji je nastupio na Majstorici nije nužno identičan sastavu koji je izborio nastup.''
===Muškarci===
:''* Za izdanja Majstorice 2016.-19. dostupno je bilo 12 mjesta; u zagradi je broj stranih ekipa od ukupnog broja.''
(?? treba zamijeniti gradom)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%&quot;
|-
!Organizator
!Izdanje
!&lt;small&gt;Broj&lt;br&gt;{{Tooltip|kval.|kvalifikacijskih}}&lt;br&gt;turnira&lt;/small&gt;
!Mjesto održavanja
!&lt;small&gt;Broj *&lt;br&gt;ekipa&lt;/small&gt;
!Pobjednici !!Rez. !!Finalisti !!Polufinalisti
!MVP !!Najbolji&lt;br&gt;strijelac
!Abecedni popis preostalih ekipa
&lt;!-- 
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|202. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
 --&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|2023.&lt;ref&gt;https://basketball.hr/vijesti/zapocinje-ph-u-33-kosarci-prva-stanica-makarska/15722&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|Udruga PRO 3×3&lt;br&gt;([[PRO 3×3 Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2022. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Pula ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|2021. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|2020. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|ekipa1 ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;|ekipa2 ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|igrač&lt;br&gt;(ekipa) ||rowspan=&quot;2&quot;|koš (utakmica), igrač&lt;br&gt;(ekipa) ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;''sastav pobjedničke ekipe''&lt;br /&gt;''(abecedno) 2+2 ||&lt;small&gt;''sastav #2 ekipe''&lt;br /&gt;''(abecedno) 2+2
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|HKS ||rowspan=&quot;2&quot;|2019. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Split ||rowspan=&quot;2&quot;|12 ()
|align=&quot;left&quot;|Statist Split ||rowspan=&quot;2&quot;|21–13 ||align=&quot;left&quot;|General Vasilije Mitu Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|iMoćan ??&lt;br /&gt;Spalato A2-Jug ??
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;Duje Kaliterna, Ante Markoč,&lt;br /&gt;Toni Mindoljević, Ivan Rašetina ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|HKS ||rowspan=&quot;2&quot;|2018. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Trogir ||rowspan=&quot;2&quot;|8 ()
|align=&quot;left&quot;|Statist Split ||rowspan=&quot;2&quot;|21–12 ||align=&quot;left&quot;|&quot;Zagreb&quot; ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|Men in Black ??&lt;br /&gt;Split West
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;Duje Kaliterna, Hrvoje Marin,&lt;br /&gt;Ante Markoč, Ivan Rašetina ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot;  style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|HKS ||rowspan=&quot;2&quot;|2017. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Extra Auto Vrbas ||rowspan=&quot;2&quot;|21–15 ||align=&quot;left&quot;|General Vasilije Mitu Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&quot;Dubrava&quot;&lt;br /&gt;{{Z|BIH}} Prnjavor 3x3
|rowspan=&quot;2&quot;|Nebojša Kilijan&lt;br&gt;(Extra Auto Vrbas) ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|HKS ||rowspan=&quot;2&quot;|2016. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Zadar ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|Crnci Crikvenica ||rowspan=&quot;2&quot;|19–17 ||align=&quot;left&quot;|Samo Mosa Zadar ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|Možda možda Karlovac&lt;br /&gt;3+1 gratis Koprivnica
|rowspan=&quot;2&quot;|Marko Benić&lt;br&gt;(Crnci Crikvenica) ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;Mateo Antić, Marko Benić,&lt;br /&gt;Marin Komadina, Matija Šamanić ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|2015. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|Warm Up Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Basket Tour]] ||rowspan=&quot;2&quot;|2014. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Rijeka ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Basket Tour]] ||rowspan=&quot;2&quot;|2013. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Rijeka ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Basket Tour]] ||rowspan=&quot;2&quot;|2012. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Rijeka ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|2011. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|2010. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2009.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143149/http://lipik3x3challenger.org/old/2009.html&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Lipik ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2008.&lt;ref&gt;https://www.parentium.com/clanak/odlican-nastup-pazinskih-raquo-ribica-laquo-na-devetom-street-basket-touru&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Čakovec ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2007.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143202/http://lipik3x3challenger.org/old/2007.html&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Lipik ||rowspan=&quot;2&quot;|10 (0)
|align=&quot;left&quot; style=&quot;white-space: nowrap;|General Vasilije Mitu Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot;|21–16&lt;br&gt;11–21&lt;br&gt;21–16 ||align=&quot;left&quot;|Džinovska djeca Bjelovar ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; style=&quot;white-space: nowrap;|Ekipa za očevid Čakovec&lt;br /&gt;Ekogradnja Nova Gradiška
|rowspan=&quot;2&quot;|Ivan Kovačević&lt;br&gt;(General Vasilije Mitu) ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;white-space: nowrap;|Bili dolari, How high,&lt;br&gt;Living room, Mustang polo,&lt;br&gt;Požega, The lost wikings
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;Stipe Džidić, Ivan Kovačević,&lt;br /&gt;Igor Musulin, Zdravko Vučković ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2006.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143202/http://lipik3x3challenger.org/old/2007.html&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Slavonski Brod ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|Ekipa za očevid Čakovec&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143222/http://lipik3x3challenger.org/old/2010.html&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2005.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143202/http://lipik3x3challenger.org/old/2007.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143320/http://lipik3x3challenger.org/old/2006.html&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|The lost wikings Zagreb ili? The lost winkings Zagreb ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2004. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Poreč ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2003. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Rovinj ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2002. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Poreč ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2001. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Poreč ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=&quot;2&quot;|2000.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143202/http://lipik3x3challenger.org/old/2007.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143320/http://lipik3x3challenger.org/old/2006.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190507143204/http://lipik3x3challenger.org/old/2005.html&lt;/ref&gt; ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|Poreč ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;|Toxic 2 Nova Gradiška (Ekogradnja Nova Gradiška) ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;
|}

===Žene===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:95%&quot;
|-
!Organizator
!Izdanje
!&lt;small&gt;Broj&lt;br&gt;{{Tooltip|kval.|kvalifikacijskih}}&lt;br&gt;turnira&lt;/small&gt;
!Mjesto održavanja
!&lt;small&gt;Broj *&lt;br&gt;ekipa&lt;/small&gt;
!Pobjednice !!Rez. !!Finalistice !!Polufinalistice
!MVP !!Najbolji&lt;br&gt;strijelac
!Abecedni popis preostalih ekipa
&lt;!-- 
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|20. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
 --&gt;
|-align=&quot;center&quot; 
|rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|20. ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;| ()
|align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot;|– ||align=&quot;left&quot;| ||rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;br /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|&lt;br&gt;() ||rowspan=&quot;2&quot;|
|-align=&quot;left&quot;
|&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt; ||&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
|-align=center
|rowspan=3|HKS ||2020. ||rowspan=3|• ||rowspan=3|•
|rowspan=3 colspan=8|''Nije se održao jer niti na jednomu kvalifikacijskome turniru nije bilo ženske seniorske konkurencije, odnosno nije bilo prijava ekipa u tu konkurenciju iako se primjerice 2017. na turniru u [[Trogir]]u ekipa „Dimafane”, koju su činile 18-godišnje igračice, na svoje inzistiranje natjecala u muškoj konkurenciji - dogurale su do finala turnira u konkurenciji do 16 i do 18 godina.''&lt;ref&gt;[https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2017/hep-3x3-basketball-tour-u-fenomenalnom-trogiru-zavrsena-dalmatinska-turneja HEP 3×3 Basketball Tour: U fenomenalnom Trogiru završena Dalmatinska turneja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200704110020/https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2017/hep-3x3-basketball-tour-u-fenomenalnom-trogiru-zavrsena-dalmatinska-turneja |date=4. srpnja 2020. }} ''arhiva.hks-cbf.hr''. Pismohrana Hrvatskoga košarkaškoga saveza.&lt;/ref&gt;
|-align=center
|  –
|-align=center
|2016.
|}

==Pobjednici i finalisti turnira==
:{{legenda|#ffffbb|Pobjednici}}
:{{legenda|#FFFFFF|Finalisti}}
:{{legenda|#FFDACC|Masters/Završnica/Finale}}
:'''→''' ''označava zamjenski turnir'' (nepotpuno)
''Napomena: ''
:''Turniri su navedeni po slijedu održavanja.''
:''U zagradama pored turnira je naveden ukupan broj ekipa koje su sudjelovale na turniru u konkurenciji i broj stranih ekipa - (ukupan broj''';'''broj stranih, 0 ako niti jedna).''

===Muškarci===

{{col-begin}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Ekipa
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|}

{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Igrač
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|}
{{col-end}}

(?? treba zamijeniti gradom)
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Organizator !!rowspan=2|Godina !!colspan=12|Turniri
|-
!I. !!II. !!III. !!IV. !!V. !!VI. !!VII. !!VIII. !!IX. !!X. !!XI. !!XII.
&lt;!-- 
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|20.&lt;br&gt;(–) || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
 --&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|HKS ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2023.&lt;br&gt;(–) || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|Udruga PRO 3×3&lt;br&gt;([[PRO 3×3 Tour]]) ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2022.&lt;br&gt;(svibanj–rujan) || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2021.&lt;br&gt;(–) || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2020.&lt;br&gt;(–) || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|HKS ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2019.&lt;br&gt;(lipanj–srpanj) ||Osijek (;) ||Zagreb (;) ||Varaždin (;) ||Pula (;) ||→ Trogir (;) ||→ Drniš (;) ||Split (12;) ||style=&quot;background: #FFDACC;&quot;|Split (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|rowspan=4 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|''Turnir je prvotno odgođen zbog najavljenih vremenskih neprilika pet dana ranije, naknadno otkazan.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2019/hep-3x3-basketball-tour-odgada-se-turnir-u-osijeku |title=Arhivirana kopija |access-date=4. srpnja 2020. |archive-date=4. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704114005/https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2019/hep-3x3-basketball-tour-odgada-se-turnir-u-osijeku |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ||Statist Split ||rowspan=4 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|''Turnir otkazan zbog najavljenih vremenskih neprilika dva dana ranije.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/3x3 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. srpnja 2020. |archive-date=24. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200724134449/http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/3x3 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ||General Vasilije Mitu Zagreb ||Statist Split ||Spalato A2-Jug ?? ||General Vasilije Mitu Zagreb ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;Duje Kaliterna,&lt;br&gt;Toni Mindoljević,&lt;br&gt;Luka Radoš,&lt;br&gt;Ivan Rašetina ||&lt;small&gt;Nikola Baran,&lt;br&gt;Igor Musulin,&lt;br&gt;Zvonimir Pašalić,&lt;br&gt;Ivan Svoboda ||&lt;small&gt;Duje Kaliterna,&lt;br&gt;Ante Markoč,&lt;br&gt;Luka Radoš,&lt;br&gt;Ivan Rašetina ||&lt;small&gt;Marin Jeličić,&lt;br&gt;Željko Jović,&lt;br&gt;Ivan Jukić,&lt;br&gt;Luka Petrasić ||&lt;small&gt;Igor Musulin,&lt;br&gt;Dario Papak,&lt;br&gt;Ivan Svoboda,&lt;br&gt;Toni Vitali ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|General Vasilije Mitu Zagreb ||B2B ?? ||Spalato A2-Jug ?? ||Statist Split ||Statist Split ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;ekipa ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|HKS ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2018.&lt;br&gt;(–) ||Trogir (;) ||Drniš (;) ||Pula (;) ||style=&quot;background: #FFDACC;&quot;|Trogir (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|&quot;Zagreb&quot; ||&quot;Zagreb&quot; ||B2B ?? ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;Nikola Baran,&lt;br&gt;Igor Musulin,&lt;br&gt;Dario Papak,&lt;br&gt;Toni Vitali ||&lt;small&gt;Nikola Baran,&lt;br&gt;Igor Musulin,&lt;br&gt;Dario Papak,&lt;br&gt;Toni Vitali ||&lt;small&gt;Nikola Kruljac,&lt;br&gt;Mario Perić,&lt;br&gt;Danko Radan,&lt;br&gt;Zdeslav Zorić ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|Statist Split ||Meterize ?? ||100+ ?? ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;ekipa ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|HKS ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2017.&lt;br&gt;(–) ||Vukovar (;) ||Slavonski Brod (;) ||Osijek (;) ||Belišće (;) ||Zadar (;) ||Drniš (;) ||Trogir (;) ||Pula (;) ||Koprivnica (;) ||Zagreb (;) ||style=&quot;background: #FFDACC;&quot;|Zagreb (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|{{Z|}} Jedva skupljeni ?? ||{{Z|BIH}} Prnjavor 3x3 ||Lege ?? ||{{Z|SRB}} Extra Auto Vrbas ||&quot;Zadar&quot; ||Vozi ?? ||Vozi ?? ||Vrgoračka stina ?? ||Muhe, lisice i oni treći ?? ||&quot;Dubrava&quot; ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;Jovan Krpež,&lt;br&gt;Dušan Prica,&lt;br&gt;Stefan Stojačić,&lt;br&gt;Nemanja Tomić ||&lt;small&gt;Miloš J,&lt;br&gt;Dejan L,&lt;br&gt;Marko Slijepčević,&lt;br&gt;Jasmin T ||&lt;small&gt;Juraj Boras,&lt;br&gt;Toni Kovač,&lt;br&gt;Luka Šarić,&lt;br&gt;Goran Vidaković ||&lt;small&gt;Petar Perunović  ||&lt;small&gt;Zvonimir Baričević,&lt;br&gt;Hrvoje Ćuška,&lt;br&gt;Marin Knežević,&lt;br&gt;Paolo Marčev ||&lt;small&gt;Ivan Čirko,&lt;br&gt;Bože Radoš,&lt;br&gt;Ivan Rašetina,&lt;br&gt;Nikola Roso ||&lt;small&gt;Ivan Čirko,&lt;br&gt;Stanko Kujundžić,&lt;br&gt;Domagoj Milardović,&lt;br&gt;Ivan Rašetina ||&lt;small&gt;Marin Djugum,&lt;br&gt;Endi Mohorović,&lt;br&gt;Niko Travica ||&lt;small&gt;Dominik Ilir,&lt;br&gt;Antonio Karamarko,&lt;br&gt;Karlo Mandić,&lt;br&gt;Denis Protega ||&lt;small&gt;Tomislav Bošnjak,&lt;br&gt;Kristian Čajo,&lt;br&gt;Božo Ivanković,&lt;br&gt;Filip Tomić ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|Caffe bar Sport ?? ||Once brothers ?? ||Labamba Osijek ||Ništa nam ne odgovara ?? ||Jadera ?? ||Šipin Mercedes ?? ||Šipin Mercedes ?? ||T3XM ?? ||Mladi veterani ?? ||General Vasilije Mitu Zagreb ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;ekipa ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|HKS ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2016.&lt;br&gt;(–) ||Osijek (;) ||Karlovac (;) ||Crikvenica (;) ||Rijeka (;) ||Pula (;) ||Drniš (;) ||Zadar (;) ||Dubrovnik (;) ||Makarska (;) ||Koprivnica (;) ||Zagreb (;) ||style=&quot;background: #FFDACC;&quot;|Zadar (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|Borovska škola ?? ||Warm Up Zagreb ||Crnci Crikvenica ||Evan ?? ||Falkeni ?? ||Tommy ?? ||Kool Aid ?? ||rowspan=4 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|''Seniorski turnir prekinut zbog orkanskog nevremena.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/hep-3na3-basketball-tour-dubrovnik-ugostio-haklere-unatoc-nevremenu |title=Arhivirana kopija |access-date=3. srpnja 2020. |archive-date=5. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200705092408/https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/hep-3na3-basketball-tour-dubrovnik-ugostio-haklere-unatoc-nevremenu |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ||rowspan=4 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|''Turnir otkazan na dan održavanja zbog orkanskog nevremena.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/hep-3na3-basketball-tour-odgoden-turnir-u-makarskoj-zbog-loseg-vremena |title=Arhivirana kopija |access-date=3. srpnja 2020. |archive-date=3. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703204353/https://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/hep-3na3-basketball-tour-odgoden-turnir-u-makarskoj-zbog-loseg-vremena |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ||3 plus 1 gratis ?? ||&quot;Sesvete&quot; ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;Mario Rajšić ||&lt;small&gt;Vanja Miletić,&lt;br&gt;Filip Stanić,&lt;br&gt;Ivica Vuletić,&lt;br&gt;Miroslav Zadro ||&lt;small&gt;Mateo Antić,&lt;br&gt;Marko Benić,&lt;br&gt;Marin Komadina,&lt;br&gt;Matija Šamanić ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;Sandro Kordiš ||&lt;small&gt;Dennis Čuravić,&lt;br&gt;Ljubo Gelić,&lt;br&gt;Mario Jurić,&lt;br&gt;Frane Marasović ||&lt;small&gt;Dominik Beram,&lt;br&gt;Petar Božek,&lt;br&gt;Valentin Bura,&lt;br&gt;Zvonimir Ćutuk ||&lt;small&gt;Danijel Krajačić,&lt;br&gt;Manuel Novak,&lt;br&gt;Mario Novak,&lt;br&gt;Matija Novak ||&lt;small&gt;Dario Papak,&lt;br&gt;Ivan Perković,&lt;br&gt;Filip Tomić,&lt;br&gt;Tomislav Vouk ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|Minioni ?? ||Možda možda Karlovac ||Pozdravi punicu ?? || ||NK Istra iz 2 u 1 ?? ||1990 ?? ||Pulesteri ?? ||Caffe bar Plus ?? ||Basifuka ?? ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;ekipa ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|[[Basket Tour]] ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|. || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;ekipa ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|[[HAKL Asocijacija]]&lt;br&gt;([[Street Basket Tour]]) ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|. || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;ekipa ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-
!rowspan=2|Organizator !!rowspan=2|Godina !!I. !!II. !!III. !!IV. !!V. !!VI. !!VII. !!VIII. !!IX. !!X. !!XI. !!XII.
|-
!colspan=12|Turniri
|}

===Žene===
&lt;!--
{{col-begin}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Ekipa
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|}

{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+barem 3 pobjede ili barem 5 finala
|-
!Igračica
! &lt;small&gt;Pobjede&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Finala&lt;/small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[]] || ||
|}
{{col-end}}
--&gt;
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
|-
!rowspan=2|Organizator !!rowspan=2|Godina !!colspan=5|Turniri
|-
!I. !!II. !!III. !!IV. !!V.
&lt;!-- 
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|20.&lt;br&gt;(–) || (;) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
| || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
 --&gt;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#C9FFE5&quot;
|rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| ||rowspan=5 bgcolor=&quot;#ffffff&quot;|2023.&lt;br&gt;(–) ||turnir (broj ekipa) || (;) || (;) || (;) || (;)
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|pobjednici || || || ||
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffffbb&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;sastav pobjedničke ekipe ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|finalisti || || || ||
|-align=&quot;center&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|&lt;small&gt;sastav ekipe finalista ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt;
|}

==Kvalifikacijski turniri==
===Pregled turnira koji su bili dijelom Prvenstva===
(popis nepotpun)&lt;br /&gt;
Kazalo:
:✔ - turnir i za muškarce i za žene
:✔&lt;sub&gt;M&lt;/sub&gt;, ✔&lt;sub&gt;Ž&lt;/sub&gt; - turnir samo za muškarce, odnosno samo za žene
:✘, ✘&lt;sub&gt;M&lt;/sub&gt;, ✘&lt;sub&gt;Ž&lt;/sub&gt; - turnir otkazan zbog nevremena

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
|-
!Lokacija !!Broj&lt;br&gt;održavanja
!'30. !!'29. !!'28. !!'27. !!'26. !!'25. !!'24. !!'23. !!'22. !!'21. !!'20. !!'19. !!'18. !!'17. !!'16. !!'15. !!'14. !!'13. !!'12. !!'11. !!'10. !!'09. !!'08. !!'07. !!'06. !!'05. !!'04. !!'03. !!'02. !!'01. !!2000
&lt;!-- 
|-
|align=left|[[]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
 --&gt;
|-
|align=left|[[Belišće]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Crikvenica]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Drniš]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Dubrovnik]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || ||✘ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Karlovac]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Koprivnica]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Makarska]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || ||✘ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Osijek]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✘ || ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Pula]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Rijeka]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Slavonski Brod]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || ||✔ ||? || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Split]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Trogir]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Varaždin]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✘ || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Vukovar]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Zadar]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || || || ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|align=left|[[Zagreb]] ||align=right|
| || || || || || || || || || || ||✔ || ||✔ ||✔ || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
!align=left|Ukupno !!align=right| —
! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !!!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !!
|}

==Vidi==
*[[3BL Croatia]] (od 2023.), prva hrvatska profesionalna košarkaška 3×3 liga&lt;ref&gt;https://www.hks-cbf.hr/3x3/2022/u-splitu-predstavljen-novi-projekt-3bl-croatia-je-prva-profesionalna-3x3-liga/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.dalmacijadanas.hr/prva-3x3-pro-kosarkaska-liga-sezona-1-u-hrvatskoj-ce-biti-u-ozujku-2023/&lt;/ref&gt;
*[[Basket Tour]]
*[[PRO 3×3 Tour]] (od 2022.)
*[[Street Basket Tour]] (1998.–2006.), organizirala [[HAKL Asocijacija]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070110144224/http://www.hakl.hr/sbt.html hakl.hr]&lt;/ref&gt;
*[[Premijer liga (košarka)]]

==Vanjske poveznice==
*[https://fiba3x3.com FIBA3x3]
*[https://play.fiba3x3.com playFIBA3×3]
*https://www.courtsoftheworld.com/croatia/

==Izvori==
{{izvori}}

{{Košarka u Hrvatskoj}}
{{Prvenstva Hrvatske}}


[[Kategorija:Natjecanja u košarci 3 na 3]]
[[Kategorija:Košarka u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja‎]]</text>
      <sha1>3a0fef209pxc3hiatvoi3gz2a56lz0y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aurel Babeș</title>
    <ns>0</ns>
    <id>669076</id>
    <revision>
      <id>7520765</id>
      <parentid>7216684</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3421" sha1="mwneua4dfcxxi1wfp7s66409et7qo5l" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Aurel Babeș
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[11. prosinca]] [[1886.]]
| mjesto rođenja    = [[Bukurešt]]
| datum smrti       = [[7. kolovoza]] [[1962.]]
| mjesto smrti      =Bukurešt
| državljanstvo     = {{ZD+X|RUM}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Patologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Aurel (A.) Babeș''' ([[Bukurešt]], [[11. prosinca]] [[1886.]] – Bukurešt, [[7. kolovoza]] [[1962.]]) bio je [[Rumunji|rumunjski]] [[znanstvenik]] i [[liječnik]], jedan od otkrivača testa za otkrivanje [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]]. Bio je nećak Victora Babeșa, koautora (s Cornilom) prvog bakteriološkog ugovora.

Aurel Babeș rođen je [[1886.]] godine, u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Njegov [[otac]] bio je [[profesor]] [[kemija|kemije]]. Aurel Babeș oženio se za [[ginekolog]]inju Luciju Serbanescu [[1930.]] godine. Usvojili su [[kćer]], koja je postala priznata [[opera|operna pjevačica]]. 

Iako je [[Georgios Papanikolaou]] uglavnom zaslužan za izum [[papa test]]a protiv [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]], pomoću [[citologija|citologije]] grlića maternice, O'Dowd i Philipp vjeruju da je Babeș bio prvi pionir u citološkoj dijagnozi raka grlića maternice.&lt;ref&gt;O'Dowd MJ, Philipp EE. The History of Obstetrics &amp; Gynaecology. London: Parthenon Publishing Group; 1994: 547&lt;/ref&gt; Otkrio je da ako se platinasta petlja koristi za prikupljanje [[stanica]] iz cerviksa [[žene]], a zatim se stanice osuše na talogu i oboje, može se utvrditi jesu li prisutne stanice raka. Ovo je bio prvi [[dijagnostički test]], koji je detektirao rak grlića maternice. Babeș je svoja otkrića predstavio Rumunjskom društvu ginekologije u Bukureštu [[23. siječnja]] [[1927.]] Njegova metoda dijagnoze raka objavljena je u [[Francuska|francuskom]] medicinskom časopisu »Presse Médicale« [[11. travnja]] [[1928.]], ali malo je vjerojatno da je Papanicolaou bio svjestan toga. Štoviše, dvije tehnike se prema svom [[dizajn]]u razlikuju prema Diamantisu i sur.&lt;ref&gt;https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/dc.21226 Preuzeto 26. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; Iako je Babeș prethodio Papanicolaouu, otkriće [[papa test]]a pripada Papanicolaouu. Ovaj proboj u dijagnozi raka grlića maternice spasio je [[život]]e više od 6 milijuna [[žena]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=233&amp;Itemid=209 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200426154921/http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=233&amp;Itemid=209 |archive-date=26. travnja 2020. |access-date=26. ožujka 2020.}}&lt;/ref&gt;

Kaže se, da je Aurel Babeș bio svjestan velikoga međunarodnog ugleda koji je [[Georgios Papanikolaou]] stekao za razliku od njega. U duhu prepoznavanja i korektnosti, [[Rumunjska]] je cervikalno testiranje nazvala kao &quot;Metodu Babeș-Papanicolaou&quot; u čast Babeșa.

== Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Babeș, Aurel}}
[[Kategorija:Rumunjski znanstvenici]]
[[Kategorija:Liječnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Bukurešt]]</text>
      <sha1>mwneua4dfcxxi1wfp7s66409et7qo5l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520772</id>
      <parentid>7520765</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:46:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3419" sha1="2ofkggybz1tnmi8syrg6pt6ip99yuu7" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Aurel Babeș
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[11. prosinca]] [[1886.]]
| mjesto rođenja    = [[Bukurešt]]
| datum smrti       = [[7. kolovoza]] [[1962.]]
| mjesto smrti      =Bukurešt
| državljanstvo     = {{ZD+X|RUM}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Patologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Aurel (A.) Babeș''' ([[Bukurešt]], [[11. prosinca]] [[1886.]] – Bukurešt, [[7. kolovoza]] [[1962.]]) bio je [[Rumunji|rumunjski]] [[znanstvenik]] i [[liječnik]], jedan od otkrivača testa za otkrivanje [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]]. Bio je nećak Victora Babeșa, koautora (s Cornilom) prvog bakteriološkog ugovora.

Aurel Babeș rođen je [[1886.]] godine, u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Njegov [[otac]] bio je [[profesor]] [[kemija|kemije]]. Aurel Babeș oženio se za [[ginekolog]]inju Luciju Serbanescu [[1930.]] godine. Usvojili su [[kćer]], koja je postala priznata [[opera|operna pjevačica]]. 

Iako je [[Georgios Papanikolaou]] uglavnom zaslužan za izum [[papa test]]a protiv [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]], pomoću [[citologija|citologije]] grlića maternice, O'Dowd i Philipp vjeruju da je Babeș bio prvi pionir u citološkoj dijagnozi raka grlića maternice.&lt;ref&gt;O'Dowd MJ, Philipp EE. The History of Obstetrics &amp; Gynaecology. London: Parthenon Publishing Group; 1994: 547&lt;/ref&gt; Otkrio je da ako se platinasta petlja koristi za prikupljanje [[stanica]] iz cerviksa [[žene]], a zatim se stanice osuše na talogu i oboje, može se utvrditi jesu li prisutne stanice raka. Ovo je bio prvi [[dijagnostički test]], koji je detektirao rak grlića maternice. Babeș je svoja otkrića predstavio Rumunjskom društvu ginekologije u Bukureštu [[23. siječnja]] [[1927.]] Njegova metoda dijagnoze raka objavljena je u [[Francuska|francuskom]] medicinskom časopisu »Presse Médicale« [[11. travnja]] [[1928.]], ali malo je vjerojatno da je Papanicolaou bio svjestan toga. Štoviše, dvije tehnike se prema svom [[dizajn]]u razlikuju prema Diamantisu i sur.&lt;ref&gt;https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/dc.21226 Preuzeto 26. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; Iako je Babeș prethodio Papanicolaouu, otkriće [[papa test]]a pripada Papanicolaouu. Ovaj proboj u dijagnozi raka grlića maternice spasio je [[život]]e više od 6 milijuna [[žena]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=233&amp;Itemid=209 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200426154921/http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=233&amp;Itemid=209 |archive-date=26. travnja 2020. |access-date=26. ožujka 2020.}}&lt;/ref&gt;

Kaže se, da je Aurel Babeș bio svjestan velikoga međunarodnog ugleda koji je [[Georgios Papanikolaou]] stekao za razliku od njega. U duhu prepoznavanja i korektnosti, [[Rumunjska]] je cervikalno testiranje nazvala kao &quot;Metodu Babeș-Papanicolaou&quot; u čast Babeșa.

== Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Babeș, Aurel}}
[[Kategorija:Rumunjski znanstvenici]]
[[Kategorija:Patolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Bukurešt]]</text>
      <sha1>2ofkggybz1tnmi8syrg6pt6ip99yuu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anton Vovk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>669233</id>
    <revision>
      <id>7520990</id>
      <parentid>7031731</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:31:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2616" sha1="57li0e1xz7b9ifjnu9vc4dyvzotonsi" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa    = Anton Vovk
| slika          = Anton Vovk.jpg
| slika_širina   = 180px
| slika_opis     = 
| datum_rođenja  = [[19. svibnja]] [[1900.]]
| mjesto_rođenja = [[Vrba (Žirovnica, Slovenija)|Vrba]], [[Slovenija]]
| datum_smrti    = [[6. srpnja]] [[1963.]]
| mjesto_smrti   = [[Ljubljana]], [[Slovenija]]
|svećenik        = [[29. lipnja]] [[1923.]]
|biskup          = [[15. rujna]] [[1946.]]
| titula         = nadbiskup
| služba         = nadbiskup ljubljanski
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb            = [[Datoteka:COA Archbishop SI Vovk Anton.png|110px]]
}}
'''Anton Vovk''' ([[Vrba (Žirovnica, Slovenija)|Vrba]], [[19. svibnja]] [[1900.]] - [[Ljubljana]], [[6. srpnja]] [[1963.]]) bio je [[Slovenci|slovenski]] [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[teolog]] i ljubljanski [[nadbiskup]], [[sluga Božji]].

Anton Vovk rođen je u selu Vrba u [[Gorenjska|Gorenjskoj]] pokrajini u [[Slovenija|Sloveniji]]. Za [[svećenik]]a je zaređen [[29. lipnja]] [[1923.]] godine, a za pomoćnog [[biskup]]a u Ljubljani [[15. rujna]] [[1946.]], a titularnoga biskupa Cardiciuma [[1. prosinca]] [[1946.]] godine. Od [[1951.]] do [[1961.]], također je vodio brigu o slovenskim vjernicima u [[Rijeka|Rijeci]], a od [[1951.]] do [[1955.]] o slovenskom dijelu biskupije [[Trst]]-[[Kopar]].

[[Komunizam|Komunističke]] vlasti više su ga puta maltretirale psihički i fizički, makar nije nikada surađivao s fašistima i promovirao je slovenski identitet. Dana, 20. siječnja 1952., grupa komunista napala ga je na kolodvoru u [[Novo Mesto|Novom Mestu]]. Polili su ga [[benzin]]om i zapalili ga. Vovk je preživio ozbiljno ozlijeđen i imao je posljedice napada do kraja [[život]]a, posebno u predjelu [[lice|lica]] i [[vrat]]a. Počinitelje je jugoslavenski sud bio pritvorio na deset dana.

Dana, [[29. studenoga]] [[1959.]], Vovk je imenovan ljubljanskim [[biskup]]om, a [[22. prosinca]] [[1961.]] postao je redoviti [[nadbiskup]] [[Ljubljanska nadbiskupija|Ljubljanske nadbiskupije]]. Sudjelovao je na [[Drugi vatikanski sabor|Drugome vatikanskome saboru]]. Vovk je umro u Ljubljani 1963. godine. Nasljednik mu je bio slovenski teolog [[Jožef Pogačnik]] (1902. – 1980).

Na biskupijskoj razini započeo je njegov proces [[beatifikacija|beatifikacije]] 13. svibnja 1999. godine te je dobio naziv [[sluga Božji]].

{{Slovenski svetci}}

{{GLAVNIRASPORED:Vovk, Anton}}
[[Kategorija:Slovenski nadbiskupi]]
[[Kategorija:Sluge Božji]]
[[Kategorija:Žrtve partizanskih progona katoličkih svećenika u Drugom svjetskom ratu i poraću]]
[[Kategorija:Ljubljanski biskupi i nadbiskupi]]</text>
      <sha1>57li0e1xz7b9ifjnu9vc4dyvzotonsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>676097</id>
    <revision>
      <id>7520859</id>
      <parentid>6913291</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12371" sha1="44zaora7sa5ut44iibhxig2emk3vxku" xml:space="preserve">'''[[Prva muška košarkaška liga|Prva hrvatska muška košarkaška liga]]''' ('''''Prva muška liga''''') svoje treće izdanje ima u sezoni 2019./20., te predstavlja ligu drugog stupnja [[Hrvatska|hrvatskog]] [[košarka]]škog [[Prva hrvatska košarkaška liga|prvenstva za muškarce]]. &lt;br&gt; 
Zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku 2020. je odlukom ''[[Hrvatski košarkaški savez|&quot;Hrvatskog košarkaškog saveza]]'' je došlo do prekida natjecanja i privremene odgode.&lt;ref&gt; [https://www.hks-cbf.hr/hks/2020/sva-natjecanja-pod-ingerencijom-hrvatskog-kosarkaskog-saveza-odgadaju-se-do-1-travnja-2020/ hks-cbf.hr, ''Sva natjecanja pod ingerencijom Hrvatskog košarkaškog saveza odgađaju se do 1. travnja 2020.''], objavljeno 14. ožujka 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/536031/kosarka-premijer-liga/hrvatski-kosarkaski-savez-takodjer-zaustavio-sva-natjecanja/ sportnet.rtl.hr, ''Hrvatski košarkaški savez također zaustavio sva natjecanja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200604115358/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/536031/kosarka-premijer-liga/hrvatski-kosarkaski-savez-takodjer-zaustavio-sva-natjecanja/ |date=4. lipnja 2020. }}, objavljeno 14. ožujka 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 
1. travnja 2020. ''[[Hrvatski košarkaški savez|&quot;Hrvatski košarkaški savez&quot;]]'' je donio odluku o konačnom prekidu svih natjecanja, te se za nijednu ligu neće proglasiti prvak i konačni poredak.&lt;ref&gt; [https://www.hks-cbf.hr/hks/2020/odluka-o-prekidu-svih-natjecanja-pod-ingerencijom-hks-a-za-sezonu-2019-20/ hks-cbf.hr, ''Odluka o prekidu svih natjecanja pod ingerencijom HKS-a za sezonu 2019/20''], objavljeno 1. travnja 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/536550/kosarka-premijer-liga/prekinuta-sva-natjecanja-pod-ingerencijom-hks-a-ove-sezone-nemamo-prvaka/ sportnet.rtl.hr, ''Prekinuta sva natjecanja pod ingerencijom HKS-a, ove sezone nemamo prvaka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228193821/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/536550/kosarka-premijer-liga/prekinuta-sva-natjecanja-pod-ingerencijom-hks-a-ove-sezone-nemamo-prvaka/ |date=28. veljače 2021. }}, objavljeno 1. travnja 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
Liga je prekinuta nakon 19. kola, a vodeća momčad lige je bila ''&quot;Jazine Arbanasi&quot;'' iz [[Zadar|Zadra]]. 

== Sustav natjecanja == 
U ligi sudjeluje 12 klubova koji igraju dvostrukim liga-sustavom (22 kola), a potom četiri najbolja kluba igraju doigravanje (na dvije pobjede). &lt;br&gt; 
Zbog pandemije COVID-19, odigrano je 19 kola ligaškog dijela, te je liga prekinuta, bez proglašenja prvaka i konačnog poretka.  

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=320 |places=
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=42.76  |long=18.07 |label=&lt;small&gt; [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.54  |long=16.69  |label=&lt;small&gt; [[KK Omiš|Omiš Č.T.]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.65  |long=16.43  |label=&lt;small&gt; [[KK Kaštela Kaštel Sućurac|R. Kaštela]] &lt;/small&gt;  |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.97  |long=13.85  |label=&lt;small&gt; [[KK Pula 1981|Pula 1981]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.72  |label=&lt;small&gt; [[KK Samobor|Samobor]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.61  |long=16.43  |label=&lt;small&gt; [[AKK Universitas Split|Universitas]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.22  |long=15.23  |label=&lt;small&gt; Jaz. Arbanasi &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95  |long=15.97  |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB''' &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=43.90  |long=13.15 |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB:''' &lt;br&gt; [[KK Bosco Zagreb|Bosco]] &lt;br&gt; [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Jun.]] &lt;br&gt; [[KK Dinamo Zagreb|Rudeš]] &lt;br&gt; [[KK Zapruđe Zagreb|Zapruđe]] &lt;br&gt; [[KK Sesvete|Sesvete]]&lt;/small&gt;  }}
|caption=Približna lokacija klubova Prve lige u sezoni 2019./20. }}

* ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior]]'', [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}} 
* ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'', [[Dubrovnik]] 
* ''Jazine Arbanasi'', [[Zadar]] 
* ''[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours]]'', [[Omiš]] 
* ''[[KK Pula 1981|Pula 1981]]'', [[Pula]] 
* ''[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela]]'', [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]] 
* ''[[KK Dinamo Zagreb|Rudeš]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Samobor|Samobor]]'', [[Samobor]] 
* ''[[KK Sesvete|Sesvete]]'', [[Sesvete]], [[Zagreb]]  
* ''[[AKK Universitas Split|Universitas]]'', [[Split]] 
* ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zapruđe]]'', [[Zagreb]]

&lt;small&gt; 
{{fusd|CEDJ}} - ''[[KK Cedevita Zagreb|&quot;Cedevita Junior&quot;]]'' se spojila s klubom ''&quot;Agrodalm&quot;'', te je preuzela njegovo mjesto u ligi&lt;ref&gt; [https://basketball.hr/vijesti/cedevita-junior-pregovara-s-agrodalmom-atlantic-grupa-prekida-svaki-oblik-sponzorstva-domace-lige/9074 basketball.hr, ''Cedevita junior pregovara s Agrodalmom, Atlantic grupa prekida svaki oblik sponzorstva domaće lige''], objavljeno 30. kolovoza 2019., pristupljeno 5. lipnja 2020. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/529536/kosarka-ostale-lige/cedevita-junior-udruzena-s-agrodalmom-krece-u-novu-sezonu-prve-lige/ sportnet.rtl.hr, ''Cedevita Junior udružena s Agrodalmom kreće u novu sezonu Prve lige''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200605152141/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/529536/kosarka-ostale-lige/cedevita-junior-udruzena-s-agrodalmom-krece-u-novu-sezonu-prve-lige/ |date=5. lipnja 2020. }}, objavljeno 4. listopada 2019., pristupljeno 5. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj !!klub !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!KR !!bod
|- 
|1. ||Jazine Arbanasi ||19 ||14 ||5 ||1603 ||1400 || +203 ||33 
|-
|2. ||Bosco ||19 ||13 ||6 ||1598 ||1467 || +131 ||32 
|-
|3. ||Omiš Čagalj Tours ||19 ||12 ||7 ||1497 ||1530 || -33 ||31 
|-
|4. ||Cedevita Junior ||19 ||11 ||8 ||1572 ||1501 || +71 ||30 
|-
|5. ||Ribola Kaštela ||19 ||10 ||9 ||1518 ||1484 || +34 ||29 
|-
|6. ||Rudeš ||19 ||10 ||9 ||1558 ||1528 || +30 ||29 
|-
|7. ||Samobor ||19 ||10 ||9 ||1527 ||1511 || +16 ||29 
|-
|8. ||Universitas ||19 ||9 ||10 ||1485 ||1517 || -32 ||28 
|-
|9. ||Pula 1981 ||19 ||9 ||10 ||1467 ||1503 || -36 ||28 
|-
|10. ||Sesvete ||19 ||7 ||12 ||1411 ||1473 || -62 ||26 
|-
|11. ||Dubrovnik ||19 ||7 ||12 ||1478 ||1549 || -71 ||26 
|-
|12. ||Zapruđe ||19 ||2 ||17 ||1360 ||1611 || -251 ||21 
|}
Liga prekinuta nakon 19. kola od predviđena 22 

=== Rezultatska križaljka === 
''Ažurirano: 7. lipnja 2020. (rezultati do 19. kola - konačno) 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BOS !!CEDJ !!DUB !!JAZA !!OMČT !!PULA !!RIBK !!RUD !!SAM !!SES !!UNI !!ZAP 
|-
|'''BOS ||align=&quot;left&quot;|Bosco 
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || 94:93 ||'''80:87''' || 100:65 ||'''81:57''' ||'''103:98''' ||'''77:72''' || 84:59 ||  ||'''72:75''' ||'''76:70''' 
|-
|'''CEDJ ||align=&quot;left&quot;|Cedevita Junior 
|'''82:97''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  || 88:82 ||'''71:82''' || 109:57 ||  ||'''80:70''' ||'''87:85''' || 93:78 || 81:61 ||'''86:85''' ||'''80:88''' 
|-
|'''DUB ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik 
|'''83:77''' ||'''91:86''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  || ||'''84:90''' || 68:66 ||'''76:85''' ||  || 78:83 ||'''77:72''' ||'''87:79''' || 78:69 
|-
|'''JAZA ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi 
| 98:77 || 72:59 ||'''92:70''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  ||'''76:72''' ||'''76:62''' || 72:74 || 78:79 ||'''103:85''' || 78:80 ||'''101:71''' ||'''113:73''' 
|-
|'''OMČT ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours 
|'''82:72''' ||'''87:81''' ||  || 81:76 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  || 88:78 || 86:83 ||'''87:69''' || 92:76 ||'''86:78''' ||'''69:67''' || 101:83 
|-
|'''PULA ||align=&quot;left&quot;|Pula 1981 
| 69:93 ||'''81:74''' ||'''89:74''' || 70:68 ||'''81:54''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  ||'''83:70''' || 101:89 ||'''89:70''' ||'''81:76''' || 60:89 || 
|-
|'''RIBK ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela 
| 96:88 ||  || 71:58 ||'''57:67''' ||'''95:85''' ||  ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''69:70''' || 78:87 ||'''76:69''' || 104:89 ||'''88:68''' 
|-
|'''RUD ||align=&quot;left&quot;|Rudeš 
| 77:83 || 72:73 ||'''94:77''' ||'''84:90''' ||  ||'''98:80''' ||  ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''70:81''' || 86:73 || 97:82 ||'''80:76''' 
|-
|'''SAM ||align=&quot;left&quot;|Samobor 
|'''77:78''' ||'''74:90''' ||'''83:77''' ||  ||'''85:72''' || 87:80 ||'''84:69''' || 77:89 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |  ||'''74:54''' || 69:70 || 
|-
|'''SES ||align=&quot;left&quot;|Sesvete 
|'''68:82''' ||'''69:76''' || 78:76 ||'''82:89''' || 78:88 || 86:67 || 81:66 ||'''78:91''' ||  ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''72:64''' || 77:70 
|-
|'''UNI ||align=&quot;left&quot;|Universitas 
| 59:84 || 97:91 p || 88:77 ||  || ||'''88:82''' ||'''67:76''' ||'''92:69''' ||'''64:85''' ||  ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''84:70''' 
|-
|'''ZAP ||align=&quot;left&quot;|Zapruđe 
| || 72:85 ||'''65:72''' || 73:85 ||'''59:55''' ||'''74:91''' || 71:92 || 67:78 ||'''81:113''' ||'''65:79''' || 66:75 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | 
|-
!colspan=&quot;14&quot;|
|-
|colspan=&quot;14&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 11. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (12. – 22. kolo) &lt;br&gt; 
p - rezultat nakon produžetka 
|}

== Doigravanje ==
Zbog pandemije COVID-19 nije igrano. 

== Povezani članci ==
* [[Prva muška košarkaška liga]] 
* [[Premijer košarkaška liga 2019./20.|Premijer liga 2019./20.]] 
* [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.|Druga liga 2019./20.]] 
* [[Treća hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.|Treća liga 2019./20.]]
* [[Kup Krešimira Ćosića 2019./20.|Kup Krešimira Ćosića 2019./20.]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''] 
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga arhiva.hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200607112727/https://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga |date=7. lipnja 2020. }} 
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-Prva-Liga_2019-2020.asp eurobasket.com, ''Basketball Prva Liga -&gt; Season 2019-2020'']     

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [http://ksz-zagreb.hr/prva-liga-4 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga 2019/20''], pristupljeno 5. lipnja 2020. 
* [https://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''], pristupljeno 5. lipnja 2020. 
* [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F25445%2Fstandings hks-cbf.hr, ''Prva muška liga 2019-20 - Standings''], pristupljeno 5. lipnja 2020. 
* [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F25445%2Fschedule%3F hks-cbf.hr, ''Prva muška liga 2019-20 - Schedule''], pristupljeno 5. lipnja 2020. 
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/games-schedule.asp?League=2&amp;LName=Croatia eurobasket.com, ''Croatian Prva Liga Games / Schedule (2019-2020)''], pristupljeno 5. lipnja 2020. 
* [https://www.hks-cbf.hr/slike/2019/09/Propozicije-natjecanja-Prve-mu%C5%A1ke-lige-za-sezonu-19-20-pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni-tekst.pdf hks-cbf.hr, ''PROPOZICIJE NATJECANJA PRVENSTVA HRVATSKE ZA KLUBOVE PRVE MUŠKE KOŠARKAŠKE LIGE (natjecateljska sezona 2019/20) - Pročišćeni tekst''], rujan 2019., preuzeto 5. lipnja 2020. 
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2019/prva-muska-liga-raspored-za-sezonu-201920 arhiva.hks-cbf.hr, ''Prva muška liga: Raspored za sezonu 2019/20''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200605152148/http://arhiva.hks-cbf.hr/vijesti/2019/prva-muska-liga-raspored-za-sezonu-201920 |date=5. lipnja 2020. }}, objavljeno 6. kolovoza 2019., pristupljeno 5. lipnja 2020. 
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/media/16427/raspored-prva-muska-liga-2019-20.pdf arhiva.hks-cbf.hr, ''RASPORED PRVE MUŠKE LIGE - sezona 2019/20''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200605152144/http://arhiva.hks-cbf.hr/media/16427/raspored-prva-muska-liga-2019-20.pdf |date=5. lipnja 2020. }}, preuzeto 5. lipnja 2020. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prva muška košarkaška liga}}

[[Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)|2019-20 prva]]
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2019./20.|m-2-prva]]
[[Kategorija:Sezone drugog ranga hrvatske košarkaške lige za muškarce|2019-20]]</text>
      <sha1>44zaora7sa5ut44iibhxig2emk3vxku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva hrvatska muška košarkaška liga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>676316</id>
    <revision>
      <id>7520858</id>
      <parentid>7520567</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:48:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8817" sha1="qsepd1m4zgdaqn5859fmn4tjprc2gnt" xml:space="preserve">{{Košarkaška liga
| ime                 = Prva muška liga 
| slika               = 
| države              = {{Z+X|HRV}}
| osnovana            = [[2017.]]
| predsjednik         = 
| broj_klubova        = 14 
| prvaci_sezone       = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|2022./23.]] 
| prvaci              = [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]  
| najuspješniji_klub  = 
| rang_lige           = II.
| viša_liga           = [[Premijer liga (košarka)|Premijer liga]]
| niža_liga           = Druga muška liga 
| službena_stranica   = [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/prva-muska-liga]
| sezona              = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.|2023./24.]]  
}}

'''Prva muška liga''' ('''''Prva hrvatska muška košarkaška liga''''') je liga drugog stupnja [[Premijer liga (košarka)|hrvatskog košarkaškog prvenstva]]. &lt;br&gt; Ligu organizira ''[[Hrvatski košarkaški savez]]''. 

== O ligi ==
'''Prva muška liga''' je osnovana 2017. godine, te je zamijenila dotadašnju ''[[A-2 Hrvatska košarkaška liga|&quot;A-2 ligu&quot;]]'' kao liga drugog stupnja.&lt;ref&gt; [https://crosarka.com/crosarka-news/prva-liga-uspjeh-ili-prevelik-zalogaj/ crosarka.com, ''Prva liga – uspjeh ili prevelik zalogaj''], objavljeno 26. prosinca 2017., pristupljeno 7. lipnja 2020. &lt;/ref&gt; 
Pet dotadašnjih skupina ''&quot;A-2 lige&quot;'' su postale skupine ''&quot;Druge muške lige&quot;'' (treći stupanj natjecanja). 

== Sudionici ==

=== Sezona 2024./25. === 
* ''[[KK Puntamika|Aleta Puntamika]]'' – [[Zadar]]
* ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[KK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]] 
* ''[[KK Škrljevo|DepoLink Škrljevo]]'' – [[Škrljevo]]
* ''[[Košarkaški klub Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]] 
* ''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica]]'' – [[Velika Gorica]] 
* ''[[KK Hermes Analitica Zagreb|Hermes Analitica]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi]]'' – [[Zadar]] 
* ''[[KK Marsonia|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] 
* ''[[HAKK Mladost Zagreb|Mladost]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours]]'' – [[Omiš]] 
* ''[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela]]'' – [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]] 
* ''[[KK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]  
* ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zagreb]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|ZAG}}

=== Bivši sudionici ===
{|
|-
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;45%&quot;| 
* ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]] 
* ''[[KK Željezničar Karlovac|Šanac]]'' – [[Karlovac]] 
* ''[[KK Grafičar Ludbreg|Grafičar]]'' – [[Ludbreg]] 
* ''[[KK Amfora Makarska|Amfora]]'' – [[Makarska]] 
* ''[[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]'' – [[Osijek]] 
* ''[[KK Mislav|Podstrana]]'' – [[Podstrana]] 
* ''[[KK Istrauni Pula|Istrauni]]'' – [[Pula]] 
* ''[[KK Stoja Pula|Stoja]]'' – [[Pula]]
* ''[[KK Pula 1981|Pula 1981]]'' – [[Pula]] 
* ''[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]]'' – [[Rijeka]] 
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;45%&quot;| 
* ''[[AKK Universitas Split|Universitas]]'' – [[Split]] 
* ''[[KK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]] 
* ''[[KK Borovo Vukovar|Borovo]]'' – [[Vukovar]] 
* ''[[KK Puntamika|Puntamika]]'' – [[Zadar]] {{fusg|PUN}} 
* ''[[KK Agrodalm Zagreb|Agrodalm]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}} 
* ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}} 
* ''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|DIN}} 
* ''[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[KK Medveščak Zagreb|Medveščak]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[KK Sesvete|Sesvete]]'' – [[Sesvete]], [[Zagreb]]
|-
|}
&lt;small&gt; 
{{fusd|CEDJ}} – ''[[KK Cedevita Zagreb|&quot;Cedevita Junior&quot;]]'' se spojila s klubom ''&quot;Agrodalm&quot;'', te je preuzela njegovo mjesto u ligi &lt;br&gt; 
{{fusd|DIN}} – ''[[KK Dinamo Zagreb|&quot;Dinamo&quot;]]'' – do 2020. godine kao ''&quot;Rudeš&quot;'' &lt;br&gt; 
{{fusd|PUN}} – ''[[KK Puntamika|&quot;Puntamika&quot;]]'' – do 2022. kao ''&quot;Sonik Puntamika&quot;'', potom ''&quot;Opus Puntamika&quot;'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ZAG}} – ''[[KK Zapruđe Zagreb|&quot;Zagreb&quot;]]'' do 2021. godine ''&quot;Zapruđe&quot;'' 
&lt;/small&gt;

== Dosadašnje sezone ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!rowspan=&quot;2&quot;|sezona !!rowspan=&quot;2&quot;|klubova !!colspan=&quot;3&quot;|doigravanje !!rowspan=&quot;2&quot;| !!colspan=&quot;2&quot;|ligaški dio !!rowspan=&quot;2&quot;| !!rowspan=&quot;2&quot;|plasirali se u [[Premijer liga (košarka)|Premijer ligu]] 
|-
!prvak !!rez. završnice !!doprvak !!prvi !!drugi
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.|2017./18.]] ||12 ||colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;|&lt;small&gt; nije igrano ||rowspan=&quot;6&quot;| ||'''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||rowspan=&quot;6&quot;| ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]], [[KK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]] 
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2018./19.|2018./19.]] ||12 ||'''[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]] ||align=&quot;center&quot;|&lt;small&gt; '''2-1''' &lt;br&gt; (86:62, 81:86, 84:81) ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]] ||[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]] ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]] ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]], [[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]]
|-
|''[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.|2019./20.]] ||12 ||colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;|&lt;small&gt; nije igrano ||&lt;s&gt; '''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi (Zadar)]] ||&lt;s&gt; [[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] || 
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2020./21.|2020./21.]] ||12 ||'''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]] ||align=&quot;center&quot;|&lt;small&gt; '''2:1''' &lt;br&gt; (85:75, 80:88, 82:78) ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]] ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]]  
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.|2021./22.]] ||12 ||'''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||&lt;center&gt; &lt;small&gt; '''2:1''' &lt;br&gt; (77:62, 56:73, 79:78 p) ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]], [[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] 
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|2022./23.]] ||12 ||'''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] ||&lt;center&gt; &lt;small&gt; '''2:0''' &lt;br&gt; (86:67, 91:74) ||[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela (Kaštel Sućurac)]] ||[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] ||[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela (Kaštel Sućurac)]] ||[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]  
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.|2023./24.]] ||14 || [[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner (Rijeka)]]|| &lt;center&gt;&lt;small&gt; '''2:1'''&lt;br&gt; (77:64, 66:80, 90:72) ||[[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice Osijek]]|| || [[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner (Rijeka)]]|| [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice Osijek]]
|
|[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner (Rijeka)]], [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice Osijek]]
|-
|colspan=&quot;10&quot;|&lt;small&gt; sezona 2019./20. prekinuta nakon 19. kola zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] &lt;br&gt; 
'''Podebljano''' - prvaci ''&quot;Prve muške lige&quot;''' u sezoni
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[Premijer liga (košarka)|Premijer liga]]
* [[A-2 Hrvatska košarkaška liga|A-2 liga]] 
* [[B-1 Hrvatska košarkaška liga|B-1 liga]] 
* [[Kup Krešimira Ćosića]] 
* [[Hrvatski košarkaški savez]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hks-cbf.hr/ Službena stranica Hrvatskog košarkaškog saveza] 
* [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/prva-muska-liga] 
* [https://www.hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga] 
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200607112727/https://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga |date=7. lipnja 2020. }} 
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-Prva-Liga_2019-2020.asp eurobasket.com, ''Prva liga''] 
* [https://basketball.hr/vijesti/oznaka/prva-muska-liga?order=published_at&amp;page=1 basketball.hr, ''Prva muška liga''] 
* [https://crosarka.com/crosarka-news/goran-gunjevic-prva-liga-ce-biti-poprilicno-zahtjevna/ crosarka.com, ''Goran Gunjević: Prva liga će biti poprilično zahtjevna''], objavljeno 3. listopada 2017. 
* [https://crosarka.com/crosarka-news/uvod-u-prvu-musku-ligu/ crosarka.com, ''Uvod u Prvu mušku ligu''], objavljeno 6. listopada 2018. 
* [https://crosarka.com/crosarka-news/prva-liga-raspored-za-novu-sezonu/ crosarka.com, ''Prva liga: Raspored za novu sezonu''], objavljeno 7. kolovoza 2019. 

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Bb start}}
{{Basketball box inner start}} 
{{Prva muška košarkaška liga}}
{{Košarka u Hrvatskoj}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}

[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja|Prva]]
[[Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)| Prva]]</text>
      <sha1>qsepd1m4zgdaqn5859fmn4tjprc2gnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2019./20.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>676683</id>
    <revision>
      <id>7520721</id>
      <parentid>7475593</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11949" sha1="dsweon067avkhhudq8lxy4vtpv9euc0" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2019./20.#1. ŽNL Zadarska|l1=4. rang HNL-a 2019./20.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2019./20.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
| promovirani               = [[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2018./19.|2018./19.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.|2020./21.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2019./20. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola). &lt;br&gt;
Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku 2020. je došlo do prekida odigravanja [[nogomet]]nih natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]&lt;ref&gt; [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda - Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 10. lipnja 2020. &lt;/ref&gt;
7. svibnja 2020. ''Nogometni savez Zadarske županije'', je sukladno postojećim odlukama ''[[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]'' i ''MNO NS Split'' odluku o konačnom prekidu natjecanja, te se postojeće stanje i poredak uzimaju kao konačni.&lt;ref&gt; [https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 10. lipnja 2020. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 nszz-zadar.hr, ''MNO NS SPLIT - 02.05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610163658/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 |date=10. lipnja 2020. }}, objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 10. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/183-oluke-izvrsnog-odbora-07-05?Itemid=437 nszz-zadar.hr, ''OLUKE IZVRŠNOG ODBORA 07.05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610163703/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/183-oluke-izvrsnog-odbora-07-05?Itemid=437 |date=10. lipnja 2020. }}, objavljeno 7. svibnja 2020., pristupljeno 10. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
U trenutku prekida vodeća momčad lige je bio ''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|&quot;Hrvatski vitez&quot;]]'' iz [[Posedarje|Posedarja]], te je proglašen prvakom. &lt;br&gt; 
Odigrano je 15 od planiranih 26 kola. 

== Sudionici ==
* ''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]] 
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]] 
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team10=POL |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team9=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team5=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team12=DRA |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team7=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team2=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team1=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team6=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team8=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team4=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team11=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team3=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team13=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team14=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]

|win_POL=6  |draw_POL=2  |loss_POL=7  |gf_POL=29 |ga_POL=29
|win_ŠKA=6  |draw_ŠKA=3  |loss_ŠKA=6  |gf_ŠKA=25 |ga_ŠKA=30
|win_HAJ=8  |draw_HAJ=2  |loss_HAJ=5  |gf_HAJ=33 |ga_HAJ=29
|win_DRA=4  |draw_DRA=3  |loss_DRA=8  |gf_DRA=18 |ga_DRA=25
|win_SAB=6  |draw_SAB=3  |loss_SAB=6  |gf_SAB=28 |ga_SAB=28
|win_ZLL=10 |draw_ZLL=1  |loss_ZLL=4  |gf_ZLL=31 |ga_ZLL=23
|win_HRV=10 |draw_HRV=2  |loss_HRV=3  |gf_HRV=38 |ga_HRV=17
|win_PAK=7  |draw_PAK=2  |loss_PAK=6  |gf_PAK=37 |ga_PAK=26
|win_VLB=7  |draw_VLB=0  |loss_VLB=8  |gf_VLB=23 |ga_VLB=25
|win_NVZ=8  |draw_NVZ=2  |loss_NVZ=5  |gf_NVZ=25 |ga_NVZ=20
|win_ZEM=5  |draw_ZEM=2  |loss_ZEM=8  |gf_ZEM=27 |ga_ZEM=34
|win_BIB=8  |draw_BIB=4  |loss_BIB=3  |gf_BIB=27 |ga_BIB=14
|win_DAL=3  |draw_DAL=1  |loss_DAL=11 |gf_DAL=18 |ga_DAL=36
|win_ARB=2  |draw_ARB=3  |loss_ARB=10 |gf_ARB=14 |ga_ARB=37

|status_HRV=P

|adjust_points_DAL=-1
|hth_DAL=1 bod oduzet od saveza.

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2020./21.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/34417641/1-znl-1920/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
'' Ažurirano: 11. lipnja 2020. (do odigranog 15. kola - završno)''

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARB !!BIB !!DAL !!DRA !!HAJ !!HRVV !!NOVZ !!PAK !!POL !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZEM !!ZLAL 
|-
|'''ARB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Arbanasi
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''0:2''' ||  ||'''4:0''' ||'''0:4''' ||  ||'''0:3''' ||'''2:1''' ||'''0:0''' ||  || 1:1 ||  || || 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''2:0''' ||  || 4:0 ||'''4:1''' ||'''0:0''' ||  ||'''4:3''' ||'''0:1''' ||  ||'''3:0''' ||  || 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno 
|'''1:2''' ||  ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || ||'''2:4''' || 2:1 ||'''1:2''' ||  || ||'''2:2''' ||'''0:1''' ||'''2:1''' ||'''1:2''' 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| ||'''1:1''' ||'''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |  ||'''2:2''' ||  ||'''0:1''' ||  || ||'''2:0''' ||  || || 1:1 ||'''0:1''' 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| ||'''1:2''' ||'''4:1''' ||  ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''2:1''' ||'''3:0''' ||  ||'''2:0''' ||'''3:3''' ||  || 0:1 ||  ||'''1:5''' 
|-
|'''HRVV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
|'''5:1''' || 1:1 ||  ||'''1:2''' ||  ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || ||'''5:1''' ||'''2:0''' ||'''3:0''' ||'''2:1''' 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora Sveti Filip i Jakov 
| || ||'''3:0''' || 2:1 ||  ||'''1:4''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |  || ||'''1:3''' ||'''2:1''' ||  ||'''2:0''' ||'''3:0''' || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
|'''6:0''' ||'''1:1''' ||  ||'''4:1''' ||'''3:4''' ||  ||'''2:3''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |  ||'''1:1''' || 2:1 ||  || || || 3:0 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| 3:2 ||  ||'''5:0''' ||'''2:4''' ||  ||'''0:5''' ||  || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| ||'''4:0''' ||'''1:2''' ||'''2:1''' ||'''2:4''' || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
|'''2:1''' ||  ||'''5:1''' ||  || ||'''0:0''' ||  ||'''2:1''' || 2:3 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |  ||'''0:4''' ||'''3:0''' ||'''2:2''' ||'''6:3''' 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja '91 
|'''2:2''' ||'''3:0''' || 0:4 ||'''2:1''' ||'''1:3''' ||  ||'''2:1''' ||'''4:0''' ||  || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
|'''3:1''' ||  || ||'''1:0''' ||'''2:3''' ||  || ||'''1:2''' ||  || ||'''2:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |  ||'''6:2''' ||'''4:1''' 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
|'''4:0''' ||'''1:3''' ||  ||'''2:1''' ||'''4:1''' || 1:2 ||  ||'''1:7''' ||  || ||'''4:0''' ||  ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZLAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka Sukošan 
|'''1:0''' ||'''1:0''' ||  || || || ||'''2:2''' ||'''4:2''' ||'''1:0''' ||  ||'''4:1''' || 4:1 ||'''1:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt; [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#5hnl rsssf.com, Croatia 2019/20, 1. ŽNL] &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Najbolji strijelci ==

== Unutrašnje poveznice ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2019./20.]]
* [[3. HNL – Jug 2019./20.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2019./20.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, Nogometni savez Zadarske županije]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#5hnl rsssf.com, Croatia 2019/20, 1. ŽNL] 
* [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2020/9.pdf nszz-zadar.hr, ''Službeno glasilo NSZŽ'', br. 09, god. XVII (15. kolo - rezultati i ljestvica - završno)], objavljeno 11. ožujka 2020., preuzeto 10. lipnja 2020. 
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/document/glasnici/glasnici-2019 nszz-zadar.hr, ''Glasnici 2019''], pristupljeno 10. lipnja 2020. 
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/document/glasnici/glasnici-2020 nszz-zadar.hr, ''Glasnici 2020''], pristupljeno 10. lipnja 2020. 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2019-20]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>dsweon067avkhhudq8lxy4vtpv9euc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John E. Mack</title>
    <ns>0</ns>
    <id>677297</id>
    <revision>
      <id>7520611</id>
      <parentid>7022203</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:27:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3635" sha1="qxhbniy0cywhpgllfe2v057xqrzfhxy" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = John E. Mack
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = John Edward Mack
| datum rođenja     = [[4. listopada]] [[1929.]]
| mjesto rođenja    = {{SAD grad|New York City|New York}}
| datum smrti       = [[27. rujna]] [[2004.]]
| mjesto smrti      =[[London]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 1977. [[Pulitzerova nagrada]] za biografsko djelo
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''John Edward Mack''' ({{SAD grad|New York City|New York}}, [[4. listopada]] [[1929.]] – [[London]], [[27. rujna]] [[2004.]]), [[SAD|američki]] [[psihijatar]], pisac, profesor i šef odsjeka Harvardske medicinske škole te [[ufologija|ufologija]], koji se osobito bavio proučavanjem fenomena [[izvanzemaljske otmice|izvanzemaljskih otmica]]. Godine [[1977.]] dobio je [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovu nagradu]] za [[biografija|biografsko]] djelo o [[Thomas Edward Lawrence|T. E. Lawrenceu]], pod naslovom ''Princ našeg poremećaja''.

Više školovanje je započeo na koledžu Oberlin, poslije čega je [[1951.]] godine upisao Harvardsku medicinsku školu, gdje je [[doktorat|doktorirao]] [[1955.]] godine. Po završetku školovanja, odradio je stažiranje u glavnoj bolnici Massachusets te je ujedno završio psihijatrijski trening u Centru za mentalno zdravlje Massachusetts (MMHC).&lt;ref&gt;[https://news.harvard.edu/gazette/story/2005/12/john-e-mack/ John E. Mack - news.harvard.edu]&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1959.]] do [[1961.]] godine služio je, kao bolničar u [[Japan]]u, u [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Američkom ratnom zrakoplovstvu]] te je stekao čin [[satnik]]a. 

Godine [[1994.]] napisao je i izdao djelo ''Otmice: Susreti ljudi s izvanzemaljcima'', koje je napisao na temelju svog istraživanja izvanzemaljskih otmica, što je započeo [[1990.]] godine. U svom istraživanju poslužio se [[hipnoza|hipnotiziranjem]] navodnih žrtava otmica, kako bi im vratio sjećanje na te događaje, zbog čega je bio izložen kritici onih koji su tvrdili da su takva sjećanja nepouzdana.&lt;ref&gt;[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC523131/ John E. Mack - ncbi.nlm.nih.gov]&lt;/ref&gt; Dr. Mack je odbacivao takve kritike, vjerujući da svjedočenja njegovih pacijenata nisu posljedica [[mentalne bolesti]], [[paraliza sna|paralize sna]], napadaja ili [[san|snova]] i [[noćna mora|noćnih mora]].

Zaprijetio mu je otkaz na medicinskoj školi Harvard, poslije objavljivanja knjige o izvanzemaljskih otmicama, ali je odbor koji je odlučivao o njegovom statusu naposljetku zaključio da dr. Mack ima pravo pisati o bilo kakvim temama, ako se drži &quot;racionalnih i znanstvenih metoda&quot;.

Godine [[1999.]] napisao je novu knjigu ''Putovnica za svemir: ljudska transformacija i susreti s izvanzemaljcima''.&lt;ref&gt;Mišak, Krešimir, Svjetla na nebu, Kronologija istraživanja NLO-a, str. 136.&lt;/ref&gt;

Poginuo je u automobilskoj nesreći, nedugo prije svog 75-og rođendana.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC523131/ John E. Mack - ncbi.nlm.nih.gov] {{eng oznaka}}
* [https://news.harvard.edu/gazette/story/2005/12/john-e-mack/ John E. Mack - news.harvard.edu] {{eng oznaka}}

{{mrva-NLO}}

{{GLAVNIRASPORED:Mack, John E.}}
[[Kategorija:Životopisi, SAD]]
[[Kategorija:Američki psihijatri]]
[[Kategorija:Parapsiholozi]]
[[Kategorija:Ufolozi]]</text>
      <sha1>qxhbniy0cywhpgllfe2v057xqrzfhxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pravo i pravda (Poljska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>677861</id>
    <revision>
      <id>7520638</id>
      <parentid>7242938</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9031" sha1="ow9bw52los9g1nw1mnqtqgrbss2yasj" xml:space="preserve">{{dz|[[Pravo i pravda (Hrvatska)]]|istoimenu hrvatsku stranku}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Pravo i pravda
|izvorno ime                = Prawo i Sprawiedliwość
|logo                       =
|veličina                   = 250px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Jarosław Kaczyński]]
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = 
|dužnosnik1 ime             = 
|dužnosnik2 titula          = 
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Lech Kaczyński]]&lt;br&gt;[[Jarosław Kaczyński]]
|slogan                     = 
|osnovana                   = [[13. lipnja]] [[2001.]]
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = {{Z|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]]
|država                     = {{Z+X|POLJ}}
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = 
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = [[nacionalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Politička desnica|desni]] [[Populizam|populizam]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.axios.com/eu-poland-top-court-judicial-crackdown-0bd3ef56-2979-4c39-8afb-855005e509e7.html |publisher=Axios |title=EU takes Poland to court over judicial crackdown |date=2018-09-24 |access-date=25. studenoga 2020. |archive-date=14. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190414122811/https://www.axios.com/eu-poland-top-court-judicial-crackdown-0bd3ef56-2979-4c39-8afb-855005e509e7.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |work=[[The Independent]] |title=European Court of Justice orders Poland to stop purging its supreme court judges |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/poland-supreme-court-judges-eu-european-court-judge-ecj-a8592136.html |date=2018-10-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;haaretz_1.721292&quot;&gt;{{cite web |work=Haaretz |url=http://www.haaretz.com/misc/haaretzcomsmartphoneapp/1.721292 |title=After Loss in Austria, a Look at Europe's Right-wing Parties |date=2016-05-24 |access-date=25. studenoga 2020. |archive-date=30. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170730031642/http://www.haaretz.com/misc/haaretzcomsmartphoneapp/1.721292 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |editor1-first=Scott H. |editor1-last=Ainsworth |editor2-first=Brian M. |editor2-last=Harward |title=Open Society Foundations |encyclopedia=Political Groups, Parties, and Organizations that Shaped America |page=739 |first=Nathan |last=Henceroth |year=2019 |publisher=ABC-CLIO}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[kršćanska desnica]]&lt;br&gt;[[euroskepticizam]]&lt;ref&gt;[https://ogportal.com/2019/10/14/vladajuca-stranka-pravo-i-pravda-za-sada-vodi/ Vladajuća stranka Pravo i pravda za sada vodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200629193339/https://ogportal.com/2019/10/14/vladajuca-stranka-pravo-i-pravda-za-sada-vodi/ |date=29. lipnja 2020. }}, ogportal.com, pristupljeno 26. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;
|položaj                    = [[Politička desnica|desnica]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = [[Europski konzervativci i reformisti]]
|tijelo1                    = [[Sejm]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|197|460|hex=#073A76}}
|tijelo2                    = [[Poljski Senat]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|44|100|hex=#073A76}}
|tijelo3                    = [[Europski parlament]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|24|52|hex=#073A76}}
|tijelo4                    = Skupštine regionalnih jedinica
|tijelo4 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|254|552|hex=#073A76}}
|boje                       = {{Obojani okvir|#073A76}} [[plava]]&lt;br&gt;{{Obojani okvir|#c52624}} [[crvena]]
|službena stranica          = http://pis.org.pl
|napomena                   = 
}}

'''Pravo i pravda''' ([[Poljski jezik|polj.]] ''Prawo i Sprawiedliwość''), skraćeno '''PiS''' je nacionalno-[[Konzervativizam|konzervativna]], [[Demokršćanstvo|kršćansko-demokratska]] i [[Politička desnica|desničarsko-]][[Populizam|populistička]] politička stranka u [[Poljska|Poljskoj]]. Članica je [[Europski konzervativci i reformisti|Europske stranke konzervativaca i reformista (ECR)]].

Stranku su [[2001.]] godine osnovali blizanci Kaczyński, [[Lech Kaczyński|Lech]] i [[Jarosław Kaczyński|Jarosław]], kao [[Politički centar|centrističku]] i [[Demokršćanstvo|demokršćansku]]. 

== Predsjednik stranke ==
Godine 2010., [[Jarosław Kaczyński]] postaje predsjednik stranke nakon što je [[Lech Kaczyński]] stradao u [[Zrakoplovna nesreća u Smolensku 2010.|zrakoplovnoj nesreći]] u [[Smolenska oblast|Smolenskoj oblasti]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Br.
! Slika
! Ime
! Trajanje&lt;br&gt;mandata
|----
| align=&quot;center&quot; | '''1.'''
| [[Datoteka:Lech Kaczyński.jpg|60px]]
| [[Lech Kaczyński]]
| 13. lipnja 2001. –&lt;br /&gt;18. siječnja 2003.
|----
| align=&quot;center&quot; | '''2.'''
| [[Datoteka:Jarosław Kaczyński Sejm 2016a (cropped).JPG|60px]]
| [[Jarosław Kaczyński]]
| 18. siječnja 2003. –&lt;br /&gt;danas
|----
|}

== Program ==
Stranka se zalaže za veća prava žrtvama krivičnih dijela i pooštravanje kazni prestupnicima, posebno za prestupe koji ugrožavaju nečiji život, zdravlje i imanje. Podržava stvaranje Antikorupcijske kancelarije i objavljivanje imovinskih karti političara u javnosti.

Stranka se protivi legalizaciji [[Eutanazija|eutanazije]], [[pobačaj]]a&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2020/nov/03/poland-stalls-abortion-ban-amid-nationwide-protests Poland delays abortion ban as nationwide protests continue], theguardian.com, pristupljeno 25. studenog 2020.&lt;/ref&gt; i registraciji [[Istospolni brak|homoseksualnih brakova]]. Godine 2020., Međunarodna je udruga lezbijki, gay, biseksualnih, trans i interseksualnih osoba rangirala Poljsku na zadnjem mjestu država Europske unije prema pravima LGBT osoba.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Poland's culture war: LGBT people forced to turn to civil disobedience |url=https://www.euronews.com/2020/10/06/poland-s-culture-war-lgbt-people-cornered-by-toxic-politics-are-turning-to-civil-disobedie |accessdate=2020-11-25 |work=euronews |date=2020-10-06 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati na izborima ==
Na izborima za [[Europski parlament]] [[13. lipnja]] [[2004.]] godine, PiS je dobio 12,67% glasova i osvojio 7 mandata u Europskom parlamentu.

U prvom krugu izbora za predsjednika Republike [[9. listopada]] [[2005.]] godine, za [[Lech Kaczyński|Lecha Kaczyńskog]] glasalo je 4.947.927 glasača (33,10%). S ovim rezultatom Kaczyński se našao na drugom mjestu. U drugom krugu izbora od [[23. listopada]], Lech Kaczyński je pobijedio i postao novi predsjednik Republike Poljske. Na parlamentarnim izborima u Poljskoj, održanim 21. listopada [[2007.]] godine, Pravo i pravda je osvojila 32,11% glasova što je stranki donijelo 166 mjesta u [[Sejm]]u.

Na parlamentarnim izborima u Poljskoj održanim [[25. listopada]] [[2015.]] godine, Pravo i pravda je osvojila 37,6% glasova, što je stranki donijelo apsolutnu većinu od 235 mjesta u [[Sejm]]u. Iste godine, njezin član [[Andrzej Duda]] postaje predsjednik Poljske,&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Mularczyk |first1=Arkadiusz |title=Lista kandydatów na zastępców przewodniczącego i członków Trybunału Stanu |url=http://orka.sejm.gov.pl/Druki6ka.nsf/0/1A8000B1E3780FA8C125738C00554FC5/$file/3.pdf |website=Sejm of the Republic of Poland |accessdate=2015-01-31 |language=pl |archive-date=6. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151206150411/http://orka.sejm.gov.pl/Druki6ka.nsf/0/1A8000B1E3780FA8C125738C00554FC5/$file/3.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2015/05/24/andrzej-duda-elected-president-poland_n_7432554.html |title=Andrzej Duda Elected Poland's New President, Incumbent Bronislaw Komorowski Concedes Defeat |work=The Huffington Post |accessdate=2015-05-25}}&lt;/ref&gt; a naslijedio ga je [[Karol Nawrocki]] iz iste stranke.

&lt;gallery&gt;
Slika:Wybory2007wgPowiatow Barry Kent.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2007. godine
Slika:Wybory parlamentarne 2011 zabory powiaty.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2011. godine
Slika:2015 parliamentary election.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2015. godine
Slika:Wybory Parlamentarne 2019.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2019. godine
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Prawo i Sprawiedliwość}}
* [http://pis.org.pl Službena stranica]


{{mrva}}
[[Kategorija:Politika Poljske]]
[[Kategorija:Ekstremno desne stranke]]
[[Kategorija:Političke stranke]]
[[Kategorija:Euroskeptične stranke]]</text>
      <sha1>ow9bw52los9g1nw1mnqtqgrbss2yasj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva pošta u Brčkom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>681468</id>
    <revision>
      <id>7520869</id>
      <parentid>7402049</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:07:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6044" sha1="twfgrd06p6j384kt2lig9t0t8bzkjpb" xml:space="preserve">{{Infookvir građevina
| naziv               = Prva pošta u Brčkom
| slika               = Prva pošta u Brčkom.jpg
| opis                =
| karta               = Bosna i Hercegovina
| map_caption         = Lokacija unutar Bosne i Hercegovine
| pushpin_relief      = 
| bivši_nazivi        = 
| stil                = 
| lokacija            = {{Z|BIH}} [[Brčko]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa              = 
| koordinate          = {{coord}}
| udruženje           = 
| početak_datum       = 
| završetak_datum     = [[1864.]]
| datum_premještanja  = 
| kapacitet           = 
| datum_renoviranja   = 
| datum_otvaranja     = 
| arhitekt            =
| hotel_lanac         = 
| broj_soba           = 
| broj_apartmana      = 
| broj_restorana      = 
| broj_barova         = 
| postrojenja         =
| katovi              = 
| parking             = 
| nagrade             = 
| mrežno_mjesto       =
}}
'''Prva pošta u Brčkom''' naziv je prve namjenski izgrađene građevine u [[Brčko]]m, za potrebe poštanskog prometa. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3651 |title=Prva pošta u Brčkom |work=kons.gov.ba |accessdate=2017-09-10 |archive-date=18. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210918155949/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3651 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nalazi se u naselju Kolobara u kojem su još dva nacionalna spomenika: [[Islahijjet]] i [[Kuća Kučukalića u Brčkom|Kučukalića kuća]].

== Povijest ==
Organizacija suvremene pošte i njene mreže počinje u vrijeme bosanskog vezira Topal Osman-paše (1861. – 1896.), i donošenja Seferske naredbe. Prva [[pošta]] ([[telegraf]]ska stanica) ustanovljena je u [[Mostar]]u 1858. godine, a u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1864. godine. 

Brčanska pošta otvorena je 1864. godine, a zgrada se nalazila u naselju Kolobara. U toj pošti je radio samo jedan službenik a sav poštanski promet odvijao se prema [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]], [[Zvornik]]u, [[Tuzla|Tuzli]] i Sarajevu. Pošta imala je žig, koji je bio u uporabi od 1865. do 1878. godine, i na njemu je, na [[Turski jezik|turskom jeziku]] pisalo: ''POSTEHANA BRČKI'' (Poštanski ured Brčki).

Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1878. godine, u zgradu pošte useljava se 17-etapna poštanska postaja s jednim službenikom. Već 1879. godine preimenovana je u stalnu Vojnu poštu i imala je svoj žig s nazivom ''K.und K.MILIT.POST-BRČKA'' (Carska i kraljevska vojna pošta). Na tom žigu mijenja se i naziv grada iz BRČKI u BRČKA. Iste godine uspostavljen je prvi telegram s neograničenom dnevnom i noćnom službom. Telegrafska linija povezivala je Brčko preko Rajevog Sela s područjem [[Hrvatska|Hrvatske]]. Sljedeće, 1879. godine uspostavljena je izravna telegrafska linija [[Osijek]] – [[Vinkovci]] – Brčko. Za poštanske pošiljke bio je organizovan 1892 i kolski prijevoz na relaciji Brčko – [[Tuzla]]. Običnim zaprežnim kolima prevožene su poštanske pošiljke na relacijama prema [[Obudovac|Obudovcu]], [[Gornji Rahić|Gornjem Rahiću]] i [[Bukvik]]u.

Tokom 1904. godine otvorena je lokalna telefonska centrala u Brčkom, koja je bila povezana s osam bosanskohercegovačkih gradova. Veza s Vinkovcima uspostavljena je 1907. godine. Struktura telefonskih pretplatnika u Brčkom 1913. godine: od ukupno 38 brojeva vojna i civilna vlast imala je 7, trgovine, hoteli i kafane 12, banke 10, odvjetnici 2, ljekari i bolnice 3 i tvornice i poduzeća 4 pretplatnika. Tokom 1912 organizovane su pomoćne pošte u okolnim naseljima.

U posljednjem desetljeću austrougarske uprave došlo je do formiranja tzv. ambulantnih pošta na važnijim pravcima u zemlji. Takva ambulantna pošta postojala je i na pravcu Brčko – Vinkovci.

== Opis ==
Austrougarska pošta će u staroj zgradi ostati sve do 1892. godine kada se, po završetku izgradnje brčanske [[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradske vijećnice]], seli u nove prostorije i u Vijećnici će ostati sve do 1894. godine. Tada se ponovo preseljava u novosagrađenu zgradu. Ovu novu zgradu je izgradio brčanski poduzetnik [[Ali-aga Kučukalić]] koji ju je ustupio pod najam Austrougarskoj vladi. U toj će zgradi pošta raditi i u vrijeme [[Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]-a i u doba [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke vladavine]], odnosno sve do 1959. godine kada se preseljava u novu zgradu u centru grada.

Objekt pošte je prizeman i ima ugaonu dispoziciju, u obliku slova &quot;L&quot; (s dva asimetrična krila) ukupne površine od 511 m2. Ukupna visina objekta je oko 8,4 m. Na fasadi nalazi se 14 otvora od kojih je 13 prozorskih. Ulične fasade objekta, riješene su u duhu historicizma, što se ogleda u pravilnom ritmu prozorskih otvora,  istaknutim krovnim vijencem, i horizontalnoj podjeli na plitko odvojene trake. Duž čitavog objekta krovni vijenac je blago istaknut i profilisan s karakterističnim ležećim olukom. Ispod njega se nalazi plitki friz koji završava horizontalnom profilacijom, koja se proteže takođe duž obje glavne fasade. Krovni vijenac, friz i horizontalna profilacija tvore okvir kompletne kompozicije uličnih pročelja, koji s nizovima prozora na fasadnim plohama, naglašavaju izrazitu horizontalnost.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://web.archive.org/web/20130317022519/http://posta.ba/stranica/1/23/6.html Historijski razvoj pošte u Bosni i Hercegovini]
* [http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6911-prve-branske-pote Prve brčanske pošte.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190824184958/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6911-prve-branske-pote |date=24. kolovoza 2019. }}

[[Kategorija:Građevine u Brčkom]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pošta u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>twfgrd06p6j384kt2lig9t0t8bzkjpb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Winx (4. sezona)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>683468</id>
    <revision>
      <id>7520976</id>
      <parentid>7456252</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:17:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>/* Epizode */</comment>
      <origin>7520976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15334" sha1="4wurlh70mn1jgg9tav5fxzv3y18vr10" xml:space="preserve">{{Infookvir TV sezona
| bgcolour           = #c13b82
| slika              = WinxHrvatskiDVDSezona4.jpg
| natpis_pod_slikom  = Jedan od hrvatskih DVD-ova 4. sezone
| broj epizoda       = 26
| država             = {{Z+X|ITA}}
| mreža              = [[RAI|Rai 2]]
| premijera          = {{premijera|15|4|2009|l}}
| finale             = {{finale|13|11|2009|l}}
| u_hrv              = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]
| premijera_hrv      = {{premijera|18|12|2010|l}}
| finale_hrv         = {{finale|13|3|2011|l}}
| web_stranica       = https://www.winxclub.com
| imdb_id            = 0421482
}}'''Četvrta sezona''' animirane [[televizijska serija|televizijske serije]] ''[[Winx]]'' sastoji se od 26 epizoda te se izvorno prikazala na [[Italija|talijanskom]] kanalu [[RAI|Rai 2]] od [[15. travnja]] do [[13. studenoga]] [[2009.]] godine.

Sezona se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prvi puta prikazivala subotom i nedjeljom u jutarnjem terminu na programu [[Nova TV|Nove TV]]  od [[18. prosinca]] [[2010.]] do [[13. ožujka]] [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;glasistreS4E1&quot;&gt;&lt;/ref&gt; Sezona se kasnije, osim ponovnih repriza na Novoj TV, također prikazivala na [[Mini TV]], te [[2019.]] godine na programu [[Doma TV|Dome TV]]. [[Nickelodeon]] je također prikazao sezonu [[2012.]] godine.&lt;ref name=&quot;TVprofilWinx&gt;{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/2274750/winx|title=Winx - TvProfil|access-date=12. listopada 2025.|website=tvprofil.com|archive-date=11. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211185158/https://tvprofil.com/serije/2274750/winx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
U Alfeu dolaze Čarobnjaci Crnog Kruga, skupina zlikovaca koji traže posljednju [[Vila (mitologija)|vilu]] na [[Zemlja|Zemlji]] kako bi uzeli njezinu moć. Oni misle kako je ta vila Bloom, no ubrzo se ispostavi da su u krivu. To znači da je posljednja vila sa Zemlje u opasnosti, a zadatak Winxica je pronaći ju. Djevojke odlaze u Gardeniu, Bloomin rodni grad, gdje također živi vila koju traže. Kroz brojne opasnosti, Winxice moraju vratiti čaroliju na Zemlju te stati na kraj ratu između čarobnjaka i zemaljskih vila. 

== Hrvatska sinkronizacija ==
Studio A.V.I.D. je [[2010.]] godine proizveo hrvatsku sinkronizaciju [[Winx (3. sezona)|treće]] i četvrte sezone, stoga obje sezone imaju identičnu glumačku postavu. 

=== Glavne uloge ===
Sljedeći glumci su navedeni pod zaslugama u odjavnoj špici četvrte sezone:
{{stupci|2|razmak=20|
*Nino Dabac
*Marko Jelić – Brandon, Nabu, Anagan
*[[Zrinka Kušević]] – Musa, Vanessa
*Valentina Lončarić – Layla, Griselda
*Mirta Muždalo – Faragonda, Morgana, Ninfea
*Ivana Ljubičić – Flora
*[[Lorena Nosić]] – Bloom, Lockette, Naratorica
*Gloria Šoletić – Tecna, Digit, Sibylla{{efn|name=22.ep.|samo u 22. epizodi}}
*Matija Tonković – Sky, Riven, Erendor
*Željka Vujaković – Stella
*Dinko Vujević – Timmy, Ogron
*Domagoj Vorberger – Artu
}}

=== Ostale uloge ===
{{stupci|2|razmak=20|
*Mario Huljev – Helia, Mike, Gantlos, Duman
*[[Marko Cindrić]] – Klaus, Andy, Jason Queen, Kiko
*Nives Trconić – Nebula, Aurora{{efn|name=23.ep.|samo u 23. epizodi}}
*[[Tajna Peršić]] – Princeza Diana, Sibylla{{efn|name=21.ep.|samo u 21. epizodi}}, Aurora{{efn|name=22.ep.|samo u 22. epizodi}}, Nebeske vile
*Tina Tomulić – Roxy, Mitzi
}}

== Epizode ==
{{Vidi još|Popis epizoda serije Winx}}
&lt;onlyinclude&gt;{{Popis epizoda
|članak     = Winx (4. sezona)
|boja       = #c13b82
|tekst naslov = Hrvatski i engleski naslov

|izvor naslov = &lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Straffi%2C+Iginio&amp;xm0=1&amp;selectedId=92004206|title=Winx club : sezona 4 : nove epizode|publisher=Katalog Knjižnica grada Zagreba|website=katalog.kgz.hr|access-date=17. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224195344/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Straffi%2C+Iginio&amp;xm0=1&amp;selectedId=92004206|archive-date=24. prosinca 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tvguide&quot;&gt;{{citiranje weba|url=https://epguides.com/WinxClub|title=Winx Club (a Titles &amp; Air Dates Guide)|access-date=12. listopada 2025.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250821084826/http://epguides.com/WinxClub/|archive-date=21. kolovoza 2025.}}&lt;/ref&gt;

|izvor datumHR = &lt;ref name=&quot;glasistreS4E1&quot;&gt;{{citiranje weba|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-tiskanog-izdanja/pregled/2010/12/18/54|title=Glas Istre: subota, 18. prosinac 2010. - stranica 54|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224195539/https://glasistrenovine.hr/arhiva-tiskanog-izdanja/pregled/2010/12/18/54|archive-date=24. prosinca 2023.|date=18. prosinca 2010.|access-date=17. listopada 2025.|publisher=[[Glas Istre]]|website=glasistrenovine.hr|quote=Winx, crtana serija (27/52)}}&lt;/ref&gt;

|izvor datum = &lt;ref name=&quot;tvguide&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

|brojsve1   = 79.
|broj1      = 1.
|naslov1    = Lovci na vile
|naslovALT1 = The Fairy Hunters
|datum1     = {{premijera|15|4|2009}}
|datumHR1   = {{premijera|18|12|2010}}
|sadržaj1   = U Alfiji vlada uzbuđenje povodom početka nove školske godine, a Winxice se nalaze u ulozi profesorica. No zabava će biti prekinuta kada Alfiju posjete misteriozni čarobnjaci koji žele uhvatiti posljednju vilu sa Zemlje.

|naslov2    = Drvo života
|naslovALT2 = The Tree of Life
|datum2     = {{premijera|17|4|2009}}
|datumHR2   = {{premijera|19|12|2010}}
|sadržaj2   = Winxice saznaju o svojim novim neprijateljima zvanim Čarobnjaci Crnog Kruga koji su izbrisali čaroliju sa Zemlje. Čarobnjaci su u lovu na posljednju vilu za Zemlje, a Winx dolaze do Drva Života kako bi je locirali. No prije toga se moraju suočiti s opasnim čudovištima iz Piksi sela.

|naslov3    = Posljednja vila na Zemlji
|naslovALT3 = {{nowrap|The Last Fairy of Earth}}
|datum3     = {{premijera|20|4|2009}}
|datumHR3   = {{premijera|25|12|2010}}
|sadržaj3   = Nakon što stignu u Gardeniju, Winx otvore dućan za kućne ljubimce uz pomoć Bloominih roditelja.

|naslov4    = Kućni ljubimci
|naslovALT4 = Love &amp; Pet
|datum4     = {{premijera|22|4|2009}}
|datumHR4   = {{premijera|26|12|2010}}
|sadržaj4   = Dućan s ljubimcima polako postaje popularan u Gardeniji. Čarobnjaci Crnog Kruga dolaze na Zemlju kako bi pronašli posljednju vilu sa Zemlje. U međuvremenu, Majstori Magije se pokušavaju prilagoditi svom novom životu na Zemlji. Sky saznaje da je u Gardeniji i Andy, Bloomin bivši dečko.

|naslov5    = Mitzina prisutnost
|naslovALT5 = Mitzi's Present
|datum5     = {{premijera|24|4|2009}}
|datumHR5   = {{premijera|1|1|2011}}
|sadržaj5   = Zli Čarobnjaci napadnu dućan s kućnim ljubimcima te bace zle čini na ljubimce. Winxice se moraju boriti protiv zlih stvorenja i pokušati poništiti čaroliju. U međuvremenu, Mitzi se zaljubi u Brandona što naljuti Stellu.

|naslov6    = Vila u opasnosti
|naslovALT6 = A Fairy in Danger
|datum6     = {{premijera|27|4|2009}}
|datumHR6   = {{premijera|2|1|2011}}
|sadržaj6   = Winxnice i Čarobnjaci pronađu posljednju vilu sa Zemlje - Roxy. Winx se nađu u velikoj bitci protiv Čarobnjaka u kojoj moraju spasiti Roxy. Zahvaljujući Roxyinom vjerovanju u čaroliju, Winx dobivaju novu moć – Believix.

|naslov7    = Winx Believix
|naslovALT7 = 
|datum7     = {{premijera|29|4|2009}}
|datumHR7   = {{premijera|8|1|2011}}
|sadržaj7   = Zahvaljujući Roxy, Winx imaju nove Belivix moći i snažnije su u borbi protiv Čarobnjaka. U međuvremenu, Roxy čuje glas misteriozne žene koja joj govori kako treba prihvatiti svoje moći.

|naslov8    = Neobični krug
|naslovALT8 = The White Circle
|datum8     = {{premijera|1|5|2009}}
|datumHR8   = {{premijera|9|1|2011}}
|sadržaj8   = Winx i Roxy odlaze na farmu gdje ih napadnu Čarobnjaci. Tamo pronađu bijeli krug, moćni predmet kojim Roxy uspješno otjera Čarobnjake. Winxice također otkriju kako posjeduju moć uvjeravanja ljudi u magiju.

|naslov9    = Nebula
|naslovALT9 = 
|datum9     = {{premijera|4|5|2009}}
|datumHR9   = {{premijera|15|1|2011}}
|sadržaj9   = Roxy postaje zla kad ju obuzme misteriozan duh iz bijelog prstena. Winx ju moraju zaustaviti prije nego upadne u nevolju u svom pohodu na Čarobnjake Crnog Kruga.

|naslov10    = Musina pjesma
|naslovALT10 = Musa's Song
|datum10     = {{premijera|6|5|2009}}
|datumHR10   = {{premijera|16|1|2011}}
|sadržaj10   = Musino pjevanje privuče pažnju glazbenika Jasona od kojeg Musa dobije ponudu za snimanje pjesme. Radi Rivenove ljubomore prema Jasonu, Riven i Musa se sve više udaljavaju. U međuvremenu, ostale Winxice i Roxy bezuspješno uvjeravaju stanovnike Gardenije da povjeruju u vile. No kad djevojke pomognu u gašenju vatre koju su stvorili Čarobnjaci, ljudi polako vraćaju svoje vjerovanje u magiju.

|naslov11    = Winx Club zauvijek!
|naslovALT11 = Winx Club Forever
|datum11     = {{premijera|8|5|2009}}
|datumHR11   = {{premijera|22|1|2011}}
|sadržaj11   = Dok Winxice provode vrijeme u trgovačkom centru u Gardeniji, moraju se suočiti s bandom pljačkaša banke. U međuvremenu, Roxy otkriva da njezine vilinske moći postaju sve snažnije, jer nakratko može začarati životinje da govore poput ljudi. Nabu zaprosi Aishu, a ona sretno prihvati.

|naslov12    = Tata! Ja sam vila!
|naslovALT12 = Dad! I'm a Fairy
|datum12     = {{premijera|11|5|2009}}
|datumHR12   = {{premijera|23|1|2011}}
|sadržaj12   = Čarobnjaci otmu Roxy i njenog oca i to u trenutku kad mu ona pokuša priznati da je vila. Artu, Kiko i ostale životinje kreću u spasilačku misiju kako bi spasili Roxy i njenog oca, no Gantlos povrijedi Artua nakon čega se Roxy po prvi puta pretvori u vilu.

|naslov13    = Napad čarobnjaka
|naslovALT13 = The Wizards' Attack
|datum13     = {{premijera|13|5|2009}}
|datumHR13   = {{premijera|29|1|2011}}
|sadržaj13   = Čarobnjaci prijete kako će uništiti cijelu Gardeniju ako se Roxy ne preda. Winx se nađu u opasnoj borbi.

|naslov14    = Sedam je savršen broj
|naslovALT14 = 7: The Perfect Number
|datum14     = {{premijera|14|10|2009}}
|datumHR14   = {{premijera|2011}}
|sadržaj14   = Winxice i Roxy se moraju nositi sa svojom novom popularnošću u Gardeniji, a također i s par krijumčara životinja.

|naslov15    = Satovi magije
|naslovALT15 = Magic Lessons
|datum15     = {{premijera|16|10|2009}}
|datumHR15   = {{premijera|30|1|2011}}
|sadržaj15   = Čarobnjaci su bijesni jer ljudi sa Zemlje sve više vjeruju u magiju. Kako bi pomrsili planove Winxicama, Čarobnjaci daju Mitzi i njenim prijateljicama moći te ih pretvaraju u zle vile. U međuvremenu, Jason pozove Musu na vjenčanje.

|naslov16    = Bijeg od stvarnosti
|naslovALT16 = A Virtual World
|datum16     = {{premijera|19|10|2009}}
|datumHR16   = {{premijera|6|2|2011}}
|sadržaj16   = Tecna stvara virtualni svijet u svom računalu kako bi tamo sakrila bijeli prsten. No Čarobnjaci saznaju da je tamo i pokušaju ga ukrasti.

|naslov17    = Tajna Tir Nan Og-a
|naslovALT17 = The Enchanted Island
|datum17     = {{premijera|21|10|2009}}
|datumHR17   = {{premijera|12|2|2011}}
|sadržaj17   = Winxice putuju na otok iz Roxyine vizije zvan Tir Nan Og. Po dolasku, tajanstvena žena neprestano doziva Roxy, a mračne sile otimaju i zarobe Winxice te ih odvode u zatvor za zemaljske vile. Winx uspješno oslobode vile sa Zemlje, no razočarane su kad saznaju da se one žele osvetiti ljudima radi njihovog nevjerovanja u čaroliju te tako proglase rat protiv čovječanstva.

|naslov18    = Bijes prirode
|naslovALT18 = The Nature Rage
|datum18     = {{premijera|26|10|2009}}
|datumHR18   = {{premijera|13|2|2011}}
|sadržaj18   = Diana, zemaljska vila prirode, započinje rat protiv čovječanstva pretvorivši Gardeniju u ogromnu džunglu. Winxice moraju spasiti ljude iz Gardenije te smisliti kako će osloboditi Majstore Magije koje je Diana otela. Osim toga, Winx saznaju od Faragonde da postoje darovi sudbine koji Winxicama može dati nove moći i transformacije.

|naslov19    = U Dianinom kraljevstvu
|naslovALT19 = In Diana's Kingdom
|datum19     = {{premijera|28|10|2009}}
|datumHR19   = {{premijera|19|2|2011}}
|sadržaj19   = Winxice dobivaju moć Sophixa pri ulasku u Amazonsku prašumu u kojoj je Diana napravila svoju novu jazbinu. No nakon što su se razdvoje, Flora, Musa i Layla budu zarobljene u pokušaju da spase Majstore Magije. U međuvremenu, Bloom, Stella i Tecna lociraju izvor Dianine moći.

|naslov20    = Darovi sudbine
|naslovALT20 = The Gifts of Destiny
|datum20     = {{premijera|30|10|2009}}
|datumHR20   = {{premijera|20|2|2011}}
|sadržaj20   = Winxice moraju spasiti Amazonsku šumu te uvjeriti Dianu da prekine rat protiv čovječanstva.

|naslov21    = Sibilina spilja
|naslovALT21 = Sibylla's Cave
|datum21     = {{premijera|3|11|2009}}
|datumHR21   = {{premijera|26|2|2011}}
|sadržaj21   = Winxice sklapaju savez sa Čarobnjacima Crnog Kruga kako bi pomogle Dumanu čiji život je u opasnosti. Winx i Čarobnjaci moraju otići do Sibiline pećine i tamo potražiti pomoć od Sibylle, vile pravde.

|naslov22    = Ledeni toranj
|naslovALT22 = The Frozen Tower
|datum22     = {{premijera|6|11|2009}}
|datumHR22   = {{premijera|27|2|2011}}
|sadržaj22   = Aurora, vila sjevera, zamrzne zemlju kako bi se osvetila ljudima. Winxice moraju iskoristiti svoje nove sniježe Lovix moći i zaustaviti Aurorinu osvetu.

|naslov23    = Bloomin ispit
|naslovALT23 = Bloom's Trial
|datum23     = {{premijera|6|11|2009}}
|datumHR23   = {{premijera|5|3|2011}}
|sadržaj23   = Bloom mora pobjediti u borbi protiv zle Nebule kako bi zaštitila Roxy i odgovorila Nebulu od njene želje za osvetom.

|naslov24    = Dan pravde
|naslovALT24 = The Day of Justice
|datum24     = {{premijera|9|11|2009}}
|datumHR24   = {{premijera|6|3|2011}}
|sadržaj24   = Bloom mora pobjediti u borbi protiv zle Nebule kako bi zaštitila Roxy i odgovorila Nebulu od njene želje za osvetom.

|naslov25    = Morganine tajne
|naslovALT25 = Morgana's Secret
|datum25     = {{premijera|11|11|2009}}
|datumHR25   = {{premijera|12|3|2011}}
|sadržaj25   = Nebula zarobi Morganu te krene u potragu za Čarobnjacima kojima se želi osvetiti. Morgana otkriva Roxy svoju veliku tajnu, a Winx moraju uvjeriti Laylu i Nebulu da odustanu od osvete.

|naslov26    = Led i vatra
|naslovALT26 = Ice and Fire
|datum26     = {{premijera|13|11|2009}}
|datumHR26   = {{premijera|13|3|2011}}
|sadržaj26   = Odlučna u namjeri da osveti Nabua, Layla se udružuje s Nebulom kako bi uništila Čarobnjake Crnog Kruga u opakoj bitci u dimenziji Omega. Ostale Winxice sustižu Laylu i Nebulu, te na kraju sve vile zajedno koriste konvergenciju da zamrznu čarobnjake i zauvijek ih zarobe u ledenom zatvoru dimenzije Omega. Nakon toga, Layla koristi ostatke Nabuova duha, u kombinaciji s moćima vila Tir Nan Og, za obnovu kraljevstva. Morgana proglašava Nebulu novom kraljicom Tir Nan Og, a zatim se vraća na Zemlju, gdje se ponovno sastaje sa suprugom, Klausom i kćerkom Roxy. Layla se ponovno vraća u Winx klub, a Roxy donosi odluku da želi postati učenica u Alfiji, školi za vile.
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
*{{službena|https://www.winxclub.com}}
*{{imdb|id=0421482|naslov=Winx}}

{{Winx}}
[[Kategorija:Winx Club]]
[[Kategorija:Televizijske sezone]]</text>
      <sha1>4wurlh70mn1jgg9tav5fxzv3y18vr10</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520978</id>
      <parentid>7520976</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Epizode */</comment>
      <origin>7520978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15334" sha1="63ozt3iki7n179um7253toct7sso1n3" xml:space="preserve">{{Infookvir TV sezona
| bgcolour           = #c13b82
| slika              = WinxHrvatskiDVDSezona4.jpg
| natpis_pod_slikom  = Jedan od hrvatskih DVD-ova 4. sezone
| broj epizoda       = 26
| država             = {{Z+X|ITA}}
| mreža              = [[RAI|Rai 2]]
| premijera          = {{premijera|15|4|2009|l}}
| finale             = {{finale|13|11|2009|l}}
| u_hrv              = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]
| premijera_hrv      = {{premijera|18|12|2010|l}}
| finale_hrv         = {{finale|13|3|2011|l}}
| web_stranica       = https://www.winxclub.com
| imdb_id            = 0421482
}}'''Četvrta sezona''' animirane [[televizijska serija|televizijske serije]] ''[[Winx]]'' sastoji se od 26 epizoda te se izvorno prikazala na [[Italija|talijanskom]] kanalu [[RAI|Rai 2]] od [[15. travnja]] do [[13. studenoga]] [[2009.]] godine.

Sezona se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prvi puta prikazivala subotom i nedjeljom u jutarnjem terminu na programu [[Nova TV|Nove TV]]  od [[18. prosinca]] [[2010.]] do [[13. ožujka]] [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;glasistreS4E1&quot;&gt;&lt;/ref&gt; Sezona se kasnije, osim ponovnih repriza na Novoj TV, također prikazivala na [[Mini TV]], te [[2019.]] godine na programu [[Doma TV|Dome TV]]. [[Nickelodeon]] je također prikazao sezonu [[2012.]] godine.&lt;ref name=&quot;TVprofilWinx&gt;{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/2274750/winx|title=Winx - TvProfil|access-date=12. listopada 2025.|website=tvprofil.com|archive-date=11. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211185158/https://tvprofil.com/serije/2274750/winx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
U Alfeu dolaze Čarobnjaci Crnog Kruga, skupina zlikovaca koji traže posljednju [[Vila (mitologija)|vilu]] na [[Zemlja|Zemlji]] kako bi uzeli njezinu moć. Oni misle kako je ta vila Bloom, no ubrzo se ispostavi da su u krivu. To znači da je posljednja vila sa Zemlje u opasnosti, a zadatak Winxica je pronaći ju. Djevojke odlaze u Gardeniu, Bloomin rodni grad, gdje također živi vila koju traže. Kroz brojne opasnosti, Winxice moraju vratiti čaroliju na Zemlju te stati na kraj ratu između čarobnjaka i zemaljskih vila. 

== Hrvatska sinkronizacija ==
Studio A.V.I.D. je [[2010.]] godine proizveo hrvatsku sinkronizaciju [[Winx (3. sezona)|treće]] i četvrte sezone, stoga obje sezone imaju identičnu glumačku postavu. 

=== Glavne uloge ===
Sljedeći glumci su navedeni pod zaslugama u odjavnoj špici četvrte sezone:
{{stupci|2|razmak=20|
*Nino Dabac
*Marko Jelić – Brandon, Nabu, Anagan
*[[Zrinka Kušević]] – Musa, Vanessa
*Valentina Lončarić – Layla, Griselda
*Mirta Muždalo – Faragonda, Morgana, Ninfea
*Ivana Ljubičić – Flora
*[[Lorena Nosić]] – Bloom, Lockette, Naratorica
*Gloria Šoletić – Tecna, Digit, Sibylla{{efn|name=22.ep.|samo u 22. epizodi}}
*Matija Tonković – Sky, Riven, Erendor
*Željka Vujaković – Stella
*Dinko Vujević – Timmy, Ogron
*Domagoj Vorberger – Artu
}}

=== Ostale uloge ===
{{stupci|2|razmak=20|
*Mario Huljev – Helia, Mike, Gantlos, Duman
*[[Marko Cindrić]] – Klaus, Andy, Jason Queen, Kiko
*Nives Trconić – Nebula, Aurora{{efn|name=23.ep.|samo u 23. epizodi}}
*[[Tajna Peršić]] – Princeza Diana, Sibylla{{efn|name=21.ep.|samo u 21. epizodi}}, Aurora{{efn|name=22.ep.|samo u 22. epizodi}}, Nebeske vile
*Tina Tomulić – Roxy, Mitzi
}}

== Epizode ==
{{Vidi još|Popis epizoda serije Winx}}
&lt;onlyinclude&gt;{{Popis epizoda
|članak     = Winx (4. sezona)
|boja       = #c13b82
|tekst naslov = Hrvatski i engleski naslov

|izvor naslov = &lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Straffi%2C+Iginio&amp;xm0=1&amp;selectedId=92004206|title=Winx club : sezona 4 : nove epizode|publisher=Katalog Knjižnica grada Zagreba|website=katalog.kgz.hr|access-date=17. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224195344/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Straffi%2C+Iginio&amp;xm0=1&amp;selectedId=92004206|archive-date=24. prosinca 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tvguide&quot;&gt;{{citiranje weba|url=https://epguides.com/WinxClub|title=Winx Club (a Titles &amp; Air Dates Guide)|access-date=12. listopada 2025.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250821084826/http://epguides.com/WinxClub/|archive-date=21. kolovoza 2025.}}&lt;/ref&gt;

|izvor datumHR = &lt;ref name=&quot;glasistreS4E1&quot;&gt;{{citiranje weba|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-tiskanog-izdanja/pregled/2010/12/18/54|title=Glas Istre: subota, 18. prosinac 2010. - stranica 54|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224195539/https://glasistrenovine.hr/arhiva-tiskanog-izdanja/pregled/2010/12/18/54|archive-date=24. prosinca 2023.|date=18. prosinca 2010.|access-date=17. listopada 2025.|publisher=[[Glas Istre]]|website=glasistrenovine.hr|quote=Winx, crtana serija (27/52)}}&lt;/ref&gt;

|izvor datum = &lt;ref name=&quot;tvguide&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

|brojsve1   = 79.
|broj1      = 1.
|naslov1    = Lovci na vile
|naslovALT1 = The Fairy Hunters
|datum1     = {{premijera|15|4|2009}}
|datumHR1   = {{premijera|18|12|2010}}
|sadržaj1   = U Alfiji vlada uzbuđenje povodom početka nove školske godine, a Winxice se nalaze u ulozi profesorica. No zabava će biti prekinuta kada Alfiju posjete misteriozni čarobnjaci koji žele uhvatiti posljednju vilu sa Zemlje.

|naslov2    = Drvo života
|naslovALT2 = The Tree of Life
|datum2     = {{premijera|17|4|2009}}
|datumHR2   = {{premijera|19|12|2010}}
|sadržaj2   = Winxice saznaju o svojim novim neprijateljima zvanim Čarobnjaci Crnog Kruga koji su izbrisali čaroliju sa Zemlje. Čarobnjaci su u lovu na posljednju vilu za Zemlje, a Winx dolaze do Drva Života kako bi je locirali. No prije toga se moraju suočiti s opasnim čudovištima iz Piksi sela.

|naslov3    = Posljednja vila na Zemlji
|naslovALT3 = {{nowrap|The Last Fairy of Earth}}
|datum3     = {{premijera|20|4|2009}}
|datumHR3   = {{premijera|25|12|2010}}
|sadržaj3   = Nakon što stignu u Gardeniju, Winx otvore dućan za kućne ljubimce uz pomoć Bloominih roditelja.

|naslov4    = Kućni ljubimci
|naslovALT4 = Love &amp; Pet
|datum4     = {{premijera|22|4|2009}}
|datumHR4   = {{premijera|26|12|2010}}
|sadržaj4   = Dućan s ljubimcima polako postaje popularan u Gardeniji. Čarobnjaci Crnog Kruga dolaze na Zemlju kako bi pronašli posljednju vilu sa Zemlje. U međuvremenu, Majstori Magije se pokušavaju prilagoditi svom novom životu na Zemlji. Sky saznaje da je u Gardeniji i Andy, Bloomin bivši dečko.

|naslov5    = Mitzina prisutnost
|naslovALT5 = Mitzi's Present
|datum5     = {{premijera|24|4|2009}}
|datumHR5   = {{premijera|1|1|2011}}
|sadržaj5   = Zli Čarobnjaci napadnu dućan s kućnim ljubimcima te bace zle čini na ljubimce. Winxice se moraju boriti protiv zlih stvorenja i pokušati poništiti čaroliju. U međuvremenu, Mitzi se zaljubi u Brandona što naljuti Stellu.

|naslov6    = Vila u opasnosti
|naslovALT6 = A Fairy in Danger
|datum6     = {{premijera|27|4|2009}}
|datumHR6   = {{premijera|2|1|2011}}
|sadržaj6   = Winxnice i Čarobnjaci pronađu posljednju vilu sa Zemlje - Roxy. Winx se nađu u velikoj bitci protiv Čarobnjaka u kojoj moraju spasiti Roxy. Zahvaljujući Roxyinom vjerovanju u čaroliju, Winx dobivaju novu moć – Believix.

|naslov7    = Winx Believix
|naslovALT7 = 
|datum7     = {{premijera|29|4|2009}}
|datumHR7   = {{premijera|8|1|2011}}
|sadržaj7   = Zahvaljujući Roxy, Winx imaju nove Belivix moći i snažnije su u borbi protiv Čarobnjaka. U međuvremenu, Roxy čuje glas misteriozne žene koja joj govori kako treba prihvatiti svoje moći.

|naslov8    = Neobični krug
|naslovALT8 = The White Circle
|datum8     = {{premijera|1|5|2009}}
|datumHR8   = {{premijera|9|1|2011}}
|sadržaj8   = Winx i Roxy odlaze na farmu gdje ih napadnu Čarobnjaci. Tamo pronađu bijeli krug, moćni predmet kojim Roxy uspješno otjera Čarobnjake. Winxice također otkriju kako posjeduju moć uvjeravanja ljudi u magiju.

|naslov9    = Nebula
|naslovALT9 = 
|datum9     = {{premijera|4|5|2009}}
|datumHR9   = {{premijera|15|1|2011}}
|sadržaj9   = Roxy postaje zla kad ju obuzme misteriozan duh iz bijelog prstena. Winx ju moraju zaustaviti prije nego upadne u nevolju u svom pohodu na Čarobnjake Crnog Kruga.

|naslov10    = Musina pjesma
|naslovALT10 = Musa's Song
|datum10     = {{premijera|6|5|2009}}
|datumHR10   = {{premijera|16|1|2011}}
|sadržaj10   = Musino pjevanje privuče pažnju glazbenika Jasona od kojeg Musa dobije ponudu za snimanje pjesme. Radi Rivenove ljubomore prema Jasonu, Riven i Musa se sve više udaljavaju. U međuvremenu, ostale Winxice i Roxy bezuspješno uvjeravaju stanovnike Gardenije da povjeruju u vile. No kad djevojke pomognu u gašenju vatre koju su stvorili Čarobnjaci, ljudi polako vraćaju svoje vjerovanje u magiju.

|naslov11    = Winx Club zauvijek!
|naslovALT11 = Winx Club Forever
|datum11     = {{premijera|8|5|2009}}
|datumHR11   = {{premijera|22|1|2011}}
|sadržaj11   = Dok Winxice provode vrijeme u trgovačkom centru u Gardeniji, moraju se suočiti s bandom pljačkaša banke. U međuvremenu, Roxy otkriva da njezine vilinske moći postaju sve snažnije, jer nakratko može začarati životinje da govore poput ljudi. Nabu zaprosi Laylu, a ona sretno prihvati.

|naslov12    = Tata! Ja sam vila!
|naslovALT12 = Dad! I'm a Fairy
|datum12     = {{premijera|11|5|2009}}
|datumHR12   = {{premijera|23|1|2011}}
|sadržaj12   = Čarobnjaci otmu Roxy i njenog oca i to u trenutku kad mu ona pokuša priznati da je vila. Artu, Kiko i ostale životinje kreću u spasilačku misiju kako bi spasili Roxy i njenog oca, no Gantlos povrijedi Artua nakon čega se Roxy po prvi puta pretvori u vilu.

|naslov13    = Napad čarobnjaka
|naslovALT13 = The Wizards' Attack
|datum13     = {{premijera|13|5|2009}}
|datumHR13   = {{premijera|29|1|2011}}
|sadržaj13   = Čarobnjaci prijete kako će uništiti cijelu Gardeniju ako se Roxy ne preda. Winx se nađu u opasnoj borbi.

|naslov14    = Sedam je savršen broj
|naslovALT14 = 7: The Perfect Number
|datum14     = {{premijera|14|10|2009}}
|datumHR14   = {{premijera|2011}}
|sadržaj14   = Winxice i Roxy se moraju nositi sa svojom novom popularnošću u Gardeniji, a također i s par krijumčara životinja.

|naslov15    = Satovi magije
|naslovALT15 = Magic Lessons
|datum15     = {{premijera|16|10|2009}}
|datumHR15   = {{premijera|30|1|2011}}
|sadržaj15   = Čarobnjaci su bijesni jer ljudi sa Zemlje sve više vjeruju u magiju. Kako bi pomrsili planove Winxicama, Čarobnjaci daju Mitzi i njenim prijateljicama moći te ih pretvaraju u zle vile. U međuvremenu, Jason pozove Musu na vjenčanje.

|naslov16    = Bijeg od stvarnosti
|naslovALT16 = A Virtual World
|datum16     = {{premijera|19|10|2009}}
|datumHR16   = {{premijera|6|2|2011}}
|sadržaj16   = Tecna stvara virtualni svijet u svom računalu kako bi tamo sakrila bijeli prsten. No Čarobnjaci saznaju da je tamo i pokušaju ga ukrasti.

|naslov17    = Tajna Tir Nan Og-a
|naslovALT17 = The Enchanted Island
|datum17     = {{premijera|21|10|2009}}
|datumHR17   = {{premijera|12|2|2011}}
|sadržaj17   = Winxice putuju na otok iz Roxyine vizije zvan Tir Nan Og. Po dolasku, tajanstvena žena neprestano doziva Roxy, a mračne sile otimaju i zarobe Winxice te ih odvode u zatvor za zemaljske vile. Winx uspješno oslobode vile sa Zemlje, no razočarane su kad saznaju da se one žele osvetiti ljudima radi njihovog nevjerovanja u čaroliju te tako proglase rat protiv čovječanstva.

|naslov18    = Bijes prirode
|naslovALT18 = The Nature Rage
|datum18     = {{premijera|26|10|2009}}
|datumHR18   = {{premijera|13|2|2011}}
|sadržaj18   = Diana, zemaljska vila prirode, započinje rat protiv čovječanstva pretvorivši Gardeniju u ogromnu džunglu. Winxice moraju spasiti ljude iz Gardenije te smisliti kako će osloboditi Majstore Magije koje je Diana otela. Osim toga, Winx saznaju od Faragonde da postoje darovi sudbine koji Winxicama može dati nove moći i transformacije.

|naslov19    = U Dianinom kraljevstvu
|naslovALT19 = In Diana's Kingdom
|datum19     = {{premijera|28|10|2009}}
|datumHR19   = {{premijera|19|2|2011}}
|sadržaj19   = Winxice dobivaju moć Sophixa pri ulasku u Amazonsku prašumu u kojoj je Diana napravila svoju novu jazbinu. No nakon što su se razdvoje, Flora, Musa i Layla budu zarobljene u pokušaju da spase Majstore Magije. U međuvremenu, Bloom, Stella i Tecna lociraju izvor Dianine moći.

|naslov20    = Darovi sudbine
|naslovALT20 = The Gifts of Destiny
|datum20     = {{premijera|30|10|2009}}
|datumHR20   = {{premijera|20|2|2011}}
|sadržaj20   = Winxice moraju spasiti Amazonsku šumu te uvjeriti Dianu da prekine rat protiv čovječanstva.

|naslov21    = Sibilina spilja
|naslovALT21 = Sibylla's Cave
|datum21     = {{premijera|3|11|2009}}
|datumHR21   = {{premijera|26|2|2011}}
|sadržaj21   = Winxice sklapaju savez sa Čarobnjacima Crnog Kruga kako bi pomogle Dumanu čiji život je u opasnosti. Winx i Čarobnjaci moraju otići do Sibiline pećine i tamo potražiti pomoć od Sibylle, vile pravde.

|naslov22    = Ledeni toranj
|naslovALT22 = The Frozen Tower
|datum22     = {{premijera|6|11|2009}}
|datumHR22   = {{premijera|27|2|2011}}
|sadržaj22   = Aurora, vila sjevera, zamrzne zemlju kako bi se osvetila ljudima. Winxice moraju iskoristiti svoje nove sniježe Lovix moći i zaustaviti Aurorinu osvetu.

|naslov23    = Bloomin ispit
|naslovALT23 = Bloom's Trial
|datum23     = {{premijera|6|11|2009}}
|datumHR23   = {{premijera|5|3|2011}}
|sadržaj23   = Bloom mora pobjediti u borbi protiv zle Nebule kako bi zaštitila Roxy i odgovorila Nebulu od njene želje za osvetom.

|naslov24    = Dan pravde
|naslovALT24 = The Day of Justice
|datum24     = {{premijera|9|11|2009}}
|datumHR24   = {{premijera|6|3|2011}}
|sadržaj24   = Bloom mora pobjediti u borbi protiv zle Nebule kako bi zaštitila Roxy i odgovorila Nebulu od njene želje za osvetom.

|naslov25    = Morganine tajne
|naslovALT25 = Morgana's Secret
|datum25     = {{premijera|11|11|2009}}
|datumHR25   = {{premijera|12|3|2011}}
|sadržaj25   = Nebula zarobi Morganu te krene u potragu za Čarobnjacima kojima se želi osvetiti. Morgana otkriva Roxy svoju veliku tajnu, a Winx moraju uvjeriti Laylu i Nebulu da odustanu od osvete.

|naslov26    = Led i vatra
|naslovALT26 = Ice and Fire
|datum26     = {{premijera|13|11|2009}}
|datumHR26   = {{premijera|13|3|2011}}
|sadržaj26   = Odlučna u namjeri da osveti Nabua, Layla se udružuje s Nebulom kako bi uništila Čarobnjake Crnog Kruga u opakoj bitci u dimenziji Omega. Ostale Winxice sustižu Laylu i Nebulu, te na kraju sve vile zajedno koriste konvergenciju da zamrznu čarobnjake i zauvijek ih zarobe u ledenom zatvoru dimenzije Omega. Nakon toga, Layla koristi ostatke Nabuova duha, u kombinaciji s moćima vila Tir Nan Og, za obnovu kraljevstva. Morgana proglašava Nebulu novom kraljicom Tir Nan Og, a zatim se vraća na Zemlju, gdje se ponovno sastaje sa suprugom, Klausom i kćerkom Roxy. Layla se ponovno vraća u Winx klub, a Roxy donosi odluku da želi postati učenica u Alfiji, školi za vile.
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
*{{službena|https://www.winxclub.com}}
*{{imdb|id=0421482|naslov=Winx}}

{{Winx}}
[[Kategorija:Winx Club]]
[[Kategorija:Televizijske sezone]]</text>
      <sha1>63ozt3iki7n179um7253toct7sso1n3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prava LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>683851</id>
    <revision>
      <id>7520629</id>
      <parentid>7494844</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:50:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156226" sha1="nuq4e8ixiq8m4561dhviv6k93drxfew" xml:space="preserve">{{Infookvir prava LGBT osoba
| lokacija                    = [[UK]]
| slika                       = Europe-UK.svg
| opis                        = Ujedinjeno Kraljevstvo na mapi Europe
| pravni_status               = Oduvijek legalno za žene; dekriminalizirano za muškarce u:&lt;br /&gt;1967. (Engleska i Wales)&lt;br /&gt;1981 (Škotska)&lt;br /&gt;1982 (Sjeverna Irska)&lt;br /&gt; Dob pristanka izjednačena u 2001.
| kazna                       = 
| rodni_identitet_izraz       = Mogućnost prijave za promjenu pravnog spola od 2005. godine
| vojna_služba                = Dopušteno služiti otvoreno od 2000. godine
| antidiskriminacijski_zakoni = Zaštita seksualne orijentacije i rodnog identiteta od 2010. godine
| priznanje_partnerstva       = 
[[Istospolni brakovi u Ujedinjenom Kraljevstvu]] od 2014. (Engleska i Wales; Škotska) &lt;br /&gt; Istospolni brakovi u Sjevernoj Irskoj od 2020.&lt;ref name=&quot;The Irish Times&quot;&gt;{{citiranje weba |url=https://www.irishtimes.com/news/ireland/irish-news/law-liberalising-abortion-and-same-sex-marriage-in-ni-passes-final-stage-1.3964062?mode=amp |title=Zakon o liberalizaciji pobačaja i istospolnih brakova u NI prolazi završnu fazu |work=The Irish Times |date=23. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt; [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu| Građansko partnerstvo]] od 2005. (u cijeloj zemlji)
| ograničenja_priznanja       = 
| posvajanje                  = 
}}

'''Lezbijska, gay, biseksualna i transrodna''' ('''LGBT''') prava u '''Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske''' vremenom su se dramatično razvila.

Prije i tijekom formiranja [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], vidjelo se da se sukobljavaju [[kršćanstvo i homoseksualnost]]. Istospolne seksualne aktivnosti okarakterizirane su kao &quot;grešne&quot;, a prema ''[[Zakon o sodomi iz 1533. godine (UK)|Zakonu o sodomi iz 1533.]]'' godine zabranjene su i kažnjavane smrću. LGBT prava prvi su put došla do izražaja nakon dekriminalizacije seksualnih aktivnosti među muškarcima 1967. u [[Engleska i Wales|Engleskoj i Walesu]], a kasnije u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. Seksualne aktivnosti među ženama nikada nisu podlijegale istim zakonskim ograničenjima.

Od prijelaza u 21. stoljeće, podrška pravima [[LGBT]] osoba sve su jača. Neke mjere zaštite od diskriminacije za LGBT osobe postoje od 1999. godine, ali su proširene na sva područja prema ''Zakonu'' o ''[[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. (UK)|ravnopravnosti iz 2010. godine]]''. Zabrana otvorenog služenja u oružanim snagama od strane LGBT osoba službeno je ukinuta 2016. godine, iako se neslužbeno ta politika već provodila od 2000. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2016/21/contents |title=Armed Forces Act 2016 |publisher=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt; Dob pristanka izjednačena je na 16 godina{{Efn|This was 17 in Northern Ireland at the time but has since been lowered in line with the rest of the UK.}} bez obzira na [[Seksualna orijentacija|spolnu orijentaciju]] 2001. godine. Uveden 1980-ih, zloglasni [[odjeljak 28]]., koji zabranjuje &quot;promicanje homoseksualnosti&quot; u školama i od strane lokalnih vlasti, ukinut je 2003. godine. Transrodne osobe imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za promjenu pravnog spola od 2005. godine. Iste su godine istospolni parovi dobili pravo sklopiti [[Istospolna zajednica|građansko partnerstvo]], sličnu pravnu strukturu kao i brak, te također [[Posvajanje djece od strane LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|posvojiti]] u Engleskoj i Walesu. Škotska je kasnije uvela takva prava na posvojenje djece od strane istospolnih parova, 2009. godine, a Sjeverna Irska 2013. godine. [[Istospolni brak]]ovi legalizirani su u Engleskoj i Walesu, te u Škotskoj 2014. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2013/12/10/government-announces-date-of-first-same-sex-marriages-in-england-and-wales/ |title=Government announces date of first same-sex marriages in England and Wales |work=Pink News |accessdate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; i u Sjevernoj Irskoj 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2019/22/enacted/data.htm |title=Northern Ireland (Executive Formation etc) Act 2019 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=12. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nimarriage2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2019/1514/contents/made/data.htm |title=The Marriage (Same-sex Couples) and Civil Partnership (Opposite-sex Couples) (Northern Ireland) Regulations 2019 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=12. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Danas LGBT građani imaju većinu istih zakonskih prava kao i ne-LGBT građani, a Velika Britanija svojim LGBT zajednicama pruža jedan od najviših stupnjeva slobode na svijetu. U pregledu prava LGBTI osoba iz 2015. od strane [[ILGA-Europe]] Velika Britanija dobila je najvišu ocjenu u Europi, s 86% napretka prema &quot;poštovanju ljudskih prava i punoj jednakosti&quot; za LGBT osobe te 92% za Škotsku, ako se ona promatra zasebno&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/world/2015/may/10/scotland-tops-league-for-gay-rights |title=Scotland tops league for gay rights |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; 86% Ujedinjenog Kraljevstva složilo se da društvo treba prihvatiti homoseksualnost, prema anketi [[Istraživački centar Pew|Pew Research Center-a iz]] 2019.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pewresearch.org/global/2020/06/25/global-divide-on-homosexuality-persists/ |title=The Global Divide on Homosexuality Persists |date=25. lipnja 2020. |work=Pew Research Center's Global Attitudes Project}}&lt;/ref&gt; a anketa iz 2017. pokazala je da 77% Britanaca podržava istospolne brakove.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pewforum.org/wp-content/uploads/sites/7/2018/10/Eastern-Western-Europe-FOR-WEB.pdf |title=Eastern and Western Europeans Differ on Importance of Religion, Views of Minorities, and Key Social Issues |date=29. listopada 2018. |work=Pew Research Center |accessdate=28. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Velika Britanija trenutno drži svjetski rekord imajući najveći broj LGBTI osoba (koje su to javno obznanile, odnosno [[Out of the closet|out]] su) u [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamentu]], s 45 LGBTI zastupnika izabranih na izborima 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.gaystarnews.com/article/britain-has-elected-most-lgbti-mps-world080515 |title=Britain has elected the most LGBTI MPs in the world |date=8. svibnja 2015. |first=Stefanie |last=Gerdis |work=GayStarNews |accessdate=11. svibnja 2015. |archive-date=20. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180720022626/https://www.gaystarnews.com/article/britain-has-elected-most-lgbti-mps-world080515/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2019/12/13/uk-gay-parliament-world-2019-general-election-snp-conservatives-labour-lgbt/ |title=The UK's parliament is still the gayest in the world after 2019 election |author=Reynolds |first=Andrew |date=13. prosinca 2019. |work=PinkNews}}&lt;/ref&gt;

Oko 2% ljudi identificiralo se kao lezbijke, homoseksualci ili biseksualci u nacionalnom istraživanju Ujedinjenog Kraljevstva iz 2017. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/culturalidentity/sexuality/bulletins/sexualidentityuk/2017 |title=Sexual orientation, UK – Office for National Statistics |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=28. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt; iako analitačarska kuća YouGov te udruga Stonewall tvrde da je na to vjerojatno utjecalo nedovoljno prijavljivanje i procjenjuju da je stvarna brojka između 5 i 7 %.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/politics/reality-check/2013/oct/03/gay-britain-what-do-statistics-say |title=Gay Britain: what do the statistics say? |date=3. listopada 2013. |work=[[The Guardian]] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YouGov&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |title=YouGov – Move over Kylie: One Direction is Britain's gayest band |work=YouGov: What the world thinks |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=22. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422090445/https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da se broj transrodnih osoba u Velikoj Britaniji kreće između 300.000 i 500.000 (otprilike 0,5% cjelokupne populacije) od 2009.&lt;ref name=&quot;TransReport&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |title=Introduction to the review |work=equalityhumanrights.com |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=6. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150706020643/http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Organizacije za zaštitu LGBT prava i vrlo velike LGBT zajednice izgrađene su diljem Velike Britanije, ponajviše u [[Brighton]]u, koji se smatra neslužbenom &quot;gay prijestolnicom&quot; Velike Britanije, s ostalim velikim zajednicama u [[Ulica Old Compton|Londonu]], [[Manchester]]u, [[Birmingham]]u, [[Bristol]]u, [[Leeds]]u, [[Liverpool]]u, [[Newcastle upon Tyne]]u, [[Edinburgh]]u i [[Southampton]]u koji imaju svoje [[gay četvrt]]i i domaćini su godišnjih [[Povorka ponosa|parada ponosa]].

== Istospolne seksualne aktivnosti ==
[[Englesko pravo|Englesko je pravo]] identificiralo [[analni seks]] kao kazneno djelo za koje se kažnjava vješanjem ''[[Zakon o sodomi iz 1533. godine (UK)|Zakonu o sodomi iz 1533.]]Zakonom o sodomi iz 1533'', čiji je pionir [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henry VIII]]. To je bio prvi takav građanskoj zakon o sodomiji u zemlji, obično su se takvim kaznenim djelima bavili [[crkveni sud]]ovi. Iako je zakon ukinut 1553. godine pristupanjem na vlast [[Marija Tudor|Marije I.]], ponovno je donesen 1563. godine pod vodstvom [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] James Pratt i John Smith su zadnje osobe koja su pogubljene zbog sodomije, 1835. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=A Gay History of Britain: Love and Sex Between Men Since the Middle Ages |publisher=Greenwood World Publishing |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Iako je člankom 61. Zakona o kaznenim djelima protiv osoba, iz 1861. godine, uklonjena smrtna kazna zbog homoseksualnosti, muški homoseksualni postupci i dalje su bili ilegalni i kažnjavali su se zatvorom. Labouchereov amandman, odjeljak 11. Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona iz 1885. godine, proširio je zakone o homoseksualnosti tako da uključuju bilo koju vrstu seksualnih aktivnosti između muškaraca. [[Oscar Wilde]] osuđen je prema ovom zakonu i osuđen na dvije godine [[Kazneni rad|kaznenog rada]]. Suprotno tome, lezbijke nikada nisu bile priznate od strane zakondavstva niti su bile ili ciljane žrtve zakona.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/01/31/turings-law-thousands-convicted-gay-bisexual-men-receive-posthumous/ |title=Turing's Law: Oscar Wilde among 50,000 convicted gay men granted posthumous pardons |date=31. siječnja 2017. |work=[[The Daily Telegraph]]}}&lt;/ref&gt;

U Škotskoj, iako nisu postojali zakoni koji bi seks između muškaraca činili nezakonitim između 1424. i 1707. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rps.ac.uk/ |title=Records of the Parliaments of Scotland |publisher=Rps.ac.uk |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; homoseksualna djela bila su kažnjiva. Jedan od primjera za to je komisija za suđenje Gavinu Bellu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rps.ac.uk/search.php?action=fetch_jump&amp;filename=charlesi_ms&amp;jump=charlesi_t1645_11_28_d6_trans&amp;type=ms&amp;fragment=m1645_11_28_d6_ms |title=Procedure: commission for the trial of Gavin Bell |publisher=Rps.ac.uk |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

Početkom pedesetih godina 20. stoljeća policija je aktivno provodila zakone o zabrani seksualnog ponašanja između muškaraca. Do kraja 1954. godine u zatvoru je bilo 1069 homoseksualaca u Engleskoj i Walesu, prosječne starosti 37 godina.&lt;ref name=&quot;pinknews.co.uk&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.pinknews.co.uk/2013/07/15/the-pinknews-guide-to-the-history-of-england-and-wales-equal-marriage/2/ |title=The PinkNews Guide to the history of England and Wales equal marriage |date=15. lipnja 2013. |publisher=Pinknews.co.uk |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Dogodila su se brojna uhićenja i suđenja, uključujući i znanstvenike, matematičare te poznatog razbijača ratnog koda, [[Kriptografija|kriptografa]] [[Alan Turing|Alana Turinga]], osuđenog 1952. zbog &quot;grube nepristojnosti&quot;. Prihvatio je liječenje ženskim hormonima ([[kemijska kastracija]]) kao alternativu zatvoru. Turing je počinio samoubojstvo 1954. godine. Bivši premijer [[Gordon Brown]], reagirajući na peticiju, uputio je ispriku u ime britanske vlade 2009. godine za &quot;grozan način na koji je tretiran&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |first=Hilary |last=Whiteman |title=Petition seeks apology for Enigma code-breaker Turing |publisher=CNN |date=1. rujna 2009. |url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/09/01/alan.turing.petition/?imw=Y |accessdate=2. svibnja 2010. |archive-date=24. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180124232211/http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/09/01/alan.turing.petition/?imw=Y |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.number10.gov.uk/Page20571 |title=Treatment of Alan Turing was &quot;appalling&quot;&amp;nbsp;– PM |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100420212249/http://www.number10.gov.uk/Page20571 |archivedate=20. travnja 2010. |date=10. rujna 2009. |publisher=10 Downing Street |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 1954. godine suđenje i eventualno zatvaranje Edwarda Montagua (3. baruna Montagua iz Beaulieua), Michaela Pitt-Riversa i Petera Wildeblooda zbog počinjenja djela &quot;homoseksualne nepristojnosti&quot; izazvalo je galamu i dovelo do osnivanja odbora za ispitivanje i izvještavanje o zakonima koji pokrivaju &quot;homoseksualna kaznena djela&quot; koje su imenovali Sir David Maxwell Fyfe i Sir Hugh Lucas-Tooth .

=== Wolfenden ===
Odbor Wolfenden osnovan je 24. kolovoza 1954. godine kako bi razmotrio zakon Velike Britanije koji se odnosi na &quot;homoseksualna kaznena djela&quot;; izvještaj Odjelnog odbora za homoseksualne prijestupe i prostituciju (poznatiji kao izvještaj Wolfenden, [[Engleski jezik|engl]]. Wolfenden report) objavljen je 3. rujna 1957. Preporučio je da &quot;homoseksualno ponašanje privatnih odraslih osoba više ne smije biti kazneno djelo&quot;, utvrdivši da se &quot;homoseksualnost ne može legitimno smatrati bolešću, jer je u mnogim slučajevima to jedini simptom, dok je u ostalom osoba kompatibilna s punim mentalnim zdravljem.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.bl.uk/learning/timeline/item107413.html |title=Wolfenden Report |work=bl.uk |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=28. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428131012/https://www.bl.uk/learning/timeline/item107413.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U listopadu 1957. nadbiskup Canterburyja, Geoffrey Fisher, podržao je Wolfendenovo izvješće, rekavši da &quot;postoji sveto područje privatnosti … u koje zakon, općenito govoreći, ne smije zadirati. Ovo je načelo od najveće važnosti za očuvanje ljudske slobode, samopoštovanja i odgovornosti.&quot; Prvu parlamentarnu raspravu o Wolfendenovom izvješću pokrenuo je Lord Pakenham 4. prosinca 1957. godine. Od sedamnaest kolega koji su govorili u raspravi, osam je široko podržalo preporuke iz Wolfendena. Maxwell Fyfe, do tada oplemenjen kao Lord Kilmuir i služeći kao [[Lord kancelar (UK)|Lord kancelar]], govoreći za Vladu, sumnjao je da će postojati velika podrška javnosti za provedbu preporuka i izjavio je da su potrebna daljnja istraživanja. Društvo za reformu homoseksualnog zakona osnovano je 12. svibnja 1958. uglavnom radi kampanje za provedbu preporuka Wolfendenovog odbora.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.historyandpolicy.org/policy-papers/papers/the-legacy-of-1885-girls-and-the-age-of-sexual-consent |title=The legacy of 1885: girls and the age of sexual consent |author=Bates |first=Victoria |date=8. rujna 2015. |work=History &amp; Policy |publisher=History &amp; Policy |accessdate=12. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

=== Dekriminalizacija homoseksualnih činova ===
Godine 1965. Lord Arran predložio je dekriminalizaciju muških homoseksualnih činova (lezbijska djela nikada nisu bila protuzakonita) u [[Dom lordova|Domu lordova]]. Naslijedio ga je Humphry Berkeley u Donjem domu godinu dana kasnije, iako je Berkeley svoj poraz na općim izborima 1966. pripisao upravo nepopularnosti ove akcije. Međutim, u novoizabranom parlamentu, zastupnik [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] Leo Abse pokrenuo je to pitanje i ''Zakon'' o ''seksualnim prijestupima bio je'' predstavljen Parlamentu kako bi se provele neke od preporuka odbora Wolfenden nakon gotovo deset godina kampanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Patricia Brent and Leo Abse |url=https://www.bbc.co.uk/archive/gay_rights/12005.shtml |title=Why should homosexuality be decriminalised? |date=20. prosinca 1966. |work=BBC Archives |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110818134241/http://www.bbc.co.uk/archive/gay_rights/12005.shtml |archivedate=18. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

Zakon o seksualnim prijestupima iz 1967, godine je u skladu s tim usvojen i dobio je [[kraljevski pristanak]] 27. srpnja 1967., nakon intenzivne kasnonoćne rasprave u Donjem domu. Održavao je opće zabrane [[Sodomija|sodome]] i [[Poštovanje|nepristojnosti]] među muškarcima, ali je predviđao ograničenu dekriminalizaciju homoseksualnih činova gdje su bila ispunjena tri uvjeta: 1) djelo mora biti sporazumno, 2) djelo se mora odvijati privatno i 3) djelo mogu počiniti samo osobe koje su navršile 21 godinu. To je bila starija dob pristanka od one za [[Heteroseksualnost|heteroseksualne]] činove koja je utvrđena na 16 godina. Nadalje, &quot;privatno&quot; je ograničilo sudjelovanje u činu na dvije osobe.  Ovaj uvjet je mogao protumačiti samo sud, koji je odlučio isključiti djela koja se događaju u sobi u hotelu ili u privatnim kućama u kojima je bila treća osoba (čak i ako je ta osoba bila u drugoj sobi). Ta je ograničenja ukinuo [[Europski sud za ljudska prava]] 2000.&lt;ref name=&quot;pinknews.co.uk&quot;/&gt;

Zakon iz 1967. proširio se samo na [[Engleska i Wales|Englesku i Wales]]. Organizacije su stoga nastavile kampanju za postizanje pune jednakosti u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj,]] gdje je svako homoseksualno ponašanje ostalo ilegalno. Istospolne seksualne aktivnosti legalizirane su u Škotskoj na istoj osnovi kao i Zakon iz 1967., i to člankom 80. Zakona o ''kaznenom pravosuđu (Škotska) iz 1980'', koji je stupio na snagu 1. veljače 1981.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1980/dec/17/the-criminal-justice-scotlandact-1980 |title=THE CRIMINAL JUSTICE (SCOTLAND)ACT 1980 (Hansard, 17 December 1980) |work=hansard.millbanksystems.com |language=en-GB |accessdate=4. rujna 2017. |archive-date=5. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905053034/http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1980/dec/17/the-criminal-justice-scotlandact-1980 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Analogna izmjena i dopuna također je uvedena u zakon Sjeverne Irske, nakon što je Europski sud za ljudska prava utvrdio slučaj ''Dudgeon v.'' ''Ujedinjeno Kraljevstvo. Promijenjeni''  Nalog o ''homoseksualnim kaznenim djelima (Sjeverna Irska) iz 1982.'' godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1007455 |title=The Homosexual Offences (Northern Ireland) Order 1982 (No. 1536 (N.I. 19)) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100130103644/http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1007455 |archivedate=30. siječnja 2010. |date=27. listopada 1982. |work=The UK Statute Law Database |publisher=Office of Public Sector Information |accessdate=2. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt; koji je stupio na snagu 8. prosinca 1982.

=== Jednaka dob pristanka ===
1979. godine, izvještaj Radne skupine Savjetodavnog odbora Ministarstva unutarnjih poslova, &quot;Dob pristanka u odnosu na seksualne prijestupe&quot; ([[Engleski jezik|engl]]. „Age of Consent in Relation to Sexual Offences&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;), preporuča da se dob pristanka za istospolne seksualne aktivnosti smanji s 21 na 18 godina, ali nije donesen takav zakonski rezultat.

U veljači 1994., Parlament je razmatrao reformu zakona o [[Silovanje|silovanju]] i drugim seksualnim djelima tijekom donošenja Zakona o ''kaznenoj pravdi i javnom poretku''. [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna]] zastupnica Edwina Currie predložila je amandman kako bi se dob za pristanak istospolnih seksualnih aktivnosti izjednačila sa 16 godina. Curriejev amandman poražen je s 307 glasova naspram 280. Oni koji su je podržali bili su [[Tony Blair]],&lt;ref name=&quot;Blair1996&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Blair |first=Tony |year=1996 |title=New Britain: my vision of a young country |publisher=Fourth Estate |URL=https://books.google.com/?id=7k-IAAAAMAAJ}}&lt;/ref&gt; [[John Smith (čelnik Laburističke stranke)|John Smith]], [[Neil Kinnock]], [[Paddy Ashdown]] i [[William Hague]]. Oni protiv bili su [[David Blunkett]] i [[Ann Taylor, barunica Taylor iz Boltona|Ann Taylor]]. Bilo je ljutitih scena ispred [[Westminsterska palača|Westminsterske palače]] zbog poraza od amandmana, kada su se oni koji su sudjelovali u demonstracijama koje je organizirala grupa OutRage! sukobili s policijom. Drugi amandman koji je predložio sir [[Anthony Durant]] predložio je smanjenje dobi za pristanak na 18 godina, koji je prošao s 427 glasova naspram 162, a među pristašama bili su [[Michael Howard]] i [[John Major]]. Suprotstavili su mu se zastupnici [[John Redwood]], [[Michael Heseltine]] i [[John Gummer]]. Amandman koji je predložio [[Simon Hughes]], a koji je trebao izjednačiti dob pristanka za homoseksualce i heteroseksualce, nije izglasan. Prijedlog zakona u cjelini dobio je drugo čitanje u [[Dom lordova|Domu lordova]] gdje je 290 glasova bilo naspram 247. Lord Longford tada je pokušao ponovno uvesti 21 godinu kao minimalnu dob u Domu lordova, ali ideja je poražena sa 176 glasova za i 113 protiv. Amandman zamjenika vođe rada u Domu lordova, lorda MacIntosha od Haringeya, kojim bi se izjednačila dob pristanka na 16 godina, odbijen je s 245 glasova naspram 71.

U svojoj odluci od 1. srpnja 1997., u predmetu ''Sutherland v.'' ''Ujedinjeno Kraljevstvo'', [[Europska komisija za ljudska prava]] utvrdila je da su članci 8. i 14. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] prekršeni diskriminirajućom dobom pristanka, s obrazloženjem da nema bilo objektivnog i razumnog opravdanja za održavanje veće minimalne dobi za muške homoseksualne činove. Dana 13. listopada 1997. godine Vlada je podnijela Europskom sudu za ljudska prava da će Parlamentu predložiti prijedlog zakona o smanjenju dobi pristanka za homoseksualna djela s 18 na 16 godina. 22. lipnja 1998. prijedlog ''Zakona'' o ''kriminalu i neredu iznijet'' je pred parlament. Ann Keen predložila je izmjene i dopune kojima se dob za pristanak smanjuje na 16 godina. Donji dom prihvatio je ove odredbe većinom od 207 glasova, ali ih je Dom lordova odbio većinom od 168 glasova. Nakon toga, ''Zakon'' o ''seksualnim prekršajima (amandman)'' uveden je 16. prosinca 1998. godine, a ponovno je izjednačavanje dobi za pristanak odobreno 25. siječnja 1999. od strane Donjeg doma, ali je to odbijeno 14. travnja 1999. od strane Doma lordova. Oni koji su vodili kampanju protiv amandmana tvrdili su da su jednostavno djelovali kako bi zaštitili djecu. Barunica Young, vođa kampanje protiv amandmana, rekla je: &quot;Homoseksualne prakse nose velike zdravstvene rizike za mlade.&quot;

Vlada je zakon ponovno predložila 1999. godine. uz mogućnost da ga Donji dom usvoji u dva uzastopna zasjedanja Parlamenta, koristeći se ''Parlamentarnim aktima iz 1911. i 1949.,''  koji su bili su na raspolaganju za donošenje zakona ako bi ga predstavnici Doma lordova treći put odbili. Lordovi su zakon usvojili na drugom čitanju, ali su tijekom faze odbora donijeli izmjene i dopune kako bi se zadržala starosna dob za pristanak na 18 godina za oba spola. Međutim, kako zakon nije prošao kroz Lordove na kraju parlamentarnog zasjedanja 30. studenog 2000. godine, tada je predsjednik Donjeg doma Michael Martin potvrdio da je poštovana procedura navedena u zakonima Parlamenta. Zakon je dobio [[Kraljevski pristanak|kraljevsku suglasnost]] nekoliko sati kasnije, a donesen je kao [[Zakon o seksualnim prekršajima (amandman) iz 2000. godine (UK)|Zakon o ''seksualnim prekršajima (amandman) iz 2000. godine'']]. Odredbe Zakona stupile su na snagu u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini 8. siječnja 2001., spuštajući dob za pristanak na 16 godina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1471128 |title=Sexual Offences (Amendment) Act 2000 |work=The UK Statute Law Database |publisher=Office of Public Sector Information |accessdate=27. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Ovim je Zakonom također prvi put uvedena dob pristanka za lezbijske seksualne činove, jer ranije o tome nije bilo zakona.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1045383.stm |title=Q and A: The age of consent |publisher=BBC |date=29. studenoga 2000. |accessdate=19. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt;

1. svibnja 2004. na snagu je stupio ''Zakon'' o ''seksualnim prijestupima iz 2003. godine'', koji je zamijenio sve prijašnje zakone o seksualnosti, uključujući i Zakon iz 1967. godine, i umjesto toga uveo neutralna kaznena djela. Tako su uklonjeni prethodni uvjeti koji su se odnosili na privatnost, a zakon je na seksualne radnje gledao bez obzira na spol sudionika.

''Usvajanjem Naloga'' o ''seksualnim prestupima (Sjeverna Irska) iz 2008. godine'', Sjeverna Irska, koja je do tada imala 17 godina starosti kao dob pristanka za sve osobe, bez obzira na nečiju seksualnu orijentaciju, snizila je dobnu granicu na 16 godina 2009. godine, kako bi se podudarala s praksom iz Engleske, Walesa i Škotske .&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://inews.co.uk/news/history-age-consent-gay-couples-uk/ |title=How the UK debated the age of consent for gay sex |author=Sandhu |first=Serina |date=16. rujna 2016. |work=inews.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2016/04/21/the-queens-turned-90-and-heres-all-the-lgbt-laws-she-signed/ |title=The Queen turned 90 and here's all the LGBT laws she signed |date=21. travnja 2016. |work=PinkNews}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.fpa.org.uk/sites/default/files/northern-ireland-sex-and-the-law.pdf |title=SEX AND THE LAW |work=fpa.org.uk |access-date=11. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170823041732/http://www.fpa.org.uk/sites/default/files/northern-ireland-sex-and-the-law.pdf |archivedate=23. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt;

=== Poništavanje osuda ===
Dana 31. siječnja 2017., ''Zakon'' o ''policiji i kriminalu 2017.'' stupio je na snagu nakon što je dobio kraljevski pristanak. Dio zakona poznat pod nazivom &quot;zakon Alan Turinga&quot; službeno je pomilovao tisuće homoseksualnih muškaraca iz Engleske i Walesa koji su bili osuđeni prema starim zakonima o sodomiji u tim regijama, a onima koji još uvijek žive dao je mogućnost da podnesu zahtjev za brisanjem njihovih osuda. Zanemarivanje je dostupno od 2012. godine, uklanjajući osuđujuću presudu iz kaznene evidencije te osobe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/world/2017/jan/31/uk-issues-posthumous-pardons-thousands-gay-men-alan-turing-law |title=UK issues posthumous pardons for thousands of gay men |author=correspondent |first=Owen Bowcott Legal affairs |date=31. siječnja 2017. |work=The Guardian |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Škotska je u lipnju 2018. donijela sveobuhvatniji zakon, s pomilovanjima koja su automatska za one koji još uvijek žive.&lt;ref name=&quot;scotland pardon&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-scotland-scotland-politics-44372851 |title=Thousands of gay Scots to be pardoned |date=6. lipnja 2018. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt; Skupština Sjeverne Irske donijela je sličan zakon 2016. godine, a stupio je na snagu 28. lipnja 2018.&lt;ref name=&quot;northern ireland pardon&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-44637564 |title=Gay men in Northern Ireland offered access to pardons |work=BBC News |date=28. lipnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Zahtjevi za pomilovanje moraju se podnijeti Ministarstvu pravde Sjeverne Irske .

Prema ''PinkNews-u'', manje od 200 pomilovanja izdano je u Engleskoj i Walesu do srpnja 2018.&lt;ref&gt;[https://www.graysons.co.uk/family/ground-divorcedissolution-civil-partnership/ How many people have been pardoned under Turing's Law?], ''PinkNews'', 10 July 2018&lt;/ref&gt;

U lipnju 2019. otkriveno je da su samo dvojica muškaraca tražila pomilovanje za povijesne gay seksualne prijestupe u Sjevernoj Irskoj i da obojica nisu uspjela poništiti osuđujuću presudu. Širom Ujedinjenog Kraljevstva preko polovice onih koji su zatražili pomilovanje nisu uspjeli poništiti osuđujuću presudu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/everyone-in-northern-ireland-who-applied-for-gay-pardon-turned-down/ |title=Everyone in Northern Ireland who applied for 'gay pardon' turned down |author=Capon |first=Tom |date=25. lipnja 2019. |work=Gay Star News |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=22. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191022053229/https://www.gaystarnews.com/article/everyone-in-northern-ireland-who-applied-for-gay-pardon-turned-down/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Ukidanje zakona vezanog uz trgovačko brodarstvo ===
U travnju 2017. godine [[parlament Ujedinjenog Kraljevstva]] jednoglasno je donio Zakon o ''trgovačkom brodarstvu (homoseksualno ponašanje) iz 2017. godine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2017/26/contents/enacted |title=Merchant Shipping (Homosexual Conduct) Act 2017 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Zakonje izradio [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativni]] zastupnik John Glen. Zakon je ukinuo članke 146 (4) i 147 (3) Zakona o ''kaznenom pravosuđu i javnom poretku iz 1994. godine'', koji je označen kao &quot;posljednji zakon protiv homoseksualaca&quot; u Velikoj Britaniji. Stupio je na snagu odmah nakon [[Kraljevski pristanak|kraljevskog pristanka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://services.parliament.uk/bills/2016-17/merchantshippinghomosexualconduct.html |title=Merchant Shipping (Homosexual Conduct) Act 2017 — UK Parliament |publisher=Parliament of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.pinknews.co.uk/2017/01/23/government-backs-plan-to-tackle-the-uks-last-anti-gay-law/ |title=Government backs plan to tackle the UK’s 'last anti-gay law' |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://metro.co.uk/2017/01/23/uks-last-anti-gay-law-to-be-scrapped-6400297/ |title=UK's last 'anti-gay law' to be scrapped |author=Metro.co.uk |first=Simon Robb for |date=23. siječnja 2017. |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Prema navedenim člancima koji su ukinuti, homoseksualne radnje bile su osnova za otpuštanje iz posade trgovačkih brodova.

== Prepoznavanje istospolnih veza ==

=== Istospolna zajednica ===
U Britaniji nije bilo pravnog priznavanja istospolnih veza sve do 2005. godine, nakon legalizacije građanskih partnerstava donošenjem Zakona o ''građanskom partnerstvu'' 18. studenoga 2004. Građanska partnerstva zasebne su zajednice koje daju većinu (ali ne sva) prava i odgovornosti građanskog braka. Građanska partnerstva mogu se sklapati u bilo kojem odobrenom prostoru u Velikoj Britaniji i na odobrenim vjerskim mjestima u Engleskoj i Walesu od 2011. godine (iako vjerska mjesta nisu nužna), ali ne mogu uključivati vjerska čitanja, glazbu ili simbole.&lt;ref name=&quot;equalities&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.equalities.gov.uk/news/religious_buildings.aspx |title=Home Office |publisher=Equalities |accessdate=3. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110608160851/http://www.equalities.gov.uk/news/religious_buildings.aspx |archivedate=8. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2011/2661/made/data.htm |title=The Marriages and Civil Partnerships (Approved Premises) (Amendment) Regulations 2011 |publisher=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt; Zakon o ''građanskom partnerstvu stupio'' je na snagu 5. prosinca 2005. godine.

Prva ceremonija civilnog partnerstva održana je u 11:00 (GMT) 5. prosinca 2005. između Matthewa Rochea i Christophera Crampa u hospiciju St Barnabas, u Worthingu, [[Zapadni Sussex|Zapadnom Sussexu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/southern_counties/4505010.stm |title=First civil union in the United Kingdom |work=BBC News |date=6. prosinca 2005. |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Uobičajeno razdoblje čekanja od 14 dana odustalo je jer je Roche patio od smrtne bolesti. Sutradan je umro.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/southern_counties/4505270.stm |title=Partner of first civil union in the United Kingdom dies |work=BBC News |date=6. prosinca 2005. |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Prve ceremonije civilnog partnerstva nakon zakonskog razdoblja čekanja tada su se održale u Sjevernoj Irskoj 19. prosinca, a ceremonije su slijedile sljedeći dan u Škotskoj, a dan nakon toga u Engleskoj i Walesu.

=== Istospolni brak ===
[[Datoteka:Matrimonio nel Regno Unito del 2015.jpg|desno|mini| [[Istospolni brak]] u Ujedinjenom Kraljevstvu ]]
[[Istospolni brakovi u Ujedinjenom Kraljevstvu]] predmet su široke rasprave od dekriminalizacije homoseksualnosti u Britaniji. Raniji zakoni u Engleskoj i Walesu sprječavali su istospolne brakove, uključujući ''Zakon o braku iz 1949.'' koji je brak definirao kao muškarca i ženu, ''Zakon'' o ''ništavosti braka iz 1971.'' koji je izričito zabranjivao istospolne brakove i ''Zakon'' o ''bračnim uzrocima iz 1973.'' koji ponovio odredbe Zakona o ''ništetnosti braka'' .

Iako su građanska partnerstva uspostavljena diljem zemlje, bračno pravo je u nadležnosti saveznih država u Ujedinjenom Kraljevstvu i stoga se zakonodavni postupak istospolnih brakova razlikuje prema nadležnosti. Zakon o ''brakovima (istospolni parovi) iz 2013. godine'', koji dopušta istospolne brakove u Engleskoj i Walesu, usvojio je [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|britanski parlament]] u srpnju 2013. godine, a stupio je na snagu 13. ožujka 2014. godine, te su prvi istospolni brakovi sklopljeni su 29. srpnja Ožujka 2014.&lt;ref name=&quot;wrecker&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Gay marriage bill: Peers back government plans |work=BBC News |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-22764954 |accessdate=4. lipnja 2013. |date=4. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;england&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=England's Gay Marriage Law To Become Legal After Lower House Approval |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/07/16/england-gay-marriage-law-_n_3606916.html?ncid=edlinkusaolp00000009 |accessdate=17. srpnja 2013. |work=HuffPost |date=16. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Same-sex marriage becomes law in England and Wale |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-23338279 |accessdate=17. srpnja 2013. |work=BBC News |date=17. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Zakon o ''braku i građanskom partnerstvu (Škotska) iz 2014.'', kojim se dopušta istospolni brak u Škotskoj, donio je škotski parlament u veljači 2014., a stupio je na snagu 16. prosinca 2014.&lt;ref name=&quot;scotland&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-18981287 |title=Gay marriage to be introduced in Scotland |date=25. srpnja 2012. |work=BBC News |accessdate=25. srpnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-22691285 |title=Scotland's gay marriage bill to come before Holyrood within a month |publisher=BBC |date=28. svibnja 2013. |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

Istospolni brakovi u Ujedinjenom Kraljevstvu daju sva prava i odgovornosti građanskog braka i mogu se sklopiti u odobrenim prostorijama. To također uključuje vjerska mjesta, pod uvjetom da su se vjerska tijela ili religijska tijela uključila u čin. Međutim, nijedno vjersko ili vjersko tijelo nije prisiljeno sklapati istospolne brakove; [[Engleska crkva|engleskoj crkvi]] i [[Crkva u Walesu|Anglikanskoj crkvi u Walesu]] to je izričito zabranjeno. U svrhu razvoda istospolnog braka, općepravna definicija preljuba ostaje samo kao spolni odnos između muškarca i žene, iako nevjera s osobom istog spola može biti osnov za razvod kao &quot;nerazumno ponašanje&quot;.&lt;ref name=&quot;legislation.gov.uk&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2013/30/schedule/4/enacted |title=Marriage (Same Sex Couples) Act 2013 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; [[Konzumacija|Nekonzumiranje braka]] je također isključeno kao osnova za poništavanje istospolnog braka.

Između 2012. i 2015. godine, Sjevernoirska skupština glasala je pet puta o istospolnim brakovima, i premda je na nju usvojena tankom većinom u petom pokušaju, na nju je uložila veto [[Demokratska unionistička stranka]] koristeći zabrinutu peticiju.&lt;ref name=&quot;mortimer&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Mortimer |first=Caroline |title=Northern Ireland same-sex marriage vote vetoed by DUP |url=https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/northern-ireland-same-sex-equal-marriage-vote-vetoed-by-dup-a6718061.html |accessdate=1. veljače 2017. |work=The Independent |date=2. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon neuvjerljivih izbora za Skupštinu Sjeverne Irske 2017. i neuspjeha da se formira izvršna vlast Sjeverne Irske do roka do 21. listopada 2019., prema odredbama Zakona o ''Sjevernoj Irskoj (izvršna forma itd.)'', koji je britanski parlament usvojio 18. srpnja 2019. i primio kraljevski pristanak 24. srpnja, naložio je Državnom tajniku za Sjevernu Irsku da donese propise kojima se legalizira istospolni brak do 13. siječnja 2020.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-50128860 |title=Northern Ireland abortion and same-sex marriage laws change |first=Chris |last=Page |date=22. listopada 2019. |accessdate=22. listopada 2019. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt; Državni tajnik Julian Smith pravilnike je potpisao 19. prosinca 2019.&lt;ref name=&quot;bt-signed-2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Secretary of State Julian Smith signs regulations introducing same-sex marriage to Northern Ireland |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/news/northern-ireland/secretary-of-state-julian-smith-signs-regulations-introducing-same-sex-marriage-to-northern-ireland-38801141.html |accessdate=26. prosinca 2019. |work=The Belfast Telegraph |publisher=Independent News &amp; Media PLC |date=19. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt; Istospolni brakovi stoga su postali legalni u Sjevernoj Irskoj 13. siječnja 2020. godine. Parovi su mogli registrirati svoju namjeru vjenčanja i a parovi koji su se ranije vjenčali negdje drugdje od tog se datuma smatraju vjenčanima u Sjeverenoj Irskoj.&lt;ref name=&quot;legalrecognition&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-51086276 |title=Same-sex marriage now legal in Northern Ireland |date=13. siječnja 2020. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.cnn.com/2020/01/13/uk/same-sex-marriage-legal-northern-ireland-intl-gbr/index.html |title=Same sex marriage is finally legal in Northern Ireland |date=13. siječnja 2020. |publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; Prva istospolna ceremonija vjenčanja održana je u Carrickfergusu 11. veljače 2020.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Media |first=P. A. |url=https://www.theguardian.com/uk-news/2020/feb/11/first-same-sex-marriage-northern-ireland-belfast-robyn-peoples-sharni-edwards |title=First same-sex marriage takes place in Northern Ireland |date=11. veljače 2020. |work=The Guardian |accessdate=11. veljače 2020. |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

== Posvojenje djece i planiranje obitelji ==
Prema Zakonu o ''posvojenju i djeci iz 2002. godine'', Parlament je predvidio da zahtjev za posvajanje djeteta u Engleskoj i Walesu može podnijeti ili jedna osoba ili par. Otkazan je prethodni uvjet da se par vjenča, što je omogućilo prijavu istospolnom paru. Predstvanici Doma lordova su jednom prilikom odbili prijedlog prije nego što je usvojen. Pristalice ovog poteza u Parlamentu naglasile su da usvajanje nije pitanje &quot;homoseksualnih prava&quot;, već osiguravanje što većem broju djece stabilnog obiteljskog okruženja, umjesto da se oni drže pod skrbništvom. Protivnici su izrazili sumnju u stabilnost odnosa izvan braka i kako će nestabilnost utjecati na dobrobit posvojene djece. Međutim, zakon je uspješno usvojen i stupio je na snagu 30. prosinca 2005.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2002/38/section/21 |title=Adoption and Children Act 2002 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.courtroomadvice.co.uk/adoption-children-act-2002-overview.html |title=The Adoption and Children Act 2002: An Overview |work=courtroomadvice.co.uk |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Sličan zakon usvojen je u Škotskoj koji je stupio na snagu 28. rujna 2009.&lt;ref name=&quot;scotlandadoption&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/legislation/scotland/acts2007/asp_20070004_en_3#pt1-ch2-pb7-l1g29 |title=Adoption and Children (Scotland) Act 2007, 2007 asp 4, s. 29 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.heraldscotland.com/news/home-news/new-legislation-sees-gay-scottish-couples-win-right-to-adopt-children-1.921121 |title=New legislation sees gay Scottish couples win right to adopt children |last=Thomas |first=Ellen |date=20. rujna 2009. |work=The Herald |accessdate=23. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Sjeverna Irska slijedila je odijelo u prosincu 2013.&lt;ref name=&quot;northernirelandadoption&quot;&gt;[https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-25332917 Gay adoption: Northern Ireland ban lifted], ''BBC News'', 11 December 2013&lt;/ref&gt;

Zakon o ''ljudskoj oplodnji i embriologiji iz 2008.'' godine dobio je [[Kraljevski pristanak|kraljevsku suglasnost]] 13. studenog 2008.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=HUMAN FERTILISATION AND EMBRYOLOGY ACT 2008 |url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2008/en/ukpgaen_20080022_en.pdf |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hfea.gov.uk/5770.html |title=Update to General Directions, Code of Practice and consent forms |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140408215115/http://www.hfea.gov.uk/5770.html |archivedate=8. travnja 2014. |publisher=Human Fertilisation and Embryology Authority |accessdate=8. travnja 2012.}}&lt;/ref&gt; Zakon dopušta lezbijkama i njihovim partnericama (civilnim i ''de facto'') jednak pristup zakonskim pretpostavkama roditeljstva u slučajevima iz''vantjelesne'' oplodnje (IVF) ili potpomognute / samoosjemenjivanja (osim kod kuće) od trenutka rođenja djeteta. Zakon također omogućava da se oba partnera identificiraju na rodnom listu djeteta riječima &quot;roditelj&quot;.&lt;ref name=&quot;ivf-2009-03&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2009/03/02/analysis-what-the-new-ivf-parenthood-laws-mean-for-lesbians/ |title=Analysis: What the new IVF parenthood laws mean for lesbians |date=2. ožujka 2009. |work=Pink News |accessdate=27. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Zakon je stupio na snagu 6. travnja 2009. godine i nije retroaktivan (ne primjenjuje se na događaje nastale prije nego što je zakon stupio na snagu).&lt;ref name=&quot;birthcert-2009-04&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2009/04/06/lesbian-couples-undergoing-ivf-now-permitted-to-put-both-names-on-birth-certificates/ |title=Lesbian couples undergoing IVF now permitted to put both names on birth certificates |date=6. travnja 2009. |work=Pink News |accessdate=27. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Roditeljske narudžbe za homoseksualne muškarce i njihove partnere dostupne su od 6. travnja 2010. za aranžmane [[Surogatno majčinstvo|surogat majčinstva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www3.imperial.ac.uk/equality/sexualorientation/information/lgbtrights |title=A History of LGBT Rights in the UK |publisher=Imperial College London |accessdate=6. travnja 2015. |archive-date=14. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414002616/http://www3.imperial.ac.uk/equality/sexualorientation/information/lgbtrights |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od 31. kolovoza 2009. godine na snagu su stupili zakoni kojima se lezbijkama daju jednaka prava rođenja u Engleskoj i Walesu, što znači da se oboje sada mogu imenovati na rodnom listu djeteta, mijenjajući ''Pravilnik'' o ''registraciji rođenja i smrti iz 1987'' .&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hfea.gov.uk/2936.html |title=Parenthood – Birth registration and parental orders |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160711173006/http://www.hfea.gov.uk/2936.html |archivedate=11. srpnja 2016. |date=2. rujna 2009. |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=3. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8229401.stm |title='Brilliant' news for lesbian couples |date=30. kolovoza 2009. |accessdate=31. kolovoza 2009. |publisher=BBC |first=Mario |last=Cacciottolo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lesbian partners to be named on birth certificates&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/society/2009/aug/31/lesbian-partners-birth-certificates |title=Lesbian partners to be named on birth certificates |date=31. kolovoza 2009. |accessdate=31. kolovoza 2009. |work=The Guardian |first=Mark |last=Tran}}&lt;/ref&gt; Zakon su kritizirali oni koji smatraju da on &quot;šteti tradicionalnom poimanju [[obitelj]]i&quot;.&lt;ref name=&quot;Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html |title=Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate |date=31. kolovoza 2009. |work=The Daily Telegraph |first=Martin |last=Beckford |access-date=11. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905200514/http://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html |archive-date=5. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Stonewallova voditeljica politike i istraživanja Ruth Hunt, rekla je da novi zakon olakšava život lezbijskim obiteljima i izjavila: &quot;Sada će lezbijskim parovima u Velikoj Britaniji koji donose promišljenu odluku o zasnivanju obitelji biti napokon omogućen jednak pristup uslugama koje pomažu financirati kao porezni obveznici.&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8225158.stm |title=Lesbians given equal birth rights |date=31. kolovoza 2009. |work=BBC News |accessdate=2. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Ministar unutarnjih poslova Lord Brett bio je pun pohvala u svojim komentarima: &lt;blockquote&gt; Ova pozitivna promjena znači da po prvi puta ženski parovi koji imaju dijete koje se koristi liječenjem plodnosti imaju ista prava kao i njihovi heteroseksualni kolege da budu prikazani kao roditelji u registraciji rođenih. Od vitalne je važnosti da si priuštimo jednakost gdje god možemo u društvu, posebno dok se obiteljske prilike i dalje mijenjaju. Ovo je važan korak naprijed u tom procesu.&lt;ref name=&quot;Lesbian partners to be named on birth certificates&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate&quot;/&gt; &lt;/blockquote&gt; Iain Duncan Smith, koji je vodio napore da se suprotstavi promjeni, rekao je da &quot;Odsutnost očeva općenito štetno djeluje na dijete.&quot;&lt;ref&gt;Beckford, Martin. &quot;[https://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905200514/http://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html |date=5. rujna 2009. }}.&quot; ''[[The Daily Telegraph]]''. 31 August 2009. Retrieved 2 September 2009.&lt;/ref&gt;

U 2016. godini 9,6% svih posvojenja u Engleskoj uključivalo je istospolne parove. To je povećanje od 8,4% prethodne godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/adoptions-england-same-sex-couples/ |title=Record-breaking one in eight adoptions in England are by same-sex couples |author=Besanvalle |first=James |date=16. studenoga 2018. |work=Gay Star News |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=30. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190730200632/https://www.gaystarnews.com/article/adoptions-england-same-sex-couples/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U 2018. godini oko 450 od 3.820 posvojenja (oko 12%) u Engleskoj uključivalo je istospolne parove.

== Transrodna prava ==
U prosincu 2002, ured lorda kancelara objavio je dokument &quot;Vladina politika koja se odnosi na transseksualne osobe&quot; u kojem se kategorički navodi da transseksualizam &quot;nije mentalna bolest&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dca.gov.uk/constitution/transsex/policy.htm |title=Government Policy concerning Transsexual People |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080511211217/http://www.dca.gov.uk/constitution/transsex/policy.htm |archivedate=11. svibnja 2008. |year=2003 |work=People's rights / Transsexual people |publisher=U.K. Department for Constitutional Affairs |accessdate=16. listopada 2017.}}&lt;/ref&gt;

Od 4. travnja 2005., prema ''Zakonu o priznavanju spola iz 2004.'', transrodnim osobama je u Velikoj Britaniji bilo moguće promijeniti svoj pravni spol, omogućujući im stjecanje novog rodnog lista, pružajući im potpuno priznanje stečenog spola u zakonu u sve svrhe. Transrodne osobe moraju iznijeti dokaze povjerenstvu za prepoznavanje spola, koje razmatra njihov slučaj i izdaje potvrdu o priznavanju spola (Gender Recognition Certificate, GRC); mora proći minimalno dvije godine od [[Prijelaz (transrodnost)|prelaska, odosno promjene]] prije izdavanja GRC-a. Nije nužno da se [[Operacija promjene spola|dogodi operacija promjene spola]], iako će takva operacija biti prihvaćena kao dio dodatnih dokaza za slučaj u kojem se dogodila. Postoji formalno odobrenje za medicinsku promjenu spola dostupno bilo od strane [[Nacionalna zdravstvena služba (UK)|Nacionalne zdravstvene službe]] (NHS) ili privatno.

Međutim, bilo je zabrinutosti u vezi s brakovima i civilnim partnerstvima. Prema Zakonu o ''priznavanju spola iz 2004. godine'', transrodne osobe koje su u braku morale su se razvesti ili poništiti svoj brak kako bi im se izdao GRC. Vlada je odlučila zadržati ovaj zahtjev u Zakonu kako bi učinkovito legalizirala malu kategoriju istospolnih brakova. Zakon o ''građanskom partnerstvu iz 2004. godine'' omogućio je stvaranje građanskih partnerstava između istospolnih parova, ali bračni par koji uključuje transrodnog partnera ne može jednostavno preregistrirati svoj novi status. Prvo moraju razvesti brak, steći pravno priznanje novog spola, a zatim se registrirati za građansko partnerstvo. To je poput svakog drugog razvoda s pripadajućom papirologijom i troškovima.

Legalizacijom istospolnih brakova u Engleskoj i Walesu, postojeći će brakovi nastaviti biti na snazi tamo gdje jedna ili obje strane promijene svoj pravni spol, a obje strane žele ostati u braku. Zakon također ne vraća nijedan brak transrodnih osoba koji su (prije legalizacije istospolnih brakova) prisilno poništeni kao preduvjet za osiguravanje GRC-a i navodi da GRC neće biti izdan ako supružnik transrodne osobe ne pristane na to. Ako supružnik ne pristane, brak mora biti raskinut prije izdavanja GRC-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2013/30/schedule/5/enacted |title=Marriage (Same Sex Couples) Act 2013 |date=19. srpnja 2013. |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=7. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

U srpnju 2020., nakon prosvjeda koji su se dogodili zbog vladinih planova za ukidanje izmjena Zakona o priznavanju spola koje bi poboljšale zakonska prava i priznavanje trans osoba,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/photography/trans-rights-campaigners-photos-gender-recognition-act-a9621191.html |title=The trans campaigners fighting for their right to be legally recognised |first=Yas |last=Necati |work=The Independent |date=16. srpnja 2020. |accessdate=16. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt; britanski premijer Boris Johnson pristao je ispitati potencijalne reforme Zakona o priznavanju spola „preko ljeta&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;.&lt;ref name=&quot;banconvtrans&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |title=UK Prime Minister Boris Johnson Says UK Will Ban Gay Conversion Therapy 'It Has No Place in Civilized Society' — WATCH |first=Andy |last=Towle |publisher=Towleroad |date=20. srpnja 2020. |accessdate=20. srpnja 2020. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411132508/https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Intersex prava ==
[[Interseksualnost|Intersex]] osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu suočavaju se sa značajnim prazninama u pogledu njihove zaštite, posebno u zaštiti od medicinskih intervencija na koje nisu dali svoj pristanak te u poglednu zaštite od diskriminacije. Akcije intersex organizacija imaju za cilj uklanjanje nepotrebnih medicinskih intervencija i štetnih praksi, te promicanje društvenog prihvaćanja i jednakosti u skladu sa zahtjevima Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda.&lt;ref name=&quot;coe&quot;&gt;{{Citation |last=[[Council of Europe]] |last2=Commissioner for Human Rights |title=Human rights and intersex people, Issue Paper |date=Travanj 2015. |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;un-2016&quot;&gt;{{Citation |last=UN Committee against Torture |last7=Dubravka Šimonoviæ, Special Rapporteur on violence against women, its causes and consequences |date=24. listopada 2016. |title=Intersex Awareness Day – Wednesday 26 October. End violence and harmful medical practices on intersex children and adults, UN and regional experts urge |journal=[[Office of the High Commissioner for Human Rights]] |author9-link=African Commission on Human and Peoples' Rights |last9=African Commission on Human and Peoples' Rights |last8=Marta Santos Pais, Special Representative of the UN Secretary-General on Violence against Children |last6=Dainius Pῡras, Special Rapporteur on the right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health |author-link=United Nations Convention against Torture#Committee against Torture |author5-link=Juan E. Méndez |last5=Juan Méndez, Special Rapporteur on torture and other cruel, inhuman, or degrading treatment or punishment |last4=UN Subcommittee on Prevention of Torture and other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment |author3-link=Committee on the Rights of Persons with Disabilities |last3=UN Committee on the Rights of People with Disabilities |author2-link=Committee on the Rights of the Child |last2=UN Committee on the Rights of the Child |url=http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=20739&amp;LangID=E}}&lt;/ref&gt;

== Discrimination protections ==
[[Propisi o jednakosti u zapošljavanju (seksualna orijentacija) 2003 (UK)|Propisi su uvedeni]] za zaštitu od diskriminacije zbog seksualne orijentacije u zapošljavanju 1. prosinca 2003. godine, nakon usvajanja [[Direktiva kojom se uspostavlja opći okvir za jednak tretman u zapošljavanju i zanimanju|Direktive EZ]] iz 2000. godine, koja predviđa zabranu diskriminacije u zapošljavanju na temelju seksualne orijentacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/SI/si2003/20031661.htm |title=Employment Equality (Sexual Orientation) Regulations 2003, S.I. 2003/1661 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Propisi ''o spolnoj diskriminaciji (promjeni spola) 1999.'' stvorili su određene pravne zaštite za transrodne osobe po prvi puta u povijesti Britanije. Propisima je zabranjena diskriminacija osoba koje su podvrgnute &quot;promjeni spola&quot; u zapošljavanju i stručnom osposobljavanju. Slično zakonodavstvo, Propisi o ''spolnoj diskriminaciji (promjena spola) (Sjeverna Irska) 1999.'', doneseni su u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. Propisi o ''spolnoj diskriminaciji (izmjene i dopune zakona) iz 2008.'' proširili su ovu zaštitu kako bi obuhvatili diskriminaciju u robama, objektima i uslugama.

Dana 30. travnja 2007. godine na snagu su stupili Propisi o seksualnoj orijentaciji, nakon uvođenja sličnih odredbi u Sjevernoj Irskoj u siječnju 2007. Pružili su opću zabranu diskriminacije u pružanju dobara i usluga na temelju seksualne orijentacije. Slični zakoni već su odavno bili na snazi u pogledu diskriminacije na temelju spola, rase, invaliditeta i bračnog statusa. Uvođenje Pravilnika bilo je kontroverzno i nastao je spor između Vlade i Rimokatoličke crkve u Engleskoj i Walesu oko izuzeća za katoličke agencije za posvojenje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.catholic-ew.org.uk/ccb/content/pdf/501 |title=Note from Archbishop Peter Smith regarding Catholic adoption agencies and the current controversy |last=Smith |first=Peter |date=5. veljače 2007. |publisher=Catholic Church of England and Wales |access-date=13. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081231153244/http://www.catholic-ew.org.uk/ccb/content/pdf/501 |archive-date=31. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;

Nadbiskup Birminghama Vincent Nichols izrazio je svoje protivljenje Zakonu, rekavši da je zakon u suprotnosti s moralnim vrijednostima Katoličke crkve. Nekoliko katoličkih agencija za [[Posvajanje|posvojenje]] zatražilo je izuzeće od propisa o seksualnoj orijentaciji, a dobrotvorna organizacija Katolička skrb (engl. [[Catholic Care (UK)|Catholic Care]]) odbila je presudu 17. ožujka 2010. godine upućujući Dobrotvornoj komisiji (ne-ministarskom vladinom odjelu koji regulira registrirane dobrotvorne organizacije u Engleskoj i Walesu) da preispita slučaj.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_yorkshire/8572077.stm Leeds-based Catholic charity wins gay adoption ruling] BBC, 17 March 2010&lt;/ref&gt; Komisija ponovno nije našla osnovu za izuzeće Katoličke skrbi, a odluka je potvrđena u žalbenom postupku.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2011/04/26/catholic-charity-loses-appeal-over-gay-adoption/ |title=Catholic charity loses appeal over gay adoption |last=Brocklebank |first=Christopher |date=26. travnja 2011. |work=Pink News |accessdate=26. veljače 2011.}}&lt;/ref&gt; U kolovozu 2011. godine, [[Gornji tribunal (UK)|Gornji sud]] pristao je saslušati četvrtu žalbu dobrotvorne organizacije o ovom slučaju.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.thirdsector.co.uk/news/1083122/ |title=Catholic Care given leave to appeal again |last=Wiggins |first=Kaye |date=2. kolovoza 2011. |publisher=Third Sector |accessdate=26. veljače 2011.}}&lt;/ref&gt; U studenom 2012. godine Gornji sud odbio je žalbu presudom Tribunala u korist Dobrotvorne komisije. Katolička skrb izjavila je da se namjerava žaliti na presudu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.civilsociety.co.uk/governance/news/content/13724/catholic_care_loses_upper_tribunal_challenge_over_gay_adoption |title=Catholic Care loses Upper Tribunal challenge over gay adoption |last=Mason |first=Tania |date=5. studenoga 2012. |publisher=Civil Society Media |accessdate=26. svibnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2007. vlada je najavila da će nastojati uvesti izmjenu Zakona o ''kaznenoj pravdi i imigraciji'' kako bi se stvorilo novo kazneno djelo poticanja na mržnju na temelju seksualne orijentacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |first=Tony |last=Grew |title=Government approves incitement to gay hate law |url=http://www.pinknews.co.uk/2007/10/08/government-approves-incitement-to-gay-hate-law/ |work=Pink News |date=8. listopada 2007. |accessdate=10. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; To je uslijedilo nakon stvaranja kaznenog djela protiv vjerske mržnje koje se pokazalo kontroverznim 2006. godine. Poticanje mržnje na osnovu seksualne orijentacije već je bilo ilegalno u Sjevernoj Irskoj. Škotska je&amp;nbsp;donijela sličan zakon 2009. godine, koji također uključuje i rodni identitet kao zaštićen pojam.&lt;ref name=&quot;rainbow&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://rainbow-europe.org/#8666/0/0 |title=Rainbow Europe |work=rainbow-europe.org |accessdate=12. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

''Zakon o ravnopravnosti iz 2010''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gorsedhkernow.org.uk/archivedsite/english/downloads/cornish_minority_report_2.pdf |title=Cornish ] ] National Minority Report 2, ''Derivas Minorita Kenedhlek Kernewek 2 |date=5. ožujka 2011. |work=Gorsedh Kernow |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201205174315/http://www.gorsedhkernow.org.uk/archivedsite/english/downloads/cornish_minority_report_2.pdf |archivedate=5. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; dobio je [[kraljevski pristanak]] 8. travnja 2010.&lt;ref name=&quot;equality act&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.equalities.gov.uk/equality_bill.aspx |title=Equality Act 2010 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. lipnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110710110225/http://www.equalities.gov.uk/equality_bill.aspx |archivedate=10. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Primarna svrha Zakona bila je kodificirati složeni i brojni niz zakona i propisa, koji su činili osnovu antidiskriminacijskog zakona u Velikoj Britaniji, uključujući ''Zakon'' o ''jednakoj plaći iz 1970.'', ''Zakon o spolnoj diskriminaciji iz 1975.'', ''Zakon'' o ''rasnim odnosima iz 1976. godine''. ''Zakon o diskriminaciji'' zbog ''invalidnosti iz 1995. godine'' i tri glavna zakonska instrumenta koja štite diskriminaciju u zapošljavanju na temelju vjere ili uvjerenja, seksualne orijentacije i dobi. Ovo zakonodavstvo ima iste ciljeve kao [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ''Zakon o građanskim pravima iz 1964.'' i četiri glavne smjernice [[Europska unija|EU-a]] o jednakom postupanju, čije odredbe odražavaju i provode.&lt;ref&gt;see EU Directive 2000/78/EC, 2000/43/EC, 2006/54/EC&lt;/ref&gt; Zahtijeva jednak tretman u pristupu zaposlenju, kao i privatnim i javnim službama, bez obzira na [[Rod (sociologija)|spol]], [[Rasa|rasu]], [[Invalidnost|invaliditet]], [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]], [[Transrodnost|transrodni status]], [[Vjerovanje|uvjerenje]] i dob.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.equalityhumanrights.com/media-centre/2010/april/commission-welcomes-landmark-equality-legislation/ |title=EHRC&amp;nbsp;— Commission welcomes landmark equality legislation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100618085134/http://www.equalityhumanrights.com/media-centre/2010/april/commission-welcomes-landmark-equality-legislation/ |archivedate=18. lipnja 2010. |date=8. travnja 2010. |publisher=Equalityhumanrights.com |accessdate=2. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Zakon je izmijenio i dopunio ''Propise'' o ''odobrenim prostorima (brak i građansko partnerstvo) iz 2005. godine'' kako bi se omogućile ceremonije građanskog partnerstva u vjerskim prostorijama u Engleskoj i Walesu.&lt;ref name=&quot;equalities&quot;/&gt; Također je proširio prava transrodnih osoba, zabranivši diskriminaciju u školama na temelju promjene spola.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.lgf.org.uk/the-equality-act-2010 |title=The Equality Act 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110809041958/http://www.lgf.org.uk/the-equality-act-2010 |archivedate=9. kolovoza 2011. |date=1. listopada 2010. |work=LGF.org.uk |publisher=The Lesbian and Gay Foundation |accessdate=6. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/315587/Equality_Act_Advice_Final.pdf |title=The Equality Act 2010 and schools |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=6. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Ostale inicijative uključuju uspostavljanje Povjerenstva za jednakost i ljudska prava 1. listopada 2007. koje je zaduženo za rad na jednakosti u svim područjima i zamijenilo je prethodna povjerenstva posvećena samo spolu, rasi i invaliditetu; uspostavu Savjetodavne skupine za seksualnu orijentaciju i spol u okviru [[Zdravstveni zavod|Ministarstva zdravstva]];&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dh.gov.uk/PolicyAndGuidance/EqualityAndHumanRights/SexualOrientationAndGenderIdentity/fs/en |title=Sexual orientation and gender identity&amp;nbsp;— Policy and guidance |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070402213713/http://www.dh.gov.uk/en/Policyandguidance/Equalityandhumanrights/Sexualorientationandgenderidentity/index.htm |archivedate=2. travnja 2007. |publisher=Department of Health |accessdate=1. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; odredbu Zakona o ''kaznenom pravosuđu iz 2003. godine'' da sud mora mržnju na temelju seksualne orijentacije tretirati kao otežavajući čimbenik za odmjeravanje kazne;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2003/ukpga_20030044_en_14#pt12-ch1-pb1-l1g146 |title=Criminal Justice Act 2003, 2003 c. 44, s. 146 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; implementacija smjernica [[Krunsko tužiteljstvo (UK)|Krunskog tužiteljstva]] o postupanju s homofobnim zločinima;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cps.gov.uk/publications/prosecution/homophobia.html |title=Crown Prosecution Service: Policy Statement |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161023143531/http://www.cps.gov.uk/Publications/prosecution/homophobia.html |archivedate=23. listopada 2016. |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; i obvezu vlade da će raditi na LGBT pravima na međunarodnoj razini.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029391647&amp;a=KArticle&amp;aid=1152525661291 |title=Promoting lesbian, gay, bisexual, transgender rights overseas |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080319130021/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029391647&amp;a=KArticle&amp;aid=1152525661291 |archivedate=19. ožujka 2008. |publisher=Foreign and Commonwealth Office |accessdate=1. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Odjeljak 28 ===
Osamdesete su doživjele zastoj u LGBT pravima. Dostupnost knjige u [[knjižnica]]ma škola koje vodi Uprava za obrazovanje u unutrašnjem Londonu knjige koju neki smatraju &quot;promicanjem&quot; homoseksualnosti dovela je do prosvjeda i kampanje za novo zakonodavstvo.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |first=Susanne |last=Bosche |title=Jenny, Eric, Martin. .. and me |url=https://www.theguardian.com/books/2000/jan/31/booksforchildrenandteenagers.features11 |work=The Guardian |date=31. siječnja 2000. |accessdate=10. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Prema tome, ''Zakon'' o ''lokalnoj samoupravi iz 1988. godine'' sadržavao je odredbu koja zabranjuje &quot;namjerno promicanje homoseksualnosti&quot; bilo koje lokalne vlasti i &quot;poučavanje u bilo kojoj održanoj školi o prihvatljivosti homoseksualnosti kao pretvarane obiteljske veze&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Godfrey |first=Chris |title=Section 28 protesters 30 years on |url=https://www.theguardian.com/world/2018/mar/27/section-28-protesters-30-years-on-we-were-arrested-and-put-in-a-cell-up-by-big-ben |accessdate=31. ožujka 2018. |work=The Guardian |date=27. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt; Odredba je bila poznata kao odjeljak 28. i izmijenjena je odjeljkom 2A ranijeg ''Zakona o lokalnoj samoupravi iz 1986. godine''. Promjene u strukturi lokalne vlasti od tog datuma dovele su do određene zabune oko preciznih okolnosti u kojima se novi zakon primjenjivao, uključujući pitanje da li se uopće primjenjuje u državnim školama.

Odjeljak 28. (pod nazivom Odjeljak 2A u Škotskoj) ukinut je u Škotskoj u prve dvije godine postojanja škotskog parlamenta, ''Etičkim standardima u javnom životu itd.'' ''(Škotska) Zakon iz 2000''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/legislation/scotland/acts2000/asp_20000007_en_6#pt6-l1g34 |title=2000 asp 7, s. 34 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Pokret za uklanjanje odredbi u Engleskoj i Walesu spriječen je nakon protivljenja u Domu lordova, na čelu s barunicom Young. Nakon njene smrti 2002. godine, Vlada [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburističke stranke]] ukinula ga je ''Zakonom'' o ''lokalnoj samoupravi iz 2003. godine'', koji je stupio na snagu 18. studenog 2003. Tijekom donošenja zakona nije pokušano zadržati odjeljak, a amandman kojim se željelo sačuvati ga pomoću glasačkih listića poražan je u Domu lordova. U lipnju 2009. [[David Cameron]], čelnik [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativne]] stranke, službeno se ispričao zbog uvođenja ovog zakona od strane njegove stranke, rekavši da je to bila pogreška i uvreda za gay osobe.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/cameron-sorry-for-section-28-1728003.html |title=David Cameron apologises for Section 28 |work=The Independent |date=2. srpnja 2009. |accessdate=2. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Zakon o javnom poretku iz 1986 ===
Odjeljak 29AB Zakona o ''javnom poretku iz 1986.'' kaže:&lt;ref name=&quot;publicorder&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/1986/64 |title=Public Order Act 1986 |work=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt;

: U ovom dijelu &quot;mržnja na osnovi seksualne orijentacije&quot; znači mržnju prema skupini osoba definiranu pozivanjem na seksualnu orijentaciju (bilo prema osobama istog spola, suprotnog spola ili obje)

Odjeljak 29JA pod naslovom &quot;Zaštita slobode izražavanja (seksualna orijentacija)&quot; Zakona navodi sljedeće:&lt;ref name=&quot;publicorder&quot;/&gt;

: (1) U ovom se dijelu, kako bi se izbjegle sumnje, rasprave ili kritike seksualnog ponašanja ili postupanja ili nagovaranja osoba da se suzdrže ili modificiraju takvo ponašanje ili postupke ne smiju se same po sebi gledati kao prijetnju ili namjeru da potaknu mržnju.

: (2) U ovom se dijelu, kako bi se izbjegle sumnje, svaka rasprava ili kritika braka koja se tiče spola stranaka u braku, sama po sebi neće smatrati prijetnjom ili namjerom da potakne mržnju.

=== Homofobno skandiranje na nogometnim utakmicama ===
U srpnju 2020., vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila je novi zakon koji će uskoro biti uveden kojim se mijenja Zakon o nogometnim prekršajima Ujedinjenog Kraljevstva iz 1991.&lt;ref&gt;[https://www.legislation.gov.uk/ukpga/1991/19/contents]&lt;/ref&gt; kojim se izričito zabranjuje homofobno skandiranje na nogometnim utakmicama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/uk-government-wants-to-make-homophobic-chanting-at-soccer-matches-illegal/ |title=Arhivirana kopija |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=3. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201003031719/https://www.gaystarnews.com/article/uk-government-wants-to-make-homophobic-chanting-at-soccer-matches-illegal/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Nasilje i zlostavljanje motivirano pristranošću ==
Zabilježena izvješća o homofobnom zlostavljanju u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla su s 5.807 u razdoblju 2014–15 na 13.530 u razdoblju 2018–19. Broj kaznenih progona smanjio se s 1.157 na 1058, što je Vijeće načelnika nacionalne policije pripisalo mnogim slučajevima s nedostatkom svjedoka i dokaza, uključujući i to je li napad motiviran žrtvinom seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom ili ne. &quot;Mnoga od ovih nenasilnih kaznenih djela pružaju manje dokazne mogućnosti, a žrtve često osjećaju da postoji prepreka između iznošenja predmeta na sud i radije obavještavaju policiju o svakom kaznenom djelu&quot;, rekao je glasnogovornik Metropolitan policijske službe. [[Sjeverni Yorkshire]] i [[Južni Yorkshire]] zabilježili su porast svojih izvještaja sa 172 na 961, odnosno 73 na 375. Policija [[Zapadni Yorkshire|Zapadnog Yorkshirea]] rekla je da je ovo povećanje dijelom posljedica &quot;poboljšanja u načinu na koji bilježimo kriminal i činjenice da mnoge žrtve imaju samopouzdanja da se jave&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-49509301 |title=Homophobic hate crime charges fall as reports soar |date=11. rujna 2019. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Ministarstvo pravosuđa otkrilo je da je 11 [[Transrodnost|transrodnih]] zatvorenika seksualno napadnuto u zatvorima u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-52748117 |title=Eleven transgender inmates sexually assaulted in male prisons last year |work=BBC News |accessdate=21. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Vojna služba ==
[[Datoteka:Pride in London 2016 - KTC (46).jpg|desno|mini| Pripadnici Oružanih snaga Njezinog Veličanstva marširali su na Paradi Ponosa u Londonu 2016. godine ]]
LGBT osobama je dopušteno otvoreno služiti u [[Britanske oružane snage|Oružanim snagama Njezinog Veličanstva]] od 2000. godine, a diskriminacija na temelju seksualne orijentacije zabranjena je od 2010.&lt;ref name=&quot;equality act&quot;/&gt; Također je zabranjeno nekome vršiti pritisak na LGBT osobe da [[Izlazak iz ormara (Coming out)|izađu iz ormara]]. Sve osoblje podliježe istim pravilima protiv netolerancije, maltretiranja i [[Seksualno uznemiravanje|seksualnog uznemiravanja]], bez obzira na spolni identitet ili seksualnu orijentaciju. Britanska vojska također priznaje [[Istospolna zajednica|građansko partnerstvo]] i dodjeljuje istospolnim parovima ista prava na naknade i smještaj kao i parovi suprotnog spola.

Britanska vojska aktivno regrutira LGBT osobe i rasporedila je regrutne timove na mnoga događanja Ponosa: [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]] oglašava regrute u gay časopisima i omogućila je gay mornarima održavanje ceremonija građanskog partnerstva na brodovima,   a od 2006. godine dozvolila marširati u punoj mornaričkoj uniformi na [[gej ponos|gay]] povorkama [[gej ponos|ponosa]]. Osoblje [[Britanska vojska|britanske vojske]] i [[Kraljevske zračne snage|kraljevskog zrakoplovstva]] moglo je marširati, ali moralo je nositi civilnu odjeću do 2008. godine, sada je svim vojnim osobama dopušteno prisustvovati tim marševima u odori.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article4133763.ece |work=The Times |title=Soldiers can wear their uniforms with pride at gay parade says MoD |first=Damian |last=Barr |date=14. lipnja 2008. |accessdate=23. svibnja 2010. |archive-date=7. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007145719/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article4133763.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Trenutna politika prihvaćena je prvo u nižim redovima, a mnogi su se visoki časnici brinuli za svoje trupe bez modernog prihvaćanja homoseksualnosti s kojom je njihovo mlađe osoblje odraslo. Jedan je [[brigadir]] dao ostavku, ali s malo utjecaja. Od promjene, podrška na višoj razini je porasla. General Sir [[Richard Dannatt, barun Dannatt|Richard Dannatt]], [[Načelnik Generalštaba (Ujedinjeno Kraljevstvo)|načelnik Glavnog stožera]] (šef vojske), rekao je članovima Četvrte zajedničke konferencije o LGBT pitanjima koju sponzorira vojska da su homoseksualci dobrodošli na služenje vojske. U govoru na konferenciji 2008. godine, prvom takve vrste od bilo kojeg zapovjednika vojske, general Sir Richard rekao je da je poštovanje LGBT časnika i vojnika sada &quot;zapovjedna odgovornost&quot; i da je od vitalne važnosti za &quot;operativnu učinkovitost&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/onthefrontline/3179261/Armys-top-general-makes-history-by-addressing-conference-on-homosexuality.html |work=The Telegraph |title=Army's top general makes history by addressing conference on homosexuality |date=11. listopada 2008. |first=Sean |last=Rayment}}&lt;/ref&gt;

[[Britanska vojska]], [[Kraljevske zračne snage|Kraljevsko ratno zrakoplovstvo]] i [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]] sada zahtijevaju od svih regruta da prođu obuku za jednakost i raznolikost kao dio svojih vojnih godišnjih testova obuke i tolerancije na stres, posebno navodeći [[Homoseksualnost|homoseksualne]] primjere u video zapisima,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.army.mod.uk/join/terms/15703.aspx |title=[ARCHIVED CONTENT&amp;#93; Equality and Diversity – British Army Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101007165020/http://www.army.mod.uk/join/terms/15703.aspx |archivedate=7. listopada 2010. |date=6. studenoga 2009. |publisher=Army.mod.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; u skladu s vojskom, mornaricom i Osnovne vrijednosti i standardi RAF-a,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.army.mod.uk/join/terms/3733.aspx |title=[ARCHIVED CONTENT&amp;#93; Army Values – British Army Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101004053844/http://www.army.mod.uk/join/terms/3733.aspx |archivedate=4. listopada 2010. |date=6. studenoga 2009. |publisher=Army.mod.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.army.mod.uk/join/terms/3734.aspx |title=[ARCHIVED CONTENT&amp;#93; Army Standards – British Army Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101001153642/http://www.army.mod.uk/join/terms/3734.aspx |archivedate=1. listopada 2010. |date=6. studenoga 2009. |publisher=Army.mod.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.royalnavy.mod.uk/equality-and-diversity |title=Equality and Diversity {{!}} Royal Navy |work=www.royalnavy.mod.uk |language=en |accessdate=2. lipnja 2019. |archive-date=26. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190426170425/https://www.royalnavy.mod.uk/equality-and-diversity |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; uključujući &quot;Poštovanje drugih&quot; i &quot;Odgovarajuće ponašanje&quot;.

U 2009., na desetu obljetnicu promjene zakona koja je dozvolila homoseksualnost u oružanim snagama, novine su izvijestile da ukidanje zabrane nije imalo vidljivog utjecaja na operativnu učinkovitost vojske. Obljetnica je široko proslavljena, uključujući i interno izdanje magazina vojske ''[[Časopis vojnik|Soldier Magazine]]'', serijom članaka, uključujući naslovnicu i članke u novinama iz srpnja 2009.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-13439.html |title=Pride of the army: Soldier magazine honours gay servicemen and women |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111020163400/http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-13439.html/ |archivedate=20. listopada 2011. |publisher=PinkNews.co.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;

2015. godine, nakon petnaeste godišnjice, Ministarstvo obrane najavilo je promjene u svom procesu praćenja novih novaka i dodalo seksualnost u postupak praćenja jednakih mogućnosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2015/01/12/the-uks-ban-on-gays-in-the-military-was-lifted-15-years-ago-today/ |title=The UK's ban on gays in the military was lifted 15 years ago today – PinkNews · PinkNews |work=pinknews.co.uk |accessdate=2. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Konverzijska terapija ==
Peel, Clarke i Drescher napisali su 2007. da se samo jedna organizacija u Britaniji može identificirati s [[Reparativna terapija|konverzijskom terapijom]], vjerska organizacija nazvana &quot;The Freedom Trust&quot;&lt;ref name=&quot;group nb&quot;&gt;This is presumably a reference to [[True Freedom Trust]] which appears to have dissociated itself from Exodus and conversion therapy in 2000.&lt;/ref&gt; (dio [[Exodus International]]a): &quot;dok brojne organizacije u SAD-u (i vjerske i znanstvene / psihološke) promiču konverzijsku terapiju, samo je jedna u Velikoj Britaniji za koju znamo&quot;. List je izvijestio da praktičari koji su pružali ovakve vrste liječenja između 1950-ih i 1970-ih sada homoseksualnost smatraju zdravom, a dokazi sugeriraju da je „konverzijska terapija&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; povijesni, a ne suvremeni fenomen u Britaniji, gdje je liječenje homoseksualnosti uvijek bilo rjeđe nego u SAD-u.&lt;ref name=&quot;Exuk&quot;&gt;{{Harvnb|Peel|2007|pp=18–19}}&lt;/ref&gt;
Godine 2007. [[Kraljevski fakultet psihijatara (UK)|Kraljevski Fakultet Psihijatara]] ([[Engleski jezik|engl]]. Royal College of Psychiatrists), glavna profesionalna organizacija psihijatara u Britaniji, objavio je izvještaj u kojem stoji da: &quot;Dokazi pokvazuju da su LGBT osobe otvorene za traženje pomoći zbog problema s mentalnim zdravljem. Međutim, terapeuti ih mogu pogrešno shvatiti koji svoju homoseksualnost smatraju temeljnim uzrokom bilo kojeg prisutnog problema poput depresije ili anksioznosti. Nažalost, terapeuti koji se tako ponašaju vjerojatno će uzrokovati znatne nevolje. Mala većina terapeuta čak će ići toliko daleko da će pokušati promijeniti seksualnu orijentaciju svog klijenta. To može biti duboko štetno. Iako danas postoji niz terapeuta i organizacija u SAD-u i Velikoj Britaniji koji tvrde da terapija može pomoći homoseksualcima da postanu heteroseksualci, nema dokaza da je takva promjena moguća. &quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.thinkinganglicans.org.uk/uploads/rcp.html |title=Thinking Anglicans |date=13. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. Kraljevski Fakultet Psihijatara izjavio je: &quot;Kraljevski Fakultet dijeli zabrinutost i Američkog psihijatrijskog udruženja i Američkog psihološkog udruženja da stavovi poput [[Nacionalno udruženje za istraživanje i terapiju homoseksualnosti|Nacionalnog udruženja za istraživanje i terapiju homoseksualnosti]] (NARTH) u Sjedinjenim Državama. nisu podržani u znanosti. Ne postoje čvrsti znanstveni dokazi da se seksualna orijentacija može promijeniti. Nadalje, takozvani tretmani homoseksualnosti prema preporuci NARTH-a stvaraju ambijent u kojem predrasude i diskriminacija mogu cvjetati. &quot;&lt;ref name=&quot;rcpsych.ac.uk&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rcpsych.ac.uk/pressparliament/pressreleases2009/statement.aspx |title=Statement from the Royal College of Psychiatrists' Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090428160120/http://www.rcpsych.ac.uk/pressparliament/pressreleases2009/statement.aspx |archivedate=28. travnja 2009. |date=13. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt;

U 2009. godini istraživačka anketa liječnika mentalnog zdravlja u Ujedinjenom Kraljevstvu zaključila je da &quot;značajna manjina stručnjaka za mentalno zdravlje pokušava pomoći lezbijskim, homoseksualnim i biseksualnim klijentima da postanu heteroseksualni. S obzirom na nedostatak dokaza o djelotvornosti takvih tretmana, ovo će vjerojatno biti nerazumno ili čak štetno. &quot;&lt;ref name=&quot;BMC&quot;&gt;{{Harvnb|Bartlett|Smith|King|2009}}&lt;/ref&gt; ''[[Znanstveni američki|Scientific American]]'' izvijestio je o ovome: &quot;Jedan od 25 britanskih psihijatara i psihologa kaže da bi bio voljan pomoći homoseksualnim i biseksualnim pacijentima da se pokušaju promijeniti u heteroseksualce, iako ne postoje uvjerljivi znanstveni dokazi da osoba može namjerno postati heteroseksualna&quot;, i objasnio je da 17% ispitanih reklo je da su pokušali pomoći u smanjenju ili suzbijanju homoseksualnih osjećaja, a 4% da će u budućnosti pokušati pomoći homoseksualnim ljudima da pređu na heteroseksualnost.&lt;ref name=&quot;Ballantyne&quot;&gt;{{Harvnb|Ballantyne|2009}}&lt;/ref&gt;

[[BBC]] je konverzijsku terapiju u Velikoj Britaniji opisao kao &quot;žestoko osporavanu temu&quot; i dio većeg &quot;[[Kulturni rat|kulturnog rata]]&quot; u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Zand |first=Benjamin |title='Culture war' of gay conversion therapy |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-32397465 |accessdate=28. svibnja 2015. |work=BBC News |date=23. travnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426060840/http://www.bbc.co.uk/news/uk-32397465 |archivedate=26. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt; U srpnju 2017. godine, Opća sinoda Engleske crkve usvojila je prijedlog koji je kritizirao konverzijsku terapiju kao „neetičku, potencijalno štetnu i kojoj nema mjesta u modernom svijetu&quot; i pozvao na „zabranu prakse konverzijske terapije usmjerene na promjenu seksualne orijentacije.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.churchofengland.org/more/media-centre/news/general-synod-backs-ban-conversion-therapy |title=General Synod backs ban on conversion therapy |date=8. srpnja 2017. |work=Church of England}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/world/2017/jul/08/church-of-england-demands-ban-on-conversion-therapy |title=Church of England demands ban on conversion therapy |date=8. srpnja 2017. |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U veljači 2018. godine [[Nacionalna zdravstvena služba (UK)|Nacionalna zdravstvena služba]] (NHS) odobrila je Memorandum o razumijevanju koji je izdalo [[Vijeće Ujedinjenog Kraljevstva za psihoterapiju|Vijeće za psihoterapiju Ujedinjenog Kraljevstva]] (UKCP) u listopadu 2017. godine kako bi se pružila „zaštita javnosti predanošću prestanka prakse 'konverzijske terapije' u Ujedinjenom Kraljevstvu&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2018/02/11/uk-government-gay-cure-therapy-is-ineffective-and-potentially-harmful/ |title=UK government: Gay cure therapy is 'ineffective and potentially harmful' |author=Duffy |first=Nick |date=11. veljače 2018. |work=PinkNews}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pcc-cic.org.uk/article/nhs-england-clarifies-its-stance-conversion-therapy |title=NHS ENGLAND CLARIFIES ITS STANCE ON CONVERSION THERAPY |date=2. veljače 2018. |work=ppc-cic.org |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=28. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190328164751/https://www.pcc-cic.org.uk/article/nhs-england-clarifies-its-stance-conversion-therapy |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.psychotherapy.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/UKCP-Memorandum-of-Understanding-on-Conversion-Therapy-in-the-UK.pdf |title=Memorandum of Understanding on Conversion Therapy in the UK |date=Listopad 2017. |work=psychotherapy.org |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321020817/https://www.psychotherapy.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/UKCP-Memorandum-of-Understanding-on-Conversion-Therapy-in-the-UK.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Udruga [[Stonewall (dobrotvorna organizacija)|Stonewall]] je izjavila da su se sva glavna tijela za savjetovanje i psihoterapiju u Ujedinjenom Kraljevstvu pridružila NHS-u potpisujući Memorandum kojim se osuđuje konverzijska terapija.&lt;ref name=&quot;stonewallreport&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.stonewall.org.uk/campaign-groups/conversion-therapy |title=Conversion Therapy |publisher=Stonewall UK |accessdate=1. travnja 2019. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411131849/https://www.stonewall.org.uk/campaign-groups/conversion-therapy |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2017. istraga časopisa [[Liverpool Echo]] razotkrila je da crkva u Anfieldu, u [[Liverpool]]u, nudi &quot;liječenje&quot; homoseksualaca kroz trodnevni program izgladnjivanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/die-fire-hear-terrifying-chants-13473936 |title=&quot;Die in the fire&quot; – hear the terrifying chants at gay 'cure' church in full |date=5. rujna 2017. |publisher=Liverpool ECHO}}&lt;/ref&gt; Zastupnik [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] [[Dan Carden]] pokrenuo je to pitanje u parlamentu pozivajući na zakonsku zabranu konverzijskih terapija, kojima &quot;nije mjesto u Britaniji 21. stoljeća&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/parliament-hears-calls-ban-gay-13771275 |title=Parliament hears calls for ban on gay 'cure' therapies after ECHO investigation |date=2. srpnja 2018. |publisher=Liverpool ECHO}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2018. većina zastupnika u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] donijela je rezoluciju glasanjem 435–109 kojom se osuđuje konverzijska terapija i poziva države članice [[Europska unija|Europske unije]] da zabrane tu praksu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.queer.de/detail.php?article_id=30751 |title=EU-Parlament stärkt LGBTI-Grundrechte}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://schwulissimo.de/politik/245183/EuropaeischesParlamentverurteiltdieHeilungvonHomosexuellen.htm |title=Schwulissimo – Europäisches Parlament verurteilt die &quot;Heilung&quot; von Homosexuellen |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180303050904/http://schwulissimo.de/politik/245183/EuropaeischesParlamentverurteiltdieHeilungvonHomosexuellen.htm |archivedate=3. ožujka 2018. |work=schwulissimo.de |accessdate=28. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2018/03/01/european-parliament-condemns-gay-cure-therapy-and-tells-eu-member-states-to-ban-it/ |title=European Parliament condemns gay 'cure' therapy and tells EU member states to ban it}}&lt;/ref&gt; U izvješću koje je objavila Intergrupa Europskog parlamenta o LGBT pravima navodi se da je Velika Britanija jedno od rijetkih područja u EU koje je &quot;izričito zabranilo terapije konverzije LGBTI-a&quot;.&lt;ref name=&quot;eurecognzies&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.lgbt-ep.eu/press-releases/european-parliament-takes-a-stance-against-lgbti-conversion-therapies-for-the-first-time/ |title=European Parliament takes a stance against LGBTI conversion therapies for the first time |date=1. ožujka 2018. |work=Intergroup on LGBT Rights |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181018210642/http://www.lgbt-ep.eu/press-releases/european-parliament-takes-a-stance-against-lgbti-conversion-therapies-for-the-first-time/ |archivedate=18. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; U srpnju 2018. vlada Velike Britanije najavila je kao dio svog LGBT akcijskog plana da će &quot;iznijeti prijedloge&quot; za zabranu konverzijske terapije na zakonodavnoj razini.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/721367/GEO-LGBT-Action-Plan.pdf |title=LGBT Action Plan |date=Srpanj 2018. |publisher=Government Equalities Office |accessdate=7. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. srpnja 2020. britanski premijer [[Boris Johnson]] najavio je potporu zabrani konverzijske terapije u cijeloj Velikoj Britaniji, rekavši &quot;Što se tiče gay konverzijske terapije, mislim da je to apsolutno odvratno. Nije joj mjesto u civiliziranom društvu. Nije joj mjesto u ovoj zemlji.&quot;&lt;ref name=&quot;banconvtrans2&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |title=UK Prime Minister Boris Johnson Says UK Will Ban Gay Conversion Therapy 'It Has No Place in Civilized Society' — WATCH |first=Andy |last=Towle |publisher=Towleroad |date=20. srpnja 2020. |accessdate=20. srpnja 2020. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411132508/https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Spolni odgoj ==
Odredba Zakona o ''ravnopravnosti iz 2010. godine'' zahtijeva od tijela Dužnosti jednakosti u javnom sektoru (Public Sector Equality Duty)  objavljivanje informacija u vezi s nasiljem na temelju, između ostalog, LGBT identiteta i pronalaženje rješenja kako se suprotstaviti ovom pitanju.&lt;ref name=&quot;ref2010&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.equalityhumanrights.com/sites/default/files/psed_essential_guide_-_guidance_for_english_public_bodies.pdf |title=The Essential Guide to the Public Sector Equality Duty |year=2014 |work=Equality and Human Rights Commission |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=24. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724083922/https://www.equalityhumanrights.com/sites/default/files/psed_essential_guide_-_guidance_for_english_public_bodies.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ref20101&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/315587/Equality_Act_Advice_Final.pdf |title=The Equality Act 2010 and schools |date=Svibanj 2014. |work=Equality and Human Rights Commission}}&lt;/ref&gt; Prve informacije o školama i učenicima smještenim u Engleskoj i javnim vlastima pod engleskom upravom u Škotskoj i Walesu objavljene su 6. travnja 2012.&lt;ref name=&quot;ref2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ref20101&quot; /&gt; [[Ofsted]] (Ured za standarde u obrazovanju, dječjim službama i vještinama, [[Engleski jezik|engl]]. '''Office for Standards in Education, Children's Services and Skills''' ('''Ofsted''')) je 2013. objavio smjernice o tome kako se boriti protiv homofobnog i transfobnog nasilja u školama u Engleskoj. Dio ovih smjernica obuhvaćao je obrazovanje o seksu i vezama za LGBT učenike.&lt;ref name=&quot;ofsted2013&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.schools-out.org.uk/wp-content/files_mf/1384363550OFSTEDexploringschoolsactionstopreventhomophobicbullying.pdf |title=Exploring the school's actions to prevent and tackle homophobic and transphobic bullying |date=Rujan 2013. |work=Ofsted |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=23. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181023034753/http://www.schools-out.org.uk/wp-content/files_mf/1384363550OFSTEDexploringschoolsactionstopreventhomophobicbullying.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
12. veljače 2018. godine, Ured za obrazovanje [[Engleska crkva|Crkve Engleske]] objavio je politiku koja odobrava spolno obrazovanje koje uključuje, između ostalog, LGBT obrazovanje.&lt;ref name=&quot;churchendorse&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.churchofengland.org/sites/default/files/2018-03/Relationships%20and%20Sex%20Education%20Response.pdf |title=Church of England Education Office Response |work=The Church of England Education Office}}&lt;/ref&gt; Što se tiče seksualnosti, politika navodi da &quot;seksualno obrazovanje treba uključivati razumijevanje da su svi ljudi spolna bića i da je seksualna želja prirodna. Učenike treba poučavati da ljudi različito izražavaju svoju seksualnost i da postoji različitost u spolnoj želji&quot;.&lt;ref name=&quot;churchendorse&quot; /&gt; Politika također navodi da &quot;učenicima mora biti dopušteno istraživati pitanja identiteta i kako cijenimo vlastiti identitet i jedinstvenost drugih ljudi. PSHE (Osobno, socijalno, zdravstveno i ekonomsko obrazovanje, [[Engleski jezik|engl]]. Personal, Social, Health and Economic education) mora pomoći učenicima da prepoznaju svoj pravi identitet i naučiti ih da naša kultura, vođena tržištem, koja je medijski uokvirena i koja često dovodi do tjeskobe zbog tjelesne slike, može biti dovedena u pitanje. Ovo je pitanje u središtu kampanje #liedentity biskupa Gloucestera koja ima za cilj osporavanje negativne slike tijela i poticanje mladih da pogledaju unutra kako bi otkrili istinsku vrijednost i ljepotu.&quot;&lt;ref name=&quot;churchendorse&quot; /&gt;

U srpnju 2018. ministar obrazovanja Damian Hinds najavio je nove vladine propise koji se odnose na spolni odgoj. Teme poput mentalne dobrobiti, pristanka (na seksualni čin), održavanja sigurnosti na internetu, tjelesnog zdravlja i kondicije te pitanja LGBT-a bit će pokrivene novim smjernicama, koje su prve izmjene propisa o spolnom odgoju od 2000. godine, a koje će biti obvezne u svim osnovnim i srednjim školama škole u Engleskoj od rujna 2020. nadalje. Potez su posebno pozdravile LGBT grupe, a citirale su statistike koje pokazuju da je samo 13% LGBT mladih u školama podučavano o zdravim istospolnim vezama. Uz to, roditelji će zadržati određena prava na veto na satove spolnog odgoja, ali do 16. godine njihovog djeteta, nakon čega dijete može pohađati te poduke bez obzira na želje roditelja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reuters.com/article/us-britain-education-lgbt/overhaul-of-sex-education-in-england-could-elevate-lgbt-rights-idUSKBN1K92TH |title=Overhaul of sex education in England could elevate LGBT rights |date=19. srpnja 2018. |accessdate=22. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Nacrt smjernica kaže: &quot;Do kraja osnovne škole, učenici bi trebali znati da druge obitelji, bilo u školi ili u širem svijetu, ponekad izgledaju drugačije od njihove obitelji, ali da bi trebali poštovati te razlike i znati da obitelji druge djece također karakterizira i ljubav i briga za njih.&quot; Smjernice za srednje škole dodaju: &quot;Učenike treba podučavati činjenicama i zakonima o spolu, seksualnosti, seksualnom zdravlju i rodnom identitetu na način koji je inkluzivan i odgovara dobi učenika... Svi bi učenici trebali osjećati da je sadržaj relevantan za njih i njihovu seksualnost u razvoju.&quot;

To je uslijedilo nakon izvještaja nekih vjerskih škola koje su namjerno izbjegavale taj problem, ponajviše ortodoksalne židovske škole u sjevernom [[London]]u koja je 2018. u svojim udžbenicima uklonila sve reference na homoseksualne žrtve [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] progona.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2018/06/26/ofcom-faith-school-censored-gay-holocaust-victims-textbooks/ |title=Education watchdog rebukes school that redacted history textbooks to remove gay Holocaust victims |date=26. lipnja 2018. |work=PinkNews |accessdate=22. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Prema Odjelu za obrazovanje, vjerske škole više neće imati pravo odustati od predavanja o spolnom odgoju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/lgbt-sex-ed-to-be-taught-in-england-including-in-faith-schools/#gs.WZqAqIw |title=LGBT sex ed to be taught in England, including faith schools |date=19. srpnja 2018. |work=Gay Star News |accessdate=22. srpnja 2018. |archive-date=29. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829081108/https://www.gaystarnews.com/article/lgbt-sex-ed-to-be-taught-in-england-including-in-faith-schools/#gs.WZqAqIw |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U rujnu 2018., glavni rabin Ujedinjenog Kraljevstva, [[Ephraim Mirvis]], složio se pridržavati se ove nove politike i objavio smjernice o tome kako podučavati LGBT seksualni odgoj u britanskim židovskim školama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/education-45435583 |title=Chief Rabbi publishes first LGBT guide for orthodox schools |author=Burns |first=Judith |date=6. rujna 2018. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2018., ''[[Sunday Times|The Sunday Times]]'' izvijestio je da je britanska vlada odlučila privatnim školama odobriti izuzeća od obrazovanja koja uključuje LGBT teme.&lt;ref&gt;[https://www.pinknews.co.uk/2018/10/08/private-schools-exemption-lgbt-education/ Private schools to get ‘exemption’ from LGBT education], ''PinkNews'', 8 October 2018&lt;/ref&gt; U studenom 2018., međutim, i PSHE Asocijcija i Forum za seksualno obrazovanje objavili su putokaz politike koji je, između ostalog, rekao&lt;ref name=&quot;nahtnews&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.naht.org.uk/news-and-opinion/news/curriculum-and-assessment-news/roadmap-to-statutory-relationships-and-sex-education-published/ |title=Roadmap to statutory relationships and sex education published |date=13. studenoga 2018. |work=NAHT |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201020145027/https://www.naht.org.uk/news-and-opinion/news/curriculum-and-assessment-news/roadmap-to-statutory-relationships-and-sex-education-published/ |archivedate=20. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; da &quot;zakon zahtijeva da se obrazovanje o ljubavnim odnosima i seksualnošću (Relationships and Sex Education, RSE) podučavaju u svim srednjim školama u Engleskoj i da bi se obrazovanje o ljubavnim odnosima trebalo učiti u svim osnovnim školama u Engleskoj.&quot;&lt;ref name=&quot;sexednov2018&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sexeducationforum.org.uk/sites/default/files/field/attachment/Roadmap%20to%20statutory%20RSE%20-%20for%20web.pdf |title=Roadmap to statutory RSE |work=Sex Education Forum}}&lt;/ref&gt; Plan putokaza također je detaljno opisao 10 koraka koji će se koristiti za provođenje politike, a također je istaknuto da će &quot;Zdravstveno obrazovanje također biti obvezno u svim školama koje financira država, što uključuje sadržaje o pubertetu.&quot;&lt;ref name=&quot;sexednov2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nahtnews&quot; /&gt; U veljači 2019. godine, Ministarstvo obrazovanja donijelo je zakonsku politiku usmjeravanja koja će školama u Engleskoj pomagati s PSHE-om kada to postane obvezno 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pshe-association.org.uk/curriculum-and-resources/curriculum |title=Curriculum guidance |date=Veljača 2019. |publisher=PSHE Association |accessdate=8. svibnja 2019. |archive-date=30. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190430111154/https://www.pshe-association.org.uk/curriculum-and-resources/curriculum |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/781150/Draft_guidance_Relationships_Education__Relationships_and_Sex_Education__RSE__and_Health_Education2.pdf |title=Relationships Education, Relationships and Sex Education (RSE) and Health Education |date=Veljača 2019. |work=UK Department of Education |accessdate=8. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Mjera kojom se [[Osobno, društveno, zdravstveno i ekonomsko obrazovanje (PSHE) (UK)|PSHE]] (Osobno, društveno, zdravstveno i ekonomsko obrazovanje) čini obvezujućim dobila je odobrenje Doma lordova u travnju 2019.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hansard.parliament.uk/lords/2019-04-24/debates/8F9DC3B0-CD59-4FB5-9F00-1554B50ADEDC/RelationshipsEducationRelationshipsAndSexEducationAndHealthEducation(England)Regulations2019 |title=Relationships Education, Relationships and Sex Education and Health Education (England) Regulations 2019 |date=24. travnja 2019. |work=Hansard}}&lt;/ref&gt; Odjel za obrazovanje (DfE) objavio je konačne zakonske smjernice za poučavanju o ljubavnim odnosima i seksualnom odgoju (RSE) i zdravstvenom odgoju u lipnju 2019.&lt;ref name=&quot;lgbtrightsgreat2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/publications/relationships-education-relationships-and-sex-education-rse-and-health-education |title=Relationships Education, Relationships and Sex Education (RSE) and Health Education |date=25. lipnja 2019. |work=UK Department of Education |accessdate=23. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Smjernice, koje je također objavio Donji dom,&lt;ref name=&quot;houseofcommonsacknowledges2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://researchbriefings.parliament.uk/ResearchBriefing/Summary/SN06103#fullreport |title=Relationships and Sex Education in Schools (England) |date=11. srpnja 2019. |publisher=Parliament of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt; između ostalog, zahtijevaju priznavanje engleskih zakona koji se odnose na LGBT prava, uključujući legalizaciju istospolnih brakova i zaštitu tjelesne i mentalne dobrobiti LGBT djece.&lt;ref name=&quot;lgbtrightsgreat2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;houseofcommonsacknowledges2&quot; /&gt; Unatoč tome što nije obavezno do rujna 2020., škole u Engleskoj bit će poticane da donesu novi kurikulum PSHE počevši od rujna 2019. godine.&lt;ref name=&quot;lgbtrightsgreat2&quot; /&gt;

Wales je na sličan način najavio nove propise o spolnom odgoju u svibnju 2018., koji će također raspravljati o LGBT pitanjima u školama. Propisi, za koje se očekuje da će stupiti na snagu 2022. godine, bit će obvezni od 7. razreda (dob 11–12 godina).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/education/2018/may/22/sex-education-given-lgbt-inclusive-overhaul-wales |title=Sex education given LGBT-inclusive overhaul in Wales |date=22. svibnja 2018. |work=The Guardian |accessdate=22. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt;

Manifest [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]] iz 2016. godine podupire satove spolnog odgoja, kao i &quot;trening jednakosti&quot; za učitelje koji bi pokrivao LGBT pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2016/04/20/nicola-sturgeon-we-should-help-kids-make-informed-choices-about-their-gender-and-sexuality/ |title=Nicola Sturgeon: We should help kids make informed choices about their gender and sexual identity |date=20. travnja 2016. |work=PinkNews |accessdate=22. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; U studenom 2018. škotska vlada najavila je provedbu obrazovanja koje uključuje pitanja o LGBT-u u škotski kurikulum. Potez su pozdravili LGBT aktivisti koji su citirali studije koje su pokazale da oko 9 od 10 LGBT [[Škoti|Škota]] su doživjeli homofobiju u školi, a 27% je izjavilo da je pokušalo samoubojstvo nakon što su bili maltretirani.&lt;ref name=&quot;scotlandsexed&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/education/2018/nov/09/scotland-first-country-approve-lgbti-school-lessons |title=Scotland is first country to approve LGBTI school lessons |author=Brooks |first=Libby |date=9. studenoga 2018. |work=The Guardian |language=en |accessdate=9. studenoga 2018.}}&lt;/ref&gt;

Ofsted procjenjuje uključivanje LGBT osoba u politike i kurikulum.

== Pokret za LGBT prava ==
[[Datoteka:Pride in London 2018 21.jpg|desno|mini|[[Parada ponosa u Londonu|Pride u Londonu]] 2018. godine ]]
[[Datoteka:Pride in London 2016 - Bisexual people in the parade.png|mini|Biseksualne osobe na Prideu u Londonu 2016. ]]
Društvo za [[Društvo za reformu homoseksualnog zakona|reformu homoseksualnog zakona]], osnovano 12. svibnja 1958., kao odgovor na nalaze [[Wolfendenov izvještaj|Wolfendenovog izvješća,]] bilo je jedna od prvih [[LGBT prava|LGBT grupa]] u Velikoj Britaniji. Danas [[Stonewall (dobrotvorna organizacija)|Stonewall]] postoji kao najveća organizacija za ravnopravnost LGBT osoba u Velikoj Britaniji i Europi.

LGBT osobe otvoreno služe u politici od 1970-ih. Prva otvoreno lezbijska zastupnica bila je [[Maureen Colquhoun]] ( [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]], članica parlamenta 1974–79), koja je [[Izlazak iz ormara (Coming out)|izašla iz ormara]] 1976. godine.

Nakon [[Opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 2019|općih izbora 2019.]], u parlament su izabrana otprilike 54 zastupnika LGBT-a, od kojih 24 [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativca]], 19 [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] 10 [[Škotska nacionalna stranka|SNP-a]] i [[Layla Moran]] iz [[Liberalni demokrati (UK)|Liberalnih demokrata]], koja je postala prva [[Panseksualnost|zastupnica koja je Pansexualka]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://mps.whoare.lgbt/ |title=Arhivirana kopija |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=30. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030141902/https://mps.whoare.lgbt/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:452&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2019/12/13/uk-gay-parliament-world-2019-general-election-snp-conservatives-labour-lgbt/ |title=The UK's parliament is still the gayest in the world after 2019 election |author=Reynolds |first=Andrew |date=13. prosinca 2019. |work=PinkNews}}&lt;/ref&gt;

LGBT osobama je također dopušteno otvoreno služiti u policiji, a 1990. godine osnovano je Udruženje lezbijske i homoseksualne policije (Lesbian and Gay Police Association, LAGPA), sada [[Udruga homoseksualne policije|Udruženje gay policajaca]] (Gay Police Association, GPA).

aPostoje i velike LGBT zajednice koje su najzapaženije u Birminghamu ([[Gay četvrt u Birminghamu|Birmingham Gay Village]] ), Blackpoolu, Brightonu, Liverpoolu, Londonu ([[Ulica Old Compton|Old Compton Street]] ) i Manchesteru ([[Ulica Canal (Manchester)|Canal Street]]), koji su svi domaćini godišnjih [[Povorka ponosa|parada ponosa]]. Susjedni yorkshireski gradovi [[Todmorden]] i [[Hebden Bridge]] imaju veliko lezbijsko stanovništvo.

U Velikoj Britaniji se svake godine održavaju mnogi festivali ponosa. Prvi homoseksualni marševi bili su u Londonu 1970., nakon čega je 1972. nastupio debi UK Gay Pride Rallya. Pride u Londonu najveći je i najstariji festival i od tada se organizira svake godine. Parade ponosa vrlo su popularni ljetni događaji u većim gradovima i proteklih su se godina proširili na manje zajednice.

Na 5. godišnjicu referenduma o ravnopravnosti brakova, [[Amnesty International]], Irski kongres sindikata i Rainbow Project najavili su prve masovne demonstracije u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj, prosvjedujući protiv neuspjeha vlade Velike Britanije u pružanju punih prava na ravnopravnost braka. Ljudi koji željeli svoju građansku zajednicu pretvoriti u brak, to tada nisu mogli učiniti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.amnesty.org.uk/press-releases/northern-ireland-campaigners-criticise-uk-government-failure-deliver-full-marriage |title=Northern Ireland: Campaigners criticise UK Government failure to deliver full marriage equality |work=Amnesty International UK |accessdate=22. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Uloga Vijeća Europe ==
Prema Jurisu Lavrikovsu iz [[ILGA-Europa|ILGA-Europe]], [[Europski sud za ljudska prava]] [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] pozitivna je snaga za LGBT prava, posebno u pogledu dekriminalizacije istospolnih aktivnosti, zabrane diskriminacije transrodnih osoba u zapošljavanju, izjednačavajući dob pristanka,   omogućavajući LGBT osobama da otvoreno služe vojsku, omogućujući transrodnim osobama pravo na brak, jednakost u zapošljavanju i uključujući pravo na mirovinu za transrodne osobe.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Lavrikovs |first=Juris |title=How Europe has influenced the UK's journey on LGBT rights |url=http://www.pinknews.co.uk/2014/06/06/comment-how-europe-has-influenced-the-uks-journey-on-lgbt-rights/ |accessdate=6. travnja 2015. |work=Pink News |date=6. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

== Demografski podaci ==
Prema Uredu za nacionalnu statistiku, postotak stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva koje se   &amp;nbsp; identificira kao homoseksualno, lezbijsko ili biseksualno poraslo je s 1,5% u 2012. na 2,0% u 2017. godini. U Velikoj Britaniji postoji 1,1 milijun ljudi koji se identificiraju kao LGB. Dobna skupina od 16 do 24 godine najvjerojatnija je da će se identificirati kao LGB u 2017. godini (4,2%).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/culturalidentity/sexuality/bulletins/sexualidentityuk/2017 |title=Sexual orientation, UK: 2017 |accessdate=17. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;
Integrirano istraživanje domaćinstava iz 2010. procjenjuje da se 1,5% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu identificira kao GLB – daleko niže od prethodnih procjena od 5–7%.&lt;ref name=&quot;ons2010&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/world/2010/sep/23/gay-bisexual-population-uk |title=1.5% of Britons say they are gay or bisexual, ONS survey finds |work=The Guardian |last=Travis |first=Alan |date=23. rujna 2010. |accessdate=23. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; Tumačeći statistiku, glasnogovornik Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) rekao je: &quot;Netko može imati seksualne odnose s nekim istog spola, ali još uvijek sebe ne doživljava kao homoseksualca.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=In the closet or not? |first=Wesley |last=Stephenson |url=https://www.bbc.co.uk/news/magazine-11466650 |work=BBC News Magazine |publisher=BBC |date=4. listopada 2010. |accessdate=5. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; Prema [[YouGov]]u, međutim, studije poput ove – integrirane ankete kućanstava – podcjenjuju stvarni udio stanovništva koje je LGBT jer koriste metodologiju licem u lice, a neheteroseksualni ljudi manje su spremni otkriti svoju seksualnu orijentaciju anketaru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/news/2014/07/04/average-brit-knows-31-lesbians-55-gay-men/ |title=YouGov – The average Brit knows 3.1 lesbians, 5.5 gay men |work=YouGov: What the world thinks |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=26. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161026183112/https://yougov.co.uk/news/2014/07/04/average-brit-knows-31-lesbians-55-gay-men/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sam YouGov procjenjuje, na temelju svojeg panela, koji je ispitan putem mrežnog upitnika, da udio LGBT osoba u Velikoj Britaniji iznosi 7%.&lt;ref name=&quot;YouGov2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |title=YouGov – Move over Kylie: One Direction is Britain's gayest band |work=YouGov: What the world thinks |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=22. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422090445/https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također se procjenjuje da je trans populacija Velike Britanije između 300 000 i 500 000 ljudi,&lt;ref name=&quot;TransReport2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |title=Introduction to the review |work=equalityhumanrights.com |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=6. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150706020643/http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali udruga [[Stonewall (dobrotvorna organizacija)|Stonewall]] zaključuje da je teško definirati LGBT populaciju u Velikoj Britaniji jer neki LGBT ljudi nisu [[Izlazeći|izašli iz ormara]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.stonewall.org.uk/at_home/sexual_orientation_faqs/2694.asp |title=Help &amp; Advice |work=Stonewall |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=5. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150805132650/http://www.stonewall.org.uk/at_home/sexual_orientation_faqs/2694.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Javno mišljenje ==
1993. godine Stonewall je proveo istraživanje gay muškaraca i lezbijki na poslu gdje je utvrdio da dvije trećine ispitanika skriva svoju seksualnost na poslu, a samo 11% ispitanika nikada nije skrivalo svoju seksualnu orijentaciju na radnom mjestu. Daljnje istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da je 20% homoseksualaca i lezbijki doživjelo nasilje na poslu.&lt;ref name=&quot;TaylorEmir2012&quot;&gt;{{Citiranje knjige |URL=https://books.google.com/books?id=CpdhrMKhvZkC&amp;pg=PA328 |title=Employment Law: An Introduction |date=22. ožujka 2012. |publisher=OUP Oxford}}&lt;/ref&gt;

Stavovi prema homoseksualnosti u britanskoj javnosti s vremenom su postali tolerantniji; prema Britanskom istraživanju socijalnih stavova, 1983. otprilike 50% do 70% ispitanika triju glavnih političkih stranaka (konzervativne, laburističke i liberalno-demokratske) smatra homoseksualnost &quot;uvijek pogrešnom&quot; ili &quot;uglavnom pogrešnom&quot;, a 1993. protivljenje homoseksualnosti izvješteno je da se blago povećao među svim strankama. Međutim, do 2003. stavovi su postali tolerantniji,     s 25% do 50% ispitanika koji homoseksualnost smatraju uvijek ili uglavnom pogrešnom, a do 2013. samo se oko 20% do 35% ispitanika u svakoj stranci osjećalo na isti način. Ispitanici liberalnih demokrata rjeđe su smatrali homoseksualnost pogrešnom od ispitanika laburista ili konzervativaca u svakom istraživanju.&lt;ref&gt;''British Social Attitudes'', [http://www.bsa.natcen.ac.uk/latest-report/british-social-attitudes-30/personal-relationships/homosexuality.aspx Homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190322095905/http://www.bsa.natcen.ac.uk/latest-report/british-social-attitudes-30/personal-relationships/homosexuality.aspx |date=22. ožujka 2019. }}, 2013, ''NatCen''&lt;/ref&gt;

Ilustracija društvenih stavova prema homoseksualnosti u Velikoj Britaniji pružena je u svibnju 2007. u istraživanju [[YouGov]]-a. Anketa je pokazala da je zakone koji zabranjuju diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije podržalo 90% britanskih građana. Također je pokazala pozitivnu percepciju javnosti o gay osobama, ali i prepoznala i do koje mjere predrasude još uvijek postoje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |first=Hugh |last=Muir |title=Majority support gay equality rights, poll finds |url=https://www.theguardian.com/society/2007/may/23/equality.gayrights |work=The Guardian |date=23. svibnja 2007. |accessdate=10. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Anketa u lipnju 2009. koju je za ''[[The Times (UK)|The Times]]'' proveo Populus izvijestila je da je većina javnosti podržala istospolne brakove; 61% ispitanika složilo se da bi &quot;homoseksualni parovi trebali imati jednako pravo vjenčati se, a ne samo imati civilno partnerstvo&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6586450.ece |title=Church 'out of touch' as public supports equal rights for homosexuals |last=Bennett |first=Rosemary |date=27. lipnja 2009. |work=The Times |accessdate=2. listopada 2009. |archive-date=10. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810112438/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6586450.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://populuslimited.com/uploads/download_pdf-100609-The-Times-The-Times-Gay-Britain-Poll.pdf |title=Gay Britain Survey |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160107164402/http://populuslimited.com/uploads/download_pdf-100609-The-Times-The-Times-Gay-Britain-Poll.pdf |archivedate=7. siječnja 2016. |publisher=Populus |accessdate=27. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Bilo je malo razlika po stranačkoj pripadnosti.&lt;ref&gt;Ben Clements, &quot;Partisan Attachments and Attitudes towards Same-Sex Marriage in Britain.&quot; Parliamentary Affairs (2014) 67#1 pp: 232–244.&lt;/ref&gt;

Nedavna anketa javnog mnijenja, koju je 2017. proveo [[Istraživački centar Pew|Pew Research Center]], pokazala je da je 77% britanske javnosti bilo za istospolne brakove.&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2018/05/29/religion-and-society/ Religion and society], ''Pew Research Center'', 29 May 2018&lt;/ref&gt; Podrška se povećala na 85% prema Eurobarometru 2019, koji je anketirao sve države članice Europske unije o tom pitanju. Prosjek [[Europska unija|EU]] bio je 69%.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/87771 |title=Eurobarometer on Discrimination 2019: The social acceptance of LGBTI people in the EU |work=TNS |publisher=European Commission |accessdate=23. rujna 2019.}}&lt;/ref&gt;

U 2017. godini 108 000 ljudi sudjelovalo je u nacionalnom LGBT istraživanju, što ga čini jednim od najvećih istraživanja LGBT osoba na svijetu. Utvrđeno je da su LGBT osobe manje zadovoljne životom u odnosu na širu britansku populaciju, a zadovoljstvo trans osoba je znatno niže. 68% ispitanika reklo je da su izbjegavali držati se za ruke sa svojim istospolnim partnerom u javnosti. 5% ispitanika reklo je kako im je bila ponuđena [[Reparativna terapija|konverzijska terapija]], a 2% je prolazilo takve terapije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/722314/GEO-LGBT-Survey-Report.pdf |title=National LGBT Survey |date=Srpanj 2018. |publisher=Government Equalities Office |accessdate=7. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Nalazi Nacionalne ankete o LGBT-u korišteni su za informiranje LGBT akcijskog plana od 75 točaka za rješavanje ključnih problema, uključujući iznošenje prijedloga za zabranu konverzijske terapije u Velikoj Britaniji.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/721367/GEO-LGBT-Action-Plan.pdf |title=LGBT Action Plan |date=Srpanj 2018. |publisher=Government Equalities Office |accessdate=7. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Sažetak prema pravnoj nadležnosti i teritoriju ==
{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;2&quot;
! width=&quot;12.5%&quot; |LGBT prava u:
! width=&quot;12.5%&quot; |Legalnost istospolne seksualne aktivnosti
! width=&quot;12.5%&quot; |Prepoznavanje roda
! width=&quot;12.5%&quot; |Prepoznavanje istospolnih zajednica
! width=&quot;12.5%&quot; |Istospolni brak
! width=&quot;12.5%&quot; |Posvajanje djece od strane partnera istog spola
! width=&quot;12.5%&quot; |Otvoreno služenje vojne službe
! width=&quot;12.5%&quot; |Službeno pomilovanje osoba koje su prekršile homofobne zakone koje su prije bili na snazi
! width=&quot;12.5%&quot; |Antidiskriminacijska legislativa &lt;small&gt;(seksualna orijentacija)&lt;/small&gt;
! width=&quot;12.5%&quot; |Antidiskriminacijska legislativa  &lt;small&gt;(rodni identitet)&lt;/small&gt;
! width=&quot;12.5%&quot; |Ostalo
|-
|[[Prava LGBT osoba u Engleskoj i Walesu|Engleska i Wales]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1967; dob pristanka izjednačena je 2001. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''[[Zakon o priznavanju roda iz 2004 (UK)|priznavanju roda iz 2004]]''
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu|Građansko partnerstvo]] od 2005. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2014.&lt;ref name=&quot;england2&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=England's Gay Marriage Law To Become Legal After Lower House Approval |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/07/16/england-gay-marriage-law-_n_3606916.html?ncid=edlinkusaolp00000009 |accessdate=17. srpnja 2013. |work=HuffPost |date=16. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2005. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2000. god
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2017/3/contents/enacted/data.htm |title=Policing and Crime Act 2017 |publisher=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt; (Mogućnost brisanja iz registra dostupna od 2012.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/9/contents |title=Protection of Freedoms Act 2012 |language=en |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=14. lipnja 2018.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;opsi.gov.uk&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2008/ukpga_20080004_en_9#pt5-pb3-l1g74 |title=Criminal Justice and Immigration Act 2008 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju rodnog identiteta&lt;ref name=&quot;rainbow2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://rainbow-europe.org/#8666/0/0 |title=Rainbow Europe |work=rainbow-europe.org |accessdate=12. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;
|[[Odjeljak 28]]. koji zabranjuje &quot;promicanje istospolnih veza kao pretvarani obiteljski odnos&quot; ukinut je 2003. godine
|-
|[[LGBT prava u Škotskoj|Škotska]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 1981; dob pristanka izjednačena je 2001. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''[[Zakon o priznavanju roda iz 2004 (UK)|priznavanju roda iz 2004]]''
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu|Građansko partnerstvo]] od 2005. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2014.&lt;ref name=&quot;scotland2&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-18981287 |title=Gay marriage to be introduced in Scotland |date=25. srpnja 2012. |work=BBC News |accessdate=25. srpnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2009.&lt;ref name=&quot;scotlandadoption2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/legislation/scotland/acts2007/asp_20070004_en_3#pt1-ch2-pb7-l1g29 |title=Adoption and Children (Scotland) Act 2007, 2007 asp 4, s. 29 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2000. god
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2019.&lt;ref name=&quot;scotpardon&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.scot/news/automatic-pardon-for-gay-and-bisexual-men/ |title=Automatic pardon for gay and bisexual men – gov.scot |work=gov.scot |accessdate=24. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scotland pardon2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-scotland-scotland-politics-44372851 |title=Thousands of gay Scots to be pardoned |date=6. lipnja 2018. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt; (Dostupna je i mogućnost brisanja iz registra)
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;opsi.gov.uk&quot; /&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju rodnog identiteta&lt;ref name=&quot;rainbow2&quot; /&gt;
|[[Odjeljak 28|Odjeljak 2A]] zabrane &quot;promicanja istospolnih veza kao pretvarane obiteljske veze&quot; ukinut je 2000. godine
|-
|[[LGBT prava u Sjevernoj Irskoj|Sjeverna Irska]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1982 .; dob pristanka izjednačena je 2001. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''[[Zakon o priznavanju roda iz 2004 (UK)|priznavanju roda iz 2004]]''
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu|Građansko partnerstvo]] od 2005. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2020&lt;ref name=&quot;nimarriage22&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2019/1514/contents/made/data.htm |title=The Marriage (Same-sex Couples) and Civil Partnership (Opposite-sex Couples) (Northern Ireland) Regulations 2019 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=12. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2013.&lt;ref name=&quot;northernirelandadoption2&quot;&gt;[https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-25332917 Gay adoption: Northern Ireland ban lifted], ''BBC News'', 11 December 2013&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2000. god
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2018.&lt;ref name=&quot;northern ireland pardon2&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-44637564 |title=Gay men in Northern Ireland offered access to pardons |work=BBC News |date=28. lipnja 2018.}}&lt;/ref&gt; (dostupna je i mogućnost brisanja iz registra)
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;opsi.gov.uk&quot; /&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]]/[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:en:File:X mark]].svg|17x17px]] Zabranjuje diskriminaciju na temelju rodnog identiteta u zapošljavanju i stručnom osposobljavanju
|N / A
|}

== Krunski Posjedi ==
{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;2&quot;
! width=&quot;12.5%&quot; |LGBT prava u:
! width=&quot;12.5%&quot; |Legalnost istospolne seksualne aktivnosti
! width=&quot;12.5%&quot; |Prepoznavanje roda
! width=&quot;12.5%&quot; |Prepoznavanje istospolnih zajednica
! width=&quot;12.5%&quot; |Istospolni brak
! width=&quot;12.5%&quot; |Posvajanje djece od strane partnera istog spola
! width=&quot;12.5%&quot; |Otvoreno služenje vojne službe
! width=&quot;12.5%&quot; |Antidiskriminacijska legislativa &lt;small&gt;(seksualna orijentacija)&lt;/small&gt;
! width=&quot;12.5%&quot; |Antidiskriminacijska legislativa  &lt;small&gt;(rodni identitet)&lt;/small&gt;
|-
|[[LGBT prava na Guernseyju|Guernsey]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1983 .; dob pristanka izjednačena u 2012. godini&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.guernseylegalresources.gg/article/104112/Sexual-Offences-Bailiwick-of-Guernsey-Amendment-Law-2011 |title=Sexual Offences (Bailiwick of Guernsey) (Amendment) Law, 2011 |work=guernseylegalresources.gg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://jurist.org/hotline/2012/11/paul-johnson-guernsey-homosexuality.php |title=JURIST – Homosexual Offenses and Human Rights in Guernsey |work=jurist.org}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2007. dopušta izdavanje samo novog rodnog lista. Ne mijenja ili uklanja zapise postojećih rodnih listova, proširenje na Alderney i Sark nejasno&lt;ref name=&quot;guernsey&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.guernseylegalresources.gg/article/96738/Prevention-of-Discrimination-Enabling-Provisions-Bailiwick-of-Guernsey-Law-2004 |title=The Prevention of Discrimination (Enabling Provisions) (Bailiwick of Guernsey) Law, 2004 |work=Guernsey Legal Resources |accessdate=31. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.guernseylegalresources.gg/ccm/legal-resources/law-reports/Cases/GLR2007/GLR070161.htm |title=Legal Resources: Legal Resources Navigation List: Guernsey Law Reports 2007–08 GLR 161 |work=guernseylegalresources.gg}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2012. u Guernseyju, 2016. u [[Alderney]]u i 2020. u Sarku&lt;ref name=&quot;sark&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gaytimes.co.uk/community/130819/sark-becomes-last-place-in-british-isles-to-legalise-same-sex-marriage/ |title=Sark becomes last place in British Isles to legalise same-sex marriage |author=Megarry |first=Daniel |date=19. prosinca 2019. |work=Gay Times |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225210638/https://www.gaytimes.co.uk/community/130819/sark-becomes-last-place-in-british-isles-to-legalise-same-sex-marriage/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2017. u Guernseyju, 2018. u Alderneyu i 2020. u Sarku&lt;ref name=&quot;sark&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;queenapprovessark&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://mk0privycouncilpmjhh.kinstacdn.com/wp-content/uploads/2020/03/2020-03-11-List-of-Business.pdf |title=ORDERS APPROVED AND BUSINESS TRANSACTED AT THE PRIVY COUNCIL HELD BY THE QUEEN AT BUCKINGHAM PALACE ON 11TH MARCH 2020 |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=13. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200313105144/https://mk0privycouncilpmjhh.kinstacdn.com/wp-content/uploads/2020/03/2020-03-11-List-of-Business.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.guernseyfostercare.com/adoption/who-can-adopt.aspx |title=Guernsey Foster Care : Who can adopt? |author=Interactive |first=Blix |work=guernseyfostercare.com |accessdate=10. svibnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190330032454/http://www.guernseyfostercare.com/adoption/who-can-adopt.aspx |archivedate=30. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;guernsey&quot; /&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju &quot;promjene spola&quot;&lt;ref name=&quot;guernsey&quot; /&gt;
|-
|[[LGBT prava na otoku Man|Otok Man]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 1992; dob pristanka izjednačena je 2006. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''priznavanju spola iz 2009.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://legislation.gov.im/cms/images/LEGISLATION/PRINCIPAL/2009/2009-0011/GenderRecognitionAct2009_3.pdf |title=Gender Recognition Act 2009 |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=22. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722011441/https://legislation.gov.im/cms/images/LEGISLATION/PRINCIPAL/2009/2009-0011/GenderRecognitionAct2009_3.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Građansko partnerstvo od 2011. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2016. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2011. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;isle of man&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.im/media/1358197/equality-act-2017-explanatory-notes-27th-nov-2017.pdf |title=EQUALITY ACT 2017}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju &quot;promjene spola&quot;&lt;ref name=&quot;isle of man&quot; /&gt;
|-
|[[LGBT prava u Jerseyju|Jersey]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 1990; dob pristanka izjednačena je 2006. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''priznavanju spola (Jersey) 2010.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jerseylaw.je/Law/lawsinforce/htm/LawFiles/2010/L-01-2010.pdf |title=GENDER RECOGNITION (JERSEY) LAW 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303183426/http://www.jerseylaw.je/Law/lawsinforce/htm/LawFiles/2010/L-01-2010.pdf |archivedate=3. ožujka 2016. |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Građansko partnerstvo od 2012. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2018.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-jersey-44629130 |title=Jersey to introduce same-sex marriage from 1 July |date=27. lipnja 2018. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2012. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;jersey&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jerseylaw.je/Law/display.aspx?url=lawsinforce%2fhtm%2fROFiles%2fR%26OYear2015%2fR%26O-061-2015.htm |title=DISCRIMINATION (SEX AND RELATED CHARACTERISTICS) (JERSEY) REGULATIONS 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304052433/http://www.jerseylaw.je/Law/display.aspx?url=lawsinforce%2Fhtm%2FROFiles%2FR&amp;OYear2015%2FR&amp;O-061-2015.htm |archivedate=4. ožujka 2016. |accessdate=19. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju &quot;promjene spola&quot;&lt;ref name=&quot;jersey&quot; /&gt;
|-
|}

== Prekomorski teritoriji ==
{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;2&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;
! width=&quot;12.5%&quot; |LGBT prava u:
! width=&quot;12.5%&quot; |Legalnost istospolne seksualne aktivnosti
! width=&quot;12.5%&quot; |Prepoznavanje istospolnih zajednica
! width=&quot;12.5%&quot; |Istospolni brak
! width=&quot;12.5%&quot; |Posvajanje djece od strane partnera istog spola
! width=&quot;12.5%&quot; |Otvoreno služenje vojne službe
! width=&quot;12.5%&quot; |Antidiskriminacijska legislativa &lt;small&gt;(seksualna orijentacija)&lt;/small&gt;
! width=&quot;12.5%&quot; |Antidiskriminacijska legislativa  &lt;small&gt;(rodni identitet)&lt;/small&gt;
|-
|[[LGBT prava na Angvili|Angvila]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. godine
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|[[LGBT prava u Akrotiri i Dhekeliji|Akrotiri i Dhekelia]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2000. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_05_ORDINANCES/01_02_09_05_41_ORD_2000/20000101_Ord19-20_G1187_u.pdf |title=Criminal Code (Amendment) Ordinance 2000 |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_04_INCON/20130829_CriminalCode_Cap154_u_RS.pdf Criminal Code ''(consolidated)'']&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2014. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2014/1108/pdfs/uksi_20141108_en.pdf |title=The Overseas Marriage (Armed Forces) Order 2014 |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Bans some discrimination on the grounds of sexual orientation&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_05_ORDINANCES/01_02_09_05_54_ORD_2013/20130208_Ord_4_G1678_u.pdf |title=Employment (Equality) Ordinance 2013 |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_05_ORDINANCES/01_02_09_05_57_ORD_2016/20160118_ORD-02_G1799.pdf |title=Criminal Code (Amendment) Ordinance 2016 |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|-
|[[LGBT prava na Bermudima|Bermudi]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od1994; dob pristanka izjednačena u godini 2019.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.bermudalaws.bm/Laws/Consolidated%20Laws/Criminal%20Code%20Act%201907.pdf |title=CRIMINAL CODE ACT 1907 |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=9. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180209190103/http://www.bermudalaws.bm/Laws/Consolidated%20Laws/Criminal%20Code%20Act%201907.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Domestic partnership od 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.royalgazette.com/politics/article/20180228/house-three-more-months-of-same-sex-marriage |title=House: Three more months of same-sex marriage |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180228221800/http://www.royalgazette.com/politics/article/20180228/house-three-more-months-of-same-sex-marriage |archivedate=28. veljače 2018. |author=Simpson |first=Lisa |date=28. veljače 2018. |work=The Royal Gazette |accessdate=28. veljače 2018.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od studenog 2018 i u periodu od svibnja 2017. i svibnja 2018
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2015.
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.royalgazette.com/article/20130615/NEWS01/706149906 |title=MPs approve historic Human Rights Act changes |first=Ayo |last=Johnson |work=The Royal Gazette |date=15. lipnja 2013. |accessdate=15. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|[[LGBT prava na Britanskom Antarktičkom Teritoriju|Britanski Antarktički Teritorij]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2016.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/561342/The_Marriage_Ordinance_2016.pdf |title=The Marriage Ordinance 2016 |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/publications/review-of-british-antarctic-territory-legislation-changes-to-the-marriage-and-registration-ordinances |title=Review of British Antarctic Territory legislation: changes to the marriage and registration ordinances |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|-
|[[LGBT prava na Britanskom Indijskooceanskom Teritoriju|Britanski Indijskooceanski Teritorij]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2014/1108/pdfs/uksi_20141108_en.pdf |title=The Overseas Marriage (Armed Forces) Order 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.public.navy.mil/bupers-npc/reference/milpersman/1000/1300Assignment/Documents/1300-314.pdf |title=MILPERSMAN 1300-314 |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170911172544/http://www.public.navy.mil/bupers-npc/reference/milpersman/1000/1300Assignment/Documents/1300-314.pdf |archivedate=11. rujna 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|-
|[[LGBT prava na Britanskim Djevičanskim Otocima|Britanski Djevičanski Otoci]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. g.
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2007/1678/contents/made/data.htm |title=The Virgin Islands Constitution Order 2007 |publisher=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|[[LGBT prava na Kajmanskim Otocima|Kajmanski Otoci]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. g.
(dob pristanka nije izjednačena )&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2015/01/19/Cayman-may-have-to-sanction-same-sex-unions,-expert-says/ |title=Cayman may have to sanction same sex unions, expert says |work=Cayman Compass |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151222082136/http://www.compasscayman.com/caycompass/2015/01/19/Cayman-may-have-to-sanction-same-sex-unions,-expert-says/ |archivedate=22. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Civil Partnership od 2020. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://caymannewsservice.com/2020/09/civil-partnerships-now-legal-cayman-islands/ |title=Civil partnerships now legal in the Cayman Islands – Cayman Islands Headline News |date=2020-09-04 |work=Cayman News Service |language=en-GB |accessdate=2020-09-06}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2020.
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|[[LGBT prava na Falklandskim Otocima|Falklandski Otoci]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1989. godine
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Civil partnership od 2017. godine&lt;ref name=&quot;falkland&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://m.facebook.com/groups/560571324116728?view=permalink&amp;id=747754535398405&amp;refid=18&amp;_ft_=qid.6403502429073360583%3Amf_story_key.747754535398405%3Atop_level_post_id.747754535398405%3Atl_objid.747754535398405 |title=Facebook Post by John Clifford |date=30. ožujka 2017. |work=Facebook |accessdate=31. ožujka 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno since 2017&lt;ref name=&quot;falkland&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://twitter.com/Lisafalklands/status/847522980003549184 |title=Twitter Post by Lisa Watson of the Penguin News (Falkland Islands) |date=30. ožujka 2017. |work=Twitter |accessdate=31. ožujka 2017.}}&lt;!-- {{Primary source inline|date=September 2020}} --&gt;&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2017.
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.falklands.gov.fk/assets/The-Falkland-Islands-Constitution-Order-2008.pdf |title=The Falkland Islands Constitution Order 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131112201131/http://www.falklands.gov.fk/assets/The-Falkland-Islands-Constitution-Order-2008.pdf |archivedate=12. studenoga 2013.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|[[LGBT prava u Gibraltaru|Gibraltar]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1993; dob pristanka izjednačena u 2012
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Civil partnership od 2014. godine&lt;ref name=&quot;gibraltar&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016-22.pdf |title=Civil Marriage Amendment Act 2016 [No. 22 of 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161217231602/http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016-22.pdf |archivedate=17. prosinca 2016. |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legal since 2016.&lt;ref name=&quot;gibraltar&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016s248.pdf |title=Civil Marriage Amendment Act 2016 – Notice of Commencement |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161217231845/http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016s248.pdf |archivedate=17. prosinca 2016. |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chronicle.gi/2016/12/gibraltar-celebrates-first-same-sex-marriage/ |title=Gibraltar celebrates first same sex marriage – Gibraltar Chronicle |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161217232634/http://chronicle.gi/2016/12/gibraltar-celebrates-first-same-sex-marriage/ |archivedate=17. prosinca 2016. |work=chronicle.gi |accessdate=10. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2014.
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;gibraltarlaws&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2006-37o.pdf |title=Equal Opportunities Act 2006 |work=gilbraltarlaws.gov.gi |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190406222001/https://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2006-37o.pdf |archivedate=6. travnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju &quot;promjene spola&quot;&lt;ref name=&quot;gibraltarlaws&quot; /&gt;
|-
|[[LGBT prava na Montserratu|Montserrat]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalna od 2001. godine
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] (Ustavna zabrana od 2010.)&lt;ref name=&quot;montserrat&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://constitution.gov.ms/?page_id=75 |title=Constitution of Montserrat Part I: Fundamental Rights &amp; Freedoms |publisher=Government of Montserrat |accessdate=15. srpnja 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161014141350/http://constitution.gov.ms/?page_id=75 |archivedate=14. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;montserrat&quot; /&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|[[LGBT prava na Pitcairnovom Otočju|Pitcairnovo Otočje]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://files.eqcf.org/cases/pitcairn-island-same-sex-marriage-and-civil-partnership-ordinance-2015 |title=Pitcairn Island: Same Sex Marriage and Civil Partnership Ordinance 2015 |work=Equality Case Files}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gaylawnet.com/laws/pn.htm |title=GayLawNet®™ – Laws – Pitcairn – PN |work=gaylawnet.com |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=7. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207020131/https://www.gaylawnet.com/laws/pn.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://pitcairn.pn/Pitcairn%20Islands%20Constitution%20Order%202010.pdf |title=The Pitcairn Constitution Order 2010 |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=5. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181105073459/http://pitcairn.pn/Pitcairn%20Islands%20Constitution%20Order%202010.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|-
|[[LGBT prava na Svetoj Heleni, Otoku Ascension i Otoku Tristan da Cunha|Saint Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2017/12/20/this-tiny-island-just-passed-same-sex-marriage/ |title=This tiny island just passed same-sex marriage |date=20. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sams.sh/sentinel/Sentinel_171221.pdf |title=A Big Day for LegCo, and for the Island – Four Bills Pass, Same-Sex Marriage Becomes Legal |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171224213620/http://www.sams.sh/sentinel/Sentinel_171221.pdf |archivedate=24. prosinca 2017. |author=Turner |first=Andrew |date=21. prosinca 2017. |publisher=South Atlantic Media Services, Ltd. |accessdate=23. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sthelenaonline.org&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://sthelenaonline.org/same-sex-marriage-approved-for-st-helena-opponent-calls-for-society-to-embrace-the-result/ |title=Same-sex marriage approved for St Helena: opponent calls for society to embrace the result |author=Pipe |first=Simon |date=19. prosinca 2017. |publisher=St Helena Online |accessdate=19. prosinca 2017. |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515163053/http://sthelenaonline.org/same-sex-marriage-approved-for-st-helena-opponent-calls-for-society-to-embrace-the-result/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2017.
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2009/1751/schedule/made |title=The St Helena, Ascension and Tristan da Cunha Constitution Order 2009 |publisher=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju &quot;promjene spola&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sainthelena.gov.sh/wp-content/uploads/2017/11/Commission-for-Equality-etc-Ordinance.pdf |title=Commission for Equality and Human Rights Ordinance 2015 |work=sainthelena.gov.sh}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[LGBT prava na Južnoj Georgiji i otočju Južni Sandwich|Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/foreign-travel-advice/south-georgia-and-south-sandwich-islands/local-laws-and-customs |title=Local laws and customs – South Georgia and South Sandwich Islands (British Overseas Territory) travel advice |publisher=Government of the United Kingdom}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]]
|-
|[[LGBT prava na Otocima Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. godine
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] (Ustavna zabrana od 2011.)&lt;ref name=&quot;gov.tc&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2011/1681/pdfs/uksi_20111681_en.pdf |title=The Turks and Caicos Islands Constitution Order 2011 |publisher=Government of United Kingdom (legislation.gov.uk). |accessdate=30. siječnja 2016.}}&lt;/ref&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu
|[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije&lt;ref name=&quot;gov.tc&quot; /&gt;
|[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]]
|-
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]]
[[Kategorija:Ljudska prava u Ujedinjenom Kraljevstvu]]</text>
      <sha1>nuq4e8ixiq8m4561dhviv6k93drxfew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Judd Marmor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>685758</id>
    <revision>
      <id>7520614</id>
      <parentid>7363223</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9313" sha1="4ma3wywmzaxfrg26894ggkry24owr4s" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Judd Marmor
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[2. svibnja]] [[1910.]]
| mjesto rođenja    =[[London]]
| datum smrti       = [[16. prosinca]] [[2003.]]
| mjesto smrti      ={{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}
| državljanstvo     = {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Judd Marmor''' ([[London]], [[2. svibnja]] [[1910.]] – {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[16. prosinca]] [[2003.]]) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]] i [[psihijatar]] poznat po svojoj ulozi u uklanjanju [[homoseksualnost]]i iz ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]]'' [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/1973/02/09/archives/psychiatrists-review-stand-on-homosexuals-statement-to-be-drafted.html |title=Psychiatrists Review Stand on Homosexuals |last=Rensberger |first=Boyce |date=1973-02-09 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/1974/04/09/archives/psychiatrists-approve-charge-on-homosexuals.html |title=Psychiatrists Approve Change on Homosexuals |last=Schmeck |first=Harold M., Jr. |date=1974-04-09 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==
Marmor je rođen u [[London]]u 2. svibnja 1910. godine. Godine 1912. emigrirao je s obitelji u [[Chicago]], [[Illinois]]. Pohađao je [[sveučilište Columbia]], gdje je završio preddiplomske i diplomske studije, diplomiravši 1930. godine. Doktorat je dobio 1933. godine, čime postaje [[liječnik]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://archive.org/details/ldpd_12981092_035 |title=Columbia College Today |date=Fall 1994 |work=Internet Archive |language=en |accessdate=2020-07-13}}&lt;/ref&gt; Također je studirao na [[Newyorško psihoanalitičko društvo i institut|njujorškom Psihoanalitičkom institutu]]. Nakon što je služio u mornarici tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 1946. se preselio u [[Los Angeles]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Rosario |first=Vernon A. |title=An Interview with Judd Marmor, MD |date=2008-10-21 |journal=[[Journal of Gay &amp; Lesbian Psychotherapy]] |volume=7 |issue=4 |pages=23–34}}&lt;/ref&gt;

Početkom šezdesetih Marmor je podržavao tada kontroverzno mišljenje da je homoseksualnost vrsta seksualnog ponašanja, a ne devijantno ponašanje ili poremećaj. Također se usprotivio prevladavajućem mišljenju da je homoseksualnost uzrokovana disfunkcionalnim odgojem. Marmorov stav o homoseksualnosti bio je posebno utjecajan jer je Marmor bio široko cijenjeni i uvriježeni psihoanalitičar; a ne periferna figura poput većine drugih koji su se bavili tom temom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Sredinom šezdesetih Marmor i [[Evelyn Hooker]] započeli su suradnju na depatologiziranju homoseksualnosti. Hooker je pridonio poglavlju Marmorove knjige ''Seksualna inverzija'' iz 1965. godine'': Višestruki korijeni homoseksualnosti'' i angažirao ga za radnu skupinu za homoseksualnost koju sponzorira [[Nacionalni institut za mentalno zdravlje]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2003-dec-20-me-marmor20-story.html |title=Judd Marmor, 93; Helped End Classification of Gays as Ill |author=Woo |first=Elaine |date=2003-12-20 |work=Los Angeles Times |language=en-US |accessdate=2020-01-10}}&lt;/ref&gt; Marmor je nastavio podržavati stav da homoseksualnost ne pripada mentalnim bolestima dok je bio zamjenik predsjednika Američkog udruženja psihijatara. 1974. godine članovi Američkog psihijatrijskog udruženja izglasali su uklanjanje homoseksualnosti iz ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje'', što je bio presudan potez u borbi za prava [[LGBT prava u Sjedinjenim Državama|homoseksualnih osoba]]. Kasnije te godine, Marmor je izabran za predsjednika Američkog psihijatrijskog udruženja.

Marmor je također utjecao na odmak psihijatrije od čiste psihoanalize prema kratkotrajnoj psihoterapiji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Marmor je imao privatnu psihijatrijsku ordinaciju u [[Los Angeles]]u, gdje je bio popularan među holivudskom elitom. Radio je sve do svoje smrti 2003. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Marmor je bio direktor psihijatrije u [[Medicinski centar Cedars-Sinai|Medicinskom centru Cedars-Sinai]] od [[1965.]] do [[1972.]] godine. Bio je profesor psihijatrije Franz Alexander na [[Sveučilište Južne Kalifornije|Sveučilištu Južne Kalifornije]] od 1972. do 1980. godine, a dodatni profesor psihijatrije na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu od 1980. do 1985.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Rosario |first=Vernon A. |title=An Interview with Judd Marmor, MD |date=2008-10-21 |journal=[[Journal of Gay &amp; Lesbian Psychotherapy]] |volume=7 |issue=4 |pages=23–34}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2003-dec-20-me-marmor20-story.html |title=Judd Marmor, 93; Helped End Classification of Gays as Ill |author=Woo |first=Elaine |date=2003-12-20 |work=Los Angeles Times |language=en-US |accessdate=2020-01-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Green |first=Richard |title=In Memoriam: Judd Marmor, M.D. |date=Kolovoz 2004. |journal=[[Archives of Sexual Behavior]] |volume=33 |issue=4 |pages=327–328}}&lt;/ref&gt; Osim što je bio predsjednik Američkog psihijatrijskog udruženja, Marmor je povremeno bio i predsjednik [[Američka akademija za psihoanalizu i dinamičku psihijatriju|Američke akademije za psihoanalizu]], [[Skupina za napredak psihijatrije|Grupe za napredak psihijatrije]] i Psihoanalitičkog društva i instituta Južne Kalifornije.

Marmor je bio plodan autor, napisao je preko 350 znanstvenih radova i napisao ili uredio osam knjiga.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Rosario |first=Vernon A. |title=An Interview with Judd Marmor, MD |date=2008-10-21 |journal=[[Journal of Gay &amp; Lesbian Psychotherapy]] |volume=7 |issue=4 |pages=23–34}}&lt;/ref&gt; Također je bio esejist koji je pisao o temama poput građanskih prava i politike, objavljujući eseje koji se protive [[Makartizam|makartizmu]], [[Nuklearno oružje|nuklearnom oružju]] i [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]].

Marmor je bio oženjen s Katherine Marmor do njene smrti 1999. godine. Imali su sina Michaela koji je preminuo 16. prosinca 2003.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2003/12/19/us/dr-judd-marmor-93-dies-led-change-in-view-of-gays.html |title=Dr. Judd Marmor, 93, Dies; Led Change in View of Gays |last=Tarkan |first=Laurie |date=2003-12-19 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2020-01-10 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/kt4199q91c Judd Marmor Papers] putem ONE nacionalnog gej i lezbijskog arhiva

{{GLAVNIRASPORED:Mramor, Judd}}
[[Kategorija:Američki borci za prava LGBTQ osoba]]
[[Kategorija:Američki psihijatri]]
[[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]]</text>
      <sha1>4ma3wywmzaxfrg26894ggkry24owr4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio Kampus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>685776</id>
    <revision>
      <id>7521085</id>
      <parentid>6974950</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:50:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4613" sha1="8n8479mduyqtv6kx82c69xs9aafs382" xml:space="preserve">{{Infookvir radijska postaja
| ime         = Radio Kampus
| logo        = 
| razina      = lokalna ([[Splitsko-dalmatinska županija]])
| frekvencija = 104,1 Mhz
| erp         = 
| jezik       = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| početak     = 12. siječnja [[1996.]]&lt;br&gt;27. veljače [[2022.]] (kao Radio Kampus) 
| prestanak   = 
| prijašnja imena = Radio KL&lt;br&gt;Radio KL-Eurodom&lt;br&gt;Jadranski radio
| vlasnik     = [[Sveučilište u Splitu]] 
| sjedište    = [[Split]], [[Hrvatska]]
| adresa      = ''Ruđera Boškovića 31'', Split
| slogan      = Radio nove generacije
| stream      = http://live.radiokampus.com.hr/
| web         = https://radiokampus.com.hr/ 
}}

'''Radio Kampus''', [[hrvatske radijske postaje|radijska postaja]] iz [[Split]]a, nekad poznata pod imenima '''Radio KL, Radio KL-Eurodom, Jadranski radio'''.

== Povijest ==
Osnovana je 12. siječnja 1996. godine kao radijska postaja za područje grada Splita. Imao je dosta glazbenog sadržaja te noćnu [[kontakt emisija|kontakt emisiju]]. Funkcionirao je kao ''radio zajednice'' (community radio). Počeo je kao Radio KL, pa je u ime unio ime pokrovitelja te se zvao Radio KL-Eurodom.&lt;ref name=&quot;infozona&quot;/&gt; Postaja je u punom sastavu proslavila 15. obljetnicu. Spiritus movens postaje je [[Rade Čikeš Medan]], poznati voditelj i glazbenik s [[Hrvatski radio Split|Radio Splita]] 1980-ih u emisiji ''Trta-mrta'' i glazbenik u [[Prava kotka|Pravoj kotki]]. Istaknuta imena u postoji bila su [[Arsen Košta]], [[Blaž Limić]], [[Damir Duplančić]] (emisija Izgubljena generacija&lt;ref&gt;[https://www.mixcloud.com/discover/izgubljena-generacija+radio-kl+city:split/]&lt;/ref&gt;), [[Vedran Limić]] i dr. Urednik programa bio je Ante Franjkić. Glazbena politika bila je &quot;protiv loše glazbe&quot;,&lt;ref name=&quot;nemamo&quot;&gt;Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/kl-eurodom-nemamo-nista-protiv-severine-ili-thompsona-samo-protiv-lose-glazbe-122182 ''KL EURODOM Nemamo ništa protiv Severine ili Thompsona, samo protiv loše glazbe '']Slobodna Dalmacija. 16. siječnja 2011.. Pristupljeno 7. listopada 2020. Arhivirano 7. listopada 2020.&lt;/ref&gt; otklon od &quot;domaće kuruze&quot; i &quot;bezlične komercijale&quot;, birani rock, pop, ''adult contemporary''. Od početka svoga djelovanja politika je bila &quot;odašiljanje dobrih vibracija ,otklon od sve prisutnijeg defetizma, obilje humora, sarkazma na tuđi a posebno na svoj račun, neposrednost, otvorenost, pila naopako, čuvanje tradicije, i obilje kontakt programa.&quot;&lt;ref&gt;[https://onlineradiobox.com/hr/radiokleurodom/ ''Radio KL Eurodom'']Online Radio Box.. Pristupljeno 7. listopada 2020. Arhivirano 6. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

Godine 2012. došlo je do promjena. Polovica bivših glazbenih suradnika osnovalo je radijsku postaju [[KLFM]].&lt;ref name=&quot;infozona&quot;&gt;KMaja: [http://infozona.hr/news/klfm/4893 ''Ovo je KL kakvog smo poznavali '']Infozona. 31. srpnja 2012.. Pristupljeno 7. listopada 2020. Arhivirano 7. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Dana 10. prosinca 2012. javlja se kao Jadranski radio.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/pg/jadranskiradio/about/?ref=page_internal ''Jadranski radio''] Facebook. Pristupljeno 7. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

Siječnja 2013. godine Radio KL-Eurodom je promijenio vlasničku strukturu i preimenovan je u '''Jadranski radio'''. U noćnom programu su se našli narodnjaci, krajnja suprotnost svemu što je prije bila glazbena politika radija.&lt;ref&gt;Mirela Goreta: [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zovu-nas-radio-ciganluk-prijete-bombom-a-nama-slusanost-nikad-veca-istocnjacki-melos-tresti-s-jedne-od-najpopularnijih-radio-stanica-u-dalmaciji-7010250 '' 'Nakladnik je uskladio program' ''] Jutarnji list. 7. veljače 2018.. Pristupljeno 7. listopada 2020. &lt;/ref&gt; S 31. prosincem [[radio u 2018.|2018.]] prestao je s emitiranjem na postojećoj frekvenciji i nije dobio produljenje koncesije.&lt;ref&gt;Zoran Kovačić: [https://mediadaily.biz/2019/01/01/jadranski-radio-prestao-s-emitiranjem/ ''Jadranski radio prestao s emitiranjem '']Media Daily. 1. siječnja 2019. Arhivirano 7. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

[[2022.]] godine, koncesiju za frekvenciju od 104,1 dobiva studentski Radio Kampus u vlasništvu [[Sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]], koji je prije emitirao program putem [[internet]] streama.&lt;ref&gt; [https://www.24sata.hr/tech/mlade-snage-preuzimaju-mikrofone-radio-kampus-nije-frekvencija-vec-nasi-volonteri-817092 ''Radio Kampus pušten u eter''] 24 Sata. 27. siječnja 2022. &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/radiokampusplit/ Facebook]

[[Kategorija:Splitske radijske postaje]]
[[Kategorija:Hrvatske radijske postaje]]</text>
      <sha1>8n8479mduyqtv6kx82c69xs9aafs382</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deus vult</title>
    <ns>0</ns>
    <id>686801</id>
    <revision>
      <id>7520617</id>
      <parentid>6536160</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:33:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-od strane</comment>
      <origin>7520617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4643" sha1="4q14ut54cogz0u88hiyrbg5jmivxi0u" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:GA Ordre du Saint-Sépulcre.svg|250px|mini|Geslo &quot;Deus lo Vult&quot; na grbu [[Red Svetoga Groba u Jeruzalemu|Viteškog Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu]].]]
{{Portal Kršćanstvo}}
'''Deus vult''' ([[hrvatski|hrv.]] ''Bog želi''), [[Katolička crkva|katolička]] je [[krilatica]], često povezana s [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Casselman2010&quot;&gt;{{cite book |last=Casselman |first=Bill |title=Where a Dobdob Meets a Dikdik: A Word Lover's Guide to the Weirdest, Wackiest, and Wonkiest Lexical Gems &lt;!--accessdate=24. listopada 2020. --&gt; |date=18. rujna 2010. |publisher=Adams Media |language=engleski |isbn=9781440510045 |pages=123–124}}&lt;/ref&gt; Prvi je put zabilježena tijekom [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] 1096. godine, najvjerojatnije pod oblikom '''Deus lo vult''' ili '''Deus le volt''', o čemu izvještavaju latinske [[Kronika|kronike]] ''Gesta Francorum'' i ''Historia Belli Sacri''.

U moderno doba, geslo ima različita značenja ovisno o kontekstu. Također je geslo [[Red Svetoga Groba u Jeruzalemu|Viteškog Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu]], dok je neke druge kršćanske organizacije koriste kao [[Metafora|metaforu]] za [[Božja volja|Božju volju]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Agnew |first=John |year=2010 |title=Deus Vult: The Geopolitics of the Catholic Church |journal=Geopolitics |volume=15 |issue=1 |pages=39–61 |doi=10.1080/14650040903420388 |s2cid=144793259 |issn=1465-0045}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Gomez |first=Adam |year=2012 |title=Deus Vult: John L. O'Sullivan, Manifest Destiny, and American Democratic Messianism |journal=American Political Thought |volume=1 |issue=2 |pages=236–262 |doi=10.1086/667616 |issn=2161-1580}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Izraz u Bibliji ===
Izraz potiče iz [[Biblija|Biblije]] kao izjava [[Sveti Pavao|apostola Pavla]] u [[Prva poslanica Timoteju|Prvoj poslanici Timoteju]] (2,4): ''&quot;Deus vult omnes homines salvos fieri&quot; — &quot;Bog hoće da se svi ljudi spase&quot;''.&lt;ref&gt;[https://biblija.ks.hr/search.aspx?k=61&amp;p=2&amp;r=4 Prva poslanica Timoteju - 1 Tim 2,4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027183420/https://biblija.ks.hr/search.aspx?k=61&amp;p=2&amp;r=4 |date=27. listopada 2020. }}, biblija.ks.hr, pristupljeno 24. listopada 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JacobsSchmauk1888&quot;&gt;{{cite book |last1=Jacobs |first1=Henry Eyster |last2=Schmauk |first2=Theodore Emanuel |title=The Lutheran Church Review, Volumes 7-8 &lt;!--accessdate=24. listopada 2020. --&gt; |year=1888 |publisher=Alumni Association of the Lutheran Theological Seminary |language=engleski |page=266}}&lt;/ref&gt; 

=== Povijesna uporaba ===
Deus vult se pojavljivao na [[Crkva|crkvenim]] [[pečat]]ima mnogih [[episkop]]a zapadnog kršćanstva.&lt;ref name=&quot;Casselman2010&quot;/&gt; Krilatica je neko vrijeme bila ukovana na [[Papa|papinom]] [[palij]]u.&lt;ref name=&quot;Casselman2010&quot;/&gt; 

Izraz su koristili i [[Križari]] u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]] kao ratni poklič kad je [[Urban II.|papa Urban II.]] na [[Sabor u Clermontu|saboru u Clermontu]] [[1095.]] godine pozvao u [[Prvi križarski rat]], zbog [[bizant]]skoga poziva u pomoć u odbrani protiv [[Seldžuci|seldžuske]] invazije [[Anadolija|Anatolije]].&lt;ref&gt;Morwood, J: ''A Dictionary of Latin Words and Phrases'', page 46. Oxford University Press, 1998&lt;/ref&gt; 

=== Zlouporaba ===
Krilaticu je [[2010-ih|2010-ih godina]] zlouporabila [[Alternativna desnica|alternativne desnice]] u [[SAD]], kao bjelačko-nacionalistički ili islamofobični izraz.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web |last1=Kim |first1=Dorothy |title=The Alt-Right and Medieval Religions |url=https://berkleycenter.georgetown.edu/responses/the-alt-right-and-medieval-religions |website=Berkeley Center for Religion, Peace and World Affairs |publisher=Georgetown University |accessdate=25. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Ulaby |first1=Neda |title=Scholars Say White Supremacists Chanting 'Deus Vult' Got History Wrong |url=https://www.npr.org/2017/09/04/548505783/scholars-say-white-supremacists-chanting-deus-vult-got-history-wrong |website=NPR |publisher=National Public Radio |accessdate=25. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite news |author=Staff |date=18. kolovoza 2017. |title=Deconstructing the symbols and slogans spotted in Charlottesville |work=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/graphics/2017/local/charlottesville-videos/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Božja volja]]
* [[Križarski ratovi]]
* [[Red Svetoga Groba u Jeruzalemu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}

[[Kategorija:Križarski ratovi]]
[[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]]</text>
      <sha1>4q14ut54cogz0u88hiyrbg5jmivxi0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mons Rumker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>691283</id>
    <revision>
      <id>7520817</id>
      <parentid>7515967</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Planine na Mjesecu|Planine na Mjesecu]]: &quot;Rumker&quot; uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7520817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4794" sha1="k86nl1fnflr7fyaezmcdkfjy93i86cn" xml:space="preserve">{{Infookvir planina na Mjesecu
| ime                = Mons Rumker
| izvorno ime        = 
| vrsta              = [[mjesečeva kupola]]
| etimologija        = [[Carl Ludwig Christian Rümker|Karl L. C. Rümker]]
| slika              = Mons Rümker Apollo 15.jpg
| opis slike         = Foto: [[Apollo 15]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     =

| koordinate         = {{Lunar coords and quad cat|40.8|N|58.1|W}}
| koordinate_ref     = 
| smještaj           = Na sjeveru [[More oluja|Mora oluja]], bliža strana Mjeseca
| dio gorja          = 

| vrh                = 1300
| ostali vrhovi      = 

| starost            = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Mjesec
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}
[[Datoteka:Mons Rümker (LROC-WAC Nearside mosaic).png|lijevo|mini|300px|Mons Rumker na snimci [[Lunar Reconnaissance Orbiter]]a]]
'''Mons Rümker''' je izolirana [[Vulkan|vulkanska]] formacija koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu bliže strane [[Mjesec]]a, na selenografskim [[Koordinatni sustav|koordinatama]] 40,8° N, 58,1° W. Formira veliki, uzdignuti humak u sjevernom dijelu [[More oluja|Mora oluja]] ({{Lat.|Oceanus Procellarum}}),&lt;ref name=&quot;Zhao_2017&quot;/&gt; velike bazaltne ravnice nastala kao posljedica udara prije 3.8 milijardi godina. Humak ima promjer od 70 km i penje se do maksimalne nadmorske visine od oko 1300 m iznad okolne ravnice.&lt;ref name=&quot;Zhao_2017&quot; /&gt; Visoravan je ime dobila po njemačkom astronomu iz 19. stoljeća, [[Carl Ludwig Christian Rümker|Carlu Ludwigu Christianu Rümkeru.]]

Mons Rümker ima koncentraciju od 22 [[Mjesečeva kupola|mjesečeve kupole]] &amp;#x2014; zaobljene izbočine na vrhu, od kojih neke sadrže mali krater na vrhu. To su široki, kružni oblici s blagim nagibom koji se uzdiže nekoliko stotina metara do središnje točke.&lt;ref name=&quot;Zhao_2017&quot;/&gt; Mjesečeve kupole slične su [[Štitasti vulkan|štitastim vulkanima]] na Zemlji i rezultat su erupcije [[Lava|lave]] iz lokaliziranih otvora nakon kojih se lava sporo hladila.&lt;ref name=&quot;skyandtelescope&quot;/&gt;

Mons Rümker okružen je strmim grebenom koji ga jasno odvaja od susjednog mora. Visoravan se uzdiže do nadmorske visine od 900 m na zapadu, 1100 m na jugu i 650 m na istoku. Površina Mons Rümkera je relativno ujednačena, s jakim spektroskopskim potpisom lunarnog materijala. Spektralni odaziv materijala na visoravni sličan je bazaltu iz okolnog &quot;mora&quot;, što je dodatna potvrda kako je vulkanskog porijekla. Procijenjeni volumen lave istisnute za stvaranje ove značajke je {{Km3|1800}}.&lt;ref name=&quot;laps07&quot;/&gt;

Starost visoravni se procjenjuje na oko 1.2 milijarde godine, što je čini mnogo mlađom od prosjeka površine Mjeseca, čija se starost procjenjuje na oko 3 do 4 milijarde godine.  Zbog svoje relativne geološke mladosti kineska sonda [[Chang'e 5]] spustila se na ravnicu lave sjeveroistočno od Mons Rümkera te prikupila uzorke tla i vratila ih na Zemlju.&lt;ref name=&quot;space.com&quot;/&gt;

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis planina na Mjesecu]]
* [[Vulkanizam na Mjesecu]]

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;Zhao_2017&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Zhao|first=Jiannan|last2=Xiao|first2=Long|last3=Qiao|first3=Le|last4=Glotch|first4=Timothy D.|last5=Huang|first5=Qian|date=June 27, 2017|title=The Mons Rümker volcanic complex of the Moon: A candidate landing site for the Chang'E-5 mission|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1002/2016JE005247|journal=Journal of Geophysical Research: Planets|language=en|volume=122|issue=7|pages=1419–1442|bibcode=2017JGRE..122.1419Z|doi=10.1002/2016je005247|issn=2169-9097|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;skyandtelescope&quot;&gt;{{Citiranje novina|date=2016-09-07|title=A Little Guide to Lunar Domes - Sky &amp; Telescope|language=en-US|work=Sky &amp; Telescope|url=https://www.skyandtelescope.com/observing/a-little-guide-to-lunar-domes/|access-date=2018-08-16}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;laps07&quot;&gt;{{Cite conference|author=Wöhler, C.|author2=Lena, R.|author3=Pau, K. C.|title=The Lunar Dome Complex Mons Rümker: Morphometry, Rheology, and Mode of Emplacement|publisher=Dordrecht, D. Reidel Publishing Co|date=March 12–16, 2007|location=League City, Texas|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2007/pdf/1091.pdf|access-date=10 March 2017}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;space.com&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Jones|first=Andrew|date=8 July 2021|title=China's Chang'e 5 moon landing site finally has a name|url=https://www.space.com/china-chang-e-5-moon-landing-site-name|access-date=9 July 2021|website=[[Space.com]]}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Planine na Mjesecu|Rumker]]
[[Kategorija:Štitasti vulkani]]
[[Kategorija:Vulkanske kupole]]
[[Kategorija:Izvanzemaljski vulkani]]</text>
      <sha1>k86nl1fnflr7fyaezmcdkfjy93i86cn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/todo</title>
    <ns>2</ns>
    <id>692253</id>
    <revision>
      <id>7520661</id>
      <parentid>7519761</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:37:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Carmichael_(krater)]]</comment>
      <origin>7520661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17359" sha1="qpubo0p7yt1dhxfevkxa7zamtuadf99" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618094351&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260626055138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Sunčev sustav ====

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260630104954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===

==== Cijele kategorije ====
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 59&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105120&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Teorija motora]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 18&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105123&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;
&lt;!-- 
==== Članci ==== --&gt;

=== Dopuni s en ===
&lt;li id=&quot;20260623191646&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Izvori energije]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260625100104&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Standardni model]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260625110745&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Elektrodinamika]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100445&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strukturni sustav]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618093902&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dinamika vozila]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100449&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Deformacija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260628115916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260623191647&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vektorska analiza]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100452&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Molekularna fizika]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100448&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijagrami]]&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100441&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618220010&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cestovni valjak]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260622081730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260623071013&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rafinerija nafte]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dizalo]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100450&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Električna susceptibilnost]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100454&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100455&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260710060438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yurubi]] 08:04, 10. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260711051816&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Theophilus (krater)]] 07:18, 11. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260712143702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Carmichael (krater)]] 16:37, 12. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>qpubo0p7yt1dhxfevkxa7zamtuadf99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520971</id>
      <parentid>7520661</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Tisserand_(krater)]]</comment>
      <origin>7520971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17466" sha1="8oggxtja4789bj1904pmuplqfne7plj" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618094351&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260626055138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Sunčev sustav ====

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260630104954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===

==== Cijele kategorije ====
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 59&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105120&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Teorija motora]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 18&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105123&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;
&lt;!-- 
==== Članci ==== --&gt;

=== Dopuni s en ===
&lt;li id=&quot;20260623191646&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Izvori energije]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260625100104&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Standardni model]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260625110745&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Elektrodinamika]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100445&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strukturni sustav]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618093902&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dinamika vozila]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100449&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Deformacija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260628115916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260623191647&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vektorska analiza]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100452&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Molekularna fizika]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100448&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijagrami]]&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100441&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618220010&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cestovni valjak]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260622081730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260623071013&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rafinerija nafte]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dizalo]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100450&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Električna susceptibilnost]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100454&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100455&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260710060438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yurubi]] 08:04, 10. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260711051816&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Theophilus (krater)]] 07:18, 11. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260712143702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Carmichael (krater)]] 16:37, 12. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260713081145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tisserand (krater)]] 10:11, 13. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>8oggxtja4789bj1904pmuplqfne7plj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521039</id>
      <parentid>7520971</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Römer_(krater)]]</comment>
      <origin>7521039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17570" sha1="gars3teb0bswrs7vtmb38b961hxrzck" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618094351&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260626055138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Sunčev sustav ====

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260630104954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===

==== Cijele kategorije ====
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 59&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105120&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Teorija motora]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 18&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105123&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;
&lt;!-- 
==== Članci ==== --&gt;

=== Dopuni s en ===
&lt;li id=&quot;20260623191646&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Izvori energije]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260625100104&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Standardni model]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260625110745&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Elektrodinamika]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100445&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strukturni sustav]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618093902&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dinamika vozila]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100449&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Deformacija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260628115916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260623191647&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vektorska analiza]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100452&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Molekularna fizika]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100448&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijagrami]]&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100441&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260618220010&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cestovni valjak]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260622081730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260623071013&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rafinerija nafte]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dizalo]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100450&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Električna susceptibilnost]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100454&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100455&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260710060438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yurubi]] 08:04, 10. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260711051816&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Theophilus (krater)]] 07:18, 11. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260712143702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Carmichael (krater)]] 16:37, 12. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260713081145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tisserand (krater)]] 10:11, 13. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260713092810&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Römer (krater)]] 11:28, 13. srpnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>gars3teb0bswrs7vtmb38b961hxrzck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehriban Alijeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>699490</id>
    <revision>
      <id>7520745</id>
      <parentid>6836352</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4304" sha1="hhq8s9nc1xb1tyz1ialplleyhx59ryj" xml:space="preserve">{{Žene u crvenom}}

{{Infookvir životopis
| ime                     = Mehriban Alijeva
| slika                   = Mehriban Aliyeva - 2025 (cropped).jpg
| veličina                = 
| opis_slike              = 
| rodno_ime               = Mehriban Pašajeva
| pseudonim               = 
| rođenje                 = [[26. kolovoza]] [[1964.]]
| mjesto_rođenja          = [[Baku]]
| smrt                    = 
| mjesto_smrti            = 
| uzrok_smrti             = 
| posljednje_počivalište  = 
| prebivalište            = 
| nacionalnost            = 
| etnicitet               = 
| državljanstvo           = {{ZD+X|AZE}}
| poznat_po               = [[UNESCO]]-ova veleposlanica dobre volje od rujna [[2004.]]
| obrazovanje             = 
| poslodavac              = 
| zanimanje               = Liječnik
| godine_rada             = 
| plaća                   = 
| bogatstvo               = 
| titula                  = 
| mandat                  = 
| prethodnik              = 
| nasljednik              = 
| stranka                 = 
| odbori                  = 
| vjera                   = 
| visina                  = 
| težina                  = 
| supruga                 = 
| suprug                  = [[Ilham Alijev]]
| partner                 = 
| djeca                   = Lejla, Arza, Hejdar
| obitelj                 = 
| roditelji               = 
| rođaci                  = 
| nagrade                 = 
| web                     = 
| glas                    = 
| potpis                  = Signature of Mehriban Aliyeva.png
| napomena                = 
}}

'''Mehriban Arif kizi Alijeva''' ([[Azerski jezik|azerski]]: Mehriban Arif qızı Əliyeva; [[Baku]], [[26. kolovoza]] [[1964.]]) [[azerbajdžan]]ska je [[liječnica]], prva dama i prva potpredsjednica [[Azerbajdžan]]a te [[UNESCO]]-ova veleposlanica dobre volje od rujna [[2004.]]

Mehriban Alijeva, rođena kao Mehriban Pašajeva, rođena je u [[Baku]]u i dolazi iz bogate [[obitelj]]i. Njezin [[djed]] bio je azerbajdžanski [[književnik]] Mir Jalal Pašajev, rođen u [[Iran]]u. Njezin ujak Hafiz Pašajev bio je prvi [[veleposlanik]] Azerbajdžana u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Njen [[otac]] Arif Pašajev, rektor je Nacionalne zrakoplovne akademije u Bakuu, a njezina [[majka]] Aida Imangulijeva (1939. – 1992.) bila je poznata filologinja i stručnjakinja na području [[Arabistika|arabistike]], [[kći]] uglednog [[novinar]]a i prosvjetitelja Nasira Imangulijeva.

Godine 1995., Alijeva je osnovala nevladinu dobrotvornu organizaciju “Azerbajdžanski fond prijatelja kulture”. [[1996.]] godine. Ova je institucija, uz financijsku potporu američke korporacije [[Chevron Corporation|Chevron]], dodijelila nagrade šestorici predstavnika azerbajdžanske [[umjetnost]]i i kulture. Zaklada je također sponzorirala nastupe u Bakuu uz glazbu [[Antonio Vivaldi|Antonija Vivaldija]] i [[George Gershwin|Georgea Gershwina]].&lt;ref&gt;https://www.euronews.com/2017/02/22/who-is-mehriban-aliyeva-a-look-at-azerbaijan-s-first-lady-and-vice-president Preuzeto 12. travnja 2021.&lt;/ref&gt; Od [[1996.]] Alijeva aktivno promiče azerbajdžansku kulturu.

Nakon [[smrt]]i svog tasta [[Heydər Əliyev|Hejdara Alijeva]] 2003. godine, Alijeva je [[10. svibnja]] [[2004.]] godine osnovala Fond Hejdar Alijev, koji se fokusira na proučavanje i promicanje političke ideologije Hejdara Alijeva.

Dana, [[13. kolovoza]] [[2004.]] Mehriban Alijeva imenovana je UNESCO-ovom veleposlanicom dobre volje, zbog svoje predanosti zaštiti i promicanju azerbajdžanske kulturne baštine i glazbene tradicije. 

Vjenčala se s [[Ilham Alijev|Ilhamom Alijevim]], predsjednikom Azerbajdžana, sinom Hejdara Alijeva, [[22. prosinca]] [[1983.]] u Bakuu. Par ima dvije [[kćer]]i, Lejlu (rođ. 3. srpnja 1984.) i Arzu (rođ. 23. siječnja 1989.) i sina Hejdara (rođ. 2. kolovoza 1997.). Kći Lejla urednica je časopisa “Baku”, koji je izdavao azerbajdžansko-ruski biznismen Aras Agalarov, a bila je udata za njegovog sina Emina Ağglarova. Mehriban i Ilham Alijev imaju 4 [[unuk]]a.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Alijeva, Mehriban}}
[[Kategorija:Životopisi, Azerbajdžan]]
[[Kategorija:Liječnici]]
[[Kategorija:Političari nakon 1989.]]
[[Kategorija:Životopisi, Baku‎]]
[[Kategorija:Politika Azerbajdžana]]</text>
      <sha1>hhq8s9nc1xb1tyz1ialplleyhx59ryj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva hrvatska muška košarkaška liga 2020./21.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>703608</id>
    <revision>
      <id>7520860</id>
      <parentid>6913292</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:51:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12938" sha1="klumq04eu61nh9lmzkcwj70v6s39m0e" xml:space="preserve">'''[[Prva muška košarkaška liga|Prva hrvatska muška košarkaška liga]]''' ('''''Prva muška liga''''') svoje četvrto izdanje imala u sezoni 2020./21., te je predstavljala ligu drugog stupnja [[Hrvatska|hrvatskog]] [[košarka]]škog [[Premijer liga (košarka)|prvenstva za muškarce]]. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je 12 klubova, a prvak lige nakon doigravanja, ujedno i najbolja momčad ligaškog dijela je ''[[KK Cedevita Zagreb|&quot;Cedevita Junior&quot;]]'' iz [[Zagreb]]a. &lt;br&gt; 
Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], više utakmica je bilo odgađano i igrano u drugom terminu. 

== Sustav natjecanja == 
U ligi sudjeluje 12 klubova koji igraju dvostrukim liga-sustavom (22 kola), a potom četiri najbolja kluba igraju doigravanje (na dvije pobjede). 

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=320 |places=
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=42.76  |long=18.07 |label=&lt;small&gt; [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.54  |long=16.69  |label=&lt;small&gt; [[KK Omiš|Omiš Č.T.]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.65  |long=16.43  |label=&lt;small&gt; [[KK Kaštela Kaštel Sućurac|R. Kaštela]] &lt;/small&gt;  |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.97  |long=13.85  |label=&lt;small&gt; [[KK Pula 1981|Pula 1981]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.72  |label=&lt;small&gt; [[KK Samobor|Samobor]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43  |long=14.43  |label=&lt;small&gt; [[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.22  |long=15.23  |label=&lt;small&gt; [[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jaz. Arbanasi]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95  |long=15.97  |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB''' &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=43.60  |long=13.15 |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB:''' &lt;br&gt; [[KK Bosco Zagreb|Bosco]] &lt;br&gt; [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Jun.]] &lt;br&gt; [[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]] &lt;br&gt; [[KK Zapruđe Zagreb|Zapruđe]] &lt;br&gt; [[KK Sesvete|Sesvete]]&lt;/small&gt;  }}
|caption=Približna lokacija klubova Prve lige u sezoni 2020./21. }}

* ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'', [[Dubrovnik]] 
* ''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi]]'', [[Zadar]] 
* ''[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]]'', [[Rijeka]] 
* ''[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours]]'', [[Omiš]] 
* ''[[KK Pula 1981|Pula 1981]]'', [[Pula]] 
* ''[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela]]'', [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]] 
* ''[[KK Samobor|Samobor]]'', [[Samobor]] 
* ''[[KK Sesvete|Sesvete]]'', [[Sesvete]], [[Zagreb]]  
* ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zapruđe]]'', [[Zagreb]]

== Ligaški dio == 

=== Ljestvica ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right&quot; 
!mj !!klub !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!KR !!bod !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|Cedevita Junior ||22 ||20 ||2 ||2115 ||1656 || +459 ||42 ||rowspan=&quot;4&quot;|doigravanje 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|Dinamo ||22 ||17 ||5 ||1798 ||1590 || +208 ||39 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|3. ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi ||22 ||15 ||7 ||1870 ||1822  || +48 ||37 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|4. ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela ||22 ||15 ||7 ||1727 ||1673 || +54 ||37 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|Bosco ||22 ||14 ||8 ||1870 ||1703 || +167 ||36 ||rowspan=&quot;8&quot;| 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours ||22 ||12 ||10 ||1750 ||1875 || -35 ||34 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik ||22 ||9 ||13 ||1787 ||1840 || -53 ||31 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|Kvarner 2010 ||22 ||9 ||13 ||1710 ||1803 || -93 ||31 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|Zapruđe ||22 ||6 ||16 ||1640 ||1893 || -253 ||28 
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|Samobor ||22 ||6 ||16 ||1697 ||1784 || -87 ||28 
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|Pula 1981 ||22 ||6 ||16 ||1737 ||1889 || -152 ||28 
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|Sesvete ||22 ||3 ||19 ||1647 ||1910 || -263 ||25 
|-
|}

=== Rezultatska križaljka === 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BOS !!CEDJ !!DIN !!DUB !!JAZA !!KVA !!OMČT !!PULA !!RIBK !!SAM !!SES !!ZAP 
|-
|'''BOS ||align=&quot;left&quot;|Bosco 
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || '''61:95''' || '''64:83''' || '''89:75''' || 87:89 || 99:63 || 68:77 || '''86:78''' || '''85:71''' || 92:84 || '''88:78''' || 101:70 
|-
|'''CEDJ ||align=&quot;left&quot;|Cedevita Junior 
| 90:88 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 94:71 || '''101:83''' || 96:85 || 83:75 || '''112:79''' || 86:64 || '''105:70''' || 115:75 || '''106:74''' || '''95:64''' 
|-
|'''DIN ||align=&quot;left&quot;|Dinamo 
| 68:85 || '''66:77''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''92:59''' || 80:82 || '''93:70''' || '''92:62''' || 79:75 || 80:64 || '''80:70''' || '''85:61''' || '''95:85''' 
|-
|'''DUB ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik 
| 63:81 || 83:114 || 71:79 p || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''89:93''' || '''109:76''' || '''82:85''' || 93:89 || 87:98 p || '''69:83''' || '''75:70''' || '''100:82''' 
|-
|'''JAZA ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi 
| '''76:89''' || '''78:61''' || '''62:67''' || 90:86 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''94:82''' || 91:84 || '''105:96''' || '''86:73''' || 98:95 p || 95:71 || 87:77 
|-
|'''KVA ||align=&quot;left&quot;|Kvarner 2010 
| '''81:80''' || '''72:116''' || 77:90 || 93:71 || 74:83 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''90:80''' || '''76:82''' || 79:68 || 81:64 || 103:89 || '''78:67''' 
|-
|'''OMČT ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours 
| '''94:83''' || 81:80 || 75:72 || 92:82 || '''93:78''' || 66:72 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 84:75 || 71:81 || '''88:87''' || '''65:77''' || '''86:66''' 
|-
|'''PULA ||align=&quot;left&quot;|Pula 1981 
| 65:77 || '''82:103''' || '''77:82''' || '''86:87''' || 90:81 || 70:92 || '''79:73''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''74:86''' || 91:99 p || 85:83 || 99:94 
|-
|'''RIBK ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela 
| 82:77 || 87:80 || '''62:84''' || '''67:75''' || 78:71 || '''64:55''' || '''79:65''' || 82:58 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 90:83 p || '''71:68''' || '''93:70''' 
|-
|'''SAM ||align=&quot;left&quot;|Samobor 
| '''62:83''' || '''78:88''' || 75:80 || 59:65 || '''84:91''' || '''81:75''' || 74:75 || '''85:74''' || '''61:75''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 84:67 || 68:76 
|-
|'''SES ||align=&quot;left&quot;|Sesvete 
| 83:106 || 86:97 || 70:84 || 64:85 || '''82:85 p''' || '''81:77''' || 84:80 || '''70:89''' || 93:95 || '''63:80''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 64:90 
|-
|'''ZAP ||align=&quot;left&quot;|Zapruđe 
| '''76:101''' || 54:101 || 73:96 || 67:98 || '''68:70''' || 73:69 || 81:95 || '''86:71''' || 68:91 || '''68:66''' || '''85:69''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;14&quot;|
|-
|colspan=&quot;14&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 11. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (12. – 22. kolo) &lt;br&gt; 
p - rezultat nakon produžetka 
|}

== Doigravanje ==
&lt;small&gt;
{{colorbox|turquoise}} - domaća utakmica za ''klub1'' &lt;br&gt;
{{colorbox|lightsalmon}} - gostujuća utakmica za ''klub1''
&lt;/small&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!klub1 !!pob-por !!klub2 !!ut.1 !!ut.2 !!ut.3  
|-
!colspan=&quot;6&quot;|poluzavršnica 
|-
|'''Cedevita Junior ||align=&quot;center&quot;|'''2-0 ||Ribola Kaštela 
|bgcolor=&quot;turquoise&quot; align=&quot;center&quot;|88:58 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot; align=&quot;center&quot;|79:68 ||align=&quot;center&quot;| - 
|-
||'''Dinamo ||align=&quot;center&quot;|'''2-0 ||Jazine Arbanasi 
|bgcolor=&quot;turquoise&quot; align=&quot;center&quot;|104:89 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot; align=&quot;center&quot;|113:52 ||align=&quot;center&quot;| - 
|-
!colspan=&quot;6&quot;|
|-
!colspan=&quot;6&quot;|završnica 
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''Cedevita Junior ||align=&quot;center&quot;|'''2-1 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|Dinamo 
|bgcolor=&quot;turquoise&quot; align=&quot;center&quot;|85:75 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot; align=&quot;center&quot;|80:88 ||bgcolor=&quot;turquoise&quot; align=&quot;center&quot;|82:78 
|-
|}

== Kvalifikacije za Premijer ligu == 
Igrano 12. i 15. svibnja 2021. godine. Igrali 11.-plasirani klub ''Premijer lige'' i doprvak ''Prve lige'', na ukupnu koš-razliku.  

&lt;small&gt;
{{colorbox|turquoise}} - domaća utakmica za ''klub1'' &lt;br&gt;
{{colorbox|lightsalmon}} - gostujuća utakmica za ''klub1''
&lt;/small&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!klub1 !!koševi !!klub2 !!ut.1 !!ut.2 
|-
|[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||align=&quot;center&quot;|''' 156:163 ||'''[[KK Dubrava Zagreb|Furnir Zagreb]] 
|bgcolor=&quot;turquoise&quot; align=&quot;center&quot;|84:87 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot; align=&quot;center&quot;|72:76 
|-
|}
''[[KK Dubrava Zagreb|&quot;Furnir&quot;]]'' iz [[Zagreb]]a ostvario ostanak u ''[[Premijer liga (košarka)|Premijer ligi]]''. 

&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt; [https://www.hks-cbf.hr/ht-premijer-liga/2021/furnir-i-dinamo-krecu-u-izlucne-utakmice-za-ulazak-u-ht-premijer-ligu/ hks-cbf.hr, ''Furnir i Dinamo igraju dvije izlučne utakmice za ulazak u HT Premijer ligu''], objavljeno 11. svibnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [https://www.hks-cbf.hr/ht-premijer-liga/2021/furnir-poveo-dinamo-za-3-poena-u-prvoj-izlucnoj-utakmici-borbe-za-ht-premijer-ligu/ hks-cbf.hr, ''Furnir poveo Dinamo za 3 poena u prvoj izlučnoj utakmici borbe za HT Premijer ligu''], objavljeno 12. svibnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [https://www.hks-cbf.hr/ht-premijer-liga/2021/furnir-osigurao-ostanak-u-ht-premijer-ligi-i-sljedece-sezone/ hks-cbf.hr, ''Furnir osigurao ostanak u HT Premijer ligi i sljedeće sezone''], objavljeno 16. svibnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Prva muška košarkaška liga]] 
* [[Premijer košarkaška liga 2020./21.|Premijer liga 2020./21.]] 
* [[Kup Krešimira Ćosića 2020./21.|Kup Krešimira Ćosića 2020./21.]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.hks-cbf.hr/ hks-cbf.hr, ''Hrvatski košarkaški savez''] 
* [https://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''] 
* [https://www.hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr, ''Prva muška liga'' (kategorija)] 
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga arhiva.hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200607112727/https://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga |date=7. lipnja 2020. }} 
* [https://basketball.hr/vijesti/oznaka/prva-muska-liga?order=published_at&amp;page=1 basketball.hr, ''Prva muška liga''] 
* [http://ksz-zagreb.hr/prva-liga-4?sid=19# ksz-zagreb.hr, ''Prva liga''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [https://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga hks-cbf.hr, ''Prva muška liga'', sezona 2020./21.], pristupljeno 3. lipnja 2021.  
* [https://web.archive.org/web/20210603102134/https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr, ''Prva muška liga'', sezona 2020./21.], wayback arhiva 
* [https://sportnet.rtl.hr/statistika/542/rezultati/ sportnet.rtl.hr, ''Košarka - 2020/21 - Prva liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210603111949/https://sportnet.rtl.hr/statistika/542/rezultati/ |date=3. lipnja 2021. }}, pristupljeno 3. lipnja 2021. 
* [https://web.archive.org/web/20210604060259/http://ksz-zagreb.hr/prva-liga-4 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga - 2020/21''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-prva-liga_2020-2021.aspx eurobasket.com, ''Basketball Prva Liga -&gt; Season 2019-2020''], pristupljeno 3. lipnja 2021. 
* {{en icon}} [https://www.eurobasket.com/Croatia/games-schedule.aspx?SectionID=47&amp;League=2&amp;Season=2020-2021&amp;LName=Croatia eurobasket.com, ''Prva Liga Full Schedule (2020-2021)''], pristupljeno 3. lipnja 2021. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210603105825/https://www.eurobasket.com/Croatia/games-schedule.aspx?SectionID=47&amp;League=2&amp;Season=2020-2021&amp;LName=Croatia eurobasket.com, ''Prva Liga Full Schedule (2020-2021)''], wayback arhiva 
* [https://www.rezultati.com/kosarka/hrvatska/prva-liga/rezultati/ rezultati.com, ''Košarka - Hrvatska - Prva liga - 2020/2021''], pristupljeno 3. lipnja 2021. 
* [https://web.archive.org/web/20210603110258/https://www.rezultati.com/kosarka/hrvatska/prva-liga/rezultati/ rezultati.com, ''Košarka - Hrvatska - Prva liga - 2020/2021''], wayback arhiva 
* [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/2021/prva-muska-liga-jazine-se-pridruzuju-cedeviti-junior-dinamu-i-roboli-kasteli-u-doigravanju/ hks-cbf.hr, ''Prva muška liga: Jazine se pridružuju Cedeviti Junior, Dinamu i Riboli Kašteli u doigravanju'' (22. kolo i ljestvica)], objavljeno 9. travnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021. 
* [https://www.hks-cbf.hr/slike/2020/07/Propozicije-natjecanja-Prve-mu%C5%A1ke-lige-za-sezonu-2020-21.pdf hks-cbf.hr, ''HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ - PROPOZICIJE NATJECANJA - PRVENSTVA HRVATSKE ZA KLUBOVE PRVE MUŠKE KOŠARKAŠKE LIGE (natjecateljska sezona 2020/21)'' (srpanja 2020.)], preuzeto 3. lipnja 2021. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prva muška košarkaška liga}}

[[Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)|2020-21]]
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2020./21.|m-2-prva]]
[[Kategorija:Sezone drugog ranga hrvatske košarkaške lige za muškarce|2020-21]]</text>
      <sha1>klumq04eu61nh9lmzkcwj70v6s39m0e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2020./21.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>706149</id>
    <revision>
      <id>7520728</id>
      <parentid>7475595</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:45:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12718" sha1="89dbafsx4hawp2wjovbskdcsbwi3ir0" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2020./21.#1. ŽNL Zadarska|l1=4. rang HNL-a 2020./21.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2020./21.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[HNK Zadar|Zadar]]
| promovirani               = [[HNK Zadar|Zadar]]
| degradirani               = [[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2019./20.|2019./20.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2021./22.|2021./22.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2020./21. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola).&lt;br&gt;
Prvak je postao ''[[HNK Zadar|HNK &quot;Zadar&quot;]]'' u svojoj prvoj natjecateljskoj sezoni.

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==
* ''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]] 
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]] 
* ''[[HNK Zadar|Zadar]]'' – [[Zadar]] 
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team8=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team13=ŠKA |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team2=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team4=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team5=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team11=ZLL |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team1=ZAD  |name_ZAD=[[HNK Zadar|Zadar]]
|team3=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team9=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team6=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team14=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team7=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team10=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team12=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]

|win_POL=9  |draw_POL=4  |loss_POL=13 |gf_POL=37 |ga_POL=44
|win_ŠKA=5  |draw_ŠKA=5  |loss_ŠKA=16 |gf_ŠKA=25 |ga_ŠKA=59
|win_HAJ=21 |draw_HAJ=1  |loss_HAJ=4  |gf_HAJ=67 |ga_HAJ=28
|win_DRA=12 |draw_DRA=9  |loss_DRA=5  |gf_DRA=51 |ga_DRA=32
|win_SAB=13 |draw_SAB=4  |loss_SAB=9  |gf_SAB=42 |ga_SAB=46
|win_ZLL=4  |draw_ZLL=9  |loss_ZLL=13 |gf_ZLL=30 |ga_ZLL=52
|win_ZAD=23 |draw_ZAD=1  |loss_ZAD=2  |gf_ZAD=111|ga_ZAD=16
|win_PAK=15 |draw_PAK=5  |loss_PAK=6  |gf_PAK=65 |ga_PAK=41
|win_VLB=8  |draw_VLB=6  |loss_VLB=12 |gf_VLB=40 |ga_VLB=56
|win_NVZ=10 |draw_NVZ=5  |loss_NVZ=11 |gf_NVZ=48 |ga_NVZ=56
|win_ZEM=4  |draw_ZEM=7  |loss_ZEM=15 |gf_ZEM=27 |ga_ZEM=54
|win_BIB=9  |draw_BIB=6  |loss_BIB=11 |gf_BIB=54 |ga_BIB=56
|win_DAL=6  |draw_DAL=8  |loss_DAL=12 |gf_DAL=31 |ga_DAL=50
|win_ARB=5  |draw_ARB=6  |loss_ARB=15 |gf_ARB=30 |ga_ARB=68

|status_ZAD=P
|status_ZEM=R

|adjust_points_NVZ=-1
|hth_NVZ=1 bod oduzet od saveza.

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2021./22.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2021./22.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/41413897/1-znl-2021/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
'' Ažurirano: 18. srpnja 2021.''

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARB !!BIB !!DAL !!DRA !!HAJ !!NOVZ !!PAK !!POL !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZAD !!ZEM !!ZLAL 
|-
|'''ARB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Arbanasi Zadar 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 1:3 || 1:1 || 0:0 || 1:4 || 0:4 || '''1:3''' || '''2:0''' || '''2:4''' || '''1:4''' || 2:5 || 0:9 || '''3:0''' || '''1:1'''
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
| '''2:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 4:0 || 3:1 || 1:3 || 3:3 || '''2:5''' || 0:1 || '''3:0''' || '''6:0''' || 1:1 || 1:5 || '''5:0''' || '''0:0''' 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno 
| '''2:3''' || '''4:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 0:5 || 1:6 || '''2:1''' || '''0:0''' || 2:1 || '''1:1''' || '''6:1''' || 1:2 || 0:1 || 0:0 || '''3:1''' 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| '''0:0''' || '''2:1''' || '''2:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 4:0 || '''3:1''' || '''1:0''' || 4:1 || 3:0 || 1:1 || '''3:0''' || '''1:1''' || 6:1 || 2:2 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| '''2:0''' || '''3:0''' || '''2:0''' || '''5:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 3:0 || 4:2 || 2:1 || 3:1 || 5:0 || '''1:0''' || '''3:2''' || 3:1 || 4:1 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora Sveti Filip i Jakov 
| '''4:2''' || '''1:2''' || 0:0 || '''0:3''' || 3:3 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''5:3''' || '''2:0''' || 2:0 || 4:1 || 3:4 || 0:4 || '''1:0''' || '''1:1''' 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| 5:1 || 3:3 || 4:1 || 3:0 || '''3:0''' || 4:3 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''3:2''' || '''3:2''' || '''1:0''' || 1:1 || 0:3 || '''2:0''' || '''4:0''' 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| 2:0 || '''1:3''' || '''4:1''' || '''0:2''' || '''1:2''' || 3:0 || 1:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 2:3 || 1:0 || '''3:1''' || '''1:5''' || 1:0 || 2:2 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| 3:1 || 3:1 || 1:0 || '''1:1''' || '''1:0''' || '''1:2''' || 2:4 || '''2:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:0''' || 2:1 || 2:1 || '''0:3''' || '''3:1''' 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja '91 
| 1:1 || 2:2 || 2:0 || '''1:3''' || '''0:2''' || '''2:1''' || 3:2 || '''1:2''' || 1:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:3''' || 0:3 || '''0:2''' || '''0:3''' 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
| '''2:0''' || '''3:1''' || '''0:2''' || 2:1 || 2:2 || '''1:1''' || '''1:4''' || 1:1 || '''1:2''' || 1:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''0:5''' || 2:2 || 4:3 
|-
|'''ZAD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zadar 
| '''6:0''' || '''9:2''' || '''4:0''' || 4:0 || 4:1 || '''9:1''' || '''1:0''' || 2:1 || '''5:0''' || '''4:0''' || 6:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 7:0 || 4:0 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
| 1:2 || 1:2 || '''1:1''' || '''0:1''' || '''0:1''' || 1:3 || 3:3 || '''2:0''' || 2:2 || 2:2 || '''3:0''' || '''0:3''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 2:2 
|-
|'''ZLAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka Sukošan 
| 0:3 || 2:1 || 1:1 || '''0:0''' || '''0:3''' || 1:2 || 1:2 || '''1:3''' || 1:3 || 0:0 || '''3:0''' || '''1:4''' || '''2:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2020./21., 5. stupanj (1. ŽNL)], pristupljeno 18. srpnja 2021. &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska''], pristupljeno 18. srpnja 2021. &lt;/ref&gt;   
&lt;ref&gt; [https://dalmatinskinogomet.hr/zadarska-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''Zadarska ŽNL''], pristupljeno 18. srpnja 2021. &lt;/ref&gt;   
&lt;/small&gt; 

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;nszz_1znl_20-21&quot;&gt; [https://web.archive.org/web/20210718085256/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 20/21'', konačna ljestvica i popis strijelaca)], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;glasnik_20-2021&quot;&gt; [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2021/20.pdf nszz-zadar.hr, ''SLUŽBENO GLASILO: NSZŽ'', br. 20, god. XVI, objavljeno 19. lipnja 2021., (1. ŽNL - konačna ljestvica i popis strijelaca)], preuzeto 18. srpnja 2021. &lt;/ref&gt; 

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
; 40 golova 
* Martin Bačkov (''Pakoštane'') 
; 27 golova
* Luka Begonja (''Zadar'') 
; 26 golova 
* Vlatko Blažević (''Zadar'') 
; 20 golova 
* Anton Rašić (''Velebit'') 
; 17 golova 
* Marko Kojić (''Dragovoljac'') 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
; 14 golova 
* Goran Burčul (''Hajduk'') 
* Ante Mikulić (''Nova Zora'') 
* Zvonimir Glavan (''Sabunjar'') 
* Luka Zdrilić (''Zadar'') 
; 10 golova 
* Mateo Bralić (''Bibinje'') 
* Marin Zubčić (''Hajduk'')  
* Darko Smolić (''Sabunjar'')  
|-
|}
&lt;small&gt; ''Ažurirano: 18. srpnja 2021.''&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2020./21.|2. ŽNL Zadarska 2020./21.]]
* [[3. HNL – Jug 2020./21.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2020./21.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2020./21.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.|ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, Nogometni savez Zadarske županije]

== Izvori ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 20/21'', konačna ljestvica i popis strijelaca)], pristupljeno 18. srpnja 2021. 
* [https://web.archive.org/web/20210718085256/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 20/21'', konačna ljestvica i popis strijelaca)], wayback arhiva 
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/document/glasnici/glasnici-2020 nszz-zadar.hr, ''Glasnici - 2020''], prostupljeno 18. srpnja 2021. 
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/document/glasnici/glasnici-2021 nszz-zadar.hr, ''Glasnici - 2021''], prostupljeno 18. srpnja 2021. 
* [http://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2021/20.pdf nszz-zadar.hr, ''SLUŽBENO GLASILO: NSZŽ'', br. 20, god. XVI, objavljeno 19. lipnja 2021., (1. ŽNL - konačna ljestvica i popis strijelaca)], preuzeto 18. srpnja 2021. 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/zadarska-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''Zadarska ŽNL''] 
* {{en icon}} [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2020./21., 5. stupanj (1. ŽNL)]
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska'']
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}
{{Hrvatska nogometna natjecanja 2020./21.}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2020-21]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2020./21.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>89dbafsx4hawp2wjovbskdcsbwi3ir0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Kafić/Novosti</title>
    <ns>4</ns>
    <id>708635</id>
    <revision>
      <id>7520947</id>
      <parentid>7490749</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>119181</id>
      </contributor>
      <comment>/* The Signpost: 13 July 2026 */ novi odlomak</comment>
      <origin>7520947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="422645" sha1="abbxsft03bvig2efg1cv43q4v3vake7" xml:space="preserve">__NOVIODLOMAKPOVEZNICA__
{{Kafić|
|glavni=Ovdje možete načiti '''novosti''' o '''Wikipediji''', '''Wikimedia''' ilo pokreta '''Wikimedija'''.
|ispod=
}}
&lt;includeonly&gt;__NEWSECTIONLINK__&lt;/includeonly&gt;
__TOC__
[[Kategorija:Administracija Wikipedije]]

== The questions for the candidates into Drafting Committee Movement_Charter ==
Into 2021-09-27 13:59 CEST (11:59 UTC) can you suggest the questions for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] into [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement_Charter]]. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:32, 26. rujna 2021. (CEST)

== A elongation: The questions for the candidates into Drafting Committee Movement_Charter ==

Into 2021-09-'''29''' 13:59:59 CEST (11:59:59 UTC) you can [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|suggest the questions]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] into [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:47, 30. rujna 2021. (CEST)

== Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno ==

Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija

[[Suradnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:31, 13. listopada 2021. (CEST)

== Movement Charter/Drafting Committee/Elections (Before end) ==

'''The event:''' [[m:Movement Charter/Drafting Committee/Elections|Movement Charter/Drafting Committee/Elections]]&lt;br/&gt;
'''The end:''' 2021-10-'''25 11:59:59 UTC''', 2021-10-25 13:59:59 CEST&lt;br/&gt;
'''The candidates:''' [[m:Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|Movement Charter/Drafting Committee/Candidates]]&lt;br/&gt;
'''The vote compass:''' [https://mcdc-election-compass.toolforge.org/ https://mcdc-election-compass.toolforge.org/]&lt;br/&gt;
'''The basic statistic of candidates:''' [[m:Movement Charter/Drafting Committee/Candidates/Table|Movement Charter/Drafting Committee/Candidates/Table]]

'''The unofficial tools used the official data:'''
* [https://krehel.sk/Candidates_of_Drafting_Committee_Movement_Charter_by_Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE/ Candidates of Drafting Committee Movement Charter by Dušan Kreheľ 1.0.1, build export 20212410173927]
* [https://krehel.sk/Candidates_Drafting_Committee_Movement_Charter_Statements/ https://krehel.sk/Candidates_Drafting_Committee_Movement_Charter_Statements/]

'''The unofficial page used the official data:'''
* [[m:Movement Charter/In the cube|Movement Charter/In the cube]]
✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:13, 24. listopada 2021. (CEST)

== Upoznajte nove članove odbora za izradu nacrta Povelje pokreta ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
Procesi izbora i odabira članova Odbora za izradu nacrta Povelje pokreta su završeni.
* [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|Rezultati su objavljeni]]. 1018 sudionika je glasalo za izbor sedam članova odbora: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|Proces filijala]] je izabrao šest članova: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* Zaklada Wikimedija je [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|postavila]] dva člana: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

Odbor će se uskoro sastati da započne svoj posao. Odbor može odabrati još tri člana da zadovolji kriterije raznovrsnosti i popuni praznine u ekspertizama.

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u procesu razvoja [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Povelje pokreta]], pridružiti se praćenju [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|kroz Meta]]-u i pridružite se [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram grupi].

Zahvala timu za Strategije i upravljanje pokreta.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 01:33, 2. studenoga 2021. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/hr&amp;oldid=22173651 --&gt;

== Wikimedia CEE Online Meeting 2021 ==

[[File:Logo of Wikimedia CEE Online Meeting 2021.svg|150px|left]]
{| style=&quot;vertical-align:top&quot;
| The event: || '''Wikimedia CEE Online Meeting 2021'''.
|-
|The time: || [https://zonestamp.toolforge.org/1636128000 2021-11-05 16:00] UTC to [https://zonestamp.toolforge.org/1636298400|2021-11-07 15:20] UTC.
|-
| The used platform: || [[:m:Wikimedia CEE Online Meeting 2021|Wikimedia CEE Online Meeting 2021]], [[:en:Zoom (software)|Zoom]], [[:en:YouTube|YouTube]] and [[:en:Etherpad|Etherpad]].
|-
| colspan=&quot;2&quot; | &lt;b style=&quot;color:brown&quot;&gt;''You can confirm your registration and get your ticket for free on the [https://www.eventbrite.com/e/wikimedia-cee-online-meeting-2021-tickets-182488035627 following link] until '''3 November 2021 22:59 (UTC)'''.''&lt;/b&gt; ([[:m:Special:Permalink/22219217|Source – modificied]]).
|-
| colspan=&quot;2&quot; |The event is open for everyone from everywhere.
|}

✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:49, 3. studenoga 2021. (CET)

== The discussion vote about the licenses for Abstract content and Function Implementations ==

[[File:Voting icon (the Noun Project 2536419).svg|left]] &lt;table&gt;&lt;tr&gt;&lt;th  style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;“Event”:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[:m:Abstract Wikipedia/Licensing discussion|&lt;b style=&quot;color:#008e00&quot;&gt;The discussion vote about the licences for Abstract content and Function Implementations&lt;/b&gt;]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;When:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;Until {{Tooltip|2021-12-15 09:59:59|The first second of 2021-12-16 AoE minus one second.}} [[:en:Coordinated Universal Time|UTC]] guaranteed.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;Links:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[:m:Talk:Abstract_Wikipedia/Licensing_discussion#Open_Questions|Discussion vote]] • [[:m:Abstract_Wikipedia/Licensing_discussion#Components|Concept]] • [[:m:Abstract_Wikipedia/Licensing_discussion#Example_of_the_components|Concept as the practical example]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

{| style=&quot;margin:auto;margin-top:1em;margin-bottom:1em&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|+ The vote questions
! What !! Licence
|-
| &lt;b style=&quot;color: #575757;&quot;&gt;Abstract content&lt;/b&gt; || ''[[:en:CC-BY-SA|CC-BY-SA]]'' vs ''CC0''? Or anothers?
|-
| &lt;b style=&quot;color: #575757;&quot;&gt;Function Implementations&lt;/b&gt; || ''[[:en:Apache License|Apache]]'' vs ''[[:en:GNU General Public License|GPL]]''? Or anothers?
|}
✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:23, 13. prosinca 2021. (CET)

== The volunteer call for Wikimania 2022==

[[File:Search icon.svg|left|100px]] &lt;table&gt;&lt;tr&gt;&lt;th  style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;„Event“:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[:m:Special:MyLanguage/Wikimania 2022/Volunteer|&lt;b style=&quot;color:#008e00&quot;&gt;The volunteer call for Wikimania 2022&lt;/b&gt;]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;When:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;Until {{Tooltip|2022-01-08 09:59:59|First second of 2021-01-09 AoE minus one second.}} [[:en:Coordinated Universal Time|UTC]] guaranteed.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;Call positions:&lt;/th&gt;&lt;td style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Core organizing team • Program committee • Other roles&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;vertical-align:top;color:#732121&quot;&gt;Links:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[:m:Special:MyLanguage/Wikimania 2022/Volunteer|More about this call]] • [[:m:Special:MyLanguage/Wikimania 2022|Wikimania 2022]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:55, 22. prosinca 2021. (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27. prosinca 2021. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11. siječnja 2022. (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== The most user pageview in the year 2021 ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ The most user pageview in the year 2021&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2022-02-06, Sources: [https://pageviews.toolforge.org/topviews/?project=hr.wikipedia.org&amp;platform=all-access&amp;date=2021&amp;excludes= pageviews.toolforge.org] and [https://wikimedia.org/api/rest_v1/ Wikimedia API])&lt;/small&gt;
!Rank!!count!!Page
|-|-
|1||383477||[[Hrvatska]]
|-
|2||235284||[[Nikola Tesla]]
|-
|3||231772||[[Facebook]]
|-
|4||230958||[[YouTube]]
|-
|5||203739||[[Dar mar (televizijska serija)]]
|-
|6||196782||[[Toma Zdravković]]
|-
|7||186579||[[Bosna i Hercegovina]]
|-
|8||185571||[[Zagreb]]
|-
|9||164984||[[Drugi svjetski rat]]
|-
|10||163275||[[Koncentracijski logor Jasenovac]]
|-
|11||156026||[[Prvi svjetski rat]]
|-
|12||154550||[[Domovinski rat]]
|-
|13||143734||[[Njemačka]]
|-
|14||142378||[[Rodbinski nazivi]]
|-
|15||142174||[[Elizabeta II.]]
|-
|16||140387||[[Pelješki most]]
|-
|17||135814||[[Đorđe Balašević]]
|-
|18||134833||[[Kosovo]]
|-
|19||129943||[[Europa]]
|-
|20||128380||[[Srbija]]
|-
|21||124098||[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|22||121932||[[Gmail]]
|-
|23||121920||[[Crna Gora]]
|-
|24||115824||[[Izrael]]
|-
|25||114566||[[Mjere za površinu]]
|-
|26||112026||[[Europska unija]]
|-
|27||110160||[[The Pirate Bay]]
|-
|28||108960||[[Bitka za Vukovar]]
|-
|29||105168||[[Split]]
|-
|30||103733||[[Josip Broz Tito]]
|-
|31||102687||[[Nezavisna Država Hrvatska]]
|-
|32||101158||[[Grb Republike Hrvatske]]
|-
|33||100691||[[Bašćanska ploča]]
|-
|34||100691||[[Sedam smrtnih grijeha]]
|-
|35||99960||[[Potres kod Petrinje 2020.]]
|-
|36||99318||[[Afganistan]]
|-
|37||99098||[[Lijepa naša domovino]]
|-
|38||98753||[[Stilska sredstva]]
|-
|39||97007||[[Luka Modrić]]
|-
|40||96197||[[Odbojka]]
|-
|41||94981||[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
|-
|42||94500||[[Sedam svjetskih čuda]]
|-
|43||92933||[[Mira Furlan]]
|-
|44||92887||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]]
|-
|45||92814||[[Potres]]
|-
|46||92443||[[Deset Božjih zapovijedi]]
|-
|47||92307||[[Majčin dan]]
|-
|48||92300||[[Košarka]]
|-
|49||92221||[[Sarajevo]]
|-
|50||91600||[[Cristiano Ronaldo]]
|}

✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 6. veljače 2022. (CET)

== Radna skupina za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Tim za razvoj zajednice pri Zakladi Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne skupine za razvoj liderstva pod vodstvom zajednice. Svrha Radne skupine je savjetovati rad na razvoju liderstva.

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne skupine za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se prijedlog za stvaranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne skupine za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete pomoći]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o prijedlogu prikupljat će se od 7. do 25. veljače 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;&lt;br&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovdje ili na Meta stranici za razgovor.


Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
Branimir Pipal —[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:21, 8. veljače 2022. (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:50, 22. veljače 2022. (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28. veljače 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:40, 14. ožujka 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:28, 26. ožujka 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Year user pageviews for hrwiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for hrwiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||181&amp;nbsp;362&amp;nbsp;624||190&amp;nbsp;479&amp;nbsp;850||206&amp;nbsp;538&amp;nbsp;676||209&amp;nbsp;484&amp;nbsp;346||244&amp;nbsp;567&amp;nbsp;940||237&amp;nbsp;813&amp;nbsp;248
|-
|'''Pages'''|||152&amp;nbsp;464||158&amp;nbsp;704||165&amp;nbsp;834||176&amp;nbsp;329||187&amp;nbsp;491||195&amp;nbsp;477
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:07, 23. travnja 2022. (CEST)

== 2022. i Livaja? ==

OK taj Livaja članak broj 225225 ali zar nema više novosti u 2022. godini?
: [[Wikipedija:Aktualno|Ovdje]] imaš, kad hočeš. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:04, 25. travnja 2022. (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26. travnja 2022. (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29. travnja 2022. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

Hi everyone,

'''The Affiliate voting process has concluded.''' Representatives from each Affiliate organization learned about the candidates by reading candidates’ statements, reviewing candidates’ answers to questions, and considering the candidates’ ratings provided by the Analysis Committee. The selected 2022 Board of Trustees candidates are:

* Tobechukwu Precious Friday ([[:m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
* Farah Jack Mustaklem ([[:m:User:Fjmustak|Fjmustak]])
* Shani Evenstein Sigalov ([[:m:User:Esh77|Esh77]])
* Kunal Mehta ([[:m:User:Legoktm|Legoktm]])
* Michał Buczyński ([[:m:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
* Mike Peel ([[:m:User:Mike Peel|Mike Peel]])

You may see more information about the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|Results]] and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|Statistics]] of this Board election.

Please take a moment to appreciate the Affiliate Representatives and Analysis Committee members for taking part in this process and helping to grow the Board of Trustees in capacity and diversity. These hours of volunteer work connect us across understanding and perspective. Thank you for your participation.

Thank you to the community members who put themselves forward as candidates for the Board of Trustees. Considering joining the Board of Trustees is no small decision. The time and dedication candidates have shown to this point speaks to their commitment to this movement. Congratulations to those candidates who have been selected. A great amount of appreciation and gratitude for those candidates not selected. Please continue to share your leadership with Wikimedia.

Thank you to those who followed the Affiliate process for this Board election. You may review the results of the Affiliate selection process.

'''The next part of the Board election process is the community voting period.''' [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022#Timeline|You may view the Board election timeline here]]. To prepare for the community voting period, there are several things community members can engage with in the following ways:

* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|Read candidates’ statements]] and read the candidates’ answers to the questions posed by the Affiliate Representatives.
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Questions_for_Candidates|Propose and select the 6 questions for candidates to answer during their video Q&amp;A]].
* See the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|Analysis Committee’s ratings of candidates on each candidate’s statement]].
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Propose statements for the Election Compass]] voters can use to find which candidates best fit their principles.
* Encourage others in your community to take part in the election.

Best,

Movement Strategy and Governance

''This message was sent on behalf of the Board Selection Task Force and the Elections Committee''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 16:03, 27. srpnja 2022. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23530132 --&gt;

== Vote for Election Compass Statements ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Vote for Election Compass Statements| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Vote for Election Compass Statements|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Vote for Election Compass Statements}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

Hi all,

Volunteers in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|2022 Board of Trustees election]] are invited to [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|vote for statements to use in the Election Compass]]. You can vote for the statements you would like to see included in the Election Compass on Meta-wiki.

An Election Compass is a tool to help voters select the candidates that best align with their beliefs and views. The community members will propose statements for the candidates to answer using a Lickert scale (agree/neutral/disagree). The candidates’ answers to the statements will be loaded into the Election Compass tool. Voters will use the tool by entering in their answer to the statements (agree/disagree/neutral). The results will show the candidates that best align with the voter’s beliefs and views.

Here is the timeline for the Election Compass:

*&lt;s&gt;July 8 - 20: Volunteers propose statements for the Election Compass&lt;/s&gt;
*&lt;s&gt;July 21 - 22: Elections Committee reviews statements for clarity and removes off-topic statements&lt;/s&gt;
*July 23 - August 1: Volunteers vote on the statements
*August 2 - 4: Elections Committee selects the top 15 statements
*August 5 - 12: candidates align themselves with the statements
*August 15: The Election Compass opens for voters to use to help guide their voting decision

The Elections Committee will select the top 15 statements at the beginning of August

Best, 

Movement Strategy and Governance

''This message was sent on behalf of the Board Selection Task Force and the Elections Committee''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 23:01, 27. srpnja 2022. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23530132 --&gt;

== The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

Hi everyone,

The Community Voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|2022 Board of Trustees election]] is now open. Here are some helpful links to get you the information you need to vote:

* Try the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Election Compass]], showing how candidates stand on 15 different topics.
* Read the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|candidate statements]] and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Affiliate_Organization_Participation/Candidate_Questions|answers to Affiliate questions]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Apply to be a Candidate|Learn more about the skills the Board seeks]] and how the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|Analysis Committee found candidates align with those skills]]

If you are ready to vote, you may go to [[Special:SecurePoll/vote/Wikimedia_Foundation_Board_Elections_2022|SecurePoll voting page]] to vote now. '''You may vote from August 23 at 00:00 UTC to September 6 at 23:59 UTC.''' To see about your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]].

Best,

Movement Strategy and Governance

''This message was sent on behalf of the Board Selection Task Force and the Elections Committee''&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

[[User:MNadzikiewicz_(WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]]
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23708360 --&gt;

== Invitation to join the Movement Strategy Forum ==

:''{{More languages}}''
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt; 
Hello everyone,

The [https://forum.movement-strategy.org/ Movement Strategy Forum] (MS Forum) is a multilingual collaborative space for all conversations about Movement Strategy implementation. 

We are inviting all Movement participants to collaborate on the MS Forum. The goal of the forum is to build community collaboration, using an inclusive multilingual platform.

The [[m:Movement Strategy|Movement Strategy]] is a collaborative effort to imagine and build the future of the Wikimedia Movement. Anyone can contribute to the Movement Strategy, from a comment to a full-time project.

;Join this forum with your Wikimedia account, engage in conversations, and ask questions in your language.

The Movement Strategy and Governance team (MSG) launched the proposal for the MS Forum in May 2022. There was a 2-month community review period, which ended on 24 July 2022. The community review process included several questions that resulted in interesting conversations. You can read the [https://forum.movement-strategy.org/t/ms-forum-community-review-report/1436 Community Review Report]. 

We look forward to seeing you at the MS Forum! 

Best regards,

the Movement Strategy and Governance Team

[[User:MNadzikiewicz (WMF)]] 13:32, 29. kolovoza 2022. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23720620 --&gt;

== Number of user pages loaded in 2021 for hrwiki ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Month!!The count views
|-
|2021-01||24 072 384
|-
|2021-02||27 166 196
|-
|2021-03||26 058 981
|-
|2021-04||23 836 104
|-
|2021-05||22 933 101
|-
|2021-06||17 589 542
|-
|2021-07||15 442 861
|-
|2021-08||16 338 916
|-
|2021-09||18 242 542
|-
|2021-10||20 490 407
|-
|2021-11||22 108 966
|-
|2021-12||21 557 416
|-
|'''Sum'''||'''255 837 416'''
|}
Source: [https://archive.org/details/2021-day-user-pageviews archive.org/details/2021-day-user-pageviews] [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:08, 8. listopada 2022. (CEST)

== Preview Wikitext edits in real time from the Editor toolbar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Realtime_Preview_Screenshot.png|thumb|right|400px|Screenshot with button highlighted]]

{{int:Please-translate}}

{{int:Hello}}

&quot;{{int:wikieditor-realtimepreview-beta-label}}&quot; is now available in beta. This feature allows editors to see a live preview at the side of the wikitext editor while they edit.

Realtime Preview is a Community Wishlist Survey 2021 proposal.

'''How to use it'''

In the 2010 wikitext editor toolbar, a new button appears with the label &quot;Preview&quot;. Clicking the button enables a side-by-side comparison showing what the published content would look like. Check out the screenshot. 

'''Try out this feature'''

Go to the [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta features section of your Preferences]]. Ensure &quot;{{int:wikieditor-realtimepreview-beta-label}}
&quot; is turned '''on''' while &quot;{{int:visualeditor-preference-newwikitexteditor-label}}&quot; is turned '''off'''. 

If you have any feedback after using it, please share it with us at [[m:Talk:Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|the project talkpage]], or below (and @ping me please!).&lt;/div&gt;

{{int:Feedback-thanks-title}} &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Community Tech, [[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 21:25, 12. listopada 2022. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:STei_(WMF)/Comm-Tech_next_20&amp;oldid=23923004 --&gt;

== Invitation to attend “Ask Me Anything about Movement Charter” Sessions ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation/Announcement/Ask Me Anything Sessions|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation/Announcement/Ask Me Anything Sessions|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Community Consultation/Announcement/Ask Me Anything Sessions}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]
Hello all, 

During the 2022 Wikimedia Summit, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Movement Charter Drafting Committee]] (MCDC) presented the first outline of the Movement Charter, giving a glimpse on the direction of its future work, and the Charter itself. The MCDC then integrated the initial feedback collected during the Summit. Before proceeding with writing the Charter for the whole Movement, the MCDC wants to interact with community members and gather feedback on the drafts of the three sections: Preamble, Values &amp; Principles, and Roles &amp; Responsibilities (intentions statement). The Movement Charter drafts will be available on the Meta page [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Content|here]] on November 14, 2022. Community wide consultation period on MC will take place from November 20 to December 18, 2022. Learn more about it [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation|here]]. 

With the goal of ensuring that people are well informed to fully participate in the conversations and are empowered to contribute their perspective on the Movement Charter, three '''“Ask Me Anything about Movement Charter&quot;''' sessions have been scheduled in different time zones. Everyone in the Wikimedia Movement is invited to attend these conversations. The aim is to learn about Movement Charter - its goal, purpose, why it matters, and how it impacts your community. MCDC members will attend these sessions to answer your questions and hear community feedback.     

The “Ask Me Anything” sessions accommodate communities from different time zones. Only the presentation of the session is recorded and shared afterwards, no recording of conversations. Below is the list of planned events: 

*&lt;s&gt;'''Asia/Pacific''': November 4, 2022 at 09:00 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1667552400 your local time]). Interpretation is available in Chinese and Japanese.&lt;/s&gt;
* '''Europe/MENA/Sub Saharan Africa''': November 12, 2022 at 15:00 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1668265257 your local time]). Interpretation is available in  Arabic, French and Russian.  
* '''North and South America/ Western Europe''': November 12, 2022 at 15:00 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1668265257 your local time]). Interpretation is available in Spanish and Portuguese. 

On the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation|Meta page]] you will find more details; Zoom links will be shared 48 hours ahead of the call.

'''Call for Movement Charter Ambassadors'''

Individuals or groups from all communities who wish to help include and start conversations in their communities on the Movement Charter are encouraged to become [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Movement Charter Ambassadors Program/About|Movement Charter Ambassadors]] (MC Ambassadors). MC Ambassadors will carry out their own activities and get financial support for enabling conversations in their own languages. [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Team|Regional facilitators]] from the Movement Strategy and Governance team are available to support applicants with MC Ambassadors grantmaking. If you are interested please sign up [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Movement Charter Ambassadors Program/About|here]]. Should you have specific questions, please reach out to the MSG team via email: strategy2030@wikimedia.org or on the MS forum. 

We thank you for your time and participation. 

On behalf of the Movement Charter Drafting Committee,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 16:33, 7. studenoga 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23914777 --&gt;

== Global bot approval request for JhsBot ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
{{int:hello}}! {{#ifeq:{{CONTENTLANGUAGE}}|en||I apologize for sending this message in English. {{int:please-translate}}.}}

In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot.

The discussion is available at [[:m:Steward requests/Bot status#Global bot status for JhsBot|Steward requests/Bot status#Global bot status for JhsBot]] on Meta-Wiki. All Wikimedia community members are invited to participate.

Thank you for your time.

Best regards,&lt;br /&gt;
--[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[:m:User talk:Martin Urbanec|{{int:Talkpagelinktext}}]]) 00:25, 14. studenoga 2022. (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&amp;oldid=23595640 --&gt;

== Apply for Funding through the Movement Strategy Community Engagement Package to Support Your Community ==

:''{{More languages}}''
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt; 
The Wikimedia Movement Strategy implementation is a collaborative effort for all Wikimedians. 
[[m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation Grants]] support projects that take the current state of a [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Movement Strategy Initiative]] and push it one step forward. If you are looking for an example or some guide on how to engage your community further on Movement Strategy and the Movement Strategy Implementation Grants specifically, you may find this '''[[m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/Community Engagement Package|community engagement package]]''' helpful.

The goal of this community engagement package is to support more people to access the funding they might need for the implementation work. By becoming a recipient of this grant, you will be able to support other community members to develop further grant applications that fit with your local contexts to benefit your own communities. With this package, the hope is to break down language barriers and to ensure community members have needed information on Movement Strategy to connect with each other. Movement Strategy is a two-way exchange, we can always learn more from the experiences and knowledge of Wikimedians everywhere. We can train and support our peers by using this package, so more people can make use of this great funding opportunity.

If this information interests you or if you have any further thoughts or questions, please do not hesitate to reach out to us as your [[m:Special:MyLanguage/Movement_Strategy_and_Governance/Team|regional facilitators]] to discuss further. We will be more than happy to support you. When you are ready, follow the steps on [[m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About |this page]] to apply. We look forward to receiving your application.

Best regards, &lt;br&gt; Movement Strategy and Governance Team &lt;br&gt; Wikimedia Foundation&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 17:25, 14. studenoga 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23914777 --&gt;

== Opportunities open for the Ombuds commission and the Case Review Committee ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;div style=&quot;margin:.2em 0 .5em;margin-{{#switch:{{PAGELANGUAGE}}|ar|arc|ary|arz|azb|bcc|bgn|ckb|bqi|dv|fa|fa-af|glk|ha-arab|he|kk-arab|kk-cn|ks|ku-arab|ms-arab|mzn|pnb|prd|ps|sd|ug|ur|ydd|yi=right|left}}:3ex;&quot;&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Announcement/2023 OC and CRC appointments process|''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'']]

''&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Announcement/2023 OC and CRC appointments process|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/Announcement/2023 OC and CRC appointments process}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/span&gt;''
&lt;/div&gt;

Hi everyone! The Ombuds commission (OC) and the Case Review Committee (CRC) are looking for members. People are encouraged to nominate themselves or encourage others they feel would contribute to these groups to do so. There is more information below about the opportunity and the skills that are needed.

'''About the Ombuds commission'''

The Ombuds commission (OC) works on all Wikimedia projects to investigate complaints about violations of the privacy policy, especially in use of [[m:Special:MyLanguage/CheckUser policy|CheckUser]] and [[m:Special:MyLanguage/Oversight policy|Oversight]] (also known as Suppression) tools. The Commission mediates between the parties of the investigation and, when violations of the policies are identified, advises the Wikimedia Foundation on best handling. They may also assist the General Counsel, the Chief Executive Officer, or the Board of Trustees of the Foundation in these investigations when legally necessary. For more on the OC's duties and roles, '''[[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|see Ombuds commission on Meta-Wiki]]'''.

Volunteers serving in this role should be experienced Wikimedians, active on any project, who have previously used the CheckUser/Oversight tools OR who have the technical ability to understand these tools and the willingness to learn them. They must be able to communicate in English, the common language of the commission. They are expected to be able to engage neutrally in investigating these concerns and to know when to recuse when other roles and relationships may cause conflict. Commissioners will serve '''two-year terms''' (note that this is different from past years, when the terms have been for one year).

'''About the Case Review Committee'''

The Case Review Committee (CRC) reviews appeals of eligible Trust &amp; Safety office actions. The CRC is a critical layer of oversight to ensure that Wikimedia Foundation office actions are fair and unbiased. They also make sure the Wikimedia Foundation doesn’t overstep established practices or boundaries. For more about the role, '''[[m:Special:MyLanguage/Case Review Committee|see Case Review Committee on Meta-Wiki]]'''.

We are looking for current or former functionaries and experienced volunteers with an interest in joining this group. Applicants must be fluent in English (additional languages are a strong plus) and willing to abide by the [[m:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety/Case_Review_Committee/Charter|terms of the Committee charter]]. If the work resonates and you qualify, please apply. Committee members will serve '''two-year terms''' (note that this is different from past years, when the terms have been for one year).

'''Applying to join either of these groups'''

Members are required to sign the [[m:Special:MyLanguage/Confidentiality agreement for nonpublic information|Confidentiality agreement for nonpublic information]] and must be willing to comply with the appropriate Wikimedia Foundation board policies (such as the [[m:Special:MyLanguage/Access to nonpublic information policy|access to non-public information policy]] and the [[foundation:Special:MyLanguage/Privacy policy|Foundation privacy policy]]). These positions requires a high degree of discretion and trust. Members must also be over 18 years of age.

'''If you are interested in serving in either capacity listed above,''' please write in English to the Trust and Safety team at ca[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org (to apply to the OC) or to the Legal Team at legal[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org (to apply to the CRC) with information about:

* Your primary projects
* Languages you speak/write
* Any experience you have serving on committees, whether movement or non-movement
* Your thoughts on what you could bring to the OC or CRC if appointed
* Any experience you have with the Checkuser or Oversight tools (OC only)
* Any other information you think is relevant

'''The deadline for applications is 31 December 2022 in any timezone.'''

Please feel free to pass this invitation along to any users who you think may be qualified and interested. Thank you!

On behalf of the Committee Support team,&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&amp;oldid=23914777 --&gt;

== Community Wishlist Survey 2023 opens in January! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:Please-translate}}''

{{int:Hello}}

The [[m:Community Wishlist Survey 2023|'''Community Wishlist Survey (CWS) 2023''']], which lets contributors propose and vote for tools and improvements, starts next month on Monday, [https://zonestamp.toolforge.org/1674496831 23 January 2023, at 18:00 UTC] and will continue annually.

We are inviting you to share your ideas for technical improvements to our tools and platforms. Long experience in editing or technical skills is not required. If you have ever used our software and thought of an idea to improve it, this is the place to come share those ideas!

The dates for the phases of the Survey will be as follows:
* Phase 1: Submit, discuss, and revise proposals – Monday, Jan 23, 2023 to Sunday, Feb 6, 2023
* Phase 2: WMF/Community Tech reviews and organizes proposals – Monday, Jan 30, 2023 to Friday, Feb 10, 2023
* Phase 3: Vote on proposals – Friday, Feb 10, 2023 to Friday, Feb 24, 2023
* Phase 4: Results posted – Tuesday, Feb 28, 2023

If you want to start writing out your ideas ahead of the Survey, you can start thinking about your proposals and draft them in [[m:Community Wishlist Survey/Sandbox|the CWS sandbox]].

We are grateful to all who participated last year. See you in January 2023!
&lt;/div&gt;

{{int:Feedback-thanks-title}} &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Community Tech, [[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 13:32, 13. prosinca 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:STei_(WMF)/Comm-Tech_next_20&amp;oldid=23923004 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;center&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/center&gt;

Dear Wiki Community,

Christmas Greetings and a Happy New Year 2023,
 
You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition from February 1, 2023, to March 31, 2023 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2023|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia.
 
You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a [[:m:Feminism and Folklore 2023/List of Articles|list]] of suggested articles.
 
Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project:
# Create a page for the contest on the local wiki.
# Set up a fountain tool or dashboard.
# Create the local list and mention the timeline and local and international prizes.
# Request local admins for site notice.
# Link the local page and the fountain/dashboard link on the [[:m:Feminism and Folklore 2023/Project Page|meta project page]].
 
This year we would be supporting the community's financial aid for Internet and childcare support. This would be provided for the local team including their jury and coordinator team. This support is opt-in and non mandatory. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSea81OO0lVgUBd551iIiENXht7BRCISYZlKyBQlemZu_j2OHQ/viewform this Google form] and mark a mail to [mailto:support@wikilovesfolklore.org support@wikilovesfolklore.org] with the subject line starting as [Stipend] Name or Username/Language. The last date to sign up for internet and childcare aid from our team is 20th of January 2023, We encourage the language coordinators to sign up their community on this link by the 25th of January 2023.
 
Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2023|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2023/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance.
 
We look forward to your immense coordination.
 
Thank you and Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:23, 24. prosinca 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=23942484 --&gt;

== The most visited pages by users for hrwiki in 2022 ==

&lt;pre&gt;2609289 Glavna_stranica
 663960 Posebno:Traži
 618041 Svjetsko_prvenstvo_u_nogometu_–_Katar_2022.
 513596 Ukrajina
 499194 HRT_3
 444117 Hrvatska
 334984 NATO
 334420 Kumovi_(televizijska_serija)
 269529 YouTube
 265461 Facebook
 260195 Elizabeta_II.
 228074 Rusija
 226020 Svjetsko_prvenstvo_u_nogometu
 207890 Bosna_i_Hercegovina
 205087 Zagreb
 204575 Europska_unija
 198396 Pelješki_most
 193016 Toma_Zdravković
 188838 Luka_Modrić
 187876 Katar
 
Source: https://archive.org/details/2021-day-user-pageviews&lt;/pre&gt; —[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:14, 3. siječnja 2023. (CET)

== #1lib1ref CEE 2023. kampanja  ==

Od 15. 1. do 5. 2. 2023. Fondacija Wikimedia i Wikimedija Srbije organiziraju kampanju #1Lib1Ref i takmičenje za regiju CEE. Biblioteka Univerziteta u Sarajevu pridružuje se kampanji i  organizira lokalnu radionicu u kojoj će učestvovati kako bibliotekari Univerziteta u Sarajevu, tako i ostali. Cilj kampanje koja je započela 2016. godine jeste motiviranje bibliotekara/ki da dodajući reference na već postojeće članke doprinesu razvoju Wikipedije - najveće enciklopedije u historiji i jedne od najposjećenijih web lokacija, te je time s aspekta pouzdanosti informacija učine relevantnijim izvorom znanja. Kampanja #1Lib1Ref dio je šire incijative Fondacije Wikimedia pod nazivom GLAM za uključivanje bibliotekara i drugih informacijskih stručnjaka u poboljšanje Wikimedijinih projekata. Lokalni nosilac kampanje je Biblioteka Univerziteta u Sarajevu. U ovom periodu je moguće da će biti više registrovanih i na hr.wikipedia.org, te molim administratore da to imaju u vidu i ukoliko bude potrebe da podrže nove urednike. Više informacija možete dobiti na Meti i na stranici radionice https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Radionica:_%22Kampanja_1Lib1Ref_za_regiju_CEE_2023.%22 [[Suradnik:A81t|A81t]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:A81t|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:09, 8. siječnja 2023. (CET)

Administratori na hr.wikipediji, molim vas da postavite na glavnu stranicu hr.wikipedije obavijest o ovoj kampanji (https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:1Lib1Ref_2023.)? 
Hvala! [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:59, 18. siječnja 2023. (CET)

== ''The Signpost'': 16 January 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the team: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/From the team|We heard zoomers liked fortnights: the biweekly Signpost rides again]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Special report|Coverage of 2022 bans reveals editors serving long sentences in Saudi Arabia since 2020]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/News and notes|Revised Code of Conduct Enforcement Guidelines up for vote, WMF counsel departs, generative models under discussion]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/In the media|Court orders user data in libel case, Saudi Wikipedia in the crosshairs, Larry Sanger at it again]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Technology report|View it! A new tool for image discovery]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/In focus|Busting into Grand Central]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Serendipity|How I bought part of Wikipedia – for less than $100]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Gallery|What is our responsibility when it comes to images?]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Humour|New geologically speedy deletion criteria introduced]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Opinion|Good old days, in which fifth-symbol-lacking lipograms roam'd our librarious litany]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Featured content|Flip your lid]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Traffic report|The most viewed articles of 2022]]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/From the archives|Five, ten, and fifteen years ago]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:16, 16. siječnja 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24363624 --&gt;

== ''The Signpost'': 4 February 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/From the editor|New for the Signpost: Author pages, tag pages, and a decent article search function]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/News and notes|Foundation update on fundraising, new page patrol, Tides, and Wikipedia blocked in Pakistan]]

* Section 230: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Section 230|Twenty-six words that created the internet, and the future of an encyclopedia]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Disinformation report|Wikipedia on Santos]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Special report|Legal status of Wikimedia projects &quot;unclear&quot; under potential European legislation]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/In the media|Furor over new Wikipedia skin, followup on Saudi bans, and legislative debate]]

* Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Op-Ed|Estonian businessman and political donor brings lawsuit against head of national Wikimedia chapter]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Opinion|Study examines cultural leanings of Wikimedia projects' visual art coverage]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Recent research|Wikipedia's &quot;moderate yet systematic&quot; liberal citation bias]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/WikiProject report|WikiProject Organized Labour]]

* Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Tips and tricks|XTools: Data analytics for your list of created articles]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Featured content|20,000 Featureds under the Sea]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Traffic report|Films, deaths and ChatGPT]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22:46, 4. veljače 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24455582 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;New details about the Private Incident Reporting System&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;mm-body&quot;/&gt;
{{int:please-translate}}

{{int:Hello}}

We have an update about the [[m:Special:MyLanguage/Private Incident Reporting System|Private Incident Reporting System (PIRS)]] development.

We have created [[m:Special:MyLanguage/Private Incident Reporting System#Frequently Asked Questions|an FAQ on the project page]] to help answer your questions. Please check it, and [[m:Talk:Private Incident Reporting System|give feedback]], or ask additional questions if you have more. 

Best regards, Trust &amp; Safety Tools team.&lt;section end=&quot;mm-body&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 20:07, 8. veljače 2023. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:STei_(WMF)/Lists/PIRS/FAQ_Targets_II&amp;oldid=24509455 --&gt;

== ''The Signpost'': 20 February 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/News and notes|Terms of Use update, Steward elections, and Wikipedia back in Pakistan]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/In the media|Arbitrators open case after article alleges Wikipedia &quot;intentionally distorts&quot; Holocaust coverage]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Disinformation report|The &quot;largest con in corporate history&quot;?]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Essay|Machine-written articles: a new challenge for Wikipedia]]

* Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Tips and tricks|All about writing at DYK]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Featured content|Eden, lost.]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Gallery|Love is in the air]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Traffic report|Superbowl? Pfft. Give me some Bollywood! Yours sincerely, the world]]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/From the archives|5, 10, and 15 years ago: Let's (not) delete the Main Page!]]

* Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Cobwebs|Editorial: The loss of the moral high ground]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Humour|The RfA Candidate's Song]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 19:04, 20. veljače 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24566371 --&gt;

== Your wiki will be in read only soon ==

&lt;section begin=&quot;server-switch&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Pročitajte ovu poruku na drugome jeziku]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

[[foundation:|Wikimedijina Zaklada]] testira prebačaj s prvog na sekundarni podatkovni centar. Time se želi osigurati da Wikipedija i drugi wikimedijini wikiji mogu ostati dostupni čak i poslije nepogode. Da bi osigurali da je sve ispravno i radi, tehnički odjel Wikimedije provodi planirani test. Taj će test pokazati je li moguć naizmjenični rad ovih podatkovnih centara. Potreban je rad više ekipa ljudi za testiranje i otklanjanje nepredviđenih problema. 

Sav će promet u '''{{#time:j xg|2023-03-01|hr}}'''. Test počinje u '''[https://zonestamp.toolforge.org/{{#time:U|2023-03-01T14:00|en}} {{#time:H:i e|2023-03-01T14:00}}]'''.

Nažalost, uslijed ograničenja u [[mw:Manual:What is MediaWiki?|softveru MediaWiki]], nije moguće uređivanje tijekom ove zamjene. Ispričavamo se na smetnji, radimo na tome da sljedeći put zamjena bude brža. 

'''Moći ćete čitati wikistranice, ali uređivanje neće biti moguće kraće vremensko razdoblje.'''

*Uređivanje neće biti moguće do sat vremena u {{#time:l j xg Y|2023-03-01|hr}} godine.
*Ako pokušate uređivati, bit će Vam prikazana poruka o pogrješci. Nadamo se da Vaša uređivanja u to vrijeme neće biti izgubljena, ali ne jamčimo to. Ako vidite poruku o pogrješci, molimo Vas, pričekajte dok sve ne proradi na uobičajen način. Tada ćete moći snimiti Vaše uređivanje. Ali, preporučujemo da napravite kopiju Vaših uređivanja, za svaki slučaj.

''Drugi učinci'':

*Pozadinski poslovi mogu biti sporiji ili zaustavljeni. Crvene poveznice mogu ne biti ažurirane jednako brzo kao inače. Ako stvorite članak koji je povezan negdje drugdje, poveznica će ostati crvena dulje nego je uobičajeno. Skripte koje se dugo izvršavaju bit će zaustavljene.
* &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;We expect the code deployments to happen as any other week.&lt;/span&gt; &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.&lt;/span&gt;
* &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;[[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]] will be unavailable for about 90 minutes.&lt;/span&gt;

Projekt može biti odgođen ako to bude nužno.  Raspored možete [[wikitech:Switch_Datacenter|pročitati na poslužitelju wikitech.wikimedia.org]]. Sve promjene bit će objavljene prema rasporedu. Bit će još nekoliko obavijesti o ovoj zamjeni. 30 minuta prije početka procedure, na svim Wikijima bit će prikazana obavijest. '''Molimo Vas, izvijestite Vašu zajednicu o ovome.'''&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;server-switch&quot;/&gt;

&lt;span dir=ltr&gt;[[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|{{int:talk}}]])&lt;/span&gt; 22:20, 27. veljače 2023. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=24390465 --&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023: We are back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2023 promo.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the third edition of writing challenge &quot;'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 1st until 31st March 2023. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contribution in every language! The most active contesters will receive [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[m:CentralNotice/Request/UCDM 2023|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge!
&lt;/div&gt;
[[m:User:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[m:User talk:ValentynNefedov (WMUA)|talk]]) 07:58, 1 March 2023 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ValentynNefedov (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=23942484 --&gt;

== Prezentacija o Wikipediji i sestrinskim projektima na Filozofskom fakultetu ==

Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], 10. ožujka 2023. održat će se prezentacija o Wikipediji te sestrinskim projektima kao što su Wikidata (hrv. Wikipodatci) i Wikimedia Commons (hrv. Zajednički poslužitelj). Predavanje će održati Wikimedijalci koji rade na Wikiprojektu i inicijativi [[Wikipedija:OpenGLAM Croatia|(Open) GLAM wiki Croatia / (Otvorena) Kultura Hrvatske]]. Prezentacija/radionica je organizirana za studente kolegija Virtualni muzej te za studente angažirane na prijevodu Tezaurusa za umjetnost i arhitekturu (AAT). 

Studenti će biti upoznati s mogućnostima koje nude ovi projekti te kako unositi ili ispravljati podatke koji su već uneseni na spomenutim projektima. U suradnji s nositeljem kolegija i voditeljem projekta prijevoda AAT, izv. prof. Goranom Zlodijem, studenti će dio zadaća na kolegiju i projektu odraditi na spomenutim projektima tako da poboljšaju ili unesu medijske zapise i podatke o odabranim temama na Wikimedija platformama, te se opcionalno pridruže Wikimedija kampanjama i inicijativama. [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:15, 7. ožujka 2023. (CET)

== ''The Signpost'': 9 March 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's weekly journal about Wikipedia and Wikimedia''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/News and notes|What's going on with the Wikimedia Endowment?]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/Technology report|Second flight of the Soviet space bears: Testing ChatGPT's accuracy]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/In the media|What should Wikipedia do? Publish Russian propoganda? Be less woke? Cover the Holocaust in Poland differently?]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/Featured content|In which over two-thirds of the featured articles section needs to be copied over to WikiProject Military History's newsletter]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/Recent research|&quot;Wikipedia's Intentional Distortion of the Holocaust&quot; in Poland and &quot;self-focus bias&quot; in coverage of global events]]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/From the archives|Five, ten, and fifteen years ago]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 06:43, 9. ožujka 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24651918 --&gt;

== Office hour(s) - CEE Hub ==

Hello everyone,

We want to invite you to the first monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organize, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The first session will take place on '''Sunday, March 12&lt;sup&gt;th&lt;/sup&gt; at 17:00 CET time'''.

Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics.

Please respond to the email addresses toni.ristovski@wmceehub.org or barbara.klen@wmceehub.org, as you can get the invitation link on time.

We will be happy to see some of you. --[[Suradnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:15, 10. ožujka 2023. (CET)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Wikimania 2023 Welcoming Program Submissions&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;wikimania-program-submissions&quot;/&gt;[[File:Wikimania Singapore Logo.svg|right|frameless]]Do you want to host an in-person or virtual session at Wikimania 2023? Maybe a hands-on workshop, a lively discussion, a fun performance, a catchy poster, or a memorable lightning talk? [[wmania:Special:MyLanguage/2023:Program/Submissions|'''Submissions are open until March 28''']]. The event will have dedicated hybrid blocks, so virtual submissions and pre-recorded content are also welcome. If you have any questions, please join us at an upcoming conversation on March 12 or 19, or reach out by email at wikimania@wikimedia.org or on Telegram. More information on-wiki.&lt;section end=&quot;wikimania-program-submissions&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=24390465 --&gt;

== ''The Signpost'': 20 March 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/News and notes|Wikimania submissions deadline looms, Russian government after our lucky charms, AI woes nix CNET from RS slate]]

* Eyewitness: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Eyewitness|Three more stories from Ukrainian Wikimedians]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/In the media|Paid editing, plagiarism payouts, proponents of a ploy, and people peeved at perceived preferences]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Featured content|Way too many featured articles]]

* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Interview|228/2/1: the inside scoop on Aoidh's RfA]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Traffic report|Who died? Who won? Who lost?]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:19, 20. ožujka 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24726786 --&gt;

== ''The Signpost'': 20 March 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/News and notes|Wikimania submissions deadline looms, Russian government after our lucky charms, AI woes nix CNET from RS slate]]

* Eyewitness: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Eyewitness|Three more stories from Ukrainian Wikimedians]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/In the media|Paid editing, plagiarism payouts, proponents of a ploy, and people peeved at perceived preferences]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Featured content|Way too many featured articles]]

* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Interview|228/2/1: the inside scoop on Aoidh's RfA]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Traffic report|Who died? Who won? Who lost?]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 14:19, 20. ožujka 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24726786 --&gt;

== Office hour of the CEE Hub (3 April 2023) ==

Hello everyone, 

We want to invite you to the second monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organize, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The second session will take place on '''Monday, April 3&lt;sup&gt;rd&lt;/sup&gt; at 18:00 CET time'''.

Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics.

Please sign up for the upcoming session at following [[metawiki:Wikimedia CEE Hub/Office hours|Meta page]], as you can get the invitation link on time.

We will be happy to see some of you. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:48, 28. ožujka 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=24715074 --&gt;

== &lt;section begin=&quot;announcement-header&quot; /&gt; Report on voter comments from the revised Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ratification vote&lt;section end=&quot;announcement-header&quot; /&gt; ==
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voting/Report/Email|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voting/Report/Email|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voting/Report/Email}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

Hello all,

The Universal Code of Conduct project team has completed the analysis of the comments accompanying the ratification vote on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines|revised Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]]. 

All respondents to the vote had the opportunity to provide comments regarding the contents of the revised Enforcement Guidelines draft document. A total of 369 participants left comments in 18 languages; compared to 657 commenters in 27 languages in 2022. The Trust and Safety Policy team completed an analysis of these results, categorizing comments to identify major themes and areas of focus within the comments. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voter comments report|The report is available in translated versions on Meta-wiki here]]'''. Please help translate into your language. 

Again, we are thankful to all who participated in the vote and discussions. More information about the Universal Code of Conduct and its Enforcement Guidelines can be found on Meta-wiki.

On behalf of the Universal Code of Conduct project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
—[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:28, 3. travnja 2023. (CEST)

== &lt;section begin=&quot;announcement-header&quot; /&gt;Reminder: Office hours about updating the Wikimedia Terms of Use&lt;section end=&quot;announcement-header&quot; /&gt; ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours/Reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours/Reminder|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours/Reminder|}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

Hello everyone,

This a reminder that the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_department|Wikimedia Foundation Legal Department]] is hosting [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours|office hours]] with community members about [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_department/2023_ToU_updates/Proposed_update|updating the Wikimedia Terms of Use]].

The office hours will be held on '''April 4, at 17:00 UTC to 18:30 UTC.''' See for more [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours|details here on Meta]].

We hereby kindly invite you to participate in the discussion. Please note that this meeting will be held in English language and led by the members of the Wikimedia Foundation Legal Team, who will take and answer your questions. Facilitators from the Movement Strategy and Governance Team will provide the necessary assistance and other meeting-related services.

On behalf of the Wikimedia Foundation Legal Team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
—[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:03, 4. travnja 2023. (CEST)

== ''The Signpost'': 3 April 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2;&quot;&gt;
* From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/From the editor|Some long-overdue retractions]]
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/News and notes|Sounding out, a universal code of conduct, and dealing with AI]]
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/In the media|Twiddling Wikipedia during an online contest, and other news]]
* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Arbitration report|&quot;World War II and the history of Jews in Poland&quot; case is ongoing]]
* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Featured content|Hail, poetry! Thou heav'n-born maid]]
* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Recent research|Language bias: Wikipedia captures at least the &quot;silhouette of the elephant&quot;, unlike ChatGPT]]
* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/From the archives|April Fools' through the ages]]
* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Disinformation report|Sus socks support suits, seems systemic]]
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 07:25, 7. travnja 2023. (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24766128 --&gt;

== &lt;section begin=&quot;announcement-header&quot; /&gt; Call for early input on the proposed Movement Charter ratification methodology&lt;section end=&quot;announcement-header&quot; /&gt; ==
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Movement Charter/Ratification/Ratification methodology review launch|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''

Hello all,

The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Movement Charter Drafting Committee]] (MCDC) is collecting early input from the Wikimedia movement on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification|proposed methodology for the ratification of the Movement Charter]] from '''April 10 to 28, 2023'''. Ratification of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] is planned to take place in early 2024 according to the timeline. 

'''There are [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification|six questions]] that the MCDC requests your input on.''' Please share your feedback by:
* Commenting on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter|Meta talk page]]
* Commenting on the [https://forum.movement-strategy.org/t/movement-charter-ratification-methodology-community-review-from-10-28-april-2023/2930 Movement Strategy forum]
* Joining the community conversation hours

'''Conversation hours'''

The MCDC also invites everyone interested in sharing their feedback on the proposed methodology to join the community conversation hours:  
* [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Community_Consultation#Community_conversation_#1:_18_April,_2023_at_10.00_UTC|Community conversation hour #1]]: '''18 April at 10:00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1681812036 your local time])
* [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Community_Consultation#Community_conversation_#2:_24_April_2023_at_17.00_UTC|Community conversation hour #2]]: '''24 April at 17:00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1682355603 your local time])

The language of conversation hours is English. 

On behalf of the Movement Charter Drafting Committee,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
—[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:00, 11. travnja 2023. (CEST)

== &lt;section begin=&quot;announcement-header&quot; /&gt; Elections Committee: Call for New Members&lt;section end=&quot;announcement-header&quot; /&gt; == 
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt; 
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominations/2023/Announcement|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominations/2023/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections committee/Nominations/2023/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
Hello everyone, 

The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Wikimedia Foundation elections committee]] (Elections Committee) is, from today until April 24, seeking an additional 2–4 members to help facilitate the Wikimedia Foundation Board of Trustee (Board) selection process.

The 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election is being planned. New members are invited to join the Elections Committee. The Elections Committee oversees the Board of Trustees community seat selection process. Join the committee and contribute your valuable skills and ideas to the Trustee selection process.

There are eight community- and affiliate-selected seats on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees|the Wikimedia Foundation Board]]. The wider Wikimedia community votes for community members to occupy these seats. In 2024, the Elections Committee will oversee this selection process for the community- and affiliate-selected seats with expiring terms. This process will be supported by the Wikimedia Foundation.

Elections Committee members sign up for three-year terms and will be asked to [[phab:L37|sign a confidentiality agreement]]. Members can expect to contribute 2–5 hours per week before the selection process and 5–8 hours per week during the selection process.

As an Elections Committee member, you will be responsible for:

* Attending online meetings between now and the next election (mid-2024)
* Attending onboarding and online training in May–June 2023
* Working with the Committee to fulfill its [[foundation:Special:MyLanguage/Elections_Committee_Charter|other responsibilities]]

New members should have the following qualities:

* Fluency in English
* Responsiveness to email collaboration
* Knowledge of the movement and movement governance

If you would like to volunteer for this role, please '''submit your candidacy by April 24, 2023 23:59 [[:en:Anywhere on Earth|AoE (Anywhere on Earth)]] on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Nominations/2023|this Meta-Wiki page]]'''.

You can [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Wikimedia_Foundation_Elections_Committee_-_2023_Call_for_New_Members|'''read the full announcement here''']]. Thank you in advance for your interest! If you are not interested but know someone who might be, share this message with them. Please let me know if you have questions.

On behalf of the Elections Committee,&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
—[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:09, 15. travnja 2023. (CEST)

== Office hour of the CEE Hub (2 May 2023) and updates from the CEE Hub ==

Hello everyone, 

We want to invite you to the third monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organize, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The third session will take place on '''Tuesday, May 2&lt;sup&gt;nd&lt;/sup&gt; at 18:00 CEST time'''.

Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics. You can find a link on the following [[metawiki:Wikimedia CEE Hub/Office hours|Meta page]].

If you don`t have a time to come on our Office hour, you can read more about development of the CEE Hub on our '''[[metawiki:Wikimedia CEE Hub/News|News page]]'''.

We will be happy to see some of you.
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=24715074 --&gt;

== ''The Signpost'': 26 April 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/News and notes|Staff departures at Wikimedia Foundation, Jimbo hands in the bits, and graphs' zeppelin burns]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/In the media|Contested truth claims in Wikipedia]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Obituary|Remembering David &quot;DGG&quot; Goodman]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Arbitration report|Holocaust in Poland, Jimbo in the hot seat, and a desysopping]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Opinion|What Jimbo's question revealed about scamming]]

* Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Op-Ed|Wikipedia as an anchor of truth]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Special report|''Signpost'' statistics between years 2005 and 2022]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/News from the WMF|Collective planning with the Wikimedia Foundation]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Featured content|In which we described the featured articles in rhyme again]]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/From the archives|April Fools' through the ages, part two]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Humour|The law of hats]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Traffic report|Long live machine, the future supreme]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:19, 26. travnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24906106 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Seeking volunteers for the next step in the Universal Code of Conduct process&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt; 
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Nominations/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Nominations/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

Hello,

As follow-up to [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/message/IOMVS7W75ZYMABQGOQ2QH2JAURC3CHGH/ the message about the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines] by Wikimedia Foundation Board of Trustees Vice Chair, Shani Evenstein Sigalov, I am reaching out about the next steps. I want to bring your attention to the next stage of the Universal Code of Conduct process, which is forming a building committee for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). I invite community members with experience and deep interest in community health and governance to nominate themselves to be part of the U4C building committee, which needs people who are:

* Community members in good standing
* Knowledgeable about movement community processes, such as, but not limited to, policy drafting, participatory decision making, and application of existing rules and policies on Wikimedia projects
* Aware and appreciative of the diversity of the movement, such as, but not limited to, languages spoken, identity, geography, and project type
* Committed to participate for the entire U4C Building Committee period from mid-May - December 2023
* Comfortable with engaging in difficult, but productive conversations
* Confidently able to communicate in English

The Building Committee shall consist of volunteer community members, affiliate board or staff, and Wikimedia Foundation staff.

The Universal Code of Conduct has been a process strengthened by the skills and knowledge of the community and I look forward to what the U4C Building Committee creates. If you are interested in joining the Building Committee, please either [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee/Nominations|sign up on the Meta-Wiki page]], or contact ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org by May 12, 2023. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee|Read more on Meta-Wiki]]'''.

Best regards,&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 21:00, 26. travnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=24941045 --&gt;

== ''The Signpost'': 8 May 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's weekly journal about Wikipedia and Wikimedia''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/News and notes|New legal &quot;deVLOPments&quot; in the EU]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/In the media|Vivek's smelly socks, online safety, and politics]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Recent research|Gender, race and notability in deletion discussions]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Featured content|I wrote a poem for each article, I found rhymes for all the lists; &lt;br /&gt;My first featured picture of this year now finally exists!]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Arbitration report|&quot;World War II and the history of Jews in Poland&quot; approaches conclusion]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/News from the WMF|Planning together with the Wikimedia Foundation]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Special report|There Shall Be Seasons Refreshing – Stories from WikiConference India 2023]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 06:26, 8. svibnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24990251 --&gt;

== News about upcoming sessions and the CEE Newsletter ==

Hello everyone, 

[[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] has two major announcement for the upcoming week:

* Next [[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch up]] – youth edition will take place on May 16th 2023, 18:00-19:00 CEST. Please register for the event using the [https://docs.google.com/forms/d/14xTqCXTH_CKmScGoQ_COjuHtwNziCKITRIssre-a7SQ/edit following link]. This meeting is a part of already established CEE Catch up concept. The goal of the meeting is to gather young CEE Wikimedians/Wikipedians (up to 26 years old) and people who are older than 26 and who are interested in learning about and from youth.

* Learning session dedicated to [[:m:Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation Grants]], where you can learn how is the process for applying this type of grants, and to learn from first hand about two such funded initiatives in the CEE Region. This session will take place on May 17th 2023, 18:00-19:20 CEST. Please register for the event using the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfW9TASrl_tiiqcBsgK725tianZlv82_I3qA9CaZGrTlJ_P8g/viewform?usp=sf_link following link].

'''CEE Newsletter is back!''' You can wrote first renewed edition of the CEE Newsletter [[:m:CEE/Newsletter/January-April 2023|here]].

''Important remark'': The CEE Newsletter is open for new members in the editorial team, so please show your interest by writing an email to the CEE Hub staff.
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=24715074 --&gt;

== Reminder about registration and submissions for Wikimedia CEE Meeting 2023 ==

Dear all, 

we would like to remind you about submission and registration deadlines for [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2023|Wikimedia CEE Meeting 2023]], which are approaching. If you haven’t [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2023/Registration|registered]] and/or sent your [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2023/Submissions|submissions]], there is still time to do so.

CEE Meeting is a place where we get a chance to share our learning and experience with the region and we are all looking forward to seeing many of you in this September in Tbilisi (Georgia).

If you want some assistance or advice from us, especially related to preparing your presentations, please contact [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], we will be happy to support you. (barbara.klen@wmceehub.org and toni.ristovski@wmceehub.org)

Toni Ristovski, on behalf of the CEE Hub staff
--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:02, 17. svibnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=25031695 --&gt;

== ''The Signpost'': 22 May 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/News and notes|Golden parachutes: Record severance payments at Wikimedia Foundation]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/In the media|History, propaganda and censorship]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Arbitration report|Final decision in &quot;World War II and the history of Jews in Poland&quot;]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Recent research|Create or curate, cooperate or compete? Game theory for Wikipedia editors]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Featured content|A very musical week for featured articles]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Traffic report|Coronation, chatbot, celebs]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/WikiProject report|Wikipedians Convene for Queering Wikipedia 2023: The First International LGBT+ Wikipedia Conference]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10:41, 22. svibnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=24998606 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Selection of the U4C Building Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The next stage in the Universal Code of Conduct process is establishing a Building Committee to create the charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). The Building Committee has been selected. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee|Read about the members and the work ahead on Meta-wiki]].&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Project|UCoC Project Team]], 06:20, 27. svibnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25018085 --&gt;

== ''The Signpost'': 5 June 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/News and notes|WMRU director forks new 'pedia, birds flap in top '22 piccy, WMF weighs in on Indian gov's map axe plea]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/In the media|Section 230 stands tall, WP vs. UK bill, Miss Information dissed again]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/Featured content|Poetry under pressure]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/Traffic report|Celebs, controversies and a chatbot in the public eye]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:24, 5. lipnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25064021 --&gt;

== Wikipedia with CC-BY-SA 4.0 now ==

Now, the Wikipedia content is under license [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ CC-BY-SA 4.0] ([https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/thread/7G6XPWZPQFLZ2JANN3ZX6RT4DVUI3HZQ/#7G6XPWZPQFLZ2JANN3ZX6RT4DVUI3HZQ official news]). [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:07, 9. lipnja 2023. (CEST)

== ''The Signpost'': 19 June 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/News and notes|WMF Terms of Use now in force, new Creative Commons licensing]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/In the media|English WP editor glocked after BLP row on Italian 'pedia]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/Featured content|Content, featured]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/Recent research|Hoaxers prefer currently-popular topics]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:11, 19. lipnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25152768 --&gt;

== General survey about grants, tools and support from the CEE Hub ==

[[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] created one general survey where we aim to collect information and opinions about several important topics that we believe all of you have experience in at some level.

The survey has three main topics: experience with grants and opinions, what kind of tools you used and want to use, and also what kind of support you want to have from the CEE Hub, which will help us in shaping the second year of the CEE Hub.

'''Please dedicate 15 minutes of your free time and submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdvwAVASlWBuCE2XZneYuSCGgYE-6sPNvM4RpPhfZnM_z4Fag/viewform?usp=sf_link on this link].'''

--Toni Ristovski, on behalf of the CEE Hub staff [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:31, 20. lipnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=25178510 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt; Announcing the new Elections Committee members&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt; 
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
Hello there, 

We are glad to announce [[listarchive:list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/message/4TALOUFPAP2VDBR27GKRVOP7IGQYU3DB/|the new members and advisors of the Elections Committee]]. The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Elections Committee]] assists with the design and implementation of the process to select Community- and Affiliate-Selected trustees for the Wikimedia Foundation Board of Trustees. After an open nomination process, the strongest candidates spoke with the Board and four candidates were asked to join the Elections Committee. Four other candidates were asked to participate as advisors. 

Thank you to all the community members who submitted their names for consideration. We look forward to working with the Elections Committee in the near future.

On behalf of the Wikimedia Foundation Board of Trustees,&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 20:00, 28. lipnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25018085 --&gt;

== ''The Signpost'': 3 July 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/News and notes|Online Safety Bill: Wikimedia Foundation and Wikimedia UK launch open letter]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Disinformation report|Imploded submersible outfit foiled trying to sing own praises on Wikipedia]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/In the media|Journo proposes mass Wiki dox, sponsored articles on Fandom, Section 230 discussed]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Featured content|Incensed]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Traffic report|Are you afraid of spiders? Arnold? The Idol? ChatGPT?]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Humour|United Nations dispatches peacekeeping force to Wikipedia policy discussions]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10:17, 3. srpnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25180371 --&gt;

== ''The Signpost'': 17 July 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/News and notes|Big bux hidden beneath wine-dark sea as we wait for the Tides to go out?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/In the media|Tentacles of Emirates plot attempt to ensnare Wikipedia]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Obituary|David Thomsen (Dthomsen8) and Ingo Koll (Kipala)]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/News from the WMF|ABC for Fundraising: Advancing Banner Collaboration for fundraising campaigns]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/In focus|Are the children of celebrities over-represented in French cinema?]]

* Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Tips and tricks|What automation can do for you (and your WikiProject)]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Recent research|Wikipedia-grounded chatbot &quot;outperforms all baselines&quot; on factual accuracy]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Humour|New fringe theories to be introduced]]

* Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Cobwebs|If you're reading this, you're probably on a desktop]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Featured content|Scrollin', scrollin', scrollin', keep those readers scrollin', got to keep on scrollin', Rawhide!]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Traffic report|The Idol becomes the Master]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:03, 17. srpnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25275917 --&gt;

== Upcoming CEE Catch up – Supporting community health ==

Hello everyone, 

[[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] invites community members to a next [[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]] which will focus on '''community health'''. The meeting will take place on '''''July 31st, 2023, 18:00-19:00 CEST'''''. You can sign up for the event on our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|Meta]] page, where you simply just add your username and we will send you a link for the event.

The goal of the session is to gather everyone interested to hear more about practices WMF and different Wikimedia affiliates have established to protect (mental) health and wellbeing of volunteers. The session is interesting for everyone who wants to know about supporting community health or if you want to learn how to implement some new practices in your affiliate/community.

--Toni Ristovski, on behalf of the CEE Hub staff [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:02, 18. srpnja 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=25178510 --&gt;

== ''The Signpost'': 1 August 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/News and notes|City officials attempt to doxx Wikipedians, Ruwiki founder banned, WMF launches Mastodon server]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/In the media|Truth, AI, bull from politicians, and climate change]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Disinformation report|Hot climate, hot hit, hot money, hot news hot off the presses!]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Obituary|Donald Cram, Peter McCawley, and Eagleash]]

* Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Tips and tricks|Citation tools for dummies!]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Humour|Does Wikipedia present neutral perspectives?]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/In focus|''Journals cited by Wikipedia'']]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Opinion|Are global bans the last step?]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Featured content|Featured Content, 1 to 15 July]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Traffic report|Come on Oppie, let's go party]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:40, 1. kolovoza 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25312130 --&gt;

== ''The Signpost'': 15 August 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/News and notes|Dude, Where's My Donations? Wikimedia Foundation announces another million in grants for non-Wikimedia-related projects]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/In the media|An accusation of bias from Brazil, a lawsuit from Portugal, plagiarism from Florida]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/In focus|2023 Good Article Nomination drive is underway: get your barnstars here!]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Special report|Thirteen years later, why are most administrators still from 2005?]]

* Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Tips and tricks|How to find images for your articles, check their copyright, upload them, and restore them]]

* Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Cobwebs|Getting serious about writing]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Opinion|Copyright trolls, or the last beautiful free souls on this planet?]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Serendipity|Why I stopped taking photographs almost altogether]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Featured content|Barbenheimer confirmed]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Humour|Arbitration Committee to accept case against Right Honorable Frimbley Cantingham, 15th Viscount Bellington-upon-Porkshire]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Traffic report|Come on in, and pull yourself up a chair]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16:19, 15. kolovoza 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25463725 --&gt;

== Global bot flag request for Lingua Libre Bot ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
: &lt;small&gt;Apologies for sending this message solely in English. {{int:please-translate}}.&lt;/small&gt;

{{int:hello}},

This is a notice pursuant the [[:m:Special:MyLanguage/Bot policy|global bot policy]], to inform you that [[:m:User:Lingua Libre Bot|Lingua Libre Bot]] is requesting approval to operate as a global bot.

The discussion can be found at [[:m:Special:MyLanguage/Steward_requests/Bot_status#Lingua_Libre_Bot|Steward requests/Bot status]] in Meta-Wiki. All Wikimedia Community members can participate in the discussion if they so wish.

{{int:thank-you}}

&lt;small&gt;''You are receiving this message because this page is listed in the [[:m:Bot policy/New global bot discussion|list of pages to notify]] about new global bot discussions. If you no longer wish to be notified, you may remove this page from that list at any time.''&lt;/small&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;--[[m:User:MarcoAurelio|MA]] ([[m:User talk:MarcoAurelio|razgovor]]) 13:04, 21. kolovoza 2023. (CEST)&lt;/bdi&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:MarcoAurelio@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&amp;oldid=25384075 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Review the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt; 
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Announcement - Review|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Announcement - Review}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
Hello all,

I am pleased to share the next step in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] work. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) draft charter]] is now ready for your review. 

The [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Enforcement Guidelines]] require a [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines#4.5_U4C_Building_Committee|Building Committee]] form to draft a charter that outlines procedures and details for a global committee to be called the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines#4._UCoC_Coordinating_Committee_(U4C)|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. Over the past few months, the U4C Building Committee worked together as a group to discuss and draft the U4C charter. The U4C Building Committee welcomes feedback about the draft charter now through 22 September 2023. After that date, the U4C Building Committee will revise the charter as needed and a community vote will open shortly afterward.

Join the conversation during the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee#Conversation hours|conversation hours]] or on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Meta-wiki]].

Best,&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]], on behalf of the U4C Building Committee, 17:35, 28. kolovoza 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25392152 --&gt;

== ''The Signpost'': 31 August 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/From the editor|Beta version of signpost.news now online]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/News and notes|You like RecentChanges?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/In the media|Taking it sleazy]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Recent research|The five barriers that impede &quot;stitching&quot; collaboration between Commons and Wikipedia]]

* Draftspace: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Draftspace|Bad Jokes and Other Draftspace Novelties]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Humour|The Dehumourification Plan]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Traffic report|Raise your drinking glass, here's to yesterday]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 02:45, 31. kolovoza 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25528894 --&gt;

== ''The Signpost'': 16 September 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/News and notes|Wikimedia power sharing – just an advisory role for the volunteer community?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/In the media|&quot;Just flirting&quot;, going Dutch and Shapps for the defence?]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Obituary|Nosebagbear]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Serendipity|Yea, though I walk through the valley of the shadow of death, I will fear no paywall, for thou, Wikipedia Library, art with me]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Featured content|Catching up]]

* Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Concept|Strange portal opened by CERN researchers brings Wikipedia articles from &quot;other worlds&quot;]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Traffic report|Some of it's magic, some of it's tragic]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 06:38, 16. rujna 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25586584 --&gt;

== ''The Signpost'': 3 October 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/News and notes|Wikimedia Endowment financial statement published]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/In the media|History is written by whoever can harness the most editors]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Recent research|Readers prefer ChatGPT over Wikipedia; concerns about limiting &quot;anyone can edit&quot; principle &quot;may be overstated&quot;]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Featured content|By your logic,]]

* Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Concept|Wikipedia policies from other worlds: WP:NOANTLERS]]

* Poetry: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Poetry|&quot;The Sight&quot;]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Traffic report|There shall be no slaves in the land of lands, it's a Bollywood jam]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22:32, 3. listopada 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25667606 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;== Opportunities open for the Affiliations Committee, Ombuds commission, and the Case Review Committee  ==&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;div style=&quot;margin:.2em 0 .5em;margin-{{#switch:{{PAGELANGUAGE}}|ar|arc|ary|arz|azb|bcc|bgn|ckb|bqi|dv|fa|fa-af|glk|ha-arab|he|kk-arab|kk-cn|ks|ku-arab|ms-arab|mzn|pnb|prd|ps|sd|ug|ur|ydd|yi=right|left}}:3ex;&quot;&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short|''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'']]

''&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/span&gt;''&lt;/div&gt;

Hi everyone! The [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee]] (AffCom), [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission]] (OC), and the [[m:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety/Case_Review_Committee|Case Review Committee]] (CRC) are looking for new members. These volunteer groups provide important structural and oversight support for the community and movement. People are encouraged to nominate themselves or encourage others they feel would contribute to these groups to apply. There is more information about the roles of the groups, the skills needed, and the opportunity to apply on the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments|'''Meta-wiki page''']]. 

On behalf of the Committee Support team,&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
~ [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 18:41, 9. listopada 2023. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25570445 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Review and comment on the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection rules package&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
Dear all, 

Please review and comment on the Wikimedia Foundation Board of Trustees selection rules package from now until 29 October 2023. The selection rules package was based on older versions by the Elections Committee and will be used in the 2024 Board of Trustees selection. Providing your comments now will help them provide a smoother, better Board selection process. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|More on the Meta-wiki page]].

Best,

Katie Chan &lt;br&gt;
Chair of the Elections Committee&lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

03:12, 17. listopada 2023. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25570445 --&gt;

== ''The Signpost'': 23 October 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/News and notes|Where have all the administrators gone?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/In the media|Thirst traps, the fastest loading sites on the web, and the original collaborative writing]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Gallery|Before and After: Why you don't need to know how to restore images to make massive improvements]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Featured content|Yo, ho! Blow the man down!]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Traffic report|The calm and the storm]]

* News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/News from Diff|Sawtpedia: Giving a Voice to Wikipedia Using QR Codes]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Humour|New citation template introduced for divine revelations, drug use, and really thinking about it]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:02, 23. listopada 2023. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25777554 --&gt;

== ''The Signpost'': 6 November 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Arbitration report|Admin bewilderingly unmasks self as sockpuppet of other admin who was extremely banned in 2015]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/In the media|UK gov bigwig accused of ripping off WP articles for book, Wikipedians accused of being dicks by a rich man]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/News and notes|Board candidacy process posted, editors protest WMF privacy measure, sweet meetups]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Opinion|An open letter to Elon Musk]]

* WikiCup report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/WikiCup report|The WikiCup 2023]]

* News from Wiki Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/News from Wiki Ed|Equity lists on Wikipedia]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Recent research|How English Wikipedia drove out fringe editors over two decades]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Featured content|Like putting a golf course in a historic site.]]

* Wikidata: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Wikidata|Evaluating qualitative systemic bias in large article sets on Wikipedia]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Traffic report|Cricket jumpscare]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:46, 6. studenoga 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25812995 --&gt;

== Office hour of the CEE Hub (6 November 2023) ==

Hello everyone, 

We want to invite you to the ninth monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organise, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The ninth session will take place on '''Monday, November 6&lt;sup&gt;th&lt;/sup&gt; at 17:00 CET time'''.

Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics. You can find a link on the following [[metawiki:Wikimedia CEE Hub/Office hours|Meta page]].

If you don`t have a time to come on our Office hour, you can read more about development of the CEE Hub on our '''[[metawiki:Wikimedia CEE Hub/News|News page]]'''.

We will be happy to see some of you. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:29, 6. studenoga 2023. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=25178510 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Coming soon: Reference Previews&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;ReferencePreviewsDefault&quot;/&gt;
[[File:Example_of_a_Reference_Preview.png|right|300px]]
A new feature is coming to your wiki soon: Reference Previews are popups for references. Such popups have existed on wikis as local gadgets for many years.  Now there is a central solution, available on all wikis, and consistent with the [[mw:Special:MyLanguage/Page Previews|PagePreviews feature]].

Reference Previews will be visible to everyone, including readers. If you don’t want to see them, [[m:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews#Opt-out feature|you can opt out]]. If you are [[Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets|using the gadgets]] Reference Tooltips or Navigation Popups, you won’t see Reference Previews unless you disable the gadget.

Reference Previews have been a beta feature on many wikis since 2019, and a default feature on some since 2021. Deployment is planned for November 22. 

* [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Help page]] 
* [[m:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews|Project page with more information (in English)]]. 
* Feedback is welcome [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews|on this talk page]]. 
-- For [[m:WMDE Technical Wishes|Wikimedia Deutschland’s Technical Wishes]] team,
&lt;section end=&quot;ReferencePreviewsDefault&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]], 14:11, 15. studenoga 2023. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=25866958 --&gt;

== ''The Signpost'': 20 November 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/In the media|Propaganda and photos, lunatics and a lunar backup]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/News and notes|Update on Wikimedia's financial health]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/Traffic report|If it bleeds, it leads]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/Recent research|Canceling disputes as the real function of ArbCom]]

* Wikimania: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/Wikimania|Wikimania 2024 scholarships]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10:45, 20. studenoga 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25866860 --&gt;

== ''The Signpost'': 4 December 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/News and notes|Beeblebrox ejected from Arbitration Committee following posts on Wikipediocracy]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/In the media|Turmoil on Hebrew Wikipedia, grave dancing, Olga's impact and inspiring Bhutanese nuns]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Disinformation report|&quot;Wikipedia and the assault on history&quot;]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/In focus|Tens of thousands of freely available sources flagged]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Comix|Bold comics for a new age]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Essay|I am going to die]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Featured content|Real gangsters move in silence]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Traffic report|And it's hard to watch some cricket, in the cold November Rain]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Humour|Mandy Rice-Davis Applies]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:11, 4. prosinca 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25919722 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;(New) Feature on [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer|Kartographer]]: Adding geopoints via QID&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Body&quot;/&gt;Since September 2022, it is possible to create geopoints using a QID. Many wiki contributors have asked for this feature, but it is not being used much. Therefore, we would like to remind you about it. More information can be found on the [[M:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation/Geopoints via QID|project page]]. If you have any comments, please let us know on the [[M:Talk:WMDE Technical Wishes/Geoinformation/Geopoints via QID|talk page]]. – Best regards, the team of Technical Wishes at Wikimedia Deutschland
&lt;section end=&quot;Body&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[M:User:Thereza Mengs (WMDE)|Thereza Mengs (WMDE)]] 13:31, 13. prosinca 2023. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Thereza Mengs (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=25955829 --&gt;

== ''The Signpost'': 24 December 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Special report|Did the Chinese Communist Party send astroturfers to sabotage a hacktivist's Wikipedia article?]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/News and notes|The Italian Public Domain wars continue, Wikimedia RU set to dissolve, and a recap of WLM 2023]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/In the media|Consider the humble fork]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Discussion report|Arabic Wikipedia blackout; Wikimedians discuss SpongeBob, copyrights, and AI]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/In focus|Liquidation of Wikimedia RU]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Technology report|Dark mode is coming]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Recent research|&quot;LLMs Know More, Hallucinate Less&quot; with Wikidata]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Gallery|A feast of holidays and carols]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Comix|Lollus lmaois 200C tincture]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Crossword|when the crossword is sus]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Traffic report|What's the big deal? I'm an animal!]]

* From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/From the editor|A piccy iz worth OVAR 9000!!!11oneone! wordz ^_^]]

* Apocrypha: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Apocrypha|Local editor discovered 1,380 lost subheadings in ancient Signpost scrolls. And what he found was shocking.]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Humour|Guess the joke contest]]

* BJAODN: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/BJAODN|Bad jokes and other deleted nonsense]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:00, 24. prosinca 2023. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=25972416 --&gt;

== TOP 50 user pageviews on hrwiki (year 2023) ==

&lt;pre&gt;     1	   2798319 Glavna_stranica
     2	    852851 Facebook
     3	    764363 Posebno:Traži
     4	    650730 Super_Mario_Bros._Film
     5	    405165 Hrvatska
     6	    285569 Zagreb
     7	    262822 Izrael
     8	    227045 Carles_Puigdemont
     9	    222265 Horoskop
    10	    216212 Bosna_i_Hercegovina
    11	    210777 Država_Palestina
    12	    205099 Kumovi_(televizijska_serija)
    13	    197296 YouTube
    14	    192633 Split
    15	    182191 Rodbinski_nazivi
    16	    181961 Nikola_Tesla
    17	    161502 Sarajevo
    18	    156081 Europska_unija
    19	    155936 Rijeka
    20	    153706 Domovinski_rat
    21	    152675 Luka_Modrić
    22	    149519 Zadar
    23	    143573 Drugi_svjetski_rat
    24	    141539 Mostar
    25	    138897 Prvi_svjetski_rat
    26	    136679 Kosovo
    27	    133679 UEFA_Liga_prvaka
    28	    133059 Njemačka
    29	    133058 Osijek
    30	    132423 Sedam_smrtnih_grijeha
    31	    130276 HNK_Hajduk_Split
    32	    130134 RMS_Titanic
    33	    128033 Dodatak:Popis_pozivnih_brojeva_u_Hrvatskoj
    34	    124229 Turska
    35	    124201 Portal:Životopis
    36	    121662 Let_3
    37	    120441 Dubrovnik
    38	    120313 Operacija_Oluja
    39	    119845 Sjedinjene_Američke_Države
    40	    119438 Google_prevoditelj
    41	    118606 Posebno:Nedavne_promjene
    42	    116779 Srbija
    43	    116327 Hrvatska_radiotelevizija
    44	    113781 Ukrajina
    45	    113718 Jutarnji_list
    46	    113165 Hrvatska_nogometna_reprezentacija
    47	    109908 Josip_Broz_Tito
    48	    109331 Novak_Đoković
    49	    108587 GNK_Dinamo_Zagreb
    50	    108206 Rusija&lt;/pre&gt;
Source: https://archive.org/details/2023-top_2k_user_pageviews [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:06, 3. siječnja 2024. (CET)

== Reusing references: Can we look over your shoulder? ==

''Apologies for writing in English.''

The Technical Wishes team at Wikimedia Deutschland is planning to [[m:WMDE Technical Wishes/Reusing references|make reusing references easier]]. For our research, we are looking for wiki contributors willing to show us how they are interacting with references.

* The format will be a 1-hour video call, where you would share your screen. [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ More information here].
* Interviews can be conducted in English, German or Dutch.
* [[mw:WMDE_Engineering/Participate_in_UX_Activities#Compensation|Compensation is available]].
* Sessions will be held in January and February.
* [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ Sign up here if you are interested.]
* Please note that we probably won’t be able to have sessions with everyone who is interested. Our UX researcher will try to create a good balance of wiki contributors, e.g. in terms of wiki experience, tech experience, editing preferences, gender, disability and more. If you’re a fit, she will reach out to you to schedule an appointment.

We’re looking forward to seeing you, [[m:User:Thereza Mengs (WMDE)| Thereza Mengs (WMDE)]]
&lt;!-- Message sent by User:Thereza Mengs (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=25956752 --&gt;

== ''The Signpost'': 10 January 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/From the editor|NINETEEN MORE YEARS! NINETEEN MORE YEARS!]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Special report|Public Domain Day 2024]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Technology report|Wikipedia: A Multigenerational Pursuit]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/News and notes|In other news ... see ya in court!]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/In focus|The long road of a featured article candidate]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/In the media|What is plagiarism? Oklahoma Disneyland? Reaching a human being at Wikipedia?]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/WikiProject report|WikiProjects Israel and Palestine]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Obituary|Anthony Bradbury]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Traffic report|The most viewed articles of 2023]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Crossword|everybody gangsta till the style sheets start cascading]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Comix|Conflict resolution]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:51, 12. siječnja 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26044843 --&gt;

== Feminism and Folklore 2024 ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;center&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/center&gt;

Dear Wiki Community,

You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore 2024]]''' writing competition from February 1, 2023, to March 31, 2023 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia.
 
You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles.
 
Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project:
# Create a page for the contest on the local wiki.
# Set up a campaign on '''CampWiz''' tool.
# Create the local list and mention the timeline and local and international prizes.
# Request local admins for site notice.
# Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2024/Project Page|meta project page]].

This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools''']

Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2024|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2024/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance.
 
We look forward to your immense coordination.
 
Thank you and Best wishes,

'''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore 2024 International Team]]'''

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:26, 18. siječnja 2024. (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Dear Wiki Community,
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024|Wiki Loves Folklore 2024]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2024 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2024|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

-- [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:26, 18. siječnja 2024. (CET)
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=23942484 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Vote on the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello all,

I am reaching out to you today to announce that the voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) Charter is now open. Community members may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|cast their vote and provide comments about the charter via SecurePoll]] now through '''2 February 2024'''. Those of you who voiced your opinions during the development of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|UCoC Enforcement Guidelines]] will find this process familiar.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|current version of the U4C Charter]] is on Meta-wiki with translations available. 

Read the charter, go vote and share this note with others in your community. I can confidently say the U4C Building Committee looks forward to your participation.

On behalf of the UCoC Project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 19:08, 19. siječnja 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25853527 --&gt;

== ''The Signpost'': 31 January 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/News and notes|Wikipedian Osama Khalid celebrated his 30th birthday in jail]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Opinion|Until it happens to you]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Disinformation report|How paid editors squeeze you dry]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/In the media|Katherine Maher new NPR CEO, go check Wikipedia, race in the race]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/In focus|The long road of a featured article candidate, part 2]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Recent research|Croatian takeover was enabled by &quot;lack of bureaucratic openness and rules constraining [admins]&quot;]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Comix|We've all got to start somewhere]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Traffic report|DJ, gonna burn this goddamn house right down]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16:16, 31. siječnja 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26086360 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Last days to vote on the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting reminder}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello all,

I am reaching out to you today to remind you that the voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) charter will close on '''2 February 2024'''. Community members may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|cast their vote and provide comments about the charter via SecurePoll]]. Those of you who voiced your opinions during the development of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|UCoC Enforcement Guidelines]] will find this process familiar.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|current version of the U4C charter]] is on Meta-wiki with translations available. 

Read the charter, go vote and share this note with others in your community. I can confidently say the U4C Building Committee looks forward to your participation.

On behalf of the UCoC Project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 18:00, 31. siječnja 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=25853527 --&gt;

== Request for global bot flag for CommonsDelinker ==

Hello! 

This is a notification to let you know that a new request for the [[m:Special:MyLanguage/Bot policy#Global bots|global bot]] flag for [[Special:Contributions/CommonsDelinker|CommonsDelinker]] has been started. 

Please note that the request will remain open for 14 days starting today. You can leave a comment or opinion on [[m:Steward requests/Bot status#Global bot status requests|the relevant page]]! 

Best regards --[[m:User:Superpes15|Superpes15]] ([[m:User talk:Superpes15|talk]])
&lt;!-- Message sent by User:Superpes15@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&amp;oldid=25384075 --&gt;

== Wikimedia Community Fund (General Support Fund) Round 2 announcement  ==

:''[[m:Special:MyLanguage/Grants:Programs/Wikimedia_Community_Fund/2023-24_Round_2_Announcement|You can find this message translated into additional languages on Meta-Wiki.]]''

Hello all, the Community Resources team at Wikimedia Foundation announced the upcoming round 2 for the [[m:Special/MyLanguage/Grants:Programs/Wikimedia Community Fund/General Support Fund|General Support Fund]], which will run from February through May 2024. The Wikimedia Community Fund's General Support Fund provides flexible support for long-term projects contributing to Wikimedia projects. In the announcement, you can find information for new and returning applicants, as well as details about the round timeline and grant budgets. We will also reach out to you during the community review period. [[m:Special:MyLanguage/Grants:Programs/Wikimedia_Community_Fund/2023-24_Round_2_Announcement|Read the full announcement on Meta-Wiki]]. On behalf of the Community Resources team, --[[Suradnik:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:I JethroBT (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:03, 8. veljače 2024. (CET)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Announcing the results of the UCoC Coordinating Committee Charter ratification vote&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - results}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

Thank you everyone for following the progress of the Universal Code of Conduct. I am writing to you today to announce the outcome of the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|ratification vote]] on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee Charter]]. 1746 contributors voted in this ratification vote with 1249 voters supporting the Charter and 420 voters not. The ratification vote process allowed for voters to provide comments about the Charter. 

A report of voting statistics and a summary of voter comments will be published on Meta-wiki in the coming weeks.

Please look forward to hearing about the next steps soon.

On behalf of the UCoC Project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 19:23, 12. veljače 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26160150 --&gt;

== ''The Signpost'': 13 February 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/News and notes|Wikimedia Russia director declared &quot;foreign agent&quot; by Russian gov; EU prepares to pile on the papers]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Disinformation report|How low can the scammers go?]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Gallery|Before and After: Why you don't need to touch grass to dramatically improve images of flora and fauna]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/In the media|Speaking in tongues, toeing the line, and dressing the part]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Serendipity|Is this guy the same as the one who was a Nazi?]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Traffic report|Griselda, Nikki, Carl, Jannik and two types of football]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Crossword|Our crossword to bear]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Comix|Strongly]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:38, 13. veljače 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26223997 --&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024: We are back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2024 general.jpg|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the forth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 1st until 31st March 2024. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contribution in every language! The most active contesters will receive prizes.&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/UCDM 2024|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[:m:User talk:ValentynNefedov (WMUA)|talk]])
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ValentynNefedov (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=26166467 --&gt;

== ''The Signpost'': 2 March 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/News and notes|Wikimedia enters US Supreme court hearings as &quot;the dolphin inadvertently caught in the net&quot;]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/Recent research|Images on Wikipedia &quot;amplify gender bias&quot;]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/In the media|The Scottish Parliament gets involved, a wikirace on live TV, and the Foundation's CTO goes on record]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/Obituary|Vami_IV]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/Traffic report|Supervalentinefilmbowlday]]

* WikiCup report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/WikiCup report|High-scoring WikiCup first round comes to a close]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:03, 2. ožujka 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26310391 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt; Report of the U4C Charter ratification and U4C Call for Candidates now available&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – call for candidates| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

I am writing to you today with two important pieces of information. First, the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Vote results|report of the comments from the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter ratification]] is now available. Secondly, the call for candidates for the U4C is open now through April 1, 2024.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members are invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Per the charter, there are 16 seats on the U4C: eight community-at-large seats and eight regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement.

Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|Meta-wiki]].

On behalf of the UCoC project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 17:25, 5. ožujka 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26276337 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt; Wikimedia Foundation Board of Trustees 2024 Selection&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
: ''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]''
: ''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
Dear all,

This year, the term of 4 (four) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats.

The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee|Elections Committee]] will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Board Governance Committee created a Board Selection Working Group from Trustees who cannot be candidates in the 2024 community- and affiliate-selected trustee selection process composed of Dariusz Jemielniak, Nataliia Tymkiv, Esra'a Al Shafei, Kathy Collins, and Shani Evenstein Sigalov [3]. The group is tasked with providing Board oversight for the 2024 trustee selection process, and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. 

Here are the key planned dates:

*  May 2024: Call for candidates and call for questions
*  June 2024: Affiliates vote to shortlist 12 candidates (no shortlisting if 15 or less candidates apply) [5]
*  June-August 2024: Campaign period
*  End of August / beginning of September 2024: Two-week community voting period
*  October–November 2024: Background check of selected candidates
*  Board's Meeting in December 2024: New trustees seated

Learn more about the 2024 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|this Meta-wiki page]], and make your plan.

'''Election Volunteers'''

Another way to be involved with the 2024 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Election Volunteers|Meta-wiki page]].

Best regards,

[[m:Special:MyLanguage/User:Pundit|Dariusz Jemielniak]] (Governance Committee Chair, Board Selection Working Group)

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021/Results#Elected

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter

[3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Minutes:2023-08-15#Governance_Committee

[4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles

[5] Even though the ideal number is 12 candidates for 4 open seats, the shortlisting process will be triggered if there are more than 15 candidates because the 1-3 candidates that are removed might feel ostracized and it would be a lot of work for affiliates to carry out the shortlisting process to only eliminate 1-3 candidates from the candidate list.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]]20:57, 12. ožujka 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26349432 --&gt;

== ''The Signpost'': 29 March 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Technology report|Millions of readers still seeing broken pages as &quot;temporary&quot; disabling of graph extension nears its second year]]

* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Interview|Interview on Wikimedia Foundation fundraising and finance strategy]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Special report|19-page PDF accuses Wikipedia of bias against Israel, suggests editors be forced to reveal their real names, and demands a new feature allowing people to view the history of Wikipedia articles]]

* Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Op-Ed|Wikipedia in the age of personality-driven knowledge]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Recent research|&quot;Newcomer Homepage&quot; feature mostly fails to boost new editors]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/News and notes|Universal Code of Conduct Coordinating Committee Charter ratified]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/In the media|&quot;For me it’s the autism&quot;: AARoard editors on the fork more traveled]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Traffic report|He rules over everything, on the land called planet Dune]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Humour|Letters from the editors]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Comix|Layout issue]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 23:42, 29. ožujka 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26349119 --&gt;

== CEE Hub Office Hour, Catch Up session and other announcements ==

Hi everyone,

We want to inform you about the upcoming calls/sessions that [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organise, along with some small announcements of the other sessions that may be interesting for some of you.

First of all, we are inviting you to the next '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|CEE Hub Office Hour]]''' dedicated this time to the [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|''Microgrants'']]''',''' which will be held on Monday (22 April) at 18:00 CEST (''[[:m:Event:CEE Hub Office Hour/April 2024|'''register here''']]'').

Also, we are making early announcement of the next '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|Catch Up]]''' dedicated to the [[:m:Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025|Annual Plan of the Wikimedia Foundation for the period 2024/25]], where you will have a chance to hear introduction about this plan directly from the CEO of the WMF, along with CEE Hub updates and later during the call Q&amp;A session of 20 minutes. This session will be held on Wednesday (8 May) at 19:00 CEST ('''''[[:m:Event:CEE Catch Up Nr. 6 (May 2024)|register here]]''''').

Additionally, during this Friday (19 April) at 19:30 CEST at [[:m:Wikimedia Summit 2024|Wikimedia Summit]] in Berlin will be organised a [[:m:Wikimedia Summit 2024/Regional Meetups|'''regional CEE meet-up''']] with hybrid option, so you can join remotely as well (''[http://meet.google.com/bue-khkb-onr Google Meeting ID]'').

Please use the registration pages on Meta for the CEE Hub Office Hour and CEE Catch Up session, so you will get a link directly.

___________________________________

At the end, if you are interested to hear more about [[:en:Wikipedia:The_Wikipedia_Library|'''Wikipedia Library''']] and how this works, that every Wikimedia user with an active account for at least 6 months, contributed at least 500 times to Wikimedia projects, made at least 10 edits in the past month, and not be currently blocked from writing on any Wikimedia project, can have an access to the Wikipedia Library, you can attend one of two possible [[Grants:Knowledge Sharing/Connect|Let’s Connect learning clinics]]:

&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; '''Time zone 1''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdKuS77ymmedlOnrqfdwv-Y1j3T8a197b6lZ33GbMZJ24OaAQ/viewform Registration link here] ('''April 23rd,  18:00 CEST''')

'''* Time zone 2''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfKP-MZ8F342dTFMIKp8WyjEPEntwkb3af8fEGOlM2J-BAfWA/viewform Registration link here] ('''April 26th, 09:00 CEST''')

If you need more information about these sessions, you can contact Gorana Gomirac ([mailto:gorana.gomirac@vikimedija.org gorana.gomirac@vikimedija.org]).
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=25178510 --&gt;

== Application for WikiOutdoor Training 2024 ==

Hi everyone,

Application is now officially OPEN for the unforgettable adventure with WikiOutdoor Training 2024! Whether you're a seasoned explorer or a newcomer to the world of outdoor documentation, this is your chance to join us in the mesmerizing Prespa Region of Macedonia from September 7th to 9th, 2024.

Fill the application form and share with us why you're excited to be part of this incredible journey.  Let's come together to explore, learn, and capture the beauty of our world!

Please share this survey also with other community members. If you have any other questions or concerns, please let us know.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScMUXq4M7N44ZwrLUxrusUPh0rjNk0qGb_uYyJ-84uzLJ3mQg/viewform?usp=sf_link Register here]'''. Deadline for applying is 20th of May, 2024 [[Suradnik:Деан Лазаревски|Деан Лазаревски]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Деан Лазаревски|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:54, 22. travnja 2024. (CEST)

== ''The Signpost'': 25 April 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/In the media|Censorship and wikiwashing looming over RuWiki, edit wars over San Francisco politics and another wikirace on live TV]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/News and notes|A sigh of relief for open access as Italy makes a slight U-turn on their cultural heritage reproduction law]]

* WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/WikiConference report|WikiConference North America 2023 in Toronto recap]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/WikiProject report|WikiProject Newspapers (Not WP:NOTNEWS)]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/Recent research|New survey of over 100,000 Wikipedia users]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/Traffic report|O.J., cricket and a three body problem]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:51, 25. travnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26669718 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Vote now to select members of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through May 9, 2024. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.

The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

On behalf of the UCoC project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 22:20, 25. travnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26390244 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Sign up for the language community meeting on May 31st, 16:00 UTC&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;Hello all,

The next language community meeting is scheduled in a few weeks - May 31st at 16:00 UTC. If you're interested, you can [https://www.mediawiki.org/w/index.php?title=Wikimedia_Language_engineering/Community_meetings#31_May_2024 sign up on this wiki page].

This is a participant-driven meeting, where we share language-specific updates related to various projects, collectively discuss technical issues related to language wikis, and work together to find possible solutions. For example, in the last meeting, the topics included the machine translation service (MinT) and the languages and models it currently supports, localization efforts from the Kiwix team, and technical challenges with numerical sorting in files used on Bengali Wikisource.

Do you have any ideas for topics to share technical updates related to your project? Any problems that you would like to bring for discussion during the meeting? Do you need interpretation support from English to another language? Please reach out to me at ssethi(__AT__)wikimedia.org and [[etherpad:p/language-community-meeting-may-2024|add agenda items to the document here]].

We look forward to your participation!
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 23:22, 14. svibnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26390244 --&gt;

== ''The Signpost'': 16 May 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/News and notes|Democracy in action: multiple elections]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Special report|Will the new RfA reform come to the rescue of administrators?]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Arbitration report|Ruined temples for posterity to ponder over – arbitration from '22 to '24]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/In the media|Deadnames on the French Wikipedia, and a duel between Russian wikis]]

* Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Op-Ed|Wikidata to split as sheer volume of information overloads infrastructure]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Comix|Generations]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Traffic report|Crawl out through the fallout, baby]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:00, 16. svibnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26773320 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt; Feedback invited on Procedure for Sibling Project Lifecycle&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle/Invitation for feedback (MM)|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle/Invitation for feedback (MM)}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

[[File:Sibling Project Lifecycle Conversation 3.png|150px|right|link=:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle]]

Dear community members,

The [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee]] (CAC) of the [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees|Wikimedia Foundation Board of Trustees]] invites you to give feedback on a '''[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle|draft Procedure for Sibling Project Lifecycle]]'''. This draft Procedure outlines proposed steps and requirements for opening and closing Wikimedia Sibling Projects, and aims to ensure any newly approved projects are set up for success. This is separate from the procedures for opening or closing language versions of projects, which is handled by the [[:m:Special:MyLanguage/Language committee|Language Committee]] or [[m:Special:MyLanguage/Closing_projects_policy|closing projects policy]]. 

You can find the details on [[:m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle#Review|this page]], as well as the ways to give your feedback from today until the end of the day on '''June 23, 2024''', anywhere on Earth. 

You can also share information about this with the interested project communities you work with or support, and you can also help us translate the procedure into more languages, so people can join the discussions in their own language.

On behalf of the CAC,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:25, 22. svibnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26390244 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Announcing the first Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – results}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello,

The scrutineers have finished reviewing the vote results. We are following up with the results of the first [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) election]]. 

We are pleased to announce the following individuals as regional members of the U4C, who will fulfill a two-year term:

* North America (USA and Canada)
** –
* Northern and Western Europe
** [[m:Special:MyLanguage/User:Ghilt|Ghilt]]
* Latin America and Caribbean
** –
* Central and East Europe (CEE)
** —
* Sub-Saharan Africa
** –
* Middle East and North Africa
** [[m:Special:MyLanguage/User:Ibrahim.ID|Ibrahim.ID]]
* East, South East Asia and Pacific (ESEAP)
** [[m:Special:MyLanguage/User:0xDeadbeef|0xDeadbeef]]
* South Asia
** –

The following individuals are elected to be community-at-large members of the U4C, fulfilling a one-year term:

* [[m:Special:MyLanguage/User:Barkeep49|Barkeep49]]
* [[m:Special:MyLanguage/User:Superpes15|Superpes15]]
* [[m:Special:MyLanguage/User:Civvì|Civvì]]
* [[m:Special:MyLanguage/User:Luke081515|Luke081515]]
* –
* –
* –
* –

Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community.

Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. Follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-wiki]].

On behalf of the UCoC project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 10:14, 3. lipnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26390244 --&gt;

== ''The Signpost'': 8 June 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/News and notes|Wikimedia Foundation publishes its Form 990 for fiscal year 2022-2023]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Technology report|New Page Patrol receives a much-needed software upgrade]]

* Deletion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Deletion report|The lore of Kalloor]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/In the media|National cable networks get in on the action arguing about what the first sentence of a Wikipedia article ought to say]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/News from the WMF|Progress on the plan — how the Wikimedia Foundation advanced on its Annual Plan goals during the first half of fiscal year 2023-2024]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Opinion|Public response to the editors of Settler Colonial Studies]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Recent research|ChatGPT did not kill Wikipedia, but might have reduced its growth]]

* Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Featured content|We didn't start the wiki]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Essay|No queerphobia]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Special report|RetractionBot is back to life!]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Traffic report|Chimps, Eurovision, and the return of the Baby Reindeer]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Comix|The Wikipediholic Family]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Humour|Wikipedia rattled by sophisticated cyberattack of schoolboy typing &quot;balls&quot; in infobox]]

* Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Concept|Palimpsestuous]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 14:29, 8. lipnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26803274 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;The final text of the Wikimedia Movement Charter is now on Meta&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final draft available|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final draft available}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hi everyone,

The final text of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] is now up on Meta in more than 20 languages for your reading.

'''What is the Wikimedia Movement Charter?'''

The Wikimedia Movement Charter is a proposed document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance.

'''Join the Wikimedia Movement Charter “Launch Party”'''

Join the [[m:Special:MyLanguage/Event:Movement Charter Launch Party|“Launch Party”]] on '''June 20, 2024''' at '''14.00-15.00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1718892000 your local time]). During this call, we will celebrate the release of the final Charter and present the content of the Charter. Join and learn about the Charter before casting your vote.

'''Movement Charter ratification vote'''

Voting will commence on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC.''' You can read more about the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voting process, eligibility criteria, and other details]] on Meta.

If you have any questions, please leave a comment on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter|Meta talk page]] or email the MCDC at [mailto:mcdc@wikimedia.org mcdc@wikimedia.org].

On behalf of the MCDC,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 10:44, 11. lipnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26390244 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance.

The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading.

Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]].

After reading the Charter, please [[m:Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further.

If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org'''].

On behalf of the CEC,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25. lipnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== ''The Signpost'': 4 July 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/News and notes|WMF board elections and fundraising updates]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Special report|Wikimedia Movement Charter ratification vote underway, new Council may surpass power of Board]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In focus|How the Russian Wikipedia keeps it clean despite having just a couple dozen administatrors]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Discussion report|Wikipedians are hung up on the meaning of Madonna]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In the media|War and information in war and politics]]

* Sister projects: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Sister projects|On editing Wikisource]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Obituary|Hanif Al Husaini, Salazarov and Hyacinth]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Opinion|Etika: a Pop Culture Champion]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Gallery|Spokane Willy's photos]]

* Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Op-Ed|Why you should not vote in the 2024 WMF BoT elections]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Crossword|On a day of independence, beat crosswords into crossploughshares]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Humour|A joke]]

* Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Cobwebs|Counting to a billion — manuscripts don't burn]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Recent research|Is Wikipedia Politically Biased? Perhaps]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Traffic report|Talking about you and me, and the games people play]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:41, 4. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26991487 --&gt;

== ''The Signpost'': 4 July 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/News and notes|WMF board elections and fundraising updates]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Special report|Wikimedia Movement Charter ratification vote underway, new Council may surpass power of Board]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In focus|How the Russian Wikipedia keeps it clean despite having just a couple dozen administatrors]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Discussion report|Wikipedians are hung up on the meaning of Madonna]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In the media|War and information in war and politics]]

* Sister projects: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Sister projects|On editing Wikisource]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Obituary|Hanif Al Husaini, Salazarov and Hyacinth]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Opinion|Etika: a Pop Culture Champion]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Gallery|Spokane Willy's photos]]

* Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Op-Ed|Why you should not vote in the 2024 WMF BoT elections]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Crossword|On a day of independence, beat crosswords into crossploughshares]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Humour|A joke]]

* Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Cobwebs|Counting to a billion — manuscripts don't burn]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Recent research|Is Wikipedia Politically Biased? Perhaps]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Traffic report|Talking about you and me, and the games people play]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:42, 4. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=26991487 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''.

If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. 

On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;U4C Special Election - Call for Candidates&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024.

The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]].

In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki.

Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]].

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Wikimedia Movement Charter ratification voting results&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.  

As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy.

The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: 

'''Individual vote:'''

Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333).

'''Affiliates vote:'''

Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111).

'''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:'''

The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].  

With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''.

We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance.

The Charter Electoral Commission,

[[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:52, 18. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== ''The Signpost'': 22 July 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Discussion report|Internet users flock to Wikipedia to debate its image policy over Trump raised-fist photo]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/News and notes|Wikimedia community votes to ratify Movement Charter; Wikimedia Foundation opposes ratification]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/News from the WMF|Wikimedia Foundation Board resolution and vote on the proposed Movement Charter]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Essay|Reflections on editing and obsession]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/In the media|What's on Putin's fork, the court's docket, and in Harrison's book?]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Obituary|JamesR]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Crossword|Vaguely bird-shaped crossword]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Humour|Joe Biden withdraws RfA, Donald Trump selects co-nom]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:34, 22. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27085896 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Vote now to fill vacancies of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.

The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now.

'''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC.

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:30, 6. kolovoza 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== ''The Signpost'': 14 August 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/In the media|Portland pol profile paid for from public purse]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Recent research|STORM: AI agents role-play as &quot;Wikipedia editors&quot; and &quot;experts&quot; to create Wikipedia-like articles, a more sophisticated effort than previous auto-generation systems]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Discussion report|Twitter marks the spot]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/News and notes|Another Wikimania has concluded]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Special report|Nano or just nothing: Will nano go nuclear?]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Opinion|HouseBlaster's RfA debriefing]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Traffic report|Ball games, movies, elections, but nothing really ''weird'']]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Humour|I'm proud to be a template]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:52, 15. kolovoza 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27163580 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]]
Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]].

'''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you:

* [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. 
* [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand.

Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC)
&lt;section end=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=27309345 --&gt;

== Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC ==

Hi all,

The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page].

This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites.

Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation!

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:19, 23. kolovoza 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]].

I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026:

* North America (USA and Canada)
** Ajraddatz

The following seats were not filled during this special election:

* Latin America and Caribbean
* Central and East Europe (CEE)
* Sub-Saharan Africa
* South Asia
* The four remaining Community-At-Large seats

Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community.

Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]].

On behalf of the U4C and the Elections Committee,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2. rujna 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board.

Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]].

When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''.

To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]].

Best regards,

The Elections Committee and Board Selection Working Group&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:14, 3. rujna 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== ''The Signpost'': 4 September 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/News and notes|WikiCup enters final round, MCDC wraps up activities, 17-year-old hoax article unmasked]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/In the media|AI is not playing games anymore. Is Wikipedia ready?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Recent research|Simulated Wikipedia seen as less credible than ChatGPT and Alexa in experiment]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/News from the WMF|Meet the 12 candidates running in the WMF Board of Trustees election]]

* Wikimania: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Wikimania|A month after Wikimania 2024]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Serendipity|What it's like to be Wikimedian of the Year]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Traffic report|After the gold rush]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Humour|Local man halfway through rude reply no longer able to recall why he hates other editor]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:31, 4. rujna 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27280376 --&gt;

== ''The Signpost'': 26 September 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/In the media|Indian courts order Wikipedia to take down name of crime victim, and give up names of editors]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Serendipity|A Wikipedian at the 2024 Paralympics]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Opinion|asilvering's RfA debriefing]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/News and notes|Are you ready for admin elections?]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Gallery|Are Ludd''ai''tes defending the English Wikipedia?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Recent research|Article-writing AI is less &quot;prone to reasoning errors (or hallucinations)&quot; than human Wikipedia editors]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Traffic report|Jump in the line, rock your body in time]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22:15, 26. rujna 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27463206 --&gt;

== 'Wikidata item' link is moving. Find out where... ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;&lt;i&gt;Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.&lt;/i&gt;{{tracked|T66315}}

Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project.
The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''General''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''In Other Projects''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section.

We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the   [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2.
More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].&lt;br&gt;&lt;br&gt;We welcome your feedback and questions.&lt;br&gt; [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:57, 27. rujna 2024. (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27524260 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted.

The following four candidates were the most voted:

# [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]]
# [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]]
# [[User:Victoria|Victoria Doronina]]
# [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]]

While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]]

Best regards,

The Elections Committee and Board Selection Working Group

&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== Global bot approval request for Leaderbot ==

{{int:hello}}!

I apologize for sending this message in English. {{int:please-translate}}.

In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot.

The discussion is available at [[:m:Steward requests/Bot status#Global bot status for Leaderbot|Steward requests/Bot status#Global bot status for Leaderbot]] on Meta.

Thank you for your time.

Best regards,
[[User:EPIC|EPIC]] ([[User talk:EPIC|talk]]) 11:36, 15. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:EPIC@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&amp;oldid=26399716 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Seeking volunteers to join several of the movement’s committees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. 

Read more about the committees on their Meta-wiki pages:
* [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]]

Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have.

For the Committee Support team,
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27601062 --&gt;

== CEE Hub Microgrant program ==

[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant program]] je još uvijek otvoren za prijave iz zajednica diljem srednje i istočne Europe. 

Microgrant program koji provodi CEE Hub, financira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR.

Prije slanje prijava, molimo pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] dostupan je na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja.

Popis prijava koje smo zaprimili do listopada 2024. možete pronaći [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|na ovoj stranici]], te vam ove informacije mogu pomoći i dati dojam o projektima za koje su druge zajednice tražile sredstva.

Ako imate pitanja, javite nam se [[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|(kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave!

--[[Suradnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:29, 18. listopada 2024. (CEST)

== ''The Signpost'': 19 October 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/News and notes|One election's end, another election's beginning]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Recent research|&quot;As many as 5%&quot; of new English Wikipedia articles &quot;contain significant AI-generated content&quot;, says paper]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/In the media|Off to the races! Wikipedia wins!]]

* Contest: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Contest|A WikiCup for the underdeveloped world]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Traffic report|A scream breaks the still of the night]]

* Book review: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Book review|''The Editors'']]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Humour|The Newspaper Editors]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Crossword|Spilled Coffee Mug]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:17, 19. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27606308 --&gt;

== 'Wikidata item' link is moving, finally. ==

Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:29, 22. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27535421 --&gt;

== CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour ==

Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions.

The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]].

In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities:
* [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]].
* [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]].
* [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works.

You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus.

--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:19, 28. listopada 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=26669262 --&gt;

== ''The Signpost'': 6 November 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/From the editors|Editing Wikipedia should not be a crime]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/News and notes|Wikimedia Foundation shares ANI lawsuit updates; first admin elections appoint eleven sysops; first admin recalls opened; temporary accounts coming soon?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/In the media|An old scrimmage, politics and purported libel]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Special report|Wikipedia editors face litigation, censorship]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Gallery|Why you should take more photos and upload them]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/In focus|Questions and answers about the court case]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Traffic report|Twisted tricks or tempting treats?]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Technology report|Wikimedia tech, the Asian News International case, and the ultra-rare BLACKLOCK]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Humour|Man quietly slinks away from talk page argument after realizing his argument dumb, wrong]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:08, 6. studenoga 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27684085 --&gt;

== ''The Signpost'': 18 November 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/News and notes|Open letter to WMF about court case breaks one thousand signatures, big arb case declined, U4C begins accepting cases]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/In the media|Summons issued for Wikipedia editors by Indian court, &quot;Gaza genocide&quot; RfC close in news, old admin Gwern now big AI guy, and a &quot;spectrum of reluctance&quot; over Australian place names]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/Recent research|SPINACH: AI help for asking Wikidata &quot;challenging real-world questions&quot;]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/News from the WMF|Wikimedia Foundation and Wikimedia Endowment audit reports: FY 2023–2024]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/Traffic report|Well, let us share with you our knowledge, about the electoral college]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:46, 19. studenoga 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27733567 --&gt;

== Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC ==

Hello everyone,

The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone &lt;https://zonestamp.toolforge.org/1732896000&gt;). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: &lt;https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024&gt;.

This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation.

Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21. studenoga 2024. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27746256 --&gt;

== ''The Signpost'': 24 December 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/News and notes|Responsibilities and liabilities as a &quot;Very Large Online Platform&quot;]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Op-ed|Beeblebrox on Wikipediocracy, the Committee, and everything]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Opinion|Graham87 on being the first-ever administrator recall subject]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/In the media|Delhi High Court considers ''Caravan'' and ''Ken'' for evaluating the ANI vs. WMF case]]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/From the archives|Where to draw the line in reporting?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Recent research|&quot;Wikipedia editors are quite prosocial&quot;, but those motivated by &quot;social image&quot; may put quantity over quality]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Humour|Backlash over Santa Claus' Wikipedia article intensifies]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Gallery|A feast of holidays and carols]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Traffic report|Was a long and dark December]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 01:04, 25. prosinca 2024. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=27936465 --&gt;

== 2024 – Top pageviews statistics ==

The top for hr.wikipedia.org (unfiltered list from dump files) is:
&lt;pre&gt;
                 2635817 Glavna_stranica
                  875163 -
                  663836 Posebno:Traži
                  596952 Facebook
                  314366 Hrvatska
                  293162 Europsko_prvenstvo_u_nogometu_–_Njemačka_2024.
                  272581 wiki.phtml
                  246604 Kumovi_(televizijska_serija)
                  218153 Zagreb
                  199649 Baby_Lasagna
                  185511 Rodbinski_nazivi
                  177204 Bosna_i_Hercegovina
                  169490 Sjene_prošlosti_(televizijska_serija)
                  164714 Toma_Zdravković
                  160058 U_dobru_i_zlu_(telenovela)
                  159282 Posebno:Nedavne_promjene
                  159141 Europska_unija
                  151783 Deset_Božjih_zapovijedi
                  141536 Pjesma_Eurovizije_2024.
                  140092 Horoskop
                  138945 Nikola_Tesla
                  137634 Split
                  135415 Luka_Modrić
                  134176 Dodatak:Popis_pozivnih_brojeva_u_Hrvatskoj
                  133065 Hrvatski_predsjednički_izbori_2024.
                  133026 Domovinski_rat
                  132730 Sarajevo
                  130524 Dodatak:Popis_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini
                  129499 Niko_Tokić_Kartelo
                  128532 Portal:Životopis
&lt;/pre&gt;
Detail and another WMF projects: https://archive.org/details/2024-top_2k_user_pageviews [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:32, 1. siječnja 2025. (CET)

== ''The Signpost'': 15 January 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/From the editors|Looking back, looking forward]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Traffic report|The most viewed articles of 2024]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/In the media|Will you be targeted?]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Technology report|New Calculator template brings interactivity at last]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Essay|Meet the Canadian who holds the longest editing streak on Wikipedia]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Opinion|Reflections one score hence]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/News and notes|It's a new dawn, it's a new day, it's a new life for me... and I'm feeling free]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Serendipity|What we've left behind, and where we want to go next]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Op-ed|Elon Musk and the right on Wikipedia]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/In focus|Twenty years of The Signpost: What did it take?]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Arbitration report|Analyzing commonalities of some contentious topics]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Humour|How to make friends on Wikipedia]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 08:57, 15. siječnja 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28061132 --&gt;

== Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24. siječnja 2025. (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27746256 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;center&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/center&gt;

Dear Wiki Community,

You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia.
 
You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles.
 
Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project:
# Create a page for the contest on the local wiki.
# Set up a campaign on '''CampWiz''' tool.
# Create the local list and mention the timeline and local and international prizes.
# Request local admins for site notice.
# Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]].

This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools''']

Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance.
 
We look forward to your immense coordination.
 
Thank you and Best wishes,

'''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]'''

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:35, 29. siječnja 2025. (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Dear Wiki Community,
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''
--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:35, 29. siječnja 2025. (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=26503019 --&gt;

== Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. 

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3. veljače 2025. (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28198931 --&gt;

== ''The Signpost'': 7 February 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Recent research|GPT-4 writes better edit summaries than human Wikipedians]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/News and notes|Let's talk!]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Opinion|Fathoms Below, but over the moon]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/In the media|Wikipedia is an extension of legacy media propaganda, says Elon Musk]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Community view|24th Wikipedia Day in New York City]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Arbitration report|Palestine-Israel articles 5 has closed]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Traffic report|A wild drive]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 02:59, 7. veljače 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28179470 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt; Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Hello everyone!
[[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]]
We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''.

This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba.

'''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''.

Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language &amp; Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]].

We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there!
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 09:29, 22. veljače 2025. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28217779 --&gt;

== CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round ==

'''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions).

The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR.

Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions.

You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds.

If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions!

--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:35, 24. veljače 2025. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=28306207 --&gt;

== ''The Signpost'': 27 February 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/News and notes|Administrator elections up for reapproval and 1bil GET snagged on Commons]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Serendipity|Guinea-Bissau Heritage from Commons to the World]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Technology report|Hear that? The wikis go silent twice a year]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/In the media|The end of the world]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Recent research|What's known about how readers navigate Wikipedia; Italian Wikipedia hardest to read]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Opinion|Sennecaster's RfA debriefing]]

* Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Tips and tricks|One year after this article is posted, will every single article on Wikipedia have a short description?]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Community view|Open letter from French Wikipedians says &quot;no&quot; to intimidation of volunteer contributors]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Traffic report|Temporary scars, February stars]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Essay|The source, the whole source, and nothing but the source]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Obituary|Ümüt Çınar (Kmoksy) and Vinícius Medina Kern (Vmkern)]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:31, 27. veljače 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28313070 --&gt;

== Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7. ožujka 2025. (CET)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28307738 --&gt;

== An improved dashboard for the Content Translation tool ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
{{Int:hello}} Wikipedians,

Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}.

The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&amp;filter-type=automatic&amp;filter-id=previous-edits&amp;active-list=suggestions&amp;from=en&amp;to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device.

With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below.
[[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the &quot;For you&quot; and &quot;...More&quot; buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups (&quot;Create new pages&quot; and &quot;Expand with new sections&quot;)-one for each activity.]]
[[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]]
We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''.
Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. 

Thank you!

On behalf of the Language and Product Localization team.
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 03:55, 13. ožujka 2025. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&amp;oldid=28382282 --&gt;

== ''The Signpost'': 22 March 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/From the editor|''Hanami'']]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/News and notes|Deeper look at takedowns targeting Wikipedia]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/In the media|The good, the bad, and the unusual]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Recent research|Explaining the disappointing history of Flagged Revisions; and what's the impact of ChatGPT on Wikipedia so far?]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Traffic report|All the world's a stage, we are merely players...]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Gallery|WikiPortraits rule!]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Essay|Unusual biographical images]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Obituary|Rest in peace]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:11, 22. ožujka 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28391577 --&gt;

== Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon.

Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. 

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4. travnja 2025. (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28469465 --&gt;

== ''The Signpost'': 9 April 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Special report|Wikipedian and physician Ziyad al-Sufiani reportedly released from Saudi prison]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/In focus|WMF to explore &quot;common standards&quot; for NPOV policies; implications for project autonomy remain unclear]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/In the media|Indian judges demand removal of content critical of Asian News International]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/News and notes|35,000 user accounts compromised, locked in attempted credential-stuffing attack]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Op-ed|How crawlers impact the operations of the Wikimedia projects]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Opinion|Crawlers, hogs and gorillas]]

* Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Debriefing|Giraffer's RfA debriefing]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Obituary|RHaworth, TomCat4680 and PawełMM]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Traffic report|Heigh-Ho, Heigh-Ho, off to report we go...]]

* News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/News from Diff|Strengthening Wikipedia’s neutral point of view]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Comix|Thirteen]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 20:25, 9. travnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28494227 --&gt;

== Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends ==

Hi everyone, 

We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23&lt;sup&gt;rd&lt;/sup&gt; of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]).

Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them.

You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026.

'''&lt;u&gt;''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''&lt;/u&gt;'''

--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:19, 14. travnja 2025. (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=28546550 --&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! 

The most active contesters will receive prizes.

If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.
&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]])
&lt;/div&gt;

18:11, 16. travnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines (&quot;UCoC EG&quot;) and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17. travnja 2025. (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28469465 --&gt;

== Global bot approval request for KiranBOT ==

{{int:hello}}!

I apologise for sending the message in English. {{int:please-translate}}.

In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot.

The discussion is available at [[:m:Steward requests/Bot status#Global bot status for KiranBOT|Steward requests/Bot status#Global bot status for KiranBOT]] on Meta.&lt;br /&gt;Kindly note that the request will remain open for 14 days starting today.

Thank you for your time.

Best regards,&lt;br /&gt;[[Suradnik:Usernamekiran|Usernamekiran]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Usernamekiran|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:15, 19. travnja 2025. (CEST)

&lt;!-- Message manually sent by User:usernamekiran@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&amp;oldid=28423712 --&gt;

== Sub-referencing: User testing ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]]
&lt;small&gt;''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''&lt;/small&gt;

Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further:

#'''Try it out and share your feedback'''
#:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. 
#'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs'''
#:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''.

We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well.

Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! &lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])&lt;/bdi&gt; 17:03, 28. travnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=28628657 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well.

In cooperation with the U4C -- &lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:41, 29. travnja 2025. (CEST)&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== ''The Signpost'': 1 May 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News and notes|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News and notes]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In the media|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In the media]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Recent research|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Recent research]]

* Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Arbitration report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Arbitration report]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Discussion report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Discussion report]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Traffic report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Traffic report]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Disinformation report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Disinformation report]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News from the WMF|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News from the WMF]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Humour|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Humour]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Comix|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Comix]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In focus|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In focus]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Community view|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Community view]]

* Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Debriefing|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Debriefing]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Gallery|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Gallery]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Obituary|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Obituary]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:20, 2. svibnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28562138 --&gt;

== ''The Signpost'': 14 May 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/News and notes|WMF to kick off new-CEO quest as Iskandar preps to move on — Supreme Court nixes gag of Wiki page for other India court row on ANI — code-heads give fix-up date for Charts in lieu of long-dead Graph gizmo]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/In the media|Wikimedia Foundation sues over UK government decision that might require identity verification of editors worldwide]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Disinformation report|What does Jay-Z know about Wikipedia?]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/In focus|On the hunt for sources: Swedish AfD discussions]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Technology report|WMF introduces unique but privacy-preserving browser cookie]]

* Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Debriefing|Goldsztajn's RfA debriefing]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Obituary|Max Lum (User:ICOHBuzz)]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Community view|A Deep Dive Into Wikimedia (part 2)]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Comix|Collection]]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/From the archives|Humor from the Archives]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:01, 15. svibnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28671646 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]].

You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC.

If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, &lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 00:07, 16. svibnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)''

Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. 

We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation.

You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 17:26, 22. svibnja 2025. (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=28768453 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection &amp; Call for Questions&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats.

The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4].

Here are the key planned dates:

* May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6]
* June 17 – July 1, 2025: Call for candidates
* July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5]
* August 2025: Campaign period
* August – September 2025: Two-week community voting period
* October – November 2025: Background check of selected candidates
* Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated

Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]].

'''Call for Questions'''

In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]]

'''Election Volunteers'''

Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]]

Thank you!

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter

[3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024

[4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles

[5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ

[6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates

Best regards,

Victoria Doronina

Board Liaison to the Elections Committee

Governance Committee&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:07, 28. svibnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;  Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Hello everyone,  

''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)''

The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''.

This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable.

The three main features of this extension are:

* '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki.
*  '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''.
*  '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions.

'''Note''': The extension comes with a new user right called '''&quot;Event Organizer&quot;''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment.

The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]])

If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout.

Thank you! &lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29. svibnja 2025. (CEST)&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&amp;oldid=28803829 --&gt;

== Vote now in the 2025 U4C Election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}

Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14. lipnja 2025. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28848819 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;
Hello all,

The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position.

This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3]

Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election.

Best regards,

Abhishek Suryawanshi&lt;br /&gt;
Chair of the Elections Committee

On behalf of the Elections Committee and Governance Committee

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term.

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:43, 17. lipnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28866958 --&gt;

== ''The Signpost'': 24 June 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/News and notes|Happy 7 millionth!]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/In the media|Playing professor pong with prosecutorial discretion]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Disinformation report|Pardon me, Mr. President, have you seen my socks?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Recent research|Wikipedia's political bias; &quot;Ethical&quot; LLMs accede to copyright owners' demands but ignore those of Wikipedians]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Traffic report|All Sinners, a future, all Saints, a past]]

* News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/News from Diff|Call for candidates is now open: Wikimedia Foundation Board of Trustees]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Opinion|Russian Wiki-fork flails, failing readers and editors]]

* Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Debriefing|EggRoll97's RfA&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; debriefing]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Community view|A Deep Dive Into Wikimedia (part 3)]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Comix|Hamburgers]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:31, 24. lipnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28849846 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Dear Wikimedia Community,

The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]]  of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]].

A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity.

Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact.

Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement.

Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate.

Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended.

=== Wikispore ===

The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects.

After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. 

We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future.

As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting.

Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed.

=== Wikinews ===

We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways.

Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf &lt;nowiki&gt;[1]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 &lt;nowiki&gt;[2]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F &lt;nowiki&gt;[3]&lt;/nowiki&gt;] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years.

While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews &lt;nowiki&gt;[4]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F &lt;nowiki&gt;[5]&lt;/nowiki&gt;, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? &lt;nowiki&gt;[6]&lt;/nowiki&gt;].

[[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews.

Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs.

SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives.

'''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to:
*Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects,
*Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace,
*Merge content into compatibly licensed external projects,
*Archive Wikinews projects.
Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels.

=== Feedback and next steps ===

We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language.

I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. 
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27. lipnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&amp;oldid=28911188 --&gt;

== ''The Signpost'': 18 July 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/News and notes|Is no WikiNews good WikiNews? — Election season returns!]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/In the media|How bad (or good) is Wikipedia?]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/WikiProject report|WikiProject Medicine reaches milestone of zero unreferenced articles]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/In focus|Wikimania 2025: Connecting Wikimedians across the world for 20 years]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Recent research|Knowledge manipulation on Russia's Wikipedia fork; Marxist critique of Wikidata license; call to analyze power relations of Wikipedia]]

* News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/News from the WMF|Form 990 released for the Wikimedia Foundation’s fiscal year 2023-2024]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Discussion report|Six thousand noticeboard discussions in 2025 electrically winnowed down to a hundred]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Comix|Divorce]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Opinion|Women are somewhat under-represented on the English-language Wikipedia, and other observations from analysis]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Community view|A Deep Dive Into Wikimedia (part 4): The Future Of Wikimedia and Conclusion]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Obituary|Pvmoutside, Atomicjohn, Rdmoore6, Jaknouse, Morven, Martin of Sheffield, MarnetteD, Herewhy, BabelStone]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Traffic report|God only knows]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Humour|New forum created for people who don't care about Wikipedia]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:53, 18. srpnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=28903822 --&gt;

== ''The Signpost'': 9 August 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/News and notes|Court order snips out part of Wikipedia article, editors debate whether to frame shreds or pulp them]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Discussion report|News from ANI, AN, RSN, BLPN, ELN, FTN, and NPOVN]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Disinformation report|The article in the most languages]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Community view|News from the Villages Pump]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/In the media|Disgrace, dive bars, deceased despots, and diverse dispatches]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Crossword|Accidental typography]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Comix|best-laid schemes o' wikis an' men]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Traffic report|I'm not the antichrist or the Superman]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:27, 9. kolovoza 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29085669 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Temporary accounts will be rolled out soon&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''.

Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. 

'''Why we are building temporary accounts'''

Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. 

Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users.

'''How temporary accounts work'''
[[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]]
Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: &lt;code dir=ltr&gt;~2025-12345-67&lt;/code&gt; (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it.

'''What does this mean for different groups of users?'''

'''For logged-out editors'''

* This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki.
* If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice.

'''For community members interacting with logged-out editors'''

* A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address).
* Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community.

'''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki'''

* '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.)
* '''For admins blocking logged-out editors''':
** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option.
** It will still be possible to block an IP address or IP range.
* Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this.

'''Our requests for you, and next steps'''

* If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]].
* If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in.
* Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options.
* Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses.

To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!&lt;section end=&quot;body&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 23:36, 26. kolovoza 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&amp;oldid=29181713 --&gt;

== ''The Signpost'': 9 September 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/News and notes|Wikimedia Foundation loses a round in court]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/In the media|Congress probes, mayor whitewashed, AI stinks]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Disinformation report|A guide for Congress]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Recent research|Minority-language Wikipedias, and Wikidata for botanists]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Technology report|A new way to read Wikisource]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Traffic report|Check out some new ''Weapons'', weapon of choice]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Essay|The one question]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:08, 9. rujna 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29233676 --&gt;

== ''The Signpost'': 2 October 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/News and notes|Larry Sanger returns with &quot;Nine Theses on Wikipedia&quot;; WMF publishes transparency report]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/In the media|Extraordinary eruption of &quot;EVIL&quot; explained]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Disinformation report|Emails from a paid editing client]]

* Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Discussion report|Sourcing, conduct, policy and LLMs: another 1,339 threads analyzed]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Community view|The pressing questions of the modern WWW, as seen from the Village Pump]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Recent research|Is Wikipedia a merchant of (non-)doubt for glyphosate?; eight projects awarded Wikimedia Research Fund grants]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Opinion|Some disputes aren't worth it]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Obituary|Michael Q. Schmidt]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Traffic report|Death, hear me call your name]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Comix|A grand spectacle]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 08:54, 2. listopada 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29367448 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Migration to Parsoid&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]&lt;/em&gt;

Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier.

If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation.

There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki.

To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]].
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]&lt;/bdi&gt;  21:49, 2. listopada 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&amp;oldid=29381387 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board.

To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]].

Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]].

When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]].

'''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.'''

Best regards,

Abhishek Suryawanshi&lt;br /&gt;Chair, Elections Committee&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:48, 9. listopada 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29360896 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;function1&quot;/&gt;
{{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere).

There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki.
{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;section end=&quot;function1&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20. listopada 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29432175 --&gt;

== ''The Signpost'': 20 October 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/News and notes|Board shuffles, LLM blocks increase, IPs are going away]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Special report|The election that isn't]]

* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Interview|The BoT bump]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/In the media|An incident at WikiConference North America; WMF reports AI-related traffic drop and explains Wikipedia to US conservatives]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Traffic report|One click after another]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Humour|Wikipedia pay rates]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:45, 21. listopada 2025. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29377595 --&gt;

== Global bot approval request for SchlurcherBot ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
{{int:hello}}! {{#ifeq:{{CONTENTLANGUAGE}}|en||I apologize for sending this message in English. {{int:please-translate}}.}}

In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot.

The discussion is available at [[:m:Steward_requests/Bot_status#Global_bot_status_for_User:SchlurcherBot|Steward_requests/Bot_status#Global_bot_status_for_User:SchlurcherBot]] on Meta-Wiki. All Wikimedia community members are invited to participate.

Thank you for your time.

Best regards, [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:10, 22. listopada 2025. (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&amp;oldid=29480590 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Seeking volunteers to join several of the movement’s committees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. 

Read more about the committees on their Meta-wiki pages:
* [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]]

Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have.

For the Committee Support team,
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30. listopada 2025. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29517125 --&gt;

== Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist ==

Hi everyone,

The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]!

Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you!

'''As a Program Specialist, you will:'''

* Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs,
* Strengthen regional cooperation and cross-border projects,
* Help guide campaigns and initiatives across the CEE region,
* Work closely with the CEE Hub team and community members.

This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones.

'''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025'''
➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️

If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them!
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29192870 --&gt;

== ''The Signpost'': 10 November 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/News and notes|Temporary accounts go live and WMF board member self-suspends]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Community view|Six Wikipedians' thoughts on Grokipedia, and the humanity of it all]]

* Wikicup report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Wikicup report|BeanieFan11, WikiCup victor of 2025, covers the results]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/In the media|Jimbo's book, an argument about genocide, and a train of shame]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Recent research|Taking stock of the 2024–2025 research grants]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Opinion|With Grokipedia, top-down control of knowledge is new again]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Obituary|Struway]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Traffic report|The documentaried, the disowned, the deceased, Diwali and the Dodgers]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Comix|Head of steam]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:56, 10. studenoga 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29568932 --&gt;

== Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia ==

'''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences].

Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]].

If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. 

Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region.

English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example).

[[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter.

--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:42, 18. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670161 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;function2&quot;/&gt;
{{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki&lt;/span&gt;. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki.
{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;section end=&quot;function2&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20. studenoga 2025. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29583860 --&gt;

== ''The Signpost'': 1 December 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/News and notes|Election cycles come and go, and Wikimedia Foundation achieves record revenue in 2024–2025!]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/In the media|Wales walk-off, antisemitism, supernatural powers, feminism turmoil, saints, and sex]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Recent research|At least 80 million inconsistent facts on Wikipedia – can AI help find them?]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Disinformation report|Epstein email exchanges planned strategy, edits and reported progress]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Traffic report|It's a family affair]]

* Book review: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Book review|''The Seven Rules of Trust'']]

* From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/From the archives|&quot;I have been asked by Jeffrey Epstein ...&quot;]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Humour|An interview with Wikipe-tan]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Opinion|AI finds errors in 90% of Wikipedia's best articles]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Serendipity|Highlights from the itWikiCon 2025]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Comix|Madness]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 01:16, 1. prosinca 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29700455 --&gt;

== ''The Signpost'': 17 December 2025 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Interview|Part 1: Bernadette Meehan]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/News and notes|We're gonna have a party!]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/In the media|The &quot;bigg&quot; bosses: Robertsky and the Pope]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Traffic report|Death and stranger things]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Gallery|A feast of holidays and carols]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Obituary|Michal Lewi (Iwelam) and Alan R. King (A R King)]]

* Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Concept|List of xxtreme sports (redirected from Electrojousting)]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Comix|display: flex-inline;]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21:05, 17. prosinca 2025. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29700455 --&gt;

== TOP20 pageview pages in year 2025 ==
TOP20 pageview pages from public logs:
&lt;pre&gt;
             2046084 Glavna_stranica
             1087997 Posebno:Traži
              865232 -
              747234 wiki.phtml
              232241 Hrvatska
              222794 Divlje_pčele_(televizijska_serija)
              180818 Marko_Perković
              169401 Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_–_Hrvatska,_Danska_i_Norveška_2025.
              168634 Zagreb
              146284 Hrvatska_rukometna_reprezentacija
              143648 Index.hr
              143549 Bosna_i_Hercegovina
              142016 U_dobru_i_zlu_(telenovela)
              139198 Kumovi_(televizijska_serija)
              137859 Franjo
              136928 Rodbinski_nazivi
              126335 Farski_otoci
              120630 Portal:Životopis
              118627 Domovinski_rat
              117545 Ivan_Pavao_II.
&lt;/pre&gt;

Source: [https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews archive.org/details/2025-daily_user_pageviews]

--[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:47, 1. siječnja 2026. (CET)

== ''The Signpost'': 15 January 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/News and notes|Wikipedia's 25th anniversary is here!]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Special report|Wikipedia at 25: A Wake-Up Call]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Serendipity|The WMF wants to buy you books!]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/WikiProject report|Time for a health check: the Vital Signs 2026 campaign]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/In the media|Fake Acting President Trump and a Wikipedia infobox]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Community view|The inbox behind Wikipedia]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Recent research|Art museums on Wikidata; comparing three comparisons of Grokipedia and Wikipedia]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Traffic report|Tonight I'm gonna rock you]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Comix|Oh come on man.]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16:18, 15. siječnja 2026. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29899914 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 

Dear Wiki Community,

We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign 
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.

;What Can Participants Write About? 
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations  
* Folk dances, music, and traditional performances  
* Women and queer figures in folklore  
* Women in mythology and oral traditions  
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives  
* Fairy tales, folk stories, and legends  
* Folk games, sports, and cultural practices  

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;How to Sign Up as an Organizer 
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] 
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool  
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline  
#* Local and international prizes  
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]  
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign.  '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us 
We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia.

Thank you and best wishes,
  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''  
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;
[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:21, 18. siječnja 2026. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

22:01, 19. siječnja 2026. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== ''The Signpost'': 29 January 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/Traffic report|The most viewed articles of 2025]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/News and notes|Good news... but also bad news for the Public Domain]]

* News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/News from Diff|Solving puzzles together]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/In the media|Every view on the 25th anniversary of everything]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/Comix|Perspectives]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 07:31, 29. siječnja 2026. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=29988053 --&gt;

== ''The Signpost'': 17 February 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:03, 17. veljače 2026. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30039447 --&gt;

== ''The Signpost'': 10 March 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is &quot;Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes&quot; cited in &quot;List of tallest buildings in Chicago&quot;?]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|&quot;It will never happen&quot;]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:14, 10. ožujka 2026. (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30121359 --&gt;

== ''The Signpost'': 31 March 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]]

* WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:08, 31. ožujka 2026. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30329870 --&gt;

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:21, 31. ožujka 2026. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== ''The Signpost'': 21 April 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 08:50, 21. travnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30434643 --&gt;

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:57, 26. travnja 2026. (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Meta:Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:00, 30. travnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Croatian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration#Register!|Apply]]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; [[Suradnik:Gikü|Gikü]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Gikü|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:52, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== ''The Signpost'': 22 May 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]]

* Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 07:19, 22. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30513885 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Registration#Register!]]

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Suradnik:Gikü|Gikü]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Gikü|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:29, 29. svibnja 2026. (CEST)

== ''The Signpost'': 21 June 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/From the editors|Ways for beginners to support ''The Signpost'' community journalism]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/News and notes|Community Tech development team disbanded]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Disinformation report|PR for the people?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Recent research|Proposed tagging system for AI involvement; successful and unsuccessful AI tools for contributors]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In the media|Who won a 14th century battle and who won the 2026 Iran war?]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Community view|Putting the Wish into the Wishlist]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In focus|A global standard for Neutral Point of View]]

* On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/On the bright side|Flowers, blue helmets, reefs, pride, and Juneteenth]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Op-ed|Breathe, Don’t Panic, there is a different story about Wikimedia + AI futures]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Opinion|Wikimedia Foundation staff develop union and Wikimedia user community reacts]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Technology report|Community Tech team is disbanded, controversy erupts]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Traffic report|'Cause this is thriller, thriller night]]

* WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/WikiConference report|Report of Volunteer Supporters Network Annual Meeting 2026]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Comix|Take your turn]]

* Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Humour|Group of banned T-shirt makers comes out of hiding to sell new Wikipedia-themed merchandise]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:21, 21. lipnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30604303 --&gt;

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 19:11, 23. lipnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25. lipnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;

== ''The Signpost'': 13 July 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News and notes|An exclusive club]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/In the media|Battle for a soul - who won?]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Opinion|We need to innovate with Wikimedia decision-making]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Recent research|LLMs and NPOV, 20 years of user blocks, Esperanto and Volapük Wikipedias]]

* News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News from Diff|How to host Wikicurious in your own community]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Community view|CUNY Newmark Wikimedian-in-Residence Quarterly Brief – April to June 2026]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Special report|Wikipedia escapes Category 1 designation under the UK Online Safety Act - for now]]

* On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/On the bright side|Fatherhood, weather, and diplomacy]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Op-ed|A Layup Easy Proposal for Wikimedia at 25: Spend 25% of Donations on the Community]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Traffic report|The grass was greener, the light was brighter]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Comix|schnozzed]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:27, 13. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30775662 --&gt;</text>
      <sha1>abbxsft03bvig2efg1cv43q4v3vake7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kumovi (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>716092</id>
    <revision>
      <id>7520827</id>
      <parentid>7482444</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39429-84</username>
        <id>366622</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana fusnota za Jadrankinu abnormalno veliku odsutnost u drugoj polovici druge sezone.</comment>
      <origin>7520827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64617" sha1="f1fu68n698usw4v26e8g5ekd1rap2x3" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Kumovi
| slika              = Kumovi logo.jpg
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| format_serije      = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}}
| autor              = [[Dea Matas]]&lt;br&gt;[[Nataša Buljan]] &lt;small&gt;(prvih 40 epizoda)&lt;/small&gt;
| razvoj             = 
| redatelj           = [[Darko Drinovac]]&lt;br&gt;[[Robert Orhel]]&lt;br&gt;[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]&lt;br&gt;[[Zoran Margetić]]
| scenarist          = [[Tomislav Hrpka]]&lt;br&gt;[[Milijan Ivezić]]&lt;br&gt;[[Vedrana Klepica]]&lt;br&gt;[[Nikola Šimić]] &lt;small&gt;(sezona 2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zrinka Pavlić]] &lt;small&gt;(sezona 2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Daria Stilin]] &lt;small&gt;(sezona 1)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Irena Jakelić]] &lt;small&gt;(sezona 1)&lt;/small&gt;
| glazba             = [[Tonči Huljić]]
| uvodna_glazba      = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]]
| glumci             = [[Momčilo Otašević]]&lt;br&gt;[[Ana Uršula Najev]]&lt;br&gt;[[Vladimir Tintor]]&lt;br&gt;[[Vedran Mlikota]]&lt;br&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;br&gt;[[Olga Pakalović]]&lt;br&gt;[[Nika Barišić]]&lt;br&gt;[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]&lt;br&gt;[[Stojan Matavulj]]&lt;br&gt;[[Barbara Vicković]]&lt;br&gt;[[Radoslava Mrkšić]]&lt;br&gt;[[Mirna Mihelčić]]&lt;br&gt;[[Lovre Kondža]]&lt;br&gt;[[Lara Obad]]&lt;br&gt;[[Ratko Glavina]]&lt;br&gt;[[Ecija Ojdanić]]&lt;br&gt;[[Konstantin Haag]]&lt;br&gt;[[Petra Kraljev]]&lt;br&gt;[[Mijo Kevo]]&lt;br&gt;[[Đorđe Kukuljica]]&lt;br&gt;[[Domagoj Ivanković]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|HRV}}
| jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda       = 739+ &lt;!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --&gt;
| broj_sezona        = 6
| producent          = [[Sanja Tucman]]&lt;br&gt;[[Josip Žuvan]] &lt;small&gt;(kreativni)&lt;/small&gt;
| izvršni_producent  = [[Boris Pavelić]]
| urednik            = [[Jelena Gotovac]]
| lokacija           = [[Vrlika]] i okolica&lt;br&gt;[[Novi Zagreb]]&lt;br&gt;[[Zagreb]]&lt;br&gt;[[Sinj]]&lt;br&gt;[[Split]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Ljubljana]]
| trajanje_epizode   = 45 – 50 minuta
| tv_kuća            = [[Nova TV]]
| ostale_kuće        = {{Z|SRB}} [[Nova S]]&lt;br&gt;{{Z|SLO}} [[POP TV]]&lt;br&gt;{{Z|BIH}} [[Nova BH]]&lt;br&gt;{{Z|MAK}} [[TV Alfa]]
| početak_serije     = {{premijera|7|2|2022|l}}
| kraj_serije        = 
| web_stranica       = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi
| imdb_id            = 16636212
}}
'''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima &quot;Kumove&quot;|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title=&quot;MasterChef&quot; i &quot;Kumovi&quot; najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; i u nekim susjednim zemljama.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.&lt;ref name=&quot;:423 ep.&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}&lt;/ref&gt; dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu.

Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:snimanje.S6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
[[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije.

== Pregled serije == 
[[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu &quot;Kumova&quot;, najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak &quot;Kumova&quot; – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; 

Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije &quot;Kumovi&quot;|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije &quot;Kumovi&quot; - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;

Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024.

Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije &quot;Kumovi&quot;od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024.

Serija je obnovljena i za petu sezonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Snimanje je započelo u  listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin &quot;''Ekran''&quot; [[Večernji list|Večernjeg lista]].&lt;ref name=&quot;:peta sezona najava&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:peta sezona snimanje&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: &quot;Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&amp;kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&amp;kanal=nova}}&lt;/ref&gt; Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title=&quot;Kumovi&quot; još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Kraj sezone je bio [[10. prosinca]].

Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; a snimanje je započelo u studenome iste godine.&lt;ref name=&quot;:snimanje.S6&quot; /&gt; Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do rujna.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=&quot;Kumovi&quot; odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

{{Pregled serije
| infoA = Ljetna stanka

| boja1 = #B30E1C
| epizode1   = 171
| premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}}
| finale1    = {{finale|16|12|2022|l}}
| infoA1     = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}}

| boja2 = #003C92
| epizode2   = 161
| premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}}
| finale2    = {{finale|28|12|2023|l}}
| infoA2     = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}}

| boja3 = #62C42F
| epizode3   = 90
| premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}}
| finale3    = {{finale|29|4|2024|l}}
| infoA3     = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}}

| boja4 = #FFFF00
| epizode4   = 80
| premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}}
| finale4    = {{finale|11|11|2024|l}}
| infoA4     = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}}

| boja5 = #800080
| epizode5   = 140
| premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}}
| finale5    = {{finale|10|12|2025|l}}
| infoA5     = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}}

| boja6 = #FF8C00
| epizode6   = 110
| premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}}
| finale6    = {{TBA}}
| infoA6     = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – rujan [[2026.]]''}}
}}

==Glumačka postava ==
===Glavne uloge===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt;  
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 6&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Momčilo Otašević]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Janko Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ana Uršula Najev]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lucija Akrap Gotovac ''Luce''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vladimir Tintor]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Aljoša Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Olga Pakalović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vesna Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Daria Lorenci Flatz]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jadranka Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;U 104. epizodi, druge sezone, lik Jadranke Macan privremeno napušta radnju i odlazi u Njemačku, zbog čega se glumica ne pojavljuje u velikom broju epizoda serije do kraja sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/intervju-daria-lorenci-flatz-natjece-se-u-showu-ples-sa-zvijezdama---761527.html |title=Zvijezda &quot;Kumova&quot; vraća se svojoj velikoj ljubavi zbog koje zamalo nije postala profesionalna plesačica |author=Showbuzz.hr |work=Dnevnik.hr |date=19. siječnja 2023. |accessdate=12. srpnja 2026. }}&lt;/ref&gt; 
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vedran Mlikota]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vinko Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Nika Barišić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lara Cukela&lt;br&gt;&lt;small&gt;(''djev. Gotovac)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Stojan Matavulj]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zvonimir Akrap ''Zvone''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Barbara Vicković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Anđela Akrap&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Radoslava Mrkšić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Ivka Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mirna Mihelčić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Matija Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Lovre Kondža]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Martin Akrap&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Petra Kraljev]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Milica Skelin&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Crljen)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mijo Kevo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Marko Skelin ''Šank''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ecija Ojdanić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Mirjana Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije&lt;/small&gt; 
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Žarko Radić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stanislav Cukela ''Stanley''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Matija Prskalo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Spomenka Crljen&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Zdravko Vukelić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Božo Zovko ''Braco''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Andrija Tomić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Goran Aviani&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Lejla Hakalović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Iva Grabovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Hrvoje Barišić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Nediljko Grabovac&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]&lt;/ref&gt;
| &lt;small&gt;&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|}

====Seriju su napustili====
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt;  
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 6&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stipan Macan † &lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Lara Obad]]&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Pere Macan&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Tea Ljubešić]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ratko Glavina]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Andrija Akrap ''Dida'' †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Stjepan Perić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vice Vuletić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Linda Begonja]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jasenka Runje&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Konstantin Haag]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zlatan Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vedrana Bogdan&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Crljen)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Domagoj Ivanković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Josip Kvasina&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! 
|-
| &lt;small&gt;[[Marina Redžepović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Šima Mamić Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Fabijan Pavao Medvešek]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Tomislav Cukela ''Tommy''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|}

=== Sporedne uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Boris Svrtan]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vlado Herceg †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Mladen Vulić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jure Soldo †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Đorđe Kukuljica]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Mate Šušnjara †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Velimir Čokljat]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;svećenik&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Svećenik u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Dražen Mikulić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Darko Jurić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni policijski inspektor u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mirko Ilibašić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jure Nimac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Toni Malenica]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Petar&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Šime Zanze]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Frane Peruša&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Mještanin Zaglava&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Irena Matas]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zdenka&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Prodavačica na pijaci&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ante Krstulović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Ante&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Iva Kraljević]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Sandra&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Antina žena i Tonijeva majka, krojačica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Vlasta Ramljak]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Danica Macan&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Tena Nemet Brankov]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Valentina Anđelini&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Herceg)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Anica Kontić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Katarina Bulj ''Kate''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Asja Jovanović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ivan Čuić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Nenad Derdić ''Neno''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Šimin bivši dečko&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Mirela Brekalo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Kaja Mamić †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Nives Celzijus]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Iris&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Davor Sabo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Elvis&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Alen Lončarić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Alen Šalinović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vedran Kuzmanić ''Kuzma''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Fani&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Slavko Juraga]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jadranko Zovko&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vladimir Posavec Tušek]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Oliver&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Investitor i bivši Jankov šef&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Karmen Sunčana Lovrić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Tonka&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mara Brkić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Cvita Macan-Akrap&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
| &lt;small&gt;Martinova i Matijina kćerka&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Bartol Jaker]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stipe Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Duško Valentić]] †&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vjekoslav Cukela&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
!style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! 
|-
| &lt;small&gt;[[Anja Matković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Marina Švarc&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
|&lt;small&gt;[[Anica Kovačević]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Hrvojka Runje&lt;/small&gt; 
|&lt;small&gt;Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Franko Jakovčević]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Frane Žaja&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Alin Antunović]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Karmela Aviani&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;Goranova majka, Markova bivša djevojka&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|}

=== Gostujuće uloge === 
* [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač
* [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac
* [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica
* [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime
* [[Dražen Bratulić]] kao doktor
* [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena
* [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž
* [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava
* [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde''
* [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči
* [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma
* [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac
* [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac
* [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica
* [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj
* [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama
* [[Dijana Vidušin]] kao liječnica
* [[Dušan Gojić]] kao liječnik
* [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama
* [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac
* [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović
* [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}}
* [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u
* [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena
* [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac
* [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka
* [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj
* [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj
* [[Filip Nola]] kao patolog
* [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat
* [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin
* [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović
* [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}}
* [[Sanja Marin]] kao psihijatrica
* [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja
* [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik
* [[Dean Krivačić]] kao beskućnik
* [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac
* [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik
* [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo
* [[Adnan Prohić]] kao policajac
* [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef
* [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik
* [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}}
* [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a
* [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić
* [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić
* [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena
* [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist
* [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica
* [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere
* [[Mijo Pavelko]] kao Toma
* [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica
* [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga
* [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica 
* [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber
* [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik
* [[Erna Rudnički]] kao Brigita
* [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica
* [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist
* [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka
* [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino''
* [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka
* [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka
* [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak
* [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik
* [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet 
* [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet
* [[Tonka Mršić]] kao novinarka
* [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica
* [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica 
* [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa
* [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova
* [[Petar Baljak]] kao fotograf
* [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik
* [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica
* [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a
* [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine
* [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra 
* [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće
* [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe''
* [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić
* [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom
* [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja
* [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica 
* [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda
* [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin
* [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević
* [[Romina Tonković]] kao Aimee
* [[Željko Königsknecht]] kao Helmut 
* [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho
* [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska
* [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran
* [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama
* [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor
* [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije
* [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić
* [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec
* [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec
* [[Zoran Gogić]] kao Stjepan &quot;Štef&quot; Hraščanec
* [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica
* [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica 
* [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica 
* [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica 
* [[Barbara Rocco]] kao sutkinja 

== Vrijeme i mjesto radnje ==
[[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]]
[[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]]
Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]].

Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora.

== Glazba ==
[[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić &amp; Madre Badessa band|Madre Badessa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna prikazivanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Država
!TV mreža
!Sezona
!Premijera
!Finale
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |{{Z+X|SRB}}
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Nova S]]
!1.
|[[7. lipnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;
|[[2. ožujka]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[10. srpnja]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona &quot;Kuma&quot;: Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;
|[[29. veljače]] [[2024.]]
|-
!3.
|[[4. lipnja]] [[2024.]]
|[[7. studenog]] [[2024.]]
|-
!4.
|[[3. siječnja]] [[2025.]]
|{{TBA}}
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nova Series]]
!1.
|[[24. ožujka]] [[2023.]]
|[[13. rujna]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[14. rujna]] [[2023.]]
|[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&amp;kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&amp;kanal=nova-series}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |{{Z+X|SLO}}
| rowspan=&quot;6&quot; |[[POP TV]]&lt;br&gt;[[Voyo]]
!1.
|[[19. prosinca]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}&lt;/ref&gt;
|[[24. srpnja]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[26. srpnja]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}&lt;/ref&gt;
|[[15. ožujka]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| [[17. lipnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
| [[9. siječnja]] [[2025.]]&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije &quot;Botri&quot; kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije &quot;Kumovi&quot; uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
| [[10. siječnja]] [[2025.]]&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;
| [[1. kolovoza]] [[2025.]]
|-
!5.
| [[4. kolovoza]] [[2025.]]
| [[10. lipnja]] [[2026.]]
|-
!6.
|[[11. lipnja]] [[2026.]]
| {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |{{Z+X|BIH}}
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Nova BH]]
!1.
|[[27. veljače]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu &quot;Kumovi&quot;, u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}&lt;/ref&gt;
|[[23. listopada]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[24. listopada]] [[2023.]]
|[[26. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| [[27. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
| [[21. ožujka]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
| [[24. ožujka]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
| [[27. listopada]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&amp;kanal=nova-bh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!5.
| [[28. listopada]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&amp;kanal=nova-bh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|MAK}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Alfa
!1.
|[[18. rujna]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju &quot;Kumovi&quot;|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt;
| {{TBA}}
|-
!2.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
!3.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
|}

== Adaptacije ==
Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]]
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}}
*{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}}
* [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus
* {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}}

{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]</text>
      <sha1>f1fu68n698usw4v26e8g5ekd1rap2x3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520829</id>
      <parentid>7520827</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39429-84</username>
        <id>366622</id>
      </contributor>
      <origin>7520829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64411" sha1="4g1rvg16p1kljti3801lxy8z6dqfit1" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Kumovi
| slika              = Kumovi logo.jpg
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| format_serije      = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}}
| autor              = [[Dea Matas]]&lt;br&gt;[[Nataša Buljan]] &lt;small&gt;(prvih 40 epizoda)&lt;/small&gt;
| razvoj             = 
| redatelj           = [[Darko Drinovac]]&lt;br&gt;[[Robert Orhel]]&lt;br&gt;[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]&lt;br&gt;[[Zoran Margetić]]
| scenarist          = [[Tomislav Hrpka]]&lt;br&gt;[[Milijan Ivezić]]&lt;br&gt;[[Vedrana Klepica]]&lt;br&gt;[[Nikola Šimić]] &lt;small&gt;(sezona 2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zrinka Pavlić]] &lt;small&gt;(sezona 2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Daria Stilin]] &lt;small&gt;(sezona 1)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Irena Jakelić]] &lt;small&gt;(sezona 1)&lt;/small&gt;
| glazba             = [[Tonči Huljić]]
| uvodna_glazba      = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]]
| glumci             = [[Momčilo Otašević]]&lt;br&gt;[[Ana Uršula Najev]]&lt;br&gt;[[Vladimir Tintor]]&lt;br&gt;[[Vedran Mlikota]]&lt;br&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;br&gt;[[Olga Pakalović]]&lt;br&gt;[[Nika Barišić]]&lt;br&gt;[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]&lt;br&gt;[[Stojan Matavulj]]&lt;br&gt;[[Barbara Vicković]]&lt;br&gt;[[Radoslava Mrkšić]]&lt;br&gt;[[Mirna Mihelčić]]&lt;br&gt;[[Lovre Kondža]]&lt;br&gt;[[Lara Obad]]&lt;br&gt;[[Ratko Glavina]]&lt;br&gt;[[Ecija Ojdanić]]&lt;br&gt;[[Konstantin Haag]]&lt;br&gt;[[Petra Kraljev]]&lt;br&gt;[[Mijo Kevo]]&lt;br&gt;[[Đorđe Kukuljica]]&lt;br&gt;[[Domagoj Ivanković]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|HRV}}
| jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda       = 739+ &lt;!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --&gt;
| broj_sezona        = 6
| producent          = [[Sanja Tucman]]&lt;br&gt;[[Josip Žuvan]] &lt;small&gt;(kreativni)&lt;/small&gt;
| izvršni_producent  = [[Boris Pavelić]]
| urednik            = [[Jelena Gotovac]]
| lokacija           = [[Vrlika]] i okolica&lt;br&gt;[[Novi Zagreb]]&lt;br&gt;[[Zagreb]]&lt;br&gt;[[Sinj]]&lt;br&gt;[[Split]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Ljubljana]]
| trajanje_epizode   = 45 – 50 minuta
| tv_kuća            = [[Nova TV]]
| ostale_kuće        = {{Z|SRB}} [[Nova S]]&lt;br&gt;{{Z|SLO}} [[POP TV]]&lt;br&gt;{{Z|BIH}} [[Nova BH]]&lt;br&gt;{{Z|MAK}} [[TV Alfa]]
| početak_serije     = {{premijera|7|2|2022|l}}
| kraj_serije        = 
| web_stranica       = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi
| imdb_id            = 16636212
}}
'''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima &quot;Kumove&quot;|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title=&quot;MasterChef&quot; i &quot;Kumovi&quot; najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; i u nekim susjednim zemljama.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.&lt;ref name=&quot;:423 ep.&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}&lt;/ref&gt; dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu.

Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:snimanje.S6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
[[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije.

== Pregled serije == 
[[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu &quot;Kumova&quot;, najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak &quot;Kumova&quot; – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; 

Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije &quot;Kumovi&quot;|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije &quot;Kumovi&quot; - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;

Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024.

Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije &quot;Kumovi&quot;od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024.

Serija je obnovljena i za petu sezonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Snimanje je započelo u  listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin &quot;''Ekran''&quot; [[Večernji list|Večernjeg lista]].&lt;ref name=&quot;:peta sezona najava&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:peta sezona snimanje&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: &quot;Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&amp;kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&amp;kanal=nova}}&lt;/ref&gt; Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title=&quot;Kumovi&quot; još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Kraj sezone je bio [[10. prosinca]].

Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; a snimanje je započelo u studenome iste godine.&lt;ref name=&quot;:snimanje.S6&quot; /&gt; Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do rujna.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=&quot;Kumovi&quot; odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

{{Pregled serije
| infoA = Ljetna stanka

| boja1 = #B30E1C
| epizode1   = 171
| premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}}
| finale1    = {{finale|16|12|2022|l}}
| infoA1     = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}}

| boja2 = #003C92
| epizode2   = 161
| premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}}
| finale2    = {{finale|28|12|2023|l}}
| infoA2     = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}}

| boja3 = #62C42F
| epizode3   = 90
| premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}}
| finale3    = {{finale|29|4|2024|l}}
| infoA3     = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}}

| boja4 = #FFFF00
| epizode4   = 80
| premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}}
| finale4    = {{finale|11|11|2024|l}}
| infoA4     = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}}

| boja5 = #800080
| epizode5   = 140
| premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}}
| finale5    = {{finale|10|12|2025|l}}
| infoA5     = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}}

| boja6 = #FF8C00
| epizode6   = 110
| premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}}
| finale6    = {{TBA}}
| infoA6     = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – rujan [[2026.]]''}}
}}

==Glumačka postava ==
===Glavne uloge===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt;  
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 6&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Momčilo Otašević]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Janko Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ana Uršula Najev]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lucija Akrap Gotovac ''Luce''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vladimir Tintor]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Aljoša Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Olga Pakalović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vesna Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Daria Lorenci Flatz]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jadranka Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;U 104. epizodi, druge sezone, lik Jadranke Macan privremeno napušta radnju i odlazi u Njemačku, zbog čega se glumica ne pojavljuje u velikom broju epizoda serije do kraja sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/intervju-daria-lorenci-flatz-natjece-se-u-showu-ples-sa-zvijezdama---761527.html}}&lt;/ref&gt; 
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vedran Mlikota]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vinko Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Nika Barišić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lara Cukela&lt;br&gt;&lt;small&gt;(''djev. Gotovac)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Stojan Matavulj]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zvonimir Akrap ''Zvone''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Barbara Vicković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Anđela Akrap&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Radoslava Mrkšić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Ivka Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mirna Mihelčić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Matija Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Lovre Kondža]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Martin Akrap&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Petra Kraljev]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Milica Skelin&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Crljen)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mijo Kevo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Marko Skelin ''Šank''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ecija Ojdanić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Mirjana Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije&lt;/small&gt; 
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Žarko Radić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stanislav Cukela ''Stanley''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Matija Prskalo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Spomenka Crljen&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Zdravko Vukelić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Božo Zovko ''Braco''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Andrija Tomić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Goran Aviani&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Lejla Hakalović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Iva Grabovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Hrvoje Barišić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Nediljko Grabovac&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]&lt;/ref&gt;
| &lt;small&gt;&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|}

====Seriju su napustili====
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt;  
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 6&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stipan Macan † &lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Lara Obad]]&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Pere Macan&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Tea Ljubešić]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ratko Glavina]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Andrija Akrap ''Dida'' †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Stjepan Perić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vice Vuletić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Linda Begonja]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jasenka Runje&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Konstantin Haag]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zlatan Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vedrana Bogdan&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Crljen)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Domagoj Ivanković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Josip Kvasina&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! 
|-
| &lt;small&gt;[[Marina Redžepović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Šima Mamić Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Fabijan Pavao Medvešek]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Tomislav Cukela ''Tommy''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|}

=== Sporedne uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Boris Svrtan]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vlado Herceg †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Mladen Vulić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jure Soldo †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Đorđe Kukuljica]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Mate Šušnjara †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Velimir Čokljat]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;svećenik&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Svećenik u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Dražen Mikulić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Darko Jurić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni policijski inspektor u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mirko Ilibašić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jure Nimac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Toni Malenica]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Petar&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Šime Zanze]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Frane Peruša&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Mještanin Zaglava&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Irena Matas]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zdenka&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Prodavačica na pijaci&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ante Krstulović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Ante&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Iva Kraljević]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Sandra&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Antina žena i Tonijeva majka, krojačica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Vlasta Ramljak]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Danica Macan&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Tena Nemet Brankov]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Valentina Anđelini&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Herceg)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Anica Kontić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Katarina Bulj ''Kate''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Asja Jovanović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ivan Čuić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Nenad Derdić ''Neno''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Šimin bivši dečko&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Mirela Brekalo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Kaja Mamić †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Nives Celzijus]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Iris&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Davor Sabo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Elvis&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Alen Lončarić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Alen Šalinović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vedran Kuzmanić ''Kuzma''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Fani&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Slavko Juraga]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jadranko Zovko&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vladimir Posavec Tušek]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Oliver&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Investitor i bivši Jankov šef&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Karmen Sunčana Lovrić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Tonka&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mara Brkić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Cvita Macan-Akrap&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
| &lt;small&gt;Martinova i Matijina kćerka&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Bartol Jaker]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stipe Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Duško Valentić]] †&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vjekoslav Cukela&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
!style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! 
|-
| &lt;small&gt;[[Anja Matković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Marina Švarc&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
|&lt;small&gt;[[Anica Kovačević]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Hrvojka Runje&lt;/small&gt; 
|&lt;small&gt;Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Franko Jakovčević]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Frane Žaja&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Alin Antunović]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Karmela Aviani&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;Goranova majka, Markova bivša djevojka&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|}

=== Gostujuće uloge === 
* [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač
* [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac
* [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica
* [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime
* [[Dražen Bratulić]] kao doktor
* [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena
* [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž
* [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava
* [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde''
* [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči
* [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma
* [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac
* [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac
* [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica
* [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj
* [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama
* [[Dijana Vidušin]] kao liječnica
* [[Dušan Gojić]] kao liječnik
* [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama
* [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac
* [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović
* [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}}
* [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u
* [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena
* [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac
* [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka
* [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj
* [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj
* [[Filip Nola]] kao patolog
* [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat
* [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin
* [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović
* [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}}
* [[Sanja Marin]] kao psihijatrica
* [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja
* [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik
* [[Dean Krivačić]] kao beskućnik
* [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac
* [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik
* [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo
* [[Adnan Prohić]] kao policajac
* [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef
* [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik
* [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}}
* [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a
* [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić
* [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić
* [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena
* [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist
* [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica
* [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere
* [[Mijo Pavelko]] kao Toma
* [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica
* [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga
* [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica 
* [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber
* [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik
* [[Erna Rudnički]] kao Brigita
* [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica
* [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist
* [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka
* [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino''
* [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka
* [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka
* [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak
* [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik
* [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet 
* [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet
* [[Tonka Mršić]] kao novinarka
* [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica
* [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica 
* [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa
* [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova
* [[Petar Baljak]] kao fotograf
* [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik
* [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica
* [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a
* [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine
* [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra 
* [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće
* [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe''
* [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić
* [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom
* [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja
* [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica 
* [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda
* [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin
* [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević
* [[Romina Tonković]] kao Aimee
* [[Željko Königsknecht]] kao Helmut 
* [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho
* [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska
* [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran
* [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama
* [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor
* [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije
* [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić
* [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec
* [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec
* [[Zoran Gogić]] kao Stjepan &quot;Štef&quot; Hraščanec
* [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica
* [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica 
* [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica 
* [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica 
* [[Barbara Rocco]] kao sutkinja 

== Vrijeme i mjesto radnje ==
[[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]]
[[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]]
Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]].

Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora.

== Glazba ==
[[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić &amp; Madre Badessa band|Madre Badessa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna prikazivanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Država
!TV mreža
!Sezona
!Premijera
!Finale
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |{{Z+X|SRB}}
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Nova S]]
!1.
|[[7. lipnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;
|[[2. ožujka]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[10. srpnja]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona &quot;Kuma&quot;: Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;
|[[29. veljače]] [[2024.]]
|-
!3.
|[[4. lipnja]] [[2024.]]
|[[7. studenog]] [[2024.]]
|-
!4.
|[[3. siječnja]] [[2025.]]
|{{TBA}}
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nova Series]]
!1.
|[[24. ožujka]] [[2023.]]
|[[13. rujna]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[14. rujna]] [[2023.]]
|[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&amp;kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&amp;kanal=nova-series}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |{{Z+X|SLO}}
| rowspan=&quot;6&quot; |[[POP TV]]&lt;br&gt;[[Voyo]]
!1.
|[[19. prosinca]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}&lt;/ref&gt;
|[[24. srpnja]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[26. srpnja]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}&lt;/ref&gt;
|[[15. ožujka]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| [[17. lipnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
| [[9. siječnja]] [[2025.]]&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije &quot;Botri&quot; kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije &quot;Kumovi&quot; uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
| [[10. siječnja]] [[2025.]]&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;
| [[1. kolovoza]] [[2025.]]
|-
!5.
| [[4. kolovoza]] [[2025.]]
| [[10. lipnja]] [[2026.]]
|-
!6.
|[[11. lipnja]] [[2026.]]
| {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |{{Z+X|BIH}}
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Nova BH]]
!1.
|[[27. veljače]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu &quot;Kumovi&quot;, u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}&lt;/ref&gt;
|[[23. listopada]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[24. listopada]] [[2023.]]
|[[26. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| [[27. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
| [[21. ožujka]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
| [[24. ožujka]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
| [[27. listopada]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&amp;kanal=nova-bh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!5.
| [[28. listopada]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&amp;kanal=nova-bh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|MAK}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Alfa
!1.
|[[18. rujna]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju &quot;Kumovi&quot;|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt;
| {{TBA}}
|-
!2.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
!3.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
|}

== Adaptacije ==
Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]]
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}}
*{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}}
* [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus
* {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}}

{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]</text>
      <sha1>4g1rvg16p1kljti3801lxy8z6dqfit1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520831</id>
      <parentid>7520829</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:13:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39429-84</username>
        <id>366622</id>
      </contributor>
      <origin>7520831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64263" sha1="h3gqdhc0f5te327wuukmuaim8kpzqvp" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Kumovi
| slika              = Kumovi logo.jpg
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| format_serije      = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}}
| autor              = [[Dea Matas]]&lt;br&gt;[[Nataša Buljan]] &lt;small&gt;(prvih 40 epizoda)&lt;/small&gt;
| razvoj             = 
| redatelj           = [[Darko Drinovac]]&lt;br&gt;[[Robert Orhel]]&lt;br&gt;[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]&lt;br&gt;[[Zoran Margetić]]
| scenarist          = [[Tomislav Hrpka]]&lt;br&gt;[[Milijan Ivezić]]&lt;br&gt;[[Vedrana Klepica]]&lt;br&gt;[[Nikola Šimić]] &lt;small&gt;(sezona 2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zrinka Pavlić]] &lt;small&gt;(sezona 2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Daria Stilin]] &lt;small&gt;(sezona 1)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Irena Jakelić]] &lt;small&gt;(sezona 1)&lt;/small&gt;
| glazba             = [[Tonči Huljić]]
| uvodna_glazba      = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]]
| glumci             = [[Momčilo Otašević]]&lt;br&gt;[[Ana Uršula Najev]]&lt;br&gt;[[Vladimir Tintor]]&lt;br&gt;[[Vedran Mlikota]]&lt;br&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;br&gt;[[Olga Pakalović]]&lt;br&gt;[[Nika Barišić]]&lt;br&gt;[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]&lt;br&gt;[[Stojan Matavulj]]&lt;br&gt;[[Barbara Vicković]]&lt;br&gt;[[Radoslava Mrkšić]]&lt;br&gt;[[Mirna Mihelčić]]&lt;br&gt;[[Lovre Kondža]]&lt;br&gt;[[Lara Obad]]&lt;br&gt;[[Ratko Glavina]]&lt;br&gt;[[Ecija Ojdanić]]&lt;br&gt;[[Konstantin Haag]]&lt;br&gt;[[Petra Kraljev]]&lt;br&gt;[[Mijo Kevo]]&lt;br&gt;[[Đorđe Kukuljica]]&lt;br&gt;[[Domagoj Ivanković]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|HRV}}
| jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda       = 739+ &lt;!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --&gt;
| broj_sezona        = 6
| producent          = [[Sanja Tucman]]&lt;br&gt;[[Josip Žuvan]] &lt;small&gt;(kreativni)&lt;/small&gt;
| izvršni_producent  = [[Boris Pavelić]]
| urednik            = [[Jelena Gotovac]]
| lokacija           = [[Vrlika]] i okolica&lt;br&gt;[[Novi Zagreb]]&lt;br&gt;[[Zagreb]]&lt;br&gt;[[Sinj]]&lt;br&gt;[[Split]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Ljubljana]]
| trajanje_epizode   = 45 – 50 minuta
| tv_kuća            = [[Nova TV]]
| ostale_kuće        = {{Z|SRB}} [[Nova S]]&lt;br&gt;{{Z|SLO}} [[POP TV]]&lt;br&gt;{{Z|BIH}} [[Nova BH]]&lt;br&gt;{{Z|MAK}} [[TV Alfa]]
| početak_serije     = {{premijera|7|2|2022|l}}
| kraj_serije        = 
| web_stranica       = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi
| imdb_id            = 16636212
}}
'''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima &quot;Kumove&quot;|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title=&quot;MasterChef&quot; i &quot;Kumovi&quot; najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; i u nekim susjednim zemljama.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.&lt;ref name=&quot;:423 ep.&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}&lt;/ref&gt; dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu.

Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:snimanje.S6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
[[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije.

== Pregled serije == 
[[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu &quot;Kumova&quot;, najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak &quot;Kumova&quot; – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; 

Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije &quot;Kumovi&quot;|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije &quot;Kumovi&quot; - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;

Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024.

Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije &quot;Kumovi&quot;od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt; Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024.

Serija je obnovljena i za petu sezonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Snimanje je započelo u  listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin &quot;''Ekran''&quot; [[Večernji list|Večernjeg lista]].&lt;ref name=&quot;:peta sezona najava&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:peta sezona snimanje&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: &quot;Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&amp;kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&amp;kanal=nova}}&lt;/ref&gt; Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title=&quot;Kumovi&quot; još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Kraj sezone je bio [[10. prosinca]].

Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; a snimanje je započelo u studenome iste godine.&lt;ref name=&quot;:snimanje.S6&quot; /&gt; Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do rujna.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title=&quot;Kumovi&quot; odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

{{Pregled serije
| infoA = Ljetna stanka

| boja1 = #B30E1C
| epizode1   = 171
| premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}}
| finale1    = {{finale|16|12|2022|l}}
| infoA1     = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}}

| boja2 = #003C92
| epizode2   = 161
| premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}}
| finale2    = {{finale|28|12|2023|l}}
| infoA2     = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}}

| boja3 = #62C42F
| epizode3   = 90
| premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}}
| finale3    = {{finale|29|4|2024|l}}
| infoA3     = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}}

| boja4 = #FFFF00
| epizode4   = 80
| premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}}
| finale4    = {{finale|11|11|2024|l}}
| infoA4     = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}}

| boja5 = #800080
| epizode5   = 140
| premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}}
| finale5    = {{finale|10|12|2025|l}}
| infoA5     = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}}

| boja6 = #FF8C00
| epizode6   = 110
| premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}}
| finale6    = {{TBA}}
| infoA6     = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – rujan [[2026.]]''}}
}}

==Glumačka postava ==
===Glavne uloge===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt;  
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 6&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Momčilo Otašević]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Janko Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ana Uršula Najev]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lucija Akrap Gotovac ''Luce''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vladimir Tintor]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Aljoša Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Olga Pakalović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vesna Gotovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Daria Lorenci Flatz]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jadranka Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;U 104. epizodi, druge sezone, lik Jadranke Macan privremeno napušta radnju i odlazi u Njemačku, zbog čega se glumica ne pojavljuje u velikom broju epizoda serije do kraja sezone.&lt;/ref&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vedran Mlikota]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vinko Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Nika Barišić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lara Cukela&lt;br&gt;&lt;small&gt;(''djev. Gotovac)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Stojan Matavulj]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zvonimir Akrap ''Zvone''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Barbara Vicković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Anđela Akrap&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Radoslava Mrkšić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Ivka Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mirna Mihelčić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Matija Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Lovre Kondža]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Martin Akrap&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Petra Kraljev]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Milica Skelin&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Crljen)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mijo Kevo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Marko Skelin ''Šank''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ecija Ojdanić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Mirjana Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije&lt;/small&gt; 
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Žarko Radić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stanislav Cukela ''Stanley''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Matija Prskalo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Spomenka Crljen&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Zdravko Vukelić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Božo Zovko ''Braco''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Andrija Tomić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Goran Aviani&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Lejla Hakalović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Iva Grabovac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Hrvoje Barišić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Nediljko Grabovac&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]&lt;/ref&gt;
| &lt;small&gt;&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|}

====Seriju su napustili====
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt;  
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 6&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stipan Macan † &lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Lara Obad]]&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Pere Macan&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Tea Ljubešić]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ratko Glavina]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Andrija Akrap ''Dida'' †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Stjepan Perić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vice Vuletić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Linda Begonja]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jasenka Runje&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Konstantin Haag]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zlatan Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vedrana Bogdan&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Crljen)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; 
| &lt;small&gt;Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt; 
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Domagoj Ivanković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Josip Kvasina&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! 
|-
| &lt;small&gt;[[Marina Redžepović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Šima Mamić Macan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Fabijan Pavao Medvešek]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Tomislav Cukela ''Tommy''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Glavna uloga&lt;/small&gt;
|}

=== Sporedne uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;small&gt;Glumac&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Lik&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Kratki opis lika&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 1&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 2&lt;/small&gt; 
!&lt;small&gt;Sezona 3&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 4&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Sezona 5&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Boris Svrtan]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vlado Herceg †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Mladen Vulić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jure Soldo †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Đorđe Kukuljica]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Mate Šušnjara †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Velimir Čokljat]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;svećenik&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Svećenik u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Dražen Mikulić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Darko Jurić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni policijski inspektor u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mirko Ilibašić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jure Nimac&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Toni Malenica]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Petar&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
| &lt;small&gt;[[Šime Zanze]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Frane Peruša&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Mještanin Zaglava&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Irena Matas]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Zdenka&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Prodavačica na pijaci&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:centar;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ante Krstulović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Ante&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Iva Kraljević]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Sandra&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Antina žena i Tonijeva majka, krojačica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Vlasta Ramljak]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Danica Macan&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Tena Nemet Brankov]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Valentina Anđelini&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(djev. Herceg)''&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja&lt;/small&gt;
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Anica Kontić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Katarina Bulj ''Kate''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Asja Jovanović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Ivan Čuić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Nenad Derdić ''Neno''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Šimin bivši dečko&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Mirela Brekalo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Kaja Mamić †&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Nives Celzijus]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Iris&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Davor Sabo]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Elvis&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Alen Lončarić&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Alen Šalinović]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vedran Kuzmanić ''Kuzma''&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Fani&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Slavko Juraga]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Jadranko Zovko&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Vladimir Posavec Tušek]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Oliver&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Investitor i bivši Jankov šef&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
| &lt;small&gt;[[Karmen Sunčana Lovrić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Tonka&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Mara Brkić]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Cvita Macan-Akrap&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
| &lt;small&gt;Martinova i Matijina kćerka&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Bartol Jaker]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Stipe Bogdan&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[Duško Valentić]] †&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Vjekoslav Cukela&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
!style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
! 
|-
| &lt;small&gt;[[Anja Matković]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;Marina Švarc&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
!
|-
|&lt;small&gt;[[Anica Kovačević]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Hrvojka Runje&lt;/small&gt; 
|&lt;small&gt;Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Franko Jakovčević]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Frane Žaja&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Alin Antunović]]&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Karmela Aviani&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;Goranova majka, Markova bivša djevojka&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;4&quot; |
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;Sporedna uloga&lt;/small&gt;
|}

=== Gostujuće uloge === 
* [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač
* [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac
* [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica
* [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime
* [[Dražen Bratulić]] kao doktor
* [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena
* [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž
* [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava
* [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde''
* [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči
* [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma
* [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac
* [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac
* [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica
* [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj
* [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama
* [[Dijana Vidušin]] kao liječnica
* [[Dušan Gojić]] kao liječnik
* [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama
* [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac
* [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović
* [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}}
* [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u
* [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena
* [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac
* [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka
* [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj
* [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj
* [[Filip Nola]] kao patolog
* [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat
* [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin
* [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović
* [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}}
* [[Sanja Marin]] kao psihijatrica
* [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja
* [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik
* [[Dean Krivačić]] kao beskućnik
* [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac
* [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik
* [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo
* [[Adnan Prohić]] kao policajac
* [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef
* [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik
* [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}}
* [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a
* [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić
* [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić
* [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena
* [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist
* [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica
* [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere
* [[Mijo Pavelko]] kao Toma
* [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica
* [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga
* [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica 
* [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber
* [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik
* [[Erna Rudnički]] kao Brigita
* [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica
* [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist
* [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka
* [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino''
* [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka
* [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka
* [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak
* [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik
* [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet 
* [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet
* [[Tonka Mršić]] kao novinarka
* [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica
* [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica 
* [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa
* [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova
* [[Petar Baljak]] kao fotograf
* [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik
* [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica
* [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a
* [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine
* [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra 
* [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće
* [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe''
* [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić
* [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom
* [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja
* [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica 
* [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda
* [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin
* [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević
* [[Romina Tonković]] kao Aimee
* [[Željko Königsknecht]] kao Helmut 
* [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho
* [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska
* [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran
* [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama
* [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor
* [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije
* [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić
* [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec
* [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec
* [[Zoran Gogić]] kao Stjepan &quot;Štef&quot; Hraščanec
* [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica
* [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica 
* [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica 
* [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica 
* [[Barbara Rocco]] kao sutkinja 

== Vrijeme i mjesto radnje ==
[[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]]
[[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]]
Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]].

Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora.

== Glazba ==
[[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić &amp; Madre Badessa band|Madre Badessa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna prikazivanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Država
!TV mreža
!Sezona
!Premijera
!Finale
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |{{Z+X|SRB}}
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Nova S]]
!1.
|[[7. lipnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;
|[[2. ožujka]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[10. srpnja]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona &quot;Kuma&quot;: Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}&lt;/ref&gt;
|[[29. veljače]] [[2024.]]
|-
!3.
|[[4. lipnja]] [[2024.]]
|[[7. studenog]] [[2024.]]
|-
!4.
|[[3. siječnja]] [[2025.]]
|{{TBA}}
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nova Series]]
!1.
|[[24. ožujka]] [[2023.]]
|[[13. rujna]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[14. rujna]] [[2023.]]
|[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&amp;kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&amp;kanal=nova-series}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |{{Z+X|SLO}}
| rowspan=&quot;6&quot; |[[POP TV]]&lt;br&gt;[[Voyo]]
!1.
|[[19. prosinca]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}&lt;/ref&gt;
|[[24. srpnja]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[26. srpnja]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}&lt;/ref&gt;
|[[15. ožujka]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| [[17. lipnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
| [[9. siječnja]] [[2025.]]&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije &quot;Botri&quot; kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije &quot;Kumovi&quot; uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
| [[10. siječnja]] [[2025.]]&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;
| [[1. kolovoza]] [[2025.]]
|-
!5.
| [[4. kolovoza]] [[2025.]]
| [[10. lipnja]] [[2026.]]
|-
!6.
|[[11. lipnja]] [[2026.]]
| {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |{{Z+X|BIH}}
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Nova BH]]
!1.
|[[27. veljače]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu &quot;Kumovi&quot;, u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}&lt;/ref&gt;
|[[23. listopada]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[24. listopada]] [[2023.]]
|[[26. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
| [[27. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
| [[21. ožujka]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
| [[24. ožujka]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&amp;kanal=nova-bh}}&lt;/ref&gt;
| [[27. listopada]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&amp;kanal=nova-bh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!5.
| [[28. listopada]] [[2025.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&amp;kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&amp;kanal=nova-bh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|MAK}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Alfa
!1.
|[[18. rujna]] [[2023.]]&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju &quot;Kumovi&quot;|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt;
| {{TBA}}
|-
!2.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
!3.
| colspan=&quot;2&quot; {{TBA}}
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:darkgray&quot;|
|-
|}

== Adaptacije ==
Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]]
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}}
*{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}}
* [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus
* {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}}

{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]</text>
      <sha1>h3gqdhc0f5te327wuukmuaim8kpzqvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2021./22.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>717886</id>
    <revision>
      <id>7520738</id>
      <parentid>7475596</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:52:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25332" sha1="a964rbww83q8ccc8qwp77rphzm6n8ja" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2021./22.#1. ŽNL Zadarska|l1=4. rang HNL-a 2021./22.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2021./22.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Polača|Polača]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 22 gola: &lt;br&gt; Martin Bačkov &lt;small&gt; (''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.|2020./21.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2022./23.|2022./23.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2021./22. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola). &lt;br&gt;
Ligu je osvojio klub ''[[NK Polača|&quot;Polača&quot;]]''.

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola). 

== Sudionici ==
* ''[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Poličnik]]
* ''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]] 
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]] 
* ''[[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]'' – [[Sutomišćica]], [[Preko]] 
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]] 
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team7=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team4=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team3=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team5=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team9=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team12=ABE |name_ABE=[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|team6=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team8=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team10=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team13=SVM |name_SVM=[[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]
|team2=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team11=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team14=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]

|win_POL=20 |draw_POL=3  |loss_POL=3  |gf_POL=79 |ga_POL=31
|win_ŠKA=10 |draw_ŠKA=5  |loss_ŠKA=11 |gf_ŠKA=40 |ga_ŠKA=42
|win_HAJ=15 |draw_HAJ=1  |loss_HAJ=10 |gf_HAJ=55 |ga_HAJ=39
|win_DRA=13 |draw_DRA=7  |loss_DRA=6  |gf_DRA=52 |ga_DRA=32
|win_SAB=12 |draw_SAB=8  |loss_SAB=6  |gf_SAB=51 |ga_SAB=37
|win_ZLL=9  |draw_ZLL=7  |loss_ZLL=10 |gf_ZLL=42 |ga_ZLL=50
|win_ABE=7  |draw_ABE=4  |loss_ABE=15 |gf_ABE=45 |ga_ABE=70
|win_PAK=13 |draw_PAK=3  |loss_PAK=10 |gf_PAK=46 |ga_PAK=40
|win_VLB=10 |draw_VLB=4  |loss_VLB=12 |gf_VLB=51 |ga_VLB=49
|win_NVZ=8  |draw_NVZ=8  |loss_NVZ=10 |gf_NVZ=37 |ga_NVZ=42
|win_SVM=5  |draw_SVM=4  |loss_SVM=17 |gf_SVM=31 |ga_SVM=66
|win_BIB=16 |draw_BIB=5  |loss_BIB=5  |gf_BIB=62 |ga_BIB=34
|win_DAL=7  |draw_DAL=7  |loss_DAL=12 |gf_DAL=41 |ga_DAL=40
|win_ARB=2  |draw_ARB=4  |loss_ARB=20 |gf_ARB=31 |ga_ARB=91

|status_POL=P
|status_ARB=R

|adjust_points_ARB=-1
|hth_ARB=1 bod oduzet od saveza.

|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2022./23.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/52302708/1-znl-2122/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
''Ažurirano: 7. lipnja 2022. (kraj sezone)''&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;&gt; [https://dalmatinskinogomet.hr/zadarska-znl/#1611140684508-49103212-28bf/ dalmatinskinogomet.hr, ''ZADARSKA ŽNL'', ''1. ŽNL Zadarska'', 2021./22.], pristupljno 27. siječnja 2022. (1.-5. kolo); 3. veljače 2022. (6.-13. kolo); 22. travnja 2022. (14.-18. kolo); 13. svibnja 2022. (19.-23. kolo); 7. lipnja 2022. (24.-26. kolo) &lt;/ref&gt; 

{|style=&quot;width: 100%;font-size: 80%&quot;
|-
|style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. rujna 2021.'''
|-
|Nova zora - Sabunjar || 2:2 
|-
|Škabrnja '91 - '''Abeceda sporta''' || 0:2 
|-
|'''Hajduk''' - Zlatna luka || 3:2 
|-
|Bibinje - '''Velebit''' || 0:4 
|-
|Arbanasi - Dragovoljac || 2:2 
|-
|Sveti Mihovil - '''Polača''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 14. rujna 2021.'''
|-
|Dalmatinac - Pakoštane || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. rujna 2021.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Nova zora || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. rujna 2021.'''
|-
|'''Dragovoljac''' - Dalmatinac || 2:1 
|-
|Pakoštane - '''Hajduk''' || 0:2 
|-
|'''Bibinje''' - Škabrnja '91 || 2:0 
|-
|'''Sabunjar''' - Sveti Mihovil || 6:0 
|-
|'''Polača''' - Arbanasi || 8:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 21. rujna 2021.'''
|-
|Velebit - Zlatna luka || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. rujna 2021.'''
|-
|'''Sveti Mihovil''' - Abeceda sporta || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. rujna 2021.'''
|-
|Dalmatinac - '''Polača''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. rujna 2021.'''
|-
|Nova zora - Bibinje || 0:0  
|-
|Zlatna luka - '''Pakoštane''' || 1:2 
|-
|Škabrnja '91 - '''Velebit''' || 1:2 
|-
|Hajduk - '''Dragovoljac''' || 1:2 
|-
|Arbanasi - '''Sabunjar''' || 3:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. listopada 2021.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Arbanasi || 4:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. listopada 2021.'''
|-
|'''Sabunjar''' - Dalmatinac || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. listopada 2021.'''
|-
|'''Polača''' - Hajduk || 4:2 
|-
|'''Dragovoljac''' - Zlatna luka || 5:1 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Nova zora || 1:0 
|-
|'''Bibinje''' - Sveti Mihovil || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 6. listopada 2021.'''
|-
|'''Velebit''' - Pakoštane || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. listopada 2021.'''
|-
|Arbanasi - Bibinje || 1:1 
|-
|Pakoštane - '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|'''Nova zora''' - Velebit || 3:0 
|-
|Zlatna luka - '''Polača''' || 0:4 
|-
|Hajduk - '''Sabunjar''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. listopada 2021.'''
|-
|Dalmatinac - Abeceda sporta || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. listopada 2021.'''
|-
|Sveti Mihovil - Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. listopada 2021.'''
|-
|Abeceda sporta  - '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. listopada 2021.'''
|-
|'''Škabrnja '91''' - Arbanasi || 3:1 
|-
|'''Bibinje''' - Dalmatinac || 4:2 
|-
|Sabunjar - '''Zlatna luka''' || 0:3 
|-
|''Polača''' - Pakoštane || 3:0 
|-
|Nova zora - Sveti Mihovil || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20. listopada 2021.'''
|-
|Velebit - '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. listopada 2021.'''
|-
|Dalmatinac  - '''Škabrnja '91''' || 0:2 
|-
|'''Zlatna luka''' - Abeceda sporta || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. listopada 2021.'''
|-
|'''Sveti Mihovil''' - Velebit || 2:0 
|-
|Pakoštane - Sabunjar || 1:1 
|-
|Hajduk - '''Bibinje''' ||  1:3 
|-
|Arbanasi - '''Nova zora''' || 1:2 
|-
|Dragovoljac - '''Polača''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 30. listopada 2021.'''
|-
|Velebit - '''Polača''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 31. listopada 2021.'''
|-
|'''Nova zora''' - Dalmatinac || 2:1 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Hajduk || 2:1 
|-
|'''Bibinje''' - Zlatna luka || 2:1 
|-
|Sabunjar - Dragovoljac || 0:0 
|-
|Sveti Mihovil - '''Arbanasi''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. studenog 2021.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Pakoštane || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 7. studenog 2021.'''
|-
|'''Dragovoljac''' - Abeceda sporta || 3:0 
|-
|Pakoštane - '''Bibinje''' || 0:3 
|-
|Zlatna luka - Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|Hajduk - '''Nova zora''' || 1:2 
|-
|'''Polača''' - Sabunjar || 5:1 
|-
|Arbanasi - '''Velebit''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. studenog 2021.'''
|-
|'''Dalmatinac''' - Sveti Mihovil || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. studenog 2021.'''
|-
|Velebit - '''Sabunjar''' || 1:3 
|-
|'''Abeceda sporta''' - Polača || 5:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. studenog 2021.'''
|-
|Arbanasi - '''Dalmatinac''' || 1:6 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. studenog 2021.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Hajduk''' || 1:3 
|-
|Nova zora - '''Zlatna luka''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. studenog 2021.'''
|-
|'''Bibinje''' - Dragovoljac || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. studenog 2021.'''
|-
|Škabrnja '91 - '''Pakoštane''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20. studenog 2021.'''
|-
|Dalmatinac - '''Velebit''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 21. studenog 2021.'''
|-
|'''Polača''' - Bibinje || 2:0 
|-
|'''Dragovoljac''' - Škabrnja '91 || 2:0 
|-
|'''Pakoštane''' - Nova zora || 1:0 
|-
|Zlatna luka - '''Sveti Mihovil''' || 0:2 
|-
|'''Sabunjar''' - Abeceda sporta || 3:0 
|-
|'''Hajduk''' - Arbanasi || 5:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. studenog 2021.'''
|-
|'''Velebit''' - Abeceda sporta || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. studenog 2021.'''
|-
|Škabrnja '91 - Polača || 1:1 
|-
|'''Bibinje''' - Sabunjar || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. prosinca 2021.'''
|-
|Nova zora - Dragovoljac || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. prosinca 2021.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Pakoštane''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. prosinca 2021.'''
|-
|Arbanasi - '''Zlatna luka''' || 0:3 
|-
|Dalmatinac - '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. prosinca 2021.'''
|-
|'''Polača''' - Nova zora || 5:1 
|-
|'''Dragovoljac''' - Sveti Mihovil || 3:1 
|-
|'''Pakoštane''' - Arbanasi || 4:1 
|-
|Zlatna luka - Dalmatinac || 1:1 
|-
|'''Sabunjar''' - Škabrnja '91 || 2:1 
|-
|'''Hajduk''' - Velebit || 6:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 7. prosinca 2021.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Bibinje''' || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. ožujka 2022.'''
|-
|Abeceda sporta - Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|Velebit - '''Bibinje''' || 2:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 6. ožujka 2022.'''
|-
|'''Dragovoljac''' - Arbanasi || 2:1 
|-
|Polača - Sveti Mihovil || 1:1 
|-
|Sabunjar - Nova zora || 0:0 
|-
|Zlatna luka - '''Hajduk''' || 1:2 
|-
|Pakoštane - Dalmatinac || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. ožujka 2022.'''
|-
|Sveti Mihovil - Sabunajr || 1:1 
|-
|Arbanasi - '''Polača''' || 0:3 
|-
|Škabrnja '91 - '''Bibinje''' || 0:3 
|-
|Zlatna luka - '''Velebit''' || 0:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 14. ožujka 2022.'''
|-
|'''Dalmatinac''' - Deagovoljac || 2:0 
|-
|'''Nova zora''' - Abeceda sporta || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. ožujka 2022.'''
|-
|'''Hajduk''' - Pakoštane || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. ožujka 2022.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Sveti Mihovil || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20. ožujka 2022.'''
|-
|'''Polača''' - Dalmatinac || 3:1 
|-
|Sabunjar - '''Arbanasi''' || 0:1 
|-
|'''Bibinje''' - Nova zora || 2:0 
|-
|Pakoštane - '''Zlatna luka''' || 1:2 
|-
|'''Dragovoljac''' - Hajduk || 1:0 
|-
|Velebit - Škabrnja '91 || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. ožujka 2022.'''
|-
|Dalmatinac - Sabunjar || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. ožujka 2022.'''
|-
|Arbanasi - Abeceda sporta || 2:2 
|-
|Hajduk - '''Polača''' || 1:2 
|-
|Zlatna luka - Dragovoljac || 2:2 
|-
|Nova zora - '''Škabrnja '91''' || 1:4 
|-
|'''Pakoštane''' - Velebit || 2:0 
|-
|Sveti Mihovil - '''Bibinje''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. travnja 2022.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Dalmatinac''' || 1:2 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Sveti Mihovil || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. travnja 2022.'''
|-
|Dragovoljac  - '''Pakoštane''' || 2:4 
|-
|'''Polača''' - Zlatna luka || 4:2 
|-
|Sabunjar - '''Hajduk''' || 1:3 
|-
|'''Bibinje''' - Arbanasi || 6:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. travnja 2022.'''
|-
|Velebit - '''Nova zora''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 19. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 9. travnja 2022.'''
|-
|'''Hajduk''' - Abeceda sporta || 4:3 
|-
|Dalmatinac - Bibinje || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. travnja 2022.'''
|-
|Arbanasi - '''Škabrnja '91''' || 2:4 
|-
|Zlatna luka - Sabunjar || 1:1 
|-
|Pakoštane - '''Polača''' || 0:4 
|-
|Sveti Mihovil - '''Nova zora''' || 0:4 
|-
|Dragovoljac - Velebit || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 20. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. travnja 2022.'''
|-
|Velebit - '''Sveti Mihovil''' || 1:2 
|-
|'''Bibinje''' - Hajduk || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. travnja 2022.'''
|-
|Sabunjar - '''Pakoštane''' || 2:3 
|-
|'''Polača''' - Dragovoljac || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. travnja 2022.'''
|-
|'''Škabrnja '91''' - Dalmatinac || 2:1 
|-
|Nova zora - Arbanasi || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|
|-
|Abeceda sporta - Zlatna luka || 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 21. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. travnja 2022.'''
|-
|'''Hajduk''' - Škabrnja '91 || 2:1 
|-
|Zlatna luka - Bibinje || 2:2 
|-
|'''Pakoštane''' - Abeceda sporta || 3:0 
|-
|Dragovoljac - Sabunjar || 1:1 
|-
|Arbanasi - '''Sveti Mihovil''' || 2:4 
|-
|'''Polača''' - Velebit || 5:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. travnja 2022.'''
|-
|Dalmatinac - Nova zora || 3:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 22. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 30. travnja 2022.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Dragovoljac''' || 1:3 
|-
|'''Velebit''' - Arbanasi || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. svibnja 2022.'''
|-
|Škabrnja '91 - '''Zlatna luka''' || 1:4 
|-
|'''Sabunjar''' - Polača || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 4. svibnja 2022.'''
|-
|Bibinje - '''Pakoštane''' || 1:4 
|-
|Sveti Mihovil - '''Dalmatinac''' || 2:3 
|-
|'''Nova zora''' - Hajduk || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 23. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 7. svibnja 2022.'''
|-
|'''Zlatna luka''' - Nova zora || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 8. svibnja 2022.'''
|-
|Dragovoljac - Bibinje || 2:2 
|-
|'''Polača''' - Abeceda sporta || 3:1 
|-
|'''Hajduk''' - Sveti Mihovil || 2:0 
|-
|'''Sabunjar''' - Velebit || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. svibnja 2022.'''
|-
|Pakoštane - '''Škabrnja '91''' || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. svibnja 2022.'''
|-
|'''Dalmatinac'''  - Arbanasi || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 24. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. svibnja 2022.'''
|-
|'''Bibinje''' - Polača || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 14. svibnja 2022.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Sabunjar''' || 2:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. svibnja 2022.'''
|-
|'''Škabrnja '91''' - Dragovoljac || 3:1 
|-
|Sveti Mihovil - '''Zlatna luka''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. svibnja 2022.'''
|-
|Arbanasi - '''Hajduk''' || 0:6 
|-
|'''Velebit''' - Dalmatinac || 3:2 
|-
|Nova zora - '''Pakoštane''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 21. svibnja 2022.'''
|-
|'''Hajduk''' - Dalmatinac || 2:1 
|-
|'''Sabunjar''' - Bibinje || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 22. svibnja 2022.'''
|-
|'''Dragovoljac''' - Nova zora || 6:0 
|-
|'''Polača''' - Škabrnja '91 || 3:2 
|-
|'''Zlatna luka''' - Arbanasi || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. svibnja 2022.'''
|-
|'''Pakoštane''' - Sveti Mihovil || 4:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. svibnja 2022.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Velebit''' || 1:8 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 26. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. svibnja 2022.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Dragovoljac''' || 0:7 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. svibnja 2022.'''
|-
|Bibinje - '''Abeceda sporta''' || 2:3 
|-
|Velebit - Hajduk || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. svibnja 2022.'''
|-
|'''Dalmatinac''' - Zlazna luka || 3:0 
|-
|Nova zora - Polača || 1:1 
|-
|Škabrnja '91 - '''Sabunjar''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 29. svibnja 2022.'''
|-
|Arbanasi - '''Pakoštane''' || 0:3 p.f. 
|-

|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|-
|}

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;nszz_1znl&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20220610155027/https://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 21/22'' (konačna ljestvica, popis strijelaca)], wayback arhiva od 10. lipnja 2022.&lt;/ref&gt; 

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 22 gola 
* Martin Bačkov (''Pakoštane'') 
; 17 golova 
* Marko Kojić (''Dragovoljac'') 
* Vlatko Kralj (''Polača'') 
; 15 golova 
* Ivan Prtenjača (''Polača'') 
* Luka Miletić (''Sabunjar'' ) 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 14 golova 
* Josip Gagula (''Abeceda sporta'') 
* Mateo Šušak (''Velebit'') 
; 12 golova 
* Mate Bugarija (''Bibinje'') 
* Marko Čačić (''Polača'') 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
; 11 golova 
* Mario Tomić (''Dragovoljac'') 
* Zvonimir Glavan (''Sabunjar'') 
; 10 golova 
* Kristijan Bandalo (''Bibinje'') 
* Goran Burčul (''Hajduk'') 
|-
|}
&lt;small&gt; ''Ažurirano: 10. lipnja 2022. ''&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2021./22.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2021./22.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2021./22.]]
* [[3. HNL – Jug 2021./22.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, Nogometni savez Zadarske županije]
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr]
* [https://hr-hr.facebook.com/IZNLZADARSKA/ ''I ŽNL Zadarska'', facebook stranica] 

== Izvori ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 21/22''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210718085256/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 |date=18. srpnja 2021. }} 
* [http://www.nszz-zadar.hr/index.php/document/glasnici/glasnici-2021 nszz-zadar.hr, ''Glasnici - 2021''] 
* [https://www.nszz-zadar.hr/index.php/document/glasnici/glasnici-2022 nszz-zadar.hr, ''Glasnici - 2022''] 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/zadarska-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''Zadarska ŽNL''] 
* {{en icon}} [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2022.html#5hnl rsssf.com, ''Fifth Level (1st County Leagues)''] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska - 21/22''] 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-1-znl-zadarska/2021-2022 tipsscore.com, ''1. ŽNL Zadarska - 2021-2022''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220127144002/https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-1-znl-zadarska/2021-2022 |date=27. siječnja 2022. }} 
* [https://www.nszz-zadar.hr/glasnici-2022/21.pdf nszz-zadar.hr, ''SLUŽBENO GLASILO: NSZŽ'', BROJ: 21, GODINA: XX, ZADAR, 03.06.2022. (26. kolo i ljestvica)], preuzeto 7. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220607115056/https://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 21/22'' (rezultati 26. kola i ljestvica)], wayback arhiva od 7. lipnja 2022. 
* [http://web.archive.org/web/20220610155027/https://www.nszz-zadar.hr/index.php/1-znl-19-20 nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 21/22'' (konačna ljestvica, popis strijelaca)], wayback arhiva od 10. lipnja 2022. 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 
{{Hrvatska nogometna natjecanja 2021./22.}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2021-22]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2021./22.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>a964rbww83q8ccc8qwp77rphzm6n8ja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rick i Morty</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721040</id>
    <revision>
      <id>7520897</id>
      <parentid>7519053</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T03:32:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>219608</id>
      </contributor>
      <comment>89</comment>
      <origin>7520897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14210" sha1="85ry0orm1wqm7qwrwoadfesut8533nw" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Rick i Morty
| slika              = Rick and Morty title card.png
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = Rick and Morty
| format_serije      = 
| autor              = [[Justin Roiland]]&lt;br&gt;[[Dan Harmon]]
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| scenarist          = 
| glazba             = Ryan Elder
| uvodna_glazba      = Ryan Elder
| glumci             = Justin Roiland&lt;br&gt;Chris Parnell&lt;br&gt;Spencer Grammer&lt;br&gt;Sarah Chalke&lt;br&gt;Kari Wahlgren
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = 89
| broj_sezona        = 9
| producent          = Kenny Micka &lt;small&gt;(pilot)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;J. Michael Mendel &lt;small&gt;(sez. 1–4)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;David Marshall &lt;small&gt;(sez. 5)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Lee Harting &lt;small&gt;(sez  5,6)&lt;/small&gt;
| izvršni_producent  = Dan Harmon&lt;br&gt;Justin Roiland&lt;br&gt;James A. Fino &lt;small&gt;(sez. 1–2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Joe Russo II &lt;small&gt;(sez. 1–2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Mike McMahan &lt;small&gt;(sez. 4–sada)&lt;/small&gt;
| urednik            = 
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 22 minute
| tv_kuća            = [[Adult Swim]]
| u_hrv              = [[Netflix]] &lt;small&gt;(Sez. 1 - 4)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Max (streaming)|Max]] &lt;small&gt;(Sez. 1 - 7)&lt;/small&gt;
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[2. prosinca]] [[2013.]]
| kraj_serije        = 
| povezano           = The Vindicators
| web_stranica       = http://www.adultswim.com/videos/rick-and-morty/
| imdb_id            = 2861424
}}'''Rick i Morty''' ([[Engleski|eng.]] '''Rick and Morty''') je američka [[Animacija|animirana]] [[televizijska serija]] koju su stvorili [[Justin Roiland]] i [[Dan Harmon]] za noćni program [[Adult Swim]] koji se emitira na [[Cartoon Network]]u. Serija je nastala iz animirane parodije filma [[Povratak u budućnost]], koju je Roiland osmislio za festival kratkometražnih filmova ''Channel 101''.

Serija prati nezgode ciničnog ludog znanstvenika ''Ricka Sancheza'' i njegovog dobrodušnog, ali uzrujanog unuka ''Mortyja Smitha'', koji su svoje vrijeme podijelili između domaćeg života i međudimenzionalnih avantura.

Roiland posuđuje glasove istoimenim likovima serije, a Chris Parnell, Spencer Grammer i Sarah Chalke posuđuju glasove ostatku obitelji Ricka i Mortyja.

Peta sezona premijerno je prikazana 20. lipnja 2021. dok šesta sezona potvrđena je kao dio dugoročnog ugovora u svibnju 2018. koji je naručio 70 novih epizoda tijekom neodređenog broja sezona&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=24. srpnja 2020.|title=Rick and Morty posts season 5 scene online|url=https://ew.com/tv/rick-and-morty-sesaon-5-scene/|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt;, a najavljena je za 4. rujna 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=27. srpnja 2022.|title=&quot;'Rick And Morty' Season 6 Gets September Premiere Date On Adult Swim&quot;|url=https://deadline.com/2022/07/rick-and-morty-season-six-september-adult-swim-1235078808/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Rick je [[znanstvenik]] koji se preselio kod obitelji svoje kćeri Beth, konjske [[Kardijalna kirurgija|kardiokirurginje]]. Većinu vremena provodi izmišljajući razne visokotehnološke uređaje i vodeći sa sobom svog mladog unuka Mortyja (kasnije i unuku Summer) na opasne i fantastične avanture kroz njihove i druge paralelne svemire, otkrivajući strahote i čuda koja ih naseljavaju.

== Pregled serije ==
S izuzetkom prve epizode, svaka epizoda završava s dodatnom scenom nakon odjavne špice.

Treća sezona premijerno je prikazana nenajavljeno 1. travnja 2017. Preostale epizode počele su se emitirati tjedno od 30. srpnja 2017.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=30. lipnja 2017.|title=Adult Swim’s new ‘Rick and Morty’ trailer reveals good news: The show will (finally) return in July|url=https://www.washingtonpost.com/news/comic-riffs/wp/2017/06/30/new-trailer-points-to-the-good-news-adult-swims-rick-and-morty-will-finally-return-in-july/|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[The Washington Post]]}}&lt;/ref&gt; 

U Hrvatskoj se od 20. veljače 2021. serija pojavila na [[Netflix|Netflixu]] s hrvatskim podnaslovima i prve četiri sezone&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Je li serija Rick and Morty dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/rick_and_morty|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=hrflix.eu}}&lt;/ref&gt;, dok se na [[HBO Max|HBO GO]] od 21. lipnja emitirala peta sezona.

Šesta sezona potvrđena je kao dio dugoročnog ugovora u svibnju 2018. koji je naručio 70 novih epizoda tijekom neodređenog broja sezona.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! rowspan=&quot;2&quot; |Epizoda
! colspan=&quot;2&quot; |SAD emitiranje
! rowspan=&quot;2&quot; |HR emitiranje
|-
!Premijera
!Finale
|-
|1
|11
|2. prosinca 2013.
|14. travnja 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |20. veljače 2021.
([[Netflix]])
|-
|2
|10
|26. srpnja 2015.
|4. listopada 2015.
|-
|3
|10
|1. travnja 2017.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
|1. listopada 2017.
|-
|4
|10
|10. studenoga 2019.
|31. svibnja 2020.
|-
|5
|10
|20. lipnja 2021.
|5. listopada 2021.
| 21. lipnja 2021. – 6. listopada 2021.
&lt;small&gt;(HBO GO)&lt;/small&gt;
|-
|6
| 10
|4. rujna 2022.
| 11. prosinca 2022.
| 5. rujna 2022. – 12. prosinca 2022.
&lt;small&gt;([[HBO Max]])&lt;/small&gt;
|-
|7
|10
|15. listopada 2023.
|17. prosinca 2023.
|16. listopada 2023. – 18. prosinca 2023.
&lt;small&gt;([[HBO Max]])&lt;/small&gt;
|}

== Glasove posudili ==
* [[Justin Roiland]] kao ''Rick Sanchez'' i ''Morty Smith''
* [[Chris Parnell]] kao ''Jerry Smith''
* [[Spencer Grammer]] kao ''Summer Smith''
* [[Sarah Chalke]] kao ''Beth Sanchez''
* [[Kari Wahlgren]] kao ''Space Cruiser'' / ''Car''

== Produkcija ==
Animiranu seriju Rick and Morty stvorili su [[Justin Roiland]] i [[Dan Harmon]]. Dvojac se prvi put susreo na [[Channel 101|Channelu 101]], mjesečnom festivalu kratkometražnog filma koji se održava u [[Los Angeles|Los Angelesu]], a čiji je suosnivač Harmon.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=24. siječnja 2014.|title=Dan Harmon and Justin Roiland on Rick and Morty, How Community Is Like Star Trek, and Puberty|url=https://www.vulture.com/2014/01/rick-and-morty-dan-harmon-and-justin-roiland-interview.html|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=Vulture}}&lt;/ref&gt; Tijekom Channela 101 sudionici predstavljaju vlastite kratkometražne filmove, u formatu [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]], a publika, uživo, odlučuje koje bi epizode mogle postati prava serija. Roiland, tada [[reality show]] producent, počeo je predstavljati vlastiti sadržaj festivalu godinu dana nakon pokretanja samog festivala 2004. godine. Njegovi piloti obično su bili sastavljeni od bolesnih i uvrnutih elemenata koji su u publici izazvali pomalo zbunjene reakcije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Međutim, Harmonu se svidio njegov humor i počeo je surađivati s njim.

Roiland je 2006. otpušten iz jedne TV serije, zbog svoje &quot;gušljive kreativnosti&quot;. Tako se počeo posvećivati stvaranju web epizoda. Krajnji rezultat bio je ''The Real Animated Adventures of Doc and Mharti'', kratki [[animirani film]] s parodijama Doca Browna i [[Marty McFly|Martyja McFlyja]] u glavnim ulogama, likovi iz trilogije [[Povratak u budućnost (franšiza)|Povratka u budućnost]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2013.|title=Dan Harmon’s ‘Rick and Morty’ Premieres on Adult Swim on Dec. 2|url=http://splitsider.com/2013/11/dan-harmons-rick-and-morty-premieres-on-adult-swim-on-dec-2/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702121402/http://splitsider.com/2013/11/dan-harmons-rick-and-morty-premieres-on-adult-swim-on-dec-2/|archive-date=12. veljače 2017.|access-date=11. travnja 2022.|website=Splitsider}}&lt;/ref&gt; Harmon je kratki film opisao kao, pornografski vandalizam, toliko da Doc Smith uči Mhartija da je rješenje svih njegovih problema [[oralni seks]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=24. ožujka 2014.|title=Mega Dan Harmon interview, part 3: ‘Rick and Morty’|url=https://uproxx.com/sepinwall/mega-dan-harmon-interview-part-3-rick-and-morty/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180227231747/https://uproxx.com/sepinwall/mega-dan-harmon-interview-part-3-rick-and-morty/|archive-date=27. veljače 2018.|access-date=11. travnja 2022.|website=uproxx.com}}&lt;/ref&gt; Publika je pozitivno reagirala i Roiland je počeo stvarati ostale kratke filmove koji uključuju dva lika. Harmon je kasnije stvorio, a zatim i producirao [[Klub otpisanih]], sitcom za [[NBC]], dok je Roiland radio prvenstveno kao glasovni [[glumac]] za [[The Walt Disney Company|Disneyjevu]] seriju Fish Hooks i seriju [[Cartoon Network|Cartoon Networka]], ''Adventure Time''.

Harmon je 2012. otpušten iz Kluba otpisanih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=18. svibnja 2018.|title=‘Community’ Taps David Guarascio and Moses Port as New Showrunners|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/community-season-4-showrunners-dan-harmon-326746/|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; [[Adult Swim]], iz tog razloga, u potrazi za novim programom, obratio se Harmonu, koji je u početku smatrao kanal neprikladnim za svoj stil.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2. prosinca 2013.|title=Exclusive Interview: Dan Harmon &amp; Justin Roiland on ‘Rick and Morty’|url=http://www.craveonline.com/site/612291-exclusive-interview-dan-harmon-justin-roiland-on-rick-and-morty|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902014545/http://www.craveonline.com/site/612291-exclusive-interview-dan-harmon-justin-roiland-on-rick-and-morty|archive-date=2. rujna 2017.|access-date=11. travnja 2022.|website=craveonline.com}}&lt;/ref&gt; Nikada se nije približio animaciji, a njegov stil televizijskog stvaralaštva više se usredotočio na [[dijalog]], likove i povijest. Stoga je odlučio nazvati svog prijatelja i kolegu Roilanda, pitati ga ima li ideje za animiranu seriju. Roiland je odmah pomislio koristiti svoje parodijske likove &quot;Povratka u budućnost&quot;, Doca i Mhartija, preimenovanih za tu prigodu u Ricka i Mortyja. Roiland je razmišljao o seriji koja se sastoji od 11-minutnih epizoda, ali Adult Swim zahtijevao je polusatne epizode. Harmon je smatrao da je najbolji način za podizanje razine programa izgradnja obitelji oko likova, započinjući razvoj likova Summer, Beth i Jerryja. Umjesto toga, [[Nick Weidenfeld]], izvršni producent Adult Swima, sugerirao je da je Rick Mortyjev djed. Prije nego što je konačno razvio Ricka i Mortyja, Roiland je također stvorio tri pilot epizode, koje je Fox kasnije odbacio.

== Distribucija ==
Prva sezona Ricka i Mortyja premijerno je prikazana 2. prosinca 2013. na Adult Swimu i odmah je pohvaljena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2. prosinca 2013.|title=Rick &amp; Morty: Season 1|url=https://www.metacritic.com/tv/rick-morty/season-1|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=metacritic.com}}&lt;/ref&gt; Druga sezona emitirana je 26. srpnja 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=14. svibnja 2015.|title=#RickandMorty returns July 26th.|url=https://twitter.com/adultswim/status/598946662816452608|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[Twitter|twitter.com]]}}&lt;/ref&gt; Prva epizoda treće sezone premijerno je prikazana 1. travnja 2017., kao [[Prvotravanjska šala]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=18. srpnja 2017.|title=‘Rick and Morty’ season 3: release date, trailers, cast, writers and everything you need to know|url=https://www.nme.com/blogs/tv-blogs/rick-morty-season-3-release-date-trailers-cast-writers-everything-need-know-2019360|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[NME]]}}&lt;/ref&gt; dok je stvarna premijera sezone emitirana 30. srpnja 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=30. lipnja 2017.|title=Rick and Morty: Dan Harmon and Justin Roiland Finally Reveal Season 3 Premiere Date|url=https://www.ign.com/articles/2017/06/30/rick-and-morty-dan-harmon-and-justin-roiland-finally-reveal-season-3-premiere-date|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[IGN]]}}&lt;/ref&gt; Četvrta sezona emitirana je od 10. studenog 2019.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=15. svibnja 2019.|title=‘Rick and Morty’ Season 4 to Premiere in 2019|url=https://variety.com/2019/tv/news/rick-and-morty-season-4-premiere-date-1203215745/|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[Variety]]}}&lt;/ref&gt; Peta sezona emitirana je od 20. lipnja 2021.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=30. ožujka 2021.|title=‘Rick And Morty’ Gets Season 5 Premiere Date By Adult Swim – Watch Trailer|url=https://deadline.com/2021/03/rick-and-morty-season-5-premiere-date-adult-swim-1234724240/|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=deadline.com}}&lt;/ref&gt;

U Hrvatskoj su prve četiri sezone serije debitirale isključivo na Netflixu 20. veljače 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Spin-off ==
Adult Swim je 20. svibnja 2021. najavio spin-off seriju pod nazivom ''Branioci'' (eng.''The Vindicators''), koja će se usredotočiti  na likove Vindicatora, koji su se pojavili u epizodi &quot;''Branioci 3: Povratak Ubisvijeta''&quot; (eng. &quot;''Defenders 3: The Return of Finimondo&quot;)''. Serija bi se trebala sastojati od 8-10 epizoda i emitirat će se između 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=19. svibnja 2021.|title=‘Rick and Morty’ Spinoff Set at Adult Swim|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/rick-and-morty-spinoff-vindicators-adult-swim-1234955601/|url-status=live|access-date=11. travnja 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;

Adult Swim je 18. svibnja 2022. najavio da će biti cijela spin-off serija temeljena na kratkim anime filmovima u režiji Takashi Sanoa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=18. svibnja 2022.|title=‘Rick and Morty’ Anime Spinoff Announced by Adult Swim|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/rick-morty-anime-spinoff-1235149017/|url-status=live|access-date=5. rujna 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|http://www.adultswim.com/videos/rick-and-morty/}}
* {{imdb|id=2861424|naslov=Rick i Morty}}

[[Kategorija:Američke animirane televizijske serije]]
[[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]]</text>
      <sha1>85ry0orm1wqm7qwrwoadfesut8533nw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hortonia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721747</id>
    <revision>
      <id>7520715</id>
      <parentid>7471845</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3786" sha1="4tz9bv1jatq0wsnl2k7elb99alov709" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Hortonia''
| slika        = A hand-book to the flora of Ceylon (Plate LXXVIII) (6430659507).jpg
| slika_opis   = ''[[Hortonia angustifolia]]''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Laurales]]
| familia      = [[Monimiaceae]]
| subfamilia   = '''''Hortonioideae'''''
| subfamilia_autorstvo = Thorne &amp; Reveal 
| genus        = '''''Hortonia'''''
| genus_autorstvo = Wight ex Arn.
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}

'''''Hortonia''''', maleni biljni rod iz porodice [[Boldovke|boldovki]], dio reda [[lovorolike]] kojemu pripadaju 3 vrste [[grm]]ova i [[Drveće|drveća]] sa [[Šri Lanka|Šri Lanke]]&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27080-1 Plants of the World online] Pristupljeno 2. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

Ispitivanjem svih triju vrsta ovog roda ustanovljeno je da diklorometanski ekstrakti njihovih listova, kore i korijenja imaju larvicidno (na [[Komarci|komarce]]) i antifugalno djelovanje.&lt;ref&gt;[https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14786410701722433 Bioactivity and chemistry of the genus Hortonia] Pristupljeno 2. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;
== Morfologija ==
Rod Hortonia pripada porodici ''[[Monimiaceae]]'' i endemičan je za [[Šri Lanka|Šri Lanku]]. Porodica Monimiaceae obuhvaća približno 28–34 roda i više od 450 vrsta, uglavnom rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima. Njezini su predstavnici pretežno [[Stablo|stabla]] i [[grm]]ovi, dok su penjačice rijetke. Smatra se da porodica potječe još iz vremena [[Gondvana|Gondvane]], prije otprilike 100–120 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;D.M.D. Yakandawala &quot;/&gt;

Vrste roda Hortonia rastu kao grmovi ili manja stabla. [[Listovi]] su nasuprotni, često unakrsno raspoređeni. Sitni [[cvjetovi]] razvijaju se u [[cvat]]ovima, pravilni su i dvospolni. Ocvijeće je sastavljeno od brojnih listića poredanih u više krugova. Vanjski listići nalikuju [[lap]]ovima, a prema unutrašnjosti postupno prelaze u 16–20 listića sličnih laticama.&lt;ref name=&quot;D.M.D. Yakandawala &quot;/&gt;

Cvijet ima od 4 do 12 [[prašnik]]a, koji su kraći od listića ocvijeća i pričvršćeni uz rub hipantija u jednom ili dvama krugovima. Prašničke niti kratke su, linearne i pri vrhu savijene prema van, dok se pri njihovoj osnovi nalaze dva velika žljezdasta privjeska. U središtu hipantija razvija se osam do deset slobodnih, sjedećih plodnih listova. Iz njih nastaju jajoliki, kratko drškasti koštuničasti plodići s tvrdim endokarpom.&lt;ref name=&quot;D.M.D. Yakandawala &quot;/&gt;

Prema navedenoj reviziji, rod obuhvaća tri vrste. ''Hortonia angustifolia'' raste u vlažnim nizinskim područjima, uz [[potok]]e, u sekundarnim vlažnim [[šuma]]ma i uz ceste, do približno 700 m nadmorske visine. Može dosegnuti oko 7 m, a cvjeta od srpnja do studenoga. ''Hortonia floribunda'' nastanjuje planinske šume iznad 1.300 m, osobito uz vodotoke i na kamenitom, erodiranom tlu, a cvjeta od [[Prosinac|prosinca]] do [[Siječanj|siječnja]]. ''Hortonia ovalifolia'' zabilježena je na području Peak Wildernessa, uglavnom iznad 1.600 m, gdje raste uz potoke na kamenitim staništima i cvjeta od [[Ožujak|ožujka]] do [[kolovoz]]a.&lt;ref name=&quot;D.M.D. Yakandawala &quot;&gt;[https://archive.org/details/ceylonjsci-31-013-028/mode/2up Re-Evaluation of Species Limits of Hortonia (Monimiaceae) Based on Empirical Methods], pristupljeno 10. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Hortonia angustifolia]]'' &lt;small&gt;(Thwaites) Trimen&lt;/small&gt;
# ''[[Hortonia floribunda]]'' &lt;small&gt;Wight ex Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Hortonia ovalifolia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rodovi boldovki]]</text>
      <sha1>4tz9bv1jatq0wsnl2k7elb99alov709</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prisilna kontrola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721910</id>
    <revision>
      <id>7520763</id>
      <parentid>7320555</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:15:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18820" sha1="1zgz4ux39zbpi0jebbr9dkiz9frmj8y" xml:space="preserve">'''Prisilna kontrola''' ''(eng. coercive control)'' je model planskog, sustavnog i dugotrajnog emocionalnog, psihičkog i ekonomskog zlostavljanja, koje prethodi tjelesnim napadima i ubojstvima i žrtvu pretvara u taoca takvog partnera. Osobe koje primjenjuju prisilnu kontrolu kao model kontrolirajućeg ponašanja nad drugim osobama čine to s ciljem uspostave i zadržavanja moći, a žrtve su izložene dugotrajnom psihičkom, fizičkom, mentalnom, seksualnom ili financijskom zlostavljanju. Zlostavljači ponašanje prisilne kontrole obično koristi radi sticanja i zadržavanja [[moć]]i i kontrolu nad drugom osobom kako bi tu žrtvu izložili psihičkom, fizičkom, mentalnom, seksualnom ili financijskom zlostavljanju. Zlostavljač može imati različite motive koji mogu uključivati devalvaciju, zavist, osobnu korist, osobno zadovoljstvo, psihološku projekciju ili jednostavno uživanje u primjeni moći i kontrole.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Lehmann |first=Peter |last2=Simmons |first2=Catherine A. |last3=Pillai |first3=Vijayan K. |date=2012-08-01 |title=The Validation of the Checklist of Controlling Behaviors (CCB): Assessing Coercive Control in Abusive Relationships |url=https://doi.org/10.1177/1077801212456522 |journal=Violence Against Women |language=en |volume=18 |issue=8 |pages=913–933 |doi=10.1177/1077801212456522 |issn=1077-8012 |pmid=23008428}}&lt;/ref&gt;

Kontrolirajući zlostavljači se koriste različitim taktikama kako bi nametnuli moć i kontrolu nad svojim žrtvama. Same taktike su razni oblici psihičkog i emocionalnog zlostavljanja, a ponekad i su i fizički nasilne. Osobe koje koriste oblike kontrolirajućeg ponašanja često žrtvu izlažu i ekonomskom zlostavljanju, uspostavlja nad njom ekonomska ograničenja kako bi žrtvu vezala uz sebe i u toj sferi života onemogućila u otporu.&lt;ref name=&quot;wdachoices&quot;&gt;[http://wdachoices.org.uk/wp-content/uploads/2013/07/WDAH_flipchart_money_wheel.pdf ''Economic abuse wheel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160425173536/http://wdachoices.org.uk/wp-content/uploads/2013/07/WDAH_flipchart_money_wheel.pdf |date=25. travnja 2016. }}. Women's Domestic Abuse Helpline. Retrieved December 13, 2016.&lt;/ref&gt; Cilj zlostavljača je kontrolirati, zastrašiti i utjecati na žrtvu da se u odnosu ili vezi sa zlostavljačem koji primjenjuje prisilnu kontrolu osjeća inferiorno i bez prava glasa.&lt;ref name=&quot;Cory p. 30&quot;&gt;Jill Cory; Karen McAndless-Davis. ''[https://books.google.com/books?id=qBFdlUnxmkkC&amp;pg=PA30 When Love Hurts: A Woman's Guide to Understanding Abuse in Relationships]''. WomanKind Press; 2000. {{ISBN|978-0-9686016-0-0}}. p. 30.&lt;/ref&gt;

[[Manipulacija (psihologija)|Manipulatori]] i zlostavljači žrtvu mogu kontrolirati nizom psiholoških taktika. U cilju ostvarenja kontrole nad osobom na početku odnosa i veze s prema osobi nad kojom uspostavljaju moć planski koriste niz pojačano pozitivnih obrazaca ponašanja kao što je laskanje, šarmiranje,  dodvoravanje, izraziti izlijevi ljubavi i preizražene pažnje, darivanje... Ta se ponašanja mijenjaju u pojačano negativne obrasce ponašanja, u psihičko i emocionalno zlostavljanje,  u fazi kad je osoba s prisilnom kontrolom stekla sigurnost da ima uspostavljenu dovoljnu razinu kontrole. Tada primjenjuje različite oblike psihičkog kažnjavanja: prigovaranje, šutnja, [[Psovka|psovke]], prijetnje, zastrašivanje, emocionalne ucjene, osjećaji krivnje, ignoriranje i nepridavanje pažnje, oduzimanje predmeta, kotroliranje kretanja. Tu je i niz traumatskih taktika poput verbalnog zlostavljanje ili [[Srdžba|eksplozivna ljutnja]] ).&lt;ref name=&quot;braiker&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Braiker |first=Harriet B |url=https://books.google.com/books?id=dGwgiQvyeq0C |title=Who's Pulling Your Strings?: How to Break the Cycle of Manipulation and Regain Control of Your Life |year=2003 |publisher=McGraw Hill Professional |isbn=9780071435680 |location=New York |chapter=An Overview of Manipulation |access-date=24. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt; 

U primjeni kontrolirajućeg ponašanja osobe koje rade prisilnu kontrolu najviše iskorištavju [[Manipulacija (psihologija)|ranjivost]] neke osobe, pa kao svoje mete za žrtve najčešće biraju one osobe koje su posebno ranjive.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Braiker |first=Harriet B. |url=https://books.google.com/books?id=dGwgiQvyeq0C |title=Who's Pulling Your Strings?: How to Break the Cycle of Manipulation and Regain Control of Your Life |year=2003 |publisher=McGraw Hill Professional |isbn=9780071435680 |location=New York |page=3 |chapter=An Overview of Manipulation |quote=[...] if you make the manipulation ineffective by ''changing your behavior'', the manipulator will be forced to change tactics or to seek an easier target elsewhere. |access-date=24. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;simon&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Simon |first=George K. |url=https://books.google.com/books?id=MV-fjg3baSoC |title=In Sheep's Clothing: Understanding and Dealing with Manipulative People |year=1996 |publisher=A.J. Christopher |isbn=9780965169608 |edition=revised |location=Little Rock, Arkansas |chapter=Recognizing the Tactics of Manipulation and Control |archive-date=24. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Kantor |first=Martin |title=The Psychopathology of Everyday Life: How to Deal with Manipulative People |year=2006 |isbn=978-0-275-98798-5}}&lt;/ref&gt; Traumatska veza između zlostavljača i žrtava može biti i rezultat kontinuiranih ciklusa zlostavljanja u kojima povremeno pojačavanje 'nagrade' i kazne stvara snažne emocionalne i zamagljuje se prepoznavanje nasilnih oblika ponašanja zlostavljača i patnja žrtve.&lt;ref name=&quot;Sanderson&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Sanderson |first=C. |url=https://books.google.com/books?id=5vA42Opyx9cC |title=Counselling Survivors of Domestic Abuse |publisher=Jessica Kingsley Publishers |year=2008 |isbn=978-1-84642-811-1 |access-date=28. studenoga 2021.}}&lt;/ref&gt; To su situacije kad se kontrolirajuće ponašanje kao nasilničko normalizira, legitimizira, poriče, ili u konačnici za to krivi žrtvu, kao onu koja takvo ponašanje izaziva.&lt;ref name=&quot;CrossonTower208&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Crosson-Tower |first=Cynthia |title=Understanding Child Abuse and Neglect |publisher=Allyn &amp; Bacon |year=2005 |isbn=0-205-40183-X |page=208}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ferraro&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Monique Mattei Ferraro |url=https://books.google.com/books?id=BtjzJhcAAGYC&amp;pg=PA159 |title=Investigating Child Exploitation and Pornography: The Internet, the Law and Forensic Science |last2=Eoghan Casey |last3=Michael McGrath |publisher=Academic Press |year=2005 |isbn=0121631052 |page=159 |access-date=6. travnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Christiane Sanderson |url=https://books.google.com/books?id=Hpq-SvwKtkUC&amp;pg=PA30 |title=Counselling Adult Survivors of Child Sexual Abuse |publisher=Jessica Kingsley Publishers |year=2006 |isbn=1843103354 |access-date=6. travnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

Druge strategije koje se koriste su izolacija, [[izluđivanje]], igre uma, [[Laž|laganje]], [[Dezinformacija|dezinformacije]], [[propaganda]], destabilizacija, [[ispiranje mozga]] i zavadi pa vladaj. Žrtvu se može zlostavljati alkoholom ili drogom ili joj uskratiti san kako bi postala dezorijentirana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Sleep Deprivation Used as Abuse Tactic |url=https://www.domesticshelters.org/articles/identifying-abuse/sleep-deprivation-as-abuse |website=DomesticShelters.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Family and Domestic Violence – Healthy Work Healthy Living Tip Sheet |url=https://federation.edu.au/staff/working-at-feduni/feduni-against-violence/family-and-domestic-violence?a=282376 |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=19. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190519200619/https://federation.edu.au/staff/working-at-feduni/feduni-against-violence/family-and-domestic-violence?a=282376 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na temelju statističkih dokaza, određeni poremećaji osobnosti koreliraju s nasilnim sklonostima pojedinaca s tim specifičnim poremećajima osobnosti kada se kompiliraju i sa samim nasilnim djetinjstvom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Miller |first=Paul M. |last2=LISAK |first2=DAVID |date=1999-06-01 |title=Associations Between Childhood Abuse and Personality Disorder Symptoms in College Males |url=https://doi.org/10.1177/088626099014006005 |journal=Journal of Interpersonal Violence |language=en |volume=14 |issue=6 |pages=642–656 |doi=10.1177/088626099014006005 |issn=0886-2605}}&lt;/ref&gt;

Ozbiljnost ponašanja prisilne kontrole u modernim je zapadnim društvima sve više prepoznata, a nekoliko je zemalja u svom kaznenom zakonodavstvu prisilnu kontrolu ''(eng. coercive control)'' definiralo kaznenim djelom.

Sam izraz ''coercive control'' skovao je sociolog, istraživač, forenzičar socijalnog rada i profesor emeritus [https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/1077801218816191 Evan Stark]''',''' koji se godinama bavi pravnim, političkim i zdravstvenim dimenzijama međuljudskog nasilja. Izraz prisilne kontrole prvi puta upotrebljava 2007. godine u knjizi ''Coercive Control: The Entrapment of Women in Personal Life (Prisilna kontrola: zarobljavanje žena u osobnom životu) u kojoj se bavi vrstom'' obiteljskog zlostavljanja koja ne uključuje uvijek fizičko nasilje.

Nakon toga povećao se i interes pravnika i policijskih stručnjaka, kriminalista, koji se u praksi često susreću s nasiljem u obitelji da za razumijevanjem karakteristika i učinaka prisilne kontrole u pravnoj terminologiji. Irska 1. siječnja 2019. donosi Zakon o nasilju u obitelji iz 2018., koji je omogućio da se praksa prisilne kontrole može identificirati na temelju njezinih učinaka na žrtvu. I na temelju toga, definirajući to kao: 'svaki dokaz pogoršanja tjelesne, psihičke ili emocionalne dobrobiti podnositelja zahtjeva ili ovisne osobe koji je izravno uzrokovan strahom od ponašanja ispitanika'.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Baumann, J.D. |first=Mark |title=Coercive control and emotional abuse illegal in U.K., France, Ireland –and Clallam? |url=https://clallamcountybar.com/coercive-control-and-emotional-abuse-illegal-in-u-k-france-ireland-clallam-county/ |access-date=27. listopada 2020. |website=Clallam County Bar Clallam County lawyers &amp; legal news}}&lt;/ref&gt; 

Na sličnoj osnovi pokušaja razumijevanja i zaustavljanja raširene prakse prisilne kontrole, 2019., vlada Ujedinjenog Kraljevstva učinila je poduku o tome što je prisilna kontrola obveznim dijelom nastavnog programa o odnosima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Price |first=Hannah |title=Coercive control: 'I was 16 and thought it was normal' |url=https://www.bbc.co.uk/bbcthree/article/f2b92a97-66d8-42b5-8d70-6a38c29b82e1 |access-date=27. listopada 2020. |website=BBC |quote=To raise awareness of all forms of abuse, the government made 'relationship education' compulsory in schools - coming into action in September 2020. The syllabus includes teaching students to identify financial, emotional and physical abuse in teenage and adult relationships.}}&lt;/ref&gt; 

Istraživanju prisilne kontrole, točnije kako je prepoznavati i dokazivati posvetila je velik dio svog profesionalnog života i britanska kriminologinja dr. Jane Monckton Smith, koja u svojoj najnovijoj knjizi ''„In Control: Dangerous Relationships and How They End in Murder“ (U kontroli: Opasne veze i kako završavaju ubojstvom)'' objavljuje rezultate istraživanja 372 slučaja obiteljskog nasilja u Velikoj Britaniji i otkriva kako postoji obrazac od osam faza zahvaljujući kojem možemo prepoznavati znakove prisilne kontrole i prevenirati ubojstvo, [[femicid]].

Dok se prisilna kontrola često razmatra u kontekstu postojeće intimne veze, kada se koristi za izazivanje seksualnog susreta, zakonski se smatra sastavnim dijelom [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] ili [[Silovanje|silovanja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Sexual offences |url=https://www.cps.gov.uk/crime-info/sexual-offences |access-date=9. kolovoza 2021. |website=CPS}}&lt;/ref&gt; Kada se koristi za početak i održavanje dugotrajnije intimne veze, smatra se sastavnim elementom seksualnog ropstva.

== Institucionalno zlostavljanje ==
Institucionalno zlostavljanje koje je također poznato kao organizacijsko zlostavljanje, također ima primjene kontrolirajućih ponašanja od strane zlostavljača, odnosno modele ponašanja prisilne kontrole nad zlostavljanjem osoba (često djece ili starijih osoba) unutar sustava moći.&lt;ref name=&quot;Powers&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Powers |first=J. L. |last2=A. Mooney |last3=M. Nunno |year=1990 |title=Institutional abuse: A review of the literature |journal=Journal of Child and Youth Care |volume=4 |issue=6 |page=81}}&lt;/ref&gt; To može varirati od djela sličnih zlostavljanju djece kod kuće, kao što su zanemarivanje, fizičko i seksualno zlostavljanje i izgladnjivanje, do učinaka programa pomoći koji rade ispod prihvatljivih standarda usluga ili oslanjanja na oštre ili nepoštene načine za promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;Powers&quot; /&gt; Institucionalno zlostavljanje može imati mnogo različitih oblika, od kojih su neki vrlo mali. Primjerice, inzistiranje da osoba o kojoj se brine jede svoj obrok ili gricka u isto vrijeme svaki dan, čak i kada to ne želi.

== Zakon ==
Engleska i Wales u članku 76. Zakona o ozbiljnim zločinima iz 2015. u katalog kaznenih djela stavlja prisilnu kontrolu ili ili prisilno ponašanje u intimnim ili obiteljskim odnosima.&lt;ref&gt;[https://www.gov.uk/government/publications/statutory-guidance-framework-controlling-or-coercive-behaviour-in-an-intimate-or-family-relationship Statutory guidance framework: controlling or coercive behaviour in an intimate or family relationship] 05 Dec 2015 ''[[gov.uk]]''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bournemouthecho.co.uk/news/17530455.university-graduate-from-poole-admits-controlling-and-coercive-behaviour/ &quot;University graduate from Poole admits controlling and coercive behaviour&quot;] ''Daily Echo'' 27 Mar 2019&lt;/ref&gt; Za dokazivanje ovog kaznenog djela, ponašanje se mora provoditi &quot;ponovno&quot; ili &quot;kontinuirano&quot;. Drugi, odvojeni, element kaznenog djela je da ono mora imati &quot;ozbiljan učinak&quot; na nekoga, a jedan od načina da se to dokaže je da se kod netko barem u dva navrata bojao da će se nad njim primijeniti nasilje. U Zakonu ne postoji poseban zahtjev da djelatnost mora biti iste prirode. Tužiteljstvo bi trebalo biti u stanju pokazati da je postojala namjera da se nekoga kontrolira ili prisili.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Controlling or Coercive Behaviour in an Intimate or Family Relationship |url=https://www.cps.gov.uk/legal-guidance/controlling-or-coercive-behaviour-intimate-or-family-relationship |website=CPS.gov.uk}} Text was copied from this source, which is available under an [http://www.nationalarchives.gov.uk/doc/open-government-licence/version/2/ Open Government Licence v2.0]. © Crown copyright.&lt;/ref&gt; Zbog relevantnog ponašanja, kriminaliziran je u odjeljku 77. Zakona o teškim zločinima iz 2015.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Serious Crime Act 2015 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2015/9/section/77 |website=legislation.gov.uk}}&lt;/ref&gt;  a 2018. prva osuđena osoba po novom zakonu i za kazneno djelo prisilne kontrole bila je žena, Jordan Worth, osuđena za zlostavljanje svog partnera.

U Sjedinjenim Državama, kako bi se pomoglo u sprječavanju i zaustavljanju obiteljskog nasilja nad djecom, doneseni su zakoni koji nalažu prijavu u određenim profesijama, poput učitelja, liječnika ili pružatelja skrbi, o svakom sumnji da se zlostavljanje događa u kući.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Hyman |first=Ariella |last2=Schillinger |first2=Dean |last3=Lo |first3=Bernard |date=1995-06-14 |title=Laws Mandating Reporting of Domestic Violence: Do They Promote Patient Well-being? |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/388829 |journal=JAMA |language=en |volume=273 |issue=22 |pages=1781–1787 |doi=10.1001/jama.1995.03520460063037 |issn=0098-7484 |pmid=7769774}}&lt;/ref&gt;

== Pomagačka zanimanja ==
Prema autoru i aktivistu koji se bori protiv bullyinga Timu Fieldu, nasilnike privlače pomagačke profesije, kao što je medicina, prilikama da iskoriste moć nad ranjivim klijentima, te ranjivim zaposlenicima i studentima.&lt;ref name=&quot;Field&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Field |first=T. |year=2002 |title=Bullying in medicine |journal=BMJ |volume=324 |issue=7340 |pages=786a–786 |doi=10.1136/bmj.324.7340.786/a |pmc=1122715 |pmid=11923166}}&lt;/ref&gt;

== Zlostavljanje intimnog partnera ==
&quot;Kotačić&quot; moći i kontrole razvio je 1982. godine Program za zlostavljanje u obitelji u Minneapolisu kako bi objasnio prirodu zlostavljanja, ocrtao oblike zlostavljanja koji se koriste za kontrolu druge osobe i educirali ljude s ciljem zaustavljanja nasilja i zlostavljanja. Model se koristi u mnogim programima intervencije nasilnika i poznat je kao Duluthov model.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=McClennen |first=J. |url=https://books.google.com/books?id=nHHWSsUvXwwC&amp;pg=PA147 |title=Social Work and Family Violence: Theories, Assessment, and Intervention |publisher=Springer Publishing Company |year=2010 |isbn=978-0-8261-1133-3 |page=147 |access-date=28. studenoga 2021.}}&lt;/ref&gt; Moć i kontrola općenito su prisutni uz nasilno fizičko i seksualno zlostavljanje.&lt;ref name=&quot;WHO 2013 p. 7&quot;&gt;[http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/85239/1/9789241564625_eng.pdf ''Global and regional estimates of violence against women: prevalence and health effects of intimate partner violence and non-partner sexual violence.''] World Health Organization. 2013. {{ISBN|978-92-4-156462-5}}. p. 7.&lt;/ref&gt;

== Obrasci prisilne kontrole ==
Često su zlostavljači u početku pažljivi, šarmantni i s ljubavlju, stječući [[povjerenje]] pojedinca koji će u konačnici postati žrtva, također poznat kao preživjeli. Kada postoji povezanost i određeni stupanj povjerenja, zlostavljači postaju neobično uključeni u partnerove osjećaje, misli i postupke.&lt;ref name=&quot;Sanderson&quot; /&gt; Zatim postavljaju sitna pravila i pokazuju &quot; patološku ljubomoru &quot;. Proces uvjetovanja počinje izmjenom ljubavi nakon čega slijedi [[Zlouporaba|nasilno]] ponašanje. On služi zbunjivanju žrtve što dovodi do snažnih procesa uvjetovanja koji utječu na samostrukturu i kognitivne sheme. Zlostavljač odgovornost za zlostavljanje projicira na žrtvu, a ocrnjivanje i negativne projekcije postaju ugrađene u sliku o sebi same žrtve.&lt;ref name=&quot;Sanderson&quot; /&gt; Kontrola je odlučujući aspekt nasilnog odnosa.

Traumatsko vezivanje nastaje kao rezultat kontinuiranih ciklusa zlostavljanja u kojima povremeno [[Potkrepljenje|pojačavanje]] nagrade i kazne stvara snažne emocionalne veze koje su otporne na promjene.&lt;ref name=&quot;Sanderson&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]
[[Kategorija:Psihološka manipulacija]]</text>
      <sha1>1zgz4ux39zbpi0jebbr9dkiz9frmj8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724045</id>
    <revision>
      <id>7520861</id>
      <parentid>6974971</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:51:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18540" sha1="asqd7bflywu3x15tbp2gwv8i6qur2b0" xml:space="preserve">'''[[Prva muška košarkaška liga|Prva hrvatska muška košarkaška liga]]''' ('''''Prva muška liga''''') je svoje peto izdanje imala u sezoni 2021./22., te je predstavljala ligu drugog stupnja [[Hrvatska|hrvatskog]] [[košarka]]škog [[Premijer liga (košarka)|prvenstva za muškarce]]. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je 12 klubova, a prvak lige nakon doigravanja, ujedno i najbolja momčad ligaškog dijela je ''[[KK Dinamo Zagreb|&quot;Dinamo&quot;]]'' iz [[Zagreb]]a.&lt;ref&gt; [https://crosarka.com/dinamo-nakon-produzetka-svladao-bosco-i-ostvario-plasman-u-ht-premijer-ligu/ crosarka.com, ''Dinamo nakon produžetka svladao Bosco i ostvario plasman u HT Premijer ligu!''], objavljeno 17. svibnja 2022., pristupljeno 22. lipnja 2022. &lt;/ref&gt; 

== Sustav natjecanja == 
U ligi sudjeluje 12 klubova, aliga se igra kroz nekoliko faza 
* ''&quot;Regularni dio&quot;'' – 12 klubova igra dvokružnu ligu (22 kola) 
* ''&quot;Liga za prvaka&quot;'' – prvih 6 klubova iz ''&quot;Regularnog dijela&quot;'' – igraju dvokružnu ligu (10 kola), svi rezultati iz ''&quot;Regularnog dijela&quot;'' se prenose 
* ''&quot;Liga za ostanak&quot;'' – klubovi od 7. do 12. mjesta iz ''&quot;Regularnog dijela&quot;'' – igraju dvokružnu ligu (10 kola), svi rezultati iz ''&quot;Regularnog dijela&quot;'' se prenose 
* ''&quot;Doigravanje za prvaka&quot;'' – igraju prve dvije momčadi iz ''&quot;Lige za prvaka&quot;'' te se igra nba dvije pobjede 
* ''&quot;Kvalifikacije za Premijer ligu&quot;'' – igraju drugoplasirana momčad iz ''&quot;Doigravanja za prvaka&quot;'' te jedanaesto plasirana momčad iz ''[[Premijer liga (košarka)|&quot;Premijer lige&quot;]]''

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=320 |places=
&lt;!-- {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=  |long=  |label=&lt;small&gt;  &lt;/small&gt; }} --&gt; 
&lt;!-- {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=  |long=  |label=&lt;small&gt;  &lt;/small&gt; |position=left }} --&gt; 
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=42.76  |long=18.07 |label=&lt;small&gt; [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.54  |long=16.69  |label=&lt;small&gt; [[KK Omiš|Omiš Č.T.]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.65  |long=16.43  |label=&lt;small&gt; [[KK Kaštela Kaštel Sućurac|R. Kaštela]] &lt;/small&gt;  |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.39  |long=17.02  |label=&lt;small&gt; [[KK Amfora Makarska|Amfora]] &lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90  |long=15.72  |label=&lt;small&gt; [[KK Samobor|Samobor]] &lt;/small&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43  |long=14.43  |label=&lt;small&gt; [[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.22  |long=15.23  |label=&lt;small&gt; [[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jaz. Arbanasi]] &lt;/small&gt;  }}
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95  |long=15.97  |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB''' &lt;/small&gt;  }}
&lt;!-- HIDDEN MARKERS --&gt;
{{Lokacijska karta~ |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=43.90  |long=13.15 |label=&lt;small&gt; '''ZAGREB:''' &lt;br&gt; [[KK Bosco Zagreb|Bosco]] &lt;br&gt; [[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]] &lt;br&gt; [[KK Hermes Analitica Zagreb|Hermes A.]] &lt;br&gt; [[KK Medveščak Zagreb|Medveščak]] &lt;br&gt; [[KK Zapruđe Zagreb|Zap. / Zagreb]] &lt;/small&gt; }}
|caption=Približna lokacija klubova Prve lige u sezoni 2021./22. }}

* ''[[KK Amfora Makarska|Amfora]]'' – [[Makarska]] 
* ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'', [[Dubrovnik]] 
* ''[[KK Hermes Analitica Zagreb|Hermes Analitica]]'', [[Zagreb]] 
* ''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi]]'', [[Zadar]] 
* ''[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]]'', [[Rijeka]] 
* ''[[KK Medveščak Zagreb|Medveščak]]'' – [[Zagreb]] 
* ''[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours]]'', [[Omiš]] 
* ''[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela]]'', [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]] 
* ''[[KK Samobor|Samobor]]'', [[Samobor]] 
* ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zagreb]]'', [[Zagreb]] &lt;small&gt; (počeli kao ''Zapruđe'') &lt;/small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.tportal.hr/sport/clanak/na-kosarkasku-kartu-hrvatske-vraca-se-kk-zagreb-20211221 tportal.hr, ''Na košarkašku kartu Hrvatske vraća se KK Zagreb''], objavljeno 21. prosinca 2021., pristupljeno 18. lipnja 2022. &lt;/ref&gt; 

== Rezultati i ljestvice == 

=== Regularni dio ===

{| width = 100% 
|-
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|

==== Ljestvica ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right&quot; 
!mj !!klub !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!KR !!bod !! 
|- bgcolor=&quot;turquoise&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|Dinamo ||22 ||18 ||4 ||1791 ||1547 || +244 ||40 ||rowspan=&quot;6&quot;|Liga za prvaka 
|- bgcolor=&quot;turquoise&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|Bosco ||22 ||17 ||5 ||1881 ||1604 || +277 ||39 
|- bgcolor=&quot;turquoise&quot; 
|3. ||align=&quot;left&quot;|Hermes Analitica ||22 ||17 ||5 ||2000 ||1788 || +212 ||39 
|- bgcolor=&quot;turquoise&quot; 
|4. ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik ||22 ||16 ||6 ||1857 ||1611 || +246 ||38 
|- bgcolor=&quot;turquoise&quot; 
|5. ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela ||22 ||15 ||7 ||1739 ||1674 || +65 ||37 
|- bgcolor=&quot;turquoise&quot; 
|6. ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours ||22 ||14 ||8 ||1713 ||1638 || +75 ||36 
|- bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;
|7. ||align=&quot;left&quot;|Kvarner 2010 ||22 ||13 ||9 ||1719 ||1616 || +103 ||35 ||rowspan=&quot;6&quot;|Liga za ostanak 
|- bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;
|8. ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi ||22 ||8 ||14 ||1757 ||1851 || -94 ||30 
|- bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;
|9. ||align=&quot;left&quot;|Samobor ||22 ||7 ||15 ||1647 ||1733 || -126 ||29 
|- bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;
|10. ||align=&quot;left&quot;|Zagreb ||22 ||3 ||19 ||1507 ||1748 || -241 ||25 
|- bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;
|11. ||align=&quot;left&quot;|Amfora ||22 ||3 ||19 ||1481 ||1834 || -353 ||25 
|- bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;
|12. ||align=&quot;left&quot;|Medveščak ||22 ||1 ||21 ||1629 ||2037 || -408 ||23 
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; ''&quot;Zagreb&quot;'' do prosinca 2021. igrao pod imenom ''&quot;Zapruđe&quot;'' 
|}

|valign=&quot;top&quot;  width=&quot;60%&quot;|
==== Rezultatska križaljka ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!AMF !!BOS !!DIN !!DUB !!HEMA !!JAZA !!KVA !!MED !!OMČT !!RIBK !!SAM !!ZAPZG 
|-
|'''AMF ||align=&quot;left&quot;|Amfora 
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 69:90 || '''72:80''' || '''69:75''' || '''79:86 p''' || 65:96 || '''69:79''' || '''72:70''' || 58:80 || 77:80 || '''84:76'''||67:63 
|-
|'''BOS ||align=&quot;left&quot;|Bosco 
| '''94:73''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 76:84 || '''82:69''' || 87:68 || '''98:59'''|| 90:75 || 99:68 || '''93:66''' || '''92:95''' || 78:64 || '''90:58''' 
|-
|'''DIN ||align=&quot;left&quot;|Dinamo 
| 96:48 || '''84:75''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''79:68''' || 94:81 || '''96:68''' || 81:60 || 82:73 || '''77:64''' || '''70:55'''|| 72:62 || '''92:54''' 
|-
|'''DUB ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik 
| 102:65 || 95:73 || 75:71 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 90:93 || '''103:77''' || 90:73 || '''91:85''' || '''81:69'''|| '''86:84''' || '''80:66''' || 77:57 
|-
|'''HEMA ||align=&quot;left&quot;|Hermes Analitica 
| 89:69 || '''91:76'''|| '''96:80''' || '''101:100'''|| bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 101:70 || '''83:76''' || '''73:66''' || 65:82 || 88:71 || '''119:87''' || 107:82 
|-
|'''JAZA ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi 
| '''65:61'''|| 77:87 || 79:84 || 63:92 || '''86:96''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 85:74 || 116:82 || '''73:93''' || '''64:66''' || 100:102 || 86:68 
|-
|'''KVA ||align=&quot;left&quot;|Kvarner 2010 
| 76:54 || '''68:73''' || '''87:73''' || '''73:71''' || 87:66 || '''84:74''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 94:62 || '''84:63'''|| '''83:85''' || 92:70 || 93:80 
|-
|'''MED ||align=&quot;left&quot;|Medveščak 
| 107:73 || '''75:102''' || '''67:99''' || 60:109 || 85:124 || '''80:96''' || '''58:74'''|| bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 72:91 || '''71:91''' || 56:91 || 67:73 
|-
|'''OMČT ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours 
| '''87:65''' || 66:78 || 80:60 || 68:85 || '''80:102''' || 80:74 || 73:61 || '''101:92''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 91:67 || '''71:50''' || '''69:66''' 
|-
|'''RIBK ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela 
| '''83:67''' || 76:91 || 66:69 || 74:70 || '''82:92''' || 85:76 || 86:76 || 107:79 || '''85:70''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''71:66''' || '''60:55'''
|-
|'''SAM ||align=&quot;left&quot;|Samobor 
| 69:48 || '''67:88''' || '''76:101'''|| 72:78 || 84:77 || '''82:92''' || '''63:74''' || '''93:90''' || 81:86 || 65:81 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 84:69 
|-
|'''ZAPZG ||align=&quot;left&quot;|Zapruđe / Zagreb 
| '''92:77''' || 57:69 || 65:67 || '''57:70''' || '''75:102''' || 72:81 || '''67:76''' || '''86:64'''|| 69:83 || 76:83 || '''66:78''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;14&quot;|
|-
|colspan=&quot;14&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' – igrano u prvom dijelu lige (1. – 11. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – igrano u drugom dijelu lige (12. – 22. kolo) &lt;br&gt; 
p – rezultat nakon produžetka 
|}

|-
|}

=== Liga za prvaka ===

{| width = 100% 
|-
|valign=&quot;top&quot;  width=&quot;40%&quot;|

==== Ljestvica ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right&quot; 
!mj !!klub !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!KR !!bod !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|Dinamo ||32 ||25 ||7 ||2621 ||2338 || +283 ||57 ||rowspan=&quot;2&quot;|doigravanje 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|Bosco ||32 ||24 ||8 ||2705 ||2347 || +358 ||56 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik ||32 ||22 ||10 ||2683 ||2385 || +298 ||54 ||rowspan=&quot;4&quot;| 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|Hermes Analitica ||32 ||21 ||11 ||2848 ||2658 || +190 ||53 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela ||32 ||19 ||13 ||2465 ||2447 || +18 ||51 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours ||32 ||16 ||16 ||2421 ||2449 || -28 ||48 
|}

|valign=&quot;top&quot;  width=&quot;60%&quot;|
==== Rezultatska križaljka ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BOS !!DIN !!DUB !!HEMA !!OMČT !!RIBK 
|-
|'''BOS ||align=&quot;left&quot;|Bosco ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 90:77 || 89:68 || '''80:59''' || '''79:62''' || '''82:87''' 
|-
|'''DIN ||align=&quot;left&quot;|Dinamo || '''85:72''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''91:87''' || 102:91 || '''97:62''' || 72:66 
|-
|'''DUB ||align=&quot;left&quot;|Dubrovnik || '''85:89''' || 85:63 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''97:91 p''' || 78:66 || '''80:68''' 
|-
|'''HEMA ||align=&quot;left&quot;|Hermes Analitica || 81:93 || '''88:93''' || 89:80 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''103:93''' || 86:69 
|-
|'''OMČT ||align=&quot;left&quot;|Omiš Čagalj Tours || 56:70 || 84:78 || '''68:81''' || 79:88 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''61:67''' 
|-
|'''RIBK ||align=&quot;left&quot;|Ribola Kaštela || 83:80 || '''66:72''' || 60:85 || '''84:78''' || 76:77 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;8&quot;|
|-
|colspan=&quot;8&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' – igrano u prvom dijelu lige (23. – 27. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – igrano u drugom dijelu lige (28. – 32. kolo) &lt;br&gt; 
p – rezultat nakon produžetka 
|}

|-
|}

=== Liga za ostanak ===
{| width = 100% 
|-
|valign=&quot;top&quot;  width=&quot;40%&quot;|

==== Ljestvica ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right&quot; 
!mj !!klub !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!KR !!bod 
|-
|1. (7.) ||align=&quot;left&quot;|Kvarner 2010 ||32 ||16 ||16 ||2438 ||2412 || +26 ||48 
|-
|2. (8.) ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi ||32 ||14 ||18 ||2568 ||2638 || -70 ||46 
|-
|3. (9.) ||align=&quot;left&quot;|Samobor ||32 ||13 ||19 ||2411 ||2482 || -71 ||45 
|-
|4. (10.) ||align=&quot;left&quot;|Zagreb ||32 ||10 ||22 ||2230 ||2437 || -207 ||42 
|-
|5. (11.) ||align=&quot;left&quot;|Amfora ||32 ||9 ||23 ||2306 ||2663 || -357 ||41 
|-
|6. (12.) ||align=&quot;left&quot;|Medveščak ||32 ||3 ||29 ||2381 ||2821 || -440 ||35 
|}

|valign=&quot;top&quot;  width=&quot;60%&quot;|
==== Rezultatska križaljka ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!AMF !!JAZA !!KVA !!MED !!SAM !!ZAG  
|-
|'''AMF ||align=&quot;left&quot;|Amfora ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 93:85 || '''88:71''' || 75:71 || '''61:94''' || 86:79 
|-
|'''JAZA ||align=&quot;left&quot;|Jazine Arbanasi || '''86:84''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 86:71 || '''96:86''' || '''76:70''' || 65:71 
|-
|'''KVA ||align=&quot;left&quot;|Kvarner 2010 || 84:97 || '''78:95''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''74:71''' || 83:72 || '''59:71''' 
|-
|'''MED ||align=&quot;left&quot;|Medveščak || '''91:78''' || 72:81 || 65:78 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 81:90 || '''77:68''' 
|-
|'''SAM ||align=&quot;left&quot;|Samobor || 77:85 || 92:75 || '''74:53''' || '''73:70''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 55:67 
|-
|'''ZAG ||align=&quot;left&quot;|Zagreb || '''91:78''' || '''70:66''' || 77:68 || 71:68 || '''58:67''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;8&quot;|
|-
|colspan=&quot;8&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' – igrano u prvom dijelu lige (23. – 27. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – igrano u drugom dijelu lige (28. – 32. kolo) &lt;br&gt; 
p – rezultat nakon produžetka 
|}

|-
|}

=== Doigravanje za prvaka ===
&lt;small&gt;
{{colorbox|turquoise}} – domaća utakmica za ''klub1'' &lt;br&gt;
{{colorbox|lightsalmon}} – gostujuća utakmica za ''klub1''
&lt;/small&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center&quot;
!klub1 !!pob-por !!klub2 !!ut.1 !!ut.2 !!ut.3  
|-
!colspan=&quot;6&quot;| završnica 
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''Dinamo ||'''2-1 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|Bosco ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|77:62 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;|56:73 ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|79:78 p 
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 
|-
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;left&quot;|''&quot;Dinamo&quot;'' prvak lige &lt;br&gt; 
igrano od 10. do 17. svibnja 2022. 
|}

== Kvalifikacije za Premijer ligu == 
Igrano 20. i 23. svibnja 2022. godine. Igrali 11.-plasirani klub ''Premijer lige'' i doprvak ''Prve lige'', na ukupnu koš-razliku.  

&lt;small&gt;
{{colorbox|turquoise}} – domaća utakmica za ''klub1'' &lt;br&gt;
{{colorbox|lightsalmon}} – gostujuća utakmica za ''klub1''
&lt;/small&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center&quot;
!klub1 !!koševi !!klub2 !!ut.1 !!ut.2 
|-
|[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika Zadar]] ||'''143:157 ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|'''[[KK Bosco Zagreb|Bosco Zagreb]] ||bgcolor=&quot;turquoise&quot;|85:79 ||bgcolor=&quot;lightsalmon&quot;|58:78 
|-
|}
''&quot;Bosco&quot;'' izborio ulazak u ''[[Premijer liga (košarka)|Premijer ligu]]''&lt;ref&gt; [https://www.hks-cbf.hr/ht-premijer-liga/2022/foto-bosco-u-ht-premijer-ligi-puntamika-odlazi-u-prvu-musku-ligu/ hks-cbf.hr, ''FOTO Bosco u HT Premijer ligi, Puntamika odlazi u Prvu mušku ligu''], objavljeno 23. svibnja 2022., pristupljeno 22. lipnja 2022. &lt;/ref&gt; 

== Povezani članci ==
* [[Prva muška košarkaška liga]] 
* [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.|Druga liga 2021./22.]] 
* [[Kup Krešimira Ćosića 2021./22.]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.hks-cbf.hr/ hks-cbf.hr, ''Hrvatski košarkaški savez''] 
* [https://www.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''] 
* [https://www.hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr, ''Prva muška liga'' (kategorija)] 
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga arhiva.hks-cbf.hr, ''Prva muška liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200607112727/https://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga |date=7. lipnja 2020. }} 
* [https://basketball.hr/vijesti/oznaka/prva-muska-liga?order=published_at&amp;page=1 basketball.hr, ''Prva muška liga''] 
* [http://ksz-zagreb.hr/prva-liga-4?sid=19# ksz-zagreb.hr, ''Prva liga''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fstandings%3FphaseName%3DRegularni+dio%26 hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Regularni dio / Standings''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220618214203/https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fstandings%3FphaseName%3DRegularni+dio%26 hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Regularni dio / Standings''], wayback arhiva od 18. lipnja 2022. 
* [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fstandings%3FphaseName%3DLiga+za+prvaka%26 hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Liga za prvaka / Standings''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220618195321/https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fstandings%3FphaseName%3DLiga+za+prvaka%26 hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Liga za prvaka / Standings''], wayback arhiva od 18. lipnja 2022. 
* [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fstandings%3FphaseName%3DLiga+za+ostanak%26 hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Liga za ostanak / Standings''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220618194717/https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fstandings%3FphaseName%3DLiga+za+ostanak%26 hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Liga za ostanak / Standings''], wayback arhiva od 18. lipnja 2022. 
* [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F30923%2Fschedule%3F hks-cbf.hr, ''Statistika / Prva muška liga 2021-22 / Schedule''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://ksz-zagreb.hr/prva-liga-4 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga – Regularni dio – 2021./22.], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220618192839/https://ksz-zagreb.hr/prva-liga-4 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga – Regularni dio – 2021./22.], wayback arhiva od 18. lipnja 2022. 
* [https://ksz-zagreb.hr/prva-liga-liga-za-prvaka-2021-22 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga – Liga za prvaka – 2021./22.], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220618192909/https://ksz-zagreb.hr/prva-liga-liga-za-prvaka-2021-22 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga – Liga za prvaka – 2021./22.], wayback arhiva od 18. lipnja 2022. 
* [https://ksz-zagreb.hr/prva-liga-liga-za-ostanak-2021-22 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga – Liga za ostanak – 2021./22.], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20220618194450/https://ksz-zagreb.hr/prva-liga-liga-za-ostanak-2021-22 ksz-zagreb.hr, ''Prva liga – Liga za ostanak – 2021./22.], wayback arhiva od 18. lipnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.eurobasket.com/Croatia/prva-hrvatska-kosarkaska-liga_2021-2022.aspx eurobasket.com, ''Prva Hrvatska Košarkaška Liga (2021-2022)''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.eurobasket.com/Croatia/games-schedule.aspx?SectionID=47&amp;League=2&amp;Season=2021-2022&amp;LName=Croatia eurobasket.com, ''Prva Liga Full Schedule (2021-2022)''], preuzeto 18. lipnja 2022. 
* [https://www.rezultati.com/kosarka/hrvatska/prva-liga/tablica/?t=jyOrAPA7&amp;ts=xC34kE2b rezultati.com, ''Košarka -&gt; Hrvatska -&gt; Prva liga -&gt; 2021/2022''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/basketball/croatia/prva-muska-liga/16346 sofascore.com, ''Prva muška liga – 21/22''], pristupljeno 18. lipnja 2022. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prva muška košarkaška liga}}

[[Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)|2021-22]]
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2021./22.|m-2-prva]]
[[Kategorija:Sezone drugog ranga hrvatske košarkaške lige za muškarce|2021-22]]</text>
      <sha1>asqd7bflywu3x15tbp2gwv8i6qur2b0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bertrand de Orléans e Bragança</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725047</id>
    <revision>
      <id>7520866</id>
      <parentid>7443679</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:02:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Staniuei</username>
        <id>364968</id>
      </contributor>
      <origin>7520866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4912" sha1="7srmyabhbbjmecbdgg1o56ftttgtbc2" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Bertrand od Orléans-Braganze
| slika                = Première BUC - SP (52328730972) (cropped).jpgFile:Dom Bertrand de Orléans e Bragança durante o XXXVI Encontro Monárquico Nacional (2026).jpgBertrand od Orléans-Braganze, 2022. godine
| titula               = poglavar brazilske carske obitelji&lt;br&gt;(osporavano)
| vladavina            = [[15. srpnja]] [[2022.]]
| krunidba             = 
| prethodnik           = [[Luiz od Orléans-Braganze]]
| nasljednik           = [[Rafael od Orléans-Braganze]]
| regent               =
| titula1              =
| vladavina1           = 
| krunidba1            = 
| prethodnik1          = 
| nasljednik1          =
| regent1              =
| titula2              =
| vladavina2           = 
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| titula4              =
| vladavina4           = 
| krunidba4            = 
| prethodnik4          = 
| nasljednik4          =
| regent4              =
| nasljeđe             = -
| supruga              = 
| supruge              = 
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = 
| puno ime             = Bertrand Maria José Pio Januário Miguel Gabriel Raphael Gonzaga de Orléans e Bragança
| postumno ime        = 
| dinastija            = [[Orléans-Braganza]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Pedro Henrique od Orléans-Braganze]]
| majka                = Marija Elizabeta od Bavarske
| datum rođenja        = [[2. veljače]] [[1941.]]
| mjesto rođenja       = [[Mandelieu-la-Napoule]], [[Francuska]]
| datum smrti          =
| mjesto smrti         =
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        =
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]]
}}
'''Bertrand od Orléans-Braganze''' (* [[Mandelieu-la-Napoule]], [[Francuska]], [[2. veljače]] [[1941.]]), trenutni je poglavar mlađe linije (linija ''Vassouras'') carske dinastije [[Orléans-Braganza]], koja se smatra glavnom nasljednom lozom dinastije. Naslijedio je svog brata [[Luiz Gastão od Orléans-Braganze|Luiza Gastãa de Orléans e Bragançu]] († 2022.) dana [[15. srpnja]] [[2022.]] godine.

Pripadnik je mlađe linije carske dinastije (grana ''Vassouras'') koja ističe svoje pravo na carsko prijestolje nasuprot starijoj liniji dinastije [[Orléans-Braganza]] (grana ''Petrópolis'') koju trenutno zastupa Pedro Carlos, čiji se predak [[1908.]] godine formalno odrekao prava na prijestolje za sebe i svoje potomke.&lt;ref&gt;[https://pantheon.world/profile/person/Bertrand_of_Orléans-Braganza Plemić Bertrand od Orléans-Braganze – pantheon.world]&lt;/ref&gt;

Princ Bertrand je strastveni podržavatelj konzervativne, tradicionalističke i antikomunističke politike te je glavni promotor i aktivist [[monarhizam u Brazilu|obnove monarhije]] u [[Brazil]]u.

== Životopis ==

Rodio se u [[Vichyevska Francuska|Vichyjevskoj Francuskoj]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1939. – 1945.) kao treći sin brazilskog princa [[Pedro Henrique od Orléans-Braganze|Pedra Henriquea od Orléans-Braganze]] (1909. – 1981.) i princeze Marije Elizabete od Bavarske (1914. – 2011.) koji su izbjegli iz [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] zbog straha od progona. Njegova starija braća su, redom, princ [[Luiz od Orléans-Braganze]] (1938. – 2011.) koji je bio glava brazilske carske obitelji do 2022. godine te nije imao potomstvo, i princ Eudes od Orléans-Braganze (1939. – 2020.), koji se odrekao svojih dinastičkih prava na brazilsko [[prijestolje]], u svoje ime i svoje potomke, [[1966.]] godine kako bi oženio pučanku. Osim dvojice starije braće, imao je još desetoro braće i sestara, uključujući mlađeg brata [[Antônio od Orléans-Braganza|Antônija od Orléans-Braganze]] (1950. – 2024.).

Osim [[portugalski jezik|portugalskog]], tečno govori [[francuski jezik|francuski]], razumije [[njemački jezik|njemački]] koji je bio jezik njegove majke te [[engleski jezik|engleski]] i [[španjolski jezik]]. Budući da se nije nikada ženio i nema potomstvo, njegov nasljednik bio je njegov mlađi brat Antônio, a nakon njegove smrti [[2024.]] godine, Antonijev sin [[Rafael od Orléans-Braganze]] (* 1986.).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Bertrand de Orléans e Bragança}}
* [https://www.ft.com/content/e135da74-179a-11e6-b197-a4af20d5575e Brazilac koji bi htio biti kralj i njegova dvosobna iznajmljena kuća u São Paulu – Financial Times]

{{GLAVNIRASPORED:Orléans e Bragança, Bertrand de}}

[[Kategorija:Brazilski političari]]
[[Kategorija:Pretendenti]]
[[Kategorija:Monarhisti]]
[[Kategorija:Orléans-Braganza]]</text>
      <sha1>7srmyabhbbjmecbdgg1o56ftttgtbc2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520867</id>
      <parentid>7520866</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Staniuei</username>
        <id>364968</id>
      </contributor>
      <origin>7520867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4823" sha1="lk0ggbyn6093tc9758jm9nfi3pqei5o" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Bertrand od Orléans-Braganze
| slika                = File:Dom Bertrand de Orléans e Bragança durante o XXXVI Encontro Monárquico Nacional (2026).jpg
| titula               = poglavar brazilske carske obitelji&lt;br&gt;(osporavano)
| vladavina            = [[15. srpnja]] [[2022.]]
| krunidba             = 
| prethodnik           = [[Luiz od Orléans-Braganze]]
| nasljednik           = [[Rafael od Orléans-Braganze]]
| regent               =
| titula1              =
| vladavina1           = 
| krunidba1            = 
| prethodnik1          = 
| nasljednik1          =
| regent1              =
| titula2              =
| vladavina2           = 
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| titula4              =
| vladavina4           = 
| krunidba4            = 
| prethodnik4          = 
| nasljednik4          =
| regent4              =
| nasljeđe             = -
| supruga              = 
| supruge              = 
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = 
| puno ime             = Bertrand Maria José Pio Januário Miguel Gabriel Raphael Gonzaga de Orléans e Bragança
| postumno ime        = 
| dinastija            = [[Orléans-Braganza]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Pedro Henrique od Orléans-Braganze]]
| majka                = Marija Elizabeta od Bavarske
| datum rođenja        = [[2. veljače]] [[1941.]]
| mjesto rođenja       = [[Mandelieu-la-Napoule]], [[Francuska]]
| datum smrti          =
| mjesto smrti         =
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        =
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]]
}}
'''Bertrand od Orléans-Braganze''' (* [[Mandelieu-la-Napoule]], [[Francuska]], [[2. veljače]] [[1941.]]), trenutni je poglavar mlađe linije (linija ''Vassouras'') carske dinastije [[Orléans-Braganza]], koja se smatra glavnom nasljednom lozom dinastije. Naslijedio je svog brata [[Luiz Gastão od Orléans-Braganze|Luiza Gastãa de Orléans e Bragançu]] († 2022.) dana [[15. srpnja]] [[2022.]] godine.

Pripadnik je mlađe linije carske dinastije (grana ''Vassouras'') koja ističe svoje pravo na carsko prijestolje nasuprot starijoj liniji dinastije [[Orléans-Braganza]] (grana ''Petrópolis'') koju trenutno zastupa Pedro Carlos, čiji se predak [[1908.]] godine formalno odrekao prava na prijestolje za sebe i svoje potomke.&lt;ref&gt;[https://pantheon.world/profile/person/Bertrand_of_Orléans-Braganza Plemić Bertrand od Orléans-Braganze – pantheon.world]&lt;/ref&gt;

Princ Bertrand je strastveni podržavatelj konzervativne, tradicionalističke i antikomunističke politike te je glavni promotor i aktivist [[monarhizam u Brazilu|obnove monarhije]] u [[Brazil]]u.

== Životopis ==

Rodio se u [[Vichyevska Francuska|Vichyjevskoj Francuskoj]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1939. – 1945.) kao treći sin brazilskog princa [[Pedro Henrique od Orléans-Braganze|Pedra Henriquea od Orléans-Braganze]] (1909. – 1981.) i princeze Marije Elizabete od Bavarske (1914. – 2011.) koji su izbjegli iz [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] zbog straha od progona. Njegova starija braća su, redom, princ [[Luiz od Orléans-Braganze]] (1938. – 2011.) koji je bio glava brazilske carske obitelji do 2022. godine te nije imao potomstvo, i princ Eudes od Orléans-Braganze (1939. – 2020.), koji se odrekao svojih dinastičkih prava na brazilsko [[prijestolje]], u svoje ime i svoje potomke, [[1966.]] godine kako bi oženio pučanku. Osim dvojice starije braće, imao je još desetoro braće i sestara, uključujući mlađeg brata [[Antônio od Orléans-Braganza|Antônija od Orléans-Braganze]] (1950. – 2024.).

Osim [[portugalski jezik|portugalskog]], tečno govori [[francuski jezik|francuski]], razumije [[njemački jezik|njemački]] koji je bio jezik njegove majke te [[engleski jezik|engleski]] i [[španjolski jezik]]. Budući da se nije nikada ženio i nema potomstvo, njegov nasljednik bio je njegov mlađi brat Antônio, a nakon njegove smrti [[2024.]] godine, Antonijev sin [[Rafael od Orléans-Braganze]] (* 1986.).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Bertrand de Orléans e Bragança}}
* [https://www.ft.com/content/e135da74-179a-11e6-b197-a4af20d5575e Brazilac koji bi htio biti kralj i njegova dvosobna iznajmljena kuća u São Paulu – Financial Times]

{{GLAVNIRASPORED:Orléans e Bragança, Bertrand de}}

[[Kategorija:Brazilski političari]]
[[Kategorija:Pretendenti]]
[[Kategorija:Monarhisti]]
[[Kategorija:Orléans-Braganza]]</text>
      <sha1>lk0ggbyn6093tc9758jm9nfi3pqei5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug B 2006./07.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725066</id>
    <revision>
      <id>7520783</id>
      <parentid>7300319</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:55:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8169" sha1="s19vsghkol5zihz340ccv6vr8n36go9" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2006./07.#Jug B|l1=4. HNL 2006./07.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina B&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2006./07.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Hrvace|Hrvace]]
| promovirani               = [[NK Hrvace|Hrvace]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 11
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = 
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug B 2007./08.|2007./08.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje prvo izdanje imala u sezoni 2006./07. Sastojala se od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U ''&quot;Skupini B&quot;'' se natjecalo 11 klubova iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]], [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Hrvace|&quot;Hrvace&quot;]]''.  

== Sustav natjecanja == 
Jedanaest klubova je igralo trokružnu ligu (33 kola, 30 utakmica po klubu). 

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Zadarska županija]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Vir otok Vir|Vir]]'' – [[Vir (Zadarska županija)|Vir]]

; [[Splitsko-dalmatinska županija]] 
*''[[NK Glavice|Glavice]]'' – [[Glavice]]
*''[[NK Hrvace|Hrvace]]'' – [[Hrvace]]
*''[[NK OSK Otok|OSK Aldi]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Šibensko-kninska županija]] 
*''[[NK Dinara Knin|Dinara]]'' – [[Knin]]
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]
|-
|}

== Ljestvica ==
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team5=DRA   |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team7=PAG   |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]
|team6=POL   |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team2=RAŠ   |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]
|team9=VIR   |name_VIR=[[NK Vir otok Vir|Vir]]
|team8=DIN   |name_DIN=[[NK Dinara Knin|Dinara]]
|team11=DOŠK |name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team10=VOD  |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team4=GLA   |name_GLA=[[NK Glavice|Glavice]]&lt;ref name=&quot;4. HNL&quot; /&gt;
|team1=HRV   |name_HRV=[[NK Hrvace|Hrvace]]
|team3=OSK   |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Aldi Otok]]&lt;ref name=&quot;4. HNL&quot; /&gt;

|win_DRA=10  |draw_DRA=7   |loss_DRA=13  |gf_DRA=36  |ga_DRA=42
|win_PAG=11  |draw_PAG=3   |loss_PAG=17  |gf_PAG=53  |ga_PAG=55
|win_POL=10  |draw_POL=7   |loss_POL=13  |gf_POL=36  |ga_POL=42
|win_RAŠ=16  |draw_RAŠ=8   |loss_RAŠ=6   |gf_RAŠ=60  |ga_RAŠ=33
|win_VIR=10  |draw_VIR=4   |loss_VIR=16  |gf_VIR=37  |ga_VIR=60
|win_DIN=8   |draw_DIN=10  |loss_DIN=12  |gf_DIN=37  |ga_DIN=51
|win_DOŠK=8  |draw_DOŠK=6  |loss_DOŠK=16 |gf_DOŠK=41 |ga_DOŠK=53
|win_VOD=8   |draw_VOD=8   |loss_VOD=14  |gf_VOD=28  |ga_VOD=52
|win_GLA=13  |draw_GLA=4   |loss_GLA=13  |gf_GLA=51  |ga_GLA=64
|win_HRV=25  |draw_HRV=2   |loss_HRV=3   |gf_HRV=103 |ga_HRV=26
|win_OSK=13  |draw_OSK=4   |loss_OSK=13  |gf_OSK=51  |ga_OSK=64

|status_HRV=P

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2007./08.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=blue1|text_R2=[[4. HNL – Jug A 2007./08.|4. HNL – Jug A]]
|result3=R2|result4=R2

|update=complete
|source=[https://web.archive.org/web/20170927155617/http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx www.nk-oskotok.bloger.index.hr] (arhiva)
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DIN !!DOŠK !!DRA !!GLA !!HRV !!OSK !!PAG !!POL !!RAŠ !!VIR !!VOD 
|-
|'''DIN'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dinara Knin 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''DOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|DOŠK Drniš 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''GLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Glavice 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvace 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''OSK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|OSK Aldi Otok 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''PAG'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pag 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''VIR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vir 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''VOD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vodice 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;13&quot;|
|-
|colspan=&quot;13&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 11., te od 23. do 33.  kola (1. i 3. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 12. do 22. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL 2006./07.]]
* [[4. HNL – Jug A 2006./07.]]
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2006./07.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2006./07.]]
* [[1. ŽNL Zadarska 2006./07.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa07.html rsssf.com, ''Croatia 2006/07'', (ljestvica i rezultati do 30. kola)] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2007 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2007. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pagePlan/pagePlan/?pv_page_id=64441 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', br. 20213, god. LXIV, izdano 11. lipnja 2007., str. 52 (''Sport''; 33. kolo i konačna ljestvica)], preuzeto 17. srpnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20170927155617/http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx  OSK Otok, ''Sezone OSK-a kroz povijest (Hrvatska)''], objavljeno 10. lipnja 2011., wayback arhiva od 27. rujna 2017.  
&lt;ref name=&quot;4. HNL&quot;&gt;Premješten u 4. HNL – Jug A&lt;/ref&gt;
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2006-07 C]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2006./07.‎|4-Jug-B]]</text>
      <sha1>s19vsghkol5zihz340ccv6vr8n36go9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug B 2007./08.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725076</id>
    <revision>
      <id>7520794</id>
      <parentid>7456274</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:07:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7713" sha1="1lfeiotoj2s5as57w37fjs7evfqzxr4" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2007./08.#Jug B|l1=4. HNL 2007./08.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina B &lt;/small&gt;
| sezona                    = 2007./08.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Raštane|Raštane]]
| promovirani               = [[NK Raštane|Raštane]]
| degradirani               = [[NK Vir otok Vir|Vir]]
| broj klubova              = 10 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug B 2006./07.|2006./07.]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug B 2008./09.|2008./09.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje drugo izdanje imala u sezoni 2007./08. Sastojala se od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U ''&quot;Skupini B&quot;'' se natjecalo 10 klubova iz  [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Raštane|&quot;Raštane&quot;]]'' iz [[Gornje Raštane|Gornjih Raštana]].

== Sustav natjecanja ==
Deset klubova je igralo trokružnu ligu (27 kola).

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Zadarska županija]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Vir otok Vir|Vir]]'' – [[Vir (Zadarska županija)|Vir]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Šibensko-kninska županija]] 
*''[[NK Dinara Knin|Dinara]]'' – [[Knin]]
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]]
*''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]
|-
|}

== Ljestvica ==
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team4=DRA   |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team5=PAG   |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]
|team2=POL   |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team1=RAŠ   |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]
|team10=VIR  |name_VIR=[[NK Vir otok Vir|Vir]]
|team7=DIN   |name_DIN=[[NK Dinara Knin|Dinara]]
|team8=DOŠK  |name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team6=VOD   |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team3=HRV   |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team9=SOŠK  |name_SOŠK=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]

|win_DRA=12  |draw_DRA=5   |loss_DRA=10  |gf_DRA=37  |ga_DRA=35
|win_PAG=11  |draw_PAG=4   |loss_PAG=12  |gf_PAG=30  |ga_PAG=40
|win_POL=18  |draw_POL=2   |loss_POL=7   |gf_POL=53  |ga_POL=31
|win_RAŠ=25  |draw_RAŠ=1   |loss_RAŠ=1   |gf_RAŠ=91  |ga_RAŠ=8
|win_VIR=6   |draw_VIR=2   |loss_VIR=19  |gf_VIR=21  |ga_VIR=48
|win_DIN=8   |draw_DIN=5   |loss_DIN=14  |gf_DIN=28  |ga_DIN=39
|win_DOŠK=8  |draw_DOŠK=4  |loss_DOŠK=15 |gf_DOŠK=31 |ga_DOŠK=56
|win_VOD=8   |draw_VOD=9   |loss_VOD=9   |gf_VOD=44  |ga_VOD=45
|win_HRV=15  |draw_HRV=3   |loss_HRV=9   |gf_HRV=32  |ga_HRV=31
|win_SOŠK=5  |draw_SOŠK=4  |loss_SOŠK=18 |gf_SOŠK=26 |ga_SOŠK=56

|adjust_points_VIR=-3
|hth_VIR=3 boda oduzeta od saveza.

|status_RAŠ=P
|status_VIR=R

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2008./09.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_W=black3|text_W=Odustao nakon natjecanja
|result10=W

|update=complete
|source=[https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/?showSubscriptionModal=1 arhiv.slobodnadalmacija.hr]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DIN !!DOŠK !!DRA !!HRVV !!PAG !!POL !!RAŠ !!SOŠK !!VIR !!VOD 
|-
|'''DIN'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dinara Knin 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''DOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|DOŠK Drniš 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''HRVV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''PAG'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pag 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''SOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|SOŠK Skradin
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''VIR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vir 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''VOD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vodice 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;12&quot;|
|-
|colspan=&quot;12&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9., te od 19. do 27.  kola (1. i 3. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL 2007./08.]]
* [[4. HNL – Jug A 2007./08.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2007./08.]]
* [[1. ŽNL Zadarska 2007./08.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa08.html rsssf.com, ''Croatia 2006/07'', (ljestvica do 26. kola)] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2007 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2007. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2008 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2008. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pagePlan/pagePlan/?pv_page_id=326295 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', br. 20551, god. LXV, izdano 3. lipnja 2008., str. 50 (''Sport''; 27. kolo i konačna ljestvica)], preuzeto 17. srpnja 2022. 
* Milorad Dujmović Micko, Ante Livaja: ''Nogometni klub Dinara Knin 1913-2013'', Knin, 2013., {{ISBN|978-953-99970-7-4}} 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2007-08 B]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.‎|4-Jug-B]]</text>
      <sha1>1lfeiotoj2s5as57w37fjs7evfqzxr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725130</id>
    <revision>
      <id>7520876</id>
      <parentid>7456272</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:06:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10598" sha1="9jr1xm0fdz72brevxdc9kabf0mdty7f" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2009./10.#Jug – ŠK/ZD|l1=4. HNL 2009./10.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina ŠK/ZD &lt;/small&gt;
| sezona                    = 2009./10.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Polača|Polača]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NŠK Galovac|Galovac]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Tribunj|Mladost Tribunj]]
| broj klubova              = 13 (14)
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug B 2008./09.|2008./09.]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug A 2010./11.|2010./11.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' se u sezoni 2009./10.  od tri skupine ('''SD''', '''ŠK/ZD''' i '''DN'''). U skupini '''ŠK/DN''' su se natjecali klubovi iz  [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Polača|&quot;Polača&quot;]] ''.&lt;br&gt;
U sezoni 2008./09. ova liga se nazivala ''&quot;4. HNL – Jug – Skupina B&quot;'', a u sezoni 2010./11. postaje ''&quot;4. HNL – Jug – Skupina A&quot;''.

== Sustav natjecanja == 
Četrnaest klubova je igralo dvokružnu ligu (26 kola), ali je tijekom sezone došlo do odustajanja jednog kluba.

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Zadarska županija]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Šibensko-kninska županija]] 
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[HNK Krka Lozovac|Krka]]'' – [[Lozovac]]
*''[[NK Mladost Tribunj|Mladost]]'' – [[Tribunj]]
*''[[NK Rudar Siverić|Rudar]]'' – [[Siverić]]
*''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]]
*''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]
|-
|}

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team4=DRA   |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team9=PAG   |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]
|team1=POL   |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team2=HAP   |name_HAP=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team5=ZRM   |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team12=GAL  |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team8=DOŠK  |name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team6=VOD   |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team11=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team13=SOŠK |name_SOŠK=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]
|team3=KRK   |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|team7=SAB   |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team14=MLT  |name_MLT=[[NK Mladost Tribunj|Mladost Tribunj]]
|team10=RUD  |name_RUD=[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]]

|win_DRA=12  |draw_DRA=4   |loss_DRA=8   |gf_DRA=35  |ga_DRA=27
|win_PAG=7   |draw_PAG=6   |loss_PAG=11  |gf_PAG=28  |ga_PAG=57
|win_POL=16  |draw_POL=5   |loss_POL=3   |gf_POL=59  |ga_POL=16
|win_HAP=17  |draw_HAP=1   |loss_HAP=6   |gf_HAP=54  |ga_HAP=21
|win_ZRM=10  |draw_ZRM=6   |loss_ZRM=8   |gf_ZRM=38  |ga_ZRM=38
|win_GAL=3   |draw_GAL=8   |loss_GAL=13  |gf_GAL=24  |ga_GAL=49
|win_DOŠK=8  |draw_DOŠK=8  |loss_DOŠK=8  |gf_DOŠK=31 |ga_DOŠK=32
|win_VOD=10  |draw_VOD=4   |loss_VOD=10  |gf_VOD=44  |ga_VOD=32
|win_HRV=6   |draw_HRV=5   |loss_HRV=13  |gf_HRV=28  |ga_HRV=40
|win_SOŠK=3  |draw_SOŠK=3  |loss_SOŠK=18 |gf_SOŠK=19 |ga_SOŠK=67
|win_KRK=15  |draw_KRK=6   |loss_KRK=3   |gf_KRK=65  |ga_KRK=21
|win_SAB=9   |draw_SAB=6   |loss_SAB=9   |gf_SAB=37  |ga_SAB=37
|win_MLT=0   |draw_MLT=0   |loss_MLT=0   |gf_MLT=0   |ga_MLT=0
|win_RUD=7   |draw_RUD=4   |loss_RUD=13  |gf_RUD=31  |ga_RUD=56

|adjust_points_HRV=-1
|hth_HRV=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_PAG=-1
|hth_PAG=1 bod oduzet od saveza.

|status_POL=P

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_W=black3|text_W=Ugašen nakon natjecanja
|result12=W
|col_WW=black3|text_WW=Odustao od natjecanja
|result14=WW

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DOŠK !!DRA !!GAL !!HAJ !!HRVV !!KRKA !!PAG !!POL !!RUD !!SAB !!SOŠK !!VOD !!ZRM !!''MLA''
|-
|'''DOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|DOŠK Drniš 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|- 
|'''HRVV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''KRKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Krka Lozovac 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''PAG'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pag 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''RUD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Rudar Siverić 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''SOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|SOŠK Skradin 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VOD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vodice 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja Obrovac 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''''MLA'''''||style=&quot;text-align: left;&quot;|''Mladost Tribunj'' 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 13.  kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. – nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
Kvalifikacije za 3. HNL – Jug igrali su prvaci tri skupine 4. HNL – Jug. Igrala se mini-liga između tri prvaka, a najbolja dva išla su u viši rang natjecanja.

* '''4. HNL – Jug SD''' ([[Splitsko-dalmatinska županija]]) – [[NK Mladost Donji Proložac|''NK Mladost Donji Proložac'']]
* '''4. HNL – Jug DN''' ([[Dubrovačko-neretvanska županija]]) – [[NK BŠK Zmaj Blato|''BŠK Zmaj Blato'']]
* '''4. HNL – Jug ŠK/ZD''' ([[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] i [[Zadarska županija]]) – ''[[NK Polača]]''

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=MDP  |name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team1=BŠK  |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team3=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]

|win_MDP=1  |draw_MDP=2  |loss_MDP=1  |gf_MDP=7   |ga_MDP=4
|win_BŠK=2  |draw_BŠK=1  |loss_BŠK=1  |gf_BŠK=4   |ga_BŠK=6
|win_POL=0  |draw_POL=3  |loss_POL=1  |gf_POL=3   |ga_POL=4

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1|result2=R1

|update=complete
|source=[https://web.archive.org/web/20150615042843/http://www.bsk-zmaj.hr/index.php?option=com_joomleague&amp;func=showResultsRank&amp;p=5&amp;Itemid=157 www.bsk-zmaj.hr]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]] 
* [[4. HNL 2009./10.]] 
* [[4. HNL – Jug – DN 2009./10.]] 
* [[4. HNL – Jug – SD 2009./10.]] 
* [[ŽNL Zadarska 2009./10.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2009/10 – Fourth Level'']  
* [https://web.archive.org/web/20150615042843/http://www.bsk-zmaj.hr/index.php?option=com_joomleague&amp;func=showResultsRank&amp;p=5&amp;Itemid=157 bsk-zmaj.hr, ''Kvalifikacije za 3 ligu (2009./10.)''], wayback arhiva od 15. lipnja 2015. 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2009 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2009. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2010 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2010. godina] 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2009-10 ŠK/ZD]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.‎|4-Jug-ŠK/ZD]]</text>
      <sha1>9jr1xm0fdz72brevxdc9kabf0mdty7f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug A 2010./11.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725186</id>
    <revision>
      <id>7520878</id>
      <parentid>7322434</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:14:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9829" sha1="oiomi3uy0x8v82p2gc966gtb0udppnk" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2010./11.#Jug A|l1=4. HNL 2010./11.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina A&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2010./11.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[HNK Krka Lozovac|Krka]]
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 15
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.|2009./10.]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug A 2011./12.|2011./12.]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' se u sezoni 2010./11. sastojala od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U skupini '''A''' su se natjecali klubovi iz  [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[HNK Krka Lozovac|&quot;Krka&quot;]]'' iz [[Lozovac|Lozovca]]. &lt;br&gt; 
U sezoni 2009./10. ova liga se nazivala ''&quot;4. HNL – Jug – Skupina ŠK/ZD&quot;''.

== Sustav natjecanja == 
Pernaest klubova je igralo dvokružnu ligu (30 kola, 28 utakmica po klubu).

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Zadarska županija]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Šibensko-kninska županija]] 
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[HNK Krka Lozovac|Krka]]'' – [[Lozovac]]
*''[[NK Rudar Siverić|Rudar]]'' – [[Siverić]]
*''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]]
*''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team9=DRA   |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team7=PAG   |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]
|team12=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team2=HAP   |name_HAP=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team5=ZRM   |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team11=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team13=DOŠK |name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team3=VOD   |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team15=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team10=SOŠK |name_SOŠK=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]
|team1=KRK   |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|team8=SAB   |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team6=ŠKA   |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team14=RUD  |name_RUD=[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]]
|team4=ZLL   |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]

|win_DRA=8   |draw_DRA=10  |loss_DRA=10  |gf_DRA=46  |ga_DRA=51
|win_PAG=12  |draw_PAG=5   |loss_PAG=11  |gf_PAG=40  |ga_PAG=44
|win_POL=9   |draw_POL=4   |loss_POL=15  |gf_POL=56  |ga_POL=63
|win_HAP=16  |draw_HAP=8   |loss_HAP=4   |gf_HAP=40  |ga_HAP=15
|win_ZRM=12  |draw_ZRM=9   |loss_ZRM=7   |gf_ZRM=57  |ga_ZRM=35
|win_PAK=8   |draw_PAK=7   |loss_PAK=13  |gf_PAK=46  |ga_PAK=49
|win_DOŠK=6  |draw_DOŠK=4  |loss_DOŠK=18 |gf_DOŠK=24 |ga_DOŠK=54
|win_VOD=15  |draw_VOD=8   |loss_VOD=5   |gf_VOD=54  |ga_VOD=30
|win_HRV=5   |draw_HRV=5   |loss_HRV=18  |gf_HRV=30  |ga_HRV=62
|win_SOŠK=8  |draw_SOŠK=10 |loss_SOŠK=10 |gf_SOŠK=30 |ga_SOŠK=35
|win_KRK=21  |draw_KRK=1   |loss_KRK=6   |gf_KRK=70  |ga_KRK=23
|win_SAB=12  |draw_SAB=5   |loss_SAB=11  |gf_SAB=34  |ga_SAB=42
|win_ŠKA=13  |draw_ŠKA=6   |loss_ŠKA=9   |gf_ŠKA=44  |ga_ŠKA=37
|win_RUD=6   |draw_RUD=4   |loss_RUD=18  |gf_RUD=30  |ga_RUD=78
|win_ZLL=14  |draw_ZLL=4   |loss_ZLL=10  |gf_ZLL=58  |ga_ZLL=41

|status_KRK=P

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2011./12.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DOŠK !!DRA !!HAJ !!HRVV !!KRKA !!PAG !!PAK !!POL !!RUD !!SAB !!SOŠK !!ŠKA !!VOD !!ZLL !!ZRM 
|-
|'''DOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|DOŠK Drniš 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HRVV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''KRKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Krka Lozovac 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''PAG'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pag 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''RUD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Rudar Siverić 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|SOŠK Skradin 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VOD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vodice 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja Obrovac 
| || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;17&quot;|
|-
|colspan=&quot;17&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. – nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
Kvalifikacije za 3. HNL – Jug igrali su prvaci skupine '''A''' i '''B'''. Kvalifikacije se igraju dvokružno, a pobjednik kvalifikacija ulazi u viši rang.

U kvalifikacijama za [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]] sudjelovali su:

*[[HNK Krka Lozovac|Krka]] iz 4. HNL – Jug A
*[[HNK Val Kaštel Stari|Val]] iz [[4. HNL – Jug B 2010./11.|4. HNL – Jug B]]

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|0:3  
|'''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'''
|0:0
|0:3&lt;ref&gt;U 34. minuti prekinuta je utakmica zbog nereda na tribinama. [https://www.portal.hr/novosti/sport/14335-prekinuta-utakmica-u-kastel-starom www.portal.hr]&lt;/ref&gt;
|}

*[[HNK Val Kaštel Stari|HNK Val]] se kvalificirao za [[3. HNL – Jug 2011./12.|3. HNL – Jug]]

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]] 
* [[4. HNL 2010./11.]] 
* [[4. HNL – Jug B 2010./11.]]
* [[ŽNL Zadarska 2010./11.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2010/11 / Fourth Level''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2010 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2010. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2011 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2011. godina] 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2010-11 A]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.‎|4-Jug-A]]</text>
      <sha1>oiomi3uy0x8v82p2gc966gtb0udppnk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug A 2011./12.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725227</id>
    <revision>
      <id>7520880</id>
      <parentid>7456275</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11866" sha1="07ivq6f86meknytvr02mvy8zmnl2ojj" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2011./12.#Jug B|l1=4. rang HNL-a 2011./12.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina A&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2011./12.
| slika                     = 
| opis                      =
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[HNK Krka Lozovac|Krka]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]&lt;br/&gt;[[NK Pag|Pag]]&lt;br/&gt;[[NK Polača|Polača]]&lt;br/&gt;[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]&lt;br/&gt;[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]&lt;br/&gt;[[NK Pakoštane|Pakoštane]]&lt;br/&gt;[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]&lt;br/&gt;[[NK Vodice|Vodice]]&lt;br/&gt;[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]&lt;br/&gt;[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]&lt;br/&gt;[[HNK Krka Lozovac|Krka]]&lt;br/&gt;[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]&lt;br/&gt;[[NK Škabrnja|Škabrnja]]&lt;br/&gt;[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]]&lt;br/&gt;[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]&lt;br/&gt;[[NŠK Podgradina|Podgradina]]
| broj klubova              = 16
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug A 2010./11.|2010./11.]]
| sljedeća sezona           = 
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje posljednje izdanje imala u sezoni 2011./12., te se sastojala od tri skupine ('''A''', '''B''' i '''C'''). U skupini '''A''' su se natjecali klubovi iz  [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[HNK Krka Lozovac|&quot;Krka&quot;]]'' iz [[Lozovac|Lozovca]]. &lt;br&gt; 
Kako je liga rasformirana, klubovi iz ove lige su četvrti stupanj nastavili igrati u ''[[1. ŽNL Zadarska|1. ŽNL Zadarskoj]]'', odnosno ''[[ŽNL Šibensko-kninska|ŽNL Šibensko-kninskoj]]''.  

== Sustav natjecanja == 
Šesnaest klubova je igralo dvokružnu ligu (30 kola).

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Zadarska županija]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NŠK Podgradina|Podgradina]]'' – [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Šibensko-kninska županija]] 
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[HNK Krka Lozovac|Krka]]'' – [[Lozovac]]
*''[[NK Rudar Siverić|Rudar]]'' – [[Siverić]]
*''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]]
*''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]]
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team3=DRA   |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team12=PAG  |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]
|team4=POL   |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team6=HAP   |name_HAP=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team14=ZRM  |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team13=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team11=DOŠK |name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team2=VOD   |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team10=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team9=SOŠK  |name_SOŠK=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]
|team1=KRK   |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|team8=SAB   |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team7=ŠKA   |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team15=RUD  |name_RUD=[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]]
|team5=ZLL   |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team16=POD  |name_POD=[[NŠK Podgradina|Podgradina]]

|win_DRA=17  |draw_DRA=3   |loss_DRA=10  |gf_DRA=52  |ga_DRA=41
|win_PAG=8   |draw_PAG=8   |loss_PAG=14  |gf_PAG=39  |ga_PAG=48
|win_POL=14  |draw_POL=10  |loss_POL=6   |gf_POL=61  |ga_POL=45
|win_HAP=14  |draw_HAP=9   |loss_HAP=7   |gf_HAP=31  |ga_HAP=22
|win_ZRM=6   |draw_ZRM=6   |loss_ZRM=18  |gf_ZRM=33  |ga_ZRM=59
|win_PAK=6   |draw_PAK=6   |loss_PAK=18  |gf_PAK=32  |ga_PAK=70
|win_DOŠK=9  |draw_DOŠK=5  |loss_DOŠK=16 |gf_DOŠK=36 |ga_DOŠK=66
|win_VOD=17  |draw_VOD=4   |loss_VOD=9   |gf_VOD=65  |ga_VOD=35
|win_HRV=9   |draw_HRV=8   |loss_HRV=13  |gf_HRV=43  |ga_HRV=60
|win_SOŠK=10 |draw_SOŠK=7  |loss_SOŠK=13 |gf_SOŠK=36 |ga_SOŠK=48
|win_KRK=27  |draw_KRK=3   |loss_KRK=0   |gf_KRK=131 |ga_KRK=15
|win_SAB=13  |draw_SAB=10  |loss_SAB=7   |gf_SAB=54  |ga_SAB=45
|win_ŠKA=15  |draw_ŠKA=4   |loss_ŠKA=11  |gf_ŠKA=44  |ga_ŠKA=33
|win_RUD=6   |draw_RUD=4   |loss_RUD=20  |gf_RUD=43  |ga_RUD=76
|win_ZLL=16  |draw_ZLL=4   |loss_ZLL=10  |gf_ZLL=55  |ga_ZLL=50
|win_POD=5   |draw_POD=5   |loss_POD=20  |gf_POD=39  |ga_POD=81

|adjust_points_PAG=-2
|hth_PAG=2 boda oduzeta od saveza.
|adjust_points_ZRM=-1
|hth_ZRM=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_RUD=-1
|hth_RUD=1 bod oduzet od saveza.

|status_KRK=P,R
|status_VOD=R
|status_DRA=R
|status_POL=R
|status_ZLL=R
|status_HAP=R
|status_ŠKA=R
|status_SAB=R
|status_SOŠK=R
|status_HRV=R
|status_DOŠK=R
|status_PAG=R
|status_PAK=R
|status_ZRM=R
|status_RUD=R
|status_POD=R

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_W=red1|text_W=[[1. ŽNL Zadarska 2012./13.|1. ŽNL Z]]
|result3=W|result4=W|result5=W|result6=W|result7=W|result8=W|result10=W|result12=W|result13=W|result14=W|result16=W
|col_WW=red1|text_WW=[[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|ŽNL ŠK]]
|result2=WW|result9=WW|result11=WW|result15=WW

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DOŠK !!DRA !!HAJ !!HRVV !!KRKA !!PAG !!PAK !!POD !!POL !!RUD !!SAB !!SOŠK !!ŠKA !!VOD !!ZLL !!ZRM  
|- 
|'''DOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|DOŠK Drniš 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HRVV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''KRKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Krka Lozovac 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''PAG'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pag 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''POD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Podgradina 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''RUD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Rudar Siverić 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|SOŠK Skradin 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VOD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vodice 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja Obrovac 
| || || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;18&quot;|
|-
|colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. – nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=KRK  |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|team3=ŽDU  |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
|team1=KAM  |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]

|win_KRK=1 |draw_KRK=0  |loss_KRK=1 |gf_KRK=4  |ga_KRK=1
|win_ŽDU=0 |draw_ŽDU=0  |loss_ŽDU=2 |gf_ŽDU=0  |ga_ŽDU=7
|win_KAM=2 |draw_KAM=0  |loss_KAM=0 |gf_KAM=4  |ga_KAM=0

|status_KAM=P
|status_KRK=R|status_ŽDU=R

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=red1|text_R2=[[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|ŽNL ŠK]]
|result2=R2
|col_R3=red1|text_R3=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2012./13.|1. ŽNL DN]]
|result3=R3

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;|'''Rezultati:'''
|-
|'''Krka''' – Župa dubrovačka ||4:0 
|-
|Krka – '''Kamen''' ||0:1 
|-
|'''Kamen''' –  Župa dubrovačka ||3:0 
|}

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL – Jug B 2011./12.]]
* [[4. HNL – Jug C 2011./12.]]
* [[ŽNL Zadarska 2011./12.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2011/12 / Fourth Level''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2011 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2011. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2012 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2012. godina] 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2011-12 A]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2011./12.‎|4-Jug-A]]</text>
      <sha1>07ivq6f86meknytvr02mvy8zmnl2ojj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug – SD 2009./10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725243</id>
    <revision>
      <id>7520871</id>
      <parentid>7301048</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10673" sha1="rutausrohcbyse2w0aw931953147qbk" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2009./10.#Jug – SD|l1=4. HNL 2009./10.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina SD&lt;/small&gt;
| sezona                    = 2009./10.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
| promovirani               = [[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug A 2008./09.|2008./09. (A)]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug B 2010./11.|2010./11. (B)]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' se u sezoni 2009./10. od tri skupine ('''SD''', '''ŠK/ZD''' i '''DN'''). U skupini '''SD''' (ponegdje navedena i kao '''''Skupina B''''') su se natjecali klubovi iz  [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko neretvanske]] i [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Mladost Donji Proložac|&quot;Mladost&quot;]]'' iz [[Donji Proložac|Donjeg Prološca]]'. &lt;br&gt; 
U sezoni 2008./09. ova liga se nazivala ''&quot;4. HNL – Jug – Skupina A&quot;'', a u sezoni 2010./11. postaje ''&quot;4. HNL – Jug – Skupina B&quot;''.&lt;br&gt;

== Sustav natjecanja == 
Četrnaest klubova je igralo dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Splitsko-dalmatinska županija]]
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Glavice|Glavice]]'' – [[Glavice]]
*''[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK]]'' – [[Kaštel Gomilica]]
*''[[NK Kamen Podbablje|Kamen]]'' – [[Ivanbegovina]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
*''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]
*''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]]
*''[[HNK Sloga Mravince|Sloga]]'' – [[Mravince]]
*''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]
*''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'' – [[Kaštel Stari]]
*''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
*''[[NK Gusar Komin|Gusar]]'' – [[Komin (Ploče)|Komin]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Slaven]]'' – [[Gruda]]
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team7=CRZ  |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team12=ORK |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team5=POS  |name_POS=[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]
|team4=SLM  |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team10=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team11=VINJ|name_VINJ=[[NK Vinjani|Vinjani]]
|team6=OSK  |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]
|team8=SLG  |name_SLG=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]
|team9=GLA  |name_GLA=[[NK Glavice|Glavice]]
|team1=MDP  |name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team14=GUS |name_GUS=[[NK Gusar Komin|Gusar]]
|team13=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Kaštel Gomilica]]
|team3=VAL  |name_VAL=[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]
|team2=KAI  |name_KAI=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]

|win_CRZ=10 |draw_CRZ=5  |loss_CRZ=11 |gf_CRZ=46  |ga_CRZ=43
|win_ORK=7  |draw_ORK=7  |loss_ORK=12 |gf_ORK=36  |ga_ORK=47
|win_POS=11 |draw_POS=3  |loss_POS=12 |gf_POS=58  |ga_POS=55
|win_SLM=10 |draw_SLM=7  |loss_SLM=9  |gf_SLM=37  |ga_SLM=43
|win_URA=8  |draw_URA=7  |loss_URA=11 |gf_URA=39  |ga_URA=41
|win_VINJ=8 |draw_VINJ=6 |loss_VINJ=12|gf_VINJ=33 |ga_VINJ=46
|win_OSK=12 |draw_OSK=0  |loss_OSK=14 |gf_OSK=41  |ga_OSK=57
|win_SLG=9  |draw_SLG=6  |loss_SLG=11 |gf_SLG=29  |ga_SLG=37
|win_GLA=9  |draw_GLA=5  |loss_GLA=12 |gf_GLA=41  |ga_GLA=49
|win_MDP=17 |draw_MDP=4  |loss_MDP=5  |gf_MDP=59  |ga_MDP=28
|win_GUS=8  |draw_GUS=3  |loss_GUS=15 |gf_GUS=36  |ga_GUS=48
|win_GOŠK=8 |draw_GOŠK=4 |loss_GOŠK=14|gf_GOŠK=34 |ga_GOŠK=46
|win_VAL=16 |draw_VAL=4  |loss_VAL=6  |gf_VAL=63  |ga_VAL=35
|win_KAI=16 |draw_KAI=5  |loss_KAI=5  |gf_KAI=47  |ga_KAI=24

|status_MDP=P

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!CRO !!GLA !!GOŠK !!GUS !!KAM !!MLA !!ORK !!OSK !!POS !!SLA !!SLO !!URA !!VAL !!VINJ 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Zmijavci 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Glavice 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|GOŠK Kaštel Gomilica 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GUS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gusar Komin 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''KAM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Kamen Ivanbegovina 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''MLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mladost Donji Proložac 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''ORK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Orkan Dugi Rat 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''OSK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|OSK Otok 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''POS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Postira Sardi 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Slaven Gruda 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''SLO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sloga Mravince 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''URA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Urania Baška Voda 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''VAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Val Kaštel Stari 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''VINJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vinjani (Donji Vinjani) 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 13.  kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. – nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=MDP  |name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team1=BŠK  |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team3=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]

|win_MDP=1  |draw_MDP=2  |loss_MDP=1  |gf_MDP=7   |ga_MDP=4
|win_BŠK=2  |draw_BŠK=1  |loss_BŠK=1  |gf_BŠK=4   |ga_BŠK=6
|win_POL=0  |draw_POL=3  |loss_POL=1  |gf_POL=3   |ga_POL=4

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1|result2=R1

|update=complete
|source=[https://web.archive.org/web/20150615042843/http://www.bsk-zmaj.hr/index.php?option=com_joomleague&amp;func=showResultsRank&amp;p=5&amp;Itemid=157 www.bsk-zmaj.hr]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]] 
* [[4. HNL 2009./10.]] 
* [[4. HNL – Jug – DN 2009./10.]] 
* [[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.]] 
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2009./10.]] 
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2009./10.]] 

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2010.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2009/10 – Fourth Level'']  
* [https://web.archive.org/web/20150615042843/http://www.bsk-zmaj.hr/index.php?option=com_joomleague&amp;func=showResultsRank&amp;p=5&amp;Itemid=157 bsk-zmaj.hr, ''Kvalifikacije za 3 ligu (2009./10.)''], wayback arhiva od 15. lipnja 2015. 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2009 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2009. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2010 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2010. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pagePlan/pagePlan/?pv_page_id=414600 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', br. 21291, god. LXVII, objavljeno 1. lipnja 2010., str. 39 (''Sport''; 26. kolo i ljestvica)], preuzeto 20. srpnja 2022. 
* [https://web.archive.org/web/20170927155617/http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx  OSK Otok, ''Sezone OSK-a kroz povijest (Hrvatska)''], objavljeno 10. lipnja 2011., wayback arhiva od 27. rujna 2017.  
* Jurica Gizdić: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925.-2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 173-175 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2009-10 SD]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.‎|4-Jug-SD]]</text>
      <sha1>rutausrohcbyse2w0aw931953147qbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug B 2010./11.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725316</id>
    <revision>
      <id>7520879</id>
      <parentid>7304389</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T01:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10942" sha1="6b1zvvvezznqwbalwyd50umxp00mbz9" xml:space="preserve">{{sporedni|4. HNL 2010./11.#Jug B|l1=4. HNL 2010./11.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina B &lt;/small&gt;
| sezona                    = 2010./11.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[HNK Val Kaštel Stari|Val]]
| promovirani               = [[HNK Val Kaštel Stari|Val]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 16
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug – SD 2009./10.|2009./10. (SD)]] &lt;br&gt; [[4. HNL – Jug – DN 2009./10.|2009./10. (DN)]]
| sljedeća sezona           = [[4. HNL – Jug B 2011./12.|2011./12. (B)]] &lt;br&gt; [[4. HNL – Jug C 2011./12.|2011./12. (C)]]
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' se u sezoni 2010./11. sastojala od dvije skupine ('''A''' i '''B'''). U skupini '''B''' su se natjecali klubovi iz  [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske]] i [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[HNK Val Kaštel Stari|&quot;Val&quot;]]'' iz [[Kaštel Stari|Kaštel Starog]].&lt;br&gt;
Za sezonu 2011./12. ova liga je zamijenjena sa novom ''4. HNL – Jug – Skupina B'' (klubovi iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]) i ''4. HNL – Jug – Skupina C'' (klubovi iz [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]).&lt;br&gt;

== Sustav natjecanja == 
Šesnaest klubova je igralo dvokružnu ligu (30 kola).

== Sudionici ==
{| 
|-
|style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 40%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Splitsko-dalmatinska županija]]
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Glavice|Glavice]]'' – [[Glavice]]
*''[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK]]'' – [[Kaštel Gomilica]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
*''[[NK Kamen Podbablje|Kamen]]'' – [[Ivanbegovina]]
*''[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac]]'' – [[Vranjic]]
*''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
*''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]
*''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]]
*''[[HNK Sloga Mravince|Sloga]]'' – [[Mravince]]
*''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]
*''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'' – [[Kaštel Stari]]
*''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]]

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
*''[[NK Gusar Komin|Gusar]]'' – [[Komin (Ploče)|Komin]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Slaven]]'' – [[Gruda]]
*''[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]'' – [[Čibača]]
|-
|}

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team8=CRZ  |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team6=ORK  |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team3=POS  |name_POS=[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]
|team16=SLM |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team15=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team11=VINJ|name_VINJ=[[NK Vinjani|Vinjani]]
|team14=OSK |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]
|team13=SLG |name_SLG=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]]
|team7=GLA  |name_GLA=[[NK Glavice|Glavice]]
|team10=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Kaštel Gomilica]]
|team4=GUS  |name_GUS=[[NK Gusar Komin|Gusar]]
|team9=JDT  |name_JDT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team2=KAM  |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|team5=OML  |name_OML=[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]]
|team1=VAL  |name_VAL=[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]
|team12=ŽDU |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]

|win_CRZ=13 |draw_CRZ=5  |loss_CRZ=12 |gf_CRZ=60  |ga_CRZ=59
|win_ORK=14 |draw_ORK=3  |loss_ORK=13 |gf_ORK=43  |ga_ORK=39
|win_POS=14 |draw_POS=5  |loss_POS=11 |gf_POS=84  |ga_POS=61
|win_SLM=6  |draw_SLM=8  |loss_SLM=16 |gf_SLM=34  |ga_SLM=63
|win_URA=7  |draw_URA=9  |loss_URA=14 |gf_URA=29  |ga_URA=47
|win_VINJ=11|draw_VINJ=3 |loss_VINJ=16|gf_VINJ=55 |ga_VINJ=76
|win_OSK=9  |draw_OSK=5  |loss_OSK=16 |gf_OSK=41  |ga_OSK=42
|win_SLG=11 |draw_SLG=1  |loss_SLG=18 |gf_SLG=33  |ga_SLG=72
|win_GLA=13 |draw_GLA=5  |loss_GLA=12 |gf_GLA=48  |ga_GLA=41
|win_GOŠK=12|draw_GOŠK=6 |loss_GOŠK=12|gf_GOŠK=36 |ga_GOŠK=40
|win_GUS=15 |draw_GUS=2  |loss_GUS=13 |gf_GUS=39  |ga_GUS=51
|win_KAM=20 |draw_KAM=4  |loss_KAM=6  |gf_KAM=62  |ga_KAM=24
|win_JDT=12 |draw_JDT=6  |loss_JDT=12 |gf_JDT=44  |ga_JDT=46
|win_OML=13 |draw_OML=7  |loss_OML=10 |gf_OML=47  |ga_OML=32
|win_VAL=21 |draw_VAL=5  |loss_VAL=4  |gf_VAL=62  |ga_VAL=18
|win_ŽDU=10 |draw_ŽDU=4  |loss_ŽDU=16 |gf_ŽDU=41  |ga_ŽDU=47

|status_VAL=P

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2011./12.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=blue3|text_R2=[[4. HNL – Jug C 2011./12.|4. HNL – Jug C]]
|result4=R2|result13=R2|result12=R2

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!CRO !!GLA !!GOŠK !!GUS !!JAD !!KAM !!OML !!ORK !!OSK !!POS !!SLA !!SLO !!URA !!VAL !!VINJ !!ŽUD 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Zmijavci 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Glavice 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|GOŠK Kaštel Gomilica 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GUS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gusar Komin 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''JAD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Jadran Tučepi 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''KAM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Kamen Ivanbegovina 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''OML'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Omladinac Vranjic 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''ORK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Orkan Dugi Rat 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''OSK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|OSK Otok 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''POS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Postira Sardi 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''SLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Slaven Gruda 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SLO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sloga Mravince 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''URA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Urania Baška Voda 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Val Kaštel Stari 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''VINJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vinjani (Donji Vinjani) 
| || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ŽUD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Župa dubrovačka Čibača 
| || || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;18&quot;|
|-
|colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 15.  kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. – nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==
Kvalifikacije za 3. HNL – Jug igrali su prvaci skupine '''A''' i '''B'''. Kvalifikacije se igraju dvokružno, a pobjednik kvalifikacija ulazi u viši rang.

U kvalifikacijama za [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]] sudjelovali su:

*[[HNK Krka Lozovac|Krka]] iz [[4. HNL – Jug A 2010./11.|4. HNL – Jug A]]
*[[HNK Val Kaštel Stari|Val]] iz 4. HNL – Jug B

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|0:3  
|'''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'''
|0:0
|0:3&lt;ref&gt;U 34. minuti prekinuta je utakmica zbog nereda na tribinama. [https://www.portal.hr/novosti/sport/14335-prekinuta-utakmica-u-kastel-starom www.portal.hr]&lt;/ref&gt;
|}

*[[HNK Val Kaštel Stari|HNK Val]] se kvalificirao za [[3. HNL – Jug 2011./12.|3. HNL – Jug]]

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL 2010./11.]]
* [[4. HNL – Jug A 2010./11.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2010./11.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2010./11.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2010/11 / Fourth Level''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2010 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2010. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2011 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2011. godina] 
* Jurica Gizdić: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925.-2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 176-179 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2010-11 B]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.‎|4-Jug-B]]</text>
      <sha1>6b1zvvvezznqwbalwyd50umxp00mbz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4. HNL – Jug B 2011./12.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725347</id>
    <revision>
      <id>7520888</id>
      <parentid>7322449</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10803" sha1="jog3ttdnllbf4404rti52hb16n2emw8" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2011./12.#Jug B|l1=4. rang HNL-a 2011./12.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]] &lt;br&gt; &lt;small&gt; Skupina B &lt;/small&gt;
| sezona                    = 2011./12.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
| promovirani               = [[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
| degradirani               = [[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]&lt;br/&gt;[[NK OSK Otok|OSK Otok]]&lt;br/&gt;[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]&lt;br/&gt;[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]&lt;br/&gt;[[NK Urania Baška Voda|Urania]]&lt;br/&gt;[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]&lt;br/&gt;[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]&lt;br/&gt;[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Kaštel Gomilica]]&lt;br/&gt;[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]&lt;br/&gt;[[NK Glavice|Glavice]]&lt;br/&gt;[[NK Vinjani|Vinjani]]&lt;br/&gt;[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[4. HNL – Jug B 2010./11.|2010./11.]]
| sljedeća sezona           = 
}}

'''[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug]]''' je svoje posljednje izdanje imala u sezoni 2011./12., te se sastojala od tri skupine ('''A''', '''B''' i '''C'''). U skupini '''B''' su se natjecali klubovi iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], a prvak lige je bio klub ''[[NK Kamen Podbablje|&quot;Kamen&quot;]]'' iz [[Ivanbegovina|Ivanbegovine]].&lt;br&gt;
Kako je liga rasformirana, klubovi iz ove lige su četvrti stupanj nastavili igrati od sezone 2012./13. u ''[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]]''.

== Sustav natjecanja == 
Četrnaest klubova je igralo dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==

*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Glavice|Glavice]]'' – [[Glavice]]
*''[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK]]'' – [[Kaštel Gomilica]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
*''[[NK Kamen Podbablje|Kamen]]'' – [[Ivanbegovina]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]'' – [[Runović]]
*''[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac]]'' – [[Vranjic]]
*''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
*''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]
*''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]]
*''[[HNK Sloga Mravince|Sloga]]'' – [[Mravince]]
*''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]
*''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team5=CRZ  |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team11=ORK |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team8=POS  |name_POS=[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]
|team14=SLM |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team7=URA  |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team13=VINJ|name_VINJ=[[NK Vinjani|Vinjani]]
|team4=OSK  |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]
|team12=GLA |name_GLA=[[NK Glavice|Glavice]]
|team10=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Kaštel Gomilica]]
|team9=JDT  |name_JDT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team1=KAM  |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|team2=OML  |name_OML=[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]]
|team3=MDP  |name_MDP=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team6=MRA  |name_MRA=[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]

|win_CRZ=12 |draw_CRZ=2  |loss_CRZ=12 |gf_CRZ=55  |ga_CRZ=50
|win_ORK=7  |draw_ORK=8  |loss_ORK=11 |gf_ORK=38  |ga_ORK=46
|win_POS=9  |draw_POS=4  |loss_POS=13 |gf_POS=38  |ga_POS=48
|win_SLM=6  |draw_SLM=7  |loss_SLM=13 |gf_SLM=31  |ga_SLM=51
|win_URA=8  |draw_URA=7  |loss_URA=11 |gf_URA=33  |ga_URA=39
|win_VINJ=8 |draw_VINJ=5 |loss_VINJ=13|gf_VINJ=40 |ga_VINJ=57
|win_OSK=12 |draw_OSK=4  |loss_OSK=10 |gf_OSK=48  |ga_OSK=35
|win_GLA=9  |draw_GLA=2  |loss_GLA=15 |gf_GLA=47  |ga_GLA=57
|win_GOŠK=8 |draw_GOŠK=6 |loss_GOŠK=12|gf_GOŠK=30 |ga_GOŠK=46
|win_KAM=20 |draw_KAM=2  |loss_KAM=4  |gf_KAM=65  |ga_KAM=25
|win_JDT=8  |draw_JDT=6  |loss_JDT=12 |gf_JDT=41  |ga_JDT=51
|win_OML=17 |draw_OML=3  |loss_OML=6  |gf_OML=49  |ga_OML=25
|win_MDP=15 |draw_MDP=4  |loss_MDP=7  |gf_MDP=49  |ga_MDP=31
|win_MRA=11 |draw_MRA=4  |loss_MRA=11 |gf_MRA=47  |ga_MRA=50

|status_KAM=P
|status_OML=R|status_MDP=R|status_OSK=R|status_CRZ=R|status_MRA=R|status_URA=R|status_POS=R|status_JDT=R|status_GOŠK=R|status_ORK=R|status_GLA=R|status_VINJ=R|status_SLM=R

|col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=red1|text_R2=[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2012./13.|1. ŽNL]]
|result2=R2|result3=R2|result4=R2|result5=R2|result6=R2|result7=R2|result8=R2|result9=R2|result10=R2|result11=R2|result12=R2|result13=R2
|col_R3=red1|text_R3=[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2012./13.|2. ŽNL]]
|result14=R3

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!CRO !!GLA !!GOŠK !!JAD !!KAM !!MLA !!MRA !!OML !!OSK !!ORK !!POS !!SLO !!URA !!VNNJ 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Zmijavci 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Glavice 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|GOŠK Kaštel Gomilica 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''JAD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Jadran Tučepi 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''KAM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Kamen Ivanbegovina 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''MLA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mladost Donji Proložac 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''MRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mračaj Runović 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''OML'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Omladinac Vranjic 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''OSK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|OSK Otok 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''ORK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Orkan Dugi Rat 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''POS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Postira Sardi 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''SLO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sloga Mravince 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''URA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Urania Baška Voda 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''VINJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vinjani (Donji Vinjani) 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 13.  kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine – utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; – poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p – utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. – nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. HNL – Jug ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=KRK  |name_KRK=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]
|team3=ŽDU  |name_ŽDU=[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa dubrovačka]]
|team1=KAM  |name_KAM=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]

|win_KRK=1 |draw_KRK=0  |loss_KRK=1 |gf_KRK=4  |ga_KRK=1
|win_ŽDU=0 |draw_ŽDU=0  |loss_ŽDU=2 |gf_ŽDU=0  |ga_ŽDU=7
|win_KAM=2 |draw_KAM=0  |loss_KAM=0 |gf_KAM=4  |ga_KAM=0

|status_KAM=P
|status_KRK=R|status_ŽDU=R

|col_R1=green1|text_R1=[[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]]
|result1=R1
|col_R2=red1|text_R2=[[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|ŽNL ŠK]]
|result2=R2
|col_R3=red1|text_R3=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2012./13.|1. ŽNL DN]]
|result3=R3

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;|'''Rezultati:'''
|-
|'''Krka''' – Župa dubrovačka ||4:0 
|-
|Krka – '''Kamen''' ||0:1 
|-
|'''Kamen''' –  Župa dubrovačka ||3:0 
|}

== Povezani članci ==
* [[Četvrta hrvatska nogometna liga]]
* [[4. HNL – Jug A 2011./12.]]
* [[4. HNL – Jug C 2011./12.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2011./12.]]
== Izvori ==
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2011/12 / Fourth Level''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2011 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2011. godina] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2012 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', 2012. godina] 
* Jurica Gizdić: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925.-2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 180-182 
{{izvori}}

{{4. HNL sezone}}
[[Kategorija:4. HNL Jug|2011-12 B]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2011./12.‎|4-Jug-B]]</text>
      <sha1>jog3ttdnllbf4404rti52hb16n2emw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zmajeva kuća (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725814</id>
    <revision>
      <id>7520887</id>
      <parentid>7515845</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T02:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>219608</id>
      </contributor>
      <comment>22</comment>
      <origin>7520887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50711" sha1="6vputp3koms8yib99kglt0fjcu6zp0x" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Zmajeva kuća
| slika              = [[Datoteka:Zmajeva Kuća Plakat.jpeg|260px]]
| natpis_pod_slikom  = [[Plakat]] 2. sezone
| orig_naslov        = House of the Dragon
| format_serije      = akcija&lt;br&gt;[[dramska serija|drama]]&lt;br&gt;[[fikcija]]&lt;br&gt;[[Pustolovni roman|pustolovina]]
| autor              = Ryan J. Condal&lt;br&gt;[[George R. R. Martin]]
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| scenarist          = Charmaine De Grate
| glazba             = Ramin Djawadi
| uvodna_glazba      = ''Game of Thrones Theme''
| glumci             = Paddy Considine&lt;br&gt;Emma D'Arcy&lt;br&gt;Matt Smith&lt;br&gt;Olivia Cooke&lt;br&gt;Steve Toussaint&lt;br&gt;Eve Best&lt;br&gt;Fabien Frankel&lt;br&gt;Sonoya Mizuno&lt;br&gt;Rhys Ifans
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = 22
| broj_sezona        = 3
| producent          = Alexis Raben&lt;br&gt;Karen Wacker&lt;br&gt;Angus Moore Gordon&lt;Alexis Raben&lt;br&gt;Kevin Lau
| izvršni_producent  = Ryan J. Condal&lt;br&gt;George R. R. Martin&lt;br&gt;Miguel Sapochnik&lt;br&gt;Vince Gerardis&lt;br&gt;Sara Lee Hess&lt;br&gt;Ron Schmidt&lt;br&gt;Jocelyn Diaz
| urednik            = Tim Porter
| lokacija           = [[Portugal]]&lt;br&gt;[[Engleska]]&lt;br&gt;[[Španjolska]]&lt;br&gt;[[Kalifornija]]
| trajanje_epizode   = 50 – 68 min.
| tv_kuća            = [[HBO]]
| u_hrv              = [[HBO Max]] / [[HBO]] / [[HBO 2]] / [[HBO 3]]
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[21. kolovoza]] [[2022.]]
| kraj_serije        = 
| povezano           = [[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]
| web_stranica       = https://www.hbo.com/house-of-the-dragon
| imdb_id            = 11198330
}}
[[Datoteka:Zmajeva kuća Logotip.png|okvir|Hrvatski [[logotip]] serije]]
'''''Zmajeva kuća''''' ({{Eng.|House of the Dragon}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] fantastična [[Dramska serija|dramska]] [[televizijska serija]] koju su za [[HBO]] stvorili [[George R. R. Martin]] i [[Ryan Condal]]. Kao prethodnica seriji ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igre prijestolja]]'' (2011. – 2019.), riječ je o drugoj televizijskoj seriji u Martinovu franšiznom serijalu ''[[Pjesma leda i vatre]]''. Condal i [[Miguel Sapochnik]] bili su voditelji serije tijekom prve sezone. Temeljena na dijelovima Martinove knjige ''[[Vatra i krv (roman)|Vatra i krv]]'' iz 2018., radnja započinje oko 100 godina nakon što je ''Sedam kraljevina'' ujedinjeno pod Targaryenskim osvajanjem, gotovo 200 godina prije događaja iz ''Igre prijestolja'' i 172 godine prije rođenja Daenerys Targaryen. Uz glumačku postavu, serija prikazuje događaje koji prethode padu kuće Targaryen i razornom nasljednom ratu poznatom kao „Ples zmajeva”.

Serija je premijerno prikazana [[21. kolovoza]] [[2022.]], a prva sezona ima deset epizoda. Serija je obnovljena za drugu sezonu pet dana nakon premijere. Sapochnik je napustio mjesto voditelja serije nakon prve sezone, ostavljajući Condala kao jedinog voditelja u drugoj. Druga sezona premijerno je prikazana [[16. lipnja]] [[2024.]] i sastoji se od osam epizoda. U lipnju 2024., uoči premijere druge sezone, serija je obnovljena za treću sezonu. U studenome 2025., uoči premijere treće sezone, obnovljena je i za četvrtu, čije se emitiranje očekuje 2028.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hrvatska|first=|date=2025-11-20|title=HBO najavljuje produženje za dvije serije iz franšize „Igra prijestolja“, s novim sezonama svaku godinu do 2028.|url=https://press-hr.wbd.eu/post/hbo-najavljuje-produzenje-za-dvije-serije-iz-fransize-igra-prije|url-status=live|access-date=2025-11-21|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
''Viserys I Targaryen'' je peti kralj Sedam kraljevina. Poznat je kao prijateljski, ljubazan i pošten čovjek, kojeg je Veliko vijeće izabralo da naslijedi svog djeda ''Jaehaerysa I''. ''Princeza Rhaenyra'' najstarija je kći Viserysa, &quot;jahačica zmajeva&quot; i očekuje da će postati prva vladajuća kraljica Sedam kraljevina. Međutim, njezino imenovanje dovode u pitanje njezin mlađi polubrat ''Aegon II'' i njezin stric ''Daemon'', stručni jahač zmajeva i neusporediv ratnik koji rukuje Valyrijinim čeličnim mačem nazvanim &quot;Tamna sestra&quot;, koji mu je dao ''Jaehaerys I''.

== Glumačka postava ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;text-align:center;
! rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;10%&quot; |Glumac
! rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;10%&quot; |Lik
! colspan=&quot;3&quot; |Pojavljivanje
|-
! width=&quot;10%&quot; |1. sezona
! width=&quot;10%&quot; |2. sezona
! width=&quot;10%&quot; |3. sezona
|-
|Paddy Considine
!''Kralj Viserys I Targaryen''
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
|Matt Smith
!''Daemon Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Emma D'Arcy
! rowspan=&quot;2&quot; |''Rhaenyra Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Milly Alcock&lt;sup&gt;Y&lt;/sup&gt;
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
!
!
|-
|Rhys Ifans
!''Otto Hightower''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Steve Toussaint
!''Corlys Velaryon''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Eve Best
!''Rhaenys Targaryen''
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
!
|-
|Sonoya Mizuno
!''Mysaria''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Fabien Frankel
!''Criston Cole''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Olivia Cooke
! rowspan=&quot;2&quot; |''Alicent Hightower''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Emily Carey
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
!
!
|-
|Graham McTavish
!''Harrold Westerling''
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
!
!
|-
|Matthew Needham
!''Larys Strong''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Jefferson Hall
!''Jason Lannister''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
!''Tyland Lannister''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Harry Collett
!''Jacaerys Velaryon''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Tom Glynn-Carney
!''Aegon II Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Ewan Mitchell
!''Aemond Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Phia Saban
!''Helaena Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Bethany Antonia
!''Baela Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Phoebe Campbell
!''Rhaena Targaryen''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Kurt Egyiawan
!''Orwyle''
! style=&quot;background:#fdd; text-align:center;&quot; |Sporedna uloga
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Kieran Bew
!''Hugh Hammer''
!
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Abubakar Salim
!''Alyn of Hull''
!
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Tom Taylor
!''Cregan Stark''
!
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
!
|-
|Clinton Liberty
!Addam of Hull
!
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Tom Bennett
!Ulf White
!
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Ellora Torchia
!Gwayne Hightower
!
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Gayle Rankin
!Alys Rivers
!
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Simon Russell Beale
!Simon Strong
!
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
!
|-
|James Norton
!Ormund Hightower
!
! style=&quot;text-align: center;&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|-
|Joplin Sibtain
!Jon Roxton
!
! style=&quot;text-align: center;&quot; |
! style=&quot;background:#dfd; text-align:center;&quot; |Glavna uloga
|}

=== Glavna ===
* [[Paddy Considine]] kao ''Kralj Viserys I Targaryen'': Peti kralj Sedam kraljevina. Poznat kao &quot;prijateljski, ljubazan i pošten&quot;, Viserysa je Veliko vijeće izabralo da naslijedi svog djeda, ''Jaehaerysa I Targaryena''.
* [[Emma D'Arcy]] kao ''Princeza Rhaenyra Targaryen'': prvorođena kći ''Viserysa,'' čiste valyrianske krvi, jahačica zmajeva koja očekuje da će postati prva vladajuća kraljica Sedam kraljevina.
** [[Milly Alcock]] kao mlađa verzija ''Rhaenyre''
* [[Matt Smith]] kao ''Princ Daemon Targaryen'': Nasljednik željeznog prijestolja, mlađi je brat kralja ''Viserysa'', nećak kralja ''Jaehaerysa'' i ujak princeze ''Rhaenyre''. Također je neusporediv ratnik i stručni jahač zmajeva.
* [[Olivia Cooke]] kao ''Lady Alicent Hightower'': Kći ''Otta Hightowera'', odrasla i odgajana u Crvenoj utvrdi u blizini Kralja i njegovog najužeg kruga. Poznata kao najatraktivnija žena Sedam kraljevina.
** [[Emily Carey]] kao mlađa verzija ''Alicent''
* [[Steve Toussaint]] kao ''Lord Corlys Velaryon'': Poznat kao &quot;Morska zmija&quot;, lord kuće Velaryon i najpoznatiji pustolovac u povijesti Westerosa.
* [[Eve Best]] kao Princeza Rhaenys Velaryon: jahačica zmajeva i žena lorda Corlysa Velaryona, “''Kraljica koja nikad nije bila''”, nominirana je za nasljednika svog djeda, ''kralja Jaehaerysa'', koji je preferirao njezinog rođaka Viserysa, čisto zato što je bio muško.
* [[Fabien Frankel]] kao ''Ser Criston Cole'': Vješt mačevalac, sin je sluge lorda Blackhavena.
* [[Sonoya Mizuno]] kao ''Mysaria'': Plesačica podrijetlom iz Lysa koja postaje ljubavnica, saveznica princa Daemona.
* [[Rhys Ifans]] kao ''Ser Otto Hightower'': Otac ''Alicent'', prvi princ kralja, koji služi kralju ''Viserysu'' i kraljevstvu. On je nemilosrdni politički suparnik princu ''Daemonu''.
* [[Graham McTavish]] kao ''Ser Harrold Westerling:'' Sadašnji zapovjednik Kraljevske straže koji je služio kralju ''Jaehaerysu''. On je zadužen za čuvanje i zaštitu princeze ''Rhaenyre''.
* [[Matthew Needham]] kao ''Larys Strong''
* [[Jefferson Hall]] kao ''Lord Jason Lannister'' / ''Ser Tyland Lannister''
* [[Harry Collett]] kao ''Princ Jacaerys &quot;Jace&quot; Velaryon''
* [[Tom Glynn-Carney]] kao ''Princ Aegon Targaryen''
* [[Ewan Mitchell]] kao ''Princ Aemond Targaryen''
* [[Phia Saban]] kao ''Princeza Helaena Targaryen''
* [[Bethany Antonia]] kao ''Lady Baela Targaryen''
* [[Phoebe Campbell]] kao ''Lady Rhaena Targaryen''
* [[Kurt Egyiawan]] kao ''Veliki meštar Orwyle'': Meštar Citadele koji zamjenjuje Mellosa kao Veliki meštar u malom vijeću kralja Viserysa I Targaryena i nastavlja obnašati svoju dužnost pod kraljem Aegonom II Targaryenom.
* [[Kieran Bew]] kao Hugh, kovač Kraljevstva Grudobran.
* [[Abubakar Salim]] kao ''Alyn of Hull'': mornar u službi Kuće Velaryon
* [[Tom Taylor]] kao ''Lord Cregan Stark'' (season 2): Mladi gospodar Oštrozimlja, glava kuće Stark i upravitelj Sjevera.

=== Sporedna ===
* [[Harry Collett]] kao ''Prince Jacaerys Velaryon''
* [[Ryan Corr]] kao ''Ser Harwin Strong''
* [[David Horovitch]] kao ''Grand Maester Mellos''
* [[Wil Johnson]] kao ''Ser Vaemond Velaryon''
* [[John Macmillan]] kao ''Ser Laenor Velaryon''
** [[Theo Nate]] kao mlađa verzija ''Laenora''
* [[Bill Paterson]] kao ''Lord Lyman Beesbury''
* [[Gavin Spokes]] kao ''Lord Lyonel Strong''
* [[Savannah Steyn]] kao ''Lady Laena Velaryon''
* [[Phil Daniels]] kao meštar ''Gerardys'': Meštar Zmajevog Kamena. On je dio vijeća lordova i vitezova koji podržavaju Rhaenyrino pravo na prijestolje poznato kao Crno vijeće.

== Pregled serije ==
Prva sezona sastoji se od deset epizoda, a prikazana je istovremeno američkom kanalu [[HBO]] i na streaming platformi [[HBO Max]] od [[21. kolovoza]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-30|title=‘House Of The Dragon’ Gets Premiere Date: ‘Game Of Thrones’ Prequel To Debut This August On HBO|url=https://deadline.com/2022/03/house-of-the-dragon-set-for-debut-august-1234990798/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330210542/https://deadline.com/2022/03/house-of-the-dragon-set-for-debut-august-1234990798/|archive-date=2022-03-30|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}&lt;/ref&gt; do [[23. listopada]] [[2022.]] Druga sezona od 8 epizoda prikazala se na kanalu HBO i platformi [[Max (streaming)|Max]] od [[16. lipnja]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=|date=2024-03-05|title=Druga sezona 'Zmajeve kuće' premijerno u lipnju na HBO-u|language=hr|work=Telegram|url=https://www.telegram.hr/kultura/druga-sezona-zmajeve-kuce-premijerno-u-lipnju-na-hbo-u/|access-date=2024-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305091654/https://www.telegram.hr/kultura/druga-sezona-zmajeve-kuce-premijerno-u-lipnju-na-hbo-u/|archive-date=2024-03-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-21|title=House of the Dragon Season 2 ‘Dueling’ Trailers: In the Dance of the Dragons, It’s Time to Choose Sides — Plus: Get Exact Premiere Date|url=https://tvline.com/trailers/house-of-the-dragon-season-2-exact-release-date-hbo-trailers-1235190917/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240321162513/https://tvline.com/trailers/house-of-the-dragon-season-2-exact-release-date-hbo-trailers-1235190917/|archive-date=2024-03-21|access-date=2024-03-21|website=TVLine|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Treća sezona će krenuti s prikazivanjem od [[21. lipnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-04-27|title=Season Three Of The HBO Original Drama Series HOUSE OF THE DRAGON Debuts June 21|url=https://press.wbd.com/us/media-release/season-three-hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-june-21?language_content_entity=en&amp;fb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427165843/https://press.wbd.com/us/media-release/season-three-hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-june-21|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Pressroom Warner Bros. Discovery|language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje od [[22. kolovoza]] 2022. u ranojutarnjim satima istovremeno na kanalu HBO i streaming platformi HBO Max. Druga sezona premijerno se prikazivala od [[17. lipnja]] 2024.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hrvatska|first=Press centar-Warner Bros Discovery|date=2024-03-21|title=Druga sezona HBO Originalne serije „Zmajeva kuća“ stiže 17. lipnja na HBO i MAX|url=https://press-hr.wbd.eu/post/druga-sezona-hbo-originalne-serije-zmajeva-kuca-stize-17-lipnja-|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240321162808/https://press-hr.wbd.eu/post/druga-sezona-hbo-originalne-serije-zmajeva-kuca-stize-17-lipnja-|archive-date=2024-03-21|access-date=2024-03-21|website=press-hr.wbd.eu}}&lt;/ref&gt; Treća sezona će krenuti s prikazivanjem od [[22. lipnja]] 2026.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-04-27|title=Premijera treće sezone HBO Original serije „Zmajeva kuća“ 22. lipnja na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-trece-sezone-hbo-original-serije-zmajeva-kuca-22-lipnj|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427165204/https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-trece-sezone-hbo-original-serije-zmajeva-kuca-22-lipnj|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}&lt;/ref&gt;

{{Pregled serije
| boja1 = #612D22
| poveznica1   = #Prva sezona (2022.)
| epizode1     = 10
| premijera1   = {{premijera|21|8|2022|l}}
| finale1      = {{finale|23|10|2022|l}}
| premijeraHR1 = {{premijera|22|8|2022|l}}
| finaleHR1    = {{finale|24|10|2022|l}}

| boja2 = #2A2A2A
| poveznica2   = #Druga sezona (2024.)
| epizode2     = 8
| premijera2   = {{premijera|16|6|2024|l}}
| finale2      = {{finale|4|8|2024|l}}
| premijeraHR2 = {{premijera|17|6|2024|l}}
| finaleHR2    = {{finale|5|8|2024|l}}

| boja3 = #2C241B
| poveznica3   = #Treća sezona (2026.)
| epizode3     = 8
| premijera3   = {{premijera|21|6|2026|l}}
| finale3      = {{finale|9|8|2026|l}}
| premijeraHR3 = {{premijera|22|6|2026|l}}
| finaleHR3    = {{finale|10|8|2026|l}}
}}

=== Prva sezona (2022.) ===
{{Epizode
|boja          = #612D22
|brojsve1      = 1.
|broj1         = 1.
|širina naslov   = 15
|širina naslovHR = 18
|širina datum    = 10
|širina datumHR  = 10
|širina scenarist= 18

|naslov1       = The Heirs of the Dragon
|naslovHR1     = Zmajevi nasljednici
|redatelj1     = Miguel Sapochnik
|scenarist1    = Ryan Condal
|datum1        = {{premijera|21|8|2022}}
|datumHR1      = {{premijera|22|8|2022}}
|sadržaj1      = 

|naslov2       = The Rogue Prince
|naslovHR2     = Odmetnuti princ
|redatelj2     = Greg Yaitanes
|scenarist2    = Ryan Condal
|datum2        = {{premijera|28|8|2022}}
|datumHR2      = {{premijera|29|8|2022}}
|sadržaj2      = 

|naslov3       = Second of His Name
|naslovHR3     = Drugi svog imena
|redatelj3     = Greg Yaitanes
|scenarist3    = Gabe Fonseca &amp; Ryan Condal
|datum3        = {{premijera|4|9|2022}}
|datumHR3      = {{premijera|5|9|2022}}
|sadržaj3      = 

|naslov4       = King of the Narrow Sea
|naslovHR4     = Kralj Uskog mora
|redatelj4     = Clare Kilner
|scenarist4    = Ira Parker
|datum4        = {{premijera|11|9|2022}}
|datumHR4      = {{premijera|12|9|2022}}
|sadržaj4      = 

|naslov5       = We Light the Way
|naslovHR5     = Mi osvjetljavamo put
|redatelj5     = Clare Kilner
|scenarist5    = Charmaine DeGraté
|datum5        = {{premijera|18|9|2022}}
|datumHR5      = {{premijera|19|9|2022}}
|sadržaj5      = 

|naslov6       = The Princess and the Queen
|naslovHR6     = Princeza i kraljica
|redatelj6     = Miguel Sapochnik
|scenarist6    = Sara Hess
|datum6        = {{premijera|25|9|2022}}
|datumHR6      = {{premijera|26|9|2022}}
|sadržaj6      = 

|naslov7       = Driftmark
|naslovHR7     = Strujotrag
|redatelj7     = Miguel Sapochnik
|scenarist7    = Kevin Lau
|datum7        = {{premijera|2|10|2022}}
|datumHR7      = {{premijera|3|10|2022}}
|sadržaj7      = 

|naslov8       = The Lord of the Tides
|naslovHR8     = Gospodar valova
|redatelj8     = Geeta Vasant Patel
|scenarist8    = Eileen Shim
|datum8        = {{premijera|9|10|2022}}
|datumHR8      = {{premijera|10|10|2022}}
|sadržaj8      = 

|naslov9       = The Green Council
|naslovHR9     = Zeleno vijeće
|redatelj9     = Clare Kilner
|scenarist9    = Sara Hess
|datum9        = {{premijera|16|10|2022}}
|datumHR9      = {{premijera|17|10|2022}}
|sadržaj9      = 

|naslov10      = The Black Queen
|naslovHR10    = Crna kraljica
|redatelj10    = Greg Yaitanes
|scenarist10   = Ryan Condal
|datum10       = {{premijera|23|10|2022}}
|datumHR10     = {{premijera|24|10|2022}}
|sadržaj10     = 
}}

=== Druga sezona (2024.) ===
{{Epizode
|boja          = #2A2A2A
|brojsve1      = 11.
|broj1         = 1.
|širina naslov   = 15
|širina naslovHR = 18
|širina datum    = 10
|širina datumHR  = 10
|širina scenarist= 18

|naslov1       = A Son for a Son
|naslovHR1     = Sin za sina
|redatelj1     = Alan Taylor
|scenarist1    = Ryan Condal
|datum1        = {{premijera|16|6|2024}}
|datumHR1      = {{premijera|17|6|2024}}
|sadržaj1      = 

|naslov2       = Rhaenyra the Cruel
|naslovHR2     = Rhaenyra Okrutna
|redatelj2     = Clare Kilner
|scenarist2    = Sara Hess
|datum2        = {{premijera|23|6|2024}}
|datumHR2      = {{premijera|24|6|2024}}
|sadržaj2      = 

|naslov3       = The Burning Mill
|naslovHR3     = Mlin u plamenu
|redatelj3     = Geeta Patel
|scenarist3    = David Hancock
|datum3        = {{premijera|30|6|2024}}
|datumHR3      = {{premijera|1|7|2024}}
|sadržaj3      = 

|naslov4       = The Red Dragon and the Gold
|naslovHR4     = Crveni i zlatni zmaj
|redatelj4     = Alan Taylor
|scenarist4    = Ryan Condal
|datum4        = {{premijera|7|7|2024}}
|datumHR4      = {{premijera|8|7|2024}}
|sadržaj4      = 

|naslov5       = Regent
|naslovHR5     = Regent
|redatelj5     = Clare Kilner
|scenarist5    = Ti Mikkel
|datum5        = {{premijera|14|7|2024}}
|datumHR5      = {{premijera|15|7|2024}}
|sadržaj5      = 

|naslov6       = Smallfolk
|naslovHR6     = Pučani
|redatelj6     = Andrij Parekh
|scenarist6    = Eileen Shim
|datum6        = {{premijera|21|7|2024}}
|datumHR6      = {{premijera|22|7|2024}}
|sadržaj6      = 

|naslov7       = The Red Sowing
|naslovHR7     = Crvena sjetva
|redatelj7     = Loni Peristere
|scenarist7    = David Hancock
|datum7        = {{premijera|28|7|2024}}
|datumHR7      = {{premijera|29|7|2024}}
|sadržaj7      = 

|naslov8       = The Queen Who Ever Was
|naslovHR8     = Legendarna kraljica
|redatelj8     = Geeta Patel
|scenarist8    = Sara Hess
|datum8        = {{premijera|4|8|2024}}
|datumHR8      = {{premijera|5|8|2024}}
|sadržaj8      = 
}}

=== Treća sezona (2026.) ===
{{Epizode
|boja          = #2C241B
|brojsve1      = 19.
|broj1         = 1.
|širina naslov   = 15
|širina naslovHR = 18
|širina datum    = 10
|širina datumHR  = 10
|širina scenarist= 18

|naslov1       = Salt and Sea, Fire and Blood
|naslovHR1     = Sol i more, vatra i krv
|redatelj1     = Loni Peristere
|scenarist1    = Ryan Condal
|datum1        = {{premijera|21|6|2026}}
|datumHR1      = {{premijera|22|6|2026}}
|sadržaj1      = 

|naslov2       = Queen's Landing
|naslovHR2     = Kraljičin Grudobran
|redatelj2     = Clare Kilner
|scenarist2    = Sara Hess
|datum2        = {{premijera|28|6|2026}}
|datumHR2      = {{premijera|29|6|2026}}
|sadržaj2      = 

|naslov3       = Rhaenyra Triumphant
|naslovHR3     = Slavodobitna Rhaenyra
|redatelj3     = Clare Kilner
|scenarist3    = Sara Hess
|datum3        = {{premijera|5|7|2026}}
|datumHR3      = {{premijera|6|7|2026}}
|sadržaj3      = 

|naslov4       = 
|naslovHR4     = 
|redatelj4     = Clare Kilner
|scenarist4    = David Hancock
|datum4        = {{premijera|12|7|2026}}
|datumHR4      = {{premijera|13|7|2026}}
|sadržaj4      = 

|naslov5       = 
|naslovHR5     = 
|redatelj5     = Nina Lopez-Corrado
|scenarist5    = Philippa Goslett
|datum5        = {{premijera|19|7|2026}}
|datumHR5      = {{premijera|20|7|2026}}
|sadržaj5      = 

|naslov6       = 
|naslovHR6     = 
|redatelj6     = Loni Peristere
|scenarist6    = David Hancock i Shyam Popat
|datum6        = {{premijera|26|7|2026}}
|datumHR6      = {{premijera|27|7|2026}}
|sadržaj6      = 

|naslov7       = 
|naslovHR7     = 
|redatelj7     = Nina Lopez-Corrado
|scenarist7    = Philippa Goslett i Zenzele Price
|datum7        = {{premijera|2|8|2026}}
|datumHR7      = {{premijera|3|8|2026}}
|sadržaj7      = 

|naslov8       = 
|naslovHR8     = 
|redatelj8     = Andrij Parekh
|scenarist8    = Ryan J. Condal i Ti Mikkel
|datum8        = {{premijera|9|8|2026}}
|datumHR8      = {{premijera|10|8|2026}}
|sadržaj8      = 
}}

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
Između 2017. i 2019. godine [[Bryan Cogman]] radio je na spin-offu, da bi otkazivanje projekta najavio u travnju 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=24. travnja 2019.|title=Game of Thrones Producer Bryan Cogman's Spinoff Series Dead at HBO: 'I Am Done With Westeros'|url=https://tvline.com/2019/04/24/game-of-thrones-spinoff-bryan-cogman-prequel-idea-dead-not-moving-forward/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=TVLine}}&lt;/ref&gt; U rujnu 2019. objavljeno je da je [[HBO]] zainteresiran za snimanje prequel serije čiji su kreatori Martin i [[Ryan Condal]] usredotočujući se na dinastiju ''Targaryen'', nastavljajući projekt koji je Cogman već osmislio 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2019.|title=‘Game Of Thrones’ House Targaryen Prequel From George R.R. Martin &amp; Ryan Condal Nears HBO Order|url=https://deadline.com/2019/09/house-targaryen-prequel-game-of-thrones-series-ryan-condal-george-rr-martin-hbo-1202732221/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt; Ovaj prequel, pod nazivom ''House of the Dragon'', potvrđen je [[29. listopada]] 2019. Serija će se sastojati od 10 epizoda i izvršni producenti su Martin, Vince Gerardis, Condal i Miguel Sapochnik.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=29. listopada 2019.|title=‘Game Of Thrones’ Prequel ‘House Of The Dragon’ Gets Straight To Series Order From HBO|url=https://deadline.com/2019/10/game-of-thrones-new-series-house-of-the-dragons-targaryen-hbo-max-greenlight-1202771886/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadlkine}}&lt;/ref&gt;

26. kolovoza 2022., pet dana nakon premijere, serija je obnovljena za drugu sezonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=All the dragons roared as one: House of the Dragon is renewed for season 2|url=https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-season-2-renewed/|url-status=live|access-date=29. kolovoza 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt;

U kolovozu 2022. objavljeno je da Miguel Sapochnik napušta seriju nakon prve sezone kao redatelj i co-showrunner, ali ostaje izvršni producent. Rekavši: &quot;Bilo je nevjerojatno teško se odlučiti za odlazak, ali znam da je to pravi izbor za mene, osobno i profesionalno.&quot; Alan Taylor, koji je režirao nekoliko epizoda ''Igre prijestolja'', pridružuje se drugoj sezoni kao izvršni producent i redatelj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2022.|title=‘House of the Dragon’ Shake-Up: Co-Showrunner Miguel Sapochnik Leaving Hit Series (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/house-of-the-dragon-miguel-sapochnik-leaving-1235208276/|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; U lipnju 2024., uoči premijere druge sezone, serija je obnovljena za treću sezonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-13|title=HBO Renews HOUSE OF THE DRAGON For A Third Season|url=https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-renews-house-dragon-third-season|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240613194333/https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-renews-house-dragon-third-season|archive-date=2024-06-13|access-date=2024-06-13|website=Press room Warner Bros Discovery|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Razlike u odnosu na roman ====
U romanima se Kuća Velaryon općenito opisuje kao da ima &quot;srebrno-zlatnu kosu, blijedu kožu i ljubičaste oči&quot;, slično Targaryenima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2022.|title=&quot;The Sea Snake's Surprising Role in House of the Dragon, Explained&quot;|url=https://www.inverse.com/entertainment/sea-snake-corlys-velaryon-family-tree-explained-house-of-the-dragon|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220827053557/https://www.inverse.com/entertainment/sea-snake-corlys-velaryon-family-tree-explained-house-of-the-dragon|archive-date=27. kolovoza 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Inverse}}&lt;/ref&gt; Međutim, Condal i Sapochnik željeli su svojim castingom uključiti više rasne raznolikosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=14. srpnja 2022.|title=‘House of the Dragon’ Showrunners Didn’t Want ‘Another Bunch of White People’ in ‘Game of Thrones’ Spinoff|url=https://www.indiewire.com/2022/07/house-of-the-dragon-game-of-thrones-showrunners-diversity-1234741925/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220914032822/https://www.indiewire.com/2022/07/house-of-the-dragon-game-of-thrones-showrunners-diversity-1234741925/|archive-date=14. rujna 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Indiewire}}&lt;/ref&gt; Igra prijestolja kritizirana je zbog nedostatka raznolike glumačke ekipe i guranja kulturnih [[Stereotip|stereotipa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. travnja 2019.|title=‘There are no black people on Game of Thrones’: why is fantasy TV so white?|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/apr/06/there-are-no-black-people-on-game-of-thrones-why-is-fantasy-tv-so-white|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002132617/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/apr/06/there-are-no-black-people-on-game-of-thrones-why-is-fantasy-tv-so-white|archive-date=2. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, kuća Velaryon u seriji prikazana je kao skupina bogatih crnih vladara s jakom mornaricom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=13. srpnja 2022.|title=House of the Dragon creator explains the major change to House Velaryon|url=https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-house-velaryon-race-change-explained/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220803104632/https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-house-velaryon-race-change-explained/|archive-date=3. kolovoza 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt; Prema Condalu, Martin je, dok je pisao romane, razmišljao o tome da Velaryoni postanu Kuća Crnih [[Aristokrat|aristokrata]] koji su putovali u Westeros.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Vatra i krv napisan je u stilu povijesne knjige povjesničara u svemiru s detaljima dinastije Targaryen i građanskog rata koji je uslijedio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=4. rujna 2022.|title=Here’s What Changes ‘House of the Dragon’ Made to George R. R. Martin’s Book Already|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a41020247/house-of-the-dragon-got-prequel-vs-book/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928073027/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a41020247/house-of-the-dragon-got-prequel-vs-book/|archive-date=28. rujna 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Cosmopolitan}}&lt;/ref&gt; Romani Pjesme leda i vatre su slični, a svako poglavlje napisano je u ograničenoj perspektivi trećeg lica sa stajališta lika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=4. travnja 2011.|title=Just Write it!|url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/04/11/just-write-it|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720070812/https://www.newyorker.com/magazine/2011/04/11/just-write-it|archive-date=20. srpnja 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=The New Yorker}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat tome, neki izvještaji o događajima se mijenjaju ili razlikuju, što pripovjedača čini nepouzdanim iz čitateljeve perspektive.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. studenoga 2018.|title=Fire and Blood by George RR Martin review – not for the average fan|url=https://www.theguardian.com/books/2018/nov/26/fire-and-blood-george-rr-martin-review|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003230054/https://www.theguardian.com/books/2018/nov/26/fire-and-blood-george-rr-martin-review|archive-date=3. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; U nastojanju da gledateljima učine priču jasnijom, scenaristi emisije odlučili su prikazati događaje u knjigama kronološkim redoslijedom iz perspektive trećeg lica.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2022.|title=House of the Dragon is missing its source material’s most fun character|url=https://www.polygon.com/23292279/house-of-the-dragon-mushroom-|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003033951/https://www.polygon.com/23292279/house-of-the-dragon-mushroom-canon|archive-date=3. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Polygon}}&lt;/ref&gt;

=== Casting ===
U srpnju 2020. započeo je casting za seriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=20. srpnja 2020.|title=Game of Thrones prequel House of the Dragon begins its cast search|url=https://www.radiotimes.com/tv/fantasy/got-prequel-house-of-dragon-casting/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=RadioTimes}}&lt;/ref&gt; U listopadu 2020. glumačkoj postavi pridružio se Paddy Considin kao ''Viserys Targaryen''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=5. listopada 2020.|title=‘House Of the Dragon’: Paddy Considine To Star As King Viserys Targaryen In HBO’s ‘Game Of Thrones’ Prequel|url=https://deadline.com/2020/10/house-of-the-dragon-paddy-considine-cast-star-hbo-game-of-thrones-prequel-series-1234591696/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt; U prosincu 2020. glumačkoj postavi pridružila se Olivia Cooke kao ''Alicent Hightower'', Emma D'Arcy kao ''Rhaenyra Targaryen'' i Matt Smith kao ''Daemon Targaryen''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=11. prosinca 2020.|title=‘Game of Thrones’ Prequel ‘House of the Dragon’ Adds Matt Smith, Olivia Cooke, Emma D’Arcy|url=https://variety.com/2020/tv/news/house-dragon-game-thrones-prequel-cast-oliva-cooke-emma-darcy-matt-smith-1234851907/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=[[Variety]]}}&lt;/ref&gt;

Dana [[24. travnja]] [[2023.]], [[Gayle Rankin]], [[Simon Russell Beale]], [[Freddie Fox]] i [[Abubakar Salim]] najavljeni su kao dio glumačke ekipe druge sezone u ulogama Alys Rivers, Ser Simon Strong, Ser Gwayne Hightower i Alyn of Hull.

=== Snimanje ===
Rad na prvoj sezoni serije započeo je u travnju 2021. godine. Serija je snimana uglavnom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. travnja 2021.|title=‘House Of The Dragon’: HBO Reveals ‘Game Of Thrones’ Prequel In Production, Will Debut In 2022|url=https://deadline.com/2021/04/house-of-the-dragon-hbo-game-of-thrones-prequel-production-debut-2022-1234744235/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt; Tijekom posljednjeg tjedna travnja 2021. snimanje se odvijalo u [[Cornwall (grofovija)|Cornwallu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=29. travnja 2021.|title=The First Set Photos For House of the Dragon Set the Stage For the Game of Thrones Prequel|url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/g36289047/game-of-thrones-prequel-set-photos-house-of-the-dragon/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Esquire}}&lt;/ref&gt; Dodatno snimanje obavljeno je u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=18. siječnja 2021.|title=House Of The Dragon (w/t Red Gun) (Series)|url=https://productionlist.com/production/house-dragon-w-t-red-gun/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Productionlist}}&lt;/ref&gt; Zmajeva kuća bila je prva produkcija snimljena u ''Leavesdenovom'' novom virtualnom studiju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=30. lipnja 2021.|title=Warner Bros Leavesden Opens Virtual Production Stage; HBO’s ‘House Of The Dragon’ Set As First Shoot|url=https://deadline.com/2021/06/warner-bros-leavesden-virtual-production-stage-hbos-house-of-the-dragon-1234783179/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja je [[18. srpnja]] 2021. prekinuta na dva dana zbog pozitivnog slučaja bolesti [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=18. srpnja 2021.|title=‘House Of The Dragon’: HBO Pauses Production On ‘Game Of Thrones’ Prequel Due To Positive Covid Case|url=https://deadline.com/2021/07/house-of-the-dragon-hbo-pauses-production-on-game-of-thrones-prequel-covid-1234795440/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt; Kuća zmaja snimljena je u [[Cáceres (pokrajina)|pokrajini Cáceres]], zapadnoj Španjolskoj, između [[11. listopada|11.]] i [[21. listopada]] 2021.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=25. kolovoza 2021.|title='Juego de tronos' rodará del 11 al 21 de octubre en una decena de enclaves del casco antiguo de Cáceres|url=https://www.hoy.es/caceres/juego-tronos-rodara-20210825223017-nt.html|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=hoy}}&lt;/ref&gt; Od [[26. listopada|26.]] do [[31. listopada]] snimanje se odvijalo u [[Portugal|Portugalu]] u dvorcu Monsanto.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=24. listopada 2021.|title=House of The Dragon to film in Portugal from October 26 to 31 at the Monsanto Castle|url=https://wikiofthrones.com/house-of-the-dragon-to-film-in-portugal-from-october-26-to-31-at-the-monsanto-castle|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Wikiofthrones}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja je završila u veljači 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=16. veljače 2022.|title=‘Game Of Thrones’: HBO Gives Spinoffs Update As It Plots Launch Plans For ‘House Of The Dragon’|url=https://deadline.com/2022/02/game-of-thrones-spinoff-update-house-of-dragon-premiere-plans-1234934676/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;

Snimanje druge sezone započelo je [[11. travnja]] [[2023.]] u studiju Warner Brosa, Leavesden u Watfordu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-04-11|title=‘House Of The Dragon’ Season 2 Begins Filming|url=https://deadline.com/2023/04/house-of-the-dragon-season-2-begins-filming-uk-1235321925/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173707/https://deadline.com/2023/04/house-of-the-dragon-season-2-begins-filming-uk-1235321925/|archive-date=2023-04-11|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}&lt;/ref&gt; i preselilo se u Cáceres [[18. svibnja]] 2023.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-03-05|title=House of the Dragon Season Two Sets Premiere Date|url=https://www.townandcountrymag.com/leisure/arts-and-culture/a41020776/house-of-the-dragon-season-2-news/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220905012442/https://www.townandcountrymag.com/leisure/arts-and-culture/a41020776/house-of-the-dragon-season-2-news/|archive-date=2022-09-05|access-date=2024-03-20|website=Town &amp; Country|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Serija se nastavila snimati tijekom štrajka SAG-AFTRA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-07-13|title=‘House of the Dragon’ Can Continue Filming in U.K. Amid SAG-AFTRA Strike Due to Local Union Rules|url=https://variety.com/2023/tv/global/house-of-the-dragon-season-2-filming-sag-strike-hbo-1235669404/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713193231/https://variety.com/2023/tv/global/house-of-the-dragon-season-2-filming-sag-strike-hbo-1235669404/|archive-date=2023-07-13|access-date=2024-03-20|website=[[Variety]]|language=en-US}}&lt;/ref&gt; zapravo, iako je serija nastala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], uglavnom britanska glumačka ekipa djeluje prema lokalnim propisima koje je odredila unija Equity.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-07-13|title=‘House Of The Dragon’ &amp; ‘Industry’ Will Continue UK Shoots Despite SAG-AFTRA Strike|url=https://deadline.com/2023/07/actors-strike-house-of-the-dragon-industry-will-shoot-in-uk-1235437406/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713201139/https://deadline.com/2023/07/actors-strike-house-of-the-dragon-industry-will-shoot-in-uk-1235437406/|archive-date=2023-07-13|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Snimanje je završeno [[29. rujna]] 2023.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2023-10-02|title=House of the Dragon Season 2: Everything we know so far about filming and expected release window|work=The Economic Times|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/house-of-the-dragon-season-2-everything-we-know-so-far-about-filming-and-expected-release-window/articleshow/104111576.cms|access-date=2024-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003025753/https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/house-of-the-dragon-season-2-everything-we-know-so-far-about-filming-and-expected-release-window/articleshow/104111576.cms|archive-date=2023-10-03|issn=0013-0389}}&lt;/ref&gt;

===Glazba===
{{Infookvir album
| ime_albuma        = House of the Dragon: Season 1
| ime_glazbenika    = [[Ramin Djawadi]]
| vrsta             = soundtrack
| slika             = 
| žanr              = [[Soundtrack]]
| datum             = 24. listopada 2022.
| snimanje          = 
| studio            = 
| trajanje          = 123:05
| izdavač           = [[WaterTower Music]]
| producent         = Ramin Djawadi
| recenzija         = 
| album_prije       = 
| godina0           = 
| godina            = 
| album_poslije     = 
| godina2           = 
| ostalo            = 
}}
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          =
| extra_stupac    = 
| ukupno_trajanje = 123:05

| sve_napisao     =
| svi_tekstovi    = 
| sva_glazba      = 

| autor_pjesme    = 
| autor_teksta    = 
| autor_glazbe    = 

| skladba1        = Main Title
| trajanje1       = 1:45

| skladba2        = The Heirs of the Dragon
| trajanje2       = 2:27

| skladba3        = Reign of the Targaryens
| trajanje3       = 1:31

| skladba4        = Rhaenyra's Welcome
| trajanje4       = 1:39

| skladba5        = A Pack of Hounds
| trajanje5       = 2:57

| skladba6        = The Tournament
| trajanje6       = 1:51

| skladba7        = An Impossible Choice
| trajanje7       = 1:34

| skladba8        = The Rogue Prince
| trajanje8       = 1:43

| skladba9        = The Prince That Was Promised
| trajanje9       = 4:34

| skladba10       = Compromise and Consequences
| trajanje10      = 2:53

| skladba11       = The Power of Prophecy
| trajanje11      = 2:36

| skladba12       = Trouble in the Stepstones
| trajanje12      = 2:25

| skladba13       = Surrender
| trajanje13      = 4:14

| skladba14       = King of the Narrow Sea
| trajanje14      = 6:17

| skladba15       = Lanterns at Nightfall
| trajanje15      = 5:00

| skladba16       = Whatever May Come
| trajanje16      = 2:38

| skladba17       = House Velaryon
| trajanje17      = 2:38

| skladba18       = The Green Dress
| trajanje18      = 2:50

| skladba19       = First Dance
| trajanje19      = 1:05

| skladba20       = Celebration Dance
| trajanje20      = 2:14

| skladba21       = Targaryen Dance
| trajanje21      = 1:54

| skladba22       = We Light the Way
| trajanje22      = 2:47

| skladba23       = Destiny
| trajanje23      = 2:56

| skladba24       = Pass Judgement
| trajanje24      = 4:20

| skladba25       = Funeral by the Sea
| trajanje25      = 3:00

| skladba26       = Daemon and Rhaenyra
| trajanje26      = 2:41

| skladba27       = Aemond Rides Vhagar
| trajanje27      = 3:10

| skladba28       = The Hard Truth
| trajanje28      = 2:31

| skladba29       = Sealed in Fire and Blood
| trajanje29      = 4:10

| skladba30       = Protector of the Realm
| trajanje30      = 3:15

| skladba31       = The Silent Sisters
| trajanje31      = 3:23

| skladba32       = The Language of Girls
| trajanje32      = 1:42

| skladba33       = A Warning
| trajanje33      = 2:29

| skladba34       = Lament
| trajanje34      = 3:26

| skladba35       = Fate of the Kingdoms
| trajanje35      = 3:25

| skladba36       = Interests of the Realm
| trajanje36      = 3:52

| skladba37       = Coronation
| trajanje37      = 1:14

| skladba38       = Dragons Will Rule the Kingdom
| trajanje38      = 1:36

| skladba39       = The Crown of Jaeharys
| trajanje39      = 3:19

| skladba40       = Dragons Do Not Fear Blood
| trajanje40      = 1:21

| skladba41       = Death and Rebirth
| trajanje41      = 1:36

| skladba42       = True Meaning of Loyalty
| trajanje42      = 3:16

| skladba43       = Bloodlines Will Burn
| trajanje43      = 4:25

| skladba44       = The Promise
| trajanje44      = 2:11
}}

=== Jezik ===
Lingvist [[David J. Peterson]] iz Igre prijestolja vratio se kako bi nastavio svoj rad s [[Umjetni jezici|umjetnim jezikom]] Visokog Valyriana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=7. ožujka 2022.|title=HOTD: A House of the Dragon Podcast – Bonus Bookaloo: House of the Dragon and More|url=https://baldmove.com/game-of-thrones/bonus-bookaloo-house-of-the-dragon-and-more/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=baldmove.com}}&lt;/ref&gt; [[Emma D'Arcy]] kaže da je uživala u učenju ovog jezika, dok se [[Matt Smith]] u početku osjećao ustrašenim da ga nauči.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=8. kolovoza 2022.|title=Matt Smith And Emma D'Arcy Say Their House Of The Dragon Characters' Love Language Is High Valyrian|url=https://www.slashfilm.com/952555/matt-smith-and-emma-darcy-say-their-house-of-the-dragon-characters-love-language-is-high-valyrian/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=Slash Film}}&lt;/ref&gt;

=== Proračun ===
Ukupni proračun za produkciju prve sezone Zmajeve kuće iznosio je gotovo 200 milijuna američkih dolara (ispod 20 milijuna američkih dolara po epizodi).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. travnja 2022.|title=How HBO Kept ‘House of the Dragon’ Costs Under $20 Million per Episode (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2022/tv/news/house-of-the-dragon-budget-episode-cost-1235238285/|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[Variety]]}}&lt;/ref&gt; Za usporedbu, serija ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]'' koštala je oko 100 milijuna američkih dolara po sezoni počevši od gotovo 6 milijuna američkih dolara po epizodi od prve do pete sezone, oko 10 milijuna američkih dolara za svaku epizodu u šestoj i sedmoj sezoni i do 15 milijuna američkih dolara svake epizode u svojoj osmoj i posljednjoj sezoni, zarađujući 285 milijuna američkih dolara dobiti po sezoni tijekom svojih osam sezona.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2022.|title=&quot;Here's how much each 'House of the Dragon' episode cost&quot;|url=https://www.gq.com.au/entertainment/film-tv/house-of-the-dragon-budget/image-gallery/d6f9d9441ff5cbd94026b7018b8b3882|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. kolovoza 2022.|title=Can ‘House of the Dragon’ Ignite a Big Media Merger?|url=https://www.washingtonpost.com/business/can-house-of-the-dragonignitea-big-media-merger/2022/08/20/d1d74010-2088-11ed-9ce6-68253bd31864_story.html|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Washington Post]]}}&lt;/ref&gt;

== Promocija ==
Prva službena [[najava]] za seriju objavljena je [[5. listopada]] 2021.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=25. srpnja 2022.|title=House of the Dragon: Release Date, Trailer, Premise, and Everything Else to Know|url=https://www.tvguide.com/news/house-of-the-dragon-trailer-release-date-cast-and-everything-to-know-about-the-game-of-thrones-prequel/#:~:text=A-,shorter%20teaser,-was%20released%20on|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=tvguide}}&lt;/ref&gt; dok je prvi prošireni trailer objavljen [[5. svibnja]] 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=25. srpnja 2022.|title=House of the Dragon: Release Date, Trailer, Premise, and Everything Else to Know|url=https://www.tvguide.com/news/house-of-the-dragon-trailer-release-date-cast-and-everything-to-know-about-the-game-of-thrones-prequel/#:~:text=HBO%20dropped%20the-,official%20teaser%20trailer,-for%C2%A0House|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=tvguide}}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenoga]] [[2023.]] objavljena je prva najava za drugu sezonu, koja će biti objavljena u lipnju [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=‘House of the Dragon’ Season 2 to Premiere in June|url=https://variety.com/2024/tv/news/house-of-the-dragon-season-2-premiere-june-1235930058/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305010045/https://variety.com/2024/tv/news/house-of-the-dragon-season-2-premiere-june-1235930058/|archive-date=2024-03-05|access-date=2024-03-20|website=[[Variety]]|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Distribucija ==
Serija je debitirala [[21. kolovoza]] [[2022.]] istovremeno na kanalu [[HBO]] i na straming platformi [[HBO Max]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=30. ožujka 2022.|title=HBO Original Drama Series HOUSE OF THE DRAGON Debuts August 21|url=https://pressroom.warnermedia.com/us/media-release/hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-august-21|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=warnermedia}}&lt;/ref&gt;, dok se u Hrvatskoj prikazuje istovremeno na kanalu HBO i streaming platformi HBO Max.

== Reakcije ==

=== Kritike ===
Na [[Rotten Tomatoes|Rotten Tomatoesu]] prva sezona dobiva 84% pozitivnih profesionalnih recenzija, s prosječnom ocjenom 9 od 10 na temelju 580 kritičara,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HOUSE OF THE DRAGON: SEASON 1|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/house_of_the_dragon/s01|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=[[Rotten Tomatoes]]}}&lt;/ref&gt; dok na [[Metacritic|Metacriticu]] ima ocjenu 68 od 100 na temelju 42 recenzije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=House of the Dragon: Season 1|url=https://www.metacritic.com/tv/house-of-the-dragon/season-1|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=Metacritic}}&lt;/ref&gt;

Serija je dobila pozitivne kritike, uz pohvale za razvoj likova, vizualne efekte, scenarij, glazbu Raminа Djawadija i glumačke izvedbe (posebno Considinea, Smitha, D’Arcyja i Cooke). Kritizirani su, međutim, tempo, posebice vremenski skokovi, te mračno osvjetljenje nekih scena u prvoj sezoni. Premijeru serije pratilo je više od 10 milijuna gledatelja na linearnim kanalima i HBO Maxu prvoga dana, što je najveći broj u povijesti HBO-a. Za prvu sezonu ''House of the Dragon'' osvojio je Zlatni globus za najbolju televizijsku seriju – dramu, dok je Emma D’Arcy bila nominirana za najbolju glumicu u televizijskoj seriji – drami. Serija je osvojila devet nominacija za nagradu Emmy, uključujući onu za najbolju dramsku seriju, te tri nagrade British Academy Television Craft. D’Arcy je za ulogu u drugoj sezoni dobila još jednu nominaciju za Zlatni globus.

=== Gledanost ===
Dan nakon premijere serije, [[HBO]] objavio je da je epizodu gledalo 9.99 milijuna gledatelja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u prve noći dostupnosti, uključujući i gledatelje sa HBO-a i streaminga na [[HBO Max|HBO Maxu]]; ovo je najveća publika za debi televizijske serije u povijesti kabelske televizije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. kolovoza 2022.|title=‘House of the Dragon’ Premiere Draws Nearly 10 Million Viewers, Biggest HBO Series Premiere Ever|url=https://variety.com/2022/tv/news/house-of-the-dragon-premiere-ratings-viewers-1235343874/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=[[Variety]]}}&lt;/ref&gt;

Snažna javna potražnja uzrokovala je pad HBO Maxa za tisuće korisnika, posebno onih povezanih preko [[Amazon Fire TV]] uređaja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21. kolovoza 2022.|title=House of the Dragon premiere crashes HBO Max streaming, mostly on Fire Sticks|url=https://www.theverge.com/2022/8/21/23315873/hbo-max-down-fire-stick-house-of-the-dragon|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=The Verge}}&lt;/ref&gt; Web stranica Downdetector je izvijestila o 3.700 slučajeva nereagiranja na zahtjev.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2022.|title=HBO Max Crashes for Thousands in the Minutes After ‘House of the Dragon’ Premieres|url=https://www.wsj.com/articles/hbo-max-crashes-house-of-the-dragon-game-of-thrones-prequel-11661172989?mod=hp_trending_now_article_pos3|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=wsj.com}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
*{{službena|https://www.hbo.com/house-of-the-dragon}} na hbo.com
*{{imdb naslov|id=11198330|naslov=Zmajeva kuća}}

{{HBO|kategorija=da}}
[[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]]
[[Kategorija:Fantastične televizijske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]</text>
      <sha1>6vputp3koms8yib99kglt0fjcu6zp0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Youri Tielemans</title>
    <ns>0</ns>
    <id>727745</id>
    <revision>
      <id>7521071</id>
      <parentid>7497040</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:26:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39633-11</username>
        <id>366647</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7521071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19319" sha1="0fmqp5amkkdl1hnyp6nkmp5deigps9r" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Youri Tielemans
| slika                            = [[Datoteka:Youri Tielemans 2019.jpg|250 px]]
| opis slike                       = Tielemans u dresu [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] [[2019.]] godine
| država                           = {{DZ|BEL}} [[Belgija]]
| puno ime                         = Youri Marion A. Tielemans&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/1697050 |title=Premier League clubs publish 2019/20 retained lists |publisher=Premier League |date=26 June 2020 |access-date=10 July 2020}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[7. svibnja]] [[1997.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/193297/youri-tielemans |title=Youri Tielemans: Overview |publisher=ESPN |access-date=10 July 2020}}&lt;/ref&gt;
| mjesto rođenja                   = [[Sint-Pieters-Leeuw]]
| država rođenja                   = [[Belgija]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 176 cm&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/5865/Youri-Tielemans/overview |title=Youri Tielemans: Overview |publisher=Premier League |access-date=10 July 2020}}&lt;/ref&gt; 
| trenutačni klub                  = Manchester United
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = [[2002.]] – [[2013.]]
| juniorski klubovi                = [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
| godina                           = [[2013.]] – [[2017.]] &lt;br&gt; [[2017.]] – [[2019.]] &lt;br&gt; [[2019.]] &lt;br&gt; [[2019.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] &lt;br&gt; [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;br&gt; → [[Leicester City F.C.|Leicester City]] (posudba) &lt;br&gt; [[Leicester City F.C.|Leicester City]] &lt;br&gt; [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]&gt;Manchester United
| nastupi(golovi)                  = {{0}}139 {{0}}{{0}}(26) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(5) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(3) &lt;br&gt; {{0}}138 {{0}}{{0}}(18) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}93 {{0}}{{0}}{{0}}(5)
| godine u reprezentaciji          = [[2012.]] – [[2013.]] &lt;br&gt; [[2012.]] – [[2013.]] &lt;br&gt; [[2013.]] – [[2016.]] &lt;br&gt; [[2016.]] – ''danas''
| reprezentacija                   = {{DZ|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Belgija do 15]] &lt;br&gt; {{DZ|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Belgija do 16]] &lt;br&gt; {{DZ|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Belgija do 21]] &lt;br&gt; {{DZ|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] 
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(8) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}89 {{0}}{{0}}(15)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]|}}
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 2. srpnja 2026.
}} 
'''Youri Marion A. Tielemans''' ([[Sint-Pieters-Leeuw]], [[7. svibnja]] [[1997.]]) [[Belgija|belgijski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[Aston Villa F.C.|Manchester United]]

== Klupska karijera ==
=== Anderlecht ===
Tielemans je svoju nogometnu karijeru započeo u [[RSC Anderlecht|Anderlechtu]]. Svoj prvi profesionalni ugovor s klubom potpisao je kada je imao 16 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=De Cock|first1=Bjorn|title=In the footsteps of Vincent Kompany: Youri Tielemans|url=http://www.benefoot.net/in-the-footsteps-of-vincent-kompany-youri-tielemans/|website=Benefoot|access-date=13 April 2016|date=28 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150913041953/http://www.benefoot.net/in-the-footsteps-of-vincent-kompany-youri-tielemans/|archive-date=13 September 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Za Anderlecht je debitirao 28. srpnja 2013. u [[Jupiler Pro League|ligaškoj]] utakmici protiv [[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokerena]] od kojeg je Anderlecht izgubio 2:3.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Lokeren smeert jong Anderlecht al nederlaag aan|url=http://sporza.be/cm/sporza/matchcenter/mc_voetbal/2.28512/speeldag1/1.1685335|access-date=24 December 2016|publisher=Sporza|date=28 July 2013|language=|archive-url=https://web.archive.org/web/20161225080736/http://sporza.be/cm/sporza/matchcenter/mc_voetbal/2.28512/speeldag1/1.1685335|archive-date=25 December 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Debitiravši, Tielemans je postao četvrti najmlađi igrač u klupskoj povijesti.&lt;ref name=sky/&gt;

Dana 2. listopada 2013. na utakmici protiv [[Olympiakos SFP|Olympiakosa]] od kojeg je Anderlecht izgubio 0:3, Tielemans je postao najmlađi Belgijac koji je nastupao u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]]. Tada je imao 16 godina i 148 dana.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Berend |last=Scholten |title=UEFA.com's weekly wonderkid: Youri Tielemans |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=2209100.html |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=14 February 2015 |access-date=6 May 2015 }}&lt;/ref&gt; Te sezone Tielemans je s Anderlechtom osvojio belgijsku ligu. Te i iduće sezone Tielemans je imenovan najboljim mladim igračem belgijske lige.&lt;ref name=sky&gt;{{cite news|title=Who is Youri Tielemans? We profile exciting Anderlecht midfielder|url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10052669/anderlecht-midfielder-youri-tielemans-profiled|access-date=24 December 2016|publisher=Sky Sports|date=2 November 2015}}&lt;/ref&gt; 

Tielemans je postigao 13 pogodaka u 37 ligaških utakmica tijekom sezone 2016./17. Te sezone Tielemans je drugi put u karijeri osvojio belgijsko prvenstvo, imenovan je najboljim igračem lige i najboljim igračem lige koji je [[Afrika|afričkog]] podrijetla.&lt;ref name=&quot;ebony&quot;&gt;{{cite web |date=8 May 2017 |title=Youri Tielemans verzilvert topstatus Ebbenhouten Schoen |url=http://www.hln.be/hln/nl/1284/Anderlecht/article/detail/3152483/2017/05/08/Youri-Tielemans-verzilvert-topstatus-Ebbenhouten-Schoen.dhtml |website=HLN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gala&gt;{{cite news|title=Gala du Footballeur Pro: Youri Tielemans élu joueur de l'année, René Weiler sacré entraîneur!|trans-title=Professional Footballer Awards: Youri Tielemans elected player of the year, René Weiler best manager!|url=http://www.dhnet.be/sports/football/division-1a/gala-du-footballeur-pro-youri-tielemans-elu-joueur-de-l-annee-rene-weiler-sacre-entraineur-photos-videos-59233294cd70022542fa3c48|access-date=5 September 2017|publisher=DH|date=22 May 2017|language=}}&lt;/ref&gt; S Anderlechtom je igrao četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige]]. U toj sezoni [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] Tielemans je pet puta bio strijelac te je imenovan članom momčadi sezone tog natjecanja.&lt;ref name=squad/&gt;

=== Monaco ===
Dana 24. svibnja 2017. Tielemans se pridružio francuskom prvaku [[AS Monaco FC|Monacu]] za iznos od oko 25 milijuna eura. S klubom je potpisao petogodišnji ugovor.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Officieel: Youri Tielemans tekent contract tot 2022 bij Franse kampioen Monaco |trans-title=Official: Youri Tielemans signs contract until 2022 with French champion Monaco |url=http://www.hln.be/hln/nl/1284/Voetbal/article/detail/3166600/2017/05/24/Officieel-Youri-Tielemans-tekent-contract-tot-2022-bij-Franse-kampioen-Monaco.dhtml |publisher=HLN |date=24 May 2017 |access-date=24 May 2017|language=}}&lt;/ref&gt; Za Monaco je debitirao 29. srpnja u utakmici [[Trophée des Champions]]a u kojoj je Monaco izgubio 2:1 od [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]]. Na toj utakmici Tielemans je asistirao [[Djibril Sidibé|Djibrilu Sidibéi]] za prvi gol na utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=De Beck|first1=Mike|title=Tielemans meteen goed voor splijtende assist in eerste officiële wedstrijd|trans-title=Tielemans shows his worth with a clever assist in first official appearance|url=http://www.hln.be/hln/nl/1299/Ligue-1/article/detail/3220138/2017/07/29/Tielemans-meteen-goed-voor-splijtende-assist-in-eerste-officiele-wedstrijd.dhtml|access-date=5 September 2017|publisher=HLN|date=30 July 2017|language=}}&lt;/ref&gt; Dana 4. kolovoza Tielemans je ostvario svoj [[Ligue 1|ligaškoj]] debi zamijenivši [[Radamel Falcao|Radamela Falcaa]] u 87. minuti susreta protiv [[Toulouse FC|Toulousea]] koji je poražen 3:2. Svoj prvi klupski pogodak postigao je 13. rujna u svom klupskom debiju u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u kojem je Monaco igrao 1:1 s [[RB Leipzig]]om.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Monaco and Leipzig share Champions League spoils|url=http://www.ligue1.com/autresCompetitions/article/monaco-and-leipzig-share-champions-league-spoils.htm |publisher=Ligue 1|date=13 September 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=career data of Youri Tielemans|url=https://int.soccerway.com/players/yoeri-tielemans/297294/|publisher=Soccerway|date=16 September 2017}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi ligaški pogodak Tielemans je postigao 2. rujna 2018. u utakmici protiv [[Olympique de Marseille|Marseillea]] od kojeg je Monaco izgubio 3:2.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Buron |first1=Sébastien |title=Ligue 1 : Marseille arrache la victoire à Monaco|trans-title=Ligue 1: Marseille snatch victory from Monaco |url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Ligue-1-marseille-arrache-la-victoire-a-monaco/936628 |access-date=19 May 2021 |newspaper=L'Équipe |date=2 September 2018 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Leicester City ===
Dana 31. siječnja 2019. Tielemans je poslan na posudbu iz Monaca u [[Leicester City F.C.|Leicester City]] do kraja sezone. Zauzvrat, Leicester City je do kraja sezone posudio [[Adrien Silva|Adriena Silvu]] Monacu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.90min.com/posts/6285456-leicester-complete-loan-signing-of-youri-tielemans-from-monaco-as-adrien-silva-departs|title=Leicester Complete Loan Signing of Youri Tielemans From Monaco as Adrien Silva Departs|date=31 January 2019|website=90min.com|language=|access-date=31 January 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Youri Tielemans Joins On Loan As Adrien Silva Heads To Monaco |url=https://www.lcfc.com/news/999996/youri-tielemans-joins-on-loan-as-adrien-silva-heads-to-monaco/press-release |publisher=Leicester City F.C. |date=31 January 2019 |access-date=31 January 2019}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi pogodak za Leicester City postigao je 9. ožujka kada je Leicester City dobio [[Fulham F.C.|Fulham]] 3:1.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Leicester 3–1 Fulham: Jamie Vardy double earns Brendan Rodgers first win |url=https://www.bbc.com/sport/football/47424846 |access-date=9 March 2019 |website=BBC Sport |date=9 March 2019}}&lt;/ref&gt;

Dana 8. srpnja 2019. Leicester City otkupio je Tielemansa za oko 32 milijuna eura te je Tielemans potpisao četverogodišnji ugovor s Leicester Cityjem.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Cooper |first1=Barry |last2=Davies |first2=Matt |last3=Kemble |first3=Jamie |title=City transfer news live – Youri Tielemans officially signs |url=https://www.leicestermercury.co.uk/sport/football/football-news/leicester-city-transfer-news-live-3065069 |newspaper=Leicester Mercury |access-date=8 July 2019 |date=8 July 2019}}&lt;/ref&gt; Tielemans je 15. svibnja 2021. postigao jedini pogodak u finalu [[FA kup]]a 2021. u kojem je Leicester City igrao s [[Chelsea F.C.|Chelseajem]]. Tako je Leicester City prvi put u povijesti osvojio FA kup, a Tielemans je imenovan igračem utakmice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57055571|title=Chelsea 0 v Leicester City 1|publisher=BBC Sport|date=15 May 2021|accessdate=15 May 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Phil|last=McNulty|title= Youri Tielemans produced one of the great FA Cup final goals to give Leicester City the trophy for the first time in their history with victory over Chelsea at Wembley|date=15 May 2021|website=BBC.com|url= https://www.bbc.com/sport/football/57055571|access-date=17 May 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Aston Villa ===
[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] je objavila 10. lipnja 2023. da će Tielemans na kraju sezone postati novi igrač kluba na kraju sezone.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last= |first= |date=2023-06-10 |title=Aston Villa announce Youri Tielemans agreement |url=https://www.avfc.co.uk/news/2023/june/10/villa-announce-tielemans-agreement/ |access-date=2023-06-10 |website=Aston Villa Football Club}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Tielemans je za [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] debitirao 9. studenog 2016. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] s kojom je Belgija igrala 1:1.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Netherlands 1–1 Belgium|url=https://www.bbc.com/sport/football/37896400|access-date=23 December 2016|publisher=BBC Sport|date=10 November 2016}}&lt;/ref&gt;

Tielemans je bio član belgijske momčadi na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=World Cup 2018: Belgium include Vincent Kompany but Christian Benteke misses out |url=https://www.bbc.com/sport/football/44353673 |access-date=7 July 2018 |publisher=BBC Sport |date=4 June 2018}}&lt;/ref&gt; Na tom natjecanju nastupao je četiri puta, uključujući i utakmicu za brončanu medalju u kojoj je Belgija pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 2:0.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=McNulty |first1=Phil |title=Belgium 2–0 England |url=https://www.bbc.com/sport/football/44748604 |access-date=9 March 2019 |publisher=BBC Sport |date=14 July 2018}}&lt;/ref&gt; 

Bio je član belgijske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Belgium Euro 2020 squad: The 26 players they'll take – plus star player, manager and Euros record |url=https://www.fourfourtwo.com/features/belgium-euro-2020-squad-the-complete-line-up-for-marchs-internationals |access-date=19 May 2021 |website=FourFourTwo |date=18 May 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rbfa.be/en/news/roberto-martinez-selects-26-devils-world-cup |title=Roberto Martinez selects 26 Devils for the World Cup |publisher=[[Belgijski nogometni savez]] |date=10 November 2022 |access-date=10 November 2022}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
=== Individualna ===
*Najbolji mladi igrač [[Jupiler Pro League|belgijske prve lige]]: 2013./14., 2014./15.&lt;ref name=sky/&gt;
*Belgijski talent godine: 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Anderlecht's Praet is Belgium's best|url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bel/news/newsid=2203011.html|publisher=UEFA|access-date=14 January 2015|date=14 January 2015}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji mladi igrač belgijske prve lige: 2014., 2015.&lt;ref&gt;{{cite news |date=14 January 2015 |title=Dennis Praet wint Gouden Schoen 2014 |language= |publisher=Knack |url=https://sportmagazine.knack.be/sport/voetbal-nationaal/dennis-praet-wint-gouden-schoen-2014/article-normal-525527.html |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=13 January 2016 |title=Gouden Schoen 2015 – Youri Tielemans volgt zichzelf op als Belofte van het Jaar |language= |publisher=Knack |url=https://sportmagazine.knack.be/sport/belga-sport/gouden-schoen-2015-youri-tielemans-volgt-zichzelf-op-als-belofte-van-het-jaar/article-belga-645417.html |access-date= |url-status=dead |archive-date=10. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220810195445/https://sportmagazine.knack.be/sport/belga-sport/gouden-schoen-2015-youri-tielemans-volgt-zichzelf-op-als-belofte-van-het-jaar/article-belga-645417.html }}&lt;/ref&gt;
*[[Goal (web-stranica)|Goal.com]] NxGn: 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statsarena.com/nxgn-odegaard-dembele-tielemans-and-2016s-best-wonderkids/|title=NXGN: Odegaard, Dembele, Tielemans and 2016's best wonderkids|access-date=1. rujna 2022.|archive-date=15. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220415114607/https://statsarena.com/nxgn-odegaard-dembele-tielemans-and-2016s-best-wonderkids/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Igrač godine belgijske prve lige: 2016./17.&lt;ref name=gala/&gt;
*Član momčadi sezone [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2016./17.|2016./17.]]&lt;ref name=squad&gt;{{cite news|title=UEFA Europa League Squad of the Season|url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=2471052.html|publisher=UEFA|date=25 May 2017}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji igrač belgijske prve lige koji je [[Afrika|afričkog]] podrijetla: 2017.&lt;ref name=&quot;ebony&quot; /&gt;
* Drugi najbolji igrač belgijske prve lige: 2017.&lt;ref&gt;{{cite news |date=7 February 2018 |title=Ruud Vormer verkozen tot Gouden Schoen 2017 |language= |publisher=Het Nieuwsblad |url=https://www.nieuwsblad.be/cnt/dmf20180207_03345190 |access-date=}}&lt;/ref&gt;
*Igrač sezone [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]]: 2020./21.&lt;ref name=&quot;LCFC2021&quot;&gt;{{cite news |title=Tielemans Scoops Player Of The Season Double |url=https://www.lcfc.com/news/2152826/tielemans-scoops-player-of-the-season-double |publisher=Leicester City F.C. |access-date=21 May 2021}}&lt;/ref&gt;
*Igrač sezone Leicester Cityja prema izboru igrača Leicester Cityja: 2020./21.&lt;ref name=LCFC2021/&gt;

=== Klupska ===
'''Anderlecht'''
* [[Jupiler Pro League|Belgijska prva liga]]: 2013./14., 2016./17.&lt;ref&gt;http://www.tribtown.com/2017/05/18/soc-champion-anderlecht/{{Dead link|date=March 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
*[[Belgijski nogometni superkup]]: 2013., 2014.&lt;ref&gt;http://www.tribtown.com/2017/05/18/soc-champion-anderlecht/{{Dead link|date=March 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

'''Leicester City'''
*[[FA kup]]: 2020./21.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57055571 |title=Chelsea 0–1 Leicester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=15 May 2021 |access-date=15 May 2021}}&lt;/ref&gt;
*[[FA Community Shield]]: 2021.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/58036460 |title=Leicester City 1–0 Manchester City |first=Shamoon |last=Hafez |website=BBC Sport |date=7 August 2021 |access-date=8 August 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna ===
'''Belgija'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/russia2018/matches/match/300331536/#match-lineups |title=Belgium 2–0 England: Line-ups |publisher=FIFA |access-date=10 July 2020}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://static.belgianfootball.be/project/publiek/jrinteren/speler_PH_6135.htm#itop Reprezentativna statistika]
* {{UEFA|250064006|arhiva=20200901032224}}
* {{NFT}}
* [https://int.soccerway.com/players/yoeri-tielemans/297294/ Profil], Soccerway
* {{Soccerbase}}

{{Sastav – Aston Villa F.C.}}
{{Sastav Belgija 2018 SP}}
{{Sastav Belgija 2020. EP}}
{{Sastav Belgija 2022 SP}}
{{Sastav Belgija 2024. EP}}
{{Sastav Belgija 2026 SP}}

{{GLAVNIRASPORED:Tielemans, Youri}}
[[Kategorija:Belgijski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Anderlechta]]
[[Kategorija:Nogometaši Aston Ville]]
[[Kategorija:Nogometaši Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>0fmqp5amkkdl1hnyp6nkmp5deigps9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Ame71/Stranica za vježbanje</title>
    <ns>2</ns>
    <id>727804</id>
    <revision>
      <id>7520824</id>
      <parentid>7520440</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:38:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7520824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8332" sha1="h04opaptbjpzgng3tgi0s3b97u9uasn" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2001./02.
| izdanje                   = 10.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2001./02.''' bilo je deseto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[MNK Izola|Izola]] ||27||20||5||2||63||18||+45||65
|-
|2. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||13||9||5||45||22||+23||48
|-
|3. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||11||7||9||45||37||+8||40
|-
|4. || [[NK Dekani|Jadran Rokava Dekani]] ||27||10||9||8||37||33||+4||39
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|5. || [[NK Postojna|Postojna]] ||27||8||9||10||32||45||–13||33
|-
|6. || [[NK Komen|Komen]] ||27||9||5||13||33||37||–4||32
|-
|7. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||7||7||10||34||32||+2||31
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|8. || [[NK Branik Šmarje|Radio Capris Šmarje]] ||27||6||13||8||26||40||–14||31
|-
|9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||6||6||15||25||58||–33||24
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Ilirska Bistrica|Transport Ilirska Bistrica]] ||27||5||7||15||23||41||–18||22
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Izola promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Bistrica je ispalo u Ligu MNZ
** Od natjecanja su odustali Postojna i Šmarje
* '''Novi članovi:'''
** Tabor Sežana (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Cerknica, Portorož Piran i Tolmin (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||19||3||4||73||31||+42||60
|-
|2. || [[NK Interblock|Factor Ježica]] ||26||19||3||4||78||30||+48||60
|-
|3. || [[NK Grosuplje|GPG Grosuplje]] ||26||19||3||4||67||23||+44||60
|-
|4. || [[NK Britof|Britof]] ||26||14||3||9||70||55||+15||45
|-
|5. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||11||9||6||42||30||+12||42
|-
|6. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||26||11||7||8||41||28||+13||40
|-
|7. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||11||5||10||39||38||+1||38
|-
|8. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||26||11||3||12||45||40||+5||36
|-
|9. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||8||9||9||32||34||–2||33
|-
|10. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||26||5||9||12||28||53||–25||24
|-
|11. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||26||5||7||14||30||51||–21||22
|-
|12. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||26||4||8||14||28||53||–25||20
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ŠD Dren|DD Dren]] ||26||4||5||17||25||73||–48||17
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Ločan|Ločan Škofja Loka]] ||26||3||2||21||32||91||–59||11
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Bela krajina promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Dren i Ločan ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Kamnik, Litija i Šenčur (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Drava Ptuj|Asfalti Ptuj]] ||26||22||2||2||65||19||+46||68
|-
|2. || [[NK Šoštanj|Usnjar Šoštanj]] ||26||15||7||4||59||27||+32||52
|-
|3. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||13||4||9||50||35||+15||43
|-
|4. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||12||5||9||51||46||+5||41
|-
|5. || [[NK Krško|Krško]] ||26||10||9||7||49||33||+16||39
|-
|6. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||11||5||10||52||50||+2||38
|-
|7. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||8||9||9||29||34||–5||33
|-
|8. || [[ŠD Gerečja vas|Gerečja vas Unukšped]] ||26||8||6||12||31||49||–18||30
|-
|9. || [[NK Stojnci|TK-EL Stojnci]] ||26||8||5||13||34||40||–6||29
|-
|10. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||7||8||11||30||40||–10||29
|-
|11. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||5||13||28||48||–20||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[ŠD Rogoza|Montavar Rogoza]] ||26||9||3||14||46||60||–14||28 (–2)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Mascom Maribor]] ||26||8||4||14||40||56||–16||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||26||4||6||16||32||59||–27||18
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 55.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Ptuj promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Rogoza, Kovinar  Maribor i Fužinar ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Malečnik, Pobrežje i Šmarje (iz MNZ Liga)

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠNK Bakovci|Bakovci]] ||26||15||4||7||58||32||+26||49
|-
|2. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||14||6||6||84||38||+46||48
|-
|3. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||14||4||8||66||45||+21||46
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||11||9||6||50||33||+17||42
|-
|5. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||12||4||10||46||40||+6||40
|-
|6. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||11||6||9||39||35||+4||39
|-
|7. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||11||3||12||50||46||+4||36
|-
|8. || [[NK Apače|Apače]] ||26||10||5||11||44||49||–5||35
|-
|9. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||9||6||11||37||41||–4||33
|-
|10. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||8||9||9||43||42||+1||33
|-
|11. || [[NK Tromejnik|Tromejnik Slovenica]] ||26||8||6||12||43||51||–8||30
|-
|12. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|Bistrica]] ||26||8||5||13||36||68||–32||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Goričanka|Goričanka]] ||26||5||11||10||38||41||–3||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Kobilje|Kobilje]] ||26||5||4||17||22||95||–73||19
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Bakovci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Goričanka i Kobilje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Beltinci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2000./01.|2. SNL 2000./01.]]), Dobrovnik i Rakičan (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2000./01.|1. SNL 2000./01.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2000./01.|2. SNL 2000./01.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|Kup Slovenije 2000./01.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2000/01 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2000-01]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2000-01]] --&gt;</text>
      <sha1>h04opaptbjpzgng3tgi0s3b97u9uasn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520839</id>
      <parentid>7520824</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7520839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8391" sha1="7v45n6tlyn8lmn4erqscvogm4koqv65" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2001./02.
| izdanje                   = 10.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2001./02.''' bilo je deseto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[MNK Izola|Izola]] ||27||20||5||2||63||18||+45||65
|-
|2. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||13||9||5||45||22||+23||48
|-
|3. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||11||7||9||45||37||+8||40
|-
|4. || [[NK Dekani|Jadran Rokava Dekani]] ||27||10||9||8||37||33||+4||39
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|5. || [[NK Postojna|Postojna]] ||27||8||9||10||32||45||–13||33
|-
|6. || [[NK Komen|Komen]] ||27||9||5||13||33||37||–4||32
|-
|7. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||7||7||10||34||32||+2||31
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|8. || [[NK Branik Šmarje|Radio Capris Šmarje]] ||27||6||13||8||26||40||–14||31
|-
|9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||6||6||15||25||58||–33||24
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Ilirska Bistrica|Transport Ilirska Bistrica]] ||27||5||7||15||23||41||–18||22
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Izola promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Bistrica je ispalo u Ligu MNZ
** Od natjecanja su odustali Postojna i Šmarje
* '''Novi članovi:'''
** Tabor Sežana (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Cerknica, Portorož Piran i Tolmin (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Grosuplje|GPG Grosuplje]] ||26||19||6||1||76||19||+57||63
|-
|2. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||26||14||5||7||41||24||+17||47
|-
|3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||13||8||5||45||32||+13||47
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||26||13||7||6||58||36||+22||46
|-
|5. || [[NK Interblock|Factor Ježica]] ||26||11||7||8||46||32||+14||40
|-
|6. || [[NK Britof|Britof]] ||26||9||12||5||50||38||+12||39
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||11||5||11||27||41||–14||35
|-
|8. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||26||10||3||13||30||45||–15||33
|-
|9. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||26||8||8||10||30||42||–12||32
|-
|10. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||26||10||1||15||43||50||–7||31
|-
|11. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||9||2||15||25||38||–13||29
|-
|12. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||26||8||4||14||32||54||–22||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||7||7||12||32||38||–6||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Litija|Litija]] ||26||1||5||20||18||64||–48||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Grosuplje promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Kresnice i Litija ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Elan (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Slovan i Žiri (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Drava Ptuj|Asfalti Ptuj]] ||26||22||2||2||65||19||+46||68
|-
|2. || [[NK Šoštanj|Usnjar Šoštanj]] ||26||15||7||4||59||27||+32||52
|-
|3. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||13||4||9||50||35||+15||43
|-
|4. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||12||5||9||51||46||+5||41
|-
|5. || [[NK Krško|Krško]] ||26||10||9||7||49||33||+16||39
|-
|6. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||11||5||10||52||50||+2||38
|-
|7. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||8||9||9||29||34||–5||33
|-
|8. || [[ŠD Gerečja vas|Gerečja vas Unukšped]] ||26||8||6||12||31||49||–18||30
|-
|9. || [[NK Stojnci|TK-EL Stojnci]] ||26||8||5||13||34||40||–6||29
|-
|10. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||7||8||11||30||40||–10||29
|-
|11. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||5||13||28||48||–20||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[ŠD Rogoza|Montavar Rogoza]] ||26||9||3||14||46||60||–14||28 (–2)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Mascom Maribor]] ||26||8||4||14||40||56||–16||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||26||4||6||16||32||59||–27||18
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 55.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Ptuj promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Rogoza, Kovinar  Maribor i Fužinar ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Malečnik, Pobrežje i Šmarje (iz MNZ Liga)

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠNK Bakovci|Bakovci]] ||26||15||4||7||58||32||+26||49
|-
|2. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||14||6||6||84||38||+46||48
|-
|3. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||14||4||8||66||45||+21||46
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||11||9||6||50||33||+17||42
|-
|5. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||12||4||10||46||40||+6||40
|-
|6. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||11||6||9||39||35||+4||39
|-
|7. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||11||3||12||50||46||+4||36
|-
|8. || [[NK Apače|Apače]] ||26||10||5||11||44||49||–5||35
|-
|9. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||9||6||11||37||41||–4||33
|-
|10. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||8||9||9||43||42||+1||33
|-
|11. || [[NK Tromejnik|Tromejnik Slovenica]] ||26||8||6||12||43||51||–8||30
|-
|12. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|Bistrica]] ||26||8||5||13||36||68||–32||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Goričanka|Goričanka]] ||26||5||11||10||38||41||–3||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Kobilje|Kobilje]] ||26||5||4||17||22||95||–73||19
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Bakovci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Goričanka i Kobilje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Beltinci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2000./01.|2. SNL 2000./01.]]), Dobrovnik i Rakičan (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2000./01.|1. SNL 2000./01.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2000./01.|2. SNL 2000./01.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|Kup Slovenije 2000./01.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2000/01 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2000-01]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2000-01]] --&gt;</text>
      <sha1>7v45n6tlyn8lmn4erqscvogm4koqv65</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520850</id>
      <parentid>7520839</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:13:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7520850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8436" sha1="lw8kgydhwdp07alw74xk65bqcg5ix2y" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2001./02.
| izdanje                   = 10.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2001./02.''' bilo je deseto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[MNK Izola|Izola]] ||27||20||5||2||63||18||+45||65
|-
|2. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||13||9||5||45||22||+23||48
|-
|3. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||11||7||9||45||37||+8||40
|-
|4. || [[NK Dekani|Jadran Rokava Dekani]] ||27||10||9||8||37||33||+4||39
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|5. || [[NK Postojna|Postojna]] ||27||8||9||10||32||45||–13||33
|-
|6. || [[NK Komen|Komen]] ||27||9||5||13||33||37||–4||32
|-
|7. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||7||7||10||34||32||+2||31
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|8. || [[NK Branik Šmarje|Radio Capris Šmarje]] ||27||6||13||8||26||40||–14||31
|-
|9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||6||6||15||25||58||–33||24
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Ilirska Bistrica|Transport Ilirska Bistrica]] ||27||5||7||15||23||41||–18||22
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Izola promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Bistrica je ispalo u Ligu MNZ
** Od natjecanja su odustali Postojna i Šmarje
* '''Novi članovi:'''
** Tabor Sežana (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Cerknica, Portorož Piran i Tolmin (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Grosuplje|GPG Grosuplje]] ||26||19||6||1||76||19||+57||63
|-
|2. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||26||14||5||7||41||24||+17||47
|-
|3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||13||8||5||45||32||+13||47
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||26||13||7||6||58||36||+22||46
|-
|5. || [[NK Interblock|Factor Ježica]] ||26||11||7||8||46||32||+14||40
|-
|6. || [[NK Britof|Britof]] ||26||9||12||5||50||38||+12||39
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||11||5||11||27||41||–14||35
|-
|8. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||26||10||3||13||30||45||–15||33
|-
|9. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||26||8||8||10||30||42||–12||32
|-
|10. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||26||10||1||15||43||50||–7||31
|-
|11. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||9||2||15||25||38||–13||29
|-
|12. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||26||8||4||14||32||54||–22||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||7||7||12||32||38||–6||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Litija|Litija]] ||26||1||5||20||18||64||–48||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Grosuplje promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Kresnice i Litija ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Elan (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Slovan i Žiri (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krško|Krško]] ||26||22||1||3||72||17||+55||67
|-
|2. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||21||2||3||62||21||+41||65
|-
|3. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||12||5||9||39||39||0||41
|-
|4. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||11||6||9||35||40||–5||39
|-
|5. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||12||1||13||52||51||+1||37
|-
|6. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||11||2||13||52||53||–1||35
|-
|7. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||9||8||9||28||31||–3||35
|-
|8. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje]] ||26||10||4||12||34||39||–5||34
|-
|9. || [[NK Šoštanj|Usnjar Šoštanj]] ||26||9||6||11||46||42||+4||33
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||8||8||10||31||42||–11||32
|-
|11. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||6||12||27||43||–16||30
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||8||4||14||41||45||–4||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ŠD Gerečja vas|Gerečja vas Unukšped]] ||26||8||2||16||30||55||–25||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Pobrežje|Pobrežje]] ||26||4||3||19||33||64||–31||15
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Krško promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Zreče, Gerečja vas i Pobrežje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Pohorje (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Brežice, Fužinar i Središče (iz MNZ Liga)

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠNK Bakovci|Bakovci]] ||26||15||4||7||58||32||+26||49
|-
|2. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||14||6||6||84||38||+46||48
|-
|3. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||14||4||8||66||45||+21||46
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||11||9||6||50||33||+17||42
|-
|5. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||12||4||10||46||40||+6||40
|-
|6. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||11||6||9||39||35||+4||39
|-
|7. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||11||3||12||50||46||+4||36
|-
|8. || [[NK Apače|Apače]] ||26||10||5||11||44||49||–5||35
|-
|9. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||9||6||11||37||41||–4||33
|-
|10. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||8||9||9||43||42||+1||33
|-
|11. || [[NK Tromejnik|Tromejnik Slovenica]] ||26||8||6||12||43||51||–8||30
|-
|12. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|Bistrica]] ||26||8||5||13||36||68||–32||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Goričanka|Goričanka]] ||26||5||11||10||38||41||–3||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Kobilje|Kobilje]] ||26||5||4||17||22||95||–73||19
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Bakovci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Goričanka i Kobilje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Beltinci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2000./01.|2. SNL 2000./01.]]), Dobrovnik i Rakičan (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2000./01.|1. SNL 2000./01.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2000./01.|2. SNL 2000./01.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|Kup Slovenije 2000./01.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2000/01 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2000-01]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2000-01]] --&gt;</text>
      <sha1>lw8kgydhwdp07alw74xk65bqcg5ix2y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520902</id>
      <parentid>7520850</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:20:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7520902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8444" sha1="sfvvydxlpfg5aglev46zek4shvvxupv" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2001./02.
| izdanje                   = 10.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2001./02.''' bilo je deseto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[MNK Izola|Izola]] ||27||20||5||2||63||18||+45||65
|-
|2. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||13||9||5||45||22||+23||48
|-
|3. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||11||7||9||45||37||+8||40
|-
|4. || [[NK Dekani|Jadran Rokava Dekani]] ||27||10||9||8||37||33||+4||39
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|5. || [[NK Postojna|Postojna]] ||27||8||9||10||32||45||–13||33
|-
|6. || [[NK Komen|Komen]] ||27||9||5||13||33||37||–4||32
|-
|7. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||7||7||10||34||32||+2||31
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|8. || [[NK Branik Šmarje|Radio Capris Šmarje]] ||27||6||13||8||26||40||–14||31
|-
|9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||6||6||15||25||58||–33||24
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Ilirska Bistrica|Transport Ilirska Bistrica]] ||27||5||7||15||23||41||–18||22
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Izola promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Bistrica je ispalo u Ligu MNZ
** Od natjecanja su odustali Postojna i Šmarje
* '''Novi članovi:'''
** Tabor Sežana (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Cerknica, Portorož Piran i Tolmin (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Grosuplje|GPG Grosuplje]] ||26||19||6||1||76||19||+57||63
|-
|2. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||26||14||5||7||41||24||+17||47
|-
|3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||13||8||5||45||32||+13||47
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||26||13||7||6||58||36||+22||46
|-
|5. || [[NK Interblock|Factor Ježica]] ||26||11||7||8||46||32||+14||40
|-
|6. || [[NK Britof|Britof]] ||26||9||12||5||50||38||+12||39
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||11||5||11||27||41||–14||35
|-
|8. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||26||10||3||13||30||45||–15||33
|-
|9. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||26||8||8||10||30||42||–12||32
|-
|10. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||26||10||1||15||43||50||–7||31
|-
|11. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||9||2||15||25||38||–13||29
|-
|12. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||26||8||4||14||32||54||–22||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||7||7||12||32||38||–6||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Litija|Litija]] ||26||1||5||20||18||64||–48||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Grosuplje promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Kresnice i Litija ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Elan (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Slovan i Žiri (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krško|Krško]] ||26||22||1||3||72||17||+55||67
|-
|2. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||21||2||3||62||21||+41||65
|-
|3. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||12||5||9||39||39||0||41
|-
|4. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||11||6||9||35||40||–5||39
|-
|5. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||12||1||13||52||51||+1||37
|-
|6. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||11||2||13||52||53||–1||35
|-
|7. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||9||8||9||28||31||–3||35
|-
|8. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje]] ||26||10||4||12||34||39||–5||34
|-
|9. || [[NK Šoštanj|Usnjar Šoštanj]] ||26||9||6||11||46||42||+4||33
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||8||8||10||31||42||–11||32
|-
|11. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||6||12||27||43||–16||30
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||8||4||14||41||45||–4||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ŠD Gerečja vas|Gerečja vas Unukšped]] ||26||8||2||16||30||55||–25||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Pobrežje|Pobrežje]] ||26||4||3||19||33||64||–31||15
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Krško promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Zreče, Gerečja vas i Pobrežje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Pohorje (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Brežice, Fužinar i Središče (iz MNZ Liga)

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||17||6||3||66||20||+46||57
|-
|2. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||14||7||5||61||36||+25||49
|-
|3. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||14||7||5||62||41||+21||49
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|5. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|6. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||8||9||9||46||49||–3||33
|-
|7. || [[NK Apače|Apače]] ||26||8||9||9||36||41||–5||33
|-
|8. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|(Srednja) Bistrica]] ||26||8||6||12||43||53||–10||30
|-
|9. || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||26||7||8||11||51||51||0||29
|-
|10. || [[NK Beltinci|Beltinci]] ||26||5||14||7||30||35||–5||29
|-
|11. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||7||8||11||35||47||–12||29
|-
|12. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||7||6||13||32||39||–7||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||5||6||15||32||56||–24||21
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Dobrovnik|Dobrovnik]] ||26||6||2||18||32||91||–59||20
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Križevci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Rakičan i Sobrovnik ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bakovci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Panonija Gaberje i Tišina (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2001./02.|1. SNL 2001./02.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|Kup Slovenije 2001./02.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2001/02 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2001-02]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2001-02]] --&gt;</text>
      <sha1>sfvvydxlpfg5aglev46zek4shvvxupv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520918</id>
      <parentid>7520902</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7520918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8234" sha1="mtjolmxpzadtiordnm9bv11073uialx" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2002./03.
| izdanje                   = 11.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2002./03.''' bilo je jedanaesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||17||2||8||60||25||+35||53
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||27||15||7||5||77||30||+47||52
|-
|3. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||14||6||7||41||21||+20||48
|-
|4. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||12||6||9||34||45||–11||42
|-
|5. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||11||7||9||50||49||+1||40
|-
|6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||27||10||7||10||35||36||–1||37
|-
|7. || [[NK Portorož Piran|Portorož Piran]] ||27||8||8||11||31||41||–10||32
|-
|8. || [[NK Tolmin|Tolmin]] ||27||8||5||14||29||43||–14||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|9. || [[NK Komen|Komen]] ||27||8||3||16||31||47||–16||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Cerknica|Šico Cerknica]] ||27||4||5||18||21||71||–50||17
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Tabor Sežana promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Komen i Cerknica ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Košana i Vodice Šempas (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Grosuplje|GPG Grosuplje]] ||26||19||6||1||76||19||+57||63
|-
|2. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||26||14||5||7||41||24||+17||47
|-
|3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||13||8||5||45||32||+13||47
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||26||13||7||6||58||36||+22||46
|-
|5. || [[NK Interblock|Factor Ježica]] ||26||11||7||8||46||32||+14||40
|-
|6. || [[NK Britof|Britof]] ||26||9||12||5||50||38||+12||39
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||11||5||11||27||41||–14||35
|-
|8. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||26||10||3||13||30||45||–15||33
|-
|9. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||26||8||8||10||30||42||–12||32
|-
|10. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||26||10||1||15||43||50||–7||31
|-
|11. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||9||2||15||25||38||–13||29
|-
|12. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||26||8||4||14||32||54||–22||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||7||7||12||32||38||–6||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Litija|Litija]] ||26||1||5||20||18||64||–48||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Grosuplje promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Komen i Cerknica ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Košana i Vodice Šempas (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krško|Krško]] ||26||22||1||3||72||17||+55||67
|-
|2. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||21||2||3||62||21||+41||65
|-
|3. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||12||5||9||39||39||0||41
|-
|4. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||11||6||9||35||40||–5||39
|-
|5. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||12||1||13||52||51||+1||37
|-
|6. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||11||2||13||52||53||–1||35
|-
|7. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||9||8||9||28||31||–3||35
|-
|8. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje]] ||26||10||4||12||34||39||–5||34
|-
|9. || [[NK Šoštanj|Usnjar Šoštanj]] ||26||9||6||11||46||42||+4||33
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||8||8||10||31||42||–11||32
|-
|11. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||6||12||27||43||–16||30
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||8||4||14||41||45||–4||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ŠD Gerečja vas|Gerečja vas Unukšped]] ||26||8||2||16||30||55||–25||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Pobrežje|Pobrežje]] ||26||4||3||19||33||64||–31||15
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Krško promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Zreče, Gerečja vas i Pobrežje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Pohorje (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Brežice, Fužinar i Središče (iz MNZ Liga)

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||17||6||3||66||20||+46||57
|-
|2. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||14||7||5||61||36||+25||49
|-
|3. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||14||7||5||62||41||+21||49
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|5. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|6. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||8||9||9||46||49||–3||33
|-
|7. || [[NK Apače|Apače]] ||26||8||9||9||36||41||–5||33
|-
|8. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|(Srednja) Bistrica]] ||26||8||6||12||43||53||–10||30
|-
|9. || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||26||7||8||11||51||51||0||29
|-
|10. || [[NK Beltinci|Beltinci]] ||26||5||14||7||30||35||–5||29
|-
|11. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||7||8||11||35||47||–12||29
|-
|12. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||7||6||13||32||39||–7||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||5||6||15||32||56||–24||21
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Dobrovnik|Dobrovnik]] ||26||6||2||18||32||91||–59||20
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Križevci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Rakičan i Sobrovnik ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bakovci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Panonija Gaberje i Tišina (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2002./03.|1. SNL 2002./03.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|Kup Slovenije 2002./03.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2002/03 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2002-03]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2002-03]] --&gt;</text>
      <sha1>mtjolmxpzadtiordnm9bv11073uialx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520997</id>
      <parentid>7520918</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7520997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8556" sha1="1x2qc7u13rojz5lu15lnfjwx1s0ek1i" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2002./03.
| izdanje                   = 11.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2002./03.''' bilo je jedanaesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||17||2||8||60||25||+35||53
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||27||15||7||5||77||30||+47||52
|-
|3. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||14||6||7||41||21||+20||48
|-
|4. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||12||6||9||34||45||–11||42
|-
|5. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||11||7||9||50||49||+1||40
|-
|6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||27||10||7||10||35||36||–1||37
|-
|7. || [[NK Portorož Piran|Portorož Piran]] ||27||8||8||11||31||41||–10||32
|-
|8. || [[NK Tolmin|Tolmin]] ||27||8||5||14||29||43||–14||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|9. || [[NK Komen|Komen]] ||27||8||3||16||31||47||–16||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Cerknica|Šico Cerknica]] ||27||4||5||18||21||71||–50||17
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Tabor Sežana promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Komen i Cerknica ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Košana i Vodice Šempas (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||25||19||5||1||76||23||+53||62
|-
|2. || [[NK Interblock|Factor Šmartno]] ||25||18||7||0||63||18||+45||61
|-
|3. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||25||17||5||3||60||19||+41||56
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||25||12||4||9||52||37||+15||40
|-
|5. || [[NK Britof|Britof]] ||25||10||5||10||45||48||–3||35
|-
|6. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||25||8||9||8||29||40||–11||33
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||25||9||5||11||32||35||–3||32
|-
|8. || [[ND Slovan Ljubljana|SLT Center Slovan]] ||25||8||5||12||45||42||+3||29
|-
|9. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||25||7||7||11||27||54||–27||28
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|10. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||25||7||5||13||27||49||–22||26
|-
|11. || [[NK Žiri|Alpina Žiri]] ||25||6||7||12||36||45||–9||25
|-
|12. || [[NK Krka|Elan 1922 Novo mesto]] ||25||7||2||16||34||67||–33||23
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|13. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||13||2||4||7||16||26||–10||10
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||25||1||6||18||24||62||–38||9
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Svoboda promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Rudar Trbovlje je ispalo u Ligu MNZ
** Kolpa i Vrhnika odustali su od natjecanja
* '''Novi članovi:'''
** Jesenice, Medvode, Radomlje i Velesovo (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||17||4||5||60||30||+30||55
|-
|2. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||15||2||8||48||33||+15||48
|-
|3. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||26||13||8||5||58||29||+29||47
|-
|4. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||13||7||6||47||37||+10||46
|-
|5. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||13||3||10||41||35||+6||42
|-
|6. || [[NK Središče ob Dravi|Središče ob Dravi]] ||26||12||5||9||58||50||+8||41
|-
|7. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||11||6||9||63||46||+17||39
|-
|8. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||11||4||11||36||36||0||37
|-
|9. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||10||6||10||38||23||+15||36
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||9||7||10||44||50||–6||34
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Brežice 1919|Krško Posavje]] ||26||9||6||11||35||38||–3||33
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||5||13||32||47||–15||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||26||3||5||18||31||69||–38||14
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||1||5||20||24||92||–68||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Nitko
* '''Ispali:'''
** Krško Posavje, Vransko, Fužinar i Mons Claudius ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Železničar Maribor (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]), Ormož, Pesnica i Zreče (iz MNZ Liga)
* '''Napomena:'''
** Prije početka sezone novonastali [[NK Brežice 1919|NK Brežice]] se fuzionirao s [[NK Krško]] registracijom svih igrača u [[Krško]] i natjecao se pod imenom ''Krško Posavje''. Ipak, utakmice su se igrale u [[Brežice|Brežicama]].

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||17||6||3||66||20||+46||57
|-
|2. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||14||7||5||61||36||+25||49
|-
|3. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||14||7||5||62||41||+21||49
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|5. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|6. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||8||9||9||46||49||–3||33
|-
|7. || [[NK Apače|Apače]] ||26||8||9||9||36||41||–5||33
|-
|8. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|(Srednja) Bistrica]] ||26||8||6||12||43||53||–10||30
|-
|9. || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||26||7||8||11||51||51||0||29
|-
|10. || [[NK Beltinci|Beltinci]] ||26||5||14||7||30||35||–5||29
|-
|11. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||7||8||11||35||47||–12||29
|-
|12. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||7||6||13||32||39||–7||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||5||6||15||32||56||–24||21
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Dobrovnik|Dobrovnik]] ||26||6||2||18||32||91||–59||20
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Križevci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Rakičan i Sobrovnik ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bakovci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Panonija Gaberje i Tišina (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2002./03.|1. SNL 2002./03.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|Kup Slovenije 2002./03.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2002/03 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2002-03]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2002-03]] --&gt;</text>
      <sha1>1x2qc7u13rojz5lu15lnfjwx1s0ek1i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521030</id>
      <parentid>7520997</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:10:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7521030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8499" sha1="e7vgge577m4lxl6jwas42xk8iyocxcb" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2002./03.
| izdanje                   = 11.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2002./03.''' bilo je jedanaesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||17||2||8||60||25||+35||53
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||27||15||7||5||77||30||+47||52
|-
|3. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||14||6||7||41||21||+20||48
|-
|4. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||12||6||9||34||45||–11||42
|-
|5. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||11||7||9||50||49||+1||40
|-
|6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||27||10||7||10||35||36||–1||37
|-
|7. || [[NK Portorož Piran|Portorož Piran]] ||27||8||8||11||31||41||–10||32
|-
|8. || [[NK Tolmin|Tolmin]] ||27||8||5||14||29||43||–14||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|9. || [[NK Komen|Komen]] ||27||8||3||16||31||47||–16||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Cerknica|Šico Cerknica]] ||27||4||5||18||21||71||–50||17
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Tabor Sežana promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Komen i Cerknica ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Košana i Vodice Šempas (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||25||19||5||1||76||23||+53||62
|-
|2. || [[NK Interblock|Factor Šmartno]] ||25||18||7||0||63||18||+45||61
|-
|3. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||25||17||5||3||60||19||+41||56
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||25||12||4||9||52||37||+15||40
|-
|5. || [[NK Britof|Britof]] ||25||10||5||10||45||48||–3||35
|-
|6. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||25||8||9||8||29||40||–11||33
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||25||9||5||11||32||35||–3||32
|-
|8. || [[ND Slovan Ljubljana|SLT Center Slovan]] ||25||8||5||12||45||42||+3||29
|-
|9. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||25||7||7||11||27||54||–27||28
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|10. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||25||7||5||13||27||49||–22||26
|-
|11. || [[NK Žiri|Alpina Žiri]] ||25||6||7||12||36||45||–9||25
|-
|12. || [[NK Krka|Elan 1922 Novo mesto]] ||25||7||2||16||34||67||–33||23
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|13. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||13||2||4||7||16||26||–10||10
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||25||1||6||18||24||62||–38||9
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Svoboda promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Rudar Trbovlje je ispalo u Ligu MNZ
** Kolpa i Vrhnika odustali su od natjecanja
* '''Novi članovi:'''
** Jesenice, Medvode, Radomlje i Velesovo (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||17||4||5||60||30||+30||55
|-
|2. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||15||2||8||48||33||+15||48
|-
|3. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||26||13||8||5||58||29||+29||47
|-
|4. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||13||7||6||47||37||+10||46
|-
|5. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||13||3||10||41||35||+6||42
|-
|6. || [[NK Središče ob Dravi|Središče ob Dravi]] ||26||12||5||9||58||50||+8||41
|-
|7. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||11||6||9||63||46||+17||39
|-
|8. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||11||4||11||36||36||0||37
|-
|9. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||10||6||10||38||23||+15||36
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||9||7||10||44||50||–6||34
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Brežice 1919|Krško Posavje]] ||26||9||6||11||35||38||–3||33
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||5||13||32||47||–15||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||26||3||5||18||31||69||–38||14
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||1||5||20||24||92||–68||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Nitko
* '''Ispali:'''
** Krško Posavje, Vransko, Fužinar i Mons Claudius ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Železničar Maribor (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]), Ormož, Pesnica i Zreče (iz MNZ Liga)
* '''Napomena:'''
** Prije početka sezone novonastali [[NK Brežice 1919|NK Brežice]] se fuzionirao s [[NK Krško]] registracijom svih igrača u [[Krško]] i natjecao se pod imenom ''Krško Posavje''. Ipak, utakmice su se igrale u [[Brežice|Brežicama]].

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||14||6||6||51||32||+19||48
|-
|2. || [[NK Beltinci|Beltinci]] ||26||14||6||6||62||30||+32||48
|-
|3. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||14||2||10||50||46||+4||44
|-
|4. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|(Srednja) Bistrica]] ||26||11||10||5||43||29||+14||43
|-
|5. || [[NK Tišina|Tišina]] ||26||12||7||7||44||35||+9||43
|-
|6. || [[NK Bakovci|Bakovci]] ||26||11||9||6||47||31||+16||42
|-
|7. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||11||5||10||46||39||+7||38
|-
|8. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||11||4||11||50||42||+8||37
|-
|9. || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||26||11||4||11||51||49||+2||37
|-
|10. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||11||3||12||44||56||–12||36
|-
|11. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||8||8||10||39||43||–4||32
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Apače|Apače]] ||26||8||5||13||33||49||–16||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||7||6||13||33||51||–18||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Panonija Gaberje|Panonija Gaberje]] ||26||0||3||23||9||74||–65||3
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Nitko
* '''Ispali:'''
** Apače, Kema Puconci i Panonija Gaberje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Nafta Lendava i Križevci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]) i Radgona (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2002./03.|1. SNL 2002./03.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|Kup Slovenije 2002./03.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2002/03 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2002-03]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2002-03]] --&gt;</text>
      <sha1>e7vgge577m4lxl6jwas42xk8iyocxcb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stjepan Major</title>
    <ns>0</ns>
    <id>734695</id>
    <revision>
      <id>7520628</id>
      <parentid>7119858</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:50:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darkwoodlander</username>
        <id>333926</id>
      </contributor>
      <comment>/* Domovinski rat */</comment>
      <origin>7520628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3953" sha1="hq7xiq2l7caq7b529tbyjwmb2rp6rwl" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Stjepan Major
|slika          = 
|opis           = 
|veličina       = 
|datum rođenja  = [[30. studenoga]] [[1955.]]
|mjesto rođenja = [[Veliki Zdenci]]
|datum smrti    = [[9. travnja]] [[1992.]]
|mjesto smrti   = [[Karlovac]] 
|nacionalnost   = [[Hrvat]]
|državljanstvo  = [[SFRJ|jugoslavensko]], [[Hrvatska|hrvatsko]]
|puno ime       = 
|nadimak        = Štef
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = [[poručnik]]
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = 
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska|kopnena]]
|jedinice       = 150. brigada HV-a Črnomerec
|zapovijedao    = 3. bojna Leopard &lt;br&gt;&lt;small&gt;(dozapovjednik)&lt;/small&gt;&lt;/br&gt;
|odlikovanja    = 
}}
'''Stjepan »Štef« Major''' ([[Veliki Zdenci]], [[30. studenoga]] [[1955.]] – [[Karlovac]], [[9. travnja]] [[1992.]]), bio je [[hrvat]]ski [[nogometaš]], [[poručnik]] i dozapovjednik 3. bojne 150. brigade HV-a Črnomerec, junak [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Po zanimanju je bio električar.&lt;ref name=dr&gt; Marinić, Borna: [https://domovinskirat.hr/2022/04/09/igrao-je-u-dinamu-sa-zekom-i-cicom-a-u-legendu-je-usao-jos-za-zivota-kao-jedan-od-pionira-malog-nogometa-poginuo-heroj-stjepan-major/ „Igrao je u Dinamu sa Zekom i Cicom, a u legendu je ušao još za života kao jedan od pionira malog nogometa - poginuo heroj Stjepan Major”] ''domovinskirat.hr''. Objavljeno 9. travnja 2022. Pristupljeno 27. prosinca 2022. &lt;/ref&gt; 

Bio je jednim od pionira [[mali nogomet|maloga nogometa]] u Hrvatskoj.&lt;ref name=dr/&gt;

== Nogometna karijera ==
Rođen je 1955. u [[Veliki Zdenci|Velikim Zdencima]], kao najmlađi od četvrotice sinova u obitelji Ferde i Alojzije Major.&lt;ref name=dr/&gt; [[Djetinjstvo|Odrastao]] je i [[školovanje|školovao]] se u [[Zagreb]]u.&lt;ref name=dr/&gt; Zajedno s bratom Ernestom igrao je u juniorskoj momčadi [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkoga Dinama]] i bio kapetan njegove glasovite momčadi prozvane »Mali Ajax«, koja je osvojila dva prvenstva Jugoslavije ne izgubivši tri godine niti jednu utkamicu.&lt;ref name=tp&gt; Stričević, Marko: [https://www.tportal.hr/sport/clanak/20-godina-nogometa-i-sjecanja-na-majora-20120407 „20 godina nogometa i sjećanja na Majora”] ''tportal.hr''. Objavljeno 7. ožujka 2017. Pristupljeno 27. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;

Igrao je i za [[MNK Grahorova Zagreb|malonogometnu ekipu ''Grahorova'']], čijim je bio najboljim strijelcem.&lt;ref name=tp/&gt;

== Domovinski rat ==
Početkom [[velikosrpska agresija|velikosprske agresije na Hrvatsku]] pridružuje se [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]]. Kako je za odsluživanja vojnoga roka u [[JNA]] stekao čin  [[poručnik|pričuvnog poručnik]]a, pridružen je sastavu 150. brigade HV-a, u kojoj je bio zamjenikom zapovjednika 3. bojne.&lt;ref name=dr/&gt;&lt;ref name=tp/&gt;

Ranjen je u [[Generalski Stol|Generalskomu Stolu]], u [[eksplozija|eksploziji]] protutenkovske kumulativne mine M-79. Ubrzo nakon ranjavanja preminuo je u [[Karlovac|Karlovcu]], prigodom prebacivanja u bolnicu na Švarči.&lt;ref name=dr/&gt;

== Spomen ==
Pokopan je na zagrebačkomu [[Mirogoj]]u.&lt;ref name=dr/&gt;

U njegovu čast održava se Memorijalni malonogometni turnir „Stjepan Major Štef”.&lt;ref name=tp/&gt;&lt;ref&gt; [https://usdr150br.hr/stjepan-major-cetvrt-stoljeca-sjecanja/ „Stjepan Major – četvrt stoljeća sjećanja”] ''usdr150br.hr''. Udruga Veterana 150. brigade Hrvatske vojske. Objavljeno 14. travnja 2017. Pristupljeno 27. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;

Po njegovu imenu nosi ime ulica u zagrebačkomu naselju [[Špansko|Špansko-Oranice]].&lt;ref name=tp/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=uxTnIt73SLI HNTV-ova reportaža: Stjepan Major]

{{GLAVNIRASPORED:Major, Stjepan}}
[[Kategorija:Životopisi, Grubišno Polje]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Mali nogomet u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>hq7xiq2l7caq7b529tbyjwmb2rp6rwl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Internisti po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>738742</id>
    <revision>
      <id>7520622</id>
      <parentid>6600254</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:37:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="b1tckf38b3wg9nj1jiyjgcolxthuz0b" xml:space="preserve">[[Kategorija:Internisti]]
[[Kategorija:Liječnici po državama|* Internisti]]</text>
      <sha1>b1tckf38b3wg9nj1jiyjgcolxthuz0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2022./23.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>740112</id>
    <revision>
      <id>7520747</id>
      <parentid>7475601</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:08:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26097" sha1="dfqxs19aa3fu154887nrk4o18mqxqbv" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2022./23.#1. ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2022./23.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2022./23.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Bibinje|Bibinje]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 29 golova: &lt;br&gt; &lt;small&gt; Nino Jurjević-Adžić (''[[NK Bibinje|Bibinje]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2023./24.|2023./24.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2022./23. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola).&lt;br&gt;
Prvk lige je klub ''[[NK Bibinje|&quot;Bibinje&quot;]]''.&lt;ref&gt; [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/sport/nk-bibinje-prvak-prve-znl-zadar-zasluzeno-su-osvojili-prvo-mjesto-a-evo-kakvo-je-finalno-stanje-na-ljestvici-1293862 zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''NK Bibinje postali prvaci Prve ŽNL Zadar! Zasluženo su osvojili prvo mjesto, a evo kakvo je finalno stanje na ljestvici''], objavljeno 28. svibnja 2023., preuzeto 3. lipnja 2023. &lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==
* ''[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Poličnik]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]'' – [[Sutomišćica]], [[Preko]]
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team12=POL |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team8=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team2=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team4=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team6=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team7=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team9=ABE  |name_ABE=[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|team5=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team10=VLB |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team11=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team14=SVM |name_SVM=[[NŠK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil]]
|team1=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team3=DAL  |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team13=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]

|win_POL=8  |draw_POL=3  |loss_POL=15 |gf_POL=35 |ga_POL=68
|win_ŠKA=9  |draw_ŠKA=6  |loss_ŠKA=11 |gf_ŠKA=41 |ga_ŠKA=44
|win_HAJ=14 |draw_HAJ=7  |loss_HAJ=5  |gf_HAJ=60 |ga_HAJ=34
|win_DRA=13 |draw_DRA=6  |loss_DRA=7  |gf_DRA=58 |ga_DRA=41
|win_SAB=12 |draw_SAB=6  |loss_SAB=8  |gf_SAB=53 |ga_SAB=38
|win_ZLL=10 |draw_ZLL=4  |loss_ZLL=12 |gf_ZLL=49 |ga_ZLL=67
|win_ABE=10 |draw_ABE=3  |loss_ABE=13 |gf_ABE=51 |ga_ABE=64
|win_PAK=13 |draw_PAK=6  |loss_PAK=7  |gf_PAK=47 |ga_PAK=33
|win_VLB=9  |draw_VLB=4  |loss_VLB=13 |gf_VLB=41 |ga_VLB=51
|win_NVZ=8  |draw_NVZ=6  |loss_NVZ=12 |gf_NVZ=47 |ga_NVZ=52
|win_SVM=4  |draw_SVM=4  |loss_SVM=18 |gf_SVM=34 |ga_SVM=68
|win_BIB=18 |draw_BIB=2  |loss_BIB=6  |gf_BIB=86 |ga_BIB=28
|win_DAL=15 |draw_DAL=3  |loss_DAL=8  |gf_DAL=54 |ga_DAL=42
|win_ZEM=7  |draw_ZEM=4  |loss_ZEM=15 |gf_ZEM=51 |ga_ZEM=77

|status_BIB=P
|status_SVM=R

|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2023./24.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/67113833/1-znl-2223/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
''Ažurirano: 3. lipnja 2023. (kraj sezone)''&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;&gt;[https://nszz-zadar.hr/joomla30/ nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 22/23''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230420101229/https://nszz-zadar.hr/joomla30/ |date=20. travnja 2023. }}, pristupljeno 16. travnja 2023. (1.-10. kolo); 18. travnja 2023. (11.-13. kolo); 27. travnja 2023. (14.-18. kolo)&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;&gt; {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska - 22/23''], pristupljeno 28. svibnja 2023. (19.-23. kolo); 3. lipnja 2023. (24.-26. kolo) &lt;/ref&gt; 

{|style=&quot;width: 100%;font-size: 80%&quot;
|-
|style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. rujna 2022.'''
|-
|Abeceda sporta - Sveti Mihovil || 1:1 
|-
|Velebit - Sabunjar || 2:2 
|-
|'''Dalmatinac''' - Bibinje || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. rujna 2022.'''
|-
|Zlatna luka - '''Škabrnja '91''' || 1:3 
|-
|'''Hajduk''' - Zemunik || 4:0 
|-
|'''Pakoštane''' - Nova zora || 1:0 
|-
|Dragovoljac - Polača || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. rujna 2022.'''
|-
|'''Nova zora''' - Dragovoljac || 4:1 
|-
|Abeceda sporta - '''Velebit''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. rujna 2022.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Polača''' || 1:2 
|-
|Zemunik - Pakoštane || 2:2 
|-
|Škabrnja '91 - Hajduk || 3:3 
|-
|'''Bibinje''' - Zlatna luka || 9:0 
|-
|'''Sabunjar''' - Dalmatinac || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. rujna 2022.'''
|-
|'''Velebit''' - Sveti Mihovil || 3:1 
|-
|'''Dalmatinac''' - Abeceda sporta || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. rujna 2022.'''
|-
|Zlatna luka - '''Sabunjar''' || 0:3 
|-
|'''Hajduk''' - Bibinje || 1:0 
|-
|Pakoštane - Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|'''Dragovoljac''' - Zemunik || 4:1 
|-
|'''Polača''' - Nova zora || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. rujna 2022.'''
|-
|Nova zora - Sveti Mihovil || 3:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. studenog 2022.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Zlatna luka || 1:0 
|-
|Velebit - '''Dalmatinac''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. studenog 2022.'''
|-
|Zemunik - '''Polača''' || 1:2 
|-
|Škabrnja '91 - Dragovoljac || 1:1 
|-
|'''Bibinje''' - Pakoštane || 5:2 
|-
|Sabunjar - Hajduk || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 9. listopada 2022.'''
|-
|'''Zlatna luka''' - Velebit || 3:1 
|-
|'''Hajduk''' - Abeceda sporta || 3:1 
|-
|'''Pakoštane''' - Sabunjar || 2:0 
|-
|Dragovoljac - '''Bibinje''' || 1:5 
|-
|Polača - Škabrnja '91 || 3:3 
|-
|'''Nova zora''' - Zemunik || 6:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. listopada 2022.'''
|-
|'''Dalmatinac''' - Sveti Mihovil || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}
|-

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. listopada 2022.'''
|-
|'''Velebit''' - Hajduk || 1:0 
|-
|Dalmatinac - Zlatna luka || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. listopada 2022.'''
|-
|'''Zemunik''' - Sveti Mihovil || 2:0 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Nova zora || 2:1 
|-
|'''Bibinje''' - Polača || 5:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. listopada 2022.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Pakoštane || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. listopada 2022.'''
|-
|Sabunjar - Dragovoljac || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 22. listopada 2022.'''
|-
|'''Hajduk''' - Dalmatinac || 4:1 
|-
|'''Nova zora''' - Bibinje || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. listopada 2022.'''
|-
|Zlatna luka - Sveti Mihovil || 3:3 
|-
|Pakoštane - Velebit || 1:1 
|-
|Dragovoljac - '''Abeceda sporta''' || 2:3 
|-
|'''Polača''' - Sabunjar || 1:0 
|-
|'''Zemunik''' - Škabrnja '91 || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 29. listopada 2022.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Polača || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 30. listopada 2022.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Škabrnja '91''' || 1:2 
|-
|'''Bibinje''' - Zemunik || 8:1 
|-
|'''Sabunjar''' - Nova zora || 3:0 
|-
|Zlatna luka - '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. studenog 2022.'''
|-
|Velebit - '''Dragovoljac''' || 1:2 
|-
|'''Dalmatinac''' - Pakoštane || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. studenog 2022.'''
|-
|'''Nova zora''' - Abeceda sporta || 5:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 6. studenog 2022.'''
|-
|'''Hajduk''' - Sveti Mihovil || 3:1 
|-
|'''Pakoštane''' - Zlatna luka || 3:2 
|-
|Polača - '''Velebit''' || 1:2 
|-
|Zemunik - '''Sabunjar''' || 1:4 
|-
|Škabrnja '91 - '''Bibinje''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 9. studenog 2022.'''
|-
|Dragovoljac - Dalmatinac || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. studenog 2022.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Zemunik || 3:2 
|-
|'''Velebit''' - Nova zora || 2:1 
|-
|'''Dalmatinac''' - Polača || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. studenog 2022.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Bibinje''' || 0:2 
|-
|'''Zlatna luka''' - Dragovoljac || 6:2 
|-
|Hajduk - Pakoštane || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. studenog 2022.'''
|-
|'''Sabunjar''' - Škabrnja '91 || 4:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}
|-

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. studenog 2022.'''
|-
|'''Nova zora''' - Dalmatinac || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20. studenog 2022.'''
|-
|'''Pakoštane''' - Sveti Mihovil || 4:2 
|-
|Dragovoljac - '''Hajduk''' || 0:1 
|-
|Polača - '''Zlatna luka''' || 1:2 
|-
|'''Zemunik''' - Velebit || 5:3 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Abeceda sporta || 3:0 
|-
|'''Bibinje''' - Sabunjar || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. studenog 2022.'''
|-
|'''Bibinje''' - Abeceda sporta || 6:0 
|-
|Velebit - '''Škabrnja '91''' || 1:3 
|-
|'''Dalmatinac''' - Zemunik || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. studenog 2022.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Sabunjar''' || 0:4 
|-
|Zlatna luka - '''Nova zora''' || 0:2 
|-
|'''Hajduk''' - Polača || 4:0 
|-
|'''Pakoštane''' - Dragovoljac || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. prosinca 2022.'''
|-
|Nova zora - Hajduk || 0:0 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Dalmatinac || 2:1 
|-
|'''Sabunjar''' - Abeceda sporta || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 4. prosinca 2022.'''
|-
|Zemunik - '''Zlatna luka''' || 3:4 
|-
|'''Bibinje''' - Velebit || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. prosinca 2022.'''
|-
|'''Dragovoljac''' - Sveti Mihovil || 4:1 
|-
|Polača - '''Pakoštane''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
| style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
|-

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. ožujka 2023.'''
|-
|Nova zora - '''Pakoštane''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. ožujka 2023.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Abeceda sporta''' || 0:2 
|-
|'''Sabunjar''' - Velebit || 3:0 
|-
|'''Bibinje''' - Dalmatinac || 1:0 
|-
|Škabrnja '91 - '''Zlatna luka''' || 0:1 
|-
|Zemunik - Hajduk || 1:1 
|-
|Polača - Dragovoljac || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. ožujka 2023.'''
|-
|Dalmatinac - Sabunjar || 0:0 
|-
|Velebit - '''Abeceda sporta''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. ožujka 2023.'''
|-
|Polača - '''Sveti Mihovil''' || 1:3 
|-
|'''Dragovoljac''' - Nova zora || 3:1 
|-
|Pakoštane - '''Zemunik''' || 0:1 
|-
|'''Hajduk''' - Škabrnja '91 || 1:0 
|-
|'''Zlatna luka''' - Bibinje || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. ožujka 2023.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Dalmatinac''' || 3:6 
|-
|Nova zora - '''Polača''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. ožujka 2023.'''
|-
|'''Sveti Mihovil''' - Velebit || 2:0 
|-
|'''Sabunjar''' - Zlatna luka || 5:3 
|-
|'''Bibinje''' - Hajduk || 4:1 
|-
|Škabrnja '91 - Pakoštane || 0:0 
|-
|Zemunik - '''Dragovoljac''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. ožujka 2023.'''
|-
|'''Dalmatinac''' - Velebit || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. ožujka 2023.'''
|-
|Sveti Mihovil - Nova zora || 2:2 
|-
|'''Polača''' - Zemunik || 1:3 
|-
|'''Dragovoljac''' - Škabrnja '91 || 2:0 
|-
|'''Pakoštane''' - Bibinje || 1:0 
|-
|'''Hajduk''' - Sabunjar || 2:0 
|-
|'''Zlatna luka''' - Abeceda sporta || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 30. ožujka 2023.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Dalmatinac''' || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. travnja 2023.'''
|-
|VFelebit - '''Zlatna luka''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. travnja 2023.'''
|-
|Sabunjar - Pakoštane || 1:1 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Polača || 3:1 
|-
|Zemunik - Nova zora || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 6. travnja 2023.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Hajduk''' || 2:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. travnja 2023.'''
|-
|'''Bibinje''' - Dragovoljac || 5:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;nszz-zadar_2022-23_rez&quot;/&gt; 
|}
|- 

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 19. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 8. travnja 2023.'''
|-
|'''Dragovoljac''' - Sabunjar || 4:2 
|-
|'''Nova zora''' - Škabrnja '91 || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. travnja 2023.'''
|-
|'''Pakoštane''' - Abeceda sporta || 2:0 
|-
|Zlatna luka - '''Dalmatinac''' || 1:2 
|-
|'''Polača''' - Bibinje || 3:1 
|-
|'''Sveti Mihovil''' - Zemunik || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. travnja 2023.'''
|-
|Hajduk - Velebit || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 20. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 22. travnja 2023.'''
|-
|Abeceda sporta - '''Dragovoljac''' || 1:6 
|-
|Velebit - '''Pakoštane''' || 0:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. travnja 2023.'''
|-
|'''Bibinje''' - Nova zora || 7:0 
|-
|Škabrnja '91 - Zemunik || 1:1 
|-
|'''Sabunjar''' - Polača || 3:1 
|-
|Sveti Mihovil - '''Zlatna luka''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. travnja 2023.'''
|-
|'''Dalmatinac''' - Hajduk || 4:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 21. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 29. travnja 2023.'''
|-
|Nova zora - '''Sabunjar''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 30. travnja 2023.'''
|-
|'''Pakoštane''' - Dalmatinac || 3:1 
|-
|'''Dragovoljac''' - Velebit || 4:0 
|-
|'''Hajduk''' - Zlatna luka || 6:1 
|-
|'''Polača''' - Abeceda sporta || 4:3 
|-
|Zemunik - '''Bibinje''' || 1:4 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Sveti Mihovil || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 22. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. svibnja 2023.'''
|-
|'''Zlatna luka''' - Pakoštane || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 6. svibnja 2023.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Nova zora || 1:0 
|-
|Dalmatinac - '''Dragovoljac''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 7. svibnja 2023.'''
|-
|'''Sveti Mihovil''' - Hajduk || 4:3 
|-
|Sabunjar - '''Zemunik''' || 1:6 
|-
|'''Bibinje''' - Škabrnja '91 || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 8. svibnja 2023.'''
|-
|'''Velebit''' - Polača || 5:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 23. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. svibnja 2023.'''
|-
|Polača - '''Dalmatinac''' || 1:3 
|-
|'''Škabrnja '91''' - Sabunjar || 2:0 
|-
|'''Bibinje''' - Sveti Mihovil || 4:2 
|-
|Pakoštane - '''Hajduk''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. svibnja 2023.'''
|-
|Zemunik - '''Abeceda sporta''' || 3:6 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. svibnja 2023.'''
|-
|Dragovoljac - Zlatna luka || 1:1 
|-
|Nova zora - '''Velebit''' || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}
|- 

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 24. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. svibnja 2023.'''
|-
|'''Velebit''' - Zemunik || 6:1 
|-
|Dalmatinac - '''Nova zora''' || 2:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. svibnja 2023.'''
|-
|Zlatna luka - '''Polača''' || 3:4 
|-
|Hajduk - '''Dragovoljac''' || 0:4 
|-
|Sabunjar - '''Bibinje''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. svibnja 2023.'''
|-
|Sveti Mihovil - '''Pakoštane''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. svibnja 2023.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' - Škabrnja '91 || 5:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20. svibnja 2023.'''
|-
|Abeceda sporta - Bibinje || 3:3 
|-
|Nova zora - Zlatna luka || 3:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 21. svibnja 2023.'''
|-
|Zemunik - '''Dalmatinac''' || 1:2 
|-
|'''Sabunjar''' - Sveti Mihovil || 4:0 
|-
|Škabrnja '91 - '''Velebit''' || 1:3 
|-
|Polača - '''Hajduk''' || 2:6 
|-
|'''Dragovoljac''' - Pakoštane || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. svibnja 2023.'''
|-
|Sveti Mihovil  - '''Dragovoljac''' || 0:3 
|-
|Velebit - Bibinje || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. svibnja 2023.'''
|-
|Abeceda sporta - Sabunjar || 3:3 
|-
|'''Pakoštane''' - Polača || 6:1 
|-
|'''Dalmatinac''' - Škabrnja '91 || 5:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. svibnja 2023.'''
|-
|Zlatna luka - '''Zemunik''' || 3:6 
|-
|Hajduk - Nova zora || 3:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;sofascore&quot;/&gt; 
|}

| style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
| style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
|-

|}

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;hn_1znl_strijelci&quot;&gt; [https://web.facebook.com/photo/?fbid=811916917076651&amp;set=pcb.811917473743262 facebook.com, ''I ŽNL Zadarska'', 1. ŽNL 2022./23. — ''strijelci 8 i više golova''], objavljeno 29. svibnja 2023., pristupljeno 3. lipnja 2023. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;hr-nogomet&quot;&gt;[https://www.hr-nogomet.hr/1ZNLZAD hr-nogomet.hr, ''Zadarska / 1. ŽNL'', 2022./23.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230603170926/https://www.hr-nogomet.hr/1ZNLZAD |date=3. lipnja 2023. }}, pristupljeno 3. lipnja 2023.&lt;/ref&gt; 

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 29 golova 
* Nino Jurjević-Adžić (''Bibinje'') 
; 17 golova 
* Mateo Verunica (''Dragovoljac'') 
* Roko Kovač (''Sabunjar'') 
; 16 golova 
* Josip Gagula (''Abeceda sporta'') 
; 14 golova 
* Bruno Orlović (''Zlatna luka'') 
; 13 golova 
* Mate Bugarija (''Bibinje'') 
* Martin Bačkov (''Pakoštane'') 
* Luka Miletić (''Sabunjar'' ) 
| style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 12 golova 
* Luka Mesar (''Sveti Mihovil'') 
; 11 golova 
* Roko Burčul (''Hajduk'') 
* Ivan Prtenjača (''Polača'') 
* Nikola Katuša (''Zemunik'') 
; 10 golova 
* Toni Baždarić (''Hajduk'') 
* Saša Kralj (''Hajduk'') 
* Ante MIlat (''Nova zora'')  
* Mateo Šušak (''Velebit'') 
|-
|}
&lt;small&gt; ''Ažurirano: 3. lipnja 2023.''&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2022./23.]]
* [[3. NL – Jug 2022./23.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2022./23.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2022./23.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr]
* [https://hr-hr.facebook.com/IZNLZADARSKA/ ''I ŽNL Zadarska'', facebook stranica] 

== Izvori ==
* [https://nszz-zadar.hr/joomla30/ nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL 22/23''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230420101229/https://nszz-zadar.hr/joomla30/ |date=20. travnja 2023. }} 
* [https://nszz-zadar.hr/nszz-dokumenti/ nszz-zadar.hr, ''Dokumenti''] 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2023.html#5hnl rsssf.org, ''Croatia 2022/23 / Sixth Level (1st County Leagues)'']
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska - 22/23''] 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-1-znl-zadarska/2022-2023 tipsscore.com, ''1. ŽNL Zadarska - 2022-2023''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230416141811/https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-1-znl-zadarska/2022-2023 |date=16. travnja 2023. }} 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/zadarska-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''ZADARSKA ŽNL''] 
* [https://www.hr-nogomet.hr/1ZNLZAD hr-nogomet.hr, ''Zadarska / 1. ŽNL''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230603170926/https://www.hr-nogomet.hr/1ZNLZAD |date=3. lipnja 2023. }} 
* [https://ezadar.net.hr/sport/4275270/1-zupanijska-nogometna-liga-pocinje-109/ ezadar.net.hr, ''Prva županijska nogometna liga počinje 10. rujna derbijem u Poličniku''], objavljeno 4. rujna 2022., pristupljeno 16. travnja 2023. 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/odrzan-plenum-klubova-prve-i-druge-znl-zadar/ dalmatinskinogomet.hr, ''Održan Plenum klubova Prve i Druge ŽNL Zadar''], objavljeno 5. rujna 2022., pristupljeno 16. travnja 2023. 
* [https://web.facebook.com/photo/?fbid=811910747077268&amp;set=a.615848200016858, facebook.com, ''I ŽNL Zadarska'','' konačna ljestvica 1. ŽNL 2022./23.''], objavljeno 29. svibnja 2023., pristupljeno 3. lipnja 2023. 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2022-23]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2022./23.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>dfqxs19aa3fu154887nrk4o18mqxqbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:VLH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>740504</id>
    <revision>
      <id>7521021</id>
      <parentid>7497156</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <origin>7521021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2768" sha1="iwzrevu4z5evngvo99hfnridk1hijy4" xml:space="preserve">{{Navigacija
| navbar  = {{#if:Velika loža Hrvatske | | bez}}
| naziv   = VLH
| naslov  = [[Velika loža Hrvatske]]
| slika   = 
| stanje  = collapsed

| style   = text-align:center;
| osnovna-style = 
| naslov-style  = {{#if:&amp;#35;b0c4de| background:&amp;#35;b0c4de}}
| grupa-style   = background:#EEEEEE; padding-right: 1em; text-align:right; width:14%;
| popis-style   = 
| parni-style   = 
| neparni-style = 
| bodystyle     = 

| iznad-style = text-align:center; background:#EEEEEE;
| iznad = [[Regularno slobodno zidarstvo|Regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u Hrvatskoj, utemeljena [[1997.]] godine.

| grupa1  = povijest
| popis1  = [[Loža &quot;Ilirija&quot;]] ([[Velika loža Austrije]] • [[Čedo Kirchner]] • [[Branimir Horvat]]) 

| grupa2  = [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]
| popis2  =[[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot; br. 1]] • [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot; br. 2]] • [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|&quot;Tri svjetla&quot; br. 3]] • [[Loža &quot;Savršeni savez&quot;|&quot;Savršeni savez&quot; br. 5]] • [[Loža &quot;Pravednost&quot;|&quot;Pravednost&quot; br. 10]] • [[Loža &quot;Mudrost&quot;|&quot;Mudrost&quot; br. 13]] • [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;|&quot;Maksimilijan Vrhovac&quot; br. 14]] • [[Loža &quot;Sirius&quot;| &quot;Sirius B&quot; br. 15]] • [[Loža &quot;Budnost&quot;|&quot;Budnost&quot; br. 16]] • [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|&quot;Ljubav bližnjega&quot; br. 18]]

| grupa3  = [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstori]]
| popis3  = [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] &lt;small&gt;(1997. – 2000.)&lt;/small&gt; • [[Radovan Horvat |Radovan Horvat]] &lt;small&gt;(2000. – 2006.)&lt;/small&gt; • [[Dragan Kukavica]] &lt;small&gt;(2006. – 2015.)&lt;/small&gt; • [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] &lt;small&gt;(2015. – 2018.)&lt;/small&gt; • [[Slobodan Kuvalja]] &lt;small&gt;(2018. – 2024.)&lt;/small&gt; • [[Zvonko Jadrešin]] &lt;small&gt;(2024. – 2025.)&lt;/small&gt; • Vjeran Filippi &lt;small&gt;(od 2025.)&lt;/small&gt;

| grupa4  = [[Slobodnozidarski redovi|dodatni redovi]] &lt;br&gt;[[Visoki masonski stupnjevi|visokih stupnjeva]]
| popis4  = [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] • [[Yorčki obred|York]] ([[Kraljevski luk]] • [[Kripta (slobodno zidarstvo)|Kripta]] • [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitez templar]] • [[Crveni križ cara Konstatina]]) • [[Šrajneri]]* • [[Obred Memfisa-Mizraima|Memfis-Mizraim]]*

| grupa5  = povezano
| popis5  = [[Austrijski obred]] • [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetska konferencija regularnih velikih loža]] ([[Popis regularnih velikih loža|Popis]]) • [[Škotski red u Hrvatskoj]]

| ispod = [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
| ispod-style = background:#EEEEEE; text-align:center;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske|*]]
[[Kategorija:Skupni slobodnozidarski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>iwzrevu4z5evngvo99hfnridk1hijy4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>742137</id>
    <revision>
      <id>7521005</id>
      <parentid>7443878</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:43:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djelovanje u ugarskom dijelu Austro-Ugarske (1870. – 1918.) */</comment>
      <origin>7521005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50974" sha1="eg6jpqzd8yhux66ysgfrmofscklkv1x" xml:space="preserve">{{glavni|Povijest slobodnog zidarstva}}
[[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]] kao pokret djeluje od druge polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prvu hrvatsku, ali i [[Balkanski poluotok|balkansku]], [[Masonska loža|ložu]] osnovali su [[1764.]] godine u [[Glina (grad)|Glini]] časnici koji su sudjelovali u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]]. Najzaslužniji za pojavu organiziranoga slobodnog zidarstva u Hrvatskoj bio je [[grof]] [[Ivan VIII. Drašković|Ivan Drašković]]. Prva hrvatska [[velika loža]] utemeljena je [[1775.]] godine. Rad slobodnozidarskih loža na području Hrvatske bio je zabranjen u dva navrata; i to od [[1795.]] do [[1870.]] (izuzev [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]], 1806. – 1813.) te od [[1940.]] do [[1990.]] godine. Nakon samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]] ponovo dolazi do obnove slobodnog zidarstva.

== Habsburška Monarhija (1742. – 1795.) ==
=== Početci slobodnog zidarstva na području Hrvatske: 1742. – 1775. ===
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Francesco.Gondola.jpg
| width1      = 160
| caption1    = 

| image2      = Josip Kazimir Drašković.jpg
| width2      = 146
| caption2    = 

| footer      = [[Sigismund Franjo Gundulić]] (lijevo) i grof [[Josip Kazimir Drašković]] (desno) prva su dvojica hrvatskih slobodnih zidara.
}}
Prvi [[Hrvati]] stupaju u slobodno zidarstvo u njemačkim zemljama kada su pojedini ugledni Hrvati postajali članovima njemačkih loža. Tako je [[Sigismund Franjo Gundulić]] [[17. rujna]] [[1742.]] godine bio jedan od utemeljitelja prve austrijske Lože &quot;Tri počela&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Aux trois canons''; [[Njemački jezik|njem.]] ''Zu den drei Kanonen'') u [[Beč]]u, osnovane pod okriljem pruske [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;|Velike lože &quot;Tri globusa&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Aux Trois Canons|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Aux_Trois_Canons|access-date=2025-05-26|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; Drugi Hrvat, grof [[Josip Kazimir Drašković]], primljen je u istu ložu [[4. siječnja]] [[1743.]] godine, a članom Lože bio i [[hrvatski ban]] grof [[Franjo Esterházy]]. Dva mjeseca kasnije, [[7. ožujka]], grof Gundulić postaje [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] te lože.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/prvi-masoni-na-podrucju-hrvatske-osnivanje-loza-bilo-je-istovremeno-s-pokretom-u-cijeloj-europi/25313/|title=Prvi masoni na području Hrvatske: osnivanje loža bilo je istovremeno s pokretom u cijeloj Europi|date=2022-09-27|access-date=2023-08-09|website=blagamisterije.com|last=Marković|first=Krešimir}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Draskovich janos viii.jpg|mini|170px|desno|Grof [[Ivan VIII. Drašković]] bio je organizator slobodnog zidarstva u tadašnjoj Hrvatskoj.]]
Tek 17 godina kasnije slobodno zidarstvo iz Beča i [[Sveto Rimsko Carstvo|Njemačke]] stiže na [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|područje Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;vecernji1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Imamo tri lože masona u Hrvatskoj: Tajnost je jedan od postulata njihova djelovanja|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/imamo-tri-loze-masona-u-hrvatskoj-tajnost-je-jedan-od-postulata-njihova-djelovanja-1379981|access-date=2025-05-26|last=Rašović|first=Renata|date=2020-02-18|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt; Prva hrvatska loža, kao i u ovog dijela Europe, osnovana je na prostoru [[Vojna krajina|Vojne krajine]], u [[Glina (grad)|Glini]] [[1759.]] godine pod nazivom [[Loža &quot;Ratno prijateljstvo&quot;|&quot;Ratno prijateljstvo&quot;]] (''L'Amitié de la Guerre'', ''Zur Keigsfreundschaft''). Prvi njezini članovi bili su većinom hrvatski časnici koji su sudjelovali u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjemu ratu]] koji je trajao od [[1756.]] do [[1763.]] godine. Glavnu ulogu kod utemeljenja imao je grof [[Ivan VIII. Drašković]], koji je nešto kasnije, [[1768.]] godine, izabran za prvoga poznatog starješinu Lože.&lt;ref name=&quot;lzmk-draskovic&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Drašković, Ivan VIII.. ''Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje.''|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/5362|access-date=2025-05-26|last=Švab|first=Mladen|year=1993.|website=lzmk.hr|author-link=Mladen Švab}}&lt;/ref&gt; Drašković je bio starješina lože do 1770. godine. Starješina Lože [[1778.]] godine postao je viši časnik Petar Karel Ott. pl. Bátorkezs. Među članovima su bili i brojni plemići i časnici, poput grofa [[Franjo Jelačić|Franje Jelačića Bužimskog]] ili [[barun]]a Filipa Kneževića, a [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] se izvodio na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]], kasnije na [[Latinski jezik|latinskom]].&lt;ref name=&quot;vecernji2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poceci-masonerije-u-hrvatskoj-tko-su-bili-poznati-hrvati-masoni-1379768|access-date=2025-05-26|last=Rašović|first=Renata|date=2020-02-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt; Loža je radila sve do zabrane slobodnoga zidarstva u Austriji [[1795.]] godine.

Na poticaj grofa Ivana Draškovića u [[Varaždin]]u je 1772. godine utemeljena [[Loža &quot;Savršeni savez&quot;]] (''Union parfaite'').&lt;ref name=&quot;vecernji2&quot;/&gt; Utemeljitelji su bili [[Rusko Carstvo|ruski]] kapetan Breščić, član [[Loža &quot;Ratno prijateljstvo&quot;|glinske lože]] varaždinski liječnik [[Ivan Krstitelj Lalangue]], grof [[Stjepan Niczky]], odvjetnik Pavel pl. Kugler. Prvi starješina bio je grof Stjepan Niczky, veliki župan [[Križevačka županija|Križevačke županije]]. Godine 1773. radilo je u loži 17 slobodnih zidara. Godinu dana kasnije u ložu je primljeno još osmero, a u godinama od 1776. do 1784. još dvadesetero članova. Godine 1774. loža je promijenila ime i postala loža &quot;Sloboda&quot; (''Freiheit''), da bi godine 1781. ponovno promijenila ime u &quot;Dobar savjet&quot; (''Zum gutten Rat''). Poslije prerane smrti grofa Stjepana Niczkog, Starješina lože postaje državni protokolist Aleksander Pastori (Paszthory, 1749. – 1759.). Varaždinska loža je radila na latinskom, a kasnije na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Nakon 1785. godine više se nigdje ne spominje.

[[Slika:BishopMaksimilijan Vrhovac.JPEG|mini|170px|desno|[[Maksimilijan Vrhovac]] bio je jedan od istaknutijih slobodnih zidara u Zagrebu.]]
U [[Zagreb]]u je 1773. godine utemeljena [[Loža &quot;Mudrost&quot;]] (''Prudentia''). Njezin utemeljitelj bio je grof Ivan Drašković uz pomoć [[Staropruske velike lože|pruske]] [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;|Velike lože &quot;Tri globusa&quot;]]. Iz tog razdoblja ([[1778.]]) poznati su neki članovi lože kao Maksimilijan Čolić, Nikola Dolovac, Antun Kukec, [[Nikola Škrlec Lomnički|Nikola pl. Škrlec]], kanonik i kasniji zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]], član Lože od 1778. godine, kasnije zamjenik starješine ([[1784.]]) i govornik u Loži s tajnim imenom &quot;Publicola&quot;.&lt;ref name=&quot;hrcak1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Maksimilijan Vrhovac i slobodno zidarstvo u 18. stoljeću|journal=Croatica Christiana periodica|last=Dragičević|first=Josipa|date=2020-12-15|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/104144|volume=34|pages=49-60|issue=66}}&lt;/ref&gt; Starješina Lože bio je [[1778.]] godine zagrebački biskup [[Josip Galjuf]] s tajnim imenom &quot;Ebiscius&quot;.&lt;ref name=&quot;vecernji2&quot;/&gt; Godine 1784. starješina lože bio je liječnik Ignacij pl. Verbega. Loža je najprije radila na latinskom jeziku. Godine 1784. promijenila je ime u &quot;Mudrost&quot; (''Klugheit''), a radila je na njemačkom jeziku. Te godine je u Loži bilo 25 članova. Godine [[1786.]] starješina Lože je doktor slobodnih umijeća i filozofije Antun Kukec. Loža &quot;Mudrost&quot; radila je do 1786. godine kada je zatražila zaštitu [[Velika pokrajinska loža Ugarske|Velike pokrajinske lože Ugarske]].

U [[Osijek]]u je 1773. godine utemeljena [[Loža &quot;Budnost&quot;]]. Utemeljio ju je grof Stjepan Niczky, koji je vjerojatno bio i prvi starješina Lože. Godine 1776. starješina je postao Franjo Dolovac, podžupan [[Virovitička županija|Virovitičke županije]]. Godine 1785. starješina je bio grof Juraj Niczky, nećak Stjepana. Godine 1785. radilo je u loži više od 40 članova. U početku je loža radila na latinskom, a nakon 1780. kada je uzela njemačko ime &quot;Zur Wachsamheit&quot; (''Budnost'') na njemačkom jeziku. Loža je radila do 1791. godine.

Na poticaj grofa Stjepana Niczkyja utemeljena je 1773. godine loža i u [[Križevci]]ma. O loži nisu sačuvani nikakvi dokumenti. Ne zna se ni za ime lože. Pretpostavlja se da su članovi bili uglavnom tadašnji časnici garnizona. Najvjerojatnije je prestala raditi 1777. godine nakon smrti grofa Stjepana Niczkog.

Druga varaždinska Loža &quot;Sloboda&quot; (''Libertas'') utemeljena je 1775. godine. Uz pomoć petorice majstora, koji su radili u prvoj varaždinskoj loži &quot;Savršeni savez&quot;, grof Ladislav Erdödy utemeljio je novu ložu pod imenom &quot;Kod tri zmaja&quot; (''Zu den drei Drachen''). Pri tom su se za pomoć obratili bečkoj Loži &quot;Okrunjena nada&quot; (''Zur gekrönten Hoffnung''), a suglasnost o utemeljenju došla je tek 1776. godine tako da je loža započela rad pod novim imenom &quot;Prijateljstvo&quot; (''Zur Freundschaft'') na njemačkom jeziku. Prvi starješina lože bio je grof Franjo Lovro Drašković. U loži je radilo više od 30 članova i to do godine 1795. kada je bilo zabranjeno slobodno zidarstvo.

=== Velika pokrajinska loža Hrvatske: 1775. – 1795. ===
[[Datoteka:Draskoviceva_opservacija_logo.png|mini|desno|275px|Svečani grb ''Draškovićeve opservancije'', odnosno [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Velike pokrajinske lože Hrvatske]] (1775. – 1795.)]]
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=300 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]]i loža u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] koji su se nalazili na području današnje Hrvatske. |places=
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.333333 |long=16.083333 |label=[[Glina (grad)|Glina]] |position=  }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942   |long=16.3472   |label=[[Varaždin]] |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[Zagreb]] |position=  }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[Osijek]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.025833 |long=16.5425 |label=[[Križevci]] |position= }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.5 |long=15.54 |label=[[Karlovac]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866667 |long=15.233333 |label=[[Otočac]] |position=bottom }}
}} 

U [[Dvorac Brezovica|Dvorcu Brezovica]] kraj Zagreba je od [[22. lipnja|22.–]][[24. lipnja]] 1775. godine utemeljena je nova '''[[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Velike pokrajinske lože Hrvatske]]''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Latomia Libertatis sub Corona Hungariae in Provinciam redacta''). Pod njezinom zaštitom su radile glinska, zagrebačka, varaždinska i križevačka loža. Na konferenciji je usvojena Konstitucija i zajednički [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituali]] po tzv. ''[[Draškovićeva opservancija|Draškovićevom sustavu]]''.&lt;ref name=&quot;lzmk-draskovic&quot;/&gt; Prihvaćen je sustav s tri stupnja. Nezavisna hrvatska Velika loža utemeljena je na osovi starih dužnosti i podijeljena na dva orijenta: &quot;Ultra Savam&quot; (''Ratni savez''; ''Militärische Union'') kojem su pripadali Glina i Zagreb te &quot;Cis Savam&quot; (''Slobodni savez''; ''Freie Union'') kojem su pripadali Varaždin i Križevci. Na čelu Velike lože stoji Veliki majstor, a na čelu svakog okruga zastupnik Velikog majstora (''Comendator'').&lt;ref name=&quot;hrcak1&quot;/&gt;

U [[Budim]]u je 1775. godine utemeljena je Loža &quot;Velikodušnost&quot; ([[Latinski jezik|lat.]] ''Ad magnanimitatem''; [[Njemački jezik|njem.]] ''Zur Grossmut''; [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Nagyszivüseghez''). Utemeljio ju je grof Ivan Drašković i radila je u okviru njegovog sustava. U godinama od 1775. do 1778. u njoj je radilo više od 50 članova; među njima do sada manje poznati slobodni zidari ([[Adalbert Adam Barić]], [[Katolička Crkva u Sloveniji|ljubljanski nadbiskup]] Ivan Michael pl. Brigido, barun Pavao Davidović, dubrovački liječnik Matija Philadelphi, [[isusovac]] Stjepan Katona, grof Josip Klobušicky, isusovac M.J. Kovačić, grof Pavel Szapary iz [[Murska Sobota|Murske Sobote]], književnik Stjepan pl. Vujanovski). Prvi starješina Lože bio je kapetan Josip Jesenovski. Godine 1778. ložinski čekić preuzeo je barun Josip Orczy, a nakon samo četiri održana rada starješina je postao grof Josip Haller.

Prema povijesnim podacima u Draškovićev sustav 1776. godine ušla je i [[Bratislava|bratislavska]] Loža &quot;Šutljivost&quot; (''Ad taciturnitatis'', ''Zur Verschwiegenkeit'', ''Hallgatsághaz''). Nakon dvije godine imala je već 44 člana. Godine 1778. starješina te lože bio je kanonik, kasnije biskup Franjo Frh. Splény. Godine 1781. na čelu lože bio je carsko-kraljevski komornik Josip Frh. Splény. U loži su radili i hrvatski slobodni zidari Nikola Škrlec, Lazar Somšić, Antun Holzmann, Josip Černel i dr.

Časnička Loža &quot;Nepobjediva ruka vojske&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''L' Invincible aux bras Armés'') je [[1777.]] godine u [[Otočac|Otočcu]]. Sastavljena je bila od austrougarskih časnika hrvatskog podrijetla koji su služili u [[Regimenta|regimenti]] Gyulay. Ložu je utemeljio grof Ivan Drašković. Prvi starješina bio je pukovnik [[Daniel Peharnik-Hotković]], član Lože &quot;Ratno prijateljstvo&quot; iz Gline. Regimenta je kasnije otišla iz Gline u [[Češka (povijesna pokrajina)|češki]] grad [[Ústí na Labi]], a loža je tamo dalje radila na francuskom. Nakon smrti grofa Ivana Draškovića (1787.) o loži nema podataka.

Na trećoj Skupštini Velike provincijalne lože Hrvatske [[17. prosinca]] 1777. godine usvojeni su novi statuti i rituali, tzv. [[Draškovićeva opservancija]]. Skupštinu je sazvao zamjenik Velikog majstora grof Stjepan Niczky, koji je umro za vrijeme trajanja skupštine. Tek [[1778.]] godine godine je konstituirana Velika provincijalna loža Hrvatske. Veliki majstor postao je grof Ivan Drašković,&lt;ref name=&quot;lzmk-draskovic&quot;/&gt; prvi nadzornik bio je Aleksandar pl. Pastori, drugi nadzornik pukovnik Knežević iz glinske lože u kojoj je bio prvi nadzornik, glavni zastupnik Velikog majstora postao je grof Franjo Szplény, a tajnik lože kapetan Paunsenwien iz budimske lože. U toj godini po Draškovićevom je sustavu radilo devet loža: &quot;Sloboda&quot; u Varaždinu, &quot;Mudrost&quot; u Zagrebu, &quot;Ratno prijateljstvo&quot; u Glini, &quot;Nepobjediva ruka vojske&quot; u Otočcu, &quot;Budnost&quot; u Osijeku, &quot;Velikodušnost&quot; u Budimu, &quot;Šutljivost&quot; u Bratislavi, kao Loža &quot;Zeleni lavovi&quot; u [[Prag]]u i Loža &quot;Tri bijela ljiljana&quot; u [[Temišvar]]u. Druga varaždinska Loža &quot;Prijateljstvo&quot; nije se priključila Draškovićevom sustavu, već je ostala pod zaštitom [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velike zemaljske lože]] u [[Berlin]]u.

U [[Karlovac|Karlovcu]] je [[1780.]] godine utemeljena Loža &quot;Hrabrost&quot; (''Zur Tapferkeit''). Vjerojatno je i tu ložu utemeljio grof Drašković. Delegati ove lože bili su 1784. godine na slobodnozidarskoj skupštini u Beču, jer je loža radila neko vrijeme pod zaštitom [[Velika zemaljska loža Austrije|Velike lože Austrije]]. Iz te godine poznat je popis deset slobodnih zidara iz Karlovca. Starješina lože bio je grof Franjo Gyulay s tajnim imenom &quot;Nestor&quot; ili podmaršal grof Samuel Gyulay, zapovjednik Karlovca, u doba kada je Karlovac uzdignut u slobodni kraljevski grad. Njegov sin [[Ignjat Gyulay]], kasnije hrvatski ban, bio je član bečke lože &quot;Kod tri orla&quot; (1783.). Loža &quot;Hrabrost&quot; radila je na njemačkom jeziku. Nakon smrti grofa Draškovića (1787.) o loži nema podataka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Egyháziak, katonák, nemesek. Eszéki, Károlyvárosi es Selmecbányai szabadkőműves páholyok tagjai 1785-ben|url=https://real.mtak.hu/154921/1/pdf_29.pdf|access-date=2025-08-19|last=Kökényesi|first=Zsolt|website=mtak.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

Grof Ivan Drašković je [[28. veljače]] 1781. godine sazvao slobodnozidarsku Skupštinu u [[Pešta|Pešti]] na kojoj je prihvaćeno utemeljenje sedam velikih pokrajinskih loža. Tako je nastala i Velika pokrajinska loža za Erdelj, Hrvatsku i Dalmaciju sa sjedištem u [[Sibiu (grad)|Sibiu]]. Pod njezinom zaštitom radilo je radilo 12 loža.

''Prvi Kongres slobodnih zidara'' održan je [[22. travnja]] [[1784.]] godine u Beču. Tu su delegati utemeljili [[Velika zemaljska loža Austrije|Veliku zemaljsku ložu]], sastavljenu samo od četiri pokrajinske velike lože. Ugarska pokrajinska loža okupila je lože iz Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.&lt;ref name=&quot;hrcak1&quot;/&gt;

U Parizu je od [[15. veljače]] do [[26. svibnja]] [[1785.]] godine radio višemjesečni konvent europskih slobodnih zidara. Na njemu su kao delegati iz austrijskih, ugarskih i hrvatskih loža sudjelovali Dietrichstein, [[Esterházy]], Mátolay, Pállfy, Prevôt i Szápary. Ovaj konvent se po drugi puta sastao od od [[8. ožujka]] do [[25. svibnja]] [[1787.]] godine.

=== Zabrana slobodnog zidarstva u Monarhiji: 1795. ===
Vođa ugarske [[Jakobinska diktatura|jakobinske urote]] i slobodni zidar [[Ignjat Martinović]], utemeljitelj &quot;Društva reformatora&quot; i &quot;Društva slobode i jednakosti&quot; s kojima je htio sprovesti demokratsku revoluciju i ostvariti federativnu ugarsku republiku po uzoru na [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]], je unićen [[23. srpnja]] [[1794.]] godine. Osumnjičeni su bili i neki hrvatski slobodni zidari. Među njima i Maksimilijan Vrhovac, koji je tada, vrlo vjerojatno, spalio prvi dio svog &quot;Dnevnika&quot; (''Diariuma''), u kojem je bilježio kontakte sa slobodnim zidarima.&lt;ref name=&quot;hrcak1&quot;/&gt; Hrvatski slobodni zidar Josip Kralj, osumnjičen za sudjelovanje u Martinovićevoj uroti, izvršio je samoubojstvo [[4. veljače]] [[1795.]] godine u jednom peštanskom svratištu, tako da vlasti nisu mogle otkriti nijednog hrvatskog Martinovićevog istomišljenika. Prije smrti napisao je kraću poruku kojom tumači razloge svoga čina: &quot;Slobodan sam živio, pa radije kao slobodan umirem, nego da ma i jedan sat budem okovan u lance.&quot; U Pešti, na Krvavom polju, [[20. svibnja]] iste godine smaknuti su urotnici i slobodni zidari Josip Haynoczy, Hrvat Ivan Lacković, Franjo Szentmariaji, grof Szigraj i Ignjat Martinović.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/prva-zabrana-masonerije-u-na-hrvatskim-prostorima-bila-je-zbog-zalaganja-za-federalizaciju-habzburske-monarhije/25319/|title=Prva zabrana masonerije u na Hrvatskim prostorima bila je zbog zalaganja za federalizaciju Habzburške monarhije|access-date=2023-04-29|website=blagamisterije.com}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je [[6. lipnja]] 1795. godine carskim dekretom [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje II.]] zabranjeno je slobodno zidarstvo u čitavom [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], a time i u Hrvatskoj. Sve slobodnozidarske lože u Hrvatskoj tada prestaju s radom.&lt;ref name=&quot;vecernji2&quot;/&gt; Obnavljanje rada slobodnozidarskim ložama dolazi tek 1870-ih.

== Francuska vladavina (1806. – 1813.) ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama}}
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=300 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]]i loža pod okriljem [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] koji su se nalazili na području današnje Hrvatske u vrijeme [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] |places=
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.483333 |long=15.55 |label=[[Karlovac]] |position=}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[Split]] |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.735 |long=15.890556 |label=[[Šibenik]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[Rijeka]] |position=}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.227222 |long=13.595833 |label=[[Poreč]] |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.3 |long=17.033333 |label=[[Makarska]] |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.119444 |long=15.231944 |label=[[Zadar]] |position=}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=42.640278 |long=18.108333 |label=[[Dubrovnik]] |position=left}}
}} 
Za vrijeme uspostave [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] pod vlašću [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]], viđeniji suradnici francuskih vlasti u dijelu Hrvatske južno od [[Sava|Save]] su članstvom u više loža, koje su se osnivale uz važnije vojne [[garnizon]]e, dokazivali uključenost u elitu [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]; ta je elita u slobodno zidarstvo bila uključena praktično bez iznimke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Freemasonry under the French First Empire|url=https://www.napoleon-empire.org/en/freemason.php|access-date=2025-01-30|website=napoleon-empire.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva Loža &quot;Eugen Napoleon&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge De Saint Jean de Jérusalem Franco - Dalmato sous le titre distinctif Eugene Napoleon a L' Orients de Zara'') bila je osnovana u [[Zadar|Zadru]] [[23. ožujka]] [[1806.]] godine. Do [[1809.]] godine radi pod zaštitom [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]] u [[Milano|Milanu]], a od 1809. pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] u [[Pariz]]u. Pravila Lože izašla su [[7. siječnja]] [[1808.]] godine u nakladi od 600 primjeraka. Pored tri stupnja imali su i stupanj [[Vitez ružinog križa|viteza ružinog križa]]. Jezik lože bio je francuski, a možda i talijanski. Loža je radila do [[1813.]] godine i u njoj je bilo više od 30 članova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/320376|title=Masoni i masonska loža u Zadru (18. i 19. stoljeće)|access-date=2023-04-24|last=Dundović|first=Zdenko|year=2018}}&lt;/ref&gt;

Loža u [[Split]]u nepoznatog imena utemeljena je [[1806.]] godine. Osnutak lože odobrio je Veliki orijent Italije. U loži su bili i članovi iz [[Trogir|Trogir]]a i [[Makarska|Makarske]]. U loži je radilo više od 50 slobodnih zidara, i to na francuskom jeziku sve do do 1813. godine.

Loža &quot;Prijatelji istine&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge de St. Jean le titre distinctif des amis de la victoir'') u [[Kotor]]u osnovana je [[1807.]] godine na poticaj francuskog časnika Martela i dubrovačkog svećenika Ignjata Bana. Loža je pripadala Velikom orijentu Francuske. Braća su radila u domu kneza Beskuća. Kasnije su se neki članovi lože javno odrekli pripadnosti slobodnom zidarstvu. U [[Dubrovnik]]u je utemeljena Loža &quot;Ilirska zvijezda&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''L' Étoile Illyrienne'') [[1808.]] godine dobivši zaštitu Velikog orijenta Francuske. Poznate starješine Lože bili su Karlo Bajamonti, Vlaho Brnja i Vlaho Kaboga. Loža je imala više od 30 članova i radila je do 1813. godine. Član ove lože je bio i pjesnik [[Antun Kojović]].&lt;ref name=&quot;Babić&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kulturni život Boke Kotorske uoči preporoda|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/110128|last=Babić|first=Vanda|access-date=2025-01-30|website=hrcak.srce.hr}}&lt;/ref&gt;

Loža u [[Šibenik]]u nepoznatog imena utemeljena je [[1809.]] godine. Bilo je primjedaba na njezin neispravan rad te je stavljena pod zaštitu zadarske lože. U njoj je radilo samostalno više od 20 članova. Loža u [[Rijeka|Rijeci]] nepoznatog imena utemeljena je također 1809. godine. U ovoj loži pod zaštitom Velikog orijenta Francuske radilo je 30 članova. Iste 1809. godine u Karlovcu je utemeljena Loža &quot;Sveti Ivan Hrvatski&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge de Saint Jean De Croatie'') i to na poticaj ljubljanske lože. [[Starješina (slobodno zidarstvo)|Starješina]] je bio Nizozemac Ivan Viererdeels, koji je došao iz riječke lože. U loži je radilo 30 članova. Šibenska, riječka i karlovačka loža su radile do 1813. godine.

Nakon poraza Francuske u [[Bitka kod Leipziga|bitci kod Leipziga]] i ukinuća Ilirskih provincija 1813. godine i povratka austrijskih carskih vlasti na tom su području sve lože prestale raditi, a austrijske su vlasti počele progoniti slobodne zidare.

== Djelovanje u ugarskom dijelu Austro-Ugarske (1870. – 1918.) ==
[[Slika:László Szigfrid - Magyarország szabadkőműves páholyainak térképe 1892. év végén.jpg|mini|375px|desno|Karta [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Ugarskoj krajem 1892. godine.]]
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]]i loža koji su se nalazili na području današnje Hrvatske u vrijeme Austro-Ugarske. |places=
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[Zagreb]] |position= }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.487222 |long=16.376111 |label=[[Sisak]] |position= }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[Osijek]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[Rijeka]] |position=}}
}} 
[[Slika:A-Mihalic.jpg|mini|200px|desno|Pravnik [[Adolf Mihalić]] (1864. – 1934.) bio je jedan od istaknutijih slobodnih zidara u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. stoljeća.]]
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u Habsburškoj Monarhiji 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan masonski klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; (''Vaterlandsliebe'', ''Honszeretet'') u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i 6 sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju [[5. listopada]]. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|&quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (''Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je [[Makso Mihalić]], otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]]. Prvi starješina Lože bio je Feigel (do [[1878.]]). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju velikom majstoru [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Stjepanu Rakowskom u Budimpešti.

U peštanskoj Loži &quot;Demokracija&quot; (''Demokratia páholy'') br. 45 primljeno je, unaprjeđeno i podignuto u stupanj majstora [[6. ožujka]] [[1892.]] godine šestoro zagrebačkih tražitelja. To su bili [[Spiridion Brusina]], Ivan Baleško, Robert Fischbach, [[Fran Folnegović]], Antun Dutković, [[Adolf Mihalić]] i Edmund Kolmar, a jamci su bili [[Ivan Bojničić]] (primljen u mađarsku ložu 1890.) i Antun Schlesinger. Oni su šest mjeseci kasnije, [[14. rujna]], u Zagrebu utemeljili [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|Ložu &quot;Hrvatska vila&quot; br. 57]], prvu koja je radila na hrvatskom jeziku.&lt;ref name=&quot;vecernji1&quot;/&gt; Ova loža je na početku imala petnaest članova i radila je pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske. Prvi starješina bio je Bojničić, 1. nadzornik Schlesinger, 2. nadzornik Balaško, tajnik Mihalić, govornik Folnegović, dvernik Fischbach i rizničar Kolmar. Prvi [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualni]] rad imali su [[19. prosinca]]. Za počasnog člana izabran je Emil Malinarić, a u Ložu su primljeni i trgovac Ivan Laxa i posjednik Makso Leitgebel. ''&quot;Bijeli stol&quot;'' je bio u Folnegovićevom domu. Tijekom 1892. i [[1893.]] godine loža je imala 14 učeničkih, 2 pomoćnička i jedan majstorski rad, a na kraju 1893. godine imala je 21 člana. Vlasti u Zagrebu su [[8. ožujka]] 1893. potvrdile konstituciju lože, a na molbu za registraciju odgovorile su tek [[17. siječnja]] [[1896.]] godine tako da je Loža radila bez odobrenja vlasti. Zbog nesporazuma u Loži [[1. ožujka]] [[1894.]] godine izabran je novi starješina, Spiridion Brusina, a Bojničić izlazi iz Lože. Bojničić je Loži otkazao gostoprimstvo u svom domu, te je Loža privremeno radila u hotelu &quot;K caru Austrijanskom&quot;, zatim u prostorijama [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Prirodoslovnog muzeja]], a godine 1895. te u domu kipara Luigia Pierottia. 

Prva knjiga o slobodnim zidarima na hrvatskom jeziku autora Simona Frangeša pod naslovom ''Slobodni zidari ili framasonstvo'' izašla je 1894. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=FRANGEŠ, Šimun. ''Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje.''|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/franges-simun|access-date=2025-04-16|website=hbl.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt; Odmah su se počeli pojavljivati protuzidarski članci. Knjigu i hrvatsko slobodno zidarstvo tada su napali prof. teologije dr. Josip Rieger, prof. prava dr. Šandor pl. Bresztyenski i sveučilišni profesor dr. Marchetti. Dvije godine kasnije, član Lože &quot;Hrvatska vila&quot; Folnegović je napisao je knjigu ''Otvorite oči''. Pod pritiskom javnog mnijenja Spiridon Brusina se 1896. godine morao zahvaliti ne samo na starješinstvu Lože nego i na [[Sveučilište u Zagrebu|sveučilišnoj]] katedri i na ravnateljstvu Prirodoslovnog muzeja, a Starješina lože Hrvatska vila postaje Slavoljub Buljan. Do toga je došlo, jer su urednici ''[[Obzor (Zagreb, 1886.)|Obzora]]'' [[11. siječnja]] te godine objavili podatke i imena članova Lože &quot;Hrvatska vila&quot;. Posljednji rad Loža je imala [[29. travnja]] [[1904.]] godine.

U Rijeci je [[9. ožujka]] [[1901.]] godine utemeljena [[Loža &quot;Sirius&quot;]]. Radila je pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske. Starješina lože bio je direktor Kreditne banke Arthur Steinacker.&lt;ref name=&quot;susacana&quot;&gt;[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&amp;C=22#1 LOŽE SIRIUS I POBRATIM], ''klub-susacana.hr'' pristupljeno 26. veljače 2020.&lt;/ref&gt; Kako je u loži bilo više Talijana loža je radila na talijanskom jeziku. Iste godine u Osijeku se okupilo petnaestero članova Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; kako bi utemeljili Vjenčić članova istoimene lože.&lt;ref name=&quot;arhinet1&quot;&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_24670 Društvo slobodnih zidara lože Budnosti (Vigilantia) Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204317/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_24670 |date=4. ožujka 2016. }}, arhiv.hr pristupljeno 26. veljače 2020.&lt;/ref&gt;

Sisački slobodni zidari [[19. travnja]] [[1903.]] godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u Zagreb. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, [[18. studenoga]] 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu. Svijetlo je u Ložu unio zastupnik Velike simboličke lože Ugarske Marcel Glaser, tada tajnik Lože &quot;Humboldt&quot; u Pešti. Nazočni su bili predstavnici Lože &quot;Sirius&quot; iz Rijeke kao i predstavnici Lože &quot;Pobratim&quot; iz [[Beograd]]a.

Nakladna radionica Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; je [[1907.]] godine tiskala je u Zagrebu [[Gotthold Ephraim Lessing|Lessingovu]] knjižicu ''Razgovori o slobodnom zidarstvu'', uz predgovor Adolfa Mihalića, tada prvog čovjeka hrvatskog slobodnog zidarstva. U [[Rim]]u na slobodnozidarskoj obljetnici [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]] u srpnju 1910. godine zagrebačku Ložu je predstavljao Spiridion Brusina. Adolf Mihalić je, pod pseudonimom Ivan Prigorski i uz potporu Lože, [[1911.]] godine objavio [[Propaganda|propagandnu]] knjigu o slobodnom zidarstvu namijenjenu hrvatskoj javnosti pod naslovom ''[[Listovi o slobodnom zidarstvu]]''. Hram Lože u Zagrebu u ulici Mošinskoga 22 (danas Nazorova ulica 24) se svečano otvara [[2. veljače]] [[1912.]] godine u nazočnosti velikog majstora Velike simboličke lože Ugarske. Prisustvovali su predstavnici Lože &quot;Sirius&quot; iz Rijeke, sedam mađarskih loža, talijanske lože iz [[Bari]]ja, triju loža iz Beograda i Lože &quot;Triluminat 767&quot; iz [[Chicago|Chicaga]]. Kasnije 1912. godine došlo je i do prvih nesporazuma u Loži &quot;Ljubav bližnjega&quot;.

Sedmorica slobodnih zidara su u [[Opatija|Opatiji]] 1910. godine utemeljili Vjenčić &quot;Humanitas&quot; pod patronatom istoimene [[Masonska loža|matinčne lože]] iz Bratislave i pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske. Starješina &quot;Vjenčića&quot; bio je dr. Fedor Geza.&lt;ref name=&quot;susacana&quot;/&gt; Godine 1912. utemeljena je Loža &quot;Budnost&quot; u Osijeku.&lt;ref name=&quot;arhinet1&quot;/&gt; Njezin utemeljitelj je bio Mirko Hermann.

Osamnaestorica slobodnih zidara iz Zagreba [[16. ožujka]] 1913. godine traže pokrivanje kako bi mogli utemeljiti novu, južnoslavenski orijentiranu ložu. Narednog dana, [[17. ožujka]], utemeljena je nova zagrebačka Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;. Njezin prvi starješina bio je učitelj, pedagog i književnik [[Davorin Trstenjak]]. Njegov zamjenik postao je dr. Roko Joković.

U rujnu 1913. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; izdaje prvi broj slobodnozidarskog [[časopis]]a ''Glasnik''.&lt;ref name=&quot;vecernji1&quot;/&gt; U to vrijeme [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj Kraljevini]] radile su tri lože: &quot;Ljubav bližnjega&quot; i &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot; u Zagrebu te &quot;Budnost&quot; u Osijeku, s više od stotinu aktivnih članova. Početkom [[Prvi svjetski rat|Velikog rata]] rad u zagrebačkim ložama se privremeno obustavlja. Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot; mirovala je do jeseni [[1917.]] godine. Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; sa svojim radom kreće već [[18. siječnja]] [[1915.]] godine. Ona je [[22. prosinca]] [[1916.]] pokrenula &quot;Prosvjetnu biblioteku&quot; koja od svibnja naredne godine izdaje knjige [[Niccolò Machiavelli|Machiavellija]], [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquiea]], [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]], [[Theodore Roosevelt|Theodora Roosevelta]], [[Vinko Krišković|Vinka Kriškovića]] i [[Natko Nodilo|Natka Nodila]].

Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; je [[29. kolovoza]] [[1918.]] godine promijenila je pravila, kako bi mogla uspostaviti Veliku ili barem Provincijalnu ložu. Veliki majstor Velike simboličke lože Ugarske pristao je da se utemelji Provincijalna velika loža Hrvatske. Dva mjeseca kasnije, [[24. studenoga]], Povjereništvo Narodnog vijeća za unutarnje poslove Hrvatske i Slavonije odobrilo je utemeljenje [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]].

== Kraljevina Jugoslavija (1919. – 1940.) ==
[[Datoteka:Velikalozajugoslavija.png|mini|desno|220px|Grb [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca &quot;Jugoslavija&quot;]].]]
{{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]]i loža koji su se nalazili na području današnje Hrvatske [[Međuraće|između dva svjetska rata]]. |places=
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[Zagreb]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[Split]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[Rijeka]] |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[Osijek]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.5 |long=15.54 |label=[[Karlovac]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=42.66 |long=18.07 |label=[[Dubrovnik]] |position=left }}
}} 

Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Austro-Ugarske]] nastaju okolnosti u kojima se slobodno zidarstvo u Hrvatskoj može jače razvijati, pod okriljem loža iz Srbije, koje su bile u dobrim odnosima s državnim vlastima u [[Beograd]]u.

[[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] dana [[11. siječnja]] [[1919.]] godine postaje '''Matica velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;'''. Kod donošenja ove odluke bilo je mnogo nesporazuma između [[Južni Slaveni|Slavena]] i neslavena, jugoslavenski orijentiranih članova i nacionalno orijentiranih Hrvata kao i oko [[Židovi u Hrvatskoj|židovskih]] članova. Dio članova zatražio je dopust i pokrivanje zbog utemeljenja dviju novih loža, &quot;Grof Ivan Drašković&quot; i &quot;Jednakost&quot;. Tako je nova [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] u koju je svijetlo unio Veliki majstor [[Adolf Mihalić]] utemeljena [[28. veljače]] iste godine, dok Loža &quot;Jednakost&quot; nije nikada utemeljena.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U Beogradu je Veliki savjet Srbije, koji je radio po [[Škotski obred|Škotskom obredu]] (s višim stupnjevima), predložio da se u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] utemelji jedinstvena '''[[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velika loža Srba, Hrvata i Slovenaca &quot;Jugoslavija&quot;]]''' sa sjedištem u Beogradu. Kako su hrvatske lože radile pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske po Ivanovskom ritualu (na samo tri stupnja) Veliki savjet se složio da i srpske lože prihvate Ivanovski ritual, s tim da Veliki Savjet nastavi dalje raditi. Izvanredna skupština svih loža na prostoru Kraljevine, koja je proglasila Veliku ložu Srba, Hrvata i Slovenaca &quot;Jugoslavija&quot; sa sjedištem u Beogradu, održana je u Zagrebu [[9. lipnja]] 1919. godine. Ime ove lože vezalo se uz naziv Kraljevine budući da Slovenci u to vrijeme nisu imali niti jednu ložu. Prvi veliki majstor Velike Lože SHS &quot;Jugoslavija&quot; postao je [[Đorđe Weifert]], tadašnji guverner Narodne banke.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

Pod zaštitom Velike lože SHS &quot;Jugoslavija&quot; radile su hrvatske lože &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot; i &quot;Grof Ivan Drašković&quot; iz Zagreba i &quot;Budnost&quot; iz Osijeka, te tri lože iz Beograda. U dokumentu o utemeljenju ove velike lože prešućeno je postojanje Matice velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;, pod čijom zaštitom je utemeljena Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;. Zbog svega toga, kao i zbog dubljih političkih razloga, hrvatski slobodni zidari utemeljili su novu Ložu &quot;Pravednost&quot;. Starješina ove najmlađe zagrebačke lože, posvećene [[12. travnja]] [[1921.]] godine, postao je Vladimir Katičić.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot; postala je loža na koju su se oslanjali vođe jugoslavenskih slobodnih zidara u Beogradu. Sama loža uspješno je širila slobodno zidarstvo u Dalmaciji i Sloveniji. U Dubrovniku je [[7. lipnja]] [[1925.]] godine utemeljena Loža &quot;Sloboda&quot; koja je više od 30 članova. Godine 1926. u Kotoru je utemeljena Loža Zora.&lt;ref name=&quot;vecernji2&quot;/&gt; Svojim radom ponovo je započela Zagrebačka Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; ponovo je započela sa svojim radom [[16. lipnja]] 1926. godine.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

U Zagrebu je [[17. lipnja]] 1926. godine utemeljena Loža &quot;Prometej&quot; koja nije radila pod zaštitom Velike Lože &quot;Jugoslavija&quot;. Članovi ove lože donijeli su deklaraciju kojom ističu kako ne postoji nacionalno, pa tako ni jugoslavensko slobodno zidarstvo, već samo slobodno zidarstvo u pojedinim zemljama. Takva načelna izjava bila je zapravo kritika političkog angažiranja Velike Lože &quot;Jugoslavija&quot;. Sukob je rastao, jer su za razliku od srpskih slobodnih zidara, koji su svoj rad usmjeravali kroz politiku, hrvatska braća smisao i vrijednost svoga rada vidjeli u humanističkom odnosu prema svijetu. Zbog svega toga Velika Loža &quot;Jugoslavija&quot; je [[3. siječnja]] [[1927.]] godine donijela akt o suspenziji zagrebačke Lože &quot;Prometej&quot;. Nakon toga dio članova, koji je izašao iz Lože &quot;Pravednost&quot; kao i iz Lože &quot;Grof Ivan Drašković&quot;, utemeljili su novu, od Velike Lože &quot;Jugoslavija&quot; nepriznatu, Ložu &quot;Amicitia&quot;.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

Nekoliko mjeseci kasnije, [[29. svibnja]] 1927. godine, održana je skupština utemeljenja Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;, Lože &quot;Prometej&quot; i Lože &quot;Amicitia&quot;, na kojoj je proglašena '''[[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;]]'''. Veliki majstor je postao Veljko Tomić. Ove tri lože imale su oko 80 članova.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

U Splitu je 29. svibnja [[1929.]] godine utemeljena Loža &quot;Pravda&quot; koja je imala oko 20 članova. [[8. lipnja]] iste godine u Zagrebu je utemeljena Loža &quot;Perun&quot; pod zaštitom Velike Lože &quot;Jugoslavija&quot;. Kasnije te godine u Zagrebu su utemeljene Loža &quot;Neptun&quot; i Loža &quot;Ruđer Bošković&quot; u kojima je ukupno radilo oko 60 članova. Uz pomoć zagrebačkih slobodnih zidara u [[Ljubljana|Ljubljani]] je 1931. godine utemeljen vjenčić &quot;Valentin Vodnik&quot; iz kojeg je kasnije nastala istoimena loža.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

U Zagrebu je [[23. siječnja]] [[1932.]] godine utemeljena [[Le Droit Humain Hrvatska|Loža &quot;Pitagora&quot;]], pod zaštitom [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda Le Droit Humain]] sa sjedištem u [[Pariz]]u, kao samostalna nacionalna i [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] loža. Tri godine kasnije, utemeljena je još jedna mješovita [[Le Droit Humain Hrvatska|Loža &quot;Humanitas&quot;]] u Zagrebu. U ove dvije lože radilo je više od pedeset muškaraca i žena.&lt;ref name=&quot;ldh&quot;&gt;[http://www.slobodnozidarstvo.com/povijest.php#hrvatska-povijest Le Droit Humain u Hrvatskoj]&lt;/ref&gt;

Velika loža &quot;Jugoslavija&quot; je [[24. lipnja]] [[1938.]] godine na [[Sušak]]u utemeljila vjenčić &quot;Luč Kvarnera&quot;. U studenom 1938. godine prestaje s radom Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;, između ostalog i zbog prodaje Hrama u ulici Mošinskoga u Zagrebu. 

U Zagrebu je [[19. svibnja]] [[1940.]] godine utemeljena Loža &quot;Bratstvo&quot; pod zaštitom Velike lože Jugoslavija u kojoj prvi starješina bio [[Radoslav Horvat]]. Iste godine je u Zagrebu objavljena knjiga Mirka Glojnarića ''Masonerija u Hrvatskoj''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Masonerija u Hrvatskoj|last=Glojnarić|first=Mirko|publisher=[[Samizdat]]|year=1941.|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Masonerija_u_Hrvatskoj.html?id=UJ97gD8TjLcC&amp;redir_esc=y}}&lt;/ref&gt; U njoj je objavljen popis s imenima zagrebačkih slobodnih zidara, ali i imena onih koji to nikada nisu bili. Neki su zbog toga tužili autora knjige u procesu koji je započeo [[10. veljače]] [[1941.]] godine i završio [[1942.]] godine s oslobađajućom optužbom Glojnarića.&lt;ref name=&quot;vlh-glc1&quot;/&gt;

== Fašizam, nacizam i komunistička Jugoslavija (1940. – 1990.) ==
''[[Führer]]'' [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] i predsjednik Vlade [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] [[Benito Mussolini]] nisu priznavali slobodnozidarsku ideologiju i organizaciju. U takvom ozračju je [[5. kolovoza]] 1940. godine [[Kraljevina Jugoslavija]] usvojila zakon po sili kojeg se prestale raditi sve lože pod zaštitom Velike Lože &quot;Jugoslavija&quot; pa tako i lože u Hrvatskoj. Nekoliko dana prije toga sve su zagrebačke lože poslale svoje arhive u Beograd.

Uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 1941. godine nastavlja se zabrana rada slobodnim zidarima. U noći [[10. studenoga|10.]] na [[11. studenoga]] iste godine [[Ustaše|ustaške vlasti]] uhitile su u Zagrebu četrdesetak slobodnih zidara. Hapšenje je trebalo biti nastavljeno idućih dana, ali je zbog velikog uzbuđenja i revolta koji je nastalo u intelektualnim krugovima Zagreba [[Demarkacijska crta u NDH|njemačka vojna komanda]] spriječila dalje izvođenje akcije. Nekoliko dana kasnije svi su uhićeni prebačeni u [[logor Jasenovac]], a zatim u [[logor Stara Gradiška]].&lt;ref&gt;[https://express.24sata.hr/kultura/ustase-su-u-jasenovcu-ubijale-i-slovenske-svecenike-25422 Ustaše su u Jasenovcu ubijale i slovenske svećenike], ''[[24sata]]'' Pristupljeno 2. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; U logoru je umro dr. [[Oton Gavrančić]] a ubijeni su slobodni zidari grof [[Josip Bombelles]] i [[Manko Gagliardi|Manco Gagliardi]], koji nisu bili uhićeni sa zagrebačkim slobodnim zidarima nego su naknadno dovedeni u logor. Do početka travnja 1942. gotovo svi slobodni zidari otpušteni su iz logora.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/ndh-je-proglasio-mason-kvaternik-ali-40-ih-je-zavrsilo-u-jasenovcu-1379752 NDH je proglasio mason Kvaternik, ali 40 ih je završilo u Jasenovcu], ''[[Večernji list]]'' pristupljeno 23. veljače 2020.&lt;/ref&gt;

Poslije završetka [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] slobodnozidarsko organiziranje i djelovanje bilo je zakonom zabranjeno i strogo kažnjivo i u vrijeme [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] tako da nisu postojale mogućnosti da hrvatski slobodni zidari djeluju u ovom razdoblju. 

Do obnavljanja slobodnog zidarstva u Hrvatskoj [[1990-ih]] preživjela su samo dva člana hrvatskih loža s kraja [[1930-ih]], zagrebački arhitekt [[Antun Tunč Ulrich]] i poduzetnik u [[Brazil]]u Eugen Laxa, sin [[Vladimir Laxa|Vladimira Laxa]].

== Obnova rada u neovisnoj Hrvatskoj (od 1991.) ==
[[Slika:Vlh-logo.png|mini|150px|desno|[[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] je osnovana 1997. godine]]
Obnova djelovanja hrvatskih slobodnih zidara započela je [[1990.]] godine s [[Raspad SFRJ|demokratskim promjenama]] kada je stvoren teren za rad slobodnih zidara. Inicijativu za formiranje masonstva u Hrvatskoj pokrenuo je [[1991.]] godine austrijski mason [[Čedo Kirchner]] u ime [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]], a u dogovoru s nekolicinom hrvatskih i slovenskih masona. U Beču je [[21. ožujka]] [[1992.]] formirana [[Loža &quot;Ilirija&quot;]], u kojoj je primljeno 13 masona iz Hrvatske i pet iz Slovenije.&lt;ref name=&quot;vecernji2&quot;/&gt; Rješenjem [[Ministarstvo uprave Republike Hrvatske|Ministarstva uprave Republike Hrvatske]] odobren je [[21. rujna]] [[1994.]] upis [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] u Registar udruga RH. 

Velika loža Austrije je [[14. rujna]] [[1996.]] godine &quot;unijela svijetlo&quot; u tri uspostavljene [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u Hrvatskoj, i to [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]], [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] i [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|&quot;Tri svjetla&quot;]].&lt;ref&gt;Branko Šömen, Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II., Naklada Leksikon, Zagreb, 1997., str. 437.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846 Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.], ''[[Večernji list]]'' pristupljeno 23. veljače 2020.&lt;/ref&gt; Istoga dana loža &quot;Illyria&quot; je prestala s radom. Nakon nešto više od 56 godina tako je ponovno oživio Orijent Zagreb, pa je time omogućeno osnivanje prve hrvatske samostalne [[Velika loža|velike lože]]. Na molbu spomenute tri hrvatske lože veliki majstor Velike lože Austrije &quot;unosi svjetlo&quot; u '''[[Velika loža Hrvatske|Veliku ložu Hrvatske]]''' [[8. studenoga]] [[1997.]] godine u [[Trakošćan]]u.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-hrvatskoj-danas-ima-350-masona-a-tito-je-stanovao-kod-jednog-koji-je-bio-komunist-1250275 'U Hrvatskoj danas ima 350 masona, a Tito je stanovao kod jednog koji je bio komunist'], ''[[Večernji list]]'' pristupljeno 23. veljače 2020.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je [[8. prosinca]] [[1999.]] godine priznala Veliku ložu Hrvatske kao [[Regularno slobodno zidarstvo|jedinu regularnu]] u Hrvatskoj.

Mješovita [[Veliki orijent Slovenije|Loža &quot;Hermes&quot;]] osnovana je [[7. srpnja]] [[2013.]] godine u Zagrebu pod zaštitom [[Veliki orijent Slovenije|Velikog orijenta Slovenije]]. Nakon loža pod zaštitom Le Droit Humain koje se djelovale tijekom [[1930-ih]] ovo je prva mješovita loža u Hrvatskoj. S [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalne strane]], sve do sredine [[2016.]] godine u Hrvatskoj postoji pet obedijencija, među kojima i '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''' koja je nastala pod zaštitom [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]], a od nje se odvojila [[2014.]] godine. Do značajnijih promjena dolazi u drugoj polovici 2016. godine kada se osniva loža koja će kasnije formirati [[Veliki orijent Hrvatske]]. Posljednjih godina iz Velikog orijenta nastaju četiri nove organizacije, a iz Velike nacionalne lože još jedna.&lt;ref name=&quot;blagamisterije&quot;&gt;[https://blagamisterije.com/masoni-u-suvremenoj-hrvatskoj-tko-s-kim-i-zasto/21942/ Istražite stvarnost masona u suvremenoj Hrvatskoj: tko radi s kim, zašto i što leži u pozadini?], ''blagamisterije.com''&lt;/ref&gt;

U studenom 2024. godine [[24sata|''Express'']] je objavio da je smjenjeni [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|ministar zdravstva]] [[Vili Beroš]] bio član [[Loža &quot;Pravednost&quot;|Lože &quot;Pravednost&quot;]] koja radi pod okriljev Velike lože Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vili Beroš je istaknuti član masonske lože! Plenkovićevi ljudi: 'To nam je prvi glas'|url=https://www.24sata.hr/news/vili-beros-je-istaknuti-clan-masonske-loze-plenkovicevi-ljudi-to-nam-je-prvi-glas-1017044|last=Rašeta|first=Boris|date=2024-11-23|access-date=2024-11-24|website=[[24sata]]|last2=Safundžić|first2=Luka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vili Beroš je član masonske lože koju je dugi niz godina vodio Marijan Hanžeković: Teleskop je prije četiri godine pisao o Beroševom članstvu u Rotary klubu|url=https://teleskop.hr/hrvatska/ministar-beros-bio-je-clan-masonske-loze-koju-je-dugi-niz-godina-vodio-marijan-hanzekovic-teleskop-je-prije-tri-godine-pisao-o-berosevom-clanstvu-u-rotary-klubu/|date=2024-11-23|access-date=2024-11-24|website=teleskop.hr}}&lt;/ref&gt;

== Poznati slobodni zidari ==
{{glavni|Dodatak:Popis slobodnih zidara iz Hrvatske|Tajni majstori ljepote}}

== Vidi još ==
* [[Povijest slobodnog zidarstva]]
* [[Škotski red u Hrvatskoj]]
* [[Templari u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
* {{Citiranje knjige|title=Snaga: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2014.|isbn=9789533133898 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/N_PojgEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2014}}
{{refend}}

{{SZuHR}}

[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
[[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]</text>
      <sha1>eg6jpqzd8yhux66ysgfrmofscklkv1x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Simbolička velika loža Mađarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>747315</id>
    <revision>
      <id>7520909</id>
      <parentid>7407525</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T05:50:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pridružena tijela i redovi */</comment>
      <origin>7520909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15921" sha1="h5mfl5vl3e9fhmyodx5cgcz7wdtpjrw" xml:space="preserve">{{slično|aktivnoj velikoj loži|povijesnu veliku ložu|Velika simbolička loža Ugarske}}
{{Infookvir organizacija
|ime = Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske
|izvorno ime = Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy
|logo = Vslm.png
|veličina  = 200px
|logo opis = 
|skraćenica = MJSN
|moto = 
|utemeljena = [[27. prosinca]] [[1989.]]
|osnivač = [[Velika loža Austrije]]
|prethodnik = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|mjesto osnivanja    = 
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|središte = [[Budimpešta]]
|lokacija = [[Mađarska]]
|ključni ljudi =
|broj članova = 400 
|web stranica = {{URL|https://www.szabadkomuves.hu/|szabadkomuves.hu}}
}}
'''Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske''' ([[Mađarski jezik|mađ]]. ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Osnovana je 1989. godine uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]] kao '''Simbolička velika loža Mađarske''' (''Magyarországi Symbolikus Nagypáholy'').

== Povijest ==
U lipnju 1950. godine [[Narodna Republika Mađarska|komunistička Mađarska]] je zabranila rad [[Velika simbolička loža Ugarske|Velikoj simboličkoj loži Ugarske]] a sva njihova imovina je zaplijenjena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hungarytoday.hu/evil-godsend-impact-freemasonry-hungary-world-62307/|title=Evil Or Godsend? The Impact Of Freemasonry On Hungary And The World|date=2017-07-28|access-date=2023-12-10|website=hungarytoday.hu|language=en|archive-date=10. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210102338/https://hungarytoday.hu/evil-godsend-impact-freemasonry-hungary-world-62307/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile [[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)|padom komunizma]] 1989. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u Mađarskoj. U austrijskom [[Patipron]]u formirane su četiri mađarske [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] (&quot;Ferenc Deák&quot;, &quot;Galilei&quot;, &quot;Jednakost&quot; i &quot;Arpad&quot;) koje su 27. prosinca 1989. godine prebačene u [[Budimpešta|Budimpeštu]], kada je uspostavljena i Simbolička velika loža Mađarske uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]]. Nakon toga priznanje je uslijedilo od strane mnogih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]], a [[Ujedinjena velika loža Engleske]] priznala je u rujnu 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:The_Return_of_the_Light_to_Hungary_in_1989|title=The Return of the Light to Hungary in 1989|access-date=2023-12-09|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|title=The Origins of the Symbolic Grand Lodge of Hungary|website=ststephenlodge.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204093726/http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|access-date=2023-12-10|archive-date=2023-02-04|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

Velika loža proslavila je 250 godina slobodnog zidarstva u Mađarskoj 1999. godine. Iste godine u Budimpešti su osnovana dvije lože, &quot;Liszt&quot; i &quot;Sv. Stjepan&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.ststephenlodge.com/our-history/|title=St Stephen Lodge’s History|access-date=2023-12-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20221129112201/http://www.ststephenlodge.com/our-history/|archive-date=2022-11-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2003. osnovana je i [[Frankofonija|frankofonska]] loža u Budimpešti.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; U Budimpešti su još utemeljene i Loža &quot;Zapadna vrata&quot; (2004.), Loža &quot;Stupovi svjetla&quot; (2010.) te [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža &quot;Quatuor Coronati&quot; (2013.). Loža &quot;Europska akacija u Mátraalji&quot; u [[Đunđuš]]u osnovana je 2010. godine.

Loža &quot;Bratstvo&quot; u [[Šopron]]u, osnovana 1999. godine od strane [[Veliki orijent Mađarske|Velikog orijenta Mađarske]], prešla je pod zaštitu Velike simboličke lože Mađarske 2005. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.szabadkomuvessopron.hu/gondolatok.html|title=Tisztelt Látogatónk, kedves Testvéreim!|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuvessopron.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20070811164134/http://www.szabadkomuvessopron.hu/gondolatok.html|archive-date=2007-08-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ustroj==
Sjedište Simboličke velike lože Mađarske je u [[Budimpešta|Budimpešti]].

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Mađarska |float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Simboličke velike lože Mađarske  |places=
{{Lokacijska karta točka |Mađarska |lat=47.498333 |long=19.040833 |label=[[Budimpešta]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Mađarska |lat=46.255 |long=20.145 |label=[[Segedin]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Mađarska |lat=47.6 |long=16.58 |label=[[Šopron]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Mađarska |lat=47.776713 |long=19.927139 |label=[[Đunđuš]] |position=right }}
}} 
Simbolička velika loža Mađarske ima 15 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od kojih njih 12 radi u [[Budimpešta|Budimpešti]] te po jedna u [[Segedin]]u, [[Šopron]]u i [[Đunđuš]]u.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Ungarn|title=Ungarn|access-date=2023-08-31|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/profile/Laszlo_Vari/publication/337945762_A_sketch_of_today%2527s_Hungarian_Freemasonrypdf/data/5df7301192851c836480c0a9/A-sketch-of-todays-Hungarian-Freemasonry.pdf?origin%3Dpublication_list&amp;usg=AOvVaw3E-ciYg18H4orKMSBnJDEy&amp;opi=89978449|title=A sketch of today's Hungarian Freemasonry|access-date=2023-12-09|website=researchgate.net|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=A Magyarországi Symbolikus Nagypáholy (1989-) páholyai|url=https://szk.miraheze.org/wiki/A_Magyarorsz%C3%A1gi_Symbolikus_Nagyp%C3%A1holy_(1989-)_p%C3%A1holyai|access-date=2025-01-17|website=miraheze.org|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Arpad, za Bratstvo&quot; (''Árpád, a Testvériséghez páholy'') br. 1, Segedin – nosi naziv po segedinskoj loži utemeljenoj 1870. godine, od 1989. do 1994. je radila u Budimpešti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.szabadkomuves.hu/Lap/Kelet/Cikk08.html|title=A szegedi &quot;Árpád a testvériséghez&quot; páholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20060224014544/http://www.szabadkomuves.hu/Lap/Kelet/Cikk08.html|archive-date=2006-02-24|url-status=dead|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Galilei&quot; (''Galilei páholy'') br. 2, Budimpešta&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://galilei.hu/index.html|title=Galilei Páholy|access-date=2023-12-10|website=galilei.hu|language=hu|archive-date=10. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210071548/https://galilei.hu/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; – nosi naziv po [[Galileo Galilei|Galileu Galilei]], talijanskom matematičaru i fizičaru, kao i po budimpeštanskoj loži utemeljenoj 1871. godine.
* Loža &quot;Jednakost&quot; (''Egyenlőség páholy'') br. 3, Budimpešta – nosi naziv po Loži &quot;Jednakost&quot; ([[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Gleichheit'') iz Beča koja je pomogla u njenom osnivanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.szabadkomuves.hu/Lap/Kelet/Cikk10.html|title=Az Egyenlõség páholy története|archive-url=https://web.archive.org/web/20060224014524/http://www.szabadkomuves.hu/Lap/Kelet/Cikk10.html|archive-date=2006-02-24|url-status=dead|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Ferenc Deák, za Bratstvo&quot; (''Deák Ferenc, a Testvériséghez páholy'') br. 4, Budimpešta&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://deak-paholy.webnode.hu/|title=Deák Ferencz, a Testvériséghez|access-date=2023-12-10|website=-paholy.webnode.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; – nosi naziv po Ferencu Deáku, državniku, kao i po budimpeštanskoj loži utemeljenoj 1885. godine.
* Loža &quot;Orao&quot; (''Sas páholy'') br. 5, Budimpešta – nosi naziv po budimpeštanskoj loži utemeljenoj 1911. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.saspaholy.hu/|title=Sas Páholy|access-date=2023-12-10|website=saspaholy.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Liszt&quot; (''Liszt páholy'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Liszt'') br. 6, Budimpešta – nosi naziv po skladatelju i slobodnom zidaru [[Franz Liszt|Franzu Lisztu]] i radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].
* Loža &quot;Sv. Stjepan&quot; ([[Engleski jezik|engl.]] ''St. Stephen Lodge'') br. 7, Budimpešta – nosi naziv po budimpeštanskoj loži utemeljenoj 1864. godine i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ststephen.hu/|title=St Stephen Lodge No.7|access-date=2024-07-07|website=ststephen.hu|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* Loža &quot;Francuska&quot; (''France páholy'', [[Francuski jezik|fran.]] ''Loge France'') br. 9, Budimpešta – nosi naziv do državi [[Francuska]] i radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.logefrance.org/|title=Bienvenue sur le site de la Loge France N°9|access-date=2023-12-10|website=logefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Reforma&quot; (''Reform páholy''), Budimpešta  – nosi naziv po budimpeštanskoj loži utemeljenoj 1892. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.reformpaholy.hu/|title=Reform páholy|access-date=2023-12-10|website=reformpaholy.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Bratstvo&quot; (''Testvériség páholy''), Šopron&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.szabadkomuvessopron.hu/htmlmenu.html|title=Soproni Testvériség páholy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070811164221/http://www.szabadkomuvessopron.hu/htmlmenu.html|archive-date=2007-08-11|url-status=dead|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Zapadna vrata&quot; (''Nyugati Kapu páholy''), Budimpešta&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://nykpaholy.hu/tartalom/c%C3%ADmlap|title=Üdvözöljük a Nyugati Kapu Szabadkőműves Páholy honlapján!|access-date=2023-12-10|website=nykpaholy.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20160221234129/http://nykpaholy.hu/tartalom/c%C3%ADmlap|archive-date=2016-02-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Stupovi svjetla&quot; (''Fény Oszlopai páholy'') br. 14, Budimpešta&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fenyoszlopai.hu/|title=A Fény Oszlopai|access-date=2023-12-10|website=fenyoszlopai.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Quadrum Leonardi&quot; (''Quadrum Leonardi páholy''),  Budimpešta
* Loža &quot;Europska akacija u Mátraalji&quot; (''Európa Akáca a Mátraalján páholy''), Đunđuš – dio je [[Međunarodni simpozij loža &quot;Europa&quot;|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;, Budimpešta&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://qcbudapest.wordpress.com/|title=QC Budapest|access-date=2023-12-10|website=qcbudapest.wordpress.com|language=hu}}&lt;/ref&gt; – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža &quot;Quatuor Coronati&quot;|Loži &quot;Quatuor Coronati&quot; br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).

=== Uprava ===
Simboličkom velikom ložom Mađarske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] (''nagymester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://szk.miraheze.org/wiki/Magyar_nagymesterek_list%C3%A1i|title=Magyar nagymesterek listái|access-date=2023-12-12|website=miraheze.org|language=hu}}&lt;/ref&gt;
{{div col|colwidth=25em}}
# István Galambos (1989. – 1990.)
# György Huszár (1990. – 1991.)
# József Ferenc (1991. – 1994.)
# György Jobbágyi (1994. – 2000.)
# János Ort (2000. – 2006.)
# Géza Széphalmi (2006. – 2009.)
# Ákos Andor Szilágyi (2009. – 2015.)
# Ferenc Makovényi (2015. – 2018.)
# Tamás Körösvölgyi (2018. – 2022.)
# Ákos Andor Szilágyi (2022. – 2025.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Simbolička velika loža Mađarske sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 140 drugih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/a-szabadkomuvesseg-nemzetkozi-kapcsolatrendszere/|title=A szabadkőművesség nemzetközi kapcsolatrendszere|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Simbolička velika loža Mađarske upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:
* [[Austrijski obred]]
* [[Emulacijski obred]] – radi se u Loži &quot;Sv. Stjepan&quot;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Simbolička velika loža Mađarske provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:
*Vrhovno vijeće Mađarske 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (''Az Ősi és Elfogadott 33 Fokú Skót Rítusú Szabadkőművesség Magyar Legfelső Tanácsának'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].
*Simbolički veliki kapitel Mađarske (''Magyarországi Szimbolikus Nagykáptalan'') – nadležan za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sgch.hu/|title=Symbolic Grand Chapter of Hungary|access-date=2023-12-09|website=sgch.hu}}&lt;/ref&gt;
Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Mađarskoj:
*{{Z|AUT}} Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (''Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Österreichische Hilfe beim Hochgrad-Aufbau in Ost- und Südosteuropa|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich#%C3%96sterreichische_Hilfe_beim_Hochgrad-Aufbau_in_Ost-_und_S%C3%BCdosteuropa|access-date=2026-07-13|last=Steinbach|first=Günther|date=2016-11-18|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Rozenkrojcersko društvo Engleske (''Rosicrucian Society of England'', odnosno [[Latinski jezik|lat.]] ''Societas Rosicruciana in Anglia'') – nadležno za rad [[Rozenkrojcersko društvo|rozenkrojcerskog društva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sria.uk.com/|title=Societas Rosicruciana in Anglia|access-date=2025-11-29|website=sria.uk.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Rozenkrojcersko društvo ===
U Mađarskoj se nalazi jedan [[Loža visokih stupnjeva|kolegij]] [[Rozenkrojcersko društvo|rozenkrojcerskog društva]], i to u [[Segedin]]u:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=SRIA College Information|url=https://www.sria.uk.com/college-locations/|access-date=2026-03-11|website=sria.uk.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Kolegij &quot;Grof Apponyi&quot; (''Count Apponyi College''), br. 92, Segedin – nosi naziv po mađarskoj [[Plemstvo|plemićkoj]] obitelji Apponyi i osnovan je 2022.

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Mađarskoj]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://www.szabadkomuves.hu/|Službena stranica}} 

{{SZuMAĐ}}
{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Velike lože|Mađarska]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Mađarskoj]]</text>
      <sha1>h5mfl5vl3e9fhmyodx5cgcz7wdtpjrw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2006./07.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>751309</id>
    <revision>
      <id>7520667</id>
      <parentid>7221729</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:05:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9604" sha1="p1ahov6ntdrqb9ff0m89xpjt6wc6p7o" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2006./07.#1. ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2006./07.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2006./07.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
| promovirani               = [[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
| degradirani               = 
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 27 golova: &lt;br&gt; Lorenco Kajtazi &lt;small&gt; (''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2005./06.|2005./06.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2007./08.|2007./08.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2006./07. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu petog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju je sudjelovalo četrnaest klubova, a ligu je osvojio klub ''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|&quot;Hrvatski vitez&quot;]]'' iz [[Posedarje|Posedarja]].

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igralo dvokružnu ligu (26 kola).

== Momčadi ==
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Gorica|Gorica]]'' – [[Gorica (Sukošan)|Gorica]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team10=HAJ |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team11=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team2=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team4=ZRM  |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team9=GAL  |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team8=NOŠK |name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team7=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team12=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team1=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team6=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team13=CRT |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team14=PAK |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team3=GOR  |name_GOR=[[NK Gorica|Gorica]]
|team5=DEB  |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]

|win_HAJ=10 |draw_HAJ=3  |loss_HAJ=13 |gf_HAJ=38 |ga_HAJ=40
|win_BIB=9  |draw_BIB=6  |loss_BIB=11 |gf_BIB=44 |ga_BIB=48
|win_ZLL=12 |draw_ZLL=5  |loss_ZLL=9  |gf_ZLL=48 |ga_ZLL=42
|win_ZRM=12 |draw_ZRM=3  |loss_ZRM=11 |gf_ZRM=53 |ga_ZRM=45
|win_GAL=9  |draw_GAL=7  |loss_GAL=10 |gf_GAL=36 |ga_GAL=39
|win_NOŠK=10|draw_NOŠK=4 |loss_NOŠK=12|gf_NOŠK=49|ga_NOŠK=51
|win_SAB=11 |draw_SAB=1  |loss_SAB=14 |gf_SAB=44 |ga_SAB=42
|win_ZEM=9  |draw_ZEM=6  |loss_ZEM=11 |gf_ZEM=39 |ga_ZEM=51
|win_HRV=19 |draw_HRV=2  |loss_HRV=5  |gf_HRV=74 |ga_HRV=26
|win_ŠKA=10 |draw_ŠKA=5  |loss_ŠKA=11 |gf_ŠKA=29 |ga_ŠKA=40
|win_CRT=10 |draw_CRT=3  |loss_CRT=13 |gf_CRT=53 |ga_CRT=72
|win_PAK=9  |draw_PAK=5  |loss_PAK=12 |gf_PAK=32 |ga_PAK=46
|win_GOR=11 |draw_GOR=7  |loss_GOR=8  |gf_GOR=40 |ga_GOR=38
|win_DEB=12 |draw_DEB=1  |loss_DEB=13 |gf_DEB=53 |ga_DEB=52

|status_HRV=P
|status_NVZ=R

|col_R1=green1|text_R1=[[4. HNL – Jug B 2007./08.|4. HNL – Jug B]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/525/1-znl/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!CRO !!DEB !!GAL !!GOR !!HAJ !!HRV !!NOŠK !!PAK !!SAB !!ŠKA !!ZEM !!ZLAL !!ZRM 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''GOR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gorica 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZLAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja Obrovac 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano 
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2006./07.]]
* [[4. HNL – Jug B 2006./07.]]
* [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2006./07.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2006./07.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, Nogometni savez Zadarske županije]

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/525/1-znl/ semafor.hns.family, ''2006/07 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL / 2006/2007''], pristupljeno 2. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231002054141/https://semafor.hns.family/natjecanja/525/1-znl/ semafor.hns.family, ''2006/07 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL / 2006/2007''], wayback arhiva 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/525/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2006/07 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL / 2006/2007 / Detaljno''], pristupljeno 2. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231002054441/https://semafor.hns.family/natjecanja/525/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2006/07 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL / 2006/2007 / Detaljno''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa07.html rsssf.org, ''Croatia 2006/07'', ljestvica do 13. kola] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2007 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2007.''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pagePlan/pagePlan/?pv_page_id=63151 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', br. 20199, god. LXIV, str. 16 (''Zadar''; 26. kolo i poredak)], preuzeto 3. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20080415193815/http://www.nk-maksimir.hr/cro_nogomet/1.zup_liga_zadar2006-07.htm nk-maksimir.hr, ''1. županijska liga (Zadarska) 2006./2007.'', (ljstvica i rezultati do 17. kola)], wayback arhiva
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2006-07]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2006./07.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>p1ahov6ntdrqb9ff0m89xpjt6wc6p7o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2023./24.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>751947</id>
    <revision>
      <id>7520749</id>
      <parentid>7475610</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26495" sha1="lvnedjp7e2nr6agixzrywhj49gb9tys" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2023./24.#1. ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2023./24.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2023./24.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Pakoštane|Pakoštane]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 22 gola: &lt;br&gt; &lt;small&gt; Mate Šarin ''([[NK Pakoštane|Pakoštane]])'' &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2022./23.|2022./23.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2024./25.|2024./25.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2023./24. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola).&lt;br&gt;
Prvak lige je postao klub ''[[NK Pakoštane|&quot;Pakoštane&quot;]]''.&lt;ref&gt;[https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/sport/prva-zupanijska-nogometna-liga-nogometasi-pakostana-potvrdili-prvo-mjesto-1391706 zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''Prva županijska nogometna liga: nogometaši Pakoštana potvrdili prvo mjesto!''], objavljeno 26. svibnja 2024., pristupljeno 2. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==
* ''[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Poličnik]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]] 
* ''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]] 
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]] 
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]] 
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]] 
* ''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]] 
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team12=POL |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team9=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team3=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team6=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team2=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team10=ZLL |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team11=ABE |name_ABE=[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|team1=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team7=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team8=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team5=GAL  |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team4=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team13=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team14=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]

|win_POL=6  |draw_POL=4  |loss_POL=16 |gf_POL=41 |ga_POL=53
|win_ŠKA=10 |draw_ŠKA=7  |loss_ŠKA=9  |gf_ŠKA=42 |ga_ŠKA=40
|win_HAJ=15 |draw_HAJ=3  |loss_HAJ=8  |gf_HAJ=51 |ga_HAJ=36
|win_DRA=14 |draw_DRA=3  |loss_DRA=9  |gf_DRA=53 |ga_DRA=37
|win_SAB=18 |draw_SAB=2  |loss_SAB=6  |gf_SAB=73 |ga_SAB=29
|win_ZLL=7  |draw_ZLL=3  |loss_ZLL=16 |gf_ZLL=41 |ga_ZLL=60
|win_ABE=6  |draw_ABE=5  |loss_ABE=15 |gf_ABE=36 |ga_ABE=65
|win_PAK=19 |draw_PAK=4  |loss_PAK=3  |gf_PAK=69 |ga_PAK=20
|win_VLB=12 |draw_VLB=3  |loss_VLB=11 |gf_VLB=43 |ga_VLB=46
|win_NVZ=12 |draw_NVZ=2  |loss_NVZ=12 |gf_NVZ=44 |ga_NVZ=41
|win_GAL=15 |draw_GAL=2  |loss_GAL=9  |gf_GAL=52 |ga_GAL=49
|win_BIB=14 |draw_BIB=5  |loss_BIB=7  |gf_BIB=55 |ga_BIB=42
|win_DAL=6  |draw_DAL=5  |loss_DAL=15 |gf_DAL=31 |ga_DAL=59
|win_ZEM=2  |draw_ZEM=4  |loss_ZEM=20 |gf_ZEM=31 |ga_ZEM=85

|adjust_points_DAL=-1
|hth_DAL=1 bod oduzet od saveza.

|status_PAK=P
|status_ZEM=R

|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2024./25.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/78502979/1-znl-2324/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
''Ažurirano: 30. svibnja 2024. (kraj sezone)''
&lt;ref name=&quot;mszz_1znl&quot;&gt; [https://nszz-zadar.hr/1-znl/ nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231012195734/https://nszz-zadar.hr/1-znl/ |date=12. listopada 2023. }}, pristupljeno 10. listopada 2023. (1.-5. kolo)&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;&gt; [https://semafor.hns.family/natjecanja/78502979/1-znl-2324/detaljno/ semafor.hns.family, ''2023/24 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 23/24 / 2023/2024 / Detaljno''], pristupljeno 10. listopada 2023. (1.-5. kolo); 28. ožujka 2024. (zaostala utakmica, 6.-10. kolo); 29. ožujka 2024. (11.-13. kolo); 4. travnja 2024. (14.-18. kolo); 25. svibnja 2024. (19.-23. kolo); 30. svibnja 2024. (24.-26. kolo) &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno-WB&quot;&gt; [https://web.archive.org/web/20240602074244/https://semafor.hns.family/natjecanja/78502979/1-znl-2324/detaljno/ semafor.hns.family, ''2023/24 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 23/24 / 2023/2024 / Detlajno''], wayback arhiva od 2. lipnja 2024. &lt;/ref&gt;  

{|style=&quot;width: 100%;font-size: 80%&quot;
|-
|style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;| ||style=&quot;width: 20%&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 1. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 9. rujna 2023.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' – Bibinje || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. rujna 2023.'''
|-
|'''Sabunjar''' – Velebit || 5:1 
|-
|Škabrnja '91 – Dalmatinac || 3:3 
|-
|'''Zlatna luka''' – Dragovoljac || 2:1 
|-
|Polača – '''Pakoštane''' || 0:4 
|-
|'''Nova zora''' – Zemunik || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. rujna 2023.'''
|-
|'''Galovac''' – Hajduk || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;mszz_1znl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 2. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. rujna 2023.'''
|-
|'''Bibinje''' – Nova zora || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. rujna 2023.'''
|-
|'''Velebit''' – Zemunik || 3:0 
|-
|'''Dalmatinac''' – Zlatna luka || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. rujna 2023.'''
|-
|'''Sabunjar''' – Škabrnja '91 || 3:1 
|-
|'''Galovac''' – Polača || 4:0 
|-
|Dragovoljac – Hajduk || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. rujna 2023.'''
|-
|'''Pakoštane''' – Abeceda sporta || 4:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;mszz_1znl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 3. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. rujna 2023.'''
|-
|Abeceda sporta – '''Galovac''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. rujna 2023.'''
|-
|Zemunik – '''Bibinje''' || 2:5 
|-
|Polača – '''Dragovoljac''' || 0:1 
|-
|Škabrnja '91 – Velebit || 1:1 
|-
|Hajduk – '''Dalmatinac''' || 0:1 
|-
|Zlatna luka – '''Sabunjar''' || 1:4 
|-
|Nova zora – '''Pakoštane''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;mszz_1znl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 4. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 30. rujna 2023.'''
|-
|Velebit – '''Bibinje''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. listopada 2023.'''
|-
|Pakoštane – Zemunik || 1:1 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Zlatna luka || 6:0 
|-
|'''Dragovoljac''' – Abeceda sporta || 5:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. listopada 2023.'''
|-
|Galovac – '''Nova zora''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 4. listopada 2023.'''
|-
|'''Dalmatinac''' – Polača || 5:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. listopada 2023.'''
|-
|'''Sabunjar''' – Hajduk || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;mszz_1znl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 5. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 7. listopada 2023.'''
|-
|Abeceda sporta – '''Dalmatinac''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 8. listopada 2023.'''
|-
|Zlatna luka – '''Velebit''' || 0:3 
|-
|'''Hajduk''' – Škabrnja '91 || 6:2 
|-
|Sabunjar – Polača || 2:2 
|-
|'''Nova zora''' – Dragovoljac || 4:2 
|-
|Zemunik – '''Galovac''' || 2:5 
|-
|'''Bibinje''' – Pakoštane || 5:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;mszz_1znl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}
|- 

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 6. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 14. listopada 2023.'''
|-
|Velebit – Pakoštane || 0:1 
|-
|Dalmatinac – Nova zora || 0:0 
|-
|Galovac – '''Bibinje''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. listopada 2023.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Zemunik || 8:1 
|-
|'''Sabunjar''' – Abeceda sporta || 3:0 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Polača || 1:0 
|-
|Zlatna luka – '''Hajduk''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 7. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 21. listopada 2023.'''
|-
|Škabrnja '91 – '''Abeceda sporta''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 22. listopada 2023.'''
|-
|'''Hajduk''' – Velebit || 2:1 
|-
|Nova zora – '''Sabunjar''' || 1:4 
|-
|Zemunik – '''Dalmatinac''' || 1:3 
|-
|Bibinje – Dragovoljac || 0:0 
|-
|'''Pakoštane''' – Galovac || 6:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. listopada 2023.'''
|-
|Polača – '''Zlatna luka''' || 3:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 8. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. listopada 2023.'''
|-
|'''Hajduk''' – Polača || 1:0 
|-
|'''Velebit''' – Galovac || 3:1 
|-
|Dalmatinac – '''Bibinje''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 29. listopada 2023.'''
|-
|Dragovoljac – '''Pakoštane''' || 1:6 
|-
|'''Sabunjar''' – Zemunik || 4:1 
|-
|Škabrnja '91 – '''Nova zora''' || 3:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 8. studenog 2023.'''
|-
|'''Zlatna luka''' – Abeceda sporta || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 9. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 4. studenog 2023.'''
|-
|Abeceda sporta – '''Hajduk''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. studenog 2023.'''
|-
|'''Polača''' – Velebit || 6:1 
|-
|'''Nova zora''' – Zlatna luka || 2:1 
|-
|Zemunik – '''Škabrnja '91''' || 0:2 
|-
|'''Bibinje''' – Sabunjar || 4:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Dalmatinac || 3:0 
|-
|'''Galovac''' – Dragovoljac || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 10. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. studenog 2023.'''
|-
|Dalmatinac – Galovac || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. studenog 2023.'''
|-
|'''Sabunjar''' – Pakoštane || 3:1 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Bibinje || 3:2 
|-
|'''Zlatna luka''' – Zemunik || 4:0 
|-
|'''Hajduk''' – Nova zora || 5:1 
|-
|Polača – Abeceda sporta || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 29. studenog 2023.'''
|-
|Velebit – '''Dragovoljac''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}
|- 

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 11. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. studenog 2023.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' – Velebit || 4:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. studenog 2023.'''
|-
|'''Nova zora''' – Polača || 2:0 
|-
|Zemunik – Hajduk || 1:1 
|-
|'''Galovac''' – Sabunjar || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 20. studenog 2023.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Dalmatinac || 8:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. studenog 2023.'''
|-
|Pakoštane – Škabrnja '91 || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 29. studenog 2023.'''
|-
|'''Bibinje''' – Zlatna luka || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 12. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. studenog 2023.'''
|-
|'''Velebit''' – Dalmatinac || 2:1 
|-
|Abeceda sporta – '''Nova zora''' || 0:5 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. studenog 2023.'''
|-
|'''Sabunjar''' – Dragovoljac || 1:0 
|-
|Škabrnja '91 – '''Galovac''' || 0:1 
|-
|Zlatna luka – '''Pakoštane''' || 0:2 
|-
|'''Hajduk''' – Bibinje || 2:0 
|-
|'''Polača''' – Zemunik || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 13. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. prosinca 2023.'''
|-
|Zemunik – Abeceda sporta || 2:2 
|-
|'''Bibinje''' – Polača || 4:2 
|-
|'''Pakoštane''' – Hajduk || 1:0 
|-
|'''Galovac''' – Zlatna luka || 4:1 
|-
|'''Dragovoljac''' – Škabrnja '91 || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 9. prosinca 2023.'''
|-
|Nova zora – '''Velebit''' || 0:2 
|-
|'''Sabunjar''' – Dalmatinac || 5:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 14. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. ožujka 2024.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Zlatna luka || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 2. ožujka 2024.'''
|-
|Dalmatinac – '''Škabrnja '91''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. ožujka 2024.'''
|-
|'''Velebit''' – Sabunjar || 2:1 
|-
|'''Hajduk''' – Galovac || 2:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Polača || 1:0 
|-
|'''Bibinje''' – Abeceda sporta  || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. ožujka 2024.'''
|-
|'''Zemunik''' – Nova zora || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 15. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 9. ožujka 2024.'''
|-
|Abeceda sporta – '''Pakoštane''' || 0:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. ožujka 2024.'''
|-
|Zemunik – '''Velebit''' || 1:5 
|-
|Nova zora – Bibinje || 1:1 
|-
|Polača – '''Galovac''' || 1:2 
|-
|'''Hajduk''' – Dragovoljac || 2:0 
|-
|'''Zlatna luka''' – Dalmatinac || 1:0 
|-
|Škabrnja '91 – '''Sabunjar''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 16. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. ožujka 2024.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Polača || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 16. ožujka 2024.'''
|-
|Velebit – '''Škabrnja '91''' || 0:1 
|-
|'''Galovac''' – Abeceda sporta || 1:0 
|-
|Dalmatinac – '''Hajduk''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. ožujka 2024.'''
|-
|'''Sabunjar''' – Zlatna luka || 4:2 
|-
|'''Pakoštane''' – Nova zora || 2:0 
|-
|Bibinje – Zemunik || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 17. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. ožujka 2024.'''
|-
|Abeceda sporta – Dragovoljac || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. ožujka 2024.'''
|-
|'''Bibinje''' – Velebit || 3:1 
|-
|Zemunik – '''Pakoštane''' || 1:2 
|-
|'''Nova zora''' – Galovac || 4:0 
|-
|Polača – Dalmatinac || 1:1 
|-
|'''Hajduk''' – Sabunjar || 2:0 
|-
|Zlatna luka – '''Škabrnja '91''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 18. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 1. travnja 2024.'''
|-
|'''Velebit''' – Zlatna luka || 1:0 
|-
|Škabrnja '91 – Hajduk || 1:1 
|-
|Polača – Sabunjar || 2:2 
|-
|'''Dalmatinac''' – Abeceda sporta || 1:0 
|-
|'''Galovac''' – Zemunik || 2:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Bibinje || 6:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. travnja 2024.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Nova zora || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}
|-

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 19. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. travnja 2024.'''
|-
|'''Bibinje''' – Galovac || 4:0 
|-
|'''Nova zora''' – Dalmatinac || 3:1 
|-
|Abeceda sporta – '''Sabunjar''' || 1:5 
|-
|'''Pakoštane''' – Velebit || 2:1 
|-
|Zemunik – '''Dragovoljac''' || 1:3 
|-
|'''Hajduk''' – Zlatna luka || 3:2 
|-
|Polača – '''Škabrnja '91''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 20. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 13. travnja 2024.'''
|-
|Velebit – '''Hajduk''' || 0:3 
|-
|Dalmatinac – '''Zemunik''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 14. travnja 2024.'''
|-
|'''Zlatna luka ''' – Polača || 4:1 
|-
|Abeceda sporta – Škabrnja '91 || 2:2 
|-
|'''Sabunjar''' – Nova zora || 2:0 
|-
|'''Galovac''' – Pakoštane || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. travnja 2024.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Bibinje || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 21. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 21. travnja 2024.'''
|-
|Galovac – '''Velebit''' || 0:1 
|-
|'''Pakoštane''' – Dragovoljac || 2:1 
|-
|'''Bibinje''' – Dalmatinac || 3:0 p.f. 
|-
|Zemunik – '''Sabunjar''' || 0:2 
|-
|Abeceda sporta – Zlatna luka || 1:1 
|-
|'''Polača''' – Hajduk || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. travnja 2024.'''
|-
|Nova zora – '''Škabrnja '91''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 22. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. travnja 2024.'''
|-
|Dragovoljac – '''Galovac''' || 0:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 27. travnja 2024.'''
|-
|Velebit – '''Polača''' || 2:5 
|-
|Dalmatinac – '''Pakoštane''' || 0:6 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 28. travnja 2024.'''
|-
|Hajduk – '''Abeceda sporta''' || 1:2 
|-
|'''Sabunjar''' – Bibinje || 6:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 8. svibnja 2024.'''
|-
|Zlatna luka – '''Nova zora''' || 1:3 
|-
|'''Škabrnja '91''' – Zemunik || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 23. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 3. svibnja 2024.'''
|-
|Dragovoljac- '''Velebit''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 4. svibnja 2024.'''
|-
|'''Abeceda sporta''' – Polača || 2:1 
|-
|'''Nova zora''' – Hajduk || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 5. svibnja 2024.'''
|-
|'''Galovac''' – Dalmatinac || 3:2 
|-
|'''Pakoštane''' – Sabunjar || 1:0 
|-
|Bibinje – Škabrnja '91 || 1:1 
|-
|Zemunik – '''Zlatna luka''' || 0:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}
|- 

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 24. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 10. svibnja 2024.'''
|-
|Zlatna luka – Bibinje || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 11. svibnja 2024.'''
|-
|'''Velebit''' – Abeceda sporta || 4:1 
|-
|Dalmatinac – '''Dragovoljac''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 12. svibnja 2024.'''
|-
|'''Polača''' – Nova zora || 2:0 
|-
|'''Hajduk''' – Zemunik || 5:3 
|-
|Škabrnja '91 – Pakoštane || 1:1 
|-
|'''Sabunjar''' – Galovac || 5:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 25. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 15. svibnja 2024.'''
|-
|'''Pakoštane''' – Zlatna luka || 5:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 17. svibnja 2024.'''
|-
|'''Dragovoljac''' – Sabunjar || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 18. svibnja 2024.'''
|-
|Dalmatinac – Velebit || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 19. svibnja 2024.'''
|-
|'''Galovac''' – Škabrnja '91 || 3:2 
|-
|Bibinje – '''Hajduk''' || 1:2 
|-
|Zemunik – '''Polača''' || 2:6 
|-
|'''Nova zora''' – Abeceda sporta || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| 26. kolo
|- 
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 23. svibnja 2024.'''
|-
|Škabrnja '91 – '''Dragovoljac''' || 1:3 
|-
|Dalmatinac – '''Sabunjar''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 24. svibnja 2024.'''
|-
|Polača – '''Bibinje''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 25. svibnja 2024.'''
|-
|Hajduk – '''Pakoštane''' || 0:3 
|-
|'''Velebit''' – Nova zora || 2:0 
|-
|'''Abeceda sporta''' – Zemunik || 5:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;|''' 26. svibnja 2024.'''
|-
|Zlatna luka – Galovac || 3:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt; 
|-
|}

|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
|-

|}

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno-WB&quot;/&gt; 

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 22 gola 
* Mate Šarin (''Pakoštane'') 
; 19 golova 
* Zvonimir Glavan (''Sabunjar'') 
; 16 golova 
* Nino Jurjević-Adžić (''Bibinje'') 
; 14 golova 
* Luka Miletić (''Sabunjar'' ) 
; 12 golova 
* Lucijan-Lovre Lisica (''Bibinje'') 
* David Filipović (''Velebit'') 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;| 
; 11 golova 
* Mateo Verunica (''Dragovoljac'') 
; 10 golova 
* Toni Letina (''Dragovoljac'') 
* Luka Buljat (''Hajduk'') 
* Ivan Prtenjača (''Polača'') 
* Josip Gagula (''Nova zora'' / ''Abeceda sporta'') 
|-
|}
&lt;small&gt; ''Ažurirano: 2. lipnja 2024.''&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2023./24.]]
* [[3. NL – Jug 2023./24.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2023./24.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2023./24.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2023./24.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr]
* [https://hr-hr.facebook.com/IZNLZADARSKA/ ''I ŽNL Zadarska'', facebook stranica]

== Izvori ==
* [https://nszz-zadar.hr/1-znl/ nszz-zadar.hr, ''1. ŽNL''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231012195734/https://nszz-zadar.hr/1-znl/ |date=12. listopada 2023. }} 
* [https://nszz-zadar.hr/nszz-dokumenti/ nszz-zadar.hr, ''Dokumenti''] 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/78502979/1-znl-2324/ semafor.hns.family, ''2023/24 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 23/24 / 2023/2024''] 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/78502979/1-znl-2324/detaljno/ semafor.hns.family, ''2023/24 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 23/24 / 2023/2024 / Detlajno''] 
* [https://web.archive.org/web/20240602074244/https://semafor.hns.family/natjecanja/78502979/1-znl-2324/detaljno/ semafor.hns.family, ''2023/24 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 23/24 / 2023/2024 / Detlajno''], wayback arhiva od 2. lipnja 2024.  
* [https://dalmatinskinogomet.hr/zadarska-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''ZADARSKA ŽNL''] 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2024.html#5hnl rsssf.org, ''Croatia 2023/24 / Sixth Level (1st County Leagues)''] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934#52981 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska / 23/24''] 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-1-znl-zadarska/2023-2024 tipsscore.com, ''1. ŽNL Zadarska – 2023-2024''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231012200250/https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-1-znl-zadarska/2023-2024 |date=12. listopada 2023. }} 
* [https://nszz-zadar.hr/wp-content/uploads/2023/08/Seniora-23-24.pdf nszz-zadar.hr, ''JEDINSTVENE PROPOZICIJE NATJECANJA PRVE ŽNL I DRUGE ŽNL ZA NATJECATELJSKU SEZONU 2023/2024''], objavljeno 11. srpnja 2023., preuzeto 10. listopada 2023. 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2023-24]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>lvnedjp7e2nr6agixzrywhj49gb9tys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ŽNL Zadarska 2010./11.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752059</id>
    <revision>
      <id>7520685</id>
      <parentid>7228003</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8988" sha1="kit8xacbdl1wqxz1uq0iupruerspq5i" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2010./11.#ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2010./11.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2010./11.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NŠK Podgradina|Podgradina]]
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 12
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 20 golova: &lt;br&gt; Marino Brkljača &lt;small&gt; (''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova zora Sveti Filip i Jakov]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[ŽNL Zadarska 2009./10.|2009./10.]]
| sljedeća sezona           = [[ŽNL Zadarska 2011./12.|2011./12.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarska]]''' (''1. ŽNL Zadarska'') u sezoni 2010./11. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu petog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. &lt;br&gt; 
U natjecanju je sudjelovalo dvanaest klubova, a ligu je osvojio klub ''[[NŠK Podgradina|&quot;Podgradina&quot;]]''. &lt;br&gt; 
Zbog manjka klubova ''[[2. ŽNL Zadarska]]'' nije igrana.

== Sustav natjecanja ==
Dvanaest klubova igralo dvokružnu ligu (22 kola).

== Momčadi ==

*''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NK Gorica|Gorica]]'' – [[Gorica (Sukošan)|Gorica]]
*''[[NK Murvica|Murvica]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NŠK Podgradina|Podgradina]]'' – [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]]
*''[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]'' – [[Glavica (Sukošan)|Glavica]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team8=GOR  |name_GOR=[[NK Gorica|Gorica]]
|team6=CRT  |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team9=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team2=DEB  |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]
|team7=VRČ  |name_VRČ=[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]
|team4=ZEM  |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team11=ARB |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]
|team1=POD  |name_POD=[[NŠK Podgradina|Podgradina]]
|team3=NOŠK |name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team12=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team10=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team5=MUR  |name_MUR=[[NK Murvica|Murvica]]

|win_GOR=9  |draw_GOR=5  |loss_GOR=8  |gf_GOR=37 |ga_GOR=35
|win_CRT=10 |draw_CRT=3  |loss_CRT=9  |gf_CRT=43 |ga_CRT=39
|win_NVZ=9  |draw_NVZ=4  |loss_NVZ=9  |gf_NVZ=44 |ga_NVZ=50
|win_DEB=11 |draw_DEB=6  |loss_DEB=5  |gf_DEB=39 |ga_DEB=25
|win_VRČ=9  |draw_VRČ=6  |loss_VRČ=7  |gf_VRČ=34 |ga_VRČ=36
|win_ZEM=9  |draw_ZEM=7  |loss_ZEM=6  |gf_ZEM=38 |ga_ZEM=25
|win_ARB=2  |draw_ARB=6  |loss_ARB=14 |gf_ARB=22 |ga_ARB=51
|win_POD=14 |draw_POD=4  |loss_POD=4  |gf_POD=45 |ga_POD=22
|win_NOŠK=10|draw_NOŠK=8 |loss_NOŠK=4 |gf_NOŠK=48|ga_NOŠK=30
|win_BIB=1  |draw_BIB=3  |loss_BIB=18 |gf_BIB=9  |ga_BIB=58
|win_DAL=8  |draw_DAL=5  |loss_DAL=9  |gf_DAL=27 |ga_DAL=26
|win_MUR=10 |draw_MUR=3  |loss_MUR=9  |gf_MUR=40 |ga_MUR=29

|status_POD=P

|adjust_points_ZEM=-1
|hth_ZEM=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_BIB=-4
|hth_BIB=4 boda oduzeto od saveza.

|col_R1=green1|text_R1=[[4. HNL – Jug A 2011./12.|4. HNL – Jug A]]
|result1=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#5hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARB !!BIB !!CRO !!DAL !!DEB !!GOR !!MUR !!NOŠK !!NOVZ !!POD !!VRČ !!ZEM
|-
|'''ARB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Arbanasi Zadar 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''GOR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gorica 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''MUR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Murvica 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova zora Sveti Filip i Jakov 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''POD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Podgradina 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''VRČ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vrčevo Glavica 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;14&quot;|
|-
|colspan=&quot;14&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 11. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 12. do 22. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano 
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[4. HNL – Jug A 2010./11.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, Nogometni savez Zadarske županije]

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/1526/1-znl/ semafor.hns.family, ''2010/11 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2010/2011''], pristupljeno 12. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231012062555/https://semafor.hns.family/natjecanja/1526/1-znl/ semafor.hns.family, ''2010/11 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2010/2011''], wayback arhiva 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/1526/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2010/11 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2010/2011 / Detaljno''], pristupljeno 12. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231012060857/https://semafor.hns.family/natjecanja/1526/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2010/11 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2010/2011 / Detaljno''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#5hnl rsssf.org, ''Croatia 2010/11 / Fifth Level''] 
* [http://hnl.weebly.com/1-381nl---zadarska1.html hnl.weebly.com, ''2010/11. / 1. ŽNL Zadarska''], pristupljeno 12. listopada 2023. 
* [https://hnl.weebly.com/uploads/5/3/3/8/5338322/5646298_orig.png hnl.weebly.com, ''2010/11. / 1. ŽNL Zadarska / 22 kolo'' (''&quot;Sportske novosri&quot;'')], preuzeto 12. listopada 2023. 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2010 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2010.''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2011 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2011.''] 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2010-11]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>kit8xacbdl1wqxz1uq0iupruerspq5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ŽNL Zadarska 2011./12.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752101</id>
    <revision>
      <id>7520688</id>
      <parentid>7228009</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:53:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10115" sha1="2kqifkgx9nn5ewg375dqpcp8xd00bfi" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2011./12.#ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2011./12.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2011./12.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Gorica|Gorica]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Gorica|Gorica]]&lt;br/&gt;[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]&lt;br/&gt;[[NK Bibinje|Bibinje]]&lt;br/&gt;[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]&lt;br/&gt;[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]&lt;br/&gt;[[NK Debeljak|Debeljak]]&lt;br/&gt;[[NŠK Galovac|Galovac]]&lt;br/&gt;[[NK Murvica|Murvica]]&lt;br/&gt;[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]&lt;br/&gt;[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]&lt;br/&gt;[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
| broj klubova              = 13
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 23 gola: &lt;br&gt; Tomislav Vulelija &lt;small&gt; (''[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo Glavica]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[ŽNL Zadarska 2010./11.|2010./11.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2012./13.|2012./13. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (1. ŽNL) &lt;/small&gt;]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska|ŽNL Zadarska]]''' (''1. ŽNL Zadarska'') u sezoni 2011./12. je predstavljala jedinu županijsku ligu u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu petog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju je sudjelovalo trinaest klubova, a ligu je osvojio klub ''[[NK Gorica|&quot;Gorica&quot;]]''.&lt;br&gt;
Reorganizacijom ligaškog natjecanja (ukinuta ''4. HNL – Jug''), ''1. ŽNL Zadarska'' je postala ligom četvrtog stupnja, a od preostalih klubova lige je formirana ''[[2. ŽNL Zadarska]]''.

== Sustav natjecanja ==
Trinaest klubova igralo dvokružnu ligu (26 kola, 24 utakmice po klubu).

== Momčadi ==

*''[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Croatia Turanj|Croatia]]'' – [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]
*''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]]
*''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]]
*''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
*''[[NK Gorica|Gorica]]'' – [[Gorica (Sukošan)|Gorica]]
*''[[NK Murvica|Murvica]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Velebit Gračac|Velebit]]'' – [[Gračac]]
*''[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]'' – [[Glavica (Sukošan)|Glavica]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=GOR  |name_GOR=[[NK Gorica|Gorica]]
|team5=CRT  |name_CRT=[[NK Croatia Turanj|Croatia Turanj]]
|team11=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team8=DEB  |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]
|team2=VRČ  |name_VRČ=[[NK Vrčevo Glavica|Vrčevo]]
|team10=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team6=ARB  |name_ARB=[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi]]
|team4=NOŠK |name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team9=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team12=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team7=MUR  |name_MUR=[[NK Murvica|Murvica]]
|team3=VLG  |name_VLG=[[NK Velebit Gračac|Velebit Gračac]]
|team13=GAL |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]

|win_GOR=13 |draw_GOR=6  |loss_GOR=5  |gf_GOR=42 |ga_GOR=31
|win_CRT=11 |draw_CRT=6  |loss_CRT=7  |gf_CRT=40 |ga_CRT=25
|win_NVZ=7  |draw_NVZ=3  |loss_NVZ=14 |gf_NVZ=27 |ga_NVZ=51
|win_DEB=10 |draw_DEB=5  |loss_DEB=9  |gf_DEB=31 |ga_DEB=25
|win_VRČ=12 |draw_VRČ=6  |loss_VRČ=6  |gf_VRČ=47 |ga_VRČ=34
|win_ZEM=10 |draw_ZEM=3  |loss_ZEM=11 |gf_ZEM=38 |ga_ZEM=39
|win_ARB=10 |draw_ARB=7  |loss_ARB=7  |gf_ARB=38 |ga_ARB=29
|win_NOŠK=12|draw_NOŠK=5 |loss_NOŠK=7 |gf_NOŠK=45|ga_NOŠK=26
|win_BIB=12 |draw_BIB=2  |loss_BIB=10 |gf_BIB=35 |ga_BIB=36
|win_DAL=6  |draw_DAL=4  |loss_DAL=14 |gf_DAL=24 |ga_DAL=38
|win_MUR=10 |draw_MUR=5  |loss_MUR=9  |gf_MUR=43 |ga_MUR=30
|win_VLG=12 |draw_VLG=5  |loss_VLG=7  |gf_VLG=56 |ga_VLG=31
|win_GAL=1  |draw_GAL=3  |loss_GAL=20 |gf_GAL=11 |ga_GAL=82

|status_GOR=P,R
|status_VRČ=R
|status_CRT=R
|status_ARB=R
|status_MUR=R
|status_DEB=R
|status_BIB=R
|status_ZEM=R
|status_NVZ=R
|status_DAL=R
|status_GAL=R

|adjust_points_ARB=-1
|hth_ARB=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_GOR=-1
|hth_GOR=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_BIB=-3
|hth_BIB=3 boda oduzeto od saveza.

|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2012./13.|2. ŽNL]]
|result1=R1|result2=R1|result5=R1|result6=R1|result7=R1|result8=R1|result9=R1|result10=R1|result11=R1|result12=R1|result13=R1

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#5hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ARB !!BIB !!CRO !!DAL !!DEB !!GAL !!GOR !!MUR !!NOŠK !!NOVZ !!VEL !!VRČ !!ZEM 
|-
|'''ARB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Arbanasi Zadar 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''CRO'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Croatia Turanj 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''GOR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Gorica 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''MUR'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Murvica 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova zora Sveti Filip i Jakov 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Gračac 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''VRČ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Vrčevo Glavica 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;15&quot;|
|-
|colspan=&quot;15&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[4. HNL – Jug A 2011./12.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, Nogometni savez Zadarske županije]

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/1893/1-znl/ semafor.hns.family, ''2011/12 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2011/2012''], pristupljeno 12. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231012144348/https://semafor.hns.family/natjecanja/1893/1-znl/ semafor.hns.family, ''2011/12 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2011/2012''], wayback arhiva 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/1893/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2011/12 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2011/2012 / Detaljno''], pristupljeno 12. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231012145924/https://semafor.hns.family/natjecanja/1893/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2011/12 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2011/2012 / Detaljno''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2012.html#5hnl rsssf.org, ''Croatia 2011/12 / Fifth Level''] 
* [http://hnl.weebly.com/1-381nl---zadarska.html hnl.weebly.com, ''2011/12. / 1. ŽNL Zadarska''], pristupljeno 12. listopada 2023. 
* [https://hnl.weebly.com/uploads/5/3/3/8/5338322/6763023_orig.png hnl.weebly.com, ''2011/12. / 1. ŽNL Zadarska / 26 kolo'' (''&quot;Sportske novosri&quot;'')], preuzeto 12. listopada 2023. 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2011 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2011.''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2012 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2012.''] 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2011-12]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2011./12.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>2kqifkgx9nn5ewg375dqpcp8xd00bfi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2012./13.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752126</id>
    <revision>
      <id>7520708</id>
      <parentid>7456291</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9760" sha1="6zpvds93z4vjp8bqvdzb9fccsbuyy47" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2012./13.#1. ŽNL Zadarska|l1=4. rang HNL-a 2012./13.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2012./13.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Polača|Polača]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Velebit Gračac|Velebit Gračac]]&lt;br/&gt;[[NŠK Podgradina|Podgradina]]&lt;br/&gt;[[NK Pag|Pag]]
| broj klubova              = 14  
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 19 golova: &lt;br&gt; Martin Bačkov &lt;small&gt; (''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[ŽNL Zadarska 2011./12.|2011./12. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (ŽNL) &lt;/small&gt;]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2013./14.|2013./14.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2012./13. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju je sudjelovalo četrnaest klubova, a ligu je osvojio klub ''[[NK Polača|&quot;Polača&quot;]]''.

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igralo dvokružnu ligu (26 kola).

== Momčadi ==

*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Pag|Pag]]'' – [[Pag (grad)|Pag]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NŠK Podgradina|Podgradina]]'' – [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[NK Velebit Gračac|Velebit]]'' – [[Gračac]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team2=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team3=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team4=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team5=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team6=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team7=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team8=NOŠK |name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team9=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team10=VLG |name_VLG=[[NK Velebit Gračac|Velebit Gračac]]
|team11=RAŠ |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]
|team12=ZRM |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team13=POD |name_POD=[[NŠK Podgradina|Podgradina]]
|team14=PAG |name_PAG=[[NK Pag|Pag]]

|win_POL=23 |draw_POL=1  |loss_POL=2  |gf_POL=90 |ga_POL=19
|win_ŠKA=15 |draw_ŠKA=7  |loss_ŠKA=4  |gf_ŠKA=62 |ga_ŠKA=24
|win_HAJ=15 |draw_HAJ=6  |loss_HAJ=5  |gf_HAJ=63 |ga_HAJ=31
|win_DRA=15 |draw_DRA=4  |loss_DRA=7  |gf_DRA=61 |ga_DRA=30
|win_SAB=13 |draw_SAB=6  |loss_SAB=7  |gf_SAB=54 |ga_SAB=37
|win_ZLL=11 |draw_ZLL=4  |loss_ZLL=11 |gf_ZLL=45 |ga_ZLL=35
|win_HRV=10 |draw_HRV=7  |loss_HRV=9  |gf_HRV=38 |ga_HRV=35
|win_NOŠK=8 |draw_NOŠK=6 |loss_NOŠK=12|gf_NOŠK=32|ga_NOŠK=41
|win_PAK=8  |draw_PAK=4  |loss_PAK=14 |gf_PAK=39 |ga_PAK=45
|win_VLG=7  |draw_VLG=6  |loss_VLG=13 |gf_VLG=34 |ga_VLG=62
|win_RAŠ=8  |draw_RAŠ=3  |loss_RAŠ=15 |gf_RAŠ=35 |ga_RAŠ=65
|win_ZRM=6  |draw_ZRM=4  |loss_ZRM=16 |gf_ZRM=28 |ga_ZRM=74
|win_POD=5  |draw_POD=5  |loss_POD=16 |gf_POD=34 |ga_POD=79
|win_PAG=4  |draw_PAG=5  |loss_PAG=17 |gf_PAG=22 |ga_PAG=60

|status_POL=P
|status_POD=R
|status_VLG=R
|status_PAG=R

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2013./14.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2013./14.|2. ŽNL]]
|result13=R1
|col_W=black3|text_W=Odustali nakon natjecanja
|result10=W|result14=W

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2013.html#4hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DRA !!HAJ !!HRV !!NOŠK !!PAG !!PAK !!POD !!POL !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZLL !!ZRM
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''PAG'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pag 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''POD'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Podgradina 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Gračac 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja Obrovac 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[3. HNL – Jug 2012./13.]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2012./13.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2012./13.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2012./13.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/2329/1-znl/ semafor.hns.family, ''2012/13 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2012/2013''], pristupljeno 13. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231013054045/https://semafor.hns.family/natjecanja/2329/1-znl/ semafor.hns.family, ''2012/13 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2012/2013''], wayback arhiva 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/2329/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2012/13 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2012/2013 / Detaljno''], pristupljeno 13. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231013053310/https://semafor.hns.family/natjecanja/2329/1-znl/detaljno/ semafor.hns.family, ''2012/13 / ŽNS zadarski / 1. žnl / 2012/2013 / Detaljno''], wayback arhiva
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2013.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2012/13 / Fourth Level (1st county leagues)''] 
* [https://web.archive.org/web/20150402154155/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici nszz-zadar.hr, ''Glasnici''], wayback arhiva 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2012 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2012.''] 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2013 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2013.''] 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2012-13]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 2012./13.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>6zpvds93z4vjp8bqvdzb9fccsbuyy47</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2013./14.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752348</id>
    <revision>
      <id>7520709</id>
      <parentid>7456285</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9858" sha1="5sycaewi5a048ggd0vfjo7jr5e9a5m6" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2013./14.#1. ŽNL Zadarska|l1=4. rang HNL-a 2013./14.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2013./14.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Polača|Polača]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 21 gol: &lt;br&gt; Blaž Zubčić &lt;small&gt; (''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2012./13.|2012./13.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2014./15.|2014./15.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2013./14. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju je sudjelovalo četrnaest klubova, a ligu je drugi put zaredom osvojio klub ''[[NK Polača|&quot;Polača&quot;]]''.

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igralo dvokružnu ligu (26 kola).

== Momčadi ==

*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' – [[Biograd na Moru]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]'' – [[Obrovac]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team11=ŠKA |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team4=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team5=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team8=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]
|team3=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team10=HRV |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team9=NOŠK |name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team6=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team7=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team12=RAŠ |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]
|team14=ZRM |name_ZRM=[[NK Zrmanja Obrovac|Zrmanja]]
|team13=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team2=PRI  |name_PRI=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]

|win_POL=21 |draw_POL=2  |loss_POL=3  |gf_POL=73 |ga_POL=24
|win_ŠKA=7  |draw_ŠKA=4  |loss_ŠKA=15 |gf_ŠKA=34 |ga_ŠKA=52
|win_HAJ=15 |draw_HAJ=3  |loss_HAJ=8  |gf_HAJ=51 |ga_HAJ=30
|win_DRA=13 |draw_DRA=4  |loss_DRA=9  |gf_DRA=49 |ga_DRA=38
|win_SAB=10 |draw_SAB=3  |loss_SAB=13 |gf_SAB=38 |ga_SAB=48
|win_ZLL=18 |draw_ZLL=0  |loss_ZLL=8  |gf_ZLL=50 |ga_ZLL=40
|win_HRV=8  |draw_HRV=3  |loss_HRV=15 |gf_HRV=31 |ga_HRV=55
|win_NOŠK=7 |draw_NOŠK=7 |loss_NOŠK=12|gf_NOŠK=34|ga_NOŠK=47
|win_PAK=10 |draw_PAK=10 |loss_PAK=6  |gf_PAK=33 |ga_PAK=25
|win_VLB=12 |draw_VLB=3  |loss_VLB=11 |gf_VLB=57 |ga_VLB=36
|win_RAŠ=6  |draw_RAŠ=3  |loss_RAŠ=17 |gf_RAŠ=34 |ga_RAŠ=65
|win_ZRM=4  |draw_ZRM=4  |loss_ZRM=18 |gf_ZRM=32 |ga_ZRM=73
|win_BIB=5  |draw_BIB=5  |loss_BIB=16 |gf_BIB=28 |ga_BIB=55
|win_PRI=19 |draw_PRI=3  |loss_PRI=4  |gf_PRI=69 |ga_PRI=25

|status_POL=P
|status_ZRM=R

|adjust_points_HRV=-1
|hth_HRV=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_BIB=-1
|hth_BIB=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_ZRM=-7
|hth_ZRM=7 bodova oduzeto od saveza.

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2014./15.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2014./15.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/22658/1-znl-1314/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!DRA !!HAJ !!HRV !!NOŠK !!PAK !!POL !!PRI !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZLL !!ZRM 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''PRI'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Primorac Biograd na Moru 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZRM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zrmanja Obrovac 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2013./14.]]
* [[3. HNL – Jug 2013./14.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2013./14.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2013./14.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/22658/1-znl-1314/ semafor.hns.family, ''2013/14 / ŽNS zadarski / 1. žnl 13/14 / 2013/2014''], pristupljeno 16. listopada 2023.
* [https://web.archive.org/web/20231016053411/https://semafor.hns.family/natjecanja/22658/1-znl-1314/ semafor.hns.family, ''2013/14 / ŽNS zadarski / 1. žnl 13/14 / 2013/2014''], wayback arhiva
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/22658/1-znl-1314/detaljno/ semafor.hns.family, ''2013/14 / ŽNS zadarski / 1. žnl 13/14 / 2013/2014 / Detaljno''], pristupljeno 16. listopada 2023.
* [https://web.archive.org/web/20231016053804/https://semafor.hns.family/natjecanja/22658/1-znl-1314/detaljno/ semafor.hns.family, ''2013/14 / ŽNS zadarski / 1. žnl 13/14 / 2013/2014 / Detaljno''], wayback arhiva
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2014.html#4hnl rsssf.org, ''Croatia 2013/14 / Fourth Level (1st county leagues)'']
* [https://web.archive.org/web/20150402154155/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici nszz-zadar.hr, ''Glasnici''], wayback arhiva
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2013 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2013.'']
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2014 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2014.'']
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2013-14]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2013./14.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>5sycaewi5a048ggd0vfjo7jr5e9a5m6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2014./15.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752431</id>
    <revision>
      <id>7520710</id>
      <parentid>7456287</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:58:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9749" sha1="i6et1zvlu6xryjphcokvavy2j2xe3vz" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2014./15.#|l1=4. rang HNL-a 2014./15.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2014./15.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
| promovirani               = [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
| degradirani               = [[NK Raštane|Raštane]]&lt;br/&gt;[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 23 gola: &lt;br&gt; Luka Vodopija &lt;small&gt; (''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2013./14.|2013./14.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2015./16.|2015./16.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2014./15. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju je sudjelovalo četrnaest klubova, a ligu je osvojio klub ''[[HNK Primorac Biograd na Moru|&quot;Primorac&quot;]]'' iz [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]].

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igralo dvokružnu ligu (26 kola).

== Momčadi ==

*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK]]'' – [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' – [[Biograd na Moru]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team2=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team4=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team5=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team7=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team11=SAB |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team3=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team8=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team14=NOŠK|name_NOŠK=[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]]
|team10=PAK |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team6=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team9=RAŠ  |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane (Gornje Raštane)]] {{fusg|RAŠ}} 
|team12=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik (Zemunik Donji)]]
|team13=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team1=PRI  |name_PRI=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]

|win_POL=16 |draw_POL=5  |loss_POL=5  |gf_POL=66 |ga_POL=39
|win_ŠKA=13 |draw_ŠKA=3  |loss_ŠKA=10 |gf_ŠKA=55 |ga_ŠKA=47
|win_HAJ=10 |draw_HAJ=6  |loss_HAJ=10 |gf_HAJ=36 |ga_HAJ=36
|win_DRA=8  |draw_DRA=8  |loss_DRA=10 |gf_DRA=30 |ga_DRA=32
|win_SAB=9  |draw_SAB=3  |loss_SAB=14 |gf_SAB=43 |ga_SAB=57
|win_ZLL=12 |draw_ZLL=6  |loss_ZLL=8  |gf_ZLL=54 |ga_ZLL=45
|win_HRV=9  |draw_HRV=5  |loss_HRV=12 |gf_HRV=45 |ga_HRV=58
|win_NOŠK=6 |draw_NOŠK=6 |loss_NOŠK=14|gf_NOŠK=38|ga_NOŠK=55
|win_PAK=8  |draw_PAK=6  |loss_PAK=12 |gf_PAK=28 |ga_PAK=38
|win_VLB=9  |draw_VLB=5  |loss_VLB=12 |gf_VLB=40 |ga_VLB=39
|win_RAŠ=7  |draw_RAŠ=10 |loss_RAŠ=9  |gf_RAŠ=32 |ga_RAŠ=47
|win_ZEM=8  |draw_ZEM=4  |loss_ZEM=14 |gf_ZEM=40 |ga_ZEM=55
|win_BIB=8  |draw_BIB=4  |loss_BIB=14 |gf_BIB=42 |ga_BIB=59
|win_PRI=23 |draw_PRI=1  |loss_PRI=2  |gf_PRI=80 |ga_PRI=22

|status_PRI=P
|status_NOŠK=R
|status_RAŠ=R

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2015./16.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2015./16.|2. ŽNL]]
|result14=R1
|col_W=black3|text_W=Odustali nakon natjecanja
|result9=W

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/22948/1-znl-1415/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;
&lt;small&gt; 
{{fusd|RAŠ}} NK Raštane je odustalo od sezone 2015./16. 
&lt;/small&gt;

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!DRA !!HAJ !!HRV !!NOŠK !!PAK !!POL !!PRI !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZEM !!ZLL 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''NOŠK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|NOŠK Novigrad 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''PRI'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Primorac Biograd na Moru 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/22948/1-znl-1415/ semafor.hns.family, ''2014/15 / ŽNS zadarski / 1. žnl 14/15 / 2014/2015''], pristupljeno 17. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231017052756/https://semafor.hns.family/natjecanja/22948/1-znl-1415/ semafor.hns.family, ''2014/15 / ŽNS zadarski / 1. žnl 14/15 / 2014/2015''],wayback arhiva 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/22948/1-znl-1415/detaljno/ semafor.hns.family, ''2014/15 / ŽNS zadarski / 1. žnl 14/15 / 2014/2015 / Detaljno''], pristupljeno 17. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231017053102/https://semafor.hns.family/natjecanja/22948/1-znl-1415/detaljno/ semafor.hns.family, ''2014/15 / ŽNS zadarski / 1. žnl 14/15 / 2014/2015 / Detaljno''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2015.html#5hnl rsssf.org, ''Croatia 2014/15 / Fifth Level''] 
* [https://web.archive.org/web/20150402154155/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/dokumenti/glasnici nszz-zadar.hr, ''Glasnici''], wayback arhiva 
* [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=2014 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''&quot;Slobodna Dalmacija&quot;'', ''Godina 2014.''] 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2014-15]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2014./15.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>i6et1zvlu6xryjphcokvavy2j2xe3vz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2015./16.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752490</id>
    <revision>
      <id>7520714</id>
      <parentid>7456290</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:05:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8897" sha1="q9iokm1w4lmp4pv7qn9huzieumadgs6" xml:space="preserve">{{sporedni|4. rang HNL-a 2015./16.#1. ŽNL Zadarska|l1=4. rang HNL-a 2015./16.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2015./16.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = IV.
| prvaci                    = [[NK Polača|Polača]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
| broj klubova              = 13
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 24 gola: &lt;br&gt; Antonio Žilić &lt;small&gt; (''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2014./15.|2014./15.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2016./17.|2016./17.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2015./16. je predstavljala prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu četvrtog stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju je sudjelovalo trinaest klubova, a ligu je osvojio klub ''[[NK Polača|&quot;Polača&quot;]]''.

== Sustav natjecanja ==
Trinaest klubova igralo dvokružnu ligu (26 kola, 24 utakmice po klubu).

== Momčadi ==

*''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
*''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]]
*''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
*''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]]
*''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
*''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
*''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
*''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
*''[[NK Škabrnja|Škabrnja]]'' – [[Škabrnja]]
*''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
*''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]'' – [[Sukošan]]
*''[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]'' – [[Zemunik Donji]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team1=POL  |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team4=ŠKA  |name_ŠKA=[[NK Škabrnja|Škabrnja]]
|team9=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team6=DRA  |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team8=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team5=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]]
|team11=HRV |name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team3=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team10=VLB |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team13=NVZ |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team12=ZEM |name_ZEM=[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik]]
|team7=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team2=DAL  |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]

|win_POL=16 |draw_POL=3  |loss_POL=5  |gf_POL=63 |ga_POL=24
|win_ŠKA=11 |draw_ŠKA=4  |loss_ŠKA=9  |gf_ŠKA=51 |ga_ŠKA=37
|win_HAJ=8  |draw_HAJ=5  |loss_HAJ=11 |gf_HAJ=32 |ga_HAJ=35
|win_DRA=9  |draw_DRA=8  |loss_DRA=7  |gf_DRA=35 |ga_DRA=30
|win_SAB=10 |draw_SAB=3  |loss_SAB=11 |gf_SAB=43 |ga_SAB=63
|win_ZLL=9  |draw_ZLL=10 |loss_ZLL=5  |gf_ZLL=42 |ga_ZLL=35
|win_HRV=6  |draw_HRV=7  |loss_HRV=11 |gf_HRV=23 |ga_HRV=41
|win_PAK=11 |draw_PAK=6  |loss_PAK=7  |gf_PAK=31 |ga_PAK=21
|win_VLB=8  |draw_VLB=4  |loss_VLB=12 |gf_VLB=49 |ga_VLB=41
|win_NVZ=5  |draw_NVZ=4  |loss_NVZ=15 |gf_NVZ=36 |ga_NVZ=70
|win_ZEM=6  |draw_ZEM=2  |loss_ZEM=16 |gf_ZEM=37 |ga_ZEM=67
|win_BIB=11 |draw_BIB=2  |loss_BIB=11 |gf_BIB=42 |ga_BIB=50
|win_DAL=15 |draw_DAL=4  |loss_DAL=5  |gf_DAL=55 |ga_DAL=25

|status_POL=P
|status_NVZ=R

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2016./17.|3. HNL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2016./17.|2. ŽNL]]
|result13=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/23334/1-znl-1516/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BIB !!DAL !!DRA !!HAJ !!HRV !!NOVZ !!PAK !!POL !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZEM !!ZLL 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno 
| ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''HRV'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hrvatski vitez Posedarje 
| || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''NOVZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora Sveti Filip i Jakov 
| || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || || 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || || 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || || 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja 
| || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || || 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
| || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || || 
|-
|'''ZEM'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zemunik (Zemunik Donji) 
| || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna Luka Sukošan 
| || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| 
|-
!colspan=&quot;15&quot;|
|-
|colspan=&quot;15&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori:&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2015./16.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2015./16.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2015./16.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2015./16.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije''] 

== Izvori ==
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/23334/1-znl-1516/ semafor.hns.family, ''2015/16 / ŽNS zadarski / 1. žnl 15/16 / 2015/2016''], pristupljeno 18. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231018052604/https://semafor.hns.family/natjecanja/23334/1-znl-1516/ semafor.hns.family, ''2015/16 / ŽNS zadarski / 1. žnl 15/16 / 2015/2016''], waybak arhiva 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/23334/1-znl-1516/detaljno/ semafor.hns.family, ''2015/16 / ŽNS zadarski / 1. žnl 15/16 / 2015/2016 / Detaljno''], pristupljeno 18. listopada 2023. 
* [https://web.archive.org/web/20231018052912/https://semafor.hns.family/natjecanja/23334/1-znl-1516/detaljno/ semafor.hns.family, ''2015/16 / ŽNS zadarski / 1. žnl 15/16 / 2015/2016 / Detaljno''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2016.html#5hnl rsssf.org, ''Croatia 2015/16 / Fifth Level (1st county leagues)''] 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2015-16]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2015./16.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>q9iokm1w4lmp4pv7qn9huzieumadgs6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:SZuHR</title>
    <ns>10</ns>
    <id>754324</id>
    <revision>
      <id>7521022</id>
      <parentid>7454822</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <origin>7521022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3795" sha1="r6cobmkx1vooju299ia6loa6imi0x6h" xml:space="preserve">{{Navigacija
| navbar  = {{#if:Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj | | bez}}
| naziv   = SZuHR
| naslov  = [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
| slika   = 
| stanje  = collapsed

| style   = text-align:center;
| osnovna-style = 
| naslov-style  = {{#if:&amp;#35;90ccf0| background:&amp;#35;90ccf0}}
| grupa-style   = background:#EEEEEE; padding-right: 1em; text-align:right; width:10%;
| popis-style   = 
| parni-style   = 
| neparni-style = 
| bodystyle     = 

| iznad-style = text-align:center; background:#EEEEEE;
| iznad = [[Slobodno zidarstvo|Slobodni zidari (masoni)]] djeluju na području [[Hrvatska|Hrvatske]] od 1763. – 1795., 1806. – 1813., 1870. – 1940. te od 1993.

| grupa1  = općenito
| popis1  = [[Dodatak:Popis slobodnih zidara iz Hrvatske|popis slobodnih zidara]] ([[Ivan VIII. Drašković]]) • [[Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj|povijest slobodnog zidarstva]] ([[Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama|Ilirske pokrajine]]) • [[Škotski red u Hrvatskoj]]

| grupa2  = [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]
| popis2  = [[Loža &quot;Ratno prijateljstvo&quot;|&quot;Ratno prijateljstvo&quot;]] • [[Loža &quot;Savršeni savez&quot;|&quot;Savršeni savez&quot;]] • [[Loža &quot;Budnost&quot;|&quot;Budnost&quot;]] • [[Loža &quot;Mudrost&quot;|&quot;Mudrost&quot;]] • [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|&quot;Ljubav bližnjega&quot;]] • [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]] • [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;|&quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;]] • [[Loža &quot;Sirius&quot;|&quot;Sirius&quot;]] • [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] • [[Loža &quot;Pravednost&quot;|&quot;Pravednost&quot;]] • [[Loža &quot;Ilirija&quot;|&quot;Ilirija&quot;]] • [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|&quot;Tri svjetla&quot;]]

| grupa3  = [[Velika loža|velike lože]]
| popis3  = {{navigacija podgrupa| grupa-style = background:#EEEEEE; padding-right: 1em; text-align:right; width:7%;

     | grupa5= muške
     | popis5= [[Velika loža Hrvatske]] ([[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]) • [[Velika regularna loža Hrvatske|Velika regularna loža Hrvatske]] ([[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]])

     | grupa6= [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite]]
     | popis6= [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] • [[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]] • [[Velika simbolička loža Hrvatske]] • [[Svjetska unija Libertas 5775|velike lože pri Uniji Libertas]]

     | grupa7= inozemne
     | popis7= [[Veliki orijent Francuske na Balkanu|Veliki orijent Francuske]] (mješovita) • [[Velika ženska loža Francuske]] (ženska) • [[Veliki orijent Slovenije]] (mješovita) • [[Časni red univerzalne komasonerije|Univerzalna komasonerija]] (mješovita)
     
     }}

| grupa4  = bivše velike lože
| popis4  = [[Velika pokrajinska loža Hrvatske]] (1775. – 1784.) • [[Velika zemaljska loža Austrije]] (1784. – 1794.) • [[Velika loža Ugarske|Velika loža sv. Ivana Ugarske]] (1871. – 1886.) • [[Velika simbolička loža Ugarske]] (1886. – 1918.) • [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.) • [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;]] (1919. – 1940.) • [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.) • [[Velika loža Croatia]] (2017. – 2021.)

| grupa5  = [[Obred (slobodno zidarstvo)|obredi]]
| popis5  = [[Austrijski obred]] • [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] • [[Draškovićeva opservancija]] • [[Francuski obred]] • [[Obred Memfisa-Mizraima]] • [[Yorčki obred]]

| ispod = [[Slobodno zidarstvo u Austriji|Austrija]] • [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina]] • [[Slobodno zidarstvo u Mađarskoj|Mađarska]] • [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji|Slovenija]] • [[Slobodno zidarstvo u Srbiji|Srbija]]
| ispod-style = background:#EEEEEE; text-align:center;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|*]]
[[Kategorija:Skupni slobodnozidarski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>r6cobmkx1vooju299ia6loa6imi0x6h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika loža Ugarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>756366</id>
    <revision>
      <id>7521026</id>
      <parentid>7358158</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:05:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Lože */</comment>
      <origin>7521026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16221" sha1="kl4or5ls77m0lbglgxqqmvdgm0j5l9j" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža sv. Ivana Ugarske
|izvorno ime = Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy
|logo = 
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica = 
|moto = 
|nasljednik = [[Velika simbolička loža Ugarske]]
|osnivač = [[Velika loža &quot;Sunce&quot;]]
|utemeljena = [[30. siječnja]] [[1870.]]
|prestala postojati = [[21. ožujka]] [[1886.]]
|tip = [[velika loža]]
|središte = [[Budimpešta]]
|ključni ljudi = Ferenc Pulszky, veliki majstor
|lokacija = [[Zemlje Krune sv. Stjepana]]
|broj članova =
}}
'''Velika loža sv. Ivana Ugarske''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy'') je bila [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] koja je djelovala od 1870. do 1886. godine na teritoriju [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]]. Prethodnica je [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].

Pod zaštitom ove velike lože osnovana je i prva hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na područji [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine]], i to u [[Sisak|Sisku]] [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] 1872. godine.

== Povijest ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Than Portrait of Ferenc Pulszky.jpg
| width1      = 145
| caption1    = Ferenc Pulszky (1814. – 1897.), portret slikara Móra Thana

| image2      = Jankó János - Pulszky karikatúra.jpg
| width2      = 140
| caption2    = Pulszky u odori velikog majstora, [[karikatura]] Jánosa Janka

}}
Godine 1795. godine carskim dekretom [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|car Franjo II.]] zabranjeno je [[slobodno zidarstvo]] u čitavoj [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/prva-zabrana-masonerije-u-na-hrvatskim-prostorima-bila-je-zbog-zalaganja-za-federalizaciju-habzburske-monarhije/25319/|title=Prva zabrana masonerije u na Hrvatskim prostorima bila je zbog zalaganja za federalizaciju Habzburške monarhije|access-date=2023-12-16|website=blagamisterije.com}}&lt;/ref&gt; a time i u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]], pa su tako prestale s radom i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. Nakon [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] [[1867.]] godine Ugarska je postala [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|zasebna kraljevina]] unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] što je omogućilo slobodnom zidarstvu da se formalno ponovno uspostavi. 

Pod zaštitom [[Velika loža &quot;Sunce&quot;|Velike lože &quot;Sunce&quot;]] iz Bayreutha, [[Kraljevina Bavarska]], do 1870. godine u Ugarskoj osnovano je sedam [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], i to Loža &quot;Zajedništvo u državi&quot; u [[Pešta|Pešti]] (1868.), Loža &quot;Tri bijela ljiljana&quot; u [[Temišvar]]u (1869.), Loža &quot;Bratsko sjedište&quot; u [[Šopron]]u (1869.), Loža &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]] (1869.), Loža &quot;Sveti Stjepan&quot; u Pešti (1870.), Loža &quot;Széchenyi&quot; u [[Arad (Arad, Rumunjska)|Aradu]] i Loža &quot;Istina&quot; u [[Bratislava|Bratislavi]]. Ovih sedam loža je [[30. siječnja]] 1870. osnovalo Veliku ložu sv. Ivana  Ugarske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://szk.miraheze.org/wiki/Magyarorsz%C3%A1gi_J%C3%A1nosrendi_Nagyp%C3%A1holy_(1870-1886)|title=Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy (1870-1886)|access-date=2023-12-16|website=miraheze.org|language=hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|title=The Origins of the Symbolic Grand Lodge of Hungary|access-date=2023-12-16|website=ststephenlodge.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20221129115737/http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|archive-date=2022-11-29|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine osnovane su i Loža &quot;Arpad&quot; u [[Segedin]]u i Loža &quot;Starovjerni&quot; u Pešti.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Godine 1871. osnovano je čak osam loža. U Pešti su osnovane Loža &quot;Napredak&quot; i Loža &quot;Galilei&quot;, u [[Sisak|Sisku]] je osnovana [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]], u austrijskom [[Matrštof (kotar)|Novom Selu]] Loža &quot;Humanitas&quot;, u [[Bukurešt]]u Loža &quot;Bratstvo&quot;, u [[Karaš-severinska županija|Oravici]] Loža &quot;Sretno s 3 ključa&quot;, kao i kod [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]]a dvije lože, Loža &quot;Petőfi&quot; (Aradul Nou) i Loža &quot;Konkordija&quot; (Lipova).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Od 1872. do 1874. godine osnovano je još sedam loža. U [[Bratislava|Bratislavi]] su osnovane tri lože,  Loža &quot;Do tajnovitosti&quot; (1873.), Loža &quot;Budućnost&quot; (1874.) i Loža &quot;Sokrat&quot; (1877.), a u [[Jura (Mađarska)|Juri]] dvije, Loža &quot;Károly Kisfaludy&quot; (1872.) i Loža &quot;Sándor Kisfaludy&quot; (1873.). U [[Budimpešta|Budimpešti]] je osnovana Loža &quot;Ferenc Kazinczy&quot; (1873.) a u rumunjskoj [[Ričica (Rumunjska)|Ričici]] Loža &quot;Svjetlo i istina&quot; (1873.).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

U razdoblju od 1875. do 1878. godine osnovano je osam loža dok ih je devet prestalo s radom. U Bratislavi su osnovane tri lože, Loža &quot;Sloga&quot; (1875.), Loža &quot;Prijateljstvo&quot; (1876.) i Loža &quot;Kolumbo do oceana&quot; (1877.). U [[Brașov (grad)|Brașovu]] je osnovana Loža &quot;Tri kolone&quot; (1877.), u [[Oradea|Oradei]] Loža &quot;Kralj Ladislav&quot; (1876.) te u [[Maramureș (županija)|Sighetu Marmației]] Loža &quot;Tisa&quot; (1877.). U [[Vesprimska županija|Pápi]] je osnovana Loža &quot;Ferenc Kölcsey&quot; (1875.), a u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] Loža &quot;Gorje&quot; (1878.). Lože koje su prestale s radom tijkom ovog razdoblja su: Loža &quot;Zajedništvo u državi&quot; (1875.), Loža &quot;Domoljublje&quot; (1878.), Loža &quot;Széchenyi&quot; (1875.), Loža &quot;Istina&quot; (1877.), Loža &quot;Károly Kisfaludy&quot; (1876.), Loža &quot;Sándor Kisfaludy&quot; (1875.), Loža &quot;Ferenc Kazinczy&quot; (1877.), Loža &quot;Svjetlo i istina&quot; (1877.).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Nakon 1880. godine osnovano je još pet loža. U [[Lučenec]]u je formirana Loža &quot;Feniks&quot; (1880.), u [[Sibiu (grad)|Sibiu]] Loža &quot;Harmonija&quot; (1880.), u [[Spišská Nová Ves|Spišskoj Novoj Vesi]] Loža &quot;Tatre&quot; (1880.), u Novom Selu Loža &quot;Konkordija&quot; (1883.) te u Ludovitovoj Loža &quot;Ljudska ljubav&quot; (1885.). Godine [[1879.]] ugašene su Loža &quot;Bratstvo&quot; te Loža &quot;Konkordija&quot; u Lipovi, dok je Loža &quot;Petőfi&quot; ugašena [[1881.]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Četiri bratislavske lože ( &quot;Budućnost&quot;, &quot;Sokrat&quot;, &quot;Prijateljstvo&quot; i &quot;Kolumbo do oceana&quot;) kao i dvije lože u Novom Selu (&quot;Humanitas&quot; i &quot;Konkordija&quot;) bile su graničarske lože [[beč]]kih slobodnih zidara&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; jer je u [[Cislajtanija|Cislajtaniji]] i poslije 1867. važila zabrana rada slobodnih zidara iz 1795.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/grossloge-2/#geschichte|title=Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte|access-date=2023-12-18|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|title=Großloge von Österreich|access-date=2023-12-18|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Velika loža sv. Ivana Ugarske i [[Veliki orijent Ugarske]] su se ujedinili 21. ožujka 1886. godine formirajući novu [[Velika simbolička loža Ugarske|Veliku simboličku ložu Ugarske]] koja se tada sastojala od 26 loža koje su imale ukupno 1800 članova.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://hungarytoday.hu/evil-godsend-impact-freemasonry-hungary-world-62307/|title=Evil Or Godsend? The Impact Of Freemasonry On Hungary And The World|date=2017-07-28|access-date=2023-12-16|website=hungarytoday.hu|language=en|archive-date=10. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210102338/https://hungarytoday.hu/evil-godsend-impact-freemasonry-hungary-world-62307/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Velike lože sv. Ivana Ugarske bilo je u [[Budimpešta|Budimpešti]]. 

=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Austro-Ugarska |float=right |width=500 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Ugarske prikazani na karti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] iz 1914.{{efn|Zelenom bojom označene su [[Zemlje Krune sv. Stjepana]]. Crvenom brojom označena su [[Cislajtanija|Austrijske zemlje]]. Plavom je označena [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]].}} |places=
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=48.143889 |long=17.109722 |label=[[Bratislava]] |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=47.4925 |long=19.051389 |label=[[Budimpešta]] |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=45.759722 |long=21.23 |label=[[Temišvar]] |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=47.8 |long=16.3 |label=[[Neudörfl|Novo Selo]] |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=45.487222 |long=16.376111 |label=[[Sisak]] |position= }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=48.735278 |long=19.145278 |label=[[Banská Bystrica]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=45.666667 |long=25.616667 |label=[[Brașov (grad)|Brașov]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=48.33 |long=19.67 |label=[[Lučenec]] |position= }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=48.4 |long=18.08 |label=[[Ľudovítová]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=47.072222 |long=21.921111 |label=[[Oradea]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=47.32373 |long=17.46802 |label=[[Pápa]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=46.255 |long=20.145 |label=[[Segedin]] |position=top }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=45.792778 |long=24.151944 |label=[[Sibiu (grad)|Sibiu]] |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=47.928611 |long=23.8925 |label=[[Sighetu Marmației]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=48.943889 |long=20.5675 |label=[[Spišská Nová Ves]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=47.68489 |long=16.58305 |label=[[Šopron]] |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=46.175 |long=21.3125 |label=&lt;s&gt;''[[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]]''&lt;/s&gt; |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=45.040278 |long=21.685278 |label=&lt;s&gt;''[[Oravica]]''&lt;/s&gt; |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=45.3 |long=21.890278 |label=&lt;s&gt;''[[Ričica (Rumunjska)|Ričica]]''&lt;/s&gt; |position=right }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=44.4325 |long=26.103889 |label=&lt;s&gt;''[[Bukurešt]]''&lt;/s&gt; |position=left }}
{{Lokacijska karta točka |Austro-Ugarska |lat=46.179722 |long=18.953056 |label=&lt;s&gt;''[[Baja]]''&lt;/s&gt; |position=left }}
}}
Velika loža je u 1886. godini, prije ujedinjenja u Veliku simboličku ložu Ugarske, imala 25 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od ukupno 37 koliko ih je bilo osnovano. Šest loža se nalazilo u [[Bratislava|Bratislavi]], četiri u [[Budimpešta|Budimpešti]], dvije u [[Neudörfl|Novom Selu]], te po jedna u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], [[Brașov (grad)|Brașovu]], [[Lučenec]]u, Ľudovítová, [[Oradea|Oradei]], [[Vesprimska županija|Pápi]], [[Segedin]]u, [[Sibiu (grad)|Sibiuu]], [[Maramureș (županija)|Sighetu Marmațieiu]], [[Sisak|Sisku]], [[Spišská Nová Ves|Spišská Novoj Vesi]], [[Šopron]]u i [[Temišvar]]u.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://szk.miraheze.org/wiki/A_Magyarorsz%C3%A1gi_J%C3%A1nosrendi_Nagyp%C3%A1holy_(1869-1886)_p%C3%A1holyai|title=A Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy (1869-1886) páholyai|access-date=2023-12-16|website=miraheze.org|language=hu}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Tri bijela ljiljana&quot; (''Három fehér liliom páholy'') br. 2, Temišvar
* Loža &quot;Bratsko sjedište&quot; (''Testvérülés páholy'') br. 3, Šopron
* Loža &quot;Sveti Stjepan&quot; (''Szent István páholy'') br. 5, Budimpešta
* Loža &quot;Arpad&quot; (''Árpád páholy'') br. 8, Segedin
* Loža &quot;Starovjerni&quot; (''Régi hívek páholy'') br. 9, Budimpešta
* Loža &quot;Humanitas&quot; (''Loge Humanitas'') br. 12, Novo Selo
* Loža &quot;Napredak&quot; (''Haladás páholy'') br. 14, Budimpešta
* [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (''Loge Nächstenliebe'') br. 16, Sisak
* Loža &quot;Galilei&quot; (''Galilei páholy'') br. 17, Budimpešta – nosila je naziv po [[Galileo Galilei|Galileu Galilei]], talijanskom matematičaru i fizičaru.
* Loža &quot;Do tajnovitosti&quot; (''Loge Zur Verschwiegenheit'') br. 19, Bratislava
* Loža &quot;Budućnost&quot; (''Loge Zukunft'') br. 23, Bratislava
* Loža &quot;Sokrat&quot; (''Loge Sokrates'') br. 24, Bratislava – nosila je naziv po [[Sokrat]]u, grčkom filozofu.
* Loža &quot;Ferenc Kölcsey&quot; (''Kölcsey Ferencz páholy'') br. 25, Pápa – nosila je naziv po [[Ferenc Kölcsey|Ferencu Kölcseyu]], pjesniku.
* Loža &quot;Sloga&quot; (''Loge Eintracht'') br. 26, Bratislava
* Loža &quot;Kralj Ladislav&quot; (''László király páholy'') br. 27, Oradea – nosila je naziv po kralju [[Ladislav I. Sveti|Ladislavu I.]] iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]].
* Loža &quot;Tisa&quot; (''Tisza páholy'') br. 28, Sighetu Marmației – nosila je naziv po rijeci [[Tisa]].
* Loža &quot;Prijateljstvo&quot; (''Loge Freundschaft'') br. 29, Bratislava
* Loža &quot;Kolumbo do oceana&quot; (''Loge Columbus zum Weltmeer'') br. 30, Bratislava – nosila je naziv po [[Kristofor Kolumbo|Kristoforu Kolumbu]], istraživaču i trgovcu. 
* Loža &quot;Tri kolone&quot; (''Három oszlop páholy'') br. 31, Brașov
* Loža &quot;Gorje&quot; (''Felvidék páholy'') br. 32, Banská Bystrica
* Loža &quot;Feniks&quot; (''Phönix páholy'') br. 33, Lučenec
* Loža &quot;Harmonija&quot; (''Harmonia páholy'') br. 34, Sibiu
* Loža &quot;Tatre&quot; (''Tátra páholy'') br. 35, Spišská Nová Ves – nosila je naziv po planinskom lancu [[Tatre]].
* Loža &quot;Konkordija&quot; (''Loge Concordia'') br. 36, Novo Selo
* Loža &quot;Ljudska ljubav&quot; (''Loge Menschenliebe'') br. 37, Ľudovítová

Do 1886. godine 12 loža koje su radile pod okriljem Velike lože Ugarske se ugasilo, od toga po dvije su u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Jura (Mađarska)|Juri]] te po jedna u  [[Arad (Arad, Rumunjska)|Aradu]], Novom Aradu{{efn|name=arad|Novi Arad (''Aradul Nou'') je danas [[gradska četvrt]] u [[Arad (Arad, Rumunjska)|Gradu Aradu]], a do 1948. je bila samostalna općina.}}, [[Baja|Baji]], [[Bratislava|Bratislavi]], [[Bukurešt]]u, Lipovi, Oravici i [[Ričica (Rumunjska)|Ričici]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
* Loža &quot;Zajedništvo u državi&quot; (''Egyesség a hazában páholy'') br. 1, Budimpešta
* Loža &quot;Domoljublje&quot; (''Honszeretet páholy'') br. 4, Baja
* Loža &quot;Széchenyi&quot; (''Széchenyi páholy'') br. 6, Arad
* Loža &quot;Istina&quot; (''Igazság páholy'') br. 7, Bratislava
* Loža &quot;Petőfi&quot; (''Petőfi páholy'') br. 10, Novi Arad{{efn|name=arad}} – nosila je naziv po [[Sándor Petőfi|Sándoru Petőfiu]], pjesniku i revolucionaru.
* Loža &quot;Sretno s 3 ključa&quot; (''Loge Glück auf zu den 3 Schlüsseln'') br. 11, Oravica
* Loža &quot;Bratstvo&quot; (''Loge Brüderlichkeit'') br. 13, Bukurešt
* Loža &quot;Konkordija&quot; (''Concordia páholy'') br. 15, Lipova
* Loža &quot;Károly Kisfaludy&quot; (''Kisfaludi Károly páholy'') br. 18, Jura – nosila je naziv po Károlyu Kisfaludyju, književniku.
* Loža &quot;Sándor Kisfaludy&quot; (''Kisfaludi Sándor páholy'') br. 20, Jura – nosila je naziv po Sándoru Kisfaludyju, pjesniku.
* Loža &quot;Ferenc Kazinczy&quot; (''Kazinczy Ferencz páholy'') br. 21, Budimpešta – nosila je naziv po Ferencu Kazinczyom, književniku.
* Loža &quot;Svjetlo i istina&quot; (''Loge Licht und Wahrheit'') br. 22, Ričica

=== Uprava ===
[[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] Velike lože bio je Ferenc Pulszky od osnivanja 1869. godine pa sve do gašenja 1886. godine. Pulszky je kasnije bio i prvi veliki majstor Velike simboličke lože Ugarske, od 1886. do 1888. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://szk.miraheze.org/wiki/Magyar_nagymesterek_list%C3%A1i|title=Magyar nagymesterek listái|access-date=2023-12-16|website=miraheze.org}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Ugarske bio je [[Austrijski obred|Ivanovski obred]]. Velika loža upravljala je [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{SZuMAĐ}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Bivše velike lože]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>kl4or5ls77m0lbglgxqqmvdgm0j5l9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva Velika loža Engleske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>756822</id>
    <revision>
      <id>7520857</id>
      <parentid>7395854</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:40:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33240" sha1="ksy1ldlnh04m6ykgupfrqhjlllkdsi6" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Engleske
|izvorno ime = Grand Lodge of England
|logo = Seal of the Moderns Grand Lodge.jpg
|veličina = 180px
|logo opis = 
|skraćenica = 
|moto = 
|nasljednik = [[Ujedinjena velika loža Engleske]]
|osnivač = 
|utemeljena = [[24. lipnja]] [[1717.]]
|prestala postojati =[[27. prosinca]] [[1813.]]
|tip = [[velika loža]]
|središte = [[London]]
|ključni ljudi = 
|lokacija = [[Britansko Carstvo]]
|broj članova =
}}

'''Velika loža Engleske''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of England'') bila je [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Engleska|Engleskoj]], osnovana [[1717.]] godine pod nazivom '''Velika loža Londona i Westminstera''' (''Grand Lodge of London and Westminster''). Postojala je do [[1813.]], kada se ujedinila s [[Drevna velika loža Engleske|Drevnom velikom ložom Engleske]] i stvorila [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenu veliku ložu Engleske]].

Osnovna načela Velike lože Engleske bila su nadahnuta [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskim]] idealima [[Tolerancija|tolerancije]] i univerzalnog razumijevanja, kao i znanstvenom revolucijom [[17. stoljeće|17. stoljeća]].

Budući da je ovo bila prva uspostavljena velika loža, suvremenici je danas nazivaju '''Prva Velika loža Engleske''' (''Premier Grand Lodge of England'') kako bi se razlikovala od Drevne velike lože Engleske i [[Velika loža cijele Engleske|Velike lože cijele Engleske]]. Također, ova velika loža se navodi pod nadimkom &quot;'''Moderni'''&quot; (''Moderns'').

== Povijest ==
=== Osnivanje ===
[[Datoteka:John Theophilus Desaguliers.jpg|mini|170px|[[John Theophilus Desaguliers]] (1683. – 1744.), veliki majstor Velike lože Engleske 1719. godine.]]
[[Velika loža]] osnovana je ubrzo nakon što je [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro I.]], prvi kralj [[Kraljevstvo Velike Britanije|Kraljevstva Velike Britanije]] iz [[Hanoverska dinastija|Hanoverske dinastije]], stupio na prijestolje [[1. kolovoza]] [[1714.]] godine, čime je završio prvi [[jakobitski ustanak 1715.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=England around 1717: The foundation of the first Grand Lodge in context|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/zeldis21.html|access-date=2025-03-20|last=Zeldis|first=Leon|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Službeno, Velika loža Engleske osnovana je u [[London]]u na [[Ivanje (svetkovina slobodnih zidara)|blagdan sv. Ivana Krstitelja]], [[24. lipnja]] [[1717.]] godine, kada su se četiri postojeće [[Masonska loža|lože]] okupile u [[Pivnica|privnici]] &quot;Goose and Gridiron&quot; u dvorištu crkve [[Sveti Pavao|sv. Pavla]] u Londonu i zajednički ustrojile veliku ložu. Te četiri lože prethodno su se sastale [[1716.]] godine u [[Gostionica|gostionici]] &quot;Apple-Tree&quot;, gdje su izabrale najstarijeg zidarskog majstora (tadašnjeg [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješinu]] lože) za predsjedatelja te se u skladu s pravilima privremeno konstituirale kao [[Velika loža]]. Na tom sastanku donesena je odluka o održavanju godišnje skupštine i svečane gozbe, kao i o izboru [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog meštra]] među članovima, što je i provedeno sljedeće godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The Genesis of Freemasonry: An Account of the Rise and Development of Freemasonry in Its Operative, Accepted, and Early Speculative Phases|last=Knoop|first=Douglas|publisher=Manchester University Press|year=1947.|url=https://books.google.hr/books/about/The_Genesis_of_Freemasonry.html?id=P7VJAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve četiri lože bile su imenovane prema gostionicama u kojima su se redovito sastajale: [[Loža &quot;Antika&quot;|Pivnica kod guske i roštilja]] (''Goose and Gridiron Ale-house'') u dvorištu crkve sv. Pavla u Londonu,{{efn|Današnja [[Loža &quot;Antika&quot;]] (''Lodge of Antiquity'') br. 2.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lodge of Antiquity (2)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=3|access-date=2025-03-20|website=dhi.ac.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pivnica kod krune (''Crown Ale-house'') u Parker's Laneu, blizu Drury Lanea u Londonu, [[Loža &quot;Fortitude i Stari Cumberland&quot;|Gostionica kod jabuke]] (''Apple-Tree Tavern'') u Charles Streetu, Covent Garden u Londonu,{{efn|Današnja [[Loža &quot;Fortitude i Stari Cumberland&quot;]] (''Lodge of Fortitude and Old Cumberland'') br. 12.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lodge of Fortitude and Old Cumberland (12)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=22|access-date=2025-02-16|website=dhi.ac.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;}} te [[Loža &quot;Kraljevska kuća Somerset i Inverness&quot;|Gostionica kod kaleža i grožđa]] (''Rummer and Grapes Tavern'') u Channel Rowu u Westminsteru.{{efn|Današnja [[Loža &quot;Kraljevska kuća Somerset i Inverness&quot;]] (''Royal Somerset House and Inverness Lodge'') br. 4.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Royal Somerset House and Inverness Lodge (4)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=7|access-date=2025-02-16|website=dhi.ac.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;}}&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Nekodificiran slijed ezoteričnih tajni|last=Šömen|first=Branko|date=2002-03-08|work=[[Vjesnik]]|url=https://www.scribd.com/doc/249564973/Branko-Somen-Amenkamen-Feljton-u-Vjesniku-pdf|access-date=2025-05-20|author-link=Branko Šömen|pages=17}}&lt;/ref&gt; Dok su tri londonske lože uglavnom bile operativne, loža u gostionici &quot;Rummer and Grapes&quot;, smještenoj blizu [[Westminsterska palača|Westminsterske palače]], činila je prvenstveno skupinu prihvaćenih i spekulativnih zidara, sastavljenu od ugledne gospode.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Coil's Masonic Encyclopedia|last=Coil|first=Henry Wilson|publisher=Macoy Publishing Co.|year=1961.|isbn=9780880530545|location=Richmond, Virginia|url=https://books.google.hr/books/about/Coil_s_Masonic_Encyclopedia.html?id=aGNSyAEACAAJ&amp;redir_esc=y|language=en|chapter=&quot;England, Grand Lodge of&quot;|pages=232}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Freemasons' Guide and Compendium|last=Jones|first=Bernard Edward|publisher=Harrap|year=1950.|location=London|pages=171|url=https://www.google.hr/books/edition/Freemasons_Guide_and_Compendium/efPJu7ycn2IC?hl=hr|language=en}}&lt;/ref&gt;

O prvom velikom meštru, [[Anthony Sayer|Anthonyju Sayeru]], malo je poznato, ali njegov nasljednik, [[George Payne]], postigao je položaj tajnika Porezne komisije. Payne je dvaput obnašao dužnost velikog meštra, [[1718.]] i [[1720.]] Tijekom [[1719.]] godine tu je ulogu preuzeo [[John Theophilus Desaguliers]], znanstvenik, svećenik i učenik [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]]. Nakon toga, svaki veliki meštar bio je član [[Plemstvo|plemstva]], iako se u ranim godinama vjerojatno radilo o figurativnim ulogama. Cilj je bio podići ugled društva u javnosti, što se pokazalo uspješnim.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Do [[1725.]] godine, uz londonske lože, zapisnici Velike lože bilježe i lože u [[Bath (Somerset)|Bathu]], [[Bristol]]u, [[Norwich]]u, Chichesteru, Chesteru, Readingu, Gosportu, Carmarthenu, Salfordu i Warwicku, kao i prve [[Pokrajinska velika loža|pokrajinske velike lože]] u Cheshireu i Južnom Walesu. Velika loža počela je nadilaziti okvire Londona.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== ''Konstitucije slobodnih zidara'' ===
[[Datoteka:Anderson'sConstitutions.jpg|thumb|250px|Frontispis i naslovna stranica [[Andersonove Konstitucije|''Konstitucija slobodnih zidara'']] iz 1723. Ovaj dokument postao je temelj za modernu praksu i organizaciju slobodnog zidarstva, spajajući povijesne mitove, filozofske principe i operativne smjernice.]]
[[George Payne]] preuzeo je na sebe zadatak sastavljanja ''Općih propisa slobodnih zidara'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=General Regulations of a Free Mason [sic]|url=http://www.themasonictrowel.com/Articles/Manuscripts/manuscripts/general_regulations.htm|access-date=2025-03-20|last=Payne|first=George|website=themasonictrowel.com|language=en}}&lt;/ref&gt; koji su svečano predstavljeni prilikom njegova drugog imenovanja za velikog majstora 1720. godine. Razdoblje od [[1717.]] do [[1721.]] slabo je dokumentirano zbog nedostatka zapisnika i pisanih materijala, no tijekom tog vremena [[James Anderson (slobodni zidar)|James Anderson]] ili je dobio zadatak ili samoinicijativno preuzeo pisanje ''[[Andersonove Konstitucije|Konstitucija slobodnih zidara]]'', djela koje je &quot;sadržavalo povijest, dužnosti i propise tog najdrevnijeg i najčasnijeg bratstva&quot;, namijenjeno korištenju u [[Masonska loža|ložama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Anderson’s Constitutions|url=https://museumfreemasonry.org.uk/stories/andersons-constitutions|access-date=2025-03-20|website=museumfreemasonry.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Velika priča: Tko su masoni? (I. dio)|url=https://www.advance.hr/tekst/velika-prica-tko-su-masoni-i-dio/|last=Toth|first=Ivan|date=2018-06-30|access-date=2025-03-20|website=advance.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Freemasonry, What Is It Exactly? 4. Anderson’s Constitutions of 1723|url=https://bitterwinter.org/freemasonry-what-is-it-exactly-4-andersons-constitutions-of-1723/|last=Introvigne|first=Massimo|date=2024-11-18|access-date=2025-01-05|website=bitterwinter.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=1723 Constitutions|url=https://www.ugle.org.uk/discover-freemasonry/1723-constitutions|access-date=2025-03-20|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Andersonu, dobio je nalog da preradi stare [[Gotika|gotičke]] [[Statut|konstitucije]] slobodnog zidarstva. Knjiga je podnesena na odobrenje Velikoj loži te je, po nalogu velikog majstor, objavljena [[1723.]] godine, s dodatkom metode ustrojavanja nove [[Masonska loža|lože]] koju je uveo prethodni veliki majstor. Uvodno poglavlje sadržavalo je posvetu Johna Montagua, II. vojvode od Montagua, koju je napisao [[John Theophilus Desaguliers|Desaguliers]], nakon čega je slijedio opsežan [[Andersonove Konstitucije#I. dio: Povijest|&quot;Povijesni&quot; uvod]], koji je pratio razvoj slobodnog zidarstva sve do biblijskih vremena. Knjiga je također uključivala [[Andersonove Konstitucije#II. dio: Dužnosti|šest &quot;Dužnosti&quot;]], proširenu verziju [[Andersonove Konstitucije#III. dio: Opći propisi|Payneovih &quot;Općih propisa&quot;]], metodu velikog majstora Whartona za osnivanje nove lože te niz slobodnozidarskih [[Andersonove Konstitucije#IV. dio: Pjesme|&quot;Pjesama&quot;]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Andersonove ''Konstitucije'' (1723). Sveopšte prihvaćena povelja moderne spekulativne masonerije|url=https://dekalog.rs/index.php/education/72-andersonove-konstitucije-1723-sveopste-prihvacena-povelja-moderne-spekulativne-masonerije|access-date=2025-03-20|website=dekalog.rs}}&lt;/ref&gt;

Po prvi put, cjelokupna slobodnozidarska struktura, osim samog [[Slobodnozidarski obred|obreda]], postala je dostupna u tiskanom obliku. Anderson nije primio nikakvu naknadu od izdanja koja su se počela pojavljivati tijekom 1730-ih, što je možda bio razlog zašto je [[1738.]] objavio revidirano izdanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Anderson’s Constitutions of 1723|url=https://freemasoninformation.com/masonic-education/books/andersons-constitutions-of-1723/|access-date=2025-03-20|website=freemasoninformation.com|language=en|archive-date=17. ožujka 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317143929/https://freemasoninformation.com/masonic-education/books/andersons-constitutions-of-1723/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Širenje i sukobi ===
Nova Velika loža očito nije odmah privukla starije [[Masonska loža|ivanovske]] ili neovisne lože, koje su već imale brojne zamjerke na njezinu organizaciju. Njihova je tradicija bila označavati prostor lože [[Tapis|crtežima s kredom]], koji bi se nakon sastanka uklanjali pomoću kante s vodom i brisača. No, ta se praksa postupno počela mijenjati – umjesto krede, počela se koristiti traka i tanka metalna slova. O tome svjedoči oglas u jednom londonskom listu iz [[1726.]] godine, koji je najavljivao predavanje o &quot;predpotopnom zidarstvu&quot;, kritizirajući novotarije koje su uveli &quot;Doktor i neki drugi Moderni&quot; poput trake, pomičnih slova, sjajnih zvijezda i sličnih inovacija – sve to, kako je oglas tvrdio, &quot;na veliku sramotu kante i brisača&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=The Origin of the Masonic Degrees|last=De P. Castells|first=F.|publisher=Literary Licensing|year=2014.|pages=39–40|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Origin_of_the_Masonic_Degrees/2dOIoAEACAAJ?hl=hr|language=en|orig-year=1928.}}&lt;/ref&gt;

U drugoj četvrtini [[18. stoljeće|18. stoljeća]] londonska je organizacija procvjetala i učvrstila se kao Velika loža Engleske. No, brzina širenja donijela je i probleme – neke novoosnovane lože raspale su se već u prvoj godini postojanja. Pojavila se i skupina nezadovoljnih bivših slobodnih zidara koji su objavljivali [[Tajna (slobodno zidarstvo)#Razotkrivanja tajni|razotkrivajuće spise]] o slobodnozidarskim praksama. Najpoznatiji takav rad bio je ''Raskrinkana masonerija'' koju je [[1730.]] godine objavio Samuel Pritchard.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Masonry Dissected: Being a Universal and Genuine Description of All Its Branches from the Original to this Present Time. As it is Deliver'd in the Constituted Regular Lodges ...|last=Prichard|first=Samuel|publisher=J. Wilford|year=1730.|url=https://books.google.hr/books/about/Masonry_Dissected.html?id=AcJ8OU09lp4C&amp;redir_esc=y|language=en}}&lt;/ref&gt; Ovo je djelo sadržavalo prepoznatljive prikaze svih [[Simbolički stupnjevi|triju stupnjeva]], zajedno s [[Tajna (slobodno zidarstvo)|tajnama]] koje su, navodno, jamčile pristup loži. Kao odgovor, Velika loža uvela je promjene u ritualima i lozinkama, no time je došla u nesklad s novim velikim ložama u Irskoj i Škotskoj, [[Velika loža Irske|Velikom ložom Irske]] i [[Velika loža Škotske|Velikom ložom Škotske]]. Taj raskorak dodatno je produbio jaz između relativno mlade Velike lože i brojnih neovisnih loža širom zemlje, koje su sa sumnjom gledale na bilo kakvo odstupanje od [[Međaši slobodnog zidarstva|&quot;drevnih međaša&quot;]] slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Formation of the Grand Lodge of the Antients|url=https://freemasonry.bcy.ca/aqc/ancients.html|access-date=2025-03-20|last=Clarke|first=I. R.|website=freemasonry.bcy.ca|year=1966.|language=en}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[1721.]] godine Velika loža uspjela osigurati da njihov prvi plemićki veliki majstor postane John Montagu, 2. vojvoda od Montagua, organizirana je svečana parada prilikom njegova imenovanja. Taj događaj postao je godišnja tradicija, a kasnije su se [[Procesija|procesije]] održavale u svečanim kočijama. Svaki ugledni novoprimljeni član Velike lože bio je javno istaknut u tiskanim objavama, što je pridonijelo dojmu [[Elitizam|elitizma]] i izazvalo podsmijeh u [[javnost]]i. Godišnje procesije postupno su postale predmet ismijavanja, a tijekom 1740-ih pojavila se čak i [[Parodija|parodijska]] skupina nazvana &quot;Sprženi jadni zidari&quot; (''Scald Miserable Masons''), koja je pratila masonske povorke, rugajući im se. To je postalo toliko neugodno da je [[1747.]] godine Velika loža donijela odluku o zabrani masonskih procesija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== Konkurencija velika loža: &quot;Moderni&quot; i &quot;Drevni&quot; ===
[[Datoteka:Thomas Dunckerley.jpg|mini|170px|[[Thomas Dunckerley]] (1724. – 1795.), istaknuti slobodni zidar.]]
Godine [[1751.]] skupina neovisnih loža, čiji su članovi uglavnom bili [[Irci]], osnovala je Veliki odbor koji će kasnije postati [[Drevna velika loža Engleske|Velika loža najstarijeg i najčasnijeg bratstva slobodnih i prihvaćenih zidara]], danas poznato pod nadimkom &quot;Drevni&quot; (''Antients''). Ovo društvo, koje se držalo onoga što je smatralo drevnim i autentičnijim obredom u odnosu na Veliku ložu Engleske, ubrzano je raslo pod utjecajem [[Laurence Dermott|Laurencea Dermotta]], koji je bio [[Časnici masonske lože#Dužnosti na razini samo velike lože|veliki tajnik]] od [[1752.]] do [[1771.]] godine, a kasnije povremeno i [[Časnici masonske lože#Zamjenik velikog majstora|zamjenik velikog majstora]].{{efn|Budući da su Veliki meštri tog razdoblja uglavnom bili plemići s ceremonijalnim funkcijama, stvarno vođenje Velike lože bilo je u rukama zamjenika velikog majstora.}} &quot;Drevni&quot; su također rano stekli priznanje velikih loža Irske i Škotske, što im je dodatno dalo na značaju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Dermott je za svoju Veliku ložu napisao ''Knjigu konstitucija'', koju je nazvao ''[[Ahiman Rezon]]''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Ahiman rezon: or, A help to a brother; shewing the excellency of secrecy, and the first cause, or motive, of the institution of free-masonry [&amp;c. Followed by] A choice collection of masons songs|last=Dermott|first=Laurence|publisher=Robert Black|year=1764.|location=London|url=https://books.google.hr/books?id=RnUIAAAAQAAJ&amp;redir_esc=y|edition=2|language=en|orig-year=1756.}}&lt;/ref&gt; Prvo izdanje iz [[1756.]] izražavalo je želju za pomirenjem s Velikom ložom Engleske, no drugo izdanje iz [[1764.]] otvoreno je napadalo njihove &quot;neustavne gluposti&quot;. Prva Velika loža Engleske već je tada bila poznata pod nadimkom &quot;Moderni&quot;, a Dermott se pobrinuo da taj naziv ostane u upotrebi, dok se njegova velika loža povijesno učvrstila kao &quot;Drevni&quot;. S kasnijim izdanjima knjige, njegovi napadi na Veliku ložu Engleske postajali su sve žešći, a njegovo duhovito i sarkastično pisanje osiguralo je veliku popularnost ''Ahiman Rezona''.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Notes on Lau: Dermott G.S. and His Work ...|last=Bywater|first=Witham Matthew|year=1884.|location=London|url=https://books.google.hr/books/about/Notes_on_Lau_Dermott_G_S_and_His_Work.html?id=l3QIAAAAQAAJ&amp;redir_esc=y|language=en}}&lt;/ref&gt;

Također [[1764.]] godine, loža škotskih slobodnih zidara iz [[Edinburgh]]a, koja se pridružila &quot;Drevnima&quot; godinu dana ranije, prešla je na stranu &quot;Modernih&quot;. Ti su slobodni zidari imali ključnu ulogu u osnivanju prvog [[Sveti kraljevski luk|Velikog kapitela Kraljevskog luka]], a među njima se nalazio i [[William Preston]], koji će u sljedećem desetljeću postati ugledni pisac i predavač o slobodnom zidarstvu. Uspjeh njegovih predavanja i knjige ''Ilustracije slobodnog zidarstva''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Illustrations of Masonry|last=Preston|first=William|publisher=J. Williams|year=1772.|location=London|url=https://archive.org/details/bim_eighteenth-century_illustrations-of-masonry_preston-william_1772|language=en}}&lt;/ref&gt; u 1770-ima doveo je do njegovog imenovanja za pomoćnika velikog tajnika i izbora za starješinu [[Loža &quot;Antika&quot;|Lože &quot;Antika&quot;]], jedne od [[#Osnivanje|četiri izvorne lože]]. Kao pomoćnik velikog tajnika, Preston je koristio svoju poziciju za dopisivanje s Velikom ložom Škotske, pokušavajući osporiti legitimnost &quot;Drevnih&quot; i narušiti njihove veze sa Škotima. No, taj je pokušaj propao i dodatno pogoršao odnose između dviju londonskih Velikih loža. Istodobno, njegov agresivni način vođenja doveo je do nezadovoljstva među starijim članovima Lože &quot;Antika&quot;, a također je došao u sukob s velikim tajnikom Heseltineom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Collected &quot;Prestonian Lectures&quot; 1925-1960 (Volume One)|url=https://www.phoenixmasonry.org/prestonian_lectures_volume_1.htm|access-date=2025-03-20|website=phoenixmasonry.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Vrhunac sukoba dogodio se kada je Preston, zajedno s nekolicinom članova, jedne nedjelje nakon [[Misa|mise]] prošetao gradom u slobodnozidarskoj odori. Njegovi protivnici iskoristili su taj događaj kako bi ga prikazali kao nedopuštenu masonsku procesiju. Preston se nije pokajao, već se pozvao na status Lože &quot;Antika&quot; kao &quot;lože od pamtivijeka&quot;, no unatoč tome bio je izbačen iz lože. Povukao je sa sobom polovicu članova te se pridružio [[Velika loža cijele Engleske|Velikoj loži cijele Engleske u Yorku]], gdje su od [[1779.]] do [[1789.]] djelovali kao [[Velika loža cijele Engleske|Velika loža cijele Engleske južno od rijeke Trent]].

Iako je novi Veliki kapitel Kraljevskog luka formalno osnovan pod vodstvom velikog majstora, lorda Blayneyja, veliki tajnik Heseltine nastavio je uvjeravati pokrajinske velike lože da [[Sveti kraljevski luk|Kraljevski luk]] nije dio regularnog slobodnog zidarstva – unatoč tome što je sam bio jedan od njegovih osnivača.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Freemasons' Book of the Royal Arch|url=https://www.phoenixmasonry.org/freemasons_book_of_the_royal_arch.htm|access-date=2025-03-20|last=Jones|first=Bernard E.|website=phoenixmasonry.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Istodobno, [[Thomas Dunckerley]], [[Časnici masonske lože#Dužnosti na razini samo velike lože|veliki nadzornik]] novog Velikog kapitela, bio je vrlo uspješan u širenju Kraljevskog luka, [[Red majstora znaka|Znaka]] i [[Templari (slobodno zidarstvo)|templarskog slobodnog zidarstva]] u južnim pokrajinama Velike lože Engleske. Također je pomogao Heseltineu i Prestonu u inicijativi da se lože postupno premjeste iz gostionica u [[Masonski hram|posebno izgrađene prostore]]. Međutim, službeni stav Velike lože Engleske prema Kraljevskom luku ostao je neprijateljski, što je predstavljalo prepreku kada su se, u sljedećem stoljeću, dvije velike lože počele kretati prema ujedinjenju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Thomas Dunckerley, his life, labours, and letters, including some masonic and naval memorials of the 18th century|last=Sadler|first=Henry|publisher=Diprose &amp; Bateman|year=1891.|location=London|url=https://archive.org/details/thomasdunckerley00sadliala|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The 4th Degree In The Craft|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/beresiner3.html|access-date=2025-03-20|last=Beresiner|first=Yasha|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjenje s &quot;Drevnima&quot; ===
[[Datoteka:UGLE-oldlogo.jpg|mini|desno|180px|Grb novouspostavljene Ujedinjene velike lože Engleske kombinacija je grbova dviju velikih loža koje su je uspostavile.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.ugle.org.uk/static/ugle/coatof-arms.htm|title=The Arms of the United Grand Lodge of England|access-date=2024-08-09|website=ugle.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20120716040333/http://www.ugle.org.uk/static/ugle/coatof-arms.htm|archive-date=2012-07-16|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;]]
Odnosi između dviju glavnih [[Velika loža|velikih loža]] u Engleskoj počeli su se poboljšavati tijekom [[1790-ih]]. Teško je ne povezati taj razvoj s smrću Laurencea Dermotta [[1791.]] godine i postupnim uklanjanjem njegovih oštrih kritika iz ''Ahiman Rezona'', no i drugi su čimbenici tome pridonijeli. [[John Murray, IV. vojvoda od Atholla]], postao je veliki majstor [[Drevna velika loža Engleske|&quot;Drevnih&quot;]], dok je [[Francis Rawdon-Hastings|Francis Rawdon-Hastings, grof od Moire]], preuzeo ulogu zastupnika velikog majstora Velike lože Engleske (službeni veliki majstor bio je [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|princ od Walesa]]). Za razliku od mnogih prethodnih plemićkih figura na tim pozicijama, ni Atholl ni Moira nisu željeli biti samo simbolični upravitelji. Godine [[1799.]] morali su djelovati skupa, uz potporu predstavnika [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]], kako bi zaštitili [[slobodno zidarstvo]] od zabrane. Strah od [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovih]] špijuna potaknuo je donošenje Zakona o nezakonitim društvima, koji je zabranjivao sve organizacije čiji su članovi bili vezani tajnim prisegama. No, zajedničkim naporima triju velikih loža, britanska vlada napravila je iznimku za [[Masonska loža|masonske lože]], omogućivši im nastavak djelovanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Unlawful Societies Act of 1799|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/prescott15.html|access-date=2025-03-20|last=Prescott|first=Andrew|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, napredak prema ujedinjenju ostao je spor sve do [[1809.]] godine, kada je Velika loža Engleske osnovali Ložu &quot;Proglašenje&quot; (''Lodge of Promulgation''), s ciljem vraćanja svojih [[Slobodnozidarski obred|rituala]] u sklad s &quot;Drevnima&quot;, kao i sa škotskim i irskim ložama. Jedna od ključnih odluka bila je potvrda da ceremonija postavljanja novog [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]] lože pripada obredu &quot;Drevnih&quot;. Kako bi proveli ovu reformu, Velika loža Engleske je u prosincu [[1810.]] i siječnju [[1811.]] obvezali svoje nepostavljanje starješine loža, kao i starješine londonskih loža, da ponovno prođu kroz ovaj ritual.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=The History of Freemasonry Its Antiquities, Symbols, Constitutions, Customs, Etc., Derived from Official Sources Throughout the World|last=Gould|first=Robert Freke|publisher=J.C. Yorston &amp; Company|year=1884.|url=https://www.google.hr/books/edition/The_History_of_Freemasonry/v56B0AEACAAJ?hl=hr|volume=2|language=en}}&lt;/ref&gt; Te iste 1811. godine, Velika loža Engleske službeno je obavijestila &quot;Drevne&quot; da su odlučili vratiti se starijem obredu, čime je započeo formalni proces ujedinjenja. 

Na kraju [[1812.]] godine, grof od Moire podnio je ostavku kako bi preuzeo dužnost [[guverner]]a [[Britanska Indija|Britanske Indije]], a [[Augustus Frederick, vojvoda od Sussexa|vojvoda od Sussexa]], šesti sin kralja [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]], postao je veliki majstor Velike lože Engleske nakon što se njegov stariji brat, [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|princ od Walesa]], povukao s te funkcije.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The Craft: A History of English Freemasonry|last=Hamill|first=John|publisher=Crucible|year=1986|isbn=9780850304602|pages=159–160|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Craft/WWzaAAAAMAAJ?hl=hr|language=en}}&lt;/ref&gt; Dana [[1. prosinca]] [[1813.]] [[John Murray, IV. vojvoda od Atholla|vojvoda od Atholla]] odstupio je s čela &quot;Drevnih&quot;, a njegovu je poziciju preuzeo [[Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna|vojvoda od Kenta]], stariji brat vojvode od Sussexa i otac buduće kraljice [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]]. Vojvoda od Kenta već je prethodno uspio ujediniti &quot;Moderne&quot; i &quot;Drevne&quot; u [[Kanada|Kanadi]], gdje je jednostavno spojio &quot;Moderne&quot; s najbližim ložama &quot;Drevnih&quot;, ''de facto'' ih ukinuvši.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Union of 1813, The|url=http://encyclopediaoffreemasonry.com/u/union-of-1813-the/|access-date=2026-02-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020194052/http://encyclopediaoffreemasonry.com/u/union-of-1813-the/|archive-date=2013-10-20|website=encyclopediaoffreemasonry.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Konačno, na [[Ivanje (svetkovina slobodnih zidara)|blagdan svetog Ivana Evanđelista]], [[27. prosinca]] 1813. godine, dvije su engleske velike lože formalno postale jedno tijelo – [[Ujedinjena velika loža Engleske]], s vojvodom od Sussexa kao velikim majstorom.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/beresiner1.html|title=Masonic Education: Lodges of Instruction|access-date=2025-03-20|last=Beresiner|first=Yasha|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ustroj ==

=== Lože ===
Struktura Velika loža Engleske uključivala je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinske velike lože]], upravno tijelo srednje razine koje povezuje [[Masonska loža|masonske lože]] na području [[Pokrajina|pokrajine]], kako u [[Velika Britanija (otok)|Britaniji]] tako i u prekomorskim područjima, odnosno kolonijama. Poznate prekomorske pokrajinske velike lože bile su:
*{{Z|SRC}} Pokrajinska velika loža Hamburga i Donje Saske (''Provincial Grand Lodge of Hamburg and Lower Saxony'') – nadležna za slobodni carski grad [[Hamburg]] i područje koje približo odgovara današnjoj [[Donja Saska|Donjoj Saski]]; od 1811. uspostavljena je [[Velika loža Hamburga]].
*{{Z|GBR|1707}} Pokrajinska velika loža &quot;Coxe&quot; Pennsylvanije, New Jerseyja i New Yorka (''&quot;Coxe&quot; Provincial Grand Lodge of Pennsylvania, New Jersey, &amp; New York'') – osnovana 1730.; nadležna za [[Trinaest kolonija|američke kolonije]] Pennsylvanije, New Jerseyja i [[Provincija New York|New Yorka]]; nakon [[Američka deklaracija o neovisnosti|neovisnosti 1776.]] formirane su [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velika loža Pennsylvanije]] (1786.), [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New Jersey|Velika loža New Jerseyja]] (1786.) te [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža Države New York]] (1787.)
*{{Z|GBR|1707}} Pokrajinska velika loža Nove Engleske (''Provincial Grand Lodge of New England'') – osnovana 1733.; nadležna za područje koje približo odgovara današnjoj [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]]; nakon neovisnosti formirana je [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Velika loža Massachusettsa]] (1792.)
*{{Z|GBR|1707}} Pokrajinska velika loža Južne Karoline (''Provincial Grand Lodge of South Carolina'') – osnovana 1736.; nadležna za američku koloniju Južne Karoline; nakon neovisnosti formirana je [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Karolina|Velika loža Južne Karoline]] (1788.)
*{{Z|GBR|1707}} Pokrajinska velika loža New Yorka (''Provincial Grand Lodge of New York'') – osnovana 1738.; nadležna za američku koloniju [[Provincija New York|New Yorka]]; nakon neovisnosti 1776. formirana je [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža Države New York]] (1787.)
*{{Z|GBR|1707}} Pokrajinska velika loža Sjeverne Karoline (''Provincial Grand Lodge of North Carolina'') – osnovana 1771.; nadležna za američku koloniju Sjeverne Karoline; nakon neovisnosti formirana je [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjeverna Karolina|Velika loža Sjeverne Karoline]] (1787.)

=== Uprava ===
Velikom ložom Engleske upravljao je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Grand Master'') koji se birao na jednogodišnje razdoblje. Veliki majstori bili su:&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;
{{div col|colwidth=30em}}
# [[Anthony Sayer]] (1717.)
# [[George Payne]] (1718.)
# [[John Theophilus Desaguliers]] (1719.)
# [[George Payne]] (1720.)
# John Montagu, II. vojvoda od Montagua (1721. – 1722.)
# [[Philip Wharton|Philip Wharton, I. vojvoda od Whartona]] (1722. – 1723.)
# Francis Scott, grof od Dalkeitha (1723. – 1724.)
# Charles Lennox, II. vojvoda od Richmonda (1724.)
# James Hamilton, lord Paisley (1725.)
# William O'Brian, IV. grof od Inchiquina (1726.)
# Henry Hare, lord Colerane (1727.)
# James King, IV. barun Kingston (1728.)
# Thomas Howard, VIII. vojvoda od Norfolka (1730.)
# Thomas Coke, lord Lovell (1731.)
# Anthony Browne, VI. vikont Montagu (1732.)
# James Lyon, VII. grof od Strathmorea i Kinghornea (1733.)
# John Lindsay, XX. grof od Crawforda (1734.)
# Thomas Thynne, lord Weymouth (1735.)
# John Campbell, IV. grof od Loudouna (1736.)
# Edward Bligh, II. grof od Darnleya (1737.)
# Henry Brydges, markiz od Carnarvona (1738.)
# Robert Raymond, II. barun Raymond (1739.)
# John Keith, III. grof od Kintorea (1740.){{efn|John Keith je bio [[Dodatak:Popis velikih majstora Velike lože Škotske|prethodno veliki majstor]] [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (1738. – 1739.)}}
# James Douglas, XIV. grof od Mortona (1741.){{efn|James Douglas je bio [[Dodatak:Popis velikih majstora Velike lože Škotske|prethodno veliki majstor]] [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (1739. – 1740.)}} 
# John Ward, lord Ward (1742. – 1744.)
# James Cranstoun, VI. lord Cranstoun (1745. – 1747.)
# William Byron, V. barun Byron (1747. – 1752.)
# John Proby, lord Carysfort (1752. – 1753.)
# James Brydges, markiz od Carnarvona (1754. – 1757.) – sin 21. velikog majstora
# Sholto Douglas, lord Aberdour (1757. – 1762.){{efn|Sholto Douglas je bio [[Dodatak:Popis velikih majstora Velike lože Škotske|prethodno veliki majstor]] [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (1755. – 1757.)}} – sin 24. velikog majstora
# Washington Shirley, V. grof Ferrers (1762. – 1764.)
# Cadwallader Blayney, IX. barun Blayney (1764. – 1767.)
# Henry Somerset, V. vojvoda od Beauforta (1767. – 1772.)
# Robert Petre, lord Petre (1772. – 1777.)
# George Montagu, IV. vojvoda od Manchestera (1777. – 1782.)
# princ [[Henry, vojvoda od Cumberlanda i Strathearna]]{{efn|Princ Henry je mlađi brat kralja [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]]}} (1782. – 1790.)
#* [[Francis Rawdon-Hastings|Francis Rawdon-Hastings, grof od Moire]]  ([[Vršitelj dužnosti|''v.d.'']], 1790. – 1812.)
# princ [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro od Walesa]]{{efn|name=g3|Princ je sin kralja [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]]}} (1792. – 1812.){{efn|Princ od Walesa je bio [[Dodatak:Popis velikih majstora Velike lože Škotske|ujedno i veliki majstor]] [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (1806. – 1820.)}}
# princ [[Augustus Frederick, vojvoda od Sussexa]]{{efn|name=g3}} (1813.)
{{div col end}}

== Vidi još ==
* [[Prva Velika loža Francuske]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{UGLE}}

[[Kategorija:Ujedinjena velika loža Engleske]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva]]
[[Kategorija:Bivše velike lože]]</text>
      <sha1>ksy1ldlnh04m6ykgupfrqhjlllkdsi6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Queer studije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>758246</id>
    <revision>
      <id>7520999</id>
      <parentid>7262632</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40723" sha1="kyf2ulqkpwrkeqqx2dwsz80ddtq3rsg" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{wikipedizirati}}
'''Queer studije''', poznate i kao '''studije seksualne raznolikosti''' ili '''LGBT studije,''' su studije koje su posvećene proučavanju tema povezanih sa [[Seksualna orijentacija|seksualnom orijentacijom]] i [[Rodni identitet|rodnim identitetom]]. Fokusiraju se na [[Lezbijka|lezbijske]], [[gej]], [[Biseksualnost|biseksualne]], [[Transrodnost|transrodne]], rodno disforične, [[Aseksualnost|aseksualne]], [[queer]], upitne i [[Interseksualnost|interspolne]] osobe i [[Kultura LGBT-a|kulture]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Archived copy |url=http://sxl.aas.duke.edu/wp-content/uploads/A-List-of-LGBTQI-Studies-and-Sexuality-Studies-Programs.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130319140823/http://sxl.aas.duke.edu/wp-content/uploads/A-List-of-LGBTQI-Studies-and-Sexuality-Studies-Programs.pdf |archive-date=19. ožujka 2013. |access-date=12. srpnja 2013.}} lists these names and similar acronyms at various academic departments.&lt;/ref&gt;

Prvobitno usmjereno na istraživanje LGBT povijest i [[Književna teorija|književne teorije]], područje studija se proširilo na akademsko istraživanje pitanja koja se postavljaju u [[Arheologija|arheologiji]], [[Sociologija|sociologiji]], [[Psihijatrija|psihijatriji]], [[Antropologija|antropologiji]], [[Povijest znanosti|povijesti znanosti]], [[Filozofija|filozofiji]], [[Psihologija|psihologiji]], [[Seksologija|seksologiji]], [[Političke znanosti|političkim znanostima]], [[Etika|etici]] i drugim poljima od strane ispitivanje identiteta, života, povijesti i percepcije biti queer.

Queer studije se razlikuju od [[Teorija queera|teorije queera]], koja predstavlja analitički pristup unutar samih queer studija (usmjerenih na [[Književna kritika|književne studije]] i [[Filozofija|filozofiju]]) koja dovodi u pitanje postojanje &quot;društveno konstruiranih&quot; kategorija seksualnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Branch |first=Mark Alden |date=Travanj 2003. |title=Back in the Fold |url=http://archives.yalealumnimagazine.com/issues/03_04/kramer.html |access-date=29. siječnja 2015. |website=Yale Alumni Magazine |publisher=YaleAlumniMagazine.com |archive-date=29. siječnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150129203351/http://archives.yalealumnimagazine.com/issues/03_04/kramer.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Queer predstavlja implicitni identitet vezan uz rod i spol, te kako je on ugrađen u živote pojedinaca. Može se koristiti kao pridjev, glagol i imenica. U akademskoj zajednici, queer je korišten kao intersekcionalnost, predstavljajući način analize.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |url=https://www.worldcat.org/oclc/1076634823 |title=Queer methods and methodologies : intersecting queer theories and social science research |year=2016 |others=Kath Browne, Catherine J. Nash |isbn=978-0-7546-7843-4 |location=London |oclc=1076634823}}&lt;/ref&gt; To je posebno istaknuto zbog obnavljanja važnosti uključenosti u 21. stoljeću. Neki smatraju da termin queer studije preciznijim od izraza LGBTQ+ studije, budući da pruža univerzalnija iskustva.&lt;ref name=&quot;Erb&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Erb |first=Michael |date=3. svibnja 2018. |title=Queer: The Creation of Power Structures within Deviancy |url=https://vtechworks.lib.vt.edu/bitstream/handle/10919/83421/Erb_MS_T_2018.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y}}&lt;/ref&gt;

Unutar queer studija, mnoge teme se fokusiraju na otvorene mogućnosti izvan heteronormativnosti; detaljizirajući tekstove, kulturne artefakte koje su proizvele queer osobe, te istražuje kako queer utječe sa svakodnevni život i šire aspekte komunikacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Hall |first=Donald E. |url=https://books.google.com/books?id=o0CRAgAAQBAJ&amp;dq=%22queer+studies%22&amp;pg=PR1 |title=The Routledge Queer Studies Reader |last2=Jagose |first2=Annamarie |date=2012-06-04 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-71944-9 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je relativno nova disciplina, sve više fakulteta počelo je uvoditi akademske programe o ekspanzivnim temama queer identiteta. To je trend u visokom obrazovanju od ranih 90-ih.

=== ''Queer'' kao preuzeta uvreda ===
Sam pojam [[Queer]] postao je tema kontroverzi zbog preuzimanja riječi koja se koristila protiv LGBTQ+ pojedinaca u prošlom stoljeću. Unutar same zajednice traje rasprava o tome treba li koristiti termin LGBTQ+ studija ili queer studija. Dok LGBTQ+ pruža precizniji opis svojih subjekata, queer nosi sa sobom povijest korištenja kao uobičajenog deskriptora za nekoga tko pokazuje bilo kakvu emociju od sreće do pijanstva u 19. stoljeću, do upotrebe kao uvrede protiv istospolnih osoba u 20. stoljeću. Izraz nije imao implicitnu seksualnu definiciju sve do početka 20. stoljeća,&lt;ref name=&quot;Erb&quot;/&gt; a proces ponovnog preuzimanja uvrede započela je tijekom kasnih 80-ih i 90-ih. To je bio odgovor na sveukupni LGBTQ+ pokret, s utjecajem krize AIDS-a tog vremena. Neki kažu da &quot;queer&quot; nudi proširenje definicije bez kategoričkih etiketa, dok drugi ne prihvaćaju taj termin zbog njegove štetne povijesti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Is The Word &quot;Queer&quot; Offensive? Here's A Look At Its History In The LGBTQA+ Community |url=https://www.bustle.com/articles/139727-is-the-word-queer-offensive-heres-a-look-at-its-history-in-the-lgbtqa-community |access-date=2022-10-31 |website=Bustle |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Tijekom 1920-ih istospolne supkulture počele su se sve više uspostavljati u nekoliko većih američkih gradova.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Berkin |first=Carol |url=https://books.google.com/books?id=GB3k_j1m1mgC&amp;q=lesbian%20sex%20illegal%20in%20united%20states%201920s&amp;pg=PA545 |title=Making America: A History of the United States, Volume II: Since 1865 |last2=Miller |first2=Christopher |last3=Cherny |first3=Robert |last4=Gormly |first4=James |year=2010 |publisher=Wadsworth Publishing |isbn=978-0618471416 |edition=Brief Fifth |location=Boston, MA |page=545}}&lt;/ref&gt; Razvoj studija usredotočenih na queer život i kulturu nastale su 1970-ih, istovremeno s objavljivanjem nekoliko &quot;seminalnih djela iz povijesti homoseksualnosti. Ova istraživanja, inspirirana etničkim studijama, ženskim studijama i sličnim akademskim poljima temeljenim na identitetu pod utjecajem [[Kritička teorija|kritičke teorije]] [[Frankfurtska škola|Frankfurtske škole]], prvobitno su bila usmjerena na &quot;otkrivanje potisnute povijesti gej i lezbijskog života;&quot;. Osim toga, ova istraživanja su se proširila na područje književnost, gdje je naglasak bio na književnoj teoriji.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot;/&gt; Queer teorija se ubrzo razvila, izazivajući &quot;društveno konstruirane&quot; kategorije seksualnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot; /&gt;

Prvi dodiplomski tečaj o LGBTQ studijama u Sjedinjenim Državama održan je na [[Sveučilište u Berkeleyju|Kalifornijskom sveučilištu Berkeley]] u proljeće 1970. Slični tečajevi su se nakon toga održali [[Sveučilište Južnog Illinoisa Edwardsville|Sveučilištu Southern Illinois Edwardsville]] i na [[Sveučilište Nebraska–Lincoln|Sveučilištu Nebraska–Lincoln]] (UNL) tijekom jeseni 1970. godine.

Prema informacijama [[Harvardovo sveučilište|Sveučilištu Harvard]], Gradsko sveučilište u New Yorku započelo je prvi sveučilišni program studija o homoseksualaca i lezbijki 1986.&lt;ref name=&quot;Boston.com 2009-06-03&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Jan |first=Tracy |date=3. lipnja 2009. |title=Harvard to endow professorship in gay studies |url=https://www.boston.com/news/local/breaking_news/2009/06/harvard_to_endo.html |access-date=3. lipnja 2009. |website=The Boston Globe |publisher=Boston.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT 2009-06-03&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Steinberg |first=Jacques |date=3. lipnja 2009. |title=Harvard to Endow Chair in Gay Studies |url=https://www.nytimes.com/2009/06/04/education/04harvard.html?_r=1&amp;scp=2&amp;sq=harvard%20gay%20lesbian%20caucus&amp;st=cse |access-date=4. lipnja 2009. |website=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt; Gradski fakultet u San Franciscu tvrdi da je bio &quot;Prvi odjel za Queer studije u SAD-u&quot;.&lt;ref name=&quot;ccsf&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=CCSF Educational Programs: Lesbian Gay Bisexual Transgender Studies Department |url=http://www.ccsf.edu/Departments/Gay_Lesbian_Bisexual_Studies/department_history.html |access-date=4. lipnja 2009. |publisher=CCSF.edu |archive-date=28. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528074846/http://www.ccsf.edu/Departments/Gay_Lesbian_Bisexual_Studies/department_history.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Engleski instruktor Dan Allen razvio je jedan od prvih tečajeva gej književnosti u zemlji u jesen 1972., a koledž je formalno osnovao ono što naziva &quot;prvim Odjelom za homoseksualne i lezbijske studije u Sjedinjenim Državama&quot; 1989.&lt;ref name=&quot;ccsf&quot; /&gt; Tadašnji predstojnik katedre Jonathan David Katz postao je prvi stalni profesor queer studija u zemlji. Fakulteti Hobart i William Smith na sjeveru New Yorka bili su među prvima koji su ponudili sveobuhvatni program studija LGBTQ u kasnim 1990-ima, a trenutno imaju jednu od rijetkih specifičnih linija za zakup u samostalnom programu [[LGBT]] studija, razdoblje kada mnogi uključeni su u programe studija o ženama i rodu.

Povjesničari John Boswell i Martin Duberman su učinili [[Sveučilište Yale]] značajnim središtem lezbijskih i gej studija u kasnim 1980-ima i ranim 1990-ima.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot;/&gt; Obojica povjesničar su objavili nekoliko knjiga o gej povijesti; Boswell je organizirao tri dvogodišnje konferencije na tu temu na sveučilištu, dok je Duberman 1985. pokušao uspostaviti centar za lezbijske i gej studije&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot; /&gt; Međutim, Boswell je preminuo 1994., a Duberman se 1991. preselio na City University of New York, gdje je osnovao njegov Centar za lezbijske i gej studije. Dar od bivšeg studenta iz 1993. razvio se u Fond za lezbijske i gej studije kojim upravlja fakultetsko povjerenstvo. Povjerenstvo je stvorilo popis kolegija važnih za lezbijske i gej studije poznat kao &quot;Ružičasta knjiga&quot; i uspostavio malu knjižnicu za posudbu nazvanu po Boswellu. Od 1994. godine, povjerenstvo je počelo nadzirati niz jednogodišnjih gostujućih profesora.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot; /&gt;

=== Zakoni o kurikulumu protiv homoseksualnosti ===
Anita Bryant, medijski prepoznatljivo lice i široko poznata javna osoba u SAD-u, predvodila je pokret &quot;Spasimo našu djecu&quot; 1977. godine kao odgovor na uredbu u Oklahome koja je kriminalizira diskriminaciju temeljenu na spolnoj orijentaciji. Glavni cilj ove kampanje bio je obeshrabriti zapošljavanje homoseksualnih učitelja, Bryant je tvrdila da bi oni zlostavljali djecu i nepravedno poslužili kao primjer da je svaki brak osim onog između muškarca i žene respektabilan. Pokret i njegov publicitet priskrbili su Bryantu veliku potporu javnosti i na kraju rezultirali poništavanjem uredbe o pravima homoseksualaca samo pola godine nakon što je primijenjena.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Rosky |first=Clifford |year=2017 |title=Anti-Gay Curriculum Laws |url=https://www.jstor.org/stable/44392956 |journal=Columbia Law Review |volume=117 |issue=6 |pages=1461–1541 |issn=0010-1958 |jstor=44392956}}&lt;/ref&gt;

Bryantin pokret privukao je pozornost državnog senatora [[Kalifornija|Kalifornije]] Johna Briggsa, koji je s velikim zanimanjem podržao proširenje pokreta Save Our Children na svoju državu. Isprva, to se odrazilo kroz Prijedlog 6, poznat i kao ''Briggsova Inicijativa''. Ova je inicijativa omogućila diskriminaciju pri zapošljavanju osoba koje javno prakticirale homoseksualnim aktivnostima ili poticale homoseksualne aktivnosti među suradnicima i studentima. Za razliku od Bryantova pokreta, koji se usredotočio isključivo na gej učitelje, Briggsova inicijativa mogla se primijeniti na osobe bilo koje seksualne orijentacije, budući da je njegova inicijativa zabranjivala raspravu o homoseksualnom ponašanju, koja bi mogla uključivati bilo koga. Briggsova inicijativa konačno je odbačena 1978.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Godine 1997., [[Larry Kramer]], pisac i aktivist [[Sindrom stečene imunodeficijencije|protiv AIDS]], ponudio je iznos od 4 milijuna dolara svojoj ''alma mater'', [[Sveučilište Yale|sveučilištu Yale]], zajedno s osobnim dokumentima. Svojom donacijom izrazio je želju za uspostavom trajnog profesorskog mjesta u gej studijama, i da možda izgradi studentski centar za homoseksualce i lezbijke. Njegovi su zahtjevi bili specifični, budući da je Yale trebao koristiti novac isključivo za &quot;1) proučavanje i/ili poduku o gej muškoj literaturi...&quot; uključujući stalno radno mjesto, &quot;i/ili 2) osnivanje gej studentskog centra na Yaleu...&quot;&lt;ref name=&quot;NYT 2009-06-03&quot;/&gt;

Unatoč relativno novim područjima istraživanja poput rodnih, etničkih i rasnih studija, tadašnja rektorica Yalea, Alison Richard izjavila je da su gej i lezbijski studiji preuski za uključivanje u stalni program, što ukazuje na želju za kompromisom oko nekih uvjeta koje je Kramer postavio.&lt;ref name=&quot;NYT 2009-06-03&quot;/&gt; Pregovori su propali jer je Kramer, frustriran onim što je smatrao &quot;homofobnim&quot; otporom, javno kritizirao sveučilište putem članka na naslovnici ''[[The New York Times]]a.'' Prema Kramerovim riječima, nakon toga je primio pisma od više od 100 visokoškolskih institucija koje su ga molile da ponovno razmotri svoje odluke.

Godine 2001. Yale je primio financijsku podršku od milijun dolara od svog starijeg brata, menadžera novca Arthura Kramera, kako bi pokrenuo Inicijative Larryja Kramera za lezbijske i gej studije.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Arenson |first=Karen W. |date=2. travnja 2001. |title=Gay Writer And Yale Finally Agree On Donation |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C04EEDF113FF931A35757C0A9679C8B63 |access-date=4. lipnja 2009. |website=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Petogodišnji program imao je za cilj dovoditi gostujuće profesore, organizirati konferencije i predavanja te koordinirati akademske aktivnosti u području lezbijskih i gej studija.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NYT&quot; /&gt; Jonathan David Katz preuzeo je ulogu izvršnog koordinatora 2002. godine. Godine 2003. izrazio je mišljenje da, dok su američka sveučilišta prihvatila ženske studije ili afroameričke studije, lezbijske i gej studije nisu bile jednako prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot; /&gt; Za to je okrivio institucionalizirani strah od otuđenja bivših studenata privatnih sveučilišta ili zakonodavce koji financiraju javna sveučilišta.&lt;ref name=&quot;Yale 2003-04&quot; /&gt; Petogodišnji program završio je 2006.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Studies |url=https://lgbts.yale.edu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200528215633/https://lgbts.yale.edu/ |archive-date=28. svibnja 2020. |access-date=28. svibnja 2020. |publisher=[[Yale University]] |quote=From 2001–2006, a generous gift from a donor allowed LGBTS to establish and oversee the Larry Kramer Initiative, which hosted a wide array of public programs on LGBT issues and strengthened LGBTS at Yale.}}&lt;/ref&gt;

U lipnju 2009. [[Harvardovo sveučilište|Sveučilište Harvard]] najavilo je uspostavu posebne katedre za LGBT studije.&lt;ref name=&quot;Boston.com 2009-06-03&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NYT 2009-06-03&quot;/&gt; Predsjednik Harvarda, Drew G. Faust, opisao je to mjesto kao &quot;prvu profesorsku poziciju takve vrste u zemlji&quot;,&lt;ref name=&quot;NYT 2009-06-03&quot; /&gt; nazivajući je &quot;važnim prekretom&quot;.&lt;ref name=&quot;FOX 2009-06-03&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Associated Press |author-link=Associated Press |date=3. lipnja 2009. |title=Harvard to Endow Chair in Gay, Lesbian Studies |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,525024,00.html |access-date=4. lipnja 2009. |publisher=FOXNews.com}}&lt;/ref&gt; Financiran donacijom od 1,5 milijuna dolara od članova i pristaša ''Harvard Gay &amp;amp; Lesbian Caucusa'',&lt;ref name=&quot;HGLC&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Harvard Gay &amp; Lesbian Caucus: F. O. Matthiessen Visiting Professorship of Gender and Sexuality |url=http://hglc.org/matthiessen.html |access-date=4. lipnja 2009. |publisher=HGLC.org |archive-date=12. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090612060337/http://hglc.org/matthiessen.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; FO Matthiessen Visiting Professorship of Gender and Sexuality dobio je ime po homoseksualnom istraživaču američkih studija na Harvardu i književnom kritičaru iz sredine 20. stoljeća koji je predavao na preddiplomskom studiju povijesti i književnosti. Mitchell L. Adams, član Nadzornog odbora Harvarda, izjavio je: &quot;Ovo je izvanredan trenutak u povijesti Harvarda i u povijesti ovog područja u brzom razvoju... A zbog vodstva Harvarda u akademskoj zajednici i svijetu, ovaj će dar potaknuti kontinuirani napredak prema inkluzivnije društvo.&quot;&lt;ref name=&quot;Boston.com 2009-06-03&quot; /&gt;

=== Akademsko područje queer studija ===
U okviru predavanja iz queer studija na sveučilištima često se istražuje koncept perverznog prezentizma. Ovaj pristup podrazumijeva uvjerenje da queer povijest ne bi trebala biti analizirana ili tumačena kroz suvremene perspektive.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Gibson |first=Michelle |title=Finding Out: An Introduction to LGBT Studies |publisher=SAGE Publications, Inc |year=2013 |isbn=978-1-4522-3528-8}}&lt;/ref&gt; Načini da saznate kako su se ljudi povijesno identificirali mogu uključivati proučavanje [[Arhivi queer zajednice|arhiva queer zajednice]].

Iako su queer studije prvobitno procvjetale u sjevernoameričkim i (iako manje zastupljene) u europskim sveučilištima, uglavnom fokusirane na zapadnjački kontekst, nedavno su se razvile i u drugim dijelovima svijeta. Primjerice, od 2000-ih razvila se oblast queer afričkih studija, s istaknutim znanstvenicima poput Stella Nyanzi (Uganda), Keguro Macharia (Kenija), Zethu Matebeni (Južna Afrika), SN Nyeck (Kamerun), Kwame E. Otu (Gana) i Gibson Ncube (Zimbabve) koji su doprinijeli razvoju ovog područja. Njihov rad kritizira eurocentričnu orijentaciju zapadnjačkih queer studija te istražuje dugogodišnje tradicije seksualne i rodne raznolikosti, dvosmislenosti i fluidnosti u afričkim kulturama i društvima.

== Izvan SAD-a ==

=== Brazil ===
Na Sveučilištu Federalnoj državi Gerais (UFMG) u Brazilu postoje brojne inicijative u području Queer studija. UFMG nudi multidisciplinarni program o rodu i seksualnosti za studente dodiplomskih studija pod nazivom ''Formação Transversal em Gênero e Sexualidade: Perspective Queer/LGBTI''. Na svom Pravnom fakultetu UFMG, koji se smastra jednim od najboljih u zemlji, Marcelo Maciel Ramos osnovao je 2014. ''Diverso UFMG – Pravni odjel za rodnu i spolnu raznolikost'' i studijsku grupu za rod, seksualnost i pravo, koju danas također vodi Pedro Nicoli. Počevši od 2016., Diverso UFMG redovito organizira Kongres o rodnim i seksualnim raznolikostima (''Congresso de Diversidade Sexual e de Gênero'') koji se izdigao kao jedan od najznačajnijih akademskih događaja u Brazilu posvećenih ženskim i LGBT studijama. Na Fakultetu filozofije i društvenih znanosti Marco Aurélio Máximo Prado od 2007. vodi Nuh UFMG (Odjel za ljudska prava i LGBT državljanstvo), uspješnu inicijativu o LGBT studijama. Znanstvenici fokusirani na queer studije na drugim brazilskim sveučilištima uključuju Luiz Mott i Moisés Lino e Silva, među ostalima koji pišu o LGBT pravima u Brazilu i LGBT povijesti u Brazilu.

=== Kina ===
[[Sveučilište Fudan]], smješteno u [[Šangaj]]u, u [[Kina|Kini]], iniciralo je prvi tečaj u zemlji o homoseksualnosti i prevenciji sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS) 2003. godine pod nazivom &quot;Homoseksualne zdravstvene društvene znanosti&quot;. U svom istraživačkom članku o ovom fakultetskom tečaju, Gao i Gu su koristili povratne informacije sudionika, detaljne intervjue s profesorima i analizu dokumentacije tečaja kako bi analizirali pionirski karakter tečaja u Kini. Fokus njihovog članak bio je na analizi taktika korištenih za stvaranje takvog tečaja i strategija zaštite tečaja od negativnih reakcija u medijima. Autori posebno ističu da je &quot;Homoseksualne zdravstvene društvene znanosti&quot; opisan kao &quot;proboj&quot; prema riječima ''South China Morning Posta'' i ''Friends' Correspondence'', specijaliziranog za intervenciju u zdravlju homoseksualaca. Ankete su provedene polaznicima, a mnogi su izrazili da im je tečaj pružio bolje razumijevanje homoseksualne perspektive. Jedan od studenata je izjavio: &quot;Čak i ako ne možemo u potpunosti razumjeti te ljude, moramo ih poštivati. To je osnova za pravu komunikaciju.&quot; Brojni polaznici su priznali da im je tečaj značajno promijenio život, uključujući i kineskog policajca koji je cijeli život skrivao svoju seksualnost, a sada je izjavio &quot;Tečaj je stvarno poboljšao moju kvalitetu života...&quot; Drugi muškarac kojemu je 30 godina bio propisan tretman za njegovu homoseksualnost čuo je razgovor o tečaju u novinama i rekao: &quot;Ovo dragocjeno vijest mi je laknula srcu.&quot;

&quot;Homoseksualne zdravstvene društvene znanosti&quot; su koncipirane kao interdisciplinarni pristup koji obuhvaća [[društvene znanosti]], [[humanističke znanosti]] i javno [[zdravstvo]]. Postizanje međusobne povezanosti različitih akademskih fokusa postignuto je u strukturi kurikuluma, koji obuhvaća teme poput &quot;Teorija homoseksualnosti i kineske stvarnosti&quot;, &quot;homoseksualne supkulture&quot; i &quot;Muškarci koji traže muškarce (MSM) intervencija u prevenciji virusa ljudske imunodeficijencije (HIV)&quot;. Također, uključuje proučavanje književnosti s gej likovima i temama te posjet gej barovima. Članak dalje opisuje pohađanje ovog tečaja i njegov značaj pojašnjavajući da je službena registracija u razredu bila niska, sa samo jednim studentom 2003. i dva 2004. godine. Službeno registrirani studenti nisu bili jedini ljudi koji su pohađali nastavu jer je tečaj bio otvoren za širu javnost. Prosječna posjećenost 2003. bila je 89,9 %, a 2004. porasla je na 114.

Gao i Gu također otkrivaju preventivne mjere koje su poduzeli kreatori tečaja kako bi zaštitili novu klasu od oštre kritike. Autori opisuju zabrinutost tvoraca da bi prevelika negativna pažnja kineskih medija mogla imati nepovoljan utjecaj na tijek i kontinuitet tečaja. Početna medijska pokrivenost ovog tečaja na Sveučilištu Fudan većinom je bila na engleskom jeziku, a jedan novinar Kineskoj radija International objasnio je ovaj fenomen – Homoseksualnost je izuzetno osjetljiva tema u kineskoj kulturi, pa se raspravljanjem o njoj na engleskom jeziku distancira od konzervativne kineske kulture. Sveučilište Fudan dovelo je kinesku akademsku zajednicu do razvoja sveobuhvatnijeg kurikuluma koji će obrazovati buduće zdravstvene stručnjake o potrebama većeg broja kineskih građana.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Yanning |first=Gao |last2=Gu |first2=Steven |year=2006 |title=The Course on Homosexuality at Fudan University: Make a &quot;Hole&quot; to &quot;Borrow&quot; Light from Humanities and Social Sciences for Public Health Education in Mainland China |journal=Journal of Gay &amp; Lesbian Issues in Education |volume=4 |issue=3 |pages=87–95 |doi=10.1300/J367v03n04_08}}&lt;/ref&gt;

=== Južna Afrika ===
Na afričkom kontinentu, Južna Afrika predvodi razvoj queer studija, a djelomično je to rezultat ustavnog okvira zemlje koji izričito zabranjuje diskriminaciju temelju na seksualnoj orijentaciji. Jedna od vodećih južnoafričkih znanstvenica queer studija Zethu Matebeni, istovremeno aktivistica, spisateljica, redateljica dokumentarnih filmova i akademkinja, radi kao profesorica na južnoafrička istraživačkoj katedri za seksualnost, rodove i queer studije na Sveučilištu Fort Hare. Matebeni je kustosirala knjigu ''Reclaiming Afrikan: Queer Perspectives on Sexual and Gender Identities'' (2014.) te uređivala knjigu ''Queer in Africa: LGBTQI Identities, Citizenship, and Activism'' (2018.).

== Suvremeni problemi u SAD-u ==
Nakon što je vrhovni sud SAD-a legalizirao gej brakove, fokus javnog diskursa prešao je s pitanja legalizacije gej brakova na napade na queer studije i pokušaje zabrane određenih razgovora o queer zajednici. Sada se u školskim sredinama pokušava zabraniti učiteljima da potiču istospolne veze, seks prije braka, te stoga ostavljaju istospolne veze izvan definicije braka. To rezultira i uredbom o edukaciji o sigurnom seksu, HIV-u i AIDS-u.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Zakoni o nastavnom planu i programu koji promiču homofobiju i dalje su prisutni u američkim školama posljednjih godina. Prema studijima iz 2017., 20 država u SAD-u primijenilo je zakone protiv homoseksualaca koji su imali utjecaj na školske programe. Ti zakoni obuhvaćali su obavezu učitelja da predaju prema anti-gej stajalištima, kao i davanje slobode učiteljima da biraju između korištenja homofobnih nastavnih planova i programa ili potpunog izbjegavanja uključivanja seksualnog odgoja u svoje nastavne planove i programe. Mnoge države također imaju zakone o nastavnom planu i programu koji od učitelja zahtijevaju da obrazuju svoje učenike sa stajališta da je apstinencija prije braka jedina opcija za sigurnu prevenciju trudnoće ili spolno prenosivih bolesti. Budući da je naglasak na apstinenciji prije braka, to često isključuje istospolne parove zbog njihovog izostanka iz definicije braka u njihovoj državi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

=== Zabrane knjiga ===
Prema izvješću američkog [[P.E.N.|PEN-a]], procjenjuje se da je oko 5000 knjiga s LGBTQ likovima i pričama bilo zabranjeno s polica knjižnica i učionica tijekom 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Marshall |first=Tanji Reed |date=2022-10-13 |title=If Book Bans Continue, What's Left on the Classroom Shelf? |url=https://edtrust.org/the-equity-line/if-books-continue-to-be-banned-whats-left-on-the-classroom-shelf/ |access-date=2023-05-19 |website=The Education Trust |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Prema njihovom istraživanju, 41 % zabranjenih knjiga sadržavalo queer protagoniste ili sporedne likove, dok je 22 % imalo seksualni sadržaj. Oko 40 % ovih zabrana, bez obzira na temu, vjerojatno je rezultat javnog mišljenja i prisutnosti zakonodavaca te primijenjenih zakona. PEN America također izvještava da su velika većina ovih naslova knjige koje spadaju u kategoriju mladih odraslih, ograničavajući obrazovanje vezano uz spol, seksualnost, različitost i različitost od 13–17 godina.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba |date=2022-04-07 |title=Banned in the USA: Rising School Book Bans Threaten Free Expression and Students' First Amendment Rights (April 2022) |url=https://pen.org/banned-in-the-usa/ |access-date=2023-05-19 |website=PEN America |language=en}}&lt;/ref&gt; PEN America također izvještava da je 96 % ovih zabrana uvedeno protivno smjernicama Nacionalne koalicije protiv cenzure i ALA-e.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba |date=2022-09-20 |title=4 in 10 Books Banned in 2022 Are LGBTQ+-Related |url=https://www.them.us/story/banned-books-lgbtq-2022 |access-date=2023-05-19 |website=Them |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

PEN America izvještava da je knjiga ''Gender Queer: Memoir'' autorice Maie Kokabe najčešće zabranjivan, sa zabranama u 30 okruga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; U ovim memoarima, Kokabe dijeli svoje iskustvo odrastanja izvan rodne binarnosti, izražavajući osjećaj nepripadanja vlastitom tijelu. Knjiga prati Kokabeovo djetinjstvo, rane odrasle godine te njihovo suočavanje s rodnim identitetom i otkrivanje istoga. Unatoč raznolikim reakcijama, mnogi su izrazili zahvalnost i ljubav prema autorici zbog dijeljenja vlastite priče, posebno jer je napisana s ciljem povezivanja s publikom koju čine obitelj, prijatelji te oni koji mogu suosjećati s Kokabeom. Drugi su tvrdili da je knjiga previše seksualno eksplicitna, posebno u svojim ilustracijama koje uključuju ljudsko tijelo, ali ne i scene seksa.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; U intervjuu za NPR, Kokabe govori o tome kako su smatrali da su uključili odgovarajuću količinu ilustracija kako bi ispričali svoju priču točno i zbog njihove važnosti u predstavljanju njihovog putovanja s rodom i seksualnošću. Također iznose stav da su knjigu ilustrirali na mnogo manje eksplicitan način nego što bi to moglo biti da ju je napisao drugi autor.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=BANNED IN THE USA: RISING SCHOOL BOOK BANS THREATEN FREE EXPRESSION AND STUDENTS' FIRST AMENDMENT RIGHTS (APRIL 2022) |url=https://www.npr.org/2023/01/04/1146866267/banned-books-maia-kobabe-explores-gender-identity-in-gender-queer |website=NPR}}&lt;/ref&gt;

Širom zemlje provode se različiti napori za edukaciju i suprotstavljanje zabranama knjiga. Masovne organizacije i aktivisti koriste besplatne knjižnice, skočne prozore knjižnica i akcije darivanja knjiga kao metode borbe protiv ovih zabrana. Članovi Little Free Library postavljaju drvene mini knjižnične kutije uz rubove ulica, puneći ih knjigama po vlastitom izboru, koje su dostupne svim prolaznicima besplatno. Prema izvješću iz 2022., diljem zemlje postavljeno je 140 000 malih besplatnih knjižnica, a 87 % vlasnika izjavljuje da u svojim kutijama stavljaju na raspolaganje zabranjene knjige. Vlasnici knjižara i knjižari preuzimaju inicijativu i doniraju svoje knjige, pokrivajući troškove iz vlastitih džepova te prikupljajući donacije osobno i putem društvenih mreža. Isto tako autori i izdavači pridružuju se naporima, noseći svoje knjige, dijeleći ih i donirajući ih besplatnim knjižnicama. Dok u većini slučajeva zabrana knjige šteti stopi prodaje knjige i autorovoj izloženosti, neke zabrane rezultiraju većim publicitetom i priznanjem, kao u slučaju knjige ''Svi dječaci nisu plavi'' Georgea M. Johnsona, sada bestselera. Publicitet zbog njegove zabrane stavio ju je na radar mnogih čitatelja koji je inače nikada ne bi pronašli, a sada je u 10. izdanju. U sve pristupačnijem digitalnom dobu, digitalne knjižnice i web stranice s knjigama također čine zabranjene knjige dostupnijima. Besplatne knjižnične aplikacije, kao što je Brooklyn Public Library, omogućuju kartice digitalne knjižnice i pristup čitačima koji se mogu koristiti s bilo kojeg uređaja bilo gdje u zemlji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Smith |first=Tovia |date=23. ožujka 2023. |title=Plot twist: Activists skirt book bans with guerrilla giveaways and pop-up libraries |url=https://www.npr.org/2023/03/23/1164284891/book-bans-school-libraries-florida |website=NPR}}&lt;/ref&gt;

=== Zakon &quot;Nemoj reći gej ili trans&quot; ===
Zakon o roditeljskim pravima u obrazovanju (HB 1557), poznat i kao zakon &quot;Nemoj reći gej ili trans&lt;nowiki&gt;&quot;&lt;/nowiki&gt; (eng. ''Don't Say Gay or Trans''), potpisao je guverner Floride [[Ron DeSantis]] 28. ožujka 2022. godine. Zakon ograničava pojedine škole u raspravama o osjetljivim temama poput spolnog odgoja, rodne identifikacije i seksualne orijentacije u razredima od vrtića do trećeg razreda. Također zabranjuje raspravu koja se, prema državnim standardima, smatra neprikladnom za određenu dob, iako ne specificira što je točno neprikladno niti tko donosi tu odluku. Osim toga, zakon ograničava sposobnost javnih škola da očuvaju privatnost rodnog identiteta ili seksualne orijentacije učenika od njihovih roditelja, što rezultira smanjenim ovlastima školskih savjetnika kao povjerljivih izvora za učenike. Zakon također daje roditeljima pravo da tuže školski okrug ako smatraju da su im prava povrijeđena. Dana 17. svibnja 2023. DeSantis je potpisao novi zakon kojim se proširuju njegove mjere o LGBTQ obrazovanju u školama u državi Floridi, uključujući produljenje zabrane tema o spolu i rodu u vrtiću do osmog razreda, kao i ograničavanje ovih tema u šestom do dvanaestom. Prijedlog zakona također zahtijeva da škole podučavaju “da je spol određen biologijom i reproduktivnom funkcijom pri rođenju; da biološki mužjaci oplode biološke ženke oplodnjom ženskog jajašca muškom spermom; da ženka tada nosi potomstvo; te da su te reproduktivne uloge binarne, stabilne i nepromjenjive.”&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2023-04-19 |title=Florida expands 'Don't Say Gay'; House OKs anti-LGBTQ bills |url=https://apnews.com/article/desantis-florida-dont-say-gay-ban-684ed25a303f83208a89c556543183cb |access-date=2023-05-20 |website=AP NEWS |language=en}}&lt;/ref&gt;

Porasli su prosvjedi jer su studenti i roditelji diljem zemlje negativno reagirali na zakon, tvrdeći da je njegov opsežni jezik usmjeren posebno prema LGBTQ zajednici. Kao rezultat toga, neki učenici su kažnjeni i suspendirani zbog organiziranja demonstracija na kampusu. Drugi edukatori suočavaju se s otporom zbog izražavanja podrške LGBTQ zajednici, uključujući rasprave o rodnom identitetu u učionici i prikazivanje filmova ili dokumentaraca s otvoreno gej likovima. Neki su cenzurirani, suspendirani, pa čak i otpušteni. Equality Florida, LGBTQ skupina koja trenutačno tuži DeSantisovu administraciju zbog predloženog zakona, tvrdi da on označava &quot;izvanredno uplitanje vlade u slobodu govora i prava na jednaku zaštitu&quot; u javnim školama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2022-05-17 |title=Florida's fight over 'Don't Say Gay' is getting more heated. And it hasn't even gone into effect yet. |url=https://www.politico.com/news/2022/05/17/florida-fight-dont-say-gay-00032512 |access-date=2023-05-20 |website=POLITICO |language=en}}&lt;/ref&gt;

Reakcije zaposlenika The Walt Disney Co. izazvane ovim zakonskim prijedlogom također su dovele do javnih izjava nezadovoljstva na društvenim mrežama, gdje su izrazili razočaranje tvrtkom zbog njezinog odsustva javnog stava protiv zakona. Bob Chapek, glavni izvršni direktor Disneyja, izjavio je da su se čelnici tvrtke od početka protivili zakonu, ali su odlučili ne javno ga podržati, vjerujući da će biti učinkovitiji surađujući iza kulisa direktno s zakonodavcima s obje strane. Izjavio je da je Disney obećao 5 milijuna dolara Kampanji za ljudska prava (HRC) kao podršku zaštiti prava LGBTQ osoba, ali HRC je odbio prihvatiti novac dok ne ispune svoju predanost podršci LGBTQ zajednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Barnes |first=Brooks |date=2022-03-09 |title=Disney C.E.O. Says Company Is 'Opposed' to Florida's 'Don't Say Gay' Bill |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/03/09/business/disney-ceo-florida-lgbtq-bill.html |access-date=2023-05-20 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. veljače 2023. College Board, organizacija odgovorna za izradu standardiziranih testova poput SAT-a i AP-a, objavila je promjene u svojem kolegiju afroameričkih studija. Ove promjene su uslijedile nakon što su guverner Floride Ron DeSantis i Republikanska stranka osudili nastavni plan i program te zabranili originalnu verziju kolegija u školama na Floridi. Nova verzija uklanja ime ključnih događaja iz suvremene povijesti, ne spominje pokret Black Lives Matter, crni feminizam, crnu queer teoriju, teoriju kritičke rase ili intersekcionalnost Međutim, prema predstavniku ''College Boarda'', &quot;da budemo jasni, nijedna država ili okrug nije vidio službeni okvir koji će biti objavljen 1. veljače, a kamoli dao povratne informacije o njemu.&quot; Međutim, Upravni odbor Fakulteta je povijesno popustio zahtjevima mnogih konzervativnih vođa u drugim kolegijima, kao što je AP Povijest Sjedinjenih Država, gdje bi se čitanja manje usredotočila na štetu kolonijalnih doseljenika prema domorodačkom narodu, a više na utemeljitelje i njihove vjerske utjecaje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Goldstein |first=Dana |last2=Saul |first2=Stephanie |date=2023-04-25 |title=The College Board Will Change Its A.P. African American Studies Course |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2023/04/24/us/ap-african-american-studies-college-board.html |access-date=2023-05-20 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Od 2021. godine, u 22 državna zakonodavna tijela, uključujući [[Arkansas]], [[Georgia|Georgiu]], [[Indiana|Indianu]] i mnoge druge, predloženo je čak 42 različite verzije zakonskih prijedloga poznatih kao &quot;Nemoj reći gej&quot; (eng. ''Don't Say Gay''). Svi ovi prijedlozi zakona na sličan način zabranjuju raspravu i uključivanje LGBT	Q tema. Osim toga, ovi prijedlozi zakona povezani su s mnogim drugim zabranama koje su se pojavile u Floridi i drugim državama, uključujući zabrane rodno afirmirane medicinske skrbi, postavljanje zastava ponosa na javnim mjestima, ograničenja na drag showove i slično.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2023-04-19 |title=Expanded 'Don't Say Gay&quot; Law in Florida is a &quot;Flagrant Escalation&quot; of Censorship in Schools, Says PEN America |url=https://pen.org/press-release/expanded-dont-say-gay-law-in-florida-is-a-flagrant-escalation-of-censorship-in-schools-says-pen-america/ |access-date=2023-05-20 |website=PEN America |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Intersekcionalnost ===
Sveučilišta i škole sve više uključuju dodatne resurse i predavanja o queer studijima koje studenti mogu proučavati. Ovaj trend također donosi uvid u kompleksnost povezanosti roda, spola i identiteta s drugim aspektima poput rase, nacionalnosti, klase, invaliditeta itd. Ova kompleksnost se često naziva &quot;intersekcionalnost&quot;, termin koji je nastao u crnačkom feminističkom aktivizmu i koji je uvela profesorica i aktivistica s Kolumbije, Kimberlé Crenshaw. Prema Crenshaw, &quot;Intersekcionalnost je objektiv kroz koji možete promatrati gdje se moć usklađuje i sudara, gdje se stvarnosti isprepliću i presijecaju. To ne obuhvaća samo pitanja rase, roda, klase ili LGBTQ-a. Mnogo puta taj okvir briše ono što se događa ljudima koji su podložni svim tim stvarima.” Riječ ''intersekcionalnost'' dodana je u Oxfordski rječnik 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Morgan |first=Joan |date=2021-10-05 |title=How White Feminism Threw Its Black Counterpart Under the Bus |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/10/05/books/review/kyla-schuller-the-trouble-with-white-women-a-counterhistory-of-feminism.html |access-date=2023-05-20 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Dok je ovaj izraz izvorno korišten kako bi opisao specifičnu vrstu ugnjetavanja s kojom se suočavaju Afroameričke žene, postao je relevantan za mnoge druge skupine ljudi. Prema njima, &quot;Teorija 'intersekcionalnosti' – koja tvrdi da pojedinci istovremeno doživljavaju ugnjetavanje na temelju višestrukih društvenih kategorizacija i da je to ugnjetavanje multiplikativno – učinila je queer studije inkluzivnijima.&quot; Ideja intersekcionalnosti pojavila se nakon drugog vala feminizma, za koji se smatra da koristi samo heteroseksualnim, bijelim ženama iz srednje klase. Feminizam trećeg vala postao je odskočna daska za intersekcionalnost, kada je postala svijest da se žene suočavaju s različitim vrstama ugnjetavanja na temelju svoje rase, spola i klase. Kimberlé Crenshaw tvrdi da se ideja intersekcionalnosti i pravog feminizma gubi ako crne žene nastave biti zasjenjene od svojih bijelih kolegica. Ideja intersekcionalnosti počela je raspravom o feminizmu, ali postala je relevantna u mnogim drugim područjima, poput diskriminacije unutar LGBTQ zajednice.

== Vidi također ==

* [[Rodni studiji|Rodne studije]]
* [[Individualistički anarhizam|Entitet grupe]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;0&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== Daljnje čitanje ==

* Dynes, Wayne R. (ur.) ''Enciklopedija homoseksualnosti.'' New York i London, Garland Publishing, 1990
* Halwani, Raja, Carol VA Quinn i Andy Wible (ur.) ''Queer filozofija.'' ''Izlaganja Društva za lezbijsku i gay filozofiju, 1998. – 2008.'' Amsterdam i New York, NY, Rodopi, 2012
* McRuer, Robert (2006). &quot;Crip Theory: Cultural Signs of Queerness and Disability&quot;, New York University Press.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.people.ku.edu/~jyounger/lgbtqprogs.html Sveučilišni programi ''queera''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224061337/http://www.people.ku.edu/~jyounger/lgbtqprogs.html |date=24. veljače 2021. }}
* [https://web.archive.org/web/20080604002337/http://ujsds.sa.utoronto.ca/ Dodiplomski časopis za studije seksualne raznolikosti na Sveučilištu u Torontu]
* [http://rockway.alliant.edu Institut Rockway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517230040/http://rockway.alliant.edu/ |date=17. svibnja 2008. }} za [[LGBT]] istraživanja u javnom interesu na Sveučilištu Alliant International
* [http://www.glbthistory.org Povijesno društvo homoseksualaca, lezbijki, biseksualaca i transrodnih osoba]
* [http://www.trikster.net Trikster – Nordic Queer Journal]
* [http://hallcarpenter.tripod.com/univ.html Istraživanje o lezbijkama i homoseksualcima na sveučilištima i fakultetima u Velikoj Britaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210430043406/http://hallcarpenter.tripod.com/univ.html |date=30. travnja 2021. }} (sastavljeno 2006.)
{{LGBT}}
[[Kategorija:Queer]]</text>
      <sha1>kyf2ulqkpwrkeqqx2dwsz80ddtq3rsg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eugen Bleuler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>759174</id>
    <revision>
      <id>7520689</id>
      <parentid>6835397</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5642" sha1="0vgme7k7hfmzbkutd5olnavbcz9nyur" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Eugen Bleuler
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Bleuler Eugen.JPG
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Paul Eugen Bleuler
| datum rođenja     = [[30. travnja]] [[1857.]]
| mjesto rođenja    = [[Zollikon]]
| datum smrti       = [[15. srpnja]] [[1939.]]
| mjesto smrti      = [[Zollikon]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|ŠVI}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = Signature of E. Bleuler.png
| stranica          = 
}}

'''Paul Eugen Bleuler''' ([[Zollikon]], [[30. travnja]] [[1857.]] – [[Zollikon]], [[15. srpnja]] [[1939.]]) bio je švicarski [[psihijatar]] i [[Humanizam|humanist]], poznat po svojim doprinosima shvaćanju [[Duševna bolest|duševnih bolesti]]. Bleuler je skovao termine [[Shizofrenija|''shizofrenija'']],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Berrios | first1 = G E | year = 2011 | title = Eugen Bleuler's Place in the History of Psychiatry | journal = Schizophrenia Bulletin | volume = 37 | issue = 6| pages = 1095–1098 | doi=10.1093/schbul/sbr132| pmc = 3196935 | pmid=21914646}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Yuhas|first=Daisy|title=Throughout History, Defining Schizophrenia Has remained a Challenge|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=throughout-history-defining-schizophrenia-has-remained-challenge|publisher=Scientific American Mind (March 2013)|access-date=2 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413114534/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=throughout-history-defining-schizophrenia-has-remained-challenge|archive-date=13 April 2013}}&lt;/ref&gt; [[Shizoidni poremećaj ličnosti|''shizoidni'']]&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Akhtar | first1 = Salman | year = 1987| title = Schizoid Personality Disorder: A Synthesis of Developmental, Dynamic, and Descriptive Features | journal = American Journal of Psychotherapy | volume = 41 | issue = 4| pages = 499–518 | doi = 10.1176/appi.psychotherapy.1987.41.4.499 | pmid = 3324773 }}&lt;/ref&gt; i [[Autizam|''autizam'']]&lt;ref&gt;Peter Gay, ''Freud: A Life for Our Time'' (1989) str. 198&lt;/ref&gt;.

==Životopis==
Eugen Bleuler rođen je 1857. godine u [[Zollikon|Zollikonu]], u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Bio dijete imućnog zemljoradnika Johanna Rudolfa Bleulera i Pauline Bleuler-Bleuler.&lt;ref name=&quot;Dalzell p. 201&quot;&gt;{{cite book |last=Dalzell |first=Thomas G. |title=Freud's Schreber Between Psychiatry and Psychoanalysis On Subjective Disposition to Psychosis |url=https://books.google.com/books?id=P_F-f14_RBgC |year=2011 |publisher=Karnac Books |location=London |isbn=978-1-855-75883-4 |page=[https://books.google.com/books?id=P_F-f14_RBgC&amp;pg=PA201 201]}}&lt;/ref&gt;

Eugen Bleuler studirao je medicinu u Zürichu. Njegov je nastavnik bio psihijatar [[Gottlieb Burckhardt]].&lt;ref name=&quot;Dalzell p. 201&quot;/&gt; Bleuler je postao ravnatelj [[Psihijatrija|umobolnice]] u [[Rheinau|Rheinauu]]&lt;ref name=&quot;TBoPB&quot; &gt;{{cite book |editor-last1=Crown |editor-first1=Sidney |editor-last2=Freeman |editor-first2=Hugh |editor-last3=Freeman  |editor-first3=Hugh Lionel |title=The Book of Psychiatric Books |url=https://books.google.com/books?id=TENGpxibeU8C |publisher=[[Jason Aronson]] |location=[[Lanham, Maryland]] |year=1994 |isbn=0-8766-8510-6 |page=[https://books.google.com/books?id=TENGpxibeU8C&amp;pg=PA64 64]}}&lt;/ref&gt; koja je bila smještena u starom samostanu na otoku. [[Klinika (ustanova)|Klinika]] je bila poznata po manjku efektivnosti, što je Bleuler pokušao ispraviti. Godine [[1898.]], Bleuler je postao profesor psihijatrije u [[Burghölzli|Burghölzliu]]. 

Dr. Bleuler opisan je kao jedan od najutjecajnijih [[Švicarci|švicarskih]] psihijatara zbog doprinosa psihijatriji i [[Psihologija|psihologiji]]. Slijedeći svoje zanimanje za [[Hipnoza|hipnozu]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Mayer, Andreas |title=Introspective hypnotism and Freud's self-analysis: procedures of self-observation in clinical practice |journal=Revue d'Histoire des Sciences Humaines |volume=5 |pages=171–96 |url=http://www.cairn.info/article.php?ID_REVUE=RHSH&amp;ID_NUMPUBLIE=RHSH_005&amp;ID_ARTICLE=RHSH_005_0171 |doi=10.3917/rhsh.005.0171 |year=2001 |issue=2|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Bleulera je zaintrigirao rad [[Sigmund Freud|neurologa Sigmunda Freuda]] te je »skovao« izraz »[[:Kategorija:Shizofrenija|shizofrenija]]«.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1176/appi.ajp.2008.08050714|pmid=18981075|title=Paul Eugen Bleuler and the Birth of Schizophrenia (1908)|journal=American Journal of Psychiatry|volume=165|issue=11|pages=1407|year=2008|last1=Fusar-Poli|first1=Paolo|last2=Politi|first2=Pierluigi}}&lt;/ref&gt; Shizofrenija je bila poznata kao ''dementia praecox'' – bolest karakteriziraju deluzije, [[Halucinacija|halucinacije]] i zaravnjen afekt. Bleuler je objavio studiju ''Dementia Praecox, oder Gruppe der Schizophrenien''.

== Izvori ==
{{Izvori}}
*{{cite journal |author=Tölle R |title=Eugen Bleuler (1857–1939) und die deutsche Psychiatrie |trans-title=Eugen Bleuler (1857–1939) and German psychiatry |language=de |journal=Der Nervenarzt |volume=79 |issue=1 |pages=90–6, 98 |date=January 2008 |pmid=18058081 |doi=10.1007/s00115-007-2379-9|s2cid=25027109 }}
*{{cite journal |author=Falzeder E |title=The story of an ambivalent relationship: Sigmund Freud and Eugen Bleuler |journal=The Journal of Analytical Psychology |volume=52 |issue=3 |pages=343–368 |date=June 2007 |pmid=17537145 |doi=10.1111/j.1468-5922.2007.00666.x}}
[[Kategorija:Shizofrenija]]
[[Kategorija:Psihijatri]]</text>
      <sha1>0vgme7k7hfmzbkutd5olnavbcz9nyur</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520690</id>
      <parentid>7520689</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:55:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5680" sha1="ez4rsmgnxs629lg4vqqiedm2zbf1f60" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Eugen Bleuler
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Bleuler Eugen.JPG
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Paul Eugen Bleuler
| datum rođenja     = [[30. travnja]] [[1857.]]
| mjesto rođenja    = [[Zollikon]]
| datum smrti       = [[15. srpnja]] [[1939.]]
| mjesto smrti      = [[Zollikon]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|ŠVI}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = Signature of E. Bleuler.png
| stranica          = 
}}

'''Paul Eugen Bleuler''' ([[Zollikon]], [[30. travnja]] [[1857.]] – [[Zollikon]], [[15. srpnja]] [[1939.]]) bio je švicarski [[psihijatar]] i [[Humanizam|humanist]], poznat po svojim doprinosima shvaćanju [[Duševna bolest|duševnih bolesti]]. Bleuler je skovao termine [[Shizofrenija|''shizofrenija'']],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Berrios | first1 = G E | year = 2011 | title = Eugen Bleuler's Place in the History of Psychiatry | journal = Schizophrenia Bulletin | volume = 37 | issue = 6| pages = 1095–1098 | doi=10.1093/schbul/sbr132| pmc = 3196935 | pmid=21914646}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Yuhas|first=Daisy|title=Throughout History, Defining Schizophrenia Has remained a Challenge|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=throughout-history-defining-schizophrenia-has-remained-challenge|publisher=Scientific American Mind (March 2013)|access-date=2 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413114534/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=throughout-history-defining-schizophrenia-has-remained-challenge|archive-date=13 April 2013}}&lt;/ref&gt; [[Shizoidni poremećaj ličnosti|''shizoidni'']]&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Akhtar | first1 = Salman | year = 1987| title = Schizoid Personality Disorder: A Synthesis of Developmental, Dynamic, and Descriptive Features | journal = American Journal of Psychotherapy | volume = 41 | issue = 4| pages = 499–518 | doi = 10.1176/appi.psychotherapy.1987.41.4.499 | pmid = 3324773 }}&lt;/ref&gt; i [[Autizam|''autizam'']]&lt;ref&gt;Peter Gay, ''Freud: A Life for Our Time'' (1989) str. 198&lt;/ref&gt;.

==Životopis==
Eugen Bleuler rođen je 1857. godine u [[Zollikon|Zollikonu]], u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Bio dijete imućnog zemljoradnika Johanna Rudolfa Bleulera i Pauline Bleuler-Bleuler.&lt;ref name=&quot;Dalzell p. 201&quot;&gt;{{cite book |last=Dalzell |first=Thomas G. |title=Freud's Schreber Between Psychiatry and Psychoanalysis On Subjective Disposition to Psychosis |url=https://books.google.com/books?id=P_F-f14_RBgC |year=2011 |publisher=Karnac Books |location=London |isbn=978-1-855-75883-4 |page=[https://books.google.com/books?id=P_F-f14_RBgC&amp;pg=PA201 201]}}&lt;/ref&gt;

Eugen Bleuler studirao je medicinu u Zürichu. Njegov je nastavnik bio psihijatar [[Gottlieb Burckhardt]].&lt;ref name=&quot;Dalzell p. 201&quot;/&gt; Bleuler je postao ravnatelj [[Psihijatrija|umobolnice]] u [[Rheinau|Rheinauu]]&lt;ref name=&quot;TBoPB&quot; &gt;{{cite book |editor-last1=Crown |editor-first1=Sidney |editor-last2=Freeman |editor-first2=Hugh |editor-last3=Freeman  |editor-first3=Hugh Lionel |title=The Book of Psychiatric Books |url=https://books.google.com/books?id=TENGpxibeU8C |publisher=[[Jason Aronson]] |location=[[Lanham, Maryland]] |year=1994 |isbn=0-8766-8510-6 |page=[https://books.google.com/books?id=TENGpxibeU8C&amp;pg=PA64 64]}}&lt;/ref&gt; koja je bila smještena u starom samostanu na otoku. [[Klinika (ustanova)|Klinika]] je bila poznata po manjku efektivnosti, što je Bleuler pokušao ispraviti. Godine [[1898.]], Bleuler je postao profesor psihijatrije u [[Burghölzli|Burghölzliu]]. 

Dr. Bleuler opisan je kao jedan od najutjecajnijih [[Švicarci|švicarskih]] psihijatara zbog doprinosa psihijatriji i [[Psihologija|psihologiji]]. Slijedeći svoje zanimanje za [[Hipnoza|hipnozu]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Mayer, Andreas |title=Introspective hypnotism and Freud's self-analysis: procedures of self-observation in clinical practice |journal=Revue d'Histoire des Sciences Humaines |volume=5 |pages=171–96 |url=http://www.cairn.info/article.php?ID_REVUE=RHSH&amp;ID_NUMPUBLIE=RHSH_005&amp;ID_ARTICLE=RHSH_005_0171 |doi=10.3917/rhsh.005.0171 |year=2001 |issue=2|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Bleulera je zaintrigirao rad [[Sigmund Freud|neurologa Sigmunda Freuda]] te je »skovao« izraz »[[:Kategorija:Shizofrenija|shizofrenija]]«.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1176/appi.ajp.2008.08050714|pmid=18981075|title=Paul Eugen Bleuler and the Birth of Schizophrenia (1908)|journal=American Journal of Psychiatry|volume=165|issue=11|pages=1407|year=2008|last1=Fusar-Poli|first1=Paolo|last2=Politi|first2=Pierluigi}}&lt;/ref&gt; Shizofrenija je bila poznata kao ''dementia praecox'' – bolest karakteriziraju deluzije, [[Halucinacija|halucinacije]] i zaravnjen afekt. Bleuler je objavio studiju ''Dementia Praecox, oder Gruppe der Schizophrenien''.

== Izvori ==
{{Izvori}}
*{{cite journal |author=Tölle R |title=Eugen Bleuler (1857–1939) und die deutsche Psychiatrie |trans-title=Eugen Bleuler (1857–1939) and German psychiatry |language=de |journal=Der Nervenarzt |volume=79 |issue=1 |pages=90–6, 98 |date=January 2008 |pmid=18058081 |doi=10.1007/s00115-007-2379-9|s2cid=25027109 }}
*{{cite journal |author=Falzeder E |title=The story of an ambivalent relationship: Sigmund Freud and Eugen Bleuler |journal=The Journal of Analytical Psychology |volume=52 |issue=3 |pages=343–368 |date=June 2007 |pmid=17537145 |doi=10.1111/j.1468-5922.2007.00666.x}}

[[Kategorija:Švicarski liječnici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Shizofrenija]]</text>
      <sha1>ez4rsmgnxs629lg4vqqiedm2zbf1f60</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520735</id>
      <parentid>7520690</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:50:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5655" sha1="m4hv0xkicisa9zu1hhu4ai6ntu8k3w4" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Eugen Bleuler
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Bleuler Eugen.JPG
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Paul Eugen Bleuler
| datum rođenja     = [[30. travnja]] [[1857.]]
| mjesto rođenja    = [[Zollikon]]
| datum smrti       = [[15. srpnja]] [[1939.]]
| mjesto smrti      = [[Zollikon]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|ŠVI}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = Signature of E. Bleuler.png
| stranica          = 
}}

'''Paul Eugen Bleuler''' ([[Zollikon]], [[30. travnja]] [[1857.]] – [[Zollikon]], [[15. srpnja]] [[1939.]]) bio je švicarski [[psihijatar]] i [[Humanizam|humanist]], poznat po svojim doprinosima shvaćanju [[Duševna bolest|duševnih bolesti]]. Bleuler je skovao termine [[Shizofrenija|''shizofrenija'']],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Berrios | first1 = G E | year = 2011 | title = Eugen Bleuler's Place in the History of Psychiatry | journal = Schizophrenia Bulletin | volume = 37 | issue = 6| pages = 1095–1098 | doi=10.1093/schbul/sbr132| pmc = 3196935 | pmid=21914646}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Yuhas|first=Daisy|title=Throughout History, Defining Schizophrenia Has remained a Challenge|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=throughout-history-defining-schizophrenia-has-remained-challenge|publisher=Scientific American Mind (March 2013)|access-date=2 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413114534/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=throughout-history-defining-schizophrenia-has-remained-challenge|archive-date=13 April 2013}}&lt;/ref&gt; [[Shizoidni poremećaj ličnosti|''shizoidni'']]&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Akhtar | first1 = Salman | year = 1987| title = Schizoid Personality Disorder: A Synthesis of Developmental, Dynamic, and Descriptive Features | journal = American Journal of Psychotherapy | volume = 41 | issue = 4| pages = 499–518 | doi = 10.1176/appi.psychotherapy.1987.41.4.499 | pmid = 3324773 }}&lt;/ref&gt; i [[Autizam|''autizam'']]&lt;ref&gt;Peter Gay, ''Freud: A Life for Our Time'' (1989) str. 198&lt;/ref&gt;.

==Životopis==
Eugen Bleuler rođen je 1857. godine u [[Zollikon|Zollikonu]], u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Bio dijete imućnog zemljoradnika Johanna Rudolfa Bleulera i Pauline Bleuler-Bleuler.&lt;ref name=&quot;Dalzell p. 201&quot;&gt;{{cite book |last=Dalzell |first=Thomas G. |title=Freud's Schreber Between Psychiatry and Psychoanalysis On Subjective Disposition to Psychosis |url=https://books.google.com/books?id=P_F-f14_RBgC |year=2011 |publisher=Karnac Books |location=London |isbn=978-1-855-75883-4 |page=[https://books.google.com/books?id=P_F-f14_RBgC&amp;pg=PA201 201]}}&lt;/ref&gt;

Eugen Bleuler studirao je medicinu u Zürichu. Njegov je nastavnik bio psihijatar [[Gottlieb Burckhardt]].&lt;ref name=&quot;Dalzell p. 201&quot;/&gt; Bleuler je postao ravnatelj [[Psihijatrija|umobolnice]] u [[Rheinau|Rheinauu]]&lt;ref name=&quot;TBoPB&quot; &gt;{{cite book |editor-last1=Crown |editor-first1=Sidney |editor-last2=Freeman |editor-first2=Hugh |editor-last3=Freeman  |editor-first3=Hugh Lionel |title=The Book of Psychiatric Books |url=https://books.google.com/books?id=TENGpxibeU8C |publisher=[[Jason Aronson]] |location=[[Lanham, Maryland]] |year=1994 |isbn=0-8766-8510-6 |page=[https://books.google.com/books?id=TENGpxibeU8C&amp;pg=PA64 64]}}&lt;/ref&gt; koja je bila smještena u starom samostanu na otoku. [[Klinika (ustanova)|Klinika]] je bila poznata po manjku efektivnosti, što je Bleuler pokušao ispraviti. Godine [[1898.]], Bleuler je postao profesor psihijatrije u [[Burghölzli|Burghölzliu]]. 

Dr. Bleuler opisan je kao jedan od najutjecajnijih [[Švicarci|švicarskih]] psihijatara zbog doprinosa psihijatriji i [[Psihologija|psihologiji]]. Slijedeći svoje zanimanje za [[Hipnoza|hipnozu]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Mayer, Andreas |title=Introspective hypnotism and Freud's self-analysis: procedures of self-observation in clinical practice |journal=Revue d'Histoire des Sciences Humaines |volume=5 |pages=171–96 |url=http://www.cairn.info/article.php?ID_REVUE=RHSH&amp;ID_NUMPUBLIE=RHSH_005&amp;ID_ARTICLE=RHSH_005_0171 |doi=10.3917/rhsh.005.0171 |year=2001 |issue=2|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Bleulera je zaintrigirao rad [[Sigmund Freud|neurologa Sigmunda Freuda]] te je »skovao« izraz »[[:Kategorija:Shizofrenija|shizofrenija]]«.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1176/appi.ajp.2008.08050714|pmid=18981075|title=Paul Eugen Bleuler and the Birth of Schizophrenia (1908)|journal=American Journal of Psychiatry|volume=165|issue=11|pages=1407|year=2008|last1=Fusar-Poli|first1=Paolo|last2=Politi|first2=Pierluigi}}&lt;/ref&gt; Shizofrenija je bila poznata kao ''dementia praecox'' – bolest karakteriziraju deluzije, [[Halucinacija|halucinacije]] i zaravnjen afekt. Bleuler je objavio studiju ''Dementia Praecox, oder Gruppe der Schizophrenien''.

== Izvori ==
{{Izvori}}
*{{cite journal |author=Tölle R |title=Eugen Bleuler (1857–1939) und die deutsche Psychiatrie |trans-title=Eugen Bleuler (1857–1939) and German psychiatry |language=de |journal=Der Nervenarzt |volume=79 |issue=1 |pages=90–6, 98 |date=January 2008 |pmid=18058081 |doi=10.1007/s00115-007-2379-9|s2cid=25027109 }}
*{{cite journal |author=Falzeder E |title=The story of an ambivalent relationship: Sigmund Freud and Eugen Bleuler |journal=The Journal of Analytical Psychology |volume=52 |issue=3 |pages=343–368 |date=June 2007 |pmid=17537145 |doi=10.1111/j.1468-5922.2007.00666.x}}


[[Kategorija:Švicarski psihijatri]]
[[Kategorija:Shizofrenija]]</text>
      <sha1>m4hv0xkicisa9zu1hhu4ai6ntu8k3w4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762485</id>
    <revision>
      <id>7520863</id>
      <parentid>7186459</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14776" sha1="85kl3epawk0wzw0n4zk9tlvv6wo5gkx" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prva liga SR Jugoslavije
| sezona                    = 2001./02.
| država                    = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]]
| prvaci                    = [[FK Partizan|Partizan]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]&lt;br /&gt;[[FK Zvezdara|Zvezdara]]&lt;br /&gt;[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]&lt;br /&gt;[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]
| broj klubova              = 18
| kontinentalni kup1        = [[UEFA Liga prvaka 2002./03.|Liga prvaka]]
| kvalifikanti kup1         = [[FK Partizan|Partizan]]
| kontinentalni kup2        = [[Kup UEFA 2002./03.|Kup UEFA]]
| kvalifikanti kup2         = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]&lt;br /&gt;[[FK Smederevo 1924|Sartid]]
| kontinentalni kup3        = [[UEFA Intertoto kup 2002.|Intertoto]]
| kvalifikanti kup3         = [[FK Obilić|Obilić]]
| utakmica                  = 306
| golova                    = 771
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Zoran Đurašković]] (27)
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.|2002./03.]]
}}

'''Prva liga SR Jugoslavije u nogometu za sezonu 2001./02.''' bilo je sedamdeset i treće najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, deseto u [[SRJ]], koje je započelo 17. kolovoza 2001. i završilo 5. lipnja 2002.&lt;br /&gt;
Prvak je postao srbijanski klub, [[FK Partizan]], koji je osvojio svoju sedamnaestu titulu.&lt;br /&gt;
Najbolji strijelac bio je [[Zoran Đurašković]] iz [[FK Mladost Lučani|lučanske Mladosti]] s 27 golova.

== Sustav natjecanja ==
Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu. Prvakom je postala momčad koja je skupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 3 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova).

==Formiranje lige==
U obzir ulazi 14 najbolje plasiranih iz prethodne sezone, plus prva četiri u Drugoj ligi 2000./01.

* Iz [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|Prve lige]] natjecali su se ''Crvena zvezda, Partizan, Obilić, Sartid, OFK Beograd, Vojvodina, Sutjeska Nikšić, Železnik, Radnički Kragujevac, Čukarički, Zemun, Hajduk Kula, Zeta Golubovci'' i ''Rad''
* Iz [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|Druge lige]]: ''Mladost Apatin'' (pobjednik sjeverne skupine), ''Mladost Lučani'' (pobjednik zapadne skupine), ''Zvezdara'' (pobjednik istočne skupine) i ''Rudar Pljevlja'' (pobjednik južne skupine)

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |SCG |float=right |width=320 |places=
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.920556 |long=20.462222 |label='''BEOGRAD''' |position=right }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=45.6      |long=19.533333 |label=&lt;small&gt;Hajduk&lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.00     |long=20.90     |label=&lt;small&gt;Kragujevac&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.66     |long=20.93     |label=&lt;small&gt;Sartid&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=45.246944 |long=19.842222 |label=&lt;small&gt;Vojvodina&lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.85     |long=20.4      |label=&lt;small&gt;Zemun&lt;/small&gt; |position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=42.76     |long=18.93     |label=&lt;small&gt;Sutjeska&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=42.33     |long=19.21     |label=&lt;small&gt;Zeta&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=45.66     |long=18.98     |label=&lt;small&gt;Apatin&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=43.86     |long=20.13     |label=&lt;small&gt;&lt;small&gt;Lučani&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=43.35     |long=19.35     |label=&lt;small&gt;Rudar&lt;/small&gt;}}
&lt;!--HIDDEN MARKER FOR BELGRADE CLUBS (UPPER RIGHT CORNER)--&gt;
{{Lokacijska karta~ |SCG|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.18 |long=23.2 |label='''U&amp;nbsp;Beogradu:'''|position=left }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.05 |long=23.2 |label=&lt;small&gt;Crvena&amp;nbsp;zvezda&lt;br /&gt;Partizan&lt;br /&gt;Rad&lt;br /&gt;OFK&lt;br /&gt;Obilić&lt;br /&gt;Železnik&lt;br /&gt;Čukarički&lt;br /&gt;Zvezdara&lt;/small&gt; |position=left }}
|caption=Položaj klubova Prve lige SR Jugoslavije u sezoni 2001./02. }}

* ''[[OFK Beograd]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Crvena zvezda]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Čukarički]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Hajduk Kula|FK Hajduk]]'', [[Kula (Bačka)|Kula]]
* ''[[OFK Mladost Apatin|FK Mladost Apatin]]'', [[Apatin]]
* ''[[FK Mladost Lučani]]'', [[Lučani]]
* ''[[FK Obilić]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Partizan]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Rad]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Radnički Kragujevac]]'', [[Kragujevac]]
* ''[[FK Rudar Pljevlja]]'', [[Pljevlja]]
* ''[[FK Smederevo 1924|FK Sartid]]'', [[Smederevo]]
* ''[[FK Sutjeska Nikšić|FK Sutjeska]]'', [[Nikšić]]
* ''[[FK Vojvodina]]'', [[Novi Sad]]
* ''[[FK Zemun]]'', [[Zemun]]
* ''[[FK Zeta]]'', [[Golubovci]]
* ''[[FK Zvezdara]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Železnik]]'', [[Beograd]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!mj. !! style=&quot;width:150px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#cdc673;&quot;   
|1. || [[FK Partizan|Partizan]] ||34||25||6||3||85||33||+52||81
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot; 
|2. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||34||18||12||4||54||28||+26||66
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot; 
|3. || [[FK Smederevo 1924|Sartid]] ||34||17||7||10||46||36||+10||58
|- style=&quot;background:#99FFCC;&quot;
|4. || [[FK Obilić|Obilić]] ||34||16||8||10||52||41||+11||56
|- 
|5. || [[FK Zeta|Zeta Golubovci]] ||34||15||7||12||48||50||−2||52	
|- 
|6. || [[FK Železnik|Železnik]] ||34||14||7||13||41||42||−1||49
|- 
|7. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||34||13||8||13||35||33||+2||47
|- 
|8. || [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||34||10||16||8||34||26||+8||46
|- 
|9. || [[OFK Beograd]] ||34||12||10||12||44||37||+7||46
|- 
|10. || [[FK Rad|Rad]] ||34||13||7||14||45||41||+4||46
|- 
|11. || [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ||34||14||4||16||32||45||−13||46
|- 
|12. || [[FK Zemun|Zemun]] ||34||12||9||13||49||43||+6||45
|- 
|13. || [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||34||12||9||13||38||42||−4||45
|- 
|14. || [[FK Čukarički|Čukarički]] ||34||12||7||15||40||40||0||43
|- style=&quot;background:#FFAAAA 
|15. || [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]] ||34||12||6||16||42||42||0||42
|- style=&quot;background:#FFAAAA 
|16. || [[FK Zvezdara|Zvezdara]] ||34||7||8||19||35||64||−29||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA  
|17. || [[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||4||12||18||26||64||−38||24
|- style=&quot;background:#FFAAAA 
|18. || [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||34||6||5||23||25||64||−39||23
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg02.html rsssf.org]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|style=&quot;background:#cdc673;&quot;|
| Partizan je prvak SR Jugoslavije i plasirao se na [[UEFA Liga prvaka 2002./03.]]
|-
|style=&quot;background:#87CEEB;&quot;|
| Crvena zvezda (osvajač [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Kupa SR Jugoslavije]]) i Sartid plasirali su se na [[Kup UEFA 2002./03.]]
|-
|style=&quot;background:#99FFCC;&quot;|
| Obilić se plasirao na [[UEFA Intertoto kup 2002.]]
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Mladost Lučani, Zvezdara, Mladost Apatin, Radnički Kragujevac ispali su u [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Drugu ligu SR Jugoslavije 2002./03.]]
|-
|}

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|colspan=&quot;2&quot; width=&quot;200&quot; align=&quot;center&quot; | 2001./02.&lt;ref&gt;[https://eu-football.info/_tournament.php?id=4065 eu-football.info]&lt;/ref&gt;
| PAR
| C.Z
| SAR
| OBI
| ZET
| ŽEL
| RUD
| VOJ
| OFK
| RAD
| SUT
| ZEM
| HAJ
| ČUK
| M.L
| ZVE
| M.A
| R.K
|- align=&quot;center&quot;
| 1. ||align=&quot;left&quot; | Partizan
| bgcolor=#DCDCDC  | ||0:3||3:1||2:1||4:0||2:0||3:0||1:2||3:3||2:0||3:1||3:0||3:0||3:2||2:1||1:1||4:0||6:0
|- align=&quot;center&quot;
| 2. ||align=&quot;left&quot;  | Crvena zvezda ||0:0
| bgcolor=#DCDCDC  | ||5:2||2:1||1:1||4:0||3:1||2:2||3:0||1:0||1:0||1:1||1:1||3:2||1:0||3:1||1:1||3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 3. ||align=&quot;left&quot;  | Sartid ||0:1||2:1
| bgcolor=#DCDCDC  | ||2:0||0:2||1:0||2:2||0:2||2:0||2:1||2:1||2:1||2:0||0:1||1:1||2:2||2:1||1:0
|- align=&quot;center&quot;
| 4. ||align=&quot;left&quot;  | Obilić || 1:3||2:2||2:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:2||3:1||1:0||1:0||4:2||0:0||2:1||2:1||0:0||1:0||4:2||1:0||4:2||2:1
|- align=&quot;center&quot;
| 5. ||align=&quot;left&quot;  | Zeta Golubovci || 3:1||1:2||2:2||4:3
| bgcolor=#DCDCDC  | ||3:2||0:1||2:1||0:0||1:0||2:1|| 2:1||4:1||2:1||2:1||2:0||3:0||2:1
|- align=&quot;center&quot;
| 6. ||align=&quot;left&quot;  | Železnik || 1:2||4:2||2:1||0:0||3:1
| bgcolor=#DCDCDC  | ||1:0||1:1||0:0||3:0||2:1||1:1||1:0||1:1||1:0||2:0||2:0||1:0
|- align=&quot;center&quot;
| 7. ||align=&quot;left&quot;  | Rudar Pljevlja || 2:2||1:0||0:1||1:0||1:0||3:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 0:0||1:2||1:2||3:0||3:2||1:1||0:0||0:0||2:0||2:1||4:0
|- align=&quot;center&quot;
| 8. ||align=&quot;left&quot;  | Vojvodina || 0:2||0:0||0:2||1:0||0:0||0:1||3:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:0||0:0||2:0||4:1||0:0||1:1||0:0||1:1||1:1||2:1
|- align=&quot;center&quot;
| 9. ||align=&quot;left&quot;  | OFK Beograd || 1:1||1:1||0:1||2:1||1:1||1:0||1:0||0:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 3:1||5:0||0:2||2:0||3:0||2:1||0:1||8:2||2:0
|- align=&quot;center&quot;
| 10. ||align=&quot;left&quot;  | Rad || 2:3||0:0||0:0||2:3||2:0||0:0||1:2||2:1||2:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0||1:2||2:1||3:2||1:1||5:1||3:0||3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 11. ||align=&quot;left&quot;  | Sutjeska Nikšić || 1:7||0:0||3:2||0:0||1:0||2:1||1:0||1:0||1:0||1:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 0:0||3:1||0:1||1:0||1:0||3:0||3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 12. ||align=&quot;left&quot;  | Zemun || 1:3||0:2||0:2||0:0||2:0||4:2||2:0||2:2||0:0||2:1||2:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:3||3:0||4:0||0:0||2:2||1:1
|- align=&quot;center&quot;
| 13. ||align=&quot;left&quot;  | Hajduk Kula || 2:3||1:1||0:2||0:2||1:0||1:0|| 1:1||1:1||3:2||2:0||2:1||2:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0||1:0||3:1||4:0||1:0
|- align=&quot;center&quot;
| 14. ||align=&quot;left&quot;  | Čukarički || 0:1||2:0||1:3||1:3||1:1||1:2||1:0||0:0||1:1||3:1||1:0||1:0||1:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 0:1||3:2||6:0||3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 15. ||align=&quot;left&quot;  | Mladost Lučani || 1:2||0:1||1:0||3:1||2:3||1:1||0:1||2:1||2:0||1:4||3:0||2:1||3:2|| 1:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 6:1||1:0||3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 16. ||align=&quot;left&quot;  | Zvezdara || 0:4||0:1||0:3||0:2||6:0||3:2||1:2||1:1||0:2||3:0||0:1||0:5||1:1||1:0|| 2:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:1||1:1
|- align=&quot;center&quot;
| 17. ||align=&quot;left&quot;  | Mladost Apatin || 1:3||1:2||1:1||1:1||2:1||0:0||0:0||0:1||0:0||0:0||0:1||0:1||2:0|| 1:1||1:1||4:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0
|- align=&quot;center&quot;
| 18. ||align=&quot;left&quot;  | Radnički Kragujevac || 2:2||0:1||0:0||3:2||3:1||1:3||1:0||0:2||1:0||0:2||1:2 ||1:4||1:1||1:2||1:0||1:3||3:0
| bgcolor=#DCDCDC  |
|}

== Prvaci ==
'''[[FK Partizan]]'''&lt;br&gt;trener: [[Ljubiša Tumbaković]]

Igrači:
* {{Z|SRJ}} [[Radovan Radaković]]
* {{Z|SRJ}} [[Vuk Rašović]]
* {{Z|SRJ}} [[Dragoljub Jeremić]]
* {{Z|SRJ}} [[Igor Duljaj]]
* {{Z|SRJ}} [[Dejan Ognjanović]]
* {{Z|MKD}} [[Milan Stojanoski]]
* {{Z|SRJ}} [[Goran Trobok]]
* {{Z|SRJ}} [[Andrija Delibašić]]
* {{Z|SRJ}} [[Zvonimir Vukić]]
* {{Z|SRJ}} [[Damir Čakar]]
* {{Z|SRJ}} [[Miladin Bečanović]]
* {{Z|SRJ}} [[Radiša Ilić]]
* {{Z|BIH}} [[Nenad Mišković]]
* {{Z|SRJ}} [[Ivan Stanković]]
* {{Z|SRJ}} [[Aleksandar Nedović]]
* {{Z|SRJ}} [[Ivica Iliev]]
* {{Z|SRJ}} [[Vladimir Ivić]]
* {{Z|SRJ}} [[Ajazdin Nuhi]]
* {{Z|SRJ}} [[Saša Ilić]]
* {{Z|SRJ}} [[Dejan Rusmir]]
* {{Z|SRJ}} [[Branko Savić]]
* {{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]]
* {{Z|SRJ}} [[Ljubiša Ranković]]
* {{Z|SRJ}} [[Milan Milijaš]]
* {{Z|SRJ}} [[Milivoje Ćirković]]
* {{Z|SRJ}} [[Danko Lazović]]
* {{Z|SRJ}} [[Đorđe Pantić]]&lt;br&gt;
''Izvori:''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.partizan.rs/arhivadetail.php?Jezik=sr&amp;sec=6&amp;sec1=4&amp;god=2001 |title=partizan.rs |access-date=17. prosinca 2008. |archive-date=17. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217073133/http://www.partizan.rs/arhivadetail.php?Jezik=sr&amp;sec=6&amp;sec1=4&amp;god=2001 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Ljestvica strijelaca  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pl.
! style=&quot;width:170px;&quot;| Ime
! Klub
! Pogodaka
|-
|rowspan=1 align=center|1.
| [[Zoran Đurašković]] 
| [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;27&lt;/div&gt;
|-
|rowspan=1 align=center|2.
| [[Ilija Stolica]]
| [[FK Zemun|Zemun]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;19&lt;/div&gt;
|-
|rowspan=2 align=center|3.
| [[Nenad Mirosavljević]] 
| [[FK Smederevo|Sartid]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;14&lt;/div&gt;
|-
| [[Zvonimir Vukić]] 
| [[FK Partizan|Partizan]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;14&lt;/div&gt;
|-
|rowspan=2 align=center|5.
| [[Igor Bogdanović]] 
| [[FK Vojvodina|Vojvodina]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;13&lt;/div&gt;
|-
| [[Bojan Filipović]] 
| [[FK Obilić|Obilić]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;13&lt;/div&gt;
|-
|rowspan=4 align=center|7.
| [[Nenad Mladenović]] 
| [[FK Obilić|Obilić]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;12&lt;/div&gt;
|-
| [[Dejan Batrović]] 
| [[FK Zeta|Zeta]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;12&lt;/div&gt;
|-
| [[Dejan Živković]] 
| [[FK Zvezdara|Zvezdara]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;12&lt;/div&gt;
|-
| [[Saša Ilić]] 
| [[FK Partizan|Partizan]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;12&lt;/div&gt;
|-
|rowspan=2 align=center|11.
| [[Mihailo Pjanović]] 
| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;11&lt;/div&gt;
|-
| [[Nikola Vujošević]] 
| [[FK Obilić|Obilić]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;11&lt;/div&gt;
|-
|rowspan=3 align=center|13.
| [[Dragan Bogavac]] 
| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;10&lt;/div&gt;
|-
| [[Ivica Šimičić]] 
| [[FK Zvezdara|Zvezdara]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;10&lt;/div&gt;
|-
| [[Zeljko Buzić]] 
| [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;10&lt;/div&gt;
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Druga liga SR Jugoslavije 2001./02.]] 
* [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Kup SR Jugoslavije 2001./02.]]

== Izvori ==
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joegtops.html RSSSF: Yugoslavia List of Topscorers]
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html RSSSF: Yugoslavia List of Final Tables]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg02.html rsssf.org]
*[https://eu-football.info/_tournament.php?id=4065 eu-football.info]
*[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.]

{{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu| 2001./02.]]</text>
      <sha1>85kl3epawk0wzw0n4zk9tlvv6wo5gkx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762494</id>
    <revision>
      <id>7520865</id>
      <parentid>7186460</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15789" sha1="khi9zyeismpfsacqqm9j1m9m8iiybrt" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prva liga SR Jugoslavije&lt;br /&gt;Prva liga Srbije i Crne Gore
| sezona                    = 2002./03.
| država                    = {{Z|SCG}} [[Srbija i Crna Gora]]
| prvaci                    = [[FK Partizan|Partizan]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[FK Rad|Rad]]&lt;br /&gt;[[FK Čukarički|Čukarički]]&lt;br /&gt;[[FK Javor Ivanjica|Javor Ivanjica]]&lt;br /&gt;[[FK Mogren Budva|Mogren Budva]]&lt;br /&gt;[[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]]&lt;br /&gt;[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]
| broj klubova              = 18
| kontinentalni kup1        = [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|Liga prvaka]]
| kvalifikanti kup1         = [[FK Partizan|Partizan]]
| kontinentalni kup2        = [[Kup UEFA 2003./04.|Kup UEFA]]
| kvalifikanti kup2         = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]&lt;br /&gt;[[FK Smederevo 1924|Sartid]]
| kontinentalni kup3        = [[UEFA Intertoto kup 2003.|Intertoto]]
| kvalifikanti kup3         = [[OFK Beograd]]&lt;br /&gt;[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
| utakmica                  = 306
| golova                    = 793
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Zvonimir Vukić]] (22)
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|2003./04.]]
}}

'''Prva liga SR Jugoslavije u nogometu za sezonu 2002./03.''' bilo je sedamdeset i četvrto najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, jedanaesto u [[SRJ]], počelo je 8. kolovoza 2002. godine., a njime je upravljao [[Nogometni savez Jugoslavije]] (FSJ).&lt;br /&gt;
Dana 4. veljače 2003. [[SRJ|SR Jugoslavija]] postala je [[Državna Zajednica Srbija i Crna Gora|Državna Zajednica Srbije i Crne Gore]] i stoga je Prva savezna liga preimenovana u [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prvu ligu Srbije i Crne Gore]]. Savez je promijenio i naziv u [[Nogometni savez Srbije i Crne Gore]] (FSSCG).&lt;br /&gt;
Prvenstvo je završeno 24. svibnja 2003. [[FK Partizan]] je osvojio svoju osamnaestu titulu, drugu uzastopnu.&lt;br /&gt;
Najbolji strijelac bio je [[Zvonimir Vukić]] iz [[FK Partizan|beogradskog Partizana]] s 22 golova.

Dana 12. ožujka 2003. godine [[Atentat na Zorana Đinđića|ubijen je Zoran Đinđić]] (premijer Srbije). Utakmice 21. kola, koje su bile na rasporedu 16. ožujka, odgođene su za 30. istog mjeseca.

== Sustav natjecanja ==
Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu. Prvakom je postala momčad koja je skupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 3 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova).

Ove sezone iz lige je ispalo 6 klubova jer je u [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|sezoni 2003./04.]] liga smanjena na 16 klubova.

==Formiranje lige==
U obzir ulazi 14 najbolje plasiranih iz prethodne sezone, plus prva četiri u Drugoj ligi 2001./02.

* Iz [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Prve lige]] natjecali su se ''Partizan, Crvena zvezda, Sartid, Obilić, Zeta Golubovci, Železnik, Rudar Pljevlja, Vojvodina, OFK Beograd, Rad, Sutjeska Nikšić, Zemun, Hajduk Kula'' i ''Čukarički''
* Iz [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Druge lige]]: ''Radnički Obrenovac'' (pobjednik sjeverne skupine), ''Javor Ivanjica'' (pobjednik zapadne skupine), ''Radnički Niš'' (pobjednik istočne skupine) i ''Mogren Budva'' (pobjednik južne skupine)

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |SCG |float=right |width=320 |places=
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.920556 |long=20.462222 |label='''BEOGRAD''' |position=right }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=45.6      |long=19.533333 |label=&lt;small&gt;Hajduk&lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.66     |long=20.93     |label=&lt;small&gt;Sartid&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=45.246944 |long=19.842222 |label=&lt;small&gt;Vojvodina&lt;/small&gt; }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.85     |long=20.4      |label=&lt;small&gt;Zemun&lt;/small&gt; |position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=42.76     |long=18.93     |label=&lt;small&gt;Sutjeska&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=42.33     |long=19.21     |label=&lt;small&gt;Zeta&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=43.35     |long=19.35     |label=&lt;small&gt;Rudar&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=43.58     |long=20.23     |label=&lt;small&gt;Javor&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=43.31     |long=21.90     |label=&lt;small&gt;Radnički&amp;nbsp;Niš&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=42.38     |long=18.83     |label=&lt;small&gt;Mogren&lt;/small&gt; |position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SCG|lat=44.65     |long=20.20     |label=&lt;small&gt;Obrenovac&lt;/small&gt;|position=left}}
&lt;!--HIDDEN MARKER FOR BELGRADE CLUBS (UPPER RIGHT CORNER)--&gt;
{{Lokacijska karta~ |SCG|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.18 |long=23.2 |label='''U&amp;nbsp;Beogradu:'''|position=left }}
{{Lokacijska karta~ |SCG|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.05 |long=23.2 |label=&lt;small&gt;Crvena&amp;nbsp;zvezda&lt;br /&gt;Partizan&lt;br /&gt;Rad&lt;br /&gt;OFK&lt;br /&gt;Obilić&lt;br /&gt;Železnik&lt;br /&gt;Čukarički&lt;/small&gt; |position=left }}
|caption=Položaj klubova Prve lige SRJ/SCG u sezoni 2002./03. }}

* ''[[OFK Beograd]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Crvena zvezda]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Čukarički]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Hajduk Kula|FK Hajduk]]'', [[Kula (Bačka)|Kula]]
* ''[[FK Javor Ivanjica]]'', [[Ivanjica]]
* ''[[FK Mogren Budva|FK Mogren]]'', [[Budva]]
* ''[[FK Obilić]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Partizan]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Rad]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Radnički Obrenovac]]'', [[Obrenovac]]
* ''[[FK Radnički Niš]]'', [[Niš]]
* ''[[FK Rudar Pljevlja]]'', [[Pljevlja]]
* ''[[FK Smederevo 1924|FK Sartid]]'', [[Smederevo]]
* ''[[FK Sutjeska Nikšić|FK Sutjeska]]'', [[Nikšić]]
* ''[[FK Vojvodina]]'', [[Novi Sad]]
* ''[[FK Zemun]]'', [[Zemun]]
* ''[[FK Zeta]]'', [[Golubovci]]
* ''[[FK Železnik]]'', [[Beograd]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!mj. !! style=&quot;width:150px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#cdc673;&quot;   
|1. || [[FK Partizan|Partizan]] ||34||29||2||3||88||36||+52||89
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot;  
|2. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||34||21||7||6||68||26||+42||70
|- style=&quot;background:#99FFCC;&quot;
|3. || [[OFK Beograd]] ||34||19||6||9||57||36||+21||63
|- style=&quot;background:#99FFCC;&quot; 
|4. || [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ||34||19||5||10||43||32||+11||62
|- 
|5. || [[FK Železnik|Železnik]] ||34||18||8||8||56||37||+19||62	
|- 
|6. || [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||34||17||5||12||48||36||+12||56
|- 
|7. || [[FK Obilić|Obilić]] ||34||14||9||11||45||35||+10||51
|- 
|8. || [[FK Zeta|Zeta Golubovci]] ||34||15||6||13||51||43||+8||51
|- 
|9. || [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||34||13||9||12||39||29||+10||48
|- 
|10. || [[FK Zemun|Zemun]] ||34||13||8||13||42||39||+3||47
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot; 
|11. || [[FK Smederevo 1924|Sartid]] ||34||10||15||9||44||44||0||45
|- 
|12. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||11||11||12||35||41||−6||44	
|- style=&quot;background:#FFAAAA 
|13. || [[FK Rad|Rad]] ||34||11||10||13||39||43||−4||43
|- style=&quot;background:#FFAAAA  
|14. || [[FK Čukarički|Čukarički]] ||34||10||7||17||42||56||−14||37
|- style=&quot;background:#FFAAAA 
|15. || [[FK Javor Ivanjica|Javor Ivanjica]] ||34||9||7||18||21||44||−23||34
|- style=&quot;background:#FFAAAA 
|16. || [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] ||34||5||6||23||33||76||−43||21
|- style=&quot;background:#FFAAAA  
|17. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||34||4||6||24||19||62||−43||18
|- style=&quot;background:#FFAAAA  
|18. || [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] ||34||2||5||27||23||78||−55||11
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg03.html rsssf.org]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|style=&quot;background:#cdc673;&quot;|
| Partizan je prvak SR Jugoslavije i plasirao se u [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|UEFA Ligu prvaka 2003./04.]]
|-
|style=&quot;background:#87CEEB;&quot;|
| Sartid (osvajač [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Kupa SR Jugoslavije]]) i Crvena zvezda plasirali su se na [[Kup UEFA 2003./04.]]
|-
|style=&quot;background:#99FFCC;&quot;|
| OFK Beograd i Sutjeska Nikšić plasirali su se na [[UEFA Intertoto kup 2003.]]
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Rad, Čukarički, Javor Ivanjica, Mogren Budva, Rudar Pljevlja i Radnički Niš ispali su u [[Druga liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|Drugu ligu Srbije i Crne Gore 2003./04.]]
|-
|}

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|colspan=&quot;2&quot; width=&quot;200&quot; align=&quot;center&quot; | 2002./03.&lt;ref&gt;[https://eu-football.info/_tournament.php?id=4066 eu-football.info]&lt;/ref&gt;
| PAR
| C.Z
| OFK
| SUT
| ŽEL
| VOJ
| OBI
| ZET
| HAJ
| ZEM
| SAR
| R.O
| RAD
| ČUK
| JAV
| MOG
| RUD
| R.N
|- align=&quot;center&quot;
| 1. ||align=&quot;left&quot; | Partizan
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:2 || 3:2 || 1:0 || 3:1 || 4:0 || 1:0 || 3:1 || 5:1 || 2:1 || 3:2 || 4:2 || 2:1 || 6:2 || 3:0 || 4:1 || 4:0 || 5:2
|- align=&quot;center&quot;
| 2. ||align=&quot;left&quot;  | Crvena zvezda || 2:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:1 || 3:0 || 1:1 || 1:0 || 5:1 || 5:1 || 3:0 || 3:0 || 1:1 || 1:0 || 2:0 || 2:0 || 1:0 || 4:1 || 5:1 || 3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 3. ||align=&quot;left&quot;  | OFK Beograd || 0:2 || 0:2
| bgcolor=#DCDCDC  | || 3:2 || 3:1 || 4:0 || 0:1 || 1:1 || 1:0 || 2:1 || 3:1 || 2:2 || 1:0 || 2:2 || 6:0 || 1:0 || 4:1 || 2:1
|- align=&quot;center&quot;
| 4. ||align=&quot;left&quot;  | Sutjeska Nikšić || 0:1 || 1:0 || 2:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0 ||1:0 || 2:1 || 1:0 || 3:1 || 1:0 || 2:1 || 1:1 || 2:1 || 3:1 || 4:1 || 2:1 || 1:0 || 2:1
|- align=&quot;center&quot;
| 5. ||align=&quot;left&quot;  | Železnik || 2:0 || 4:3 || 0:0 || 2:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:1 || 2:1 || 3:1 || 3:2 || 3:1 || 1:2 || 1:0 || 1:0 || 5:2 || 3:1 || 4:1 || 1:0 || 2:1
|- align=&quot;center&quot;
| 6. ||align=&quot;left&quot;  | Vojvodina || 4:5 || 0:2 || 2:0 || 1:0 || 1:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 0:2 || 1:0 || 1:0 || 1:0 || 5:1 || 2:0 || 0:0 || 3:0 || 1:0 || 3:0 || 4:0 || 3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 7. ||align=&quot;left&quot;  | Obilić || 0:1 || 0:0 || 3:1 || 2:0 || 1:1 || 1:2
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:1 || 0:1 || 1:1 || 3:3 || 1:1 || 3:0 || 1:0 || 3:1 || 4:0 || 2:1 || 2:0
|- align=&quot;center&quot;
| 8. ||align=&quot;left&quot;  | Zeta Golubovci || 1:4 || 3:0 || 2:0 || 1:0 || 1:1 || 3:1 || 1:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 0:0 || 2:1 || 0:1 || 3:1 || 0:0 || 2:0 || 1:0 || 2:0 || 3:0 || 3:1
|- align=&quot;center&quot;
| 9. ||align=&quot;left&quot;  | Hajduk Kula || 0:1 || 3:2 || 0:1 || 0:0 || 1:0 || 0:0 || 0:1 || 2:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0 || 0:0 || 2:0 || 2:0 || 1:0 || 0:0 || 6:0 || 5:0 || 4:0
|- align=&quot;center&quot;
| 10. ||align=&quot;left&quot;  | Zemun || 1:1 || 1:1 || 1:2 || 1:0 || 1:3 || 2:1 || 1:0 || 3:1 || 1:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:1 || 1:0 || 1:3 || 1:0 || 3:0 || 3:1 || 2:0 || 5:0
|- align=&quot;center&quot;
| 11. ||align=&quot;left&quot;  | Sartid || 2:4 || 0:0 || 0:3 || 1:1 || 0:2 || 0:1 || 2:0 || 0:0 || 0:0 || 3:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 3:1 || 4:1 || 2:2 || 0:0 || 2:2 || 1:0 || 3:1
|- align=&quot;center&quot;
| 12. ||align=&quot;left&quot;  | Radnički Obrenovac || 1:2 || 0:2 || 0:0 || 0:2 || 0:0 || 2:2 || 3:3 || 2:1 || 1:0 || 0:0 || 0:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:4 || 2:0 || 0:0 || 2:0 || 1:0 || 2:0
|- align=&quot;center&quot;
| 13. ||align=&quot;left&quot;  | Rad || 1:0 || 0:2 || 2:2 || 1:2 || 5:4 || 2:0 || 0:1 || 0:0 || 1:1 || 1:1 || 1:0 || 2:2
| bgcolor=#DCDCDC  | || 0:3 || 2:0 || 4:0 || 1:0 || 1:1
|- align=&quot;center&quot;
| 14. ||align=&quot;left&quot;  | Čukarički || 1:2 || 2:1 || 2:3 || 2:1 || 1:0 || 0:0 || 2:2 || 2:0 || 1:0 || 4:3 || 2:2 || 1:2 || 0:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0 || 2:2 || 0:1 || 3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 15. ||align=&quot;left&quot;  | Javor Ivanjica || 1:2 || 1:0 || 0:1 || 0:0 || 1:0 || 1:0 || 0:0 || 1:4 || 0:0 || 1:1 || 0:1 || 1:2 || 1:0 || 1:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:1 || 0:1 || 2:0
|- align=&quot;center&quot;
| 16. ||align=&quot;left&quot;  | Mogren Budva || 0:1 || 1:4 || 0:3 || 0:0 || 0:0 || 2:3 || 0:2 || 3:6 || 1:1 || 0:1 || 1:2 || 0:1 || 1:1 || 3:1 || 2:1
| bgcolor=#DCDCDC  | || 2:0 || 3:0
|- align=&quot;center&quot;
| 17. ||align=&quot;left&quot;  | Rudar Pljevlja || 2:3 || 1:3 || 0:1 || 2:3 || 0:0 || 0:2 || 1:1 || 1:4 || 1:2 || 0:0 || 0:0 || 0:1 || 1:2 || 1:0 || 1:2 || 1:0
| bgcolor=#DCDCDC  | || 1:0
|- align=&quot;center&quot;
| 18. ||align=&quot;left&quot;  | Radnički Niš || 0:4 || 0:0 || 0:1 || 1:2 || 0:2 || 0:3 || 1:0 || 3:1 || 1:3 || 0:2 || 3:3 || 0:1 || 1:1 || 1:2 || 0:2 || 3:4 || 1:1
| bgcolor=#DCDCDC  |
|}

== Prvaci ==
'''[[FK Partizan]]'''&lt;br&gt;treneri: [[Ljubiša Tumbaković]] (do prosinca) i [[Lothar Matthäus]]

Igrači:
* {{Z|SRJ}} [[Radovan Radaković]]
* {{Z|SRJ}} [[Milivoje Ćirković]]
* {{Z|SRJ}} [[Dragoljub Jeremić]]
* {{Z|SRJ}} [[Igor Duljaj]]
* {{Z|SRJ}} [[Dejan Ognjanović]]
* {{Z|BIH}} [[Nenad Kutlačić]]
* {{Z|MKD}} [[Milan Stojanoski]]
* {{Z|SRJ}} [[Goran Trobok]]
* {{Z|SRJ}} [[Andrija Delibašić]]
* {{Z|SRJ}} [[Zvonimir Vukić]]
* {{Z|SRJ}} [[Damir Čakar]]
* {{Z|SRJ}} [[Miladin Bečanović]]
* {{Z|SRJ}} [[Radiša Ilić]]
* {{Z|BIH}} [[Nenad Mišković]]
* {{Z|SRJ}} [[Ivan Stanković]]
* {{Z|NGA}} [[Taribo West]]
* {{Z|SRJ}} [[Ivica Iliev]]
* {{Z|SRJ}} [[Vladimir Ivić]]
* {{Z|SRJ}} [[Ajazdin Nuhi]]
* {{Z|SRJ}} [[Dejan Živković]]
* {{Z|SRJ}} [[Saša Ilić]]
* {{Z|SRJ}} [[Dejan Rusmir]]
* {{Z|SRJ}} [[Branko Savić]]
* {{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]]
* {{Z|SRJ}} [[Danko Lazović]]
* {{Z|SRJ}} [[Albert Nađ]]
* {{Z|SRJ}} [[Đorđe Pantić]]&lt;br&gt;
''Izvori:''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.partizan.rs/arhivadetail.php?Jezik=sr&amp;sec=6&amp;sec1=4&amp;god=2002 |title=partizan.rs |access-date=17. prosinca 2008. |archive-date=17. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217073138/http://www.partizan.rs/arhivadetail.php?Jezik=sr&amp;sec=6&amp;sec1=4&amp;god=2002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Ljestvica strijelaca  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pl.
! style=&quot;width:170px;&quot;| Ime
! Klub
! Pogodaka
|-
|rowspan=1 align=center|1.
| [[Zvonimir Vukić]]
| [[FK Partizan|Partizan]]
|{{center| 22}}
|-
|rowspan=1 align=center|2.
| [[Mihajlo Pjanović]]
| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|{{center| 21}}
|-
|rowspan=2 align=center|3.
| [[Miljan Mrdaković]]
| [[OFK Beograd]]
|rowspan=2 align=center|20
|-
| [[Bojan Brnović]]
| [[FK Zeta|Zeta Golubovci]]
|-
|rowspan=2 align=center|5.
| [[Zoran Đurašković]]
| [[FK Železnik|Železnik]]
|rowspan=2 align=center|15
|-
| [[Nenad Mirosavljević]]
| [[FK Smederevo 1924|Sartid]]
|-
|align=center|7.
| [[Ivica Iliev]]
| [[FK Partizan|Partizan]]
|{{center| 13}}
|-
|align=center|8.
| [[Andrija Delibašić]]
| [[FK Partizan|Partizan]]
|{{center| 13}}
|-
|rowspan=4 align=center|9.
| [[Ivan Bošković]]
| [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
|rowspan=4 align=center|11
|-
| [[Saša Ilić]]
| [[FK Partizan|Partizan]]
|-
| [[Danko Lazović]]
| [[FK Partizan|Partizan]]
|-
| [[Boban Stojanović]]
| [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]]
|}

== Poveznice ==
* [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Druga liga SR Jugoslavije 2002./03.]] 
* [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Kup SR Jugoslavije 2002./03.]]

== Izvori ==
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joegtops.html RSSSF: Yugoslavia List of Topscorers]
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html RSSSF: Yugoslavia List of Final Tables]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg03.html rsssf.org]
*[https://eu-football.info/_tournament.php?id=4066 eu-football.info]
*[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.]

{{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu| 2002./03.]]</text>
      <sha1>khi9zyeismpfsacqqm9j1m9m8iiybrt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Ivan Mikanovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>768085</id>
    <revision>
      <id>7521045</id>
      <parentid>7474796</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4746" sha1="l0x3mbcod3j6ui0qmgtswn3oj96r2kt" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometni klub
| ime kluba          = Ivan    
| slika              = 
| veličina           = 
| opis slike         = 
| puno ime           = 	Rukometni klub Ivan-Mikanovci  						
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 2017. 
| godina prestanka rada   = 
| dvorana            = 
| kapacitet dvorane  = 
| trener             = 
| liga               = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] 
| sezona             = [[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] 
| plasman            = 1. 
| trenutačna sezona  =
| igrači             = 
&lt;!-- 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1=
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= 
--&gt; 
}}

'''RK &quot;Ivan&quot;''' ('''''RK Ivan-Mikanovci; Ivan; Ivan Mikanovci; Ivan Stari Mikanovci''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Stari Mikanovci|Starih Mikanovaca]], [[Vukovarsko-srijemska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. &lt;br&gt;
U sezoni 2024./25. ''RK &quot;Ivan-Mikanovci&quot;'' se natjecao u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|&quot;2. HRL – Istok&quot;]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. 

== O klubu ==

== Uspjesi ==
; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] 
* prvaci: 2024./25., 2025./26.  

; 3. HRL – Istok 
*prvaci: 2022./23.

== Pregled plasmana po sezonama ==

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori 
|-
|colspan=&quot;16&quot;| 
|-
!colspan=&quot;16&quot;| Ivan / Ivan Mikanovci   
|-
|[[3. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||9 ||16 ||14 ||0 ||2 ||543 ||404 ||28 || || || 
|-
|[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] || ||7. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||573 ||593 ||16 || || || 
|-
|[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||10 ||18 ||14 ||1 ||3 ||588 ||490 ||29 || || || 
|-
|[[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||10 ||18 ||17 ||0 ||1 ||619 ||464 ||34 || || || 
|- 
| || || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}  

== Poznati igrači == 

== Povezani članci ==
* [[Stari Mikanovci]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/rkivan.mikanovci/about ''RK IVAN - Mikanovci'', facebook stranica] 

* [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ivan-mikanovci/ sportilus.com, ''Rukometni klub Ivan Mikanovci''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 

* [https://sportalo.hr/ivan-mikanovci-sjajan-primjer-rada-s-mladim-rukometasima/ sportalo.com, ''Ivan-Mikanovci sjajan primjer rada s mladim rukometašima''], objavljeno 17. studenog 2020., pristupljeno 30. srpnja 2024. 
* [https://vinkulja.hr/galerija-sezona-iz-snova-rk-ivana-kontinuirani-uspon-i-izvrsnost-u-natjecanjima/ vinkulja.hr, ''GALERIJA Sezona iz snova RK Ivana: Kontinuirani uspon i izvrsnost u natjecanjima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240730151929/https://vinkulja.hr/galerija-sezona-iz-snova-rk-ivana-kontinuirani-uspon-i-izvrsnost-u-natjecanjima/ |date=30. srpnja 2024. }}, objavljeno 3. ožujka 2024., pristupljeno 30. srpnja 2024. 
* [https://novosti.hr/rk-ivan-novi-je-drzavni-rukometni-prvak-do-13-godina-starosti/ novosti.hr, ''RK IVAN novi je državni rukometni prvak do 13 godina starosti!''], objavljeno 2. lipnja 2023., pristupljeno 30. srpnja 2024. 
* [https://moje-djakovo.com/rk-ivan-mikanovci-prvak-hrvatske-u-kategoriji-do-13-godina/ moje-djakovo.com, ''RK Ivan-Mikanovci prvak Hrvatske u kategoriji do 13 godina!''], objavljeno 2. lipnja 2023., pristupljeno 30. srpnja 2024. 
* [https://budica.info/rk-ivan-mikanovci-treci-u-hrvatskoj-ivano-orlovic-mvp-zavrsnice/ budica.info, ''RK IVAN-Mikanovci treći u Hrvatskoj, Ivano Orlović MVP završnice!''], objavljeno 14. lipnja 2024., pristupljeno 30. srpnja 2024. 
* [https://www.poslovna.hr/lite/rk-ivan/1564469/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB IVAN-MIKANOVCI] 
* [https://search.bisnode.hr/hr/1231328/rk-ivan/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB IVAN-MIKANOVCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240730151927/https://search.bisnode.hr/hr/1231328/rk-ivan/ |date=30. srpnja 2024. }} 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ivan/Detaljno/704395 fininfo.hr, RK IVAN (RUKOMETNI KLUB IVAN-MIKANOVCI)] 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-ruk}} 

{{GLAVNIRASPORED:Ivan Mikanovci, RK}} 
[[Kategorija:Rukometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Stari Mikanovci]]</text>
      <sha1>l0x3mbcod3j6ui0qmgtswn3oj96r2kt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Quincy Jones</title>
    <ns>0</ns>
    <id>772623</id>
    <revision>
      <id>7521012</id>
      <parentid>7058379</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:54:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7521012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4281" sha1="0x4ao20vneq3cteh62ei9vn1roxswdi" xml:space="preserve">{{Glazbenik|
| Ime             = Quincy Jones
| Rodno_ime       = Quincy Delight Jones Jr.
| Background      = solo_izvođač
| Img             = Quincy Jones 1997.jpg|Quincy Jones 1997.
| Rođenje         = [[14. ožujka]] [[1933.]]&lt;br&gt;[[Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]]
| Smrt            = [[3. studenog]] [[2024.]] (u dobi od 91 godine&lt;br&gt;[[Los Angeles]], [[Kalifornija]]
| Pseudonim       = 
| Zanimanje       = glazbeni producent, tekstopisac, skladatelj, aranžer te filmski i televizijski producent
| Žanr            = r'n'b, soul, funk, big band, swing, bossa nova, jazz, hip hop, rock'n'roll, disco
| Angažman        = 
| Producentska_kuća = Warner Bros., Columbia, Mercury, A&amp;M, Qwest, Epic, ABC, Interscope
| Značajni_instrumenti = 
| Glazbeno_djelovanje           = [[1951.]] – [[2024.]]
| URL         = 
}}
'''Quincy Delight Jones Jr.''' ([[Chicago]], [[14. ožujka]] [[1933.]] – [[Los Angeles]], [[3. studenog]] [[2024.]]) bio je [[SAD|američki]] glazbeni [[producent]], [[tekstopisac]], [[skladatelj]], [[aranžer]] te filmski i televizijski producent. Tijekom svoje karijere duge [[sedam]] desetljeća dobio je mnoga priznanja uključujući 28 nagrada [[Grammy]],&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/music/2024/nov/04/quincy-jones-musician-michael-jackson-producer-dies Quincy Jones, producer and entertainment powerhouse, dies aged 91] theguardian.com Preuzeto 5. studenoga&lt;/ref&gt; nagrade Primetime Emmy i [[Tony]], kao i nominacije za sedam [[Oscar]]a i četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]].&lt;ref&gt;[https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/02/05/8399176/index.htm Jonesing for a Maybach] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180627013718/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/02/05/8399176/index.htm |date=27. lipnja 2018. }} cnn.com Preuzeto 5. studenoga&lt;/ref&gt;

Jones se proslavio 1950-ih kao [[jazz]] aranžer i [[dirigent]] prije nego što je ranih 1960-ih producirao pop hit ploče za [[Lesley Gore|Lesleyja Gorea]] (uključujući „It's My Party”) i služio kao aranžer i dirigent u nekoliko suradnji između [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] i jazz umjetnika [[Count Basie]]a. Jones je producirao tri najuspješnija albuma pop zvijezde Michaela Jacksona: „[[Off the Wall]]” (1979.), „[[Thriller (album)|Thriller]]” (1982.) i „[[Bad (album)|Bad]]” (1987.). Godine 1985. Jones je producirao i dirigirao dobrotvornu pjesmu „[[We Are the World]]”, koja je prikupljala sredstva za žrtve gladi u [[Etiopija|Etiopiji]].

Jones je skladao [[filmska glazba|filmsku glazbu]] za mnoge [[film]]ove uključujući: „Čovjek iz zalagaonice” (1965.), „[[U vrelini noći (1967.)|U vrelini noći]]” (1967.), „Hladnokrvno ubojstvo” (1967.), „[[Dobar posao u Italiji (1969.)|Dobar posao u Italiji]]” (1969.), „[[The Wiz (1978.)|The Wiz]]” (1978.) i „[[Boja purpura (1985.)|Boja purpura]]” (1985.). Osvojio je nagradu Primetime Emmy za izvanrednu glazbenu kompoziciju za miniseriju „Roots” (1977.). Dobio je nagradu [[Tony]] za najbolju obradu mjuzikla kao producent za „Boja purpura” (2016.).

Tijekom karijere bio je dobitnik brojnih počasnih nagrada uključujući nagradu „Grammy Legend” 1992., humanitarnu nagradu „[[Jean Hersholt]]” 1995., počasti [[Kennedy Center]]a 2001., Nacionalnu medalju za umjetnost 2011., „Ordre des Arts et des Lettres” u 2014. i počasnu nagradu Akademije 2024. [[Time (časopis)|Časopis „Time”]] ga je proglasio jednim od najutjecajnijih jazz glazbenika 20. stoljeća.&lt;ref&gt;[https://www.newsweek.com/quincy-jones-dies-aged-91-career-producer-revolutionized-music-1979545 Five Ways He Revolutionized Music] newsweek.com Preuzeto 5. studenoga&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Quincy-Jones-1960-in-Helsinki.jpg|Quincy Jones u [[Helsinki]]ju 1960.
Quincy Jones studio.jpg|Quincy Jones 1980.
Quincy Jones, Davos.jpg|Quincy Jones 2004.
Quincy Jones May 2014.jpg|Quincy Jones 2014.
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Jones, Quincy}}
[[Kategorija:Američki skladatelji]]
[[Kategorija:Američki glazbeni producenti]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Televizijski producenti]]
[[Kategorija:Jazz glazbenici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]</text>
      <sha1>0x4ao20vneq3cteh62ei9vn1roxswdi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstva Hrvatske u veslanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>775016</id>
    <revision>
      <id>7520875</id>
      <parentid>7470718</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T00:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9823" sha1="c1wspel8t92kmcm1vvemn22gmia90lj" xml:space="preserve">'''Prvenstva Hrvatske u veslanju''' službena su natjecanja [[Hrvatski veslački savez|Hrvatskog veslačkog saveza]] (HVS) kao krovne organizacije veslačkog sporta u Hrvatskoj. Održavaju se jednom godišnje. Prvo prvenstvo Hrvatske u veslanju (tada [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]) održano je u Zagrebu, na [[Sava|Savi]], 29. srpnja 1940.

== Održana prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;70&quot; |Godina
! width=&quot;200&quot; |Datum
! width=&quot;200&quot; |Lokacija
! width=&quot;400&quot; |Napomena
|-
|1940.
|29. srpnja 1940.
|Zagreb
|
|-
|1941.
|
|Osijek
|nije održano prvenstvo – sjeverne banovine Hrvatske
|-
|1942.
|23. kolovoza 1942.
|Osijek
|
|-
|1943.
|24. srpnja 1943.
|Zagreb
|
|-
|1944.
|3. kolovoza 1944.
|Zagreb
|
|-
|1945
|
|
|nije održano
|-
|1946
|
|Šibenik
|
|-
|1947.
|12. srpnja 1947.
|Osijek
|
|-
|1948.
|
|Dubrovnik
|
|-
|1949.
|23./24. srpnja 1949.
|Rijeka
|
|-
|1950.
|8. srpnja 1950.
|Pula
|
|-
|1951.
|27. srpnja 
|Zagreb, Split, Rijeka
|Zagreb – podmladak,omladina, seniorke
Split – juniori, seniori

Rijeka – seniorke ne
|-
|1952.
|
|
|nije održano prvenstvo zbog OI
|-
|1953.
|
|Zadar
|nije održano
|-
|1954.
|26. lipnja 1954.
|Osijek
|
|-
|1955.
|25. lipnja 1955.
|Dubrovnik
|
|-
|1956.
|7. srpnja 1956.
|Vukovar
|
|-
|1957.
|22. lipnja 1957.
|Pula
|
|-
|1958.
|27. srpnja 1958.
|Vela Luka
|
|-
|1959.
|4. srpnja 1959.
|Plitvice
|
|-
|1960.
|9. – 10. srpnja 1960.
|Šibenik
|
|-
|1961.
|24. lipnja 1961.
|Poreč
|
|-
|1962.
|14. srpnja 1962.
|Vukovar
|
|-
|1963.
|13. srpnja 1963.
|Pula
|
|-
|1964.
|3. srpnja 1964.
|Split
|
|-
|1965.
|
|Osijek
|
|-
|1966.
|
|Sisak
|
|-
|1967.
|8. srpnja 1967.
|Bakar
|
|-
|1968.
|3. srpnja 1968.
|Split
|
|-
|1969.
|4. srpnja 1969.
|Pula
|
|-
|1970.
|4. srpnja 1970.
|Vukovar
|
|-
|1971.
|25. lipnja 1971.
|Rovinj
|
|-
|1972.
|1. srpnja 1972.
|Osijek
|
|-
|1973.
|3. srpnja 1973.
|Vela Luka
|
|-
|1974.
|5. srpnja 1974.
|Vukovar
|
|-
|1975.
|4. srpnja 1975.
|Šibenik
|
|-
|1976.
|3. srpnja 1976.
|Varaždin
|
|-
|1977.
|2. srpnja 1977.
|Split
|
|-
|1978.
|24. lipnja 1978.
|Rovinj
|
|-
|1979.
|29. lipnja 1979.
|Šibenik
|
|-
|1980.
|5. srpnja 1980.
|Osijek
|
|-
|1981.
|
|Medulin
|
|-
|1982.
|1. srpnja 1982.
|Vukovar
|
|-
|1983.
|
|Dubrovnik
|
|-
|1984.
|21. lipnja 1984.
|Vela Luka
|
|-
|1985.
|4. srpnja 1985.
|Osijek
|
|-
|1986.
|3. srpnja 1986.
|Omišalj
|
|-
|1987.
|
|Vukovar
|
|-
|1988.
|1. srpnja 1988.
|Omišalj
|
|-
|1989.
|1. srpnja 1989.
|Split
|
|-
|1990.
|6. srpnja 1990.
|Zagreb
|
|-
|1991.
|22. lipnja 1991.
|Makarska
|
|-
|1992.
|28.8.1993.
|Zagreb
|
|-
|1993.
|25. lipnja 1993.
|Zagreb
|
|-
|1994.
|1. srpnja 1994.
|Zagreb
|
|-
|1995.
|24. lipnja 1995.
|Zagreb
|
|-
|1996.
|13. rujna 1996.
|Zagreb
|
|-
|1997.
|12. rujna 1997.
|Zagreb
|
|-
|1998.
|18. – 20. rujna 1998.
|Zagreb
|
|-
|1999.
|18. – 19. rujna 1999.
|Zagreb
|
|-
|2000.
|21. srpnja 2000.
|Zagreb
|
|-
|2001.
|20. srpnja 2001.
|Zagreb
|
|-
|2002.
|21. srpnja 2002.
|Zagreb
|
|-
|2003.
|19. srpnja 2003.
|Zagreb
|
|-
|2004.
|24. rujna 2004.
|Zagreb
|
|-
|2005.
|23. rujna 2005
|Zagreb
|
|-
|2006.
|8. rujna 2006.
|Zagreb
|
|-
|2007
|12. svibnja 2007
|Zagreb
|Seniori
|-
|
|14. srpnja 2007
|Zagreb
|Juniori
|-
|2008.
|26. travnja 2008.
|Zagreb
|Seniori
|-
|
|4. srpnja 2008.
|Zagreb
|Juniori
|-
|2009.
|15. svibnja 2009.
|Zagreb
|Seniori
|-
|
|3. srpnja 2009.
|Zagreb
|Juniori
|-
|2010.
|24. rujna  – 26. rujna 2010.
|Zagreb
|
|-
|2011.
|14. travnja – 15. svibnja 2011.
|Zagreb
|Seniori
|-
|
|23. rujna – 25. rujna .2011.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|2012.
|21. rujna 2012.
|Zagreb
|
|-
|2013.
|14. – 15. rujna 2013.
|Zagreb
|
|-
|2014.
|4. – 5. listopada 2014.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|27. travnja 2014
|Zagreb
|Seniori i veterani
|-
|2015.
|3. – 4. listopada 2015.
|Zagreb
|
|-
|2016.
|8. – 9. listopada 2016.
|Zagreb
|
|-
|2017.
|8. – 9. srpnja 2017.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|30. travnja 2017.
|Zagreb
|Seniori i veterani
|-
|2018.
|7. – 8. srpnja 2018.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|28. travnja 2018.
|Zagreb
|Seniori i veterani
|-
|2019.
|5. – 7. srpnja 2019.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|27. – 28. travnja 2019.
|Zagreb
|Seniori i veterani
|-
|2020.
|10. – 13. rujna 2020.
|Zagreb
|Kadeti, juniori, seniori i veterani
|-
|2021.
|16. – 19. rujna 2021.
|Zagreb
|Kadeti, juniori, seniori i veterani
|-
|2022.
|1. – 3. srpnja 2022.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|7. – 8. svibnja 2022.
|Zagreb
|Seniori i veterani
|-
|2023.
|1. – 2. srpnja 2023.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|22. – 23. travnja 2023.
|Zagreb
|Seniori i veterani
|-
|2024.
|5. – 7. srpnja 2024.
|Zagreb
|Kadeti i juniori
|-
|
|5. – 6. listopada 2024.
|Zagreb
|Seniori i veterani
|}
Izvori:&lt;ref&gt;{{PDF|https://www.veslanje.hr/povijest/prvaci_rh/_6_PHSMA.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Povijest|url=https://www.veslanje.hr/povijest.html|access-date=2024-12-03|website=www.veslanje.hr|archive-date=6. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206153435/https://www.veslanje.hr/povijest.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatsko veslačko prvenstvo|url=https://www.veslanje.hr/hrvatsko_veslacko_prvenstvo.html|access-date=2024-12-03|website=www.veslanje.hr|archive-date=3. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203165746/https://www.veslanje.hr/hrvatsko_veslacko_prvenstvo.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Prvaci Hrvatske ==

=== Samac seniori (1X SMA) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;70&quot; |Godina
! width=&quot;200&quot; |Lokacija
! width=&quot;200&quot; |Klub
! width=&quot;400&quot; |Ime i prezime
|-
|1940.
|Zagreb
|HVK Gusar/Zgb
|Zorislav Dončević
|-
|1941.
| colspan=&quot;3&quot; |NIJE ODRŽANO PRVENSTVO
|-
|1942.
|Osijek
|HVK/Zgb
|Zdenko Halambek
|-
|1943.
|Zagreb
|Gusar/Zgb
|Robert Rozenberg
|-
|1944.
|Zagreb
|HVK/Zgb
|Zdenko Halambek
|-
|1945.
| colspan=&quot;3&quot; |NIJE ODRŽANO PRVENSTVO
|-
|1946.
|Šibenik
|Akademičar
|Vladislav Prašek
|-
|1947.
|Osijek
|Mladost
|Vladislav Prašek
|-
|1948.
|Dubrovnik
|Mladost
|Vladislav Prašek
|-
|1949.
|Rijeka
|Sava
|Zdenko Halambek
|-
|1950.
|Pula
|Mladost
|Zdenko Halambek
|-
|1951.
|Split
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|Drago Durajlija
|-
|1952.
| colspan=&quot;3&quot; |NIJE ODRŽANO PRVENSTVO
|-
|1953.
| colspan=&quot;3&quot; |NIJE ODRŽANO PRVENSTVO
|-
|1954.
|Osijek
|Lokomotiva
|Drago Durajlija
|-
|1955.
|Dubrovnik
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|[[Perica Vlašić]]
|-
|1956.
|Vukovar
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|[[Perica Vlašić]]
|-
|1957.
|Pula
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|[[Perica Vlašić]]
|-
|1958.
|Vela Luka
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|[[Perica Vlašić]]
|-
|1959.
|Plitvice
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|Jože Lovec
|-
|1960.
|Šibenik
|Ošjak
|[[Perica Vlašić]]
|-
|1961.
|Poreč
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|Jože Lovec
|-
|1962.
|Vukovar
|Sava
|Ivan Lazar
|-
|1963.
|Pula
|Trešnjevka
|Ivan Lazar
|-
|1964.
|Split
|Krka
|Damir Trlaja
|-
|1965.
|Osijek
|Krka
|Damir Trlaja
|-
|1966.
|Sisak
|Mladost
|Veljko Kosanović
|-
|1967.
|Bakar
|Jadran/R
|Miljenko Kuzele
|-
|1968.
|Split
|Mladost
|Slavko Telišman
|-
|1969.
|Pula
|Zagreb
|Ivan Reder
|-
|1970.
|Vukovar
|Zagreb
|Damir Vidoš ili Ivan Reder
|-
|1971.
|Rovinj
|Zagreb
|Damir Vidoš
|-
|1972.
|Osijek
|Trešnjevka
|Damir Vidoš
|-
|1973.
|Vela Luka
|Trešnjevka
|Damir Vidoš
|-
|1974.
|Vukovar
|Jadran/Ri
|Boris Tučić ml.
|-
|1975.
|Šibenik
|Jadran/Ri
|Savo Kukolj
|-
|1976.
|Varaždin
|VK Iktus
|Goran Nuskern
|-
|1977.
|Split
|VK Iktus
|Karlo Šuk
|-
|1978.
|Rovinj
|Korana
|Davorin Katušin
|-
|1979.
|Šibenik
|Trešnjevka
|Bojan Prokopec
|-
|1980.
|Osijek
|Iktus
|Goran Nuskern
|-
|1981.
|Pula
|Gusar
|Duško Mrduljaš
|-
|1982.
|Vukovar
|Ošjak
|Nikša Prizmić
|-
|1983.
|Dubrovnik
|Ošjak
|Nikša Prizmić
|-
|1984.
|Vela Luka
|Trešnjevka
|Robert Stakor
|-
|1985.
|Osijek
|VK Iktus
|Goran Nuskern
|-
|1986.
|Omišalj
|Ošjak
|Pero Surjan
|-
|1987.
|Vukovar
|Ošjak
|Anito Šeparović
|-
|1988.
|Omišalj
|Mladost
|Marko Banović
|-
|1989.
|Split
|Mladost
|Krešimir Čuljak
|-
|1990.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Robert Stakor
|-
|1991.
|Makarska
|[[HVK Mornar|Mornar]]
|Luka Vrgoč
|-
|1992.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Robert Stakor
|-
|1993.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Robert Stakor
|-
|1994.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Robert Stakor
|-
|1995.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Robert Stakor
|-
|1996.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Hrvoje Telišman
|-
|1997.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Hrvoje Telišman
|-
|1998.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Hrvoje Telišman
|-
|1999.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Hrvoje Telišman
|-
|2000.
|Zagreb
|VK Iktus
|Ivan Jukić
|-
|2001.
|Zagreb
|VK Iktus
|Ivan Jukić
|-
|2002.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Mario Vekić
|-
|2003.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Mario Vekić
|-
|2004.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Ante Kušurin
|-
|2005.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Mario Vekić
|-
|2006.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Mario Vekić
|-
|2007.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2008.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2009.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2010.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2011.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2012.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2013.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2014.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Vedran Radonić
|-
|2015.
|Zagreb
|VK Trešnjevka
|Damir Martin
|-
|2016.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Martin Sinković
|-
|2017.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Luka Radonić
|-
|2018.
|Zagreb
|VK Iktus
|David Šain
|-
|2019.
|Zagreb
|VK Croatia
|Damir Martin
|-
|2020.
|Zagreb
|VK Croatia
|Damir Martin
|-
|2021.
|Zagreb
|VK Croatia
|Damir Martin
|-
|2022.
|Zagreb
|VK Iktus
|David Šain
|-
|2023.
|Zagreb
|VK Croatia
|Damir Martin
|-
|2024.
|Zagreb
|HAVK Mladost
|Martin Sinković
|}
Izvori:&lt;ref&gt;{{PDF|https://www.veslanje.hr/povijest/prvaci_rh/_6_PHSMA.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Veslanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatska športska natjecanja]]</text>
      <sha1>c1wspel8t92kmcm1vvemn22gmia90lj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Promatračka misija Ujedinjenih naroda na Prevlaci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>775774</id>
    <revision>
      <id>7520821</id>
      <parentid>7091428</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:26:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1672" sha1="mm7yqg06uo5ixyrgs2ozq9atn1cmqeg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Prevlaka-okruzje-1a.png|mini|300px|right|Poluotok Prevlaka]]
[[Datoteka:Unmop95.jpg|mini|lijevo|213px|Pripadnici promatrača Ujedinjenih naroda]]
'''Promatračka misija UN-a na Prevlaci''' ({{Eng.|UN Mission of Observers in Prevlaka}}''', UNMOP''') uspostavljena je [[15. siječnja]] [[1996.]] godine [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1038|Rezolucijom  Vijeća sigurnosti UN-a 1038]] kao mirovna misija za praćenje [[Demilitarizacija|demilitarizacije]] spornog poluotoka [[Prevlaka|Prevlake]] provođenjem svakodnevnih pješačkih i automobilskih patrola s obiju strana granice Hrvatske i [[Srbija i Crna Gora|Jugoslavije]] (konkretno, njezine federalne jedinice [[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crne Gore]]).

Zemlje koje su pružile potporu ovoj misiji bile su [[Argentina]], [[Bangladeš]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Češka]], [[Danska]], [[Egipat]], [[Finska]], [[Gana]], [[Indonezija]], [[Irska]], [[Jordan]], [[Kenija]], [[Nepal]], [[Novi Zeland]], [[Nigerija]], [[Norveška]], [[Pakistan]], [[Poljska]], [[Ruska Federacija]], [[Švicarska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=UNMOP: United Nations Mission of Observers in Prevlaka - Facts and Figures|url=https://peacekeeping.un.org/mission/past/unmop/facts.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Raspuštena je 15. prosinca 2002., na datum koji je odredilo Vijeće sigurnosti UN-a.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20031219085017/http://www.un.org/Depts/dpko/missions/unmop/ UNMOP] na stranicama UN-a (Wayback Archive)

[[Kategorija:Srbija i Crna Gora]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
[[Kategorija:Crnogorsko-hrvatski graniči spor]]</text>
      <sha1>mm7yqg06uo5ixyrgs2ozq9atn1cmqeg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2027.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>777118</id>
    <revision>
      <id>7520786</id>
      <parentid>7520308</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39444-97</username>
        <id>366607</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalificirane momčadi */</comment>
      <origin>7520786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8421" sha1="3iyst2c4nm8jbli20a37ymrmp2rszfe" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RR|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu − Hrvatska, Danska, Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukmetno SP 2017.|2017]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;|Top pet na [[Europsko prvenstvo u rukometu − Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP |Rukometno SP ]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990|1990]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>3iyst2c4nm8jbli20a37ymrmp2rszfe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520790</id>
      <parentid>7520786</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:05:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39444-97</username>
        <id>366607</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalificirane momčadi */</comment>
      <origin>7520790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8440" sha1="nx3wqkjejkp3v98qvwazijjki6uqn9m" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu − Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;|Top pet na [[Europsko prvenstvo u rukometu − Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|Rukometno SP 2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>nx3wqkjejkp3v98qvwazijjki6uqn9m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520792</id>
      <parentid>7520790</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:06:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39444-97</username>
        <id>366607</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalificirane momčadi */</comment>
      <origin>7520792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8440" sha1="jztkjepkxt8yapxspwcuy0126nkt7h1" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;|Top pet na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|Rukometno SP 2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>jztkjepkxt8yapxspwcuy0126nkt7h1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520793</id>
      <parentid>7520792</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:07:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39444-97</username>
        <id>366607</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalificirane momčadi */</comment>
      <origin>7520793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8427" sha1="5amt7f5k9bic3m969efga6s27fz8wg6" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;|Top pet na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]] [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>5amt7f5k9bic3m969efga6s27fz8wg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katolička Crkva i slobodno zidarstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>779533</id>
    <revision>
      <id>7520960</id>
      <parentid>7497873</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 21. stoljeće */</comment>
      <origin>7520960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82908" sha1="f1h4mez5ih9vpghao354a6b2ituq99n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Two of a kind LCCN2012645199.jpg|mini|desno|330px|[[Satira|Satirična]] politička [[karikatura]] iz [[1884.]] godine, objavljena u američkom [[humor]]ističnom časopisu ''Puck'', prikazuje papu [[Lav XIII.|Lava XIII.]] u sukobu sa slobodnim zidarstvom.]]
'''[[Katolička Crkva]]''' i '''[[slobodno zidarstvo]]''' imaju složen i promjenjiv odnos još od osnivanja prvih [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonskih loža]], koji se razlikovao ovisno o razdoblju i zemlji. Taj je odnos obilježen brojnim osudama sa strane [[Vatikan]]a, koje su se ponavljale kroz povijest.

Katolička Crkva prvi je put zabranila [[katolici]]ma članstvo u masonskim organizacijama i drugim [[Tajna društva|tajnim društvima]] [[1738.]] godine. Od tada je najmanje jedanaest [[papa]] donijelo službene izjave o nespojivosti katoličkog nauka i slobodnog zidarstva.

Od 1738. do [[1983.]] godine katolici koji su javno pripadali masonskim organizacijama ili ih javno podržavali automatski su bili podvrgnuti [[Ekskomunikacija|ekskomunikaciji]]. Nakon 1983. godine zabrana članstva i dalje postoji, ali u drukčijem obliku. Iako je nakon [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora (1962. – 1965.)]] postojala određena nejasnoća oko članstva, Crkva je nastavila s [[Prohibicija|prohibicijom]], smatrajući da su [[Međaši slobodnog zidarstva|načela]] i [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituali u slobodnom zidarstvu]] nespojivi s [[Katoličanstvo|katoličkim učenjem]].

Trenutna regulativa, sadržana u ''[[Deklaracija o masonskim udrugama|Deklaraciji o masonskim udrugama]]'' koju je 1983. objavila [[Kongregacija za nauk vjere]] (današnji [[Dikasterij za nauk vjere]]), jasno navodi da su „vjernici koji se učlane u masonske udruge u stanju [[Smrtni grijeh|teškog grijeha]] i ne smiju primati [[Euharistija|svetu pričest]]”, te da je članstvo u slobodnom zidarstvu zabranjeno.

Najnovije službene dokumente [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] o nespojivosti slobodnog zidarstva s katoličkom vjerom izdao je [[1985.]] godine te u studenom [[2023.]] Dikasterij za nauk vjere.

== Stajališta ==
Službena stajališta [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i organiziranog slobodnog zidarstva oblikovani su kroz povijest i odražavaju njihova temeljna načela i međusobne odnose. 

=== Slobodno zidarstvo ===
[[Datoteka:Square and Compasses.svg|mini|desno|180px|[[Kutnik i šestar]], najprepoznatljiviji simbol slobodnog zidarstva.]]
[[Slobodno zidarstvo]] prihvaća [[Katoličanstvo|katoličke]] kandidate pod istim uvjetima kao i ostale kandidate, odnosno uz uvjet da prihvate ili ispunjavaju [[Međaši slobodnog zidarstva|temeljna načela slobodnog zidarstva]]. Od kandidata se traži samo da budu sposobni dati određeno tumačenje [[Simbolika slobodnog zidarstva|masonskim simbolima]], poput [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] ili [[Svezak svetog zakona|Knjige Svete Mudrosti]]. To može biti katoličko poimanje Boga, ali isto tako i druge interpretacije, poput [[Alah]]a, [[Tetragram]]a, Atmana ili čak apstraktnog načela usmjerenog prema višem redu u prirodi.

Postoje, međutim, razlike između [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog]] i [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog]] slobodnog zidarstva, kao i nacionalne razlike. U okviru regularnog slobodnog zidarstva, posebice one u Sjevernoj Americi, Švedskoj i na Britanskim otocima, uobičajeno je vjerovanje u oblik [[Deizam|deizma]] ili [[Teizam|teizma]], te je obvezno prihvaćanje postojanja [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovnog Bića]] i objavljenog [[Svezak svetog zakona|svetog spisa]]. U kontinentalnog slobodnog zidarstva na europskom kontinentu, međutim, prihvaćanje [[Agnosticizam|agnosticizm]]a ili [[Ateizam|ateizma]] je uobičajeno ili barem dopušteno.

Službena tijela slobodnog zidarstva nisu ''[[a priori]]'' protiv objavljenih [[religija]] ili drugih religijsko-filozofskih sustava, uključujući i [[Katolička Crkva|Katoličku Crkvu]]. No, odbacuju tvrdnju da bilo koja crkva ili religija isključivo posjeduje puninu istine, uz isključenje svih ostalih. Unutar slobodnog zidarstva ne postoji nametanje jedinstvene istine.

U okviru kontinentalnog slobodnog zidarstva naglašava se i apsolutno [[Sekularizam|odvajanje crkve i države]]. Najradikalnije stavove po tom pitanju zauzimaju [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Belgije]], u čijim redovima se mogu naći militantni slobodoumni slobodni zidari, što je rezultat dugotrajnih sukoba s Katoličkom Crkvom, koja je dominirala u tim kulturnim prostorima.

Veliki broj uglednih osoba koje su tijekom [[18. stoljeće|18.]], [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bili slobodni zidari povećalo je nepovjerenje prema organiziranom slobodnom zidarstvu kao [[Tajna društva|tajnom društvu]], unatoč činjenici da je poštivanje zakona zemlje od same [[Prva Velika loža Engleske|uspostave slobodnog zidarstva]] [[1717.]] godine jedan od njezinih [[Međaši slobodnog zidarstva|temeljnih principa]].

U [[Latinska Crkva|latinskim]] zemljama europskog kontinenta i njihovim [[Kolonijalizam|kolonijama]], kontinentalno slobodno zidarstvo odigralo je značajnu ulogu u [[Antiklerikalizam|antiklerikalizmu]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nadalje. Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] (1789. – 1796.) slobodnozidarske ideje poput [[Liberté, égalité, fraternité|slobode, jednakosti i bratstva]] često su bile pretvorene u nasilje protiv vladajuće elite i konzervativnog klera. Mnogi slobodni zidari, uključujući tadašnjeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Velikog orijenta Francuske, Filipa, vojvodu Orleanskog, te matematičara [[Nicolas de Condorcet|Nicolasa de Condorceta]], postali su žrtve revolucije. Drugim riječima, slobodni zidari su se našli s &quot;obje strane [[Giljotina|giljotine]]&quot;. Od 19. stoljeća nadalje, slobodnozidarske ideje postale su temelj rastućih demokratskih i liberalnih stranaka.

Dobar primjer [[Antiklerikalizam i slobodno zidarstvo|masonskog antiklerikalizma]] može se pronaći u govoru koji je [[15. srpnja]] [[1868.]] održao Pierre Van Humbeeck, [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože &quot;Istinski prijatelji unije i zajedničkog napretka&quot; (''Loge Les Vrais Amis de l'union et du progrès réunis'') pod okriljem Velikog orijenta Belgije:&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Les Vrais Amis de l'Union et du Progrès Réunis: Histoire d'une loge 1|last=Libert|first=Philippe|publisher=Veliki orijent Belgije|year=2007.|isbn=978-2-8040-2615-8|location=Bruxelles|pages=218-219}}&lt;/ref&gt;
{{citat2|Ne smije se brkati jezik slobodnog zidarstva s jezikom profanog svijeta... Nespojivost slobodnozidarskih principa s praksom katoličkog kulta, a osobito s vjerskim [[pokop]]ima, dovodi Braću do suprotstavljanja obiteljima preminulih slobodnih zidara koje se odlučuju za takav pogrebni obred. Snažno se preporučuje polaganje oporuke u loži u kojoj se izražava želja da pokojnik ne bude pokopan uz prisustvo [[kler]]a. Uzorci &quot;oporuka za osiguranje građanskog sprovoda&quot; kao i &quot;formulari za sprječavanje prisutnosti [[svećenik]]a na smrtnoj postelji&quot; stavljeni su na raspolaganje Braći.}}

Iako je tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] ovaj sukob oslabio, do novih konflikata između katolika i slobodnih zidara dolazilo je u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], primjerice u [[Meksiko|Meksiku]] tijekom [[Cristero rat]]a (1926. – 1929.), kada su katolici slobodno zidarstvo označili kao inicijatora antiklerikalnih kampanja meksičke vlade, ali i kasnije u Europi.

=== Katolička Crkva ===
[[Datoteka:Emblem of the Holy See usual.svg|mini|desno|180px|Grb [[Sveta Stolica|Svete Stolice]]. Ukriženi ključevi simboliziraju ključeve [[Sveti Petar|sv. Petra]].]]
[[Katolička Crkva]] od samih početaka zabranila je svojim članovima učlanjenje u bilo koju slobodnozidarsku organizaciju, pozivajući se na nespojivost dogmatskog nauka vjere s odredbama i stavovima [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]]. [[Kazna]] za članstvo u slobodnom zidarstvu bila je automatska [[ekskomunikacija]].

Prve [[Papa|papinske]] [[Enciklika|enciklike]] protiv slobodnog zidarstva imale su ograničen uspjeh, budući da su sve do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i neki [[biskup]]i i [[Svećenik|svećenici]] bili članovi [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonskih loža]]. Nakon Burbonske restauracije [[1815.]] godine, kada je Katolička Crkva ponovno potvrdila zabranu, broj [[kler]]ika u slobodnom zidarstvu počeo se smanjivati. U Belgiji je članstvo katoličkih klerika u slobodnom zidarstvu praktički nestalo do [[1838.]] godine. Ipak, tijekom [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bilo je slučajeva tajnog članstva svećenika u masonskim ložama. Jedan od najpoznatijih koji je bio pod sumnjom je nadbiskup [[Annibale Bugnini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bugnini’s Briefcase|url=https://lms.org.uk/massofagesarticle/bugninis-briefcase|access-date=2025-03-05|last=Shaw|first=Joseph|website=lms.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Was Archbishop Bugnini a Freemason?|url=https://www.catholicbridge.com/catholic/novus-ordo-new-mass-freemasons.php|access-date=2025-03-05|date=|website=catholicbridge.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=How the liturgy fell apart: the enigma of Archbishop Bugnini|url=https://www.ad2000.com.au/articles/1989/jun1989p17_640.html|access-date=2025-03-05|last=Davies|first=Michael|website=ad2000.com.au|year=1989.|language=en}}&lt;/ref&gt;

U početku se zabrana slobodnog zidarstva temeljila na zabrinutosti zbog političkog i društvenog utjecaja slobodnih zidara i njihovih [[Tajna društva|tajnih društava]]. No, temelj katoličke kritike uvijek je bio u odbijanju eksplicitne vjere u osobnog Boga Stvoritelja, nužne za spasenje, kao i u neprihvaćanju katoličkog dogmatskog nauka koji tvrdi da je Katolička Crkva jedini put istine i spasenja. Također, odbacuje se stavljanje drugih religija – [[Protestantizam|protestantizma]], [[Judaizam|judaizma]], [[islam]]a, [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] i [[Hinduizam|hinduizma]] – na istu razinu s [[katoličanstvo]]m.

Taj stav Katoličke Crkve ostao je nepromijenjen, iako je između [[1960-ih]] i [[1980-ih]] postojalo razdoblje u kojem crkvena hijerarhija nije provodila sankcije, a pojedini članovi klera su iznosili oprečne stavove.

Najnoviji službeni dokument Crkve o slobodnom zidarstvu objavljen je [[1983.]] godine, kada je tadašnji prefekt [[Dikasterij za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]], kardinal [[Joseph Ratzinger]] (kasnije papa Benedikt XVI.), izdao ''[[Deklaracija o masonskim udrugama|Deklaraciju o masonskim udrugama]]'', koja je ponovila tradicionalno stajalište Crkve o članstvu katolika u slobodnom zidarstvu. U tom dokumentu stoji:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Declaration on Masonic Associations|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19831126_declaration-masonic_en.html|access-date=2025-02-04|website=vatican.va|language=en}}&lt;/ref&gt;
{{citat2|Vjernici koji postanu članovi masonske organizacije nalaze se u stanju [[Smrtni grijeh|teškog grijeha]] i ne smiju primiti [[Euharistija|Svetu Pričest]].}}

Ova deklaracija razjasnila je kanon 1374 novog [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|Kanonskog zakonika]] iz 1983., koji je zamijenio eksplicitnu osudu slobodnog zidarstva u [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|prethodnom zakoniku]] iz [[1917.]] godine. Time je Crkva jasno dala do znanja da se njezin stav o slobodnom zidarstvu nije promijenio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Canon Law regarding Freemasonry, 1917-1983|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/canon.html|access-date=2025-02-04|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{vidi još|Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva}}

Dana 21. lipnja 1717. godine u [[London]]u su se udružile četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonske lože]] i osnovale prvu [[Velika loža|veliku ložu]], kasnije poznatu kao [[Ujedinjena velika loža Engleske]]. Iz Engleske se slobodna zidarstvo brzo proširilo [[Europa|Europom]], ponajprije preko [[Kraljevina Francuska|Francuske]], dok se putem [[Britansko Carstvo|britanskih kolonija]] raširila diljem svijeta.

=== 18. stoljeće ===
==== Klement XII. (1730. – 1740.) ====
[[Datoteka:Agostino Masucci – Portrait of Pope Clement XII, seated.jpg|mini|200px|desno|Papa [[Klement XII.]] prvi je osudio slobodno zidarstvo.]]
Godine 1736. [[inkvizicija]] je pokrenula istragu o [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonskoj loži]] u [[Firenca|Firenci]], koju je u lipnju 1737. godine osudila. Ložu je prvotno osnovao Charles Sackville, 2. vojvoda od Dorseta, engleski slobodni zidar,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Timeline of Relations Between the Roman Catholic Church and the Freemasons|url=http://www.glbet-el.org/masonictexte/TIMELINE%20OF%20RELATIONS%20BETWEEN%20THE%20ROMAN%20CATHOLIC%20CHURCH%20AND%20THE%20FREEMASONS.pdf|access-date=2025-03-05|last=Madison|first=Bill|website=glbet-el.org|last2=Dryfoos|first2=Gary L.|year=1995.}}&lt;/ref&gt; 1733. godine, no ubrzo je počela primati i talijanske članove, uključujući njezina tajnika Tommasa Crudelija.&lt;ref&gt;{{citiranje knjige|last=Ridley|first=Jasper|year=2001|title=The Freemasons: A history of the world's most powerful secret society|edition=1st U.S.|location=New York|publisher=Arcade|isbn=9781559706018|pages=[https://archive.org/details/freemasons00jasp_0/page/51 51], 53|url=https://archive.org/details/freemasons00jasp_0|url-access=registration|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Tommaso Crudeli|website=freemasonry.bcy.ca|location=Vancouver|publisher=Grand Lodge of British Columbia and Yukon|language=en|url=http://freemasonry.bcy.ca/biography/crudeli_t/crudeli_t.html|access-date=2025-03-05}}&lt;/ref&gt; Također, 26. prosinca 1736. godine [[Andrew Michael Ramsay]] [[Ramsayev govor|održao je govor]] na skupu slobodnih zidara u [[Pariz]]u, uoči izbora Charlesa Radclyffea za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Prva Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]. U ožujku 1737. godine Ramsay je poslao uređenu verziju tog govora glavnom ministru Francuske, kardinalu [[André Hercule de Fleury|André Herculeu de Fleuryju]], tražeći njegovo odobrenje za javnu objavu i podršku slobodnom zidarstvu. Fleury je, međutim, reagirao osudom, proglasivši slobodne zidare [[Izdaja|izdajnicima]] i zabranjujući njihova okupljanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Ramsay et ses deux discours|last=Bernheim|first=Alain|publisher=Teletes|year=2012.|isbn=978-2906031746|pages=17–19|language=fr}}&lt;/ref&gt; Ova zabrana, zajedno s inkvizicijskom istragom u Italiji, dovela je do toga da papa [[Klement XII.]] 1738. godine izda [[Papinska bula|bulu]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'', kojom je slobodno zidarstvo po prvi put službeno zabranjeno unutar Katoličke Crkve.&lt;ref name=&quot;mitro&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Miter and The Trowel|url=http://city.mit.edu/Masonry/Essays/miter-trowel.html|access-date=2025-03-16|last=Madison|first=William G.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20010209121823/http://city.mit.edu/Masonry/Essays/miter-trowel.html|archive-date=2001-02-09|website=sunstar-solutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

U dokumentu se iznosi nekoliko ključnih argumenata protiv slobodnog zidarstva:&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=In eminenti: Papal Bull dealing with the condemnation of Freemasonry|url=https://www.papalencyclicals.net/Clem12/c12inemengl.htm|access-date=2025-03-05|last=Pope Clement XII|website=papalencyclicals.net|year=1738.|language=en}}&lt;/ref&gt;

{{citat2|... Došlo nam je do znanja... da određena društva... u narodu nazvana Liberi Muratori ili Slobodni zidari... iz dana u dan šire svoj utjecaj i rastu u moći... te da se u njima okupljaju muškarci različitih vjera i sekti... povezani strogom i neraskidivom zakletvom tajnosti... koja ih, pod prijetnjom strašne smrti, obvezuje na apsolutnu šutnju o onome što čine u tajnosti.}}
{{citat2|... Navedena društva... izazvala su veliko nepovjerenje među vjernicima... Jer, kada ne bi činili zlo, ne bi toliko mrzili svjetlost [javnosti].}}
{{citat2|... U mnogim su zemljama ta društva već zabranjena od strane građanskih vlasti jer predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti...}}
{{citat2|... Stoga, nakon savjetovanja s Našom časnom braćom, kardinalima Svete Rimske Crkve, i vođeni vlastitim razmišljanjima, sigurnim saznanjima i pažljivim promišljanjem, s puninom apostolske vlasti, određujemo i proglašavamo da ta društva... zvana Liberi Muratori ili Slobodni zidari... moraju biti osuđena i zabranjena. Ovom Našom odlukom, koja će zauvijek ostati na snazi, osuđujemo i zabranjujemo ih...}}

Papa Klement XII. u buli naveo je nekoliko ključnih razloga za zabranu slobodnog zidarstva unutar Katoličke Crkve. Prvi se odnosio na religijsku ravnodušnost, budući da je slobodno zidarstvo prihvaćalo članove različitih [[vjeroispovijed]]i, uključujući katolike, pripadnike drugih religija i nevjernike, čime je promicala vjersku neutralnost, što je bilo u suprotnosti s tadašnjim društvima koja su okupljala pripadnike različitih [[konfesija]], ali nisu načelno zastupala takvu poziciju. Drugi razlog bila je prisega apsolutne tajnosti, pri čemu su slobodni zidari prisezali na [[Biblija|Bibliju]] i obvezivali se na šutnju o unutarnjim aktivnostima [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], uz ozbiljne sankcije za one koji bi prekršili [[Tajna (slobodno zidarstvo)|prisegu tajnosti]], što je izazvalo zabrinutost ne samo Crkve već i građanskih vlasti. Treći razlog, nejasno definiran, odnosio se na &quot;druge opravdane i razložne razloge poznate [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]]&quot;, što je kroz stoljeća potaknulo brojne spekulacije o dodatnim motivima zabrane slobodnog zidarstva.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mitro&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Crkva i slobodni zidari|url=https://www.tockazarez.hr/crkva-i-slobodni-zidari/|access-date=2025-06-07|last=Lukassek|first=Agathe|date=2025-05-16|website=tockazarez.hr|publisher=katholisch.de}}&lt;/ref&gt;

==== Benedikt XIV. (1740. – 1758.) ====
Papa [[Benedikt XIV.]] izdao je 18. svibnja 1751. bulu ''[[Providas Romanorum]]'', kojom je potvrdio i ponovno naglasio osudu slobodnog zidarstva izrečenu od strane njegova prethodnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Providas Romanorum: On Freemasonry|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/papal/providas.html|access-date=2025-03-05|last=Benedetto XIV|website=freemasonry.bcy.ca|year=1751.|language=en}}&lt;/ref&gt; U ovoj buli slobodno zidarstvo je osuđeno zbog svojih temeljnih načela, uključujući [[Naturalizam (filozofija)|naturalizam]], vjersku toleranciju prema pripadnicima drugih vjeroispovijedi i religijsku ravnodušnost.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Također su kritizirani [[Obred (slobodno zidarstvo)|obredi]] koji uključuju polaganje [[Tajna (slobodno zidarstvo)|prisegu tajnosti]], promicanje pravne slobode udruživanja te potencijalna politička prijetnja Crkvi i državi, osobito u kontekstu tadašnjih društvenih i političkih previranja u [[Firenca|Firenci]], [[Napulj]]u i [[Jakobinci|jakobinskim]] pokretima.

=== 19. stoljeće ===
==== Pio VII. (1800. – 1823.) ====
Papa [[Pio XII.|Pio VII.]] izdao je 13. rujna 1821. bulu ''[[Ecclesiam a Jesu Christo]]'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bolla Ecclesiam a Jesu Del Sommo Pontefice Pio VII.|url=https://www.vatican.va/content/pius-vii/it/documents/bolla-ecclesiam-a-jesu-13-settembre-1821.html|access-date=2025-03-05|last=Pio VII.|date=1821-09-23|website=vatican.va|language=it}}&lt;/ref&gt; kojim je osudio [[Karbonari|Karbonare]], paramasonsku organizaciju koja je imala ključnu ulogu u oblikovanju i provođenju [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]]. Među istaknutim članovima ovog pokreta nalazili su se [[Camillo Benso di Cavour]], [[Giuseppe Garibaldi]], [[Giuseppe Mazzini]] i [[Francesco Crispi]], koji su ujedno bili slobodni zidari, poznati po svojim [[Protukatoličanstvo|antikatoličkim]] i [[Antiklerikalizam|antiklerikalnim]] stavovima, kao i članstvu u Karbonarima.

Iako je slobodno zidarstvo u ovom dokumentu osuđeno samo posredno, definirana je kao [[sekta]] i [[Tajna društva|tajno društvo]]. Bula je također bila pod utjecajem ideja francuskog klerika [[Augustin Barruel|Augustina Barruela]], čija su djela o [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] pridonijela oblikovanju Papinog stava prema tajnim organizacijama.&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Une association pas très catholique|journal=Humanisme|last=Combes|first=André|volume=231|pages=69|year=1996|language=fr|publisher=Veliki orijent Francuske|publication-place=Pariz}}&lt;/ref&gt;

==== Lav XII. i Pio VIII. (1823. – 1830.) ====
Papa [[Lav XII.]] izdao je 13. ožujka 1825. bulu ''[[Quo graviora (1825.)|Quo graviora]]'', u kojoj je posebno osudio ubrzano širenje slobodnozidarskih ideja i načela unutar [[Sveučilište|sveučilišta]]. Ova bula nastavila je prethodne osude slobodnog zidarstva, upozoravajući na njezin rastući utjecaj među intelektualnim i akademskim krugovima te potencijalnu prijetnju tradicionalnim vjerskim i moralnim vrijednostima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bolla Del Sommo Pontefice Leone XII: Quo Graviora|url=https://www.vatican.va/content/leo-xii/it/documents/bolla-quo-graviora-13-marzo-1825.html|access-date=2025-03-03|website=vatican.va|language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Quo Graviora; On the Pragmatic Constitution, Pope Gregory XVI - 1833|url=https://www.papalencyclicals.net/Greg16/g16quogr.htm|access-date=2025-03-03|website=papalencyclicals.net|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Condemned Societies|last=Quigley|first=Joseph Anthony Michael|publisher=Catholic University of America|year=1927.|url=https://books.google.hr/books/about/Condemned_Societies.html?id=BtgjsMjBXz8C&amp;redir_esc=y|language=en}}&lt;/ref&gt;

Papa [[Pio VIII.]] izdao je 24. svibnja 1829. [[Enciklika|encikliku]] ''[[Traditi humilitati nostrae]]'' i 25. ožujka 1830. apostolsko pismo ''[[Litteris altero abhinc]]'', u kojima je nastavio osudu slobodnog zidarstva. U enciklici je potvrdio presude svojih prethodnika, ponovno upozoravajući na veliku opasnost koju predstavljaju [[tajna društva]]. U apostolskom pismu posebno je osudio utjecaj slobodnog zidarstva na [[Obrazovanje|obrazovni sustav]], naglašavajući njezinu ulogu u širenju ideja suprotnih katoličkom nauku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Traditi Humilitati: On His Program for His Pontificate|url=https://www.papalencyclicals.net/Pius08/p8tradit.htm|access-date=2025-03-05|last=Pope Pius VIII|website=papalencyclicals.net|year=1829.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Roman Catholic Church Law Regarding Freemasonry|url=https://bessel.org/cathtlor.htm|access-date=2025-02-23|last=McInvale|first=Reid|date=1992-06-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419084218/http://www.bessel.org/cathtlor.htm|archive-date=2018-04-19|website=bessel.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Grgur XVI. (1831. – 1846.) ====
Papa [[Grgur XVI.]] izdao je 15. kolovoza 1832. encikliku ''[[Mirari vos]]'', koja se neizravno odnosila na slobodno zidarstvo.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; U ovom dokumentu osudio je indiferentizam i liberalni katolicizam, ideje koje su promicali mislioci poput Félicitéa de La Mennaisa, Charlesa de Montalemberta i Henri-Dominiquea Lacordairea. Enciklika je upozoravala na opasnosti koje prijete Katoličkoj Crkvi, pri čemu je posebna pažnja posvećena [[tajna društva|tajnim društvima]] i okupljanjima u kojima su sudjelovali pripadnici različitih, pa i &quot;lažnih&quot; [[vjeroispovijed]]i. U tom kontekstu, papa je istaknuo:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mirari Vos: On Liberalism and Religious Indifferentism|url=https://www.papalencyclicals.net/Greg16/g16mirar.htm|access-date=2025-03-05|last=Pope Gregory XVI|website=papalencyclicals.net|year=1832.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mirari Vos: On Freemasonry|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/papal/mirari.html|access-date=2025-03-05|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}&lt;/ref&gt;
{{citat2|... najveća prijetnja Crkvi dolazi od skupina i udruga u kojima se okupljaju ljudi različitih vjeroispovijedi, pa i onih pogrešnih, te gdje se, pod krinkom poštovanja prema vjeri, propagiraju različite slobode, potiče pobuna protiv Crkve i države te podriva najuzvišeniji autoritet...}}

==== Pio IX. (1846. – 1878.) ====
[[Datoteka:Popepiusix.jpg|mini|desno|180px|Papa [[Pio IX.]] objavio je niz dokumenata koji se odnose na slobodno zidarstvo iako se u njima izrijekom ne spominje.]]
Papa [[Pio IX.]] izdao je niz [[enciklika]], [[Apostolska konstitucija|apostolsku konstituciju]] i održao nekoliko govora (alokucija) u kojima je osudio slobodno zidarstvo:
* Enciklika ''[[Qui pluribus]]'' (1846.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Qui Pluribus: On Faith and Religion|url=https://www.papalencyclicals.net/pius09/p9quiplu.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope BI. Pius IX|year=1846.|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Alokucija ''[[Quibus quantisque malis]]'' (1849.)
* Enciklika ''[[Quanta cura]]'' i ''[[Syllabus Errorum]]'' (1864.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Quanta Cura: Condemning Current Errors|url=https://www.papalencyclicals.net/Pius09/p9quanta.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope BI. Pius IX|website=papalencyclicals.net|year=1864.|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Alokucija ''[[Multiplices inter]]'' (1865.)
* Apostolska konstitucija ''[[Apostolicae Sedis moderationi]]'' (1869.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Apostolicae Sedis Moderationi|url=https://www.newadvent.org/cathen/01645a.htm|access-date=2025-03-03|website=newadvent.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Enciklika ''[[Etsi multa luctuosa]]'' (1873.)&lt;ref name=&quot;p9em&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Etsi Multa: On the Church in Italy, Germany and Switzerland|url=https://www.papalencyclicals.net/pius09/p9etsimu.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope BI. Pius IX|website=papalencyclicals.net|year=1873.|language=en}}&lt;/ref&gt;

Tijekom svog progonstva u Gaeti 1849. godine, papa Pio IX. ponovno je potvrdio osudu slobodno zidarstvo koju je prethodno izrekao [[Pio VII.]] u buli ''[[Ecclesiam a Jesu Christo]]'' (1821.).&lt;ref name=&quot;:16&quot;/&gt; Godine 1854., Pio IX. je slobodno zidarstvo nazvao &quot;djecom [[demon]]a&quot;, dok je u enciklici ''Etsi multa'' iz 1873. godine organizirano slobodno zidarstvo označio terminom &quot;[[Sinagoga Sotonina]]&quot;.&lt;ref name=&quot;p9em&quot;/&gt;

Iako se dekreti [[Prvi vatikanski sabor|Prvog vatikanskog koncila]] (1869. – 1870.) nisu izravno bavili odnosom između slobodnog zidarstva i Katoličke Crkve, oni su u određenoj mjeri relevantni za razumijevanje crkvenog stava prema [[Tajna društva|tajnim društvima]] i njihovim idejama.

==== Lav XIII. (1878. – 1903.) ====
[[Datoteka:Leo XIII.jpg|mini|desno|180px|Papa [[Lav XIII.]] objavio je najviše dokumenata protiv slobodnog zidarstva.]]
Papa [[Lav XIII.]] izdao je niz [[enciklika]], apostolsko pismo i [[Apostolska konstitucija|apostolsku konstituciju]] u kojima je osudio slobodno zidarstvo:&lt;ref name=&quot;john-salza&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Papa Leon XIII.: Strgnuli smo s lica masonstva krinku pod kojom se krilo i razotkrili ga u svoj njegovoj opakoj izobličenosti|url=https://hkm.hr/knjiga-za-tebe/john-salza/papa-leon-xiii-strgnuli-smo-s-lica-masonstva-krinku-pod-kojom-se-krilo-i-razotkrili-ga-u-svoj-njegovoj-opakoj-izoblicenosti/|access-date=2025-03-15|last=Salza|first=John|date=2020-02-20|website=hkm.hr}}&lt;/ref&gt;
*Enciklika ''[[Etsi nos]]'' (1882.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Etsi Nos: On Conditions in Italy|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13itl.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII.|website=papalencyclicals.net|year=1882.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Enciklika ''[[Humanum genus]]'' (1884.)&lt;ref name=&quot;l13hg&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Humanum Genus: On Freemasonry|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13human.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII|website=papalencyclicals.net|year=1884.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Enciklika ''[[Officio sanctissimo]]'' (1887.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Officio Sanctissimo: On the Church in Bavaria|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13bav.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII|website=papalencyclicals.net|year=1887.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Enciklika ''[[Dall'alto dell'Apostolico Seggio]]'' (1890.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dall’alto Dell’apostolico Seggio: On Freemasonry in Italy|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13ms1.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII|website=papalencyclicals.net|year=1890.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Enciklika ''[[Custodi di quella Fede]]'' (1892.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Custodi Di Quella Fede: On Freemasonry|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13ms3.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII|website=papalencyclicals.net|year=1892.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Enciklika ''[[Inimica vis]]'' (1892.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Inimica Vis: On Freemasonry|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13ms4.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII|website=papalencyclicals.net|year=1892.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Apostolsko pismo ''[[Praeclara gratulationis publicae]]'' (1894.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Praeclara Gratulationis Publicae: The Reunion of Christendom|url=https://www.papalencyclicals.net/leo13/l13praec.htm|access-date=2025-03-06|last=Pope Leo XIII|website=papalencyclicals.net|year=1894.|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Apostolska konstitucija ''[[Annum ingressi]]'' (1902.)

U enciklici ''Humanum genus'' iz 1884. godine, Lav XIII. izričito je zabranio katolicima članstvo u slobodnom zidarstvu i pozvao sve države da poduzmu mjere protiv ovog pokreta. Njegova osuda temeljila se na tvrdnji da su slobodnozidarska načela ukorijenjena u [[Naturalizam (filozofija)|naturalizmu]] i vjerskom indiferentizmu, što je, prema crkvenom nauku, nespojivo s katoličkom objavom.&lt;ref name=&quot;john-salza&quot;/&gt; Papa je slobodno zidarstvo optužio za poticanje [[Sekularizacija|sekularizacije]] društva i ukazao na njegovu nespojivost s kršćanskim svjetonazorom. U enciklici ''Humanum genus'' napisao je:&lt;ref name=&quot;l13hg&quot;/&gt;
{{citat2|&quot;Tako svako dobro stablo rađa dobrim plodovima, a nevaljalo stablo rađa plodovima zlim.&quot;{{efn|[[Evanđelje po Mateju]] 7, 18&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Evanđelje po Mateju - 7. poglavlje|url=https://biblija.ks.hr/evandelje-po-mateju/7|access-date=2025-03-06|website=biblija.ks.hr}}&lt;/ref&gt;}} Masonska sekta rađa plodove koji su pogubni i krajnje gorki. Jer, iz onoga što smo prethodno jasno izložili, njihov krajnji cilj postaje očit – potpuno rušenje cjelokupnog vjerskog i političkog poretka svijeta koji je oblikovalo kršćansko učenje te uspostava novog sustava u skladu s njihovim idejama, čiji će temelji i zakoni proizlaziti isključivo iz naturalizma.}}

Ova enciklika izazvala je veliku uznemirenost unutar slobodnozidarskih krugova, što se jasno vidi iz riječi Michela Dumesnila de Gramonta, bivšeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]:&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Bulletin du Centre de Documentation du Grand Orient de France|publisher=Hauteville|pages=114|volume=28-29|publication-place=Pariz|language=fr|chapter=Grand Orient de France}}&lt;/ref&gt;
{{citat2|Smatramo da enciklika ''Humanum Genus'' za nas ostaje najvažniji i najkarakterističniji dokument, pogotovo jer, koliko nam je poznato, nijedan noviji papinski tekst nije izmijenio njezino značenje niti doseg. Upravo u njoj trebamo tražiti autentičan i neupitan izraz katoličkog stava prema slobodnim zidarima. Strašan je to tekst, koji bi naša braća trebala često iznova čitati. Strašan i iznenađujući, ako se prisjetimo da se njegov autor i dalje smatra jednim od najoštroumnijih, najpronicljivijih i najliberalnijih među modernim papama. Ostajemo zapanjeni žestinom tona, oštrinom epiteta, smjelošću optužbi i perfidnim pozivima na svjetovnu represiju.}} 
{{citat2| Što je, zapravo, slobodno zidarstvo prema ovoj poznatoj enciklici? To je zajednica pokvarenih ljudi, ujedinjenih u zločinačkoj namjeri da iz temelja unište vjerski i društveni poredak koji je proizašao iz kršćanskih institucija. Naravno, božanski temelji Crkve su previše čvrsti da bi ih ova zavjera mogla uzdrmati. No ono što ova sekta, čiji pripadnici djeluju u tami i tajnosti, ne želeći nikakve svjedoke osim svojih suučesnika, doista ugrožava, jest sigurnost država i autoritet vladara.}}

U apostolskom pismu ''Annum ingressi'' slobodno zidarstvo se optužuje da tajno nastoji preuzeti kontrolu nad građanskim društvom te ga usmjeriti prema vrijednostima suprotnima kršćanstvu, čak i prema Sotoni.&lt;ref name=&quot;:16&quot;/&gt;

=== 20. stoljeće ===
==== Prva polovina stoljeća ====
[[Datoteka:1917 Codex Iuris Canonici (1918 ed.) (page 10 crop).jpg|mini|desno|220px|Naslovnica prvog Zakonika kanonskog prava (1918.).]]
[[Pio X.]] je neplanirano izabran za papu tijekom [[Konklava|konklave]] [[1903.]] godine. Smatralo se da je kardinal [[Mariano Rampolla]], tadašnji [[državni tajnik]] [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], glavni favorit za papinsku službu. Njegov izbor tekao je nesmetano sve dok kardinal Jan Puzyna de Kosielsko, nadbiskup [[Krakov]]a, nije iskoristio pravo [[Veto|veta]] u ime [[Popis austrijskih vladara|austrijskog cara]] [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]], pozivajući se na staro pravo katoličkih vladara.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cardinal Rampolla Dies at Age of 70|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1913/12/17/100667989.pdf|access-date=2025-03-07|date=1913-12-17|website=New York Times|language=en}}&lt;/ref&gt; Ova intervencija izazvala je veliko zaprepaštenje među sudionicima konklave. Rampolla je tada optužen za povezanost sa [[Slobodno zidarstvo|slobodnim zidarstvom]], premda nema pouzdanih dokaza da je to zaista bio slučaj. Takve optužbe u to su se vrijeme često koristile za političku diskreditaciju protivnika. Vjerojatnije je da je glavni razlog protivljenja njegovom izboru bio njegov nedostatak konzervativnosti u očima moćnih crkvenih i političkih krugova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Almost Election of Cardinal Rampolla (1903)|url=https://fatima.org/news-views/catholic-apologetics-209/|access-date=2025-03-07|last=Plese|first=Matthew|date=2023-04-14|website=fatima.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=L’Osservatore Romano Releases Stunning Unpublished Note on 1903 Conclave|url=https://catholicism.org/losservatore-romano-releases-stunning-unpublished-note-on-1903-conclave.html|access-date=2025-03-07|last=Kelly|first=Brian|date=2014-06-11|website=catholicism.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|Zakoniku kanonskog prava iz 1917.]] godine, koji je bio na snazi od svibnja [[1918.]] do studenog [[1983.]], katolici povezani s masonerijom podlijegali su automatskoj, tj. ''latae sententiae'', [[Ekskomunikacija|ekskomunikaciji]] (kanon 2335).&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Canon Law regarding Freemasonry, 1917-1983|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/canon.html|access-date=2025-03-06|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, bili su lišeni mogućnosti [[Sakrament ženidbe|sklapanja braka u Katoličkoj Crkvi]], isključeni iz katoličkih udruga, uskraćeni za katolički [[pokop]] (kanon 1240), onemogućeni za primanje [[novicijat]]a i osobnog ''jus patronatus'', dok su za [[kler]], [[redovnik]]e i članove svjetovnih instituta bile predviđene dodatne kazne (kanon 2330). Prema istom zakoniku, zabranjene su i knjige koje tvrde da su &quot;masonske sekte&quot; i slične skupine &quot;korisne i nisu štetne za Crkvu i građansko društvo&quot; (kanon 1399).&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:21&quot;/&gt;

Papa [[Benedikt XV.]] je [[20. srpnja]] [[1920.]] izdao [[motuproprij]] ''Bonum sane'', u kojem je upozorio na [[Naturalizam (filozofija)|filozofski naturalizam]], ideološki pravac koji su, prema njegovim riječima, promicali slobodni zidari.

Unatoč službenim osudama, u Francuskoj su od [[1930-ih]] godina postojali neformalni kontakti između katolika i [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih slobodnih zidara]], koji su priznavali [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno Biće]]. Njihovo zbližavanje temeljilo se na zajedničkom protivljenju [[Komunizam|komunizmu]], a tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zajedno su sudjelovali u [[Francuski pokret otpora|Francuskom pokretu otpora]]. Nakon rata, mnogi od tih katolika postali su ključni akteri francuske kršćanske demokracije, crpeći inspiraciju iz djela Philippea Bucheza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Église et Franc-Maçonnerie|journal=Humanisme - Revue des Francs-Maçons du Grand Orient de France|last=Combes|first=André|volume=208-209|pages=10|year=1993|language=fr|publication-place=Pariz}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] neki niži crkveni službenici pokušali su uspostaviti dijalog sa slobodnim zidarima:
* [[1923.]] godine, u Belgiji, [[Kapucini|kapucin]] Bertrand van der Schelden nastojao je potaknuti dijalog između slobodnih zidara i katolika kroz svoju doktorsku [[Disertacija|disertaciju]] o slobodnom zidarstvu u Austrijskim Nizozemskim zemljama. Unatoč tome, bezrezervno je prihvaćao crkvenu [[Protumasonstvo|osudu slobodnog zidarstva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Couverture collection R. P. Bertrand Van der Schelden, ord. min. cap. ''La Franc-Maçonnerie belge sous le régime autrichien'' (1721-1794). ''Etude historique et critique''|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1927_num_6_1_6447_t1_0436_0000_4|access-date=2025-03-08|website=persee.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* U Njemačkoj, [[Družba Isusova|isusovac]] Herman Grüber organizirao je u [[Aachen]]u susrete katolika sa slobodnozidarskim povjesničarima poput Ossiana Langa, Eugena Lennhoffa i Kurta Reichla, s ciljem uzajamnog razumijevanja i uvažavanja.
*U Nizozemskoj, [[Franjevci|franjevac]] Borromeus de Greeve nastojao je objašnjavati katoličko stajalište slobodnim zidarima.
*U Francuskoj, isusovac Joseph Berteloot smatrao je da bi spiritualistički pravac francuske slobodnog zidarstva, kakav su zastupali Oswald Wirth i Albert Lantoine, mogao poslužiti kao osnova za dijalog i postizanje primirja nakon dvjestogodišnjeg sukoba.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=La Franc-Maçonnerie et l'Église catholique|last=Berteloot|first=Joseph|publisher=Éditions du Monde Niveau|year=1947.|location=Lausanne|url=https://books.google.hr/books/about/La_Franc_ma%C3%A7onnerie_et_l_%C3%89glise_cathol.html?id=ZmgX0QEACAAJ&amp;redir_esc=y|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=La Franc-maçonnerie et l'Église Catholique. (Collection Hommes et Cité.), Tome Ier, Motifs de condamnation. Tome II, Perspectives de pacification, 1947|journal=Revue des sciences religieuses|last=Berteloot|first=Joseph |date=1949|volume=23|pages=189|language=fr|edition=1-2}}&lt;/ref&gt;

Ipak, ovi su klerici bili pod strogim nadzorom svojih crkvenih nadređenih, koji su ih u više navrata pozivali na red i ograničavali njihovo djelovanje.

Dana [[9. ožujka]] [[1950.]] godine, na naslovnici ''[[L'Osservatore Romano]]'' objavljen je članak ''Crkva i masonerija'' (''La Chiesa e la Massoneria''), koji je napisao Mariano Cordovani. U njemu je naglašeno da kanonske sankcije protiv slobodnog zidarstva ostaju na snazi te su odlučno odbačene glasine o mogućem sporazumu između Katoličke Crkve i slobodnih zidara.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=L’Avvenire di Calabria sulle logge: «Un segreto pericoloso»|url=https://www.avveniredicalabria.it/1950-lavvenire-di-calabria-sulle-logge-un-segreto-pericoloso/|access-date=2025-03-08|website=avveniredicalabria.it|year=1950.|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Drugi vatikanski koncil i kasnije ====
[[Datoteka:Pope John XXIII, 1958–1963.jpg|mini|desno|200px|Određeni krugovi su otvoreno spekulirali o tome je li papa [[Ivan XXIII.]] bio iniciran u masonsku ložu.]]
Katolička Crkva započela je preispitivanje svog odnosa prema slobodnom zidarstvu tijekom [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog koncila]] (1962.–1965.), iako ne izravno na samom koncilu. Biskup Sergio Méndez Arceo iz Cuernavace u [[Meksiko|Meksiku]] više je puta pozivao na otvaranje dijaloga sa slobodnim zidarstvom, nadajući se da bi rasprava mogla dovesti do promjene crkvenog stava.&lt;ref name=&quot;:31&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=The Jesuits: The Society of Jesus and the betrayal of the Roman Catholic Church|last=Martin|first=Malachi|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1987.|url=https://www.google.hr/books/edition/Jesuits/_da7fuSkXpcC?hl=hr&amp;gbpv=0|language=en}}&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Crkveni jubilej|jubilarne]] godine [[1966.]], papa [[Pavao VI.]] dao je svakom ispovjedniku ovlast da oprosti kazne iz kanona 2335 [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|Zakonika iz 1917.]] pod uvjetom da se pokajnik [[Pokora|potpuno distancira]] od slobodnog zidarstva te se obveže ispraviti i, koliko je moguće, spriječiti svaki skandal i štetu koju je uzrokovao.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

Tijekom razdoblja Drugog vatikanskog koncila i kasnijih desetljeća, došlo je do promjena u praksi službenih crkvenih tijela u odnosu na slobodno zidarstvo, iako crkveni nauk nije bio službeno revidiran. Neki od primjera takvih promjena uključuju:
* Nakon četverogodišnje istrage u [[Nordijska regija|Nordijskoj regiji]], Nordijska biskupska konferencija je [[1967.]] godine odlučio primijeniti postkoncilske norme iz [[1966.]] godine sadržane u ''De Episcoporum Muneribus'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Litterae Apostolicae Motu Proprio Datae* - De Episcoporum Muneribus Normae Episcopis Impertiuntur - Ad Facultatem Dispensandi Spectantes - Paulus PP. VI|url=https://www.vatican.va/content/paul-vi/la/motu_proprio/documents/hf_p-vi_motu-proprio_19660615_de-episcoporum-muneribus.html|access-date=2025-03-06|date=1966-06-15|website=vatican.va|language=it}}&lt;/ref&gt; koje su biskupima omogućavale da u posebnim slučajevima daju oprost od određenih pravnih zabrana. Na temelju tih normi, u nadležnosti Konferencije dopušteno je obraćenicima na katolicizam da zadrže članstvo u [[Švedski obred|Švedskom obredu]], ali isključivo uz posebno dopuštenje njihova biskupa.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=The Masons and the Church|journal=The Tablet|date=1968-03-30|url=http://archive.thetablet.co.uk/article/30th-march-1968/25/the-church-in-the-world|pages=322|url-status=dead|language=en|publication-place=London|issn=0039-8837|archive-url=https://web.archive.org/web/20150912075547/http://archive.thetablet.co.uk/article/30th-march-1968/25/the-church-in-the-world|archive-date=2015-09-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Freemasons in Scandinavia - Letters to the editor|journal=The Tablet|last=Gran|first=John W.|date=1968-06-08|url=http://archive.thetablet.co.uk/article/8th-june-1968/16/freemasons-in-scandinavia-sir-much-has-been-writte|pages=580|url-status=dead|publication-place=London|issn=0039-8837|archive-url=https://web.archive.org/web/20160908122916/http://archive.thetablet.co.uk/article/8th-june-1968/16/freemasons-in-scandinavia-sir-much-has-been-writte|archive-date=2016-09-08}}&lt;/ref&gt;
* [[Družba Isusova|Isusovac]] Michel Dierickx je [[1967.]] godine objavio je knjigu ''Slobodno zidarstvo, veliki nepoznati'', koja je za nizozemsko govorno područje otvorila prijateljski ton prema [[Regularno slobodno zidarstvo|britansko slobodno zidarstvo]], dok je i dalje kritički gledala na [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|francusku kontinentalnu granu]]. Predgovor je napisao [[Kapucini|kapucin]] Max Wildiers, koji se zalagao za promjenu katoličkog stava prema slobodnom zidarstvu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=De vrijmetselarij: de grote onbekende 1717-1967: Een poging tot inzicht en waardering|last=Dierickx S.J.|first=Michel|publisher=Nederlandsche Boekhandel|year=1967.|location=Antwerpen / Utrecht|url=https://books.google.hr/books/about/De_vrijmetselarij_de_grote_onbekende_171.html?id=Ef8gtwAACAAJ&amp;redir_esc=y|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* U francuskom govornom području, isusovac Michel Riquet učinio je slično [[1968.]] godine.&lt;ref name=&quot;:27&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Encyclopedie van de blauwe vrijmetselarij|last=Pieyns|first=René|publisher=Fonds Marcel Hofmans|year=2004.|isbn=9789099583861|location=Brussel|pages=35|language=nl}}&lt;/ref&gt; Još [[1961.]] godine primljen je na sastanku Lože &quot;Volney Laval&quot;, a [[1963.]] godine prisustvovao je proslavi 50. obljetnice [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]].
* U španjolskom govornom području, sličnu ulogu imao je isusovac José Antonio Ferrer Benimeli koji je svoju knjigu objavio 1968. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=La masonería después del Concilio|last=Ferrer Benimeli S.J.|first=José Antonio|publisher=AHR|year=1968.|location=Barcelona|url=https://books.google.hr/books/about/La_masoner%C3%ADa_despu%C3%A9s_del_Concilio.html?id=NSEQAQAAIAAJ&amp;redir_esc=y|language=es}}&lt;/ref&gt;
*GOdine [[1971.]] godine, isusovac Jean Beyer, dekan Teološkog fakulteta [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskog sveučilišta Gregoriana]] u [[Rim]]u, izjavio je da članstvo u neseparatističkoj loži koja nije [[Protukršćanstvo|antikršćanska]] ne povlači crkvene sankcije.
*Godine [[1971.]], [[pomoćni biskup]] Pariza Daniel Pezeril prihvatio je poziv [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]] da održi predavanje,&lt;ref&gt;{{citiranje knjige|last=Benimeli|first=José A. Ferrer|year=2014|chapter=Freemasonry and the Catholic Church|chapter-url=https://books.google.com/books?id=x033AwAAQBAJ&amp;pg=PA139|editor1-last=Bogdan|editor1-first=Henrik|editor2-last=Snoek|editor2-first=Jan A. M.|title=Handbook of Freemasonry|series=Brill handbooks on contemporary religion|volume=8|location=Leiden|publisher=Brill|isbn=9789004218338}}&lt;/ref&gt; što je bio prvi službeni prijem katoličkog biskupa u slobodnozidarskoj organizaciji nakon [[1738.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Bishop at Masonic Lodge|journal=The Tablet|date=1971-07-17|url=http://archive.thetablet.co.uk/article/17th-july-1971/20/the-pope-disconcerts-acli-contrary-to-custom-the-m|pages=705|language=en|publication-place=London|issn=0039-8837|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909153553/http://archive.thetablet.co.uk/article/17th-july-1971/20/the-pope-disconcerts-acli-contrary-to-custom-the-m|archive-date=2016-09-09|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[1975.]] godine, u [[Marseille]]u, održani su službeni sastanci između katolika, drugih kršćana i slobodnih zidara, uz odobrenje lokalnog biskupa. Nadbiskup [[Roger Etchegaray]] tada je objavio da se takvi susreti već više od deset godina redovito održavaju.
* [[1976.]] godine, Kanadska biskupska konferencija izjavila je da se kanadski slobodni zidari ne mogu optužiti za [[antiklerikalizam]].&lt;ref name=&quot;:27&quot;/&gt;

Početkom [[1968.]] britanski katolički časopis ''The Tablet'' izvijestio je da su izvori iz Vatikana prenijeli informaciju da su katolici sada slobodni pridružiti se slobodni zidari u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i većini drugih zemalja, dok se [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|europski veliki orijenti]], osobito prisutni u [[Italija|Italiji]] i [[Francuska|Francuskoj]], i dalje smatrana [[Protukršćanstvo|antikršćanskom]] ili barem [[Ateizam|ateističkom]]. Prema istom izvješću, [[Dikasterij za nauk vjere|Kongregacija za nauk vjere]] je dala do znanja da katolici koji se pridruže [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonskim ložama]] više nisu automatski ekskomunicirani te da &quot;novi stav Crkve vrijedi već više od godinu dana&quot;. Istodobno, izvori su naglasili da će se promijeniti formulacija kanona 2335 u [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|novom Zakoniku kanonskog prava]] koji je bio u izradi. Ove su tvrdnje izazvale zabrinutost u [[Vatikan]]u te su ubrzo demantirane. [[Sveta Stolica]] je službeno potvrdila da kanon 2335 Zakonika iz 1917. nije ukinut te negirala da planira &quot;duboko promijeniti&quot; svoje povijesno protivljenje članstvu katolika u masonskim ložama, iako su neki izvori naznačili da se u budućnosti može razmatrati promjena pristupa.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Go-ahead for Catholic Masons|journal=The Tablet|date=1968-03-16|url=http://archive.thetablet.co.uk/article/23rd-march-1968/19/the-church-in-the-world|pages=267|language=en|publication-place=London|issn=0039-8837|archive-url=https://web.archive.org/web/20150911235459/http://archive.thetablet.co.uk/article/23rd-march-1968/19/the-church-in-the-world|archive-date=2015-09-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Change on Masonry denied|journal=The Tablet|date=1968-03-23|url=http://archive.thetablet.co.uk/article/23rd-march-1968/19/the-church-in-the-world|pages=291|url-status=dead|language=en|publication-place=London|issn=0039-8837|archive-url=https://web.archive.org/web/20150911235459/http://archive.thetablet.co.uk/article/23rd-march-1968/19/the-church-in-the-world|archive-date=2015-09-11}}&lt;/ref&gt;{{efn|Zbrka tu nije završila, na primjer, tijekom 20 godina nakon Drugog vatikanskog koncila, britanski tisak je &quot;redovito izvještavao, s čuđenjem,&quot; o nadolazećem zbližavanju koje je bilo u suprotnosti s katoličkim pooštravanjem nakon skandala s tajnom ložom [[Propaganda Due]] (P2) 1981. i otkrića njezine makinacije protiv države.}}

Nakon Drugog vatikanskog koncila održani su neformalni dijalozi između Katoličke Crkve i predstavnika slobodnog zidarstva u [[Austrija|Austriji]], Italiji i [[Njemačka|Njemačkoj]]. U Austriji je [[1968.]] godine slobodni zidar Karl Baresch, predstavnik [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]], neformalno susreo kardinala Franza Königa, predsjednika Tajništva za nevjernike. Kasnije je formirano povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Katoličke Crkve i slobodnog zidarstva koja je 1970. godine sastavila Lichtenau deklaraciju, upućenu papi [[Pavao VI.|Pavlu VI.]], kardinalu [[Franjo Šeper|Franji Šeperu]], tadašnjem prefektu [[Dikasterij za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]], i drugim crkvenim vlastima. Prema profesoru Zbigniewu Sucheckom, deklaracija je sadržavala &quot;ozbiljne filozofsko-teološke i povijesne nedostatke&quot; te nikada nije službeno priznata od strane Katoličke Crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Is Freemasonry Incompatible with the Catholic Faith?|url=http://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=7828|access-date=2025-03-06|last=Redzioch|first=Wlodzimierz|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140330135514/http://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=7828|archive-date=2014-03-30|website=catholicculture.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=&quot;This is why Freemasonry and the Church are incompatible&quot;|url=https://newdailycompass.com/en/this-is-why-freemasonry-and-the-church-are-incompatible|access-date=2025-03-06|last=Spuntoni|first=Nico|date=2022-06-01|website=newdailycompass.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana [[19. srpnja]] [[1974.]], kardinal Franjo Šeper, prefekt Kongregacije za nauk vjere, uputio je [[Šeperovo pismo kardinalu Krolu|neslužbeno pismo]] američkom kardinalu Johnu Krolu, u kojem je navedeno da kanon 2335 iz [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|Zakonika iz 1917.]] godine vrijedi samo za udruge koje kuju urotu protiv Katoličke Crkve. Također je naglašeno da se za svaki slučaj članstva katolika u slobodnom zidarstvu treba pojedinačno utvrditi je li određena loža neprijateljski nastrojena prema Crkvi.&lt;ref name=&quot;:25&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=When Catholics could be Masons(?)|url=https://www.pillarcatholic.com/p/when-catholics-could-be-masons|access-date=2025-03-09|last=Fassino|first=Nico|date=2023-05-23|website=pillarcatholic.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Church eases rule against joining Masons|date=1974-09-20|work=The Catholic Northwest Progress|url=https://thecatholicnewsarchive.org/?a=d&amp;d=CATHNWP19740920-01.2.7&amp;e=-------en-20--1--txt-txIN--------|access-date=2025-03-09|language=en|volume=77|issue=38}}&lt;/ref&gt; Slično stajalište branio je i austrijski kardinal Franz König.

Unatoč različitim spekulacijama o mogućim izmjenama crkvenog stava, kanonska zabrana slobodnog zidarstva ostala je na snazi i 1974. godine. Te godine [[Biskupska konferencija Engleske i Walesa]] izvijestila je da konzultacije s biskupima diljem svijeta nisu rezultirale konsenzusom o odnosu Katoličke Crkve prema slobodnom zidarstvu. Kongregacija za nauk vjere objasnila je da su joj mnogi biskupi postavljali pitanje o tumačenju kanona 2335 iz Zakonika iz 1917., a njezini odgovori su varirali ovisno o situaciji u različitim zemljama. Biskupska konferencija je na temelju toga zaključila da katolici više nisu automatski isključeni iz Crkve zbog članstva u masonskim udrugama, budući da se kanon mora strogo tumačiti. Smatralo se da katolik koji se pridruži slobodnom zidarstvu podliježe ekskomunikaciji samo ako su politika i djelovanje masonske lože u njegovom području poznati po neprijateljstvu prema Crkvi. Biskupska konferencija Engleske i Walesa je izdala smjernice u kojima se preporučuje da katolici koji vjeruju da članstvo u slobodnom zidarstvu ne proturječi njihovoj vjernosti Katoličkoj Crkvi trebaju razgovarati o implikacijama svog članstva sa [[župnik]]om, dok se katolici koji su već slobodni zidari pozivaju na pomirenje s Crkvom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=English Catholics and Freemasonry|journal=The Tablet|date=1974-11-23|url=http://archive.thetablet.co.uk/article/23rd-november-1974/28/11103ie-news|pages=1149|language=en|publication-place=London|issn=0039-8837|archive-url=https://web.archive.org/web/20160906185527/http://archive.thetablet.co.uk/article/23rd-november-1974/28/11103ie-news|archive-date=2016-09-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pojedini tradicionalistički krugovi tvrdili su da promjena stava unutar Crkve nije bila slučajna, već rezultat utjecaja klerika povezanih sa slobodnim zidarstvom.
* Bernard Fellay, bivši generalni poglavar [[Bratstvo svetog Pija X.|Bratstva sv. Pija X.]], izjavio je u jednom intervjuu da su unutar [[Rimska kurija|Rimske kurije]] od [[1960-ih]] godina djelovale najmanje četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonske lože]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=« Au Vatican quatre loges (maçonniques de rite écossais) sont à l’œuvre » Mgr Fellay|url=http://virgo-maria.org/Documents/eveques/mgr-fellay/VM-Mgr_Fellay_denonce_quatre_loges_au_Vatican.htm|access-date=2025-03-08|date=2006-11-01|website=virgo-maria.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fellay speaks: &quot;Turmoil&quot; in the Church|url=https://rorate-caeli.blogspot.com/2007/08/fellay-speaks-turmoil-in-church.html|access-date=2025-03-08|date=2025-03-08|website=rorate-caeli.blogspot|language=en}}&lt;/ref&gt;
*Malachi Martin, bivši privatni tajnik njemačkog kardinala Augustina Bea, predsjednika [[Papinsko vijeće za jedinstvo kršćana|Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana]], više je puta u svojim knjigama ponavljao tvrdnju o utjecaju slobodnog zidarstva unutar Crkve.&lt;ref name=&quot;:31&quot;/&gt;
*[[Sedevakantizam|Sedevakantistički krugovi]] čak su otvoreno spekulirali o tome je li papa [[Ivan XXIII.]] bio iniciran u masonsku ložu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=The Smoke of Satan: Conservative and Traditionalist Dissent in Contemporary American Catholicism|last=Cuneo|first=Michael W.|publisher=JHU Press|year=1999.|isbn=9780801862656|pages=84–85|url=https://books.google.hr/books?id=8OL9tyvN5YcC&amp;hl=hr&amp;source=gbs_navlinks_s|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Part I : What Has Happened to the Catholic Church|url=http://www.whoistheantichrist.org/partone.html|access-date=2025-03-08|website=whoistheantichrist.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=What You Need To Know About the Man who Claimed to be the Pope from 1958-1963|url=https://novusordowatch.org/john-xxiii/|access-date=2025-03-08|website=novusordowatch.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
Iako su takve tvrdnje nikada nisu bile službeno dokazane, one su dodatno pojačale sumnje i nesigurnost među tradicionalnim katolicima u pogledu autentičnosti crkvenog nauka u razdoblju nakon Drugog vatikanskog koncila.

==== Posljednje dvije decenije 20. stoljeća ====
Godine [[1980.]], nakon šest godina dijaloga s predstavnicima [[Ujedinjene velike lože Njemačke|Ujedinjenih velikih loža Njemačke]], Njemačka biskupska konferencija objavila je izvješće o slobodnom zidarstvu, donoseći dvanaest zaključaka. U dokumentu se navodi da slobodno zidarstvo poriče objavu i objektivnu istinu, da je vjerska ravnodušnost temeljno načelo slobodnog zidarstva, te da slobodno zidarstvo, kao [[Deizam|deistički]] pokret, odbacuje mogućnost božanske objave, čime ugrožava autoritet Crkve. Osim toga, ukazano je na [[sakrament]]alni karakter [[Ritual (slobodno zidarstvo)|masonskih rituala]], koji se interpretiraju kao oblik osobne transformacije i alternativnog puta do duhovnog savršenstva, što ih čini nespojivima s katoličkim naukom. Dokument zaključuje da su sve masonske lože zabranjene katolicima, uključujući i one koje se smatraju &quot;prijateljski nastrojenima&quot; prema Katoličkoj Crkvi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Zur Frage der Mitgliedschaft von Katholiken in der Freimaurerei|journal=Archiv für katholische Kirchenrecht|date=1980-05-12|url=https://bistum-augsburg.de/content/download/169988/file/Erkla%25CC%2588rung%2520der%2520Deutschen%2520Bischofskonferenz%25201980.pdf|language=de|publisher=Njemačka biskupska konferencija|publication-place=Mainz|issn=0003-9160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=The Evolution of the Church's prohibition against Catholic membership in Freemasonry|journal=The Jurist|last=Jenkins|first=Ronny E.|url=https://scholar.google.com/citations?view_op=view_citation&amp;hl=en&amp;user=GicDggsAAAAJ&amp;citation_for_view=GicDggsAAAAJ:9yKSN-GCB0IC|volume=56|pages=735–755|year=1996|language=en|publisher=Catholic University of America Press|publication-place=Washington, DC|issn=2326-6236}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Free Masons|url=http://www.ewtn.com/v/experts/showmessage_print.asp?number=464290|access-date=2025-03-06|last=Gantley|first=Mark J.|date=2006-03-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160709020756/http://www.ewtn.com/v/experts/showmessage_print.asp?number=464290|archive-date=2016-07-09|website=ewtn.com|language=en}}&lt;/ref&gt;{{efn|Njemačka biskupska konferencija je primijetia da su njemačke protestantske crkve također bile sumnjičave prema slobodnom zidarstvu.}}

Godine [[1981.]], Kongregacija za nauk vjere objavila je ''[[Deklaracija o statusu katolika koji postaju slobodni zidari|Deklaraciju o statusu katolika koji postaju slobodni zidari]]'', u kojoj je navedeno da su tumačenja [[Šeperovo pismo kardinalu Krolu|odgovora Kongregacije iz 1974.]] godine bila &quot;pogrešna i tendenciozna&quot;. Također je potvrđeno da zabrana katolicima da se pridruže masonskim udrugama nije promijenjena te da i dalje ostaje na snazi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Declaration Concerning Status of Catholics Becoming Freemasons|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19810217_massoni_en.html|access-date=2025-02-05|website=vatican.va|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.ewtn.com/library/CURIA/CDFMASN1.HTM|title=Clarification Concerning Status Of Catholics Becoming Freemasons|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19991128220754/http://www.ewtn.com/library/CURIA/CDFMASN1.HTM|archive-date=1999-11-28|access-date=2025-02-05|website=ewtn.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička Crkva]] je [[1983.]] godine ukinula i zamijenila [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|Zakonik kanonskog prava iz 1917.]] godine [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|novim Zakonikom kanonskog prava]] iz 1983. godine, koji je stupio na snagu u studenom iste godine. Kanon 2335 iz Zakonika iz 1917. godine, koji je izričito zabranjivao [[Katoličanstvo|katolicima]] članstvo u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], razvio se u kanon 1374 Zakonika iz 1983. godine. Međutim, za razliku od prethodnog kanona, novi propis više ne imenuje konkretne skupine koje osuđuje, već općenito navodi:
{{citat2|Osoba koja se pridruži udruzi koja kuje urotu protiv Crkve treba biti kažnjena pravednom kaznom; onaj tko promiče ili preuzima dužnost u takvoj udruzi treba biti kažnjen interdiktom.}}

Ova promjena formulacije dovela je do nesporazuma među katolicima i slobodnim zidarima, osobito u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje su neki vjerovali da je zabrana katolicima da postanu slobodni zidari ukinuta ili ublažena. Zbog toga su mnogi katolici pristupili [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonskim ložama]], tumačeći novi kanonski zakon na način koji im je omogućavao članstvo, opravdavajući ga uvjerenjem da slobodno zidarstvo ne djeluje protiv Crkve.

Katolička Crkva koristi dva paralelna zakonika kanonskog prava: Zakonik iz 1983. godine za [[Latinska Crkva|Latinsku Crkvu]] i Zakonik kanona Istočnih Crkava iz [[1990.]] godine za [[Istočne katoličke Crkve]] ''sui iuris''. Kanon 1374 iz Zakonika iz 1983. i kanon 1448 §2 iz Zakonika iz 1990. imaju sličnu svrhu, no postoje razlike u pristupu – kanon 1374 razlikuje između običnog članstva i preuzimanja službene uloge ili aktivnog promicanja zabranjene udruge, dok kanon 1448 ne pravi tu razliku.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=New Commentary on the Code of Canon Law|last=Beal|first=John P.|publisher=Paulist Press|year=2000.|isbn=9780809105021|pages=1583|url=https://books.google.hr/books?id=6YCpraE-7xcC&amp;redir_esc=y|last2=Coriden|first2=James A.|last3=Green|first3=Thomas Joseph|language=en|chapter=Delicts against ecclesial authorities and the freedom of the Church}}&lt;/ref&gt;

Papa [[Ivan Pavao II.]] osobno je odobrio ''[[Deklaracija o masonskim udrugama|Deklaraciju o masonskim udrugama]]'' iz 1983. godine, koju je izdala [[Dikasterij za nauk vjere|Kongregacija za nauk vjere]], tada pod vodstvom kardinala [[Joseph Ratzinger|Josepha Ratzingera]], kasnijeg pape Benedikta XVI. Ova deklaracija ponovila je tradicionalno negativno stajalište Crkve prema masoneriji, jasno ističući:&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Declaration on Masonic Associations|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19831126_declaration-masonic_en.html|access-date=2025-02-04|website=vatican.va|language=en}}&lt;/ref&gt; 
{{citat2|Vjernici koji se pridruže masonskim udrugama nalaze se u stanju [[Smrtni grijeh|teškog grijeha]] i ne smiju pristupati [[Euharistija|svetoj pričesti]]. (…) Negativan sud Crkve o masonskim udrugama ostaje nepromijenjen jer su njihovi principi uvijek smatrani nespojivima s crkvenim naukom. Stoga je članstvo u njima i dalje zabranjeno.}}

''Deklaracija o masonskim udrugama'' također je jasno navela da ni [[Šeperovo pismo kardinalu Krolu|izjava Kongregacije za nauk vjere iz 1974.]] niti [[Deklaracija o statusu katolika koji postaju slobodni zidari|ona iz 1981.]] godine nisu davale pojedinačnim biskupima ili [[Biskupska konferencija|biskupskim konferencijama]] ovlast da dopuštaju katolicima članstvo u masonskim ložama.&lt;ref name=&quot;:23&quot;/&gt;

[[Biskupska konferencija Sjedinjenih Američkih Država]] je u svom pismu američkim biskupima o slobodnom zidarstvu iz [[1985.]] godine zaključila da &quot;načela i osnovni rituali slobodnog zidarstva utjelovljuju [[Naturalizam (filozofija)|naturalističku]] religiju, čije je aktivno sudjelovanje nespojivo s kršćanskom vjerom i praksom&quot;.&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Pastoral Problem of Masonic Membership|url=https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?id=1368|access-date=2025-03-07|last=Whalen|first=William A.|date=1985-06-27|website=catholicculture.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Pismo dalje navodi da oni koji svjesno prihvaćaju masonska načela čine [[Smrtni grijeh|težak grijeh]] te da bi,&lt;ref name=&quot;:25&quot;/&gt; prema tumačenju pravnih komentara, to djelo moglo potpasti pod kanon 1364 Zakonika iz 1983. godine, koji predviđa automatsku [[Ekskomunikacija|ekskomunikaciju]] za apostate,{{efn|Apostat je kršten čovjek koji otpadne od vjere.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=apostat. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/apostat|access-date=2025-03-06|website=apostat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;}} [[Krivovjerje|heretike]] i [[Šizma|raskolnike]], dok svećenici mogu biti kažnjeni dodatnim kaznama, uključujući razrješenje iz kleričkog staleža. Prema tumačenju Ernesta Caparrosa i drugih kanonskih stručnjaka, ako članstvo u određenoj udruzi podrazumijeva apostaziju, herezu ili raskol, tada ono potpada pod kanon 1364 i povlači za sobom strože kanonske sankcije.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Letter of April 19, 1985 to U.S. Bishops Concerning Masonry|url=https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=5285|access-date=2025-03-07|last=Law|first=Bernard|date=1985-04-19|website=catholicculture.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Ipak, isti autori ističu da je Kongregacija za nauk vjere 1983. godine naglasila kako i one masonske udruge koje ne potpadaju pod kanon 1374 i dalje imaju načela nespojiva s katoličkim naukom. Svaki prekršaj prema kanonskom pravu također je grijeh, a prema Biskupskoj konferenciji SAD-a postoji razlika između kanonskog prava i moralnog nauka, jer neki grijesi nisu nužno i kanonski kažnjivi delikti. No, to ne znači da ih je dopušteno počiniti. Kongregacija za nauk vjere 1985. godine ponovila je zabranu članstva u slobodnom zidarstvu, posebno ističući tajnovitost masonskih udruga.&lt;ref name=&quot;:24&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Irreconcilability between Christian Faith and Freemasonry - Reflections a Year After Declaration of Congregation for the Doctrine of the Faith|journal=L'Osservatore Romano|date=1985-03-11|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19850223_declaration-masonic_articolo_en.html|language=en, fr, de, it, pt, sk, es}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju Reida McInvalea, Kongregacija za nauk vjere je u 1985. godini ustvrdio da slobodno zidarstvo promiče relativistički simbolički koncept morala, koji je neprihvatljiv za katoličanstvo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Roman Catholic Church Law Regarding Freemasonry|url=https://bessel.org/cathtlor.htm|access-date=2025-02-23|last=McInvale|first=Reid|date=1992-06-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419084218/http://www.bessel.org/cathtlor.htm|archive-date=2018-04-19|website=bessel.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Fabian Bruskewitz 2.JPG|mini|desno|200px|Biskup Fabian Bruskewitz iz biskupije u [[Lincoln, Nebraska|Lincolnu, Nebraska]].]]
Godine [[1996.]], biskup Fabian Bruskewitz iz biskupije u [[Lincoln, Nebraska|Lincolnu, Nebraska]], donio je zakon prema kojem katolici koji su članovi masonskih udruga u njegovoj biskupiji snose ''latae sententiae'' kaznu interdikta u trajanju od jednog mjeseca, tijekom kojeg im je zabranjeno primanje [[Euharistija|Svete Pričesti]]. Oni koji nastave članstvo nakon toga snose latae sententiae ekskomunikaciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Statement of Bishop Bruskewitz Excommunicating Certain Groups|url=https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=2863|access-date=2025-03-06|last=Bruskewitz|first=Fabian W.|date=1996-03-22|website=catholicculture.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Ove su ekskomunikacije osporavane putem kanonskog pravnog postupka, ali su [[2006.]] godine potvrđene presudom [[Sveta Stolica|Svete Stolice]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vatican Backs ‘Call to Action’ Excommunications|url=https://www.ncregister.com/news/vatican-backs-call-to-action-excommunications|access-date=2025-03-06|last=McFeely|first=Tom|date=2006-12-19|website=ncregister.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Can Catholics also be Masons?|url=http://www.thebostonpilot.com/article.php?ID=5150|access-date=2025-03-06|last=Besse|first=Gail|date=2007-09-07|website=thebostonpilot.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== 21. stoljeće ===
Godine 2000., David Patterson, izvršni tajnik Masonskog informativnog ureda [[Los Angeles|Los Angelesa]], upitao je kardinala Rogera Mahonyja može li praktični katolik postati član [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonske lože]]. Otac Thomas Anslow, pravni vikar nadbiskupije Los Angeles, odgovorio je da je pitanje previše složeno za jednostavan &quot;da&quot; ili &quot;ne&quot;, ali da, barem za katolike u Sjedinjenim Američkim Državama, vjeruje da je odgovor &quot;vjerojatno da&quot;. Anslow je svoje mišljenje temeljio na nedostatku dokaza da lokalne masonske lože promoviraju bilo kakvu ideologiju ili praksu koja bi bila u suprotnosti s naukom Katoličke Crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Catholic Church and Freemasonry - Anslow|url=http://bessel.org/cathanslow.htm|access-date=2025-02-25|last=Anslow|first=Thomas C.|date=2002-02-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160312102125/http://bessel.org/cathanslow.htm|archive-date=2016-03-12|website=bessel.org|language=en}}&lt;/ref&gt; No, 2002. godine Anslow je javno povukao svoje pismo, priznajući da je njegova analiza bila pogrešna. U svom povlačenju pozvao se na promišljanje Kongregacije za nauk vjere (1985.) o ''Deklaraciji o masonskim udrugama'' (1983.),&lt;ref name=&quot;:24&quot;/&gt; navodeći da sustav simbola koji koristi masonerija može poticati &quot;nadkonfesionalni humanistički&quot; koncept božanskog, koji neutralizira ili zamjenjuje dimenziju vjere u odnosu s Bogom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=May a Roman Catholic join a Masonic lodge?|url=http://www.archdiocese.la/about/faq/index.html|access-date=2025-03-06|last=Anslow|first=Thomas C.|date=2002-02-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060211065515/http://www.archdiocese.la/about/faq/index.html|archive-date=2006-02-11|website=archdiocese.la|language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2002., Filipinska biskupska konferencija donijela je dekret prema kojem:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Joint declaration of the CBCP on sanctions for Catholics who join Freemasonry|url=https://cbcpnews.net/cbcpnews/pastoral-guidelines-in-dealing-with-individual-catholics-members-of-masonry/|access-date=2025-03-06|date=2002-06-06|website=cbcpnews.net|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Katolik koji je javno poznati slobodni zidar, koji aktivno sudjeluje, promiče slobodnozidarska stajališta ili obnaša dužnost u [[Loža (slobodno zidarstvo)|loži]], a odbija se odreći članstva nakon opomene u skladu s kanonom 1347 Zakonika iz 1983., treba biti kažnjen interdiktom, u skladu s kanonom 1374. To uključuje zabranu primanja [[Sakrament|sakramenata]], zabranu kumstva pri krštenju i potvrdi, zabranu sudjelovanja u župnim ili biskupijskim strukturama te uskraćivanje katoličkog pokopa, osim ako su prije smrti pokazani znakovi pokajanja. Ako biskup ipak dopusti katolički pokop, [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obredi]] su zabranjeni u crkvi i na groblju prije ili nakon katoličkog obreda, kako bi se izbjegao javni skandal.
* Katolik koji je slobodni zidar i otvoreno prihvaća slobodnozidarski svjetonazor, automatski snosi ''latae sententiae'' ekskomunikaciju prema kanonu 1364 i automatsku kaznu prema kanonu 1331 Zakonika iz 1983. godine.
* Slobodnim zidarima je zabranjeno svjedočiti pri sklapanju [[Sakrament ženidbe|braka u Katoličkoj Crkvi]] i sudjelovati u bilo kojoj katoličkoj udruzi vjernika.

Masonski informativni centar Sjeverne Amerike je 2006. godine istaknuo da zabrana članstva katolicima u masonskim organizacijama, prema ''Deklaraciji o masonskim udrugama'' iz 1983. godine, i dalje ostaje na snazi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Relations with the Roman Catholic Church|url=http://www.msana.com/focusarchives/focusapr06.asp|access-date=2025-03-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724161353/http://www.msana.com/focusarchives/focusapr06.asp|archive-date=2008-07-24|website=msana.com|year=2006.|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 2. ožujka 2007. [[Vatikan]] je ponovno izrazio svoje protivljenje [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. &quot;Pripadnost slobodnom zidarstvu i Katoličkoj Crkvi nespojivi su&quot;, podsjetio je [[monsinjor]] Gianfranco Girotti, prefekt [[Apostolska pokorničarna|Apostolske pokorničarne]]. Naglasio je da je &quot;Katolička Crkva oduvijek kritizirala mističnu koncepciju svojstvenu slobodnom zidarstvu, smatrajući je nespojivom sa svojom vlastitom doktrinom&quot;. [[Sveta Stolica]], u suradnji s Kongregacijom za nauk vjere, također je ponovno potvrdila da je članstvo u masonskim ložama i dalje zabranjeno katolicima. Oni koji prekrše ovu zabranu nalaze se u stanju &quot;[[Smrtni grijeh|teškog grijeha]]&quot; te im nije dopušteno primanje [[Euharistija|euharistije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Masonska načela nisu pomirljiva s načelima katoličke vjere|url=https://www.archivioradiovaticana.va/storico/2007/03/05/masonska_na%C4%8Dela_nisu_pomirljiva_s_na%C4%8Delima_katoli%C4%8Dke_vjere/cro-387210|access-date=2025-03-05|date=2007-03-05|website=archivioradiovaticana.va}}&lt;/ref&gt; U svibnju 2007., nakon vijesti da je 85-godišnji katolički svećenik Rosario Francesco Esposito postao član masonske lože, Girotti je u razgovoru za [[Radio Vatikan]] potvrdio da ''Deklaracija o masonskim udrugama'' iz 1983. godine i dalje ostaje na snazi. Pozvao je crkvene vlasti da poduzmu disciplinske mjere protiv svećenika koji su se deklarirali kao slobodni zidari.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regent Restates Vatican's Anti-Masonry Position|url=https://www.ewtn.com/catholicism/library/regent-restates-vaticans-antimasonry-position-3008|access-date=2025-03-06|date=2007-03-02|website=ewtn.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Godfried maria jules danneels-1458143379.jpg|mini|desno|200px|Belgijski kardinal Godfried Danneels sudjelovao je u raspravi s Henrijem Bartholomeeusenom, velikim meštrom [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]].]]
U lipnju 2013. katolički svećenik Pascal Vesin iz biskupije [[Annecy]], župnik u Megèveu i član [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], na izričit zahtjev Vatikana, temeljem papinske bule, bio je prisiljen prekinuti svaki odnos sa slobodnim zidarstvom.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La sanction infligée à un prêtre franc-maçon ravive les tensions entre l'Eglise et le Grand Orient|url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2013/05/29/la-sanction-infligee-a-un-pretre-franc-macon-ravive-les-tensions-entre-l-eglise-et-le-grand-orient_3420126_3224.html|access-date=2025-03-05|last=Le Bars|first=Stéphanie|date=2013-05-29|website=lemonde.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Ovaj slučaj izazvao je veliku pozornost javnosti i brojne reakcije. Pisac Claude Thomas tada je izjavio: &quot;''Ja sam kršćanin i slobodni zidar – gdje je problem?''&quot;, kritizirajući stav Katoličke Crkve kao zastario.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Je suis chrétien et franc-maçon, où est le problème ?|last=Thomas|first=Claude|publisher=Edilivre|year=2014.|isbn=978-2332730794|url=https://www.librairie-compagnie.fr/bonus/extrait/9782332730794|language=fr}}&lt;/ref&gt; José Gulino, tadašnji [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] Velikog orijenta Francuske, izjavio je: &quot;''Dok su se posljednjih godina naši odnosi s Katoličkom Crkvom poboljšali, sada se čini kao da smo se vratili u doba [[Inkvizicija|inkvizicije]]. U osnovi, Crkva zamjera Pascalu Vesinu što je želio razmišljati.''&quot;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Monsinjor Bernard Podvin, glasnogovornik Francuske biskupske konferencije, ponovio je &quot;nespojivost između kršćanskog i slobodnozidarskog angažmana, osobito za svećenike&quot;.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=French priest defrocked after refusing to forsake Freemasonry|url=https://www.france24.com/en/20130525-france-catholic-priest-stripped-functions-freemasonry|access-date=2025-03-06|date=2013-05-25|website=france24.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. ožujka]] [[2008.]] u [[Belgija|Belgiji]] je održana povijesna rasprava između Henrija Bartholomeeusena, velikog meštra [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]], i kardinala Godfrieda Danneelsa, predsjednika Belgijske biskupska konferencija, u [[Bruxelles]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Le cardinal face au Grand Maître|url=https://www.lalibre.be/culture/medias-tele/2008/03/12/le-cardinal-face-au-grand-maitre-EYRK57DGNND7FIBHF6KRKUSQWI/|access-date=2025-03-06|date=2003-03-12|website=lalibre.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; Tijekom rasprave, Danneels je ponovio da treba razlikovati [[Regularno slobodno zidarstvo|regularno]] i [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalno]] slobodno zidarstvo, predstavljajući to kao službeni stav Katoličke Crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La colère du jour&amp;nbsp;: échanges polis entre frère et clerc|url=https://www.lesoir.be/art/m/la-colere-du-jour-nbsp-echanges-polis-entre-frere-et-cl_t-20080307-00F5PY.html|access-date=2025-03-06|date=2008-03-07|website=lesoir.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;

U 2023. godini, [[Dikasterij za nauk vjere]] [[Pismo monsinjoru Cortesu|ponovno je potvrdio]] da je katolicima zabranjeno članstvo u slobodnom zidarstvu, pozivajući se na ''Deklaraciju o masonskim udrugama'' iz 1983. godine. Pismo je potpisao kardinal [[Víctor Manuel Fernández]], prefekt Dikasterija, uz odobrenje pape [[Franjo|Franje]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dicasterium Pro Doctrina Fidei|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_ddf_doc_20231113_richiesta-cortes-massoneria_en.pdf|last=Franciscus|access-date=2025-03-06|website=vatican.va|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vatikan potvrdio da je katolicima zabranjeno članstvo u masonima|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/vatikan-potvrdio-da-je-katolicima-zabranjeno-clanstvo-u-masonima/2512786.aspx|date=2023-11-15|access-date=2025-03-06|website=index.hr}}&lt;/ref&gt;

U rujnu 2025. godine, filipinski katolički svećenik Libby Daños, član Reda bosonogih augustinaca (OAD), suspendiran je iz javne službe nakon što je u gradu Ormocu, [[Istočni Visayas]], [[blagoslov]]io slobodnozidarski spomenik. Ovaj čin izazvao je snažne reakcije Katoličke Crkve i vjernika, budući da je smatran nespojivim s crkvenim stavovima prema slobodnom zidarstvu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Idu li kršćanstvo i masonerija ruku pod ruku? Crkva jasno odgovorila suspenzijom svećenika|url=https://direktno.hr/zivot/vjera/idu-li-krscanstvo-i-masonerija-ruku-pod-ruku-crkva-jasno-odgovorila-suspenzijom-svecenika-379118/|access-date=2025-09-05|date=2025-09-03|website=direktno.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Filipino priest suspended after joining Masonic marker blessing|url=https://thecatholicherald.com/article/filipino-priest-suspended-after-joining-masonic-marker-blessing|access-date=2025-09-05|date=2025-09-04|website=thecatholicherald.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Papa [[Lav XIV.]] je u veljači 2026. godine imenovao [[monsinjor]]a Francesca Antonia Soddua [[metropolit]]skim [[nadbiskup]]om Sassarija ([[Sardinija]], [[Italija]]), dotadašnjim biskupom Terni-Narni-Amelije. U rujnu 2022. monsignor Soddu sudjelovao je u otvaranju lokalnog [[Hram (slobodno zidarstvo)|masonskog hrama]] u [[Terni]]ju pod okriljem [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pope Leo XIV appoints Francesco Antonio Soddu as Archbishop of Sassari, the bishop who participated in the opening of a Masonic lodge in 2022|url=https://infovaticana.com/en/2026/02/23/leo-xiv-appoints-francesco-antonio-soddu-as-archbishop-of-sassari-the-bishop-who-participated-in-the-opening-of-a-masonic-lodge-in-2022/|access-date=2026-02-24|date=2026-02-23|website=infovaticana.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Obispo italiano participa en apertura de Logia Masónica en Terni|url=https://es.zenit.org/2022/10/04/obispo-italiano-participa-en-apertura-de-logia-masonica-en-terni/|access-date=2026-02-24|last=di Giorgio|first=Valentina|date=2022-10-04|website=zenit.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=An Italian bishop participated in the inauguration of a Masonic lodge|url=https://s4c.news/2022/10/03/an-italian-bishop-participated-in-the-inauguration-of-a-masonic-lodge/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=an-italian-bishop-participated-in-the-inauguration-of-a-masonic-lodge|access-date=2026-02-24|last=Sébastien|first=Meuwissen|date=2022-10-03|website=s4c.news|language=en}}&lt;/ref&gt;

Nordijska biskupska konferencija je u svom pismu od 29. lipnja 2026., upućenom župnicima u [[Danska|Danskoj]], [[Finska|Finskoj]], [[Island]]u, [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]], iznijela je svoje protivljenje slobodnom zidarstvu. Njime biskupi potvrđuju da za katolike u [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]] ne postoji posebna iznimka od općeg stajališta Katoličke Crkve o članstvu u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]]. Pozivajući se na ''[[Deklaracija o masonskim udrugama|Deklaraciju o masonskim udrugama]]'' iz 1983. godine i [[Upit monsinjora Cortesa|smjernice]] [[Dikasterij za nauk vjere|Dikasterija za nauk vjere]] iz 2023., navode da su filozofska i teološka načela slobodnog zidarstva nespojiva s ispovijedanjem katoličke vjere. Katolici koji su članovi loža pozivaju se napustiti članstvo te se trebaju suzdržati od primanja [[Euharistija|pričesti]] i drugih sakramenata dok takvo članstvo traje. Pismo također isključuje suradnju katoličkih institucija s ložama ili korištenje njihove imovine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Letter of the Nordic Bishops’ Conference to Parish Priests on Freemasonry|url=https://coramfratribus.com/wp-content/uploads/2026/06/Letter-on-Freemasonary-29.06.26.pdf|access-date=2026-07-02|date=2026-06-29|website=coramfratribus.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‘No exceptions’ to canonical ban on Freemasonry, Nordic bishops warn|url=https://www.pillarcatholic.com/p/no-exceptions-to-canonical-ban-on|access-date=2026-07-02|date=2026-06-29|website=pillarcatholic.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katolici i u nordijskim zemljama ne mogu biti masoni|url=https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/katolici-i-u-nordijskim-zemljama-ne-mogu-biti-masoni/40001|access-date=2026-07-02|date=2026-07-01|website=nedjelja.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nordijski biskupi ponovno potvrdili: Katolici ne mogu biti članovi masonskih loža|url=https://www.bitno.net/vijesti/nordijski-biskupi-ponovno-potvrdili-katolici-ne-mogu-biti-clanovi-masonskih-loza/|access-date=2026-07-02|date=2026-07-01|website=bitno.net}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
{{Portal Kršćanstvo}}
* [[Kršćanstvo i slobodno zidarstvo]]
* [[Protumasonstvo]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{KCiSZ}}
{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Katoličanstvo i slobodno zidarstvo|*]]
[[Kategorija:Protumasonstvo]]
[[Kategorija:Socijalni nauk Katoličke Crkve]]</text>
      <sha1>f1h4mez5ih9vpghao354a6b2ituq99n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anno Lucis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>781813</id>
    <revision>
      <id>7520967</id>
      <parentid>7382386</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8574" sha1="63ek18ma38mvoy2dukb395f521twisv" xml:space="preserve">{{multiple image
| align       = right
| header      = Primjeri primjene
| perrow      = 1/1

| image1      = South Sioux City, Nebraska city hall plaque.JPG
| width1      = 300
| caption1    = Spomen-ploča iz listopada 2003. nalazi se na zidu gradske vijećnice u [[South Sioux City (Nebraska)|South Sioux Cityju]], [[Nebraska]]

| image2      = MasonryAL5916.JPG
| width2      = 300
| caption2    = Detalj iz 1916. godine urezan je u kamen temeljac [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] u [[Rochester, Minnesota|Rochesteru]], [[Minnesota]]

}}

'''''Anno Lucis''''' (&quot;[u] godini Svjetlosti&quot;) je sustav datiranja koji se koristi u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstu]], u ceremonijalnim i svečanim prigodama. Ova slobodnozidarska [[kronologija]] dodaje 4000 godina [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], pa se, primjerice, godina [[2025.]] bilježi kao 6025. ''Anno Lucis'' je po svom konceptu sličan [[Hebrejski kalendar|židovskom računanju vremena]] poznatom kao ''[[Anno Mundi]]'', koje također počinje od pretpostavljenog datuma stvaranja svijeta.

== Opis ==
Primjerice, godina [[2025.]] po kršćanskom kalendaru (''[[Anno Domini]]'', skr. AD) odgovara godini 6025. po slobodnozidarskom računanju vremena, poznatom kao ''Anno Lucis'' (AL), što znači &quot;godina svjetlosti&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Ovaj [[Kalendarska era|sustav datiranja]] temelji se na dodavanju 4000 godina [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskoj godini]], čime se 4001. [[pr. Kr.]] uzima kao &quot;[[nulta godina]]&quot;. Razvijen je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] kao pojednostavljena verzija sustava ''[[Anno Mundi]]'' (godina svijeta), koji se koristi u [[Hebrejski kalendar|hebrejskom kalendaru]], a inspiriran je tadašnjim idejama o [[Mitovi o stvaranju|datumu stvaranja svijeta]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Masonic Calendar Timelines|url=https://www.masonic-lodge-of-education.com/masonic-calendar.html|access-date=2025-03-27|website=masonic-lodge-of-education.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The dating of masonic records|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/bernheim_dating1.html|access-date=2025-03-27|last=Bernheim|first=Alain|website=freemasons-freemasonry.com|year=1986.}}&lt;/ref&gt;

[[James Anderson (slobodni zidar)|James Anderson]] preporučio je ovu kronologiju u svojim [[Andersonove Konstitucije|''Konstitucijama'']] iz [[1723.]] kako bi se simbolički istaknula univerzalnost slobodnog zidarstva, usvajanjem vremenskog sustava koji je, barem u britanskom kontekstu tog vremena, bio neovisan o vjerskim podjelama. Početak slobodnozidarske [[Era|ere]] postavljen je na 4000. godinu [[Pr. Kr.|prije Krista]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Les 100 mots de la franc-maçonnerie|last=Dachez|first=Roger|publisher=PUF|year=2017|isbn=9782130798750|location=Pariz|pages=59|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_100_mots_de_la_franc_ma%C3%A7onnerie/n3wFvwEACAAJ?hl=hr|last2=Bauer|first2=Alain|edition=Que sais-je|language=fr|chapter=Calendrier maçonnique|orig-year=2007.}}&lt;/ref&gt; Slobodnozidarska godina jednako je duga kao gregorijanska, ali započinje [[1. ožujka]], što je povezano s činjenicom da je u vrijeme nastanka Andersonovih ''Konstitucija'' u Engleskoj još uvijek bio u upotrebi [[julijanski kalendar]]. Slobodnozidarska godina bilježi se tako da se trenutnoj gregorijanskoj godini doda 4000,&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; a mjeseci se označavaju rednim brojem.

Nakon objavljivanja masoretskog teksta, procjena da je svijet stvoren oko 4000. godine pr. Kr. postala je uobičajena i široko prihvaćena.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=A Collation of the Sacred Scriptures. The Old Testament from ...|last=Roger|first=Charles|publisher=McCosh, Park &amp; Dewars|year=1847|pages=10–24|url=https://books.google.hr/books/about/A_Collation_of_the_Sacred_Scriptures_The.html?id=xOpiAAAAcAAJ&amp;redir_esc=y|language=en}}&lt;/ref&gt; Tijekom razdoblja od [[10. stoljeće|10.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]], brojna izračunavanja temeljena na masoretskom tekstu predlagala su različite datume stvaranja, koji su varirali i po nekoliko desetljeća. Među najpoznatijima je izračun [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]], koji je također sugerirao godinu 4000. pr. Kr.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Chronology of the Old Testament|last=Jones|first=Floyd Nolen|publisher=Master Books|year=2004.|isbn=9780890514160|pages=26|url=https://www.google.hr/books/edition/Chronology_of_the_Old_Testament/wsITeHwP9K0C?hl=hr|language=en}}&lt;/ref&gt;

Unutar različitih procjena temeljenih na masoretskom tekstu, najprihvaćenijom u [[Protestantizam|protestantskom]] svijetu postala je kronologija irskog nadbiskupa Jamesa Usshera, koji je godinu stvaranja datirao u 4004. [[Pr. Kr.]] Njegova je verzija postala posebno utjecajna jer je bila uključena u izdanja [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bishop James Ussher Sets the Date for Creation|url=http://law2.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/scopes/ussher.html|access-date=2025-03-27|last=Linder|first=Doug|website=law2.umkc.edu|year=2004.}}&lt;/ref&gt; S druge strane, tradicionalni hebrejski kalendar, koji je standardizirao Hilel II u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] nove ere, smješta stvaranje svijeta u 3761. [[pr. Kr.]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Jewish religious year - ''Britannica''|url=https://www.britannica.com/topic/Jewish-religious-year|access-date=2025-03-27|last=Leiman|first=Sid Z.|website=britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Jewish Calendar and Biblical Authority|url=https://www.askelm.com/doctrine/d911001.htm|access-date=2025-03-27|last=Martin|first=Ernest L.|website=askelm.com|year=1991.|language=en}}&lt;/ref&gt; oslanjajući se na ''Seder Olam Rabbah'', koje je sastavio Jose ben Halafta oko 160. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koliko je točan židovski kalendar?|url=https://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/1994529|access-date=2025-03-27|website=jw.org}}&lt;/ref&gt; Ta je kronologija također u skladu s djelom ''Preostali znaci prošlih stoljeća'', u kojem [[musliman]]ski kronolog [[al-Biruni]] određuje ''anno mundi'' kao 3448. godina prije Seleukidske ere. Međutim, to nije u skladu s ''Seder Olam Zutta'', kasnijim djelom iz [[804.]] godine, koje smješta stvaranje u 4339. [[pr. Kr.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=A New Analysis of Chronology and Geography, History and Prophecy: In which Their Elements are Attempted to be Explained, Harmonized and Vindicated, Upon Scriptural and Scientific Principles ...|last=Hales|first=William|publisher=C.J.G. &amp; F. Rivington|year=1830.|location=London|url=https://www.google.hr/books/edition/A_New_Analysis_of_Chronology_and_Geograp/IGY-AQAAMAAJ?hl=hr|language=en|pages=210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Analytical Concordance to the Holy Bible|last=Young|first=Robert|publisher=United Society for Christian Literature|year=1879.|url=https://www.google.hr/books/edition/Analytical_Concordance_to_the_Holy_Bible/VPnwswEACAAJ?hl=hr|language=en}}&lt;/ref&gt;

Slobodnozidarska godina obilježava se dvama važnim blagdanima – [[Ivanje (slobodno zidarstvo)|Ivanjem ljetnim]] ([[24. lipnja]]), posvećenim svetom [[Ivan Krstitelj|Ivanu Krstitelju]], i [[Ivanje (slobodno zidarstvo)|Ivanjem zimskim]] ([[27. prosinca]]), posvećenim svetom [[Ivan Evanđelist|Ivanu Evanđelistu]] – koji se simbolično podudaraju s ljetnim i zimskim [[Suncostaj|solsticijem]].

Ovo slobodnozidarsko računanje vremena, koje dodaje 4000 godina i započinje 1. ožujka, najjednostavniji je i najčešće korišten, ali nije jedini. Tijekom stoljeća i među različitim [[Slobodnozidarski redovi|redovima slobodnog zidarstva]] korišteni su i drugi kalendari, zbog čega datiranje masonskih dokumenata može biti izazovno.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Masonic Calendars|url=https://bricksmasons.com/blogs/masonic-education/masonic-calendars|access-date=2025-03-27|website=bricksmasons.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Why you should never ask a Freemason the date...|url=https://www.grandlodgeofiowa.org/docs/GeneralMasonicEducation/Masonic%20Dates.pdf|access-date=2025-03-27|last=Creason|first=Todd E.|website=grandlodgeofiowa.org|language=en|archive-date=24. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240424054019/https://www.grandlodgeofiowa.org/docs/GeneralMasonicEducation/Masonic%20Dates.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}
{{Kalendari}}


[[Kategorija:Kalendar]]
[[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]]
[[Kategorija:Slobodnozidarski rječnik i koncepti]]</text>
      <sha1>63ek18ma38mvoy2dukb395f521twisv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otto Rank</title>
    <ns>0</ns>
    <id>783605</id>
    <revision>
      <id>7520703</id>
      <parentid>7175107</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:33:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4232" sha1="oa97vq1g3cki12jx14vl70ohkf5mdwo" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}

{{Infookvir liječnik
| ime               = Otto Rank
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Freud and other psychoanalysts 1922 - Otto Rank.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Otto Rosenfeld
| datum rođenja     = [[22. travnja ]] [[1884.]]
| mjesto rođenja    = [[Beč]]
| datum smrti       = [[31. listopada]] [[1939.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|New York City|New York}}
| državljanstvo     = {{ZD+X|AUT}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = Pisac i učitelj
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Otto Rank''' (rođen kao Otto Rosenfeld; [[Beč]], [[22. travnja ]] [[1884.]] - {{SAD grad|New York City|New York}}, [[31. listopada]] [[1939.]]) bio je [[Austrijanci|austrijski]] [[psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[pisac]] i [[učitelj]]. 

Rođen u Beču, bio je jedan od najbližih kolega [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] punih 20 godina, plodan pisac o psihoanalitičkim temama, urednik dvaju eminentnih analitičkih časopisa svoga doba, generalni direktor Freudove izdavačke kuće te kreativni teoretičar i [[terapeut]]. Rank je 1926. napustio [[Beč]] i otišao u [[Pariz]], a do kraja [[život]]a nastavio je uspješnu karijeru predavača, pisca i terapeuta u [[Francuska|Francuskoj]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]].

Godine 1905., u dobi od 21 godine, Otto Rank je Freudu predstavio kratak [[rukopis]] o umjetniku, studiju koja se toliko dojmila Freuda da je pozvao Ranka da postane tajnik novonastalog Bečkog psihoanalitičkog društva. Rank je tako postao prvi plaćeni član psihoanalitičkog pokreta, te Freudova „desna ruka” gotovo 20 godina. Freud je Ranka, s kojim je bio intelektualno bliži od svojih [[sin]]ova, smatrao najbriljantnijim svojim bečkim [[učenik]]om.

Potaknut i podržan od Freuda, Rank je završio srednju školu, pohađao [[Sveučilište u Beču]] i doktorirao [[književnost]] 1912. Njegova teza o sagi o [[Lohengrin]]u objavljena je 1911., i bila je prva freudovska doktorska [[disertacija]] objavljena kao knjiga.

Rank je bio jedan od [[šest]] Freudovih suradnika okupljenih u tajnom „odboru” ili „prstenu” koji je nastojao braniti psihoanalitičku glavnu struju, kada se razvila opozicija predvođena [[Alfred Adler|Adlerom]] i [[Carl Gustav Jung|Jungom]]. Rank je bio najplodniji autor u „prstenu” osim samog Freuda, koji je proširio psihoanalitičku teoriju na proučavanje legendi, [[mit]]ova, umjetnosti i drugih kreativnih djela.&lt;ref&gt; Klein, Naomi. 2024. Doppelganger. Vintage Canada, p. 55-56&lt;/ref&gt;

Njegovo se ime pojavilo ispod Freudovog na naslovnoj stranici Freudovih glavnih djela od [[1914.]] do [[1930.]] Između 1915. i 1918. Rank je služio kao tajnik Međunarodne psihoanalitičke udruge, koju je Freud osnovao 1910.&lt;ref&gt;Lieberman, E. James and Robert Kramer (eds.) (2012). The Letters of Sigmund Freud and Otto Rank: Inside Psychoanalysis. Baltimore: Johns Hopkins University Press&lt;/ref&gt; 

Rank je objavio „Traumu rođenja” 1924. istražujući kako su [[umjetnost]], [[mit]], [[religija]], [[filozofija]] i [[terapija]] bili osvijetljeni separacijskom tjeskobom u „fazi prije razvoja Edipovog kompleksa” (str. 216). Međutim, takva faza nije postojala u Freudovim teorijama. [[Edipov kompleks]], objasnio je Freud, bio je srž neuroze i temeljni izvor cijele umjetnosti, mitova, religije, filozofije, terapije - zapravo cijele ljudske kulture i civilizacije. Bio je to prvi put da se netko iz užeg kruga usudio sugerirati da Edipov kompleks možda nije glavni uzročni čimbenik psihoanalize. Rank je prvi upotrijebio izraz „pre-edipalno” na javnom psihoanalitičkom forumu 1925. godine.U samoanalizi vlastitih spisa iz 1930., Rank je primijetio da je [[Melanie Klein]] prenaglasila pre-edipalni superego, bez ikakvog spomena na njega.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Rank, Otto}}
[[Kategorija:Austrijski psiholozi]]
[[Kategorija:Psihijatri]]
[[Kategorija:Životopisi, Beč]]
[[Kategorija:Životopisi, New York]]
[[Kategorija:Židovi u Austriji]]</text>
      <sha1>oa97vq1g3cki12jx14vl70ohkf5mdwo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520740</id>
      <parentid>7520703</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:54:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija: Austrijski psihijatri]]</comment>
      <origin>7520740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4244" sha1="9k2ru68bb7hwxa27y3jxj9gqlomrcep" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}

{{Infookvir liječnik
| ime               = Otto Rank
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = Freud and other psychoanalysts 1922 - Otto Rank.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Otto Rosenfeld
| datum rođenja     = [[22. travnja ]] [[1884.]]
| mjesto rođenja    = [[Beč]]
| datum smrti       = [[31. listopada]] [[1939.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|New York City|New York}}
| državljanstvo     = {{ZD+X|AUT}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = Pisac i učitelj
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Otto Rank''' (rođen kao Otto Rosenfeld; [[Beč]], [[22. travnja ]] [[1884.]] - {{SAD grad|New York City|New York}}, [[31. listopada]] [[1939.]]) bio je [[Austrijanci|austrijski]] [[psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[pisac]] i [[učitelj]]. 

Rođen u Beču, bio je jedan od najbližih kolega [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] punih 20 godina, plodan pisac o psihoanalitičkim temama, urednik dvaju eminentnih analitičkih časopisa svoga doba, generalni direktor Freudove izdavačke kuće te kreativni teoretičar i [[terapeut]]. Rank je 1926. napustio [[Beč]] i otišao u [[Pariz]], a do kraja [[život]]a nastavio je uspješnu karijeru predavača, pisca i terapeuta u [[Francuska|Francuskoj]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]].

Godine 1905., u dobi od 21 godine, Otto Rank je Freudu predstavio kratak [[rukopis]] o umjetniku, studiju koja se toliko dojmila Freuda da je pozvao Ranka da postane tajnik novonastalog Bečkog psihoanalitičkog društva. Rank je tako postao prvi plaćeni član psihoanalitičkog pokreta, te Freudova „desna ruka” gotovo 20 godina. Freud je Ranka, s kojim je bio intelektualno bliži od svojih [[sin]]ova, smatrao najbriljantnijim svojim bečkim [[učenik]]om.

Potaknut i podržan od Freuda, Rank je završio srednju školu, pohađao [[Sveučilište u Beču]] i doktorirao [[književnost]] 1912. Njegova teza o sagi o [[Lohengrin]]u objavljena je 1911., i bila je prva freudovska doktorska [[disertacija]] objavljena kao knjiga.

Rank je bio jedan od [[šest]] Freudovih suradnika okupljenih u tajnom „odboru” ili „prstenu” koji je nastojao braniti psihoanalitičku glavnu struju, kada se razvila opozicija predvođena [[Alfred Adler|Adlerom]] i [[Carl Gustav Jung|Jungom]]. Rank je bio najplodniji autor u „prstenu” osim samog Freuda, koji je proširio psihoanalitičku teoriju na proučavanje legendi, [[mit]]ova, umjetnosti i drugih kreativnih djela.&lt;ref&gt; Klein, Naomi. 2024. Doppelganger. Vintage Canada, p. 55-56&lt;/ref&gt;

Njegovo se ime pojavilo ispod Freudovog na naslovnoj stranici Freudovih glavnih djela od [[1914.]] do [[1930.]] Između 1915. i 1918. Rank je služio kao tajnik Međunarodne psihoanalitičke udruge, koju je Freud osnovao 1910.&lt;ref&gt;Lieberman, E. James and Robert Kramer (eds.) (2012). The Letters of Sigmund Freud and Otto Rank: Inside Psychoanalysis. Baltimore: Johns Hopkins University Press&lt;/ref&gt; 

Rank je objavio „Traumu rođenja” 1924. istražujući kako su [[umjetnost]], [[mit]], [[religija]], [[filozofija]] i [[terapija]] bili osvijetljeni separacijskom tjeskobom u „fazi prije razvoja Edipovog kompleksa” (str. 216). Međutim, takva faza nije postojala u Freudovim teorijama. [[Edipov kompleks]], objasnio je Freud, bio je srž neuroze i temeljni izvor cijele umjetnosti, mitova, religije, filozofije, terapije - zapravo cijele ljudske kulture i civilizacije. Bio je to prvi put da se netko iz užeg kruga usudio sugerirati da Edipov kompleks možda nije glavni uzročni čimbenik psihoanalize. Rank je prvi upotrijebio izraz „pre-edipalno” na javnom psihoanalitičkom forumu 1925. godine.U samoanalizi vlastitih spisa iz 1930., Rank je primijetio da je [[Melanie Klein]] prenaglasila pre-edipalni superego, bez ikakvog spomena na njega.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Rank, Otto}}
[[Kategorija:Austrijski psiholozi]]
[[Kategorija: Austrijski psihijatri]]
[[Kategorija:Životopisi, Beč]]
[[Kategorija:Životopisi, New York]]
[[Kategorija:Židovi u Austriji]]</text>
      <sha1>9k2ru68bb7hwxa27y3jxj9gqlomrcep</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Croxyz</title>
    <ns>3</ns>
    <id>783922</id>
    <revision>
      <id>7520991</id>
      <parentid>7517064</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:31:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Profešur</username>
        <id>279517</id>
      </contributor>
      <comment>/* Strmendolac */ novi odlomak</comment>
      <origin>7520991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="396263" sha1="gk7m9meqrfkwkvz1vbt9eu15t2vnr9w" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;text-align:right; color:#777&quot;&gt;''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]&lt;/div&gt;

== Gabriel Martinelli ==

Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST)

== Čakovec ==

Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;&quot;&gt;Silve&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;&quot;&gt;rije&lt;/b&gt;]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST)
:Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;&quot;&gt;Silve&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;&quot;&gt;rije&lt;/b&gt;]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST)

== Kvalifikacije 1938. ==
In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say &quot;Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija.&quot; I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:47, 24. travnja 2025. (CEST)
::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014.
::Page 121: 
::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). 
::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). 
::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers
::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?).
::Page 123: The group winners (Bata &amp; Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:14, 24. travnja 2025. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. 
:::;Season 1930./31. (page 272, 273)
:::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla
:::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs)
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final:
:::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0
:::Mostar: JSK vs Šumadija ???
:::JSK winner.
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez final:
:::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1931./32. (page 273)
:::Bosnian provincial champion:  Bojna Travnik
:::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ.
:::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1932./33. (page 273)
:::Travnička župa: Bojna Travnik
:::Tuzlanska župa: Union Usora
:::Travnik: Bojna v Union 3:4
:::Usora: Union v Bojna 3:1
:::Union is the winner of Bosnian provinical championship.
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1933./34. (page 274)
:::Bosnian provincial championship
:::Travnička župa: Bojna Travnik
:::Zenička župa: ???
:::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla
:::Dobojska župa: Hrabri Teslić
:::&lt;br&gt;
:::Bosnian provincial final:
:::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1
:::Teslić: Hrabri v Bojna ???
:::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship
:::&lt;br&gt;
:::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final 
:::Travnik: Bojna v Velež 1:1
:::Mostar: Velež v Bojna ???
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1934./35. (page 274, 275)
:::Bosnian provincial championship
:::Dobojska župa: Željezničar Doboj
:::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla
:::Zenička župa: Jadran Visoko
:::Travnička župa: Bojna Travnik
:::&lt;br&gt;
:::Semifinal:
:::Doboj: Željezničar vs Šumadija ???
:::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0
:::Travnik: Bojna v Jadran ???
:::Visoko: Jadran v Bojna 4:1
:::&lt;br&gt;
:::Final
:::Visoko: Jadran v Željezničar ???
:::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches)
:::&lt;br&gt;
:::Herzegovina provinical championship
:::Mostarska župa: Velež Mostar
:::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final)
:::&lt;br&gt;
:::Final
:::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0
:::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final 
:::Mostar: Velež vs Jadran 7:0
:::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7)
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly
:::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs.
:::&lt;br&gt;
:::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki)
:::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik
:::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica
:::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić
:::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]]
:::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1937./38. (page 276)
:::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???)
:::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final:
:::Mostar: Velež v Železara 3:1
:::Zenica:  Železara v Velež ???
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez final:
:::Mostar: Velež v SAŠK 1:2
:::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1938./39. (page 277)
:::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1939./40. (page 277)
:::Bosnian provincial championship
:::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica
:::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla
:::&lt;br&gt;
:::Bosnian provincial championship final:
:::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1
:::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion).
:::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:09, 25. travnja 2025. (CEST)
::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:20, 25. travnja 2025. (CEST)
:::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:20, 25. travnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote &quot;Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK&quot;. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST)
:::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:41, 25. travnja 2025. (CEST)
::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 25. travnja 2025. (CEST)
:::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:22, 26. travnja 2025. (CEST)
::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:27, 26. travnja 2025. (CEST)
:::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1940&amp;broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:33, 26. travnja 2025. (CEST)
::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1940&amp;broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you.
::::::::::::&quot;SPLIT&quot; ILI VARAŽDINSKA &quot;SLAVIJA&quot; MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU
::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska &quot;Slavija&quot; odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako:
::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?)
::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino &quot;Split&quot; i &quot;Slavija&quot; i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi &quot;Slavija&quot; u slučaju pobjede potisnula &quot;Split&quot; na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička &quot;Bačka&quot; po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:57, 26. travnja 2025. (CEST)
:::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches).
:::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:07, 26. travnja 2025. (CEST)
::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1940&amp;broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.''
::::::::::::::Sadly this is too vague. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:31, 26. travnja 2025. (CEST)
:::::::::::::::According to pages 134 &amp; 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:39, 26. travnja 2025. (CEST)

== I feel a little confused ==
It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST)
:Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST)
:: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:55, 27. travnja 2025. (CEST)
:::: I translated &quot;'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva&quot; and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:48, 27. travnja 2025. (CEST)

== Zagrebačke župe ==
[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST)
::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST)

::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST)
::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&amp;diff=prev&amp;oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST)
::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as  I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:14, 4. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of &quot;J&quot; is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST)

== Kravarsko ==

Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije  [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST)

== Wembley Stadium (1923.) ==

Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST)

== NK HAŠK 1903 ==

Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost.

Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903

Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778

Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige.

Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993.

Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. 
:Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. 
:[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. 
:Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom.
:Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. 
:Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.'']
:[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:]
:Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]]
:Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]]
:Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]]
:Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]]
:Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju.  
:Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST)
::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST)
:::Jako iscrpno i zanimljivo.
:::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost.
:::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati.
:::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom?
:::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet.
:::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST)
::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST)
::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a).
::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić.
::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST)

== Igor Plavšić ==

Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala!  [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST)

== RE: Čakovec == 
Ovo vezano za [[NK Čakovec]] &lt;br&gt; 
- HNS semafor klubove po ligama nalazi po &quot;posljednjem&quot; ili &quot;trenutnom&quot; nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub &quot;naslijedio&quot;, &quot;kupio&quot; ili &quot;zamijenio&quot; licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj &quot;može&quot; stajati zasebno &lt;br&gt; 

Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) 
* 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'')  
* 1945. - Jedinstvo 
* 1961. - MTČ 
* 1983. - MTČ-Sloga 
* 1993. - Čakovec-Patrick 
* 1993. - (Čakovec) 
* 1994. - Čakovec-Union 
* 1996. - Čakovec 
....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao &lt;br&gt; 
[[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni &lt;br&gt; 
[[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola &lt;br&gt; 
prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine 

s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|&quot;Sloge&quot;]], koja se 1987. opet osamostaljuje 

nadalje, prema onoj knjigi &lt;br&gt; 
100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. &lt;br&gt; 
za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji 
* ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) 
 
dok za ove ugašene, među ostalim navodi: 
* CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) 
* ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) 

knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, &lt;br&gt; 
za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' 

Pozdrav, &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST)

P.S. &lt;br&gt; 
''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST)
::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) 
::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto 
::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto 
::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto 
::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto 
::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto 
::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto 
::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto 
::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu 
::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' 
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST)
:::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK &quot;Sloga&quot;'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?)  
:::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' 
:::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST)
:::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST)
::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio &quot;Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca&quot;. Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST)
::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST)
::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' 
:::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore 
:::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] 
:::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ &quot;MEĐIMURJE-ČAKOVEC&quot;], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan 
:::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec''
:::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST)

Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST)
:: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST)

== Parametar ==

Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar &quot;izbornik&quot; u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|&quot;Košarkaš&quot;]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST)

:[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST)
::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST)

== Stranica Eko Eko ==

Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST)
::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST)
:::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST)
::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::Dva mjeseca. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Molim? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST)

== War championships ==
I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]&lt;/nowiki&gt; should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST)

== Bosanskohercegovački nogometni superkup ==

Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za &quot;cijelo&quot; područje BiH 
Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. &lt;br&gt; 
možeš vidjeti  na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] &lt;br&gt;  
1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga''

Sad možemo i po sezonama: &lt;br&gt; 
1997. &lt;br&gt; 
igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) &lt;br&gt; 
''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] &lt;br&gt; 
''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 

1998. &lt;br&gt; 
možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH &lt;br&gt; 
''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf]  &lt;br&gt; 
''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 

1999. &lt;br&gt; 
ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova &lt;br&gt; 
''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' &lt;br&gt; 
''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 

2000. &lt;br&gt; 
možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH &lt;br&gt; 
''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' &lt;br&gt; 
''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 

2001. &lt;br&gt; 
nije igrano - ''Željezničar'' ''&quot;dupla kruna&quot;''  &lt;br&gt; 
ovo se može smtrati za &quot;cijelu&quot; Bosnu i Hercegovinu, ali: &lt;br&gt; 
[[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi 
Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] &lt;br&gt; 

Nadam se da sam malo ''&quot;pojasnio&quot;'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST)

Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene 
|-
|1997. ||NS BiH || || 
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 &lt;small&gt; ([[Pravilo gola u gostima|g]]) &lt;/small&gt; ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] 
|&lt;small&gt; ''&quot;Čelik&quot;'' - prvak Prve lige NS BiH &lt;br&gt; ''&quot;Sarajevo&quot;'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] 
|-
|}

(naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili &quot;što bih ubacio&quot;) 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]
::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i  2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo).
::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&amp;takmicenjeId=14 Bordo vremeplov]
::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo)
::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&amp;takmicenjeId=14  Bordo vremeplov]
::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo)
::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&amp;takmicenjeId=14  Bordo vremeplov]
::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta.
::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći.
::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao &quot;Brontjo Citluk&quot;. 
::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]].
::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST)
:::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST)
::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili?
:::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST)

vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''&quot;nije igrano&quot;'', ali prilično sam siguran da je ''&quot;Hajduk&quot;'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''&quot;Dinamo&quot; / &quot;Croatia&quot;'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF]  &lt;br&gt; 
Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i &quot;sljednika&quot;, do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST)
::Moram vidjeti.....
::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji 
::Boro Borivoj Novaković, &quot;50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)&quot;, Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3  
::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je 
::i onda to ukucati...mislim da imam još
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&amp;diff=prev&amp;oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST)
::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST)
:::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST)
:::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige 
:::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) 
:::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. 
:::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile &quot;kvalifikacije&quot;, koje su se &quot;odrađivale&quot; preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine &quot;faze&quot; (nazovimo kvalifikacija&quot; za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po &quot;područjima&quot; - s tim da tipa &quot;područni kup&quot; nije odigran do finala, nego kao &quot;polufinalisti&quot; idu u &quot;regionalni kup&quot; i sl.). &lt;br&gt; 
:::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. 
:::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. 
:::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. 
:::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi 
:::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao &quot;službenu&quot; titulu pobjednika Kupa BiH) 
:::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja &quot;doigravanja&quot; (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] 
:::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] 
:::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST)
::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST)

== Makedonci u Srbiji ==
Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST)

Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST)

I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST)
::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST)

== Vlatka Planina ==

Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti?

Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST)

== HNL 2024./25. ==

Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad.  [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST)

:{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST)

== Upit ==

https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425

[[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]]

Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST)
::Ok, ipak fali članak &quot;''Nogometni savez Zgrebačke županije&quot;'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST)
:::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST)
::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST)
:::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Loptač01}}, ok. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::{{s|Loptač01}},
:::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu.
:::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje.
:::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&amp;diff=prev&amp;oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]]
::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]]
:::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige...
::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644
::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod &quot;Sjever&quot; [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST)

== Jugijo ==

Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''.
Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&amp;oldid=6947898&amp;rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a!
:P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST)
::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem!
::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba.
::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju (&quot;...i postao čovjekom&quot;). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko.
::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme &quot;Genocide&quot; (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i &quot;The Rage&quot; (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu &quot;Habit&quot; (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]
::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]
::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST)
:::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST)
::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST)
::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd.
::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav.
::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST)

== Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 ==
During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example:
* [[NK Mura]] played in
** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.''
** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.''
** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.''
** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted)
** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.''
* [[NK Nafta Lendava]] played in
** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.''
** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.''
** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44''

I'm planning to put 2 tables in every page like &quot;Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42&quot; and so again, what do you think about. And what would be the right translation? &quot;Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42.&quot;? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: 
:*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]])
:*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely)
:*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr)
:*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]]
:* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played)
:*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa)
:* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] 
:* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog)
:* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]]
:Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST)

== Načelnici et altera ==

Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Hijerovit|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Hijérovīt'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST)

== Pitanje ==

Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu?

Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Hijerovit|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Hijérovīt'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST)
:{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST)
::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Plagijati ==

Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da  se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju &quot;19&quot; u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST)

:: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: &quot;parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ...&quot; i onda copy&amp;paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST)

:::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST)

== [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] ==

Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt

[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST)

:{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Gradonačelnica Ivana Jerbić ==

Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Chromos / Mesarski / Posavina == 
{{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} 
vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot; 

Pod &quot;ZAGREB Zagrebački nogometni savez&quot; (str 128-130)  za  ugašene klubove &gt;
* ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. 

Pod &quot;ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje&quot; (str. 132) za klubove u natjecanju 
* ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) 

trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u  &quot;ZAGREB Zagrebački nogometni savez&quot; (str 128-130). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST)
::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. &lt;br&gt; 
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Spam ==
Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Boje u nogometnim tablicama ==

Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&amp;minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST)
:{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST)
::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST)
:::Mislio sam na prvu tablicu, naslov &quot;Trenutni sastav&quot; (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku &quot;Uspjesi na velikim natjecanjima&quot; ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D
:::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST)

== ChatGPT za pronalaženje izvora ==

Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. 

Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem &quot;članke&quot; koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena.

Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.'''

Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. 

Tvoj,
:
[[Suradnik:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63&quot;&gt;Šaholjubac&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;color:black; font-weight:bold;&quot;&gt;☎️&lt;/span&gt;]])&lt;/small&gt; 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST)
::Dogovoreno! :) 
::Tvoj,
:::
::[[Suradnik:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63&quot;&gt;Šaholjubac&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;color:black; font-weight:bold;&quot;&gt;☎️&lt;/span&gt;]])&lt;/small&gt; 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST)
:::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš &quot;?utm_source=chatgpt.com&quot; iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST)

== Regex ==

Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST)

== Motociklizam == 
Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] 

- što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) &lt;br&gt; 
na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo &lt;br&gt; 
Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše 

(a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) 

ovdje bih te molio, ako imaš alate 
članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo)

članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) &lt;br&gt; 
prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. &lt;br&gt; 
ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke 

Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] 

Je li OK ovako kako radim? 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST)
:::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim 
:::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST)
:::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, 
:::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST)
:::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo
:::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST)

== Pitanje za vas ==

Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST)

:{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST)
::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST)

== Wikipodatci ==

Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&amp;limit=200&amp;description=on&amp;labels=on&amp;sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST)

== Unity (album Joosta Kleina ==

Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST)

== RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == 
za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST)

== Vrbanj ==

Već sam napravio  [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=f15mWRF8&amp;keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST)
::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST)

== Žumberački uskoci  ==

Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST)

== Nacrti (opet) ==

Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju &lt;nowiki&gt;{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},&lt;/nowiki&gt; kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST)
::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST)

== Voždovac == 
Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] &lt;br&gt; 
ista stvar da je klub promijenio ime iz ''&quot;Dušanovac&quot;'' u ''&quot;Voždovački SK&quot;'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] &lt;br&gt; 
slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST)

: po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno 
: po sezonama imamo: 
* 1927./28. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1928./29. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
* 1929./30. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
** ''Voždovački'' - IV. razred 
* 1930./31. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa &quot;Morava&quot; 
* 1931./32. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa &quot;Morava&quot; 
* 1932./33. 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
* 1933./34. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
* 1934./35. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1935./36. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1936./37. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1937./38. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1938./39. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1939./40. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1940./41. (prekinuto prvenstvo) 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 

: Očito se negdje taj ''&quot;Dušanovac&quot;'' &quot;izgubio&quot;, ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama)
: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&amp;id=100057617902699&amp;set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST)
::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), &lt;br&gt; 
::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''&quot;Voždovački&quot;'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'')  &lt;br&gt; 
::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo &quot;iskopati&quot;'' &lt;br&gt; 
::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn)
::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST)

== FA ==
Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST)


== Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu ==
Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao &quot;prva javna nogometna utakmica u Zagrebu&quot;. Možda bi mogao biti naziv &quot;Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova&quot;. Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja.
[[Suradnik:Pluki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST)

:{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1982&amp;broj=00052&amp;page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00024&amp;page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na &lt;nowiki&gt;https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=18616&amp;tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}&lt;/nowiki&gt; (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST)

== NK Grafičar Ljubljana ==
I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new &quot;Grafičar&quot;, a club later took again the name &quot;Svoboda&quot;. I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in &quot;Svoboda&quot; (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST)

:Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST)

== Dresovi ==

Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST)

:[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST)
::{{s|Ponor}}:
::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka.
::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja.
::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice)
::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru.
::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke
::* [[Poljska nogometna reprezentacija]]  – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje.
::* [[Real Oviedo]]  – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. 
::Sve ću to sada ispraviti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST)
:::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST)

== RE: 1. Zagrebačka nogometna liga ==
Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST)

== Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. ==

Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST)
::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST)
:::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST)

== [[Nacrt:Aircash]] ==

Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST)

== Bašćanska ploča ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&amp;diff=7271117&amp;oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST)

== Za brisanje  ==

pozdrav :)

Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam 

[[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST)
::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST)
::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{subst:brisati|razlog= razlog}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST)
:::uredu, :)
:::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat  [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST)

== ... ==

[[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST)

== RE: Zrinjski ==
Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] &lt;br&gt; 
u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti &lt;br&gt; 
također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' &lt;br&gt; 
Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. &lt;br&gt; 
''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti 
- kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] 
- možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) &lt;br&gt; 
P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST)
::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao &lt;br&gt; 
::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. 
::u monografiji ''Hrvatski športski klub &quot;Zrinjski&quot; 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) &lt;br&gt; 
::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva 
::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija &lt;br&gt; 
::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, 
::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) 
::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. 
::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska 
::** 1907. - profesionalni nogometni klub 
::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje
::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava?
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;oldid=7270336&amp;action=compare&amp;url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST)
::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. 
::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje  
::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' 
::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST)
:::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST)

== [[2. ŽNL Varaždinska]] == 
kako smo negdje i prije imali u razgovorui. 
''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') &lt;br&gt; 
no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST)

== Južna Srbija==
Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:50, 3. rujna 2025. (CEST)
:Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:04, 3. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju &quot;... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom.&quot; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:26, 3. rujna 2025. (CEST)
:::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 3. rujna 2025. (CEST)
::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi &quot;... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom.&quot; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:41, 3. rujna 2025. (CEST)

Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape,  koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky &quot;od muhe se pravi slon&quot;.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:20, 4. rujna 2025. (CEST)
:ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:28, 4. rujna 2025. (CEST)
::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST)

== Hrvatska grana obitelji Erdody ==

Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji &quot;Jastrebarsko:1249.-1999.&quot; Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva &quot;hrvatskom&quot;. Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga &quot;Banderij obitelji Erdody&quot;, 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST)
::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST)
:@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-52713-3|&amp;#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:35, 4. rujna 2025. (CEST)
::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi &quot;Jastrebarsko...&quot;. Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to &quot;prelazi na njegovo potomstvo&quot;. Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove &quot;jastrebarske grane&quot; kao i velikožupanska čast varaždinske županije  (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST)

== Galovci ==
vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&amp;oldid=prev&amp;diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], 
Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&amp;action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&amp;oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. &lt;br&gt; 
2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. &lt;br&gt; 
[https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. 
Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio &lt;br&gt;   
- sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]]  - po godini osnivanja ovog kluba? &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:26, 5. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo &quot;Najmlađi je seoski klub...&quot; ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:00, 5. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. &lt;nowiki&gt;https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:23, 5. rujna 2025. (CEST)
:::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) &lt;nowiki&gt;https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf&lt;/nowiki&gt; (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:26, 5. rujna 2025. (CEST)
::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] &lt;nowiki&gt;https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf&lt;/nowiki&gt; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:28, 5. rujna 2025. (CEST)
:::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:49, 5. rujna 2025. (CEST)
Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -&gt; [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:53, 5. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:45, 7. rujna 2025. (CEST)
::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:05, 7. rujna 2025. (CEST)
:::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub
:::...nisam proučavao 
:::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:34, 7. rujna 2025. (CEST)
::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:18, 7. rujna 2025. (CEST)
:::::izgleda da sam to pomiješao 
:::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:49, 7. rujna 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:44, 8. rujna 2025. (CEST)
:::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&amp;action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}?
:::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:08, 8. rujna 2025. (CEST)
::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? 
::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' 
::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:48, 8. rujna 2025. (CEST)
:::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:24, 8. rujna 2025. (CEST)
::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi  Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:48, 8. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za 
:::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub
:::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. 
:::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati
:::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. 
:::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:59, 8. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:08, 9. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:01, 10. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:05, 10. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:17, 14. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 15. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena 
:::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. 
:::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') 
:::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': 
:::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. 
:::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. 
:::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. 
:::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. 
:::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. 
:::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti
:::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:25, 17. rujna 2025. (CEST)

== Logičar Roman Suszko ==

Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 14. rujna 2025. (CEST)

== RE: 3. NL – Centar == 
Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. &lt;br&gt; 
Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. &lt;br&gt; 
[[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. &lt;br&gt; 
[[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) &lt;br&gt; 
[[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') &lt;br&gt; 

Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') &lt;br&gt; 
ali svakako bi trebao skupne članke za sezone &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:59, 18. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&amp;diff=prev&amp;oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&amp;diff=prev&amp;oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:18, 18. rujna 2025. (CEST)
::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. 
::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih
::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] 
::- dakle po stupcima 
::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) /  broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:56, 18. rujna 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL –  Središte, a što ne. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:46, 18. rujna 2025. (CEST)

možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !!rang !!skupina !!klubova  !!pobjednik !!napomene
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 3. HNL Sjever - Skupina B 
|-
|1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||&lt;small&gt; pokriva područje ''Središte'' 
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 3. HNl - Zagrebačka regija 
|-
|1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || 
|-
|1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || 
|-
|1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || 
|-
!colspan=&quot;6&quot;|  3. HNL – MNO Središte
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|1995./96. ||rowspan=&quot;3&quot;| IV. 
|Istok ||18 ||Metalac Sisak || 
|-
|Središte ||18 ||Lučko Kompresor || 
|-
|Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || 
|-
|}
...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) 
ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] &lt;br&gt; 
(naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) &lt;br&gt; 
(odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:30, 18. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:32, 18. rujna 2025. (CEST)

== Re: Bomba i barut ==

Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:45, 18. rujna 2025. (CEST)
::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST)
:::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:43, 18. rujna 2025. (CEST)
::::Nije li množina u &quot;Vaše blokad'''e''' su simpatične&quot; jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page=User%3AKsaver+Buka&amp;type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST)

== League name ==
I want to create the Slovenian &quot;Območna liga&quot; seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research:
:* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season).
:* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona
:* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition
:* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]]
:As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it.
:As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions.
:As for the word &quot;Območna&quot;, I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:19, 20. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:23, 20. rujna 2025. (CEST)
::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the &quot;Kategorije&quot; in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST)

:::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST)

::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, fixed. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 20. rujna 2025. (CEST)

::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST)
::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:56, 27. rujna 2025. (CEST)

::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST)
:::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:31, 29. rujna 2025. (CEST)

== Bez naslova ==
:[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:51, 22. rujna 2025. (CEST)

::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:09, 23. rujna 2025. (CEST)

== Košarka ==
[[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]]

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup


[[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]]

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League

[[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]]

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup

molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima


[[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 24. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:09, 25. rujna 2025. (CEST)
::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:18, 25. rujna 2025. (CEST)

== Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga  ==

Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:26, 25. rujna 2025. (CEST)

== Adrian Šemper ==

Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST)

== Aleksander Cepuš  ==

Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-29231-21|&amp;#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST)

== Newdsm ==

Bok,

Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&amp;diff=prev&amp;oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo:
# napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]])
# ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]]
# ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice
[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST)
:Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:51, 28. listopada 2025. (CET)
:Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&amp;diff=7344918&amp;oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&amp;diff=7344945&amp;oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET)

== kontakt s urednikom Croxyz ==

pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz?

Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:35, 1. studenoga 2025. (CET)

:najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:38, 1. studenoga 2025. (CET)
::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:20, 1. studenoga 2025. (CET)
:::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:27, 1. studenoga 2025. (CET)
::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s &quot;lokalnim običajima&quot;. :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET)
:::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:48, 1. studenoga 2025. (CET)
::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 4. studenoga 2025. (CET)

== Zahvala ==

Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije.  [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:55, 4. studenoga 2025. (CET)

== Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza ==
I'm creating the pages of the &quot;Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza&quot;. Could you fix the categories, please? And what's the right name: &quot;Bar Kohba&quot; or &quot;Barkhoba&quot;? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET)

:Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 5. studenoga 2025. (CET)
::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 5. studenoga 2025. (CET)
:::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&amp;set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&amp;set=a.469733453533651] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:43, 5. studenoga 2025. (CET)
::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses &quot;Bar-Kochba&quot; and also &quot;Bar Kochba&quot; [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:52, 5. studenoga 2025. (CET)

::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:59, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:31, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:06, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:22, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:25, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:28, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:26, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables:
:::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs)
:::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons)
:::::::::::::– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:49, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write &quot;w/o&quot; (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:01, 6. studenoga 2025. (CET)

== Navijači ==

[[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-32055-88|&amp;#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET)

:{{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:45, 8. studenoga 2025. (CET)

== Ivica Zubac ==

Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:11, 9. studenoga 2025. (CET)

Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET)

== Nikola Aleksić iz Distorzije uma ==

Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji?
Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. 
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić

Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed.

Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu:

* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|&lt;bdi&gt;Runolist&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]]))
* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|&lt;bdi&gt;Croxyz&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&amp;redirect=no&amp;action=edit&amp;redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]]

[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-32984-50|&amp;#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET)

:@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET)
::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-33306-41|&amp;#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET)
:::Na nacrtu stranice. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:24, 13. studenoga 2025. (CET)
::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-33306-41|&amp;#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET)
:::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:34, 4. prosinca 2025. (CET)

== Portal o Aziji ==

Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:15, 13. studenoga 2025. (CET)
::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET)
:::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:19, 13. studenoga 2025. (CET)
::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET)

== Predrag Figenwald ==

Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak &quot;Odlazak buntovnika s razlogom&quot; iz &quot;Večernjeg lista&quot; od 12. 7. 2008.: &quot;No, bili su tu (u redakciji &quot;Poleta&quot;) i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih.&quot; [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:39, 14. studenoga 2025. (CET)

== BLP ==

In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||&lt;math&gt;\infty&lt;/math&gt;||6
|-
|2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4
|-
|3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2
|-
|4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0
|-
|5. || [[Srpski mač]] ||colspan=&quot;8&quot;|&lt;center&gt; &lt;small&gt; ''Srpski mač se povukao s natjecanja
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|}

But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6					
|-
|2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4					
|-
|3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1					
|-
|4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1	
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|}

What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET)

OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8
|-
|2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6
|-
|3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4
|-
|4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2
|-
|5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|}

What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET)

:The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=186&amp;godina=1920&amp;broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&amp;item=X01888&amp;P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:02, 18. studenoga 2025. (CET)
::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:29, 18. studenoga 2025. (CET)

== Partizan Susek ==

Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:44, 21. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&amp;offset=0&amp;profile=default&amp;search=insource%3A%2FSusek%2F&amp;title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:14, 21. studenoga 2025. (CET)
::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:16, 21. studenoga 2025. (CET)
:::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:19, 21. studenoga 2025. (CET)
::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao &quot;FC Hajduk&quot;. Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:29, 21. studenoga 2025. (CET)
:::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 21. studenoga 2025. (CET)
::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:59, 21. studenoga 2025. (CET)
== Religija ==
Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:43, 23. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:20, 23. studenoga 2025. (CET)

== Sokolovi iz Sokolovca == 
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&amp;action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. 
* [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' 
* NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] 
pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a 

u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti 

pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:12, 28. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:39, 28. studenoga 2025. (CET)


== 3 srpnja 1991 ==
Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:30, 1. prosinca 2025. (CET)

== fotografija Diogen ==

Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 4. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:32, 6. prosinca 2025. (CET)
::Poštovani Croxyz.
::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:08, 6. prosinca 2025. (CET)
:::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:45, 7. prosinca 2025. (CET)
::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi 
::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:17, 8. prosinca 2025. (CET)
{{izvlaka}}
{{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET)

== Dinamova zaklada Nema predaje ==

Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:23, 8. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:35, 8. prosinca 2025. (CET)

== Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 ==

Pozdrav kolega, 

imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&amp;curid=797759&amp;diff=7351152&amp;oldid=7348671 navedenu izmjenu]. 

# Zašto je sporni dio sastava inicijative?
# Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome.
# Zašto neke od reakcija smatrate &quot;nebitnima&quot;?

[[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:35, 8. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''&quot;kratko naguravala s policijom&quot;'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''&quot;unosili se u lice i vrijeđali&quot;'', ''&quot;udarili u ruku&quot;''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''&quot;organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki&quot;'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:22, 9. prosinca 2025. (CET)
::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala.
::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije.
::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:15, 9. prosinca 2025. (CET)

== Ljudevit Gaj ==
Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 11:12, 18. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 03:03, 19. prosinca 2025. (CET)

== 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 ==

Pozdrav, 

možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&amp;oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:16, 18. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 03:04, 19. prosinca 2025. (CET)
::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:40, 19. prosinca 2025. (CET)

== 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025.  ==

Pozdrav, 

Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:30, 21. prosinca 2025. (CET)

:Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:44, 21. prosinca 2025. (CET)

== pouzdaniji izvor ==

Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor).

Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:16, 30. prosinca 2025. (CET)

:@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET)

== Srpska liga ==
I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't &quot;Srpska liga&quot;, but &quot;Podsavezna liga Beograd&quot; and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the &quot;Podsavezna liga Beograd&quot; with a redirect from the main page. The main page will be remain &quot;Srpska liga&quot;, or maybe &quot;Podsavezne lige Srbije&quot;? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Ame71}}, I don't understand the &quot;and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played).&quot; part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:22, 30. prosinca 2025. (CET)

::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET)
:::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:35, 30. prosinca 2025. (CET)
:::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of &quot;Srpska liga u nogometu&quot; to &quot;Prvenstvo Srbije u nogometu&quot;. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET)
:::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:57, 30. prosinca 2025. (CET)
::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:20, 31. prosinca 2025. (CET)
:::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:12, 31. prosinca 2025. (CET)
:::::::: I changed in 1941-42 season &quot;Podsavezna liga&quot; to &quot;Beogradski pehar&quot;. [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET)
:::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:20, 31. prosinca 2025. (CET)
::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:35, 31. prosinca 2025. (CET)
::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET)
::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:54, 31. prosinca 2025. (CET)

== Vrbovec ==

bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-67674|&amp;#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same (&quot;ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako&quot;). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao?  [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-67674|&amp;#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET)
:::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) 
:::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip)  [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:12, 5. siječnja 2026. (CET)
::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 5. siječnja 2026. (CET)

== Dodatci  ==

Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET)
::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:14, 4. siječnja 2026. (CET)

== Nedjeljko Jusup wikipedia stranica  ==

U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-94337|&amp;#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET)

:Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:18, 5. siječnja 2026. (CET)
::Poštovani CROXYZ!
::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&amp;direction=next&amp;oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&amp;action=history (4. siječnja 2026.)
::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“.
::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite.
::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-11202-5|&amp;#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET)
::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala  [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-11202-5|&amp;#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET)

== Molba ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:12, 16. siječnja 2026. (CET)

:{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:06, 16. siječnja 2026. (CET)

== Different table ==
You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET)

:{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:34, 16. siječnja 2026. (CET)

::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET)
:::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 16. siječnja 2026. (CET)

== RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == 
U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti &lt;nowiki&gt; {{radovi}} &lt;/nowiki&gt; &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:35, 22. siječnja 2026. (CET)

== Odgovor: Oxford ==
Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć.
[[Suradnik:Pluki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST)

== Strikture jednjaka ==

Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ.  [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 30. siječnja 2026. (CET)

:[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:24, 31. siječnja 2026. (CET)

== Članci tjedna za 2026. ==

[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET)

:{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:35, 3. veljače 2026. (CET)
::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:00, 4. veljače 2026. (CET)
:::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:07, 4. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET)

== [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] ==

I've changed username of &quot;Općina Vidovec&quot; to &quot;Bruno Hranić-načelnik&quot; (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then &quot;Općina Vidovec&quot;. Please let me know if removing the &quot;-načelnik&quot; part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:34, 7. veljače 2026. (CET)

:{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like.  The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:45, 7. veljače 2026. (CET)
::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:48, 7. veljače 2026. (CET)
Before 1989 there was in Poland &quot;naczelnik gminy&quot; (now &quot;wójt gminy&quot;). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that &quot;Bruno Hranic&quot; is propably &quot;nacelnik&quot; of &quot;Općina Vidovec&quot; :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with &quot;Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog&quot; (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:04, 7. veljače 2026. (CET)

==  Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza ==

Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:05, 13. veljače 2026. (CET)

:[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:14, 13. veljače 2026. (CET)

== 1 strd pzo ==

poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:15, 15. veljače 2026. (CET)

== Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ ==

'''U raspravi je prijedlog naveden - &quot;Razlog brisanja:''' kriteriji&quot;

Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). 

Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi

Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.

S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju.  

Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:02, 20. veljače 2026. (CET)

:{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:36, 20. veljače 2026. (CET)
::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram &quot;obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci&quot; , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:55, 20. veljače 2026. (CET)
:::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 20. veljače 2026. (CET)
::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram
::::''Političari i državni službenici:''
::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava &lt;u&gt;barem '''jedan''' od sljedećih kriterija&lt;/u&gt;:''
::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije)
::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom''
::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.'''
::::Po kriterijima:
::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.'''
::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći:
::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.'''
::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost:
::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr.
::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine
::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:15, 20. veljače 2026. (CET)
:::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. veljače 2026. (CET)
::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo &quot;relevantne izvore&quot;. Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći.
::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:55, 20. veljače 2026. (CET)
:::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? 
:::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:59, 23. veljače 2026. (CET)
::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika &quot;Hijerovit&quot; — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , &quot;kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava&quot;. Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 25. veljače 2026. (CET)
:::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET)
::::::::::Smijeh! &quot;Maltretiranje&quot; je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je &quot;page&quot; kao &quot;page&quot; nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste &quot;strasti&quot; i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako &quot;irelevantne&quot; stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:44, 26. veljače 2026. (CET)

== Nogomet ==

Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&amp;diff=prev&amp;oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET)

:{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:39, 20. veljače 2026. (CET)

== Frano Veraja ==

Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:43, 20. veljače 2026. (CET)

:{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:07, 21. veljače 2026. (CET)

== Domobranske bojne ==

@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti &quot;posla&quot;.

Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:40, 20. veljače 2026. (CET)

:{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:03, 21. veljače 2026. (CET)

== Roman &quot;U vrtlogu vremena&quot; na stranici &quot;Žigmund Luksemburški&quot; ==

Poštovanje,
uklonili ste rečenicu &quot;Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius.&quot; uz pitanje &quot;Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?&quot;. 

Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana:

Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=100&amp;spv0=povijesni+roman+za+mlade&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Julius%2c+Ivana&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1031999)

Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&amp;th=1&amp;psc=1)

Recenzije i osvrte su napisali književnici:

Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/

Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/

Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige.
Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. 


O autorici i knjizi pisali su mediji:

Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&amp;ccb=1-7&amp;_nc_sid=7b2446&amp;_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&amp;_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&amp;_nc_zt=23&amp;_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&amp;_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&amp;oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&amp;oe=69A0FDE1
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html
Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos
Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/
Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/

-Roman je spomenut i obrađen u knjizi &quot;Zagorkini sljedbenici&quot;, Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=-1&amp;sort=5&amp;new=30&amp;age=0&amp;fid0=5&amp;fv0=hrvatski&amp;selectedId=1009386)

----
S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici &quot;Žigmund Luksemburški&quot;. [[Suradnik:Botros99|Botros99]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:51, 22. veljače 2026. (CET)

:{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:39, 22. veljače 2026. (CET)

== Petar Ćurić ==

&lt;nowiki&gt;{{Zadržati}}&lt;/nowiki&gt; za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:54, 28. veljače 2026. (CET)

== Hvala na dobrodošlici i pomoći ==

Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:28, 3. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:29, 3. ožujka 2026. (CET)

== Tog(o)a ==

Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:21, 8. ožujka 2026. (CET)

:{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:27, 8. ožujka 2026. (CET)
::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:36, 8. ožujka 2026. (CET)
::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:44, 8. ožujka 2026. (CET)
:::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:47, 8. ožujka 2026. (CET)
::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:57, 8. ožujka 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -&gt; Perua, San José -&gt; San Joséa, Copiapó -&gt; Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -&gt; Tokija, Meksiko -&gt; Meksika, Santiago -&gt; Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -&gt; Cumane. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET)
:::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:56, 9. ožujka 2026. (CET)

== Nino Skrabe ==

postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu.

Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad.

Hvala lijepo

Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:15, 10. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:23, 12. ožujka 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim
::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:15, 14. ožujka 2026. (CET)
:::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:20, 14. ožujka 2026. (CET)
::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju.
::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je.
::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. 
::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem.
::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati?
::::Lp  [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:09, 14. ožujka 2026. (CET)
:::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&amp;diff=prev&amp;oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:29, 14. ožujka 2026. (CET)
::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost  drugih provjerljivih izvora nemam.
::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:51, 14. ožujka 2026. (CET)
:::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:12, 14. ožujka 2026. (CET)

== Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. ==
In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this:

 Zbog  općepoznate  političke  i  ratne  situacije,  raspada  Jugoslavije  i  hrvatskog  osamostaljenja  oformljena  su  samostalna  hrvatska  prvenstvena  i  kup  natjecanja  u  kojima  su  klubovi  uglavnom  bili  raspoređeni  prema  plasmanu  u  posljednjem  izdanju  jugoslavenskih  natjecanja.  Zbog  ratnog  stanja  u  Hrvatskoj  i  uvedenog  moratorija  zbog  nesigurnosti  svih  nogometaša,  nogometnih  djelatnika  i  gledatelja  početak  službenih  nogometnih  natjecanja  za  sezonu  1991./1992. su  trebala  započeti  tijekom  kolovoza  1991. godine,  ali  su  se  često  odgađala  pa  su  započela  tek  krajem  veljače  i  početkom  ožujka  1992. godine.  Krajem  ljeta  i  tijekom  jeseni  1991. godine  su  se  na  područjima  Hrvatske  koja  nisu  bila  obuhvaćena  ratom  odigravalo  niz  humanitarnih  utakmica,  te  nekoliko  značajnijih  turnira.

 Prvi  od  tih  turnira  je  bio  Trofej  ''Novog  lista''  koji  se  je  odigrao  u  Rijeci,  Zagrebu  i  Splitu  i  na  kojem  su  nastupili  dojučerašnji  jugoslavenski  prvoligaši  iz  Hrvatske  -  ''Rijeka''  Rijeka,  ''Hajduk''  Split,  ''Dinamo''  Zagreb  i  ''Osijek''  Osijek.  Nakon  ovoga  je  uslijedilo  neslužbeno  nogometno  prvenstvo  Hrvatske  ''Slobodna  Hrvatska  1991.'',  čiji  se  prvi  dio  odigrao  po  Hrvatskom  zagorju  i  Međimurju,  a  drugi  dio  u  Istri,  a  nastupilo  je  budućih  7  hrvatskih  prvoligaša  uključujući  i  ''Rijeku''.  Paralelno  s  ovim  natjecanjem  se  je  u  Rijeci  odigrao  ''Trofej  Compa''  na  kojem  su  nastupili  riječki  klubovi  ''Grbci'',  ''Lokomotiva'',  ''Rikard  Benčić''  i  ''Zamet''.  Nekako  za  vrijeme  odigravanja  navedenih  turnira  se  je  na  području  Rijeke  i  okolice  počeo  održavati  turnir  ''Sportaši  Hrvatske  -  HNS  Rijeka  1991.''  (i  u  ostalim  sportovima  su  se  održavali  turniri  ovakvog  naziva),  a  ovo  natjecanje  se  sastojalo  od  2  turnira  -  ''Turnir  drugoligaša  i  trećeligaša''  i  ''Turnir  niželigaša'',  a  sav  prihod  s  ovog  natjecanja  je  išao  u  dobrotvorne  svrha.  Na  ''Turniru  drugoligaša  i  trećeligaša''  su  se  od  riječkih  klubova  natjecali  ''Lučki  radnik''  (osvoji  turnir)  i  ''Orijent'',  dok  su  se  na  ''Turniru  niželigaša''  od  riječkih  klubova  natjecali  ''Grbci'',  ''INA  Delta'',  ''Rikard  Benčić'',  ''Turnić''  i  ''Zamet''  (pobjednik  turnira).  Za  ovaj  turnir  moram  spomenuti  da  su  svi  klubovi  bili  oslabljeni,  jer  je  dio  njihovih  igrača  bio  na  ratištu,  što  im  se  događalo  i  narednih  nekoliko  sezona  u  službenim  natjecanjima.  Krajem  1991. godine  se  je  održao  ‘ratni’  malonogometni  turnir  pod  nazivom  ''Neovisna  Hrvatska  1991.'',  a  sve  utakmice  su  se  odigrale  u  zagrebačkoj  'Ledenoj  dvorani'  Dvorani  sportova,  a  na  turniru  su  se  uz  ''Rijeku''  još  natjecali  i  ''Hajduk''  Split,  ''Zagreb''  Zagreb,  ''INKER''  Zaprešić  (ex  ''Jugokeramika''),  ''Varteks''  Varaždin  i  selekcija  Sportskih  novosti  pod  nazivom  ''SN  scorpion''.  Na  turniru  je   trebao  nastupati  i  zagrebački  ''HAŠK  Građanski''  (ex  ‘’Dinamo’’),  ali  nisu  nastupali  zbog  'odmora'  nogometaša,  koji  su  ionako  pratili  ovaj  turnir  iz  gledališta.

 Čim  je  ratna  stihija  pomalo  počela  jenjavati  krajem  veljače  i  početkom  ožujka  1992. godine  su  se  u  Hrvatskoj  počela  ubrzanim  ritmom  održavati  službena  natjecanja  u  novooformljenim  hrvatskim  natjecanjima.  U  prvenstvima  hrvatske  su  od  riječkih  klubova  u  1. hrvatsku  nogometnu  ligu  je  ušla  ''Rijeka'',  u  zapadnu  skupinu  2. hrvatske  nogometne  lige  je  ušao  ''Orijent'',  u  primorsku  skupinu  3. hrvatske  nogometne  lige  je  ušao  ''Lučki  radnik'',  u  'B'  grupu  riječke  skupine  4. hrvatske  nogometne  lige  su  ušli  ''Grbci'',  ''INA  Delta'' i  ''Lokomotiva'',  dok  su  u  riječku  skupinu  5. hrvatske  nogometne  lige  ušli  ''Rikard  Benčić'',  ''Turnić''  i  ''Zamet'',  a  tijekom  narednih  godina  se  je  nastavila  tradicija  iz  vremena  Jugoslavije  o  redovitim  mijenjanjima  sustava  natjecanja  (ali  bržim  ritmom),  pri  čemu  je  nekoliko  klubova  nestalo,  a  par  njih  se  oformilo.  U  prvo  izdanje  hrvatskog  nogometnog  kupa  1992. godine  je  ušlo  7  klubova  koji  su  bili  izborili  plasman  u  završnicu  Kupa  maršala  Tita  1991./1992.

About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments.  The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]])
:Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:19, 12. ožujka 2026. (CET)

== Stranica StreetGainZ ==

Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:08, 12. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:38, 12. ožujka 2026. (CET)
::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo &quot;
::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:
::* ima malen broj članova (manje od 1000)
::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* lokalnog je karaktera
::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu.
::&quot; ?
::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije?  [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:34, 13. ožujka 2026. (CET)
:::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:22, 14. ožujka 2026. (CET)

== Ivan Marević ==

Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:00, 16. ožujka 2026. (CET)

:Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:07, 17. ožujka 2026. (CET)

== Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite.  ==

Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam!  [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:59, 18. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:36, 18. ožujka 2026. (CET)

== Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.  ==
Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:25, 19. ožujka 2026. (CET)

::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET)
:::Đakovske -&gt; Đakovačke, moslavičke -&gt; moslavačke – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:02, 20. ožujka 2026. (CET)

== Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima ==

Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima:
[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:39, 20. ožujka 2026. (CET)

:[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:57, 20. ožujka 2026. (CET)
::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:04, 20. ožujka 2026. (CET)
::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET)

== Dinamova slika iz 1951. ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&amp;curid=491100&amp;diff=7410065&amp;oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''&quot;Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su...&quot;'' [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET)

:Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET)
::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:35, 24. ožujka 2026. (CET)
:::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:37, 24. ožujka 2026. (CET)
::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET)
:::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET)
::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:01, 24. ožujka 2026. (CET)


==Predložak==
Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST)

:{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&amp;item=X04047&amp;P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:08, 1. travnja 2026. (CEST)
::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:15, 1. travnja 2026. (CEST)
:::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:58, 1. travnja 2026. (CEST)
::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:11, 1. travnja 2026. (CEST)

== [[2. HNL 1994./95.]] ==
ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] 
* grupa &quot;Sjever&quot;'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova)

poredak 
* 1. ''Mladost 127'' 
* 2. ''Slavonija'' 
imamo po 
* ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 
* Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 
* Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} 
* Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 

iskreno, nisam našao (još) da je negdje 
* 1. ''Slavonija'' 
* 2. ''Mladost 127'' 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:50, 9. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 9. travnja 2026. (CEST)

== Bunić ==

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&amp;oldid=prev&amp;diff=7428662 

Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. 

Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? 

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Ernst Gideon von Laudon
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Portrait, &lt;abbr&gt;c.&lt;/abbr&gt; 1780
|-
!Born
|13 February 1717


Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&amp;action=edit&amp;redlink=1 Tootzen] [&lt;nowiki/&gt;[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]]

(in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]])
|-
!Died
|14 July 1790 (aged 73)


[[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]]
|-
!Buried
|[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]]
|}
[[Suradnik:270kHz|270kHz]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:44, 14. travnja 2026. (CEST)

:{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 14. travnja 2026. (CEST)

== Zagreb league 1930/31 ==
I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:57, 14. travnja 2026. (CEST)
::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena.
::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:03, 14. travnja 2026. (CEST)
:::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie:
::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some  previously cancelled match? 
::::From that Novosti edition we have the following result:
::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas.
::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals.
::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931:
::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak
::::* Koprivnica – Ivanić
::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak
::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? 
::::You might have noticed that Orient is listed here.
::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have:
::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3
::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4
::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. 
::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 15. travnja 2026. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place:
:::::* ČŠK – Ivanić
:::::* Segesta – Brod
:::::This makes zero sense. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:06, 15. travnja 2026. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:17, 15. travnja 2026. (CEST)
:::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:01, 16. travnja 2026. (CEST)
::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST)
::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:14, 16. travnja 2026. (CEST)
:::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match.
::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]
:::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP
:::::::::May 18th only a short report, no mention of title win
:::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=690412&amp;vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text:
:::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...''
:::::::::Do we have records of this qualifying match? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:41, 17. travnja 2026. (CEST)
::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931.
::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST)
:::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4.
:::::::::::&lt;br&gt;
:::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. 
:::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]].
:::::::::::&lt;br&gt;
:::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]].
:::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final.
:::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&amp;oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]].
:::::::::::&lt;br&gt;
:::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played.
:::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1933&amp;broj=000194&amp;E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1933&amp;broj=000195&amp;E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&amp;class=10001&amp;oby=rmr&amp;obyt=a&amp;published=y&amp;restricted=n&amp;mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&amp;ps=100&amp;page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:56, 19. travnja 2026. (CEST)
I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called &quot;Podsavezni razred&quot; in exYU and &quot;1. razred&quot; in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST)
:So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST)
::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add  II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa&lt;s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=834953&amp;vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838218 Novosti, 21. rujna 1933.,  god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:13, 19. travnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal &quot;Jutarnjeg lista&quot;, koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:02, 19. travnja 2026. (CEST)

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Season
!Zagreb
!Province
!Final
|-
|1930./31.
|Viktorija
|Segesta
|No final (clubs play in prednatjecanje)
|-
|1931./32.
|HAŠK
|Segesta
|HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933
|-
|1932./33.
| Viktorija
| Segesta??? &lt;br&gt; Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933)
| Viktorija vs Segesta (June 1933) &lt;br&gt; ? vs Segesta
|-
|1933./34.
| Željezničar
| Slavija
| Željezničar vs Slavija 
|}

{{s|Ame71}}, here's a table. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:15, 19. travnja 2026. (CEST)
::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:03, 19. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:46, 19. travnja 2026. (CEST)
::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:57, 19. travnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I changed it. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:58, 20. travnja 2026. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1977&amp;broj=00032&amp;page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:10, 21. travnja 2026. (CEST)
:::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:22, 21. travnja 2026. (CEST)
::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:10, 22. travnja 2026. (CEST)
:::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST)

== Stranica Goran Andrijanić ==

 [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:22, 16. travnja 2026. (CEST)

== Kraljica Atalija ==

Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:31, 21. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:48, 21. travnja 2026. (CEST)
:[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo!
::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:14, 21. travnja 2026. (CEST)
::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:30, 21. travnja 2026. (CEST)
== Nogometaš Požega ==
Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:14, 22. travnja 2026. (CEST)

== Novi Vukovar ==
Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. 

:{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:31, 29. travnja 2026. (CEST)

:Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na &quot;Željeznički kolodvor Vukovar&quot;. Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:06, 30. travnja 2026. (CEST)
::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:24, 30. travnja 2026. (CEST)
:::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka  &quot;Željeznički kolodvor Vukovar&quot;. Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:32, 30. travnja 2026. (CEST)

== Našice ==
:Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici &quot;Bitka za Našice 1944.&quot; Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije!
:S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-25568-13|&amp;#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST)
::Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali!
::Zašto? [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-34398-88|&amp;#126;2026-34398-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-34398-88|talk]]) 17:43, 11. lipnja 2026. (CEST)

::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. 

&lt;nowiki&gt;{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}&lt;/nowiki&gt;, odnosno

{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}

ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj.

&lt;nowiki&gt;{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe &quot;F&quot;, T311, roll191, znaci.org|journal=}}&lt;/nowiki&gt;, odnosno

{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe &quot;F&quot;, T311, roll191, znaci.org|journal=}}

ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:28, 30. travnja 2026. (CEST)

:: Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali!
:: Zašto?
:[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-34568-94|&amp;#126;2026-34568-94]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-34568-94|talk]]) 16:14, 12. lipnja 2026. (CEST)
::Jer u [https://www.znaci.org/00001/46_174.htm Jovan Kokot: Prva i druga faza napada na uporište u Našicama], znaci.org sigurno ne stoji ''Ukupno je neposredno napadalo 7 bataljuna. Ostale jedinice (12. slavonska brigada, 4. brigada, osječka, čehoslovačka i virovitička brigada, ukupno 18 bataljuna) bile su raspoređene kao okolno osiguranje i rezerva. Nakon dva dana iz borbe je, zbog nemogućnosti proboja obrane, povučena 16. brigada, a zamijenila ju je 12. slavonska brigada koja je uspješno probila obrambene linije te su se branitelji povukli u dvorac. Partizani su dva puta pokušali frontalnim napadom uz podršku artiljerije osvojiti dvorac, ali su oba puta bili odbijeni. Borbe u Našicama trajale su punih 6 dana i noći, gotovo bez prestanka. Obrambene snage koristile su se [[tenk]]ovima, [[topništvo]]m i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvom]]. Napad slavonskih partizana trajao je 150 sati'' kao ni ''te ukupno ispalili 725.820 puščanih metaka, 1.975 granata za haubice i topove, 818 mina za minobacače i potrošili 1.440 kg eksploziva za uništavanje bunkera'' u [https://www.znaci.org/00001/46_175.htm Jovan Kokot: Obostrani gubici u našičkoj operaciji], znaci.org&lt; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:00, 13. lipnja 2026. (CEST)

== Kastilja ==

[[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 30. travnja 2026. (CEST)

== Savjetich ==

Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:&quot;vanjske&quot; (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST)

== Značajne osobe ==

Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST)

:Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači &quot;bez sveopćeg značaja&quot; izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST)

::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST)
:::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im &quot;Wikipedija ne može sama sebi biti izvor&quot;. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST)
:::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&amp;diff=next&amp;oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno &quot;sveopćeg značaja&quot;, tu sam htio svrstati osobe koje su od &quot;sveopćeg značaja&quot;, dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&amp;diff=6102661&amp;oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav  ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). 
::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak?  Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da &quot;Oskar Nemon&quot; nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je  bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST)
::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr.  [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]],   [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST)
:::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST)
::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST)

== Broj stranice i uklanjanje sadržaja  ==

U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST)

: Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST)
::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&amp;diff=prev&amp;oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku].
::&lt;br&gt;
::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s &quot;Većina kroatista daje prednost ''licu''&quot;. Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}}
::&lt;br&gt;
::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila.
::&lt;br&gt;
::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao &quot;potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji&quot;? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST)
:::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se &quot;napredovanje u struci&quot; izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer (&quot;napredovanje u struci&quot;).
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama &quot;ja, ti, on&quot; - skidam kapu!
:::::Kada se gore kaže da su jučer u &quot;člancima poništene izmjene&quot;, moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST)

== Druga Liga SRJ ==

Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96.

[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.]

[https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu.
:{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST)

== [[FK Dunav Monoštor]] ==
Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno  

pogledaj 
* [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] 
* [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] 
* [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] 

imaš ovdje primjer kako je liga &quot;jednostavno&quot; promijenila ime 
* [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] 
* [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST)

== Enciklopedija fizičke kulture == 
super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam &quot;fizički&quot; 2. svezak enciklopedije 

imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) 
- plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto 
- za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.)

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST)

== [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak  ==  
vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] 

[[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema &lt;br&gt; 
''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema &lt;br&gt; 
Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118
napisat ću ti poredak prema ova dvije

   1. Mladost 127 Suhopolje         
   2. Slavonija Požega   
   3. Slaven Belupo Koprivnica  
   4. Bjelovar 
   5. Čakovec - Union  
   6. Budućnost Hodošan 
   7. Mladost Cerić 
   8. Croatia Đakovo 
   9. Jedinstvo Donji Miholjac 
  10. Spačva Vinkovci 
  11. Metalac - OLT Osijek 
  12. Đakovo 
  13. Podravina Ludbreg 
  14. Olimpija Osijek 
  15. Križevci 
  16. Valpovka 

napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 
480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9

:{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST)

Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne:

SKUPINA ZAPAD 
* 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) 
* 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''')

SKUPINA JUG 
* 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' 
* 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') 
* 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska'''

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST)

:: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio 
:: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST)

== Makedonska republička liga 1988./89. ==

[https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST)

== Eee ==

sha ina [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-28270-43|&amp;#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST)

== Delta Nigera ==

Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST)
== Desa (vladar) ==
:Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST)
::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST)

== Main page ==
I read the Ponor's message. I use &lt;nowiki&gt;Predložak:Glavni&lt;/nowiki&gt; to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST)

:I don't know. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST)

== Upornost. ==

Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&amp;diff=next&amp;oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&amp;diff=prev&amp;oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. 
: Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. 
: Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&amp;diff=prev&amp;oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj.
: Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se &quot;prefiksi&quot; kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj &quot;prefiks&quot; kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta (&quot;Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski&quot;) i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST)

== Interwiki ==

Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-32409-65|&amp;#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST)

:[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST)

== Kup Jugoslavije 1990./91. ==

[https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&amp;category=eF34wE3CqI&amp;roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST)

== Območne lige ==
I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called &quot;Območne lige&quot; to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST)

== Tranvaj u Osijeku i sve ostalo ==
Prije svega, cijenim trud svakog suradnika koji besplatno odvaja svoje vrijeme za ovaj projekt, bez vas Wikipedija ne bi ni zaživjela, ni preživjela. Međutim, ponekad je, usprkos pravilima o striktnom navođenju izvora, svim mogućim pravilima i uputama, potrebno dva ili više puta razmisliti prije uklanjanja neke od inačica. Neki se je suradnik, možda manje iskusan, ipak potrudio pa bi možda bilo obzirnije uputiti ga kako ići naprijed prije uklanjanja njegovih izmjena. Radi projekta i novih ili manje iskusnih suradnika pokušaj biti malo sporiji na okidaču. Svi smo volonteri i svojim radom doprinosimo ovom nevjerojatnom projektu. Lijepo te pozdravljam i nadam se da ćeš ovo razumjeti kao iskren kolegin savjet, a ne napad.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:40, 11. lipnja 2026. (CEST)

:{{s|Tulkas Astaldo}}, gledam sada povijest izmjena. Izgleda da sam greškom uklonio tu izmjenu prilikom uklanjanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tramvajski_prijevoz_u_Osijeku&amp;diff=7442254&amp;oldid=7346170 ovih]. Promjene broja tramvaja uvijek ophodim kada je riječ o stranim zemljama, no za Hrvatsku uklanjam jer se sjećam da je ranije bilo nekih problema (koji članak/članci je/su u pitanju, ne sjećam se). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 09:11, 11. lipnja 2026. (CEST)

== Grb Dražoevića ==

Pozdrav! Grb nisam pravio, već sam ga preuzeo sa stranice koja je navedena u opisu slike. Što se tiče dijelova grba, oprostit ćete mi što nisam heraldičar pa se ne razumijem najbolje, ali koliko mi je poznato moguće je grb prikazivati u punoj formi ili samo sa štitom. To ne smatram greškom, jer je više takvih grbova na wikipediji i van nje. Što se tiče, prvoga polja, tu se pretpostavljam, radi o grešci autora, jer koliko mi je poznato treba ići prvo srebrno polje. Lp [[Suradnik:Walter9|Walter9]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:24, 26. lipnja 2026. (CEST)

:{{s|Walter9}}, ne pišem ti ja, već [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Walter9&amp;diff=prev&amp;oldid=7489149 neki neprijavljeni suradnik]. Samo sam prebacio poruku s vrha na dno tvoje stranice za razgovor. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 26. lipnja 2026. (CEST)

== NK Fužinar in 1940./41. ==
I see [[NK Fužinar]] played in the Maribor patch of [[Slovenska_nogometna_liga_1940./41.#Pokal_Slovenije_1941.|Pokal Slovenije 1941]] as &quot;Slovan Guštanj&quot;. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 02:43, 2. srpnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, so I did a little bit of additional research. The text could be correct, although we have no reason to believe it's true since we don't have a source. In the 1940./41. article I made [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slovenska_nogometna_liga_1940./41.&amp;diff=prev&amp;oldid=7497528 this change] since it's specifically stated on [https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1940-1949/1940-1941/lestvice Mura's site] that it's the eastern group of 1. razred. From my experience I can say that a lot of unsourced information from that period is false. Take a look at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]]. We have multiple clubs playing in the same ZNP competition, multiple clubs achieving the same league position etc. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:04, 2. srpnja 2026. (CEST)

== Help ==

Hello, can you help me to improve [[Genocid nad Gazi|this]] article. Thank you! [[Suradnik:جودت|جودت]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:جودت|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:57, 6. srpnja 2026. (CEST)

:Sadly I don't have the time. I see that in the meantime another user has contirbuted to it. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:55, 8. srpnja 2026. (CEST)

== RE: NK Bjelovar == 
kako je bilo na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#NK_Bjelovar mom Ragovoru ] 
klubovi iz [[Bjelovar]]a spomenuti u 

''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'',  Zagreb, 1983., str. 82  &lt;br&gt; 
(''Bjelovar'', nogometni savez općine) 

Aktivni klubovi 
* ''Bjelovar'', NK - 1950. (''Bjelovarski'' ŠK - 1908., BGŠK - 1920., ''Bjelovar'', FD - 1945., ''B. Bakić'' - 1947.) 
* ''Česma'', NK - 1957. 
* ''Sloga'', NK - 1956. 

Klubovi koji su prestali postojati: 
* ''Adria'', NŠK - 1911. 
* BAŠK, Bjelovarski akdemski ŠK - 1914. 
* ''Croatia'', NŠK - 1911. 
* ''Hrvat'', akademski ferijalni klub - 1909. 
* ''Hrvatski Sokol'', NŠK - 1908. 
* ''Jugoslavija'', ŠK - 1930. 
* ''Lokomotiva'', NK - 1955. (''Željezničar'', FD - 1949.) 
* ''Orao'', NŠK - 1910. 
* ''Oxford'', NŠK - 1910. 
* ''Radnik'', NK - 1951. 
* ''Slaven'', NK - x
* ''Slaven'', HŠK - 1924. 
* ''Slavija'' - 1939. 
* ''Šparta'', srednjoškolski ŠK - 1908. 
* ''Viktorija'', ŠK - 1921. 

po ovome 1908. u Bjelovaru imamo: 
* &quot;Bjelovarski ŠK&quot; 
* NŠK &quot;Hrvatski Sokol&quot;  
* srednjoškolski ŠK &quot;Šparta&quot; 

* ''Oxford'' - po ovome je iz 1910. 

negdje iza objave knjige (1980.-ih, sad da ne tražim godinu), su se ''Bjelovar'' i ''Česma'' spojili u ''BSK-Česma'', pa poslije je to današnji ''[[NK Bjelovar|NK &quot;Bjelovar&quot;]]'' 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:26, 7. srpnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, dodah te podatke za NK Bjelovar u članku [[NK Bjelovar]]. Uspio sam s Bjelovarskom listu pronaći godinu fuzije i godinu preimenovanja u NK Bjelovar. Ako ću imati vremena dopunit ću članak s informacijama iz članaka iz Povijesti sporta te Frntićevim člancima u Bjelovarskom listu. Ako ne stignem, dopunit ću članak za oko dva tjedna. Inače vidim da je prema knjizi Sto godina ogometa u Hrvatskoj 1880–1980 i [https://semafor.hns.family/klubovi/1398/nk-sloga-bjelovar/ HNS-u] Sloga Bjelovar osnovana 1956., dok naš članak [[NK Sloga Bjelovar]], koji citira Nogometni leksikon, navodi 1922. kao godinu osnutka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:05, 8. srpnja 2026. (CEST)

== Strmendolac ==

Gospodine Croxyz, tražim objašnjenje zašto ste uklonili sve podatke o stanovništvu mjesta u doba Osmanlijske vladavine. Trebam li priložiti faksimile iz NAS-a ili DAZD-a?  [[Suradnik:Profešur|Profešur]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Profešur|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:31, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>gk7m9meqrfkwkvz1vbt9eu15t2vnr9w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saša Matić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>784205</id>
    <revision>
      <id>7520796</id>
      <parentid>7187871</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:12:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jeremiahlogan</username>
        <id>366545</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3000" sha1="4yzzglo0sl16ym4v047dv0krkvnknux" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Saša Matić
| Img                  = Sasa Matic.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Aleksandar Saša Matić
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[26. travnja]] [[1978.]]
| Mjesto rođenja       = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[pop-folk]], [[folk]]
| Zanimanje            = glazbenik
| Djelatno_razdoblje   = 1994. – danas
| Producentska_kuća    = [[Grand Production|Grand]]
| Angažman             = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
| URL                  = https://www.maticsasa.com/
}}
Mudja A Matic( roden 16 Juli 1967) je profesijonalni Femboy i Say Gex koji je roden u Lukavcu.&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/artist/1013095-Sa%C5%A1a-Mati%C4%87 Saša Matić] discogs.com Preuzeto 26. travnja 2025.&lt;/ref&gt;

Rođen je 26. travnja 1978. u [[Bihać]]u.&lt;ref&gt;[https://www.imdb.com/name/nm12131110/ Saša Matić] imdb.com Preuzeto 26. travnja 2025.&lt;/ref&gt; Podrijetlom je iz [[Drvar]]a. Ima brata [[blizanci|blizanca]], [[Dejan Matić|Dejana Matića]], koji je također pjevač. Oboje su [[Sljepoća|slijepi]] od [[rođenje|rođenja]]. Za vrijeme [[raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], s [[obitelj]]i se preselio u [[Beograd]]. Završio je osnovnu i srednju glazbenu školu u [[Zemun]]u, odjel za [[klavir]].

Karijeru je započeo 8. ožujka 1994. na [[tržnica|tržnici]] u [[Banovo Brdo|Banovom Brdu]]. [[Tri]] godine je pjevao u klubu „Španac”, koji se nalazio unutar Studentskog grada, na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]. U to vrijeme bio je popularan zbog svoje interpretacije pjesama [[Haris Džinović|Harisa Džinovića]].

Svoj prvi album objavio je 15. ožujka 2001. i odmah je stekao široku popularnost. U lipnju 2001., s tek jednim albumom, održao je svoj prvi samostalni koncert u [[Beograd]]u u Domu sindikata. Nakon što je objavio svoj treći album, 2003. godine održao je koncert pred punim [[Sava Centar|Sava Centrom]] u Beogradu, a u ožujku 2012. godine održao je dva koncerta u istoj dvorani. Petnaest godina karijere proslavio je koncertima u [[Štark arena|Beogradskoj areni]] 8. ožujka i Sava centru 9. ožujka 2016. Iste godine održao je koncerte u [[Zagreb]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Tuzla|Tuzli]].

Pobijedio je na Budvanskom festivalu 2003. i na prvom Grand festivalu 2006. 

== Diskografija ==
=== Albumi ===
*„Violina je prokleta” (2001.)
*„Otišao, vratio se” (2002.)
*„Zbogom ljubavi” (2003.)
*„Anđeo čuvar” (2005.)
*„Daj mi je za rođendan” (2007.)
*„Nezaboravno” (2010.)
*„X zajedno” (2011.)
*„Zabranjena ljubav” (2015.)
*„Ne bih ništa mijenjao” (2017.)
*„Dva života” (2021.)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Matić, Saša}}
[[Kategorija:Srbijanski pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Bihać]]</text>
      <sha1>4yzzglo0sl16ym4v047dv0krkvnknux</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520806</id>
      <parentid>7520796</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Jeremiahlogan|Jeremiahlogan]] ([[User talk:Jeremiahlogan|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Fraxinus|Fraxinus]]</comment>
      <origin>7187871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3027" sha1="63imtizln2q92zvtssmv1j9rsy8sy17" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Saša Matić
| Img                  = Sasa Matic.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Aleksandar Saša Matić
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[26. travnja]] [[1978.]]
| Mjesto rođenja       = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[pop-folk]], [[folk]]
| Zanimanje            = glazbenik
| Djelatno_razdoblje   = 1994. – danas
| Producentska_kuća    = [[Grand Production|Grand]]
| Angažman             = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
| URL                  = https://www.maticsasa.com/
}}
'''Aleksandar Saša Matić''' ([[Bihać]], [[26. travnja]] [[1978.]]) [[Srbi|srpski]] je [[pop-folk]] i [[folk]] pjevač.&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/artist/1013095-Sa%C5%A1a-Mati%C4%87 Saša Matić] discogs.com Preuzeto 26. travnja 2025.&lt;/ref&gt;

Rođen je 26. travnja 1978. u [[Bihać]]u.&lt;ref&gt;[https://www.imdb.com/name/nm12131110/ Saša Matić] imdb.com Preuzeto 26. travnja 2025.&lt;/ref&gt; Podrijetlom je iz [[Drvar]]a. Ima brata [[blizanci|blizanca]], [[Dejan Matić|Dejana Matića]], koji je također pjevač. Oboje su [[Sljepoća|slijepi]] od [[rođenje|rođenja]]. Za vrijeme [[raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], s [[obitelj]]i se preselio u [[Beograd]]. Završio je osnovnu i srednju glazbenu školu u [[Zemun]]u, odjel za [[klavir]].

Karijeru je započeo 8. ožujka 1994. na [[tržnica|tržnici]] u [[Banovo Brdo|Banovom Brdu]]. [[Tri]] godine je pjevao u klubu „Španac”, koji se nalazio unutar Studentskog grada, na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]. U to vrijeme bio je popularan zbog svoje interpretacije pjesama [[Haris Džinović|Harisa Džinovića]].

Svoj prvi album objavio je 15. ožujka 2001. i odmah je stekao široku popularnost. U lipnju 2001., s tek jednim albumom, održao je svoj prvi samostalni koncert u [[Beograd]]u u Domu sindikata. Nakon što je objavio svoj treći album, 2003. godine održao je koncert pred punim [[Sava Centar|Sava Centrom]] u Beogradu, a u ožujku 2012. godine održao je dva koncerta u istoj dvorani. Petnaest godina karijere proslavio je koncertima u [[Štark arena|Beogradskoj areni]] 8. ožujka i Sava centru 9. ožujka 2016. Iste godine održao je koncerte u [[Zagreb]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Tuzla|Tuzli]].

Pobijedio je na Budvanskom festivalu 2003. i na prvom Grand festivalu 2006. 

== Diskografija ==
=== Albumi ===
*„Violina je prokleta” (2001.)
*„Otišao, vratio se” (2002.)
*„Zbogom ljubavi” (2003.)
*„Anđeo čuvar” (2005.)
*„Daj mi je za rođendan” (2007.)
*„Nezaboravno” (2010.)
*„X zajedno” (2011.)
*„Zabranjena ljubav” (2015.)
*„Ne bih ništa mijenjao” (2017.)
*„Dva života” (2021.)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Matić, Saša}}
[[Kategorija:Srbijanski pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Bihać]]</text>
      <sha1>63imtizln2q92zvtssmv1j9rsy8sy17</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kardiolozi po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>784954</id>
    <revision>
      <id>7520623</id>
      <parentid>7203083</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:37:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="89zh3fcem7ybhvg923cbc7nvtn3upxm" xml:space="preserve">[[Kategorija:Kardiolozi]]
[[Kategorija:Liječnici po državama|*Kardiolozi]]</text>
      <sha1>89zh3fcem7ybhvg923cbc7nvtn3upxm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2024./25.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>785138</id>
    <revision>
      <id>7520751</id>
      <parentid>7474163</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:17:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12906" sha1="tql9ou09fmbtfam3ij86gkfhjkm7cep" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2024./25.#1. ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2024./25.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2024./25.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 25 golova: &lt;br&gt; &lt;small&gt; Luka Vodopija (''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'') &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.|2025./26.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2024./25. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola).&lt;br&gt;
Prvak je postao klub ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|&quot;Nova Zora&quot;]]'' iz [[Sveti Filip i Jakov|Svetog Filipa i Jakova]].&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nova-zora-prvak-bitka-za-drugo-mjesto-sve-uzarenija/ zadarskilist.novilist.hr, ''Nova zora prvak, bitka za drugo mjesto sve užarenija''], objavljeno 15. travnja 2025., pristupljeno 1. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://dalmatinskinogomet.hr/niko-kao-nova-zora-iz-svetog-filipa-i-jakova/ dalmatinskinogomet.hr, ''Niko kao Nova Zora iz Svetog Filipa i Jakova''], objavljeno 26. svibnja 2025., pristupljeno 1. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==
* ''[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Poličnik]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac]]'' – [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Zadar]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]] 
* ''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]] 
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]] 
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]] 
* ''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]], [[Sveti Filip i Jakov]] 
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]] 
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]] 
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team13=POL |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team10=ŠKA |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team6=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team12=DRA |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team8=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team7=ZLL  |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team5=ABE  |name_ABE=[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|team3=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team4=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team1=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team9=GAL  |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team11=BIB |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team14=DAL |name_DAL=[[HNK Dalmatinac Crno|Dalmatinac Crno]]
|team2=RAŠ  |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]

|win_POL=7  |draw_POL=4  |loss_POL=15 |gf_POL=38 |ga_POL=70
|win_ŠKA=8  |draw_ŠKA=8  |loss_ŠKA=10 |gf_ŠKA=39 |ga_ŠKA=50
|win_HAJ=11 |draw_HAJ=4  |loss_HAJ=11 |gf_HAJ=52 |ga_HAJ=52
|win_DRA=9  |draw_DRA=3  |loss_DRA=14 |gf_DRA=40 |ga_DRA=60
|win_SAB=11 |draw_SAB=1  |loss_SAB=14 |gf_SAB=67 |ga_SAB=58
|win_ZLL=11 |draw_ZLL=2  |loss_ZLL=13 |gf_ZLL=56 |ga_ZLL=53
|win_ABE=13 |draw_ABE=3  |loss_ABE=10 |gf_ABE=67 |ga_ABE=56
|win_PAK=13 |draw_PAK=8  |loss_PAK=5  |gf_PAK=55 |ga_PAK=40
|win_VLB=14 |draw_VLB=3  |loss_VLB=9  |gf_VLB=45 |ga_VLB=44
|win_NVZ=25 |draw_NVZ=0  |loss_NVZ=1  |gf_NVZ=87 |ga_NVZ=23
|win_GAL=10 |draw_GAL=3  |loss_GAL=13 |gf_GAL=56 |ga_GAL=54
|win_BIB=10 |draw_BIB=2  |loss_BIB=14 |gf_BIB=37 |ga_BIB=52
|win_DAL=2  |draw_DAL=2  |loss_DAL=22 |gf_DAL=22 |ga_DAL=78
|win_RAŠ=14 |draw_RAŠ=5  |loss_RAŠ=7  |gf_RAŠ=64 |ga_RAŠ=35

|status_NVZ=P
|status_DAL=R

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. NL – Jug 2025./26.|3. NL – Jug]]
|result2=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2025./26.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/89484349/1-znl-2425/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka == 
''Ažurirano: 1. lipnja 2025. (do 26. kola) ''

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ABS !!BIB !!DAL !!DRA !!GAL !!HAJ !!NOZ !!PAK !!POL !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZLL 
|-
|'''ABS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Abeceda sporta Murvica 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''2:4''' || '''3:1''' || '''1:0''' || 6:1 || 3:0|| '''0:4''' || 4:2|| 5:0|| 3:3|| '''2:2''' || 4:1|| '''5:2''' ||3:2
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
| 0:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''0:0''' || 1:0|| 5:2|| '''0:2''' || '''2:5''' || 0:2|| 2:3|| 1:0 || 1:4|| '''3:0''' || '''0:1''' || '''2:1''' 
|-
|'''DAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dalmatinac Crno 
| 0:4|| 0:1|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 1:3|| '''2:1''' || 3:1|| 0:6|| '''2:2''' || '''2:4''' || '''0:4''' || '''1:3''' || 0:1 || 0:2|| 0:3
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| 4:2|| '''3:0''' || '''3:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 1:1|| '''0:4''' || '''2:3''' || 2:2 || 1:0|| 1:1|| 4:3|| '''0:1''' || '''0:2''' || '''1:3''' 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac 
| '''3:0''' || '''3:5''' || 8:2|| '''4:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''0:3''' || 0:3 || 0:2|| 5:0|| 3:6|| '''1:0''' || '''2:2''' || 3:2|| '''1:2''' 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| '''3:1''' || 3:1|| '''4:1''' || 4:2|| 0:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:3''' || '''1:3''' || '''2:0''' || '''0:3''' || 2:3|| 3:3|| '''1:1''' ||4:3
|-
|'''NOZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora Sveti Filip i Jakov 
| 6:4|| 2:0|| '''3:0''' || 4:3|| '''3:1''' || 3:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:0''' || '''5:2''' || '''0:1''' || 3:1|| 3:0|| '''3:0''' ||4:0
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| '''6:2''' || '''1:1''' || 3:0|| '''3:0''' || '''2:1''' || 3:1|| 0:3|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''6:0''' || 3:3|| '''2:1''' || '''0:2''' || 2:0 ||2:1
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| '''0:4''' || '''3:1''' || 5:2|| '''0:1''' || '''2:0''' || 3:3|| 0:4 || 3:5|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 1:4|| '''1:0''' || '''1:1''' || 1:1|| '''2:2''' 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| '''3:1''' || '''1:3''' || 3:0 || '''6:0''' || '''1:0''' || 0:1|| 1:2|| '''1:1''' || '''2:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''4:0''' || 3:3|| 0:3|| 6:1
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| 3:2|| '''7:0''' || 4:2|| '''8:2''' || 0:6|| '''3:5''' || '''1:3''' || 7:0|| 4:2 || 2:4|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''4:0''' || 1:4|| '''2:3''' 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja '91 
| '''0:0''' || 1:0|| '''3:1''' || 1:2 || 1:1|| '''1:1''' || '''1:4''' || 2:2|| 4:0|| '''3:1''' || 2:0|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:3''' || '''1:3''' 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
| 1:3|| 2:1|| '''2:1''' || 0:2|| '''1:4''' || 4:1|| 2:5|| '''0:0''' || '''2:1''' || '''0:2''' || '''2:1''' || 3:2|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 2:1 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka Sukošan 
| '''5:1''' || 2:3|| '''2:1''' || 5:1|| 1:3|| '''3:1''' || '''0:1''' || '''1:1''' || 2:3|| '''2:1''' || 0:3 || 6:1|| '''2:3''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;&gt; [https://semafor.hns.family/natjecanja/89484349/1-znl-2425/detaljno/ semafor.hns.family, ''2024/25 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 24/25 / 2024/2025 / Detaljno''], pristupljeno 15. svibnja 2025. (1.-15. kolo); 31. svibnja i 1. lipnja 2025. (16.-26. kolo) &lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno_WB&quot;&gt; [https://web.archive.org/web/20250601063256/https://semafor.hns.family/natjecanja/89484349/1-znl-2425/detaljno/ semafor.hns.family, ''2024/25 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 24/25 / 2024/2025 / Detaljno''], wayback arhiva od 1. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Najbolji strijelci ==
Izvori: &lt;ref name=&quot;semafor_hns_detaljno&quot;/&gt;

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 25 golova 
* Luka Vodopija (''Nova Zora'') 
; 18 golova 
* Bepo Pelicarić (''Nova Zora'') 
; 17 golova 
* Vice Birkić (''Raštane'') 
* Mateo Rončević (''Sabunjar'' (7) / ''Abeceda sporta'' (10) ) 
; 16 golova 
* Boris Labus (''Zlatna luka'') 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 14 golova 
* Ivan Prtenjača (''Polača'') 
* Zvonimir Glavan (''Sabunjar'') 
; 13 golova 
* Mate Šarin (''Pakoštane'') 
; 12 golova 
* Matija Surać (''Abeceda sporta'') 
* Stipe Silov (''Galovac'') 
|style=&quot;vertical-align: top;&quot;|
; 11 golova 
* Marko Kožul (''Galovac'') 
* Antonio Srzić (''Hajduk'') 
* Luka Miletić (''Sabunjar'') 
* Josip Butić (''Škabrnja '91'') 
; 10 golova 
* Karlo Kadija (''Nova Zora'') 
* Jan Sinovčić (''Dragovoljac'' (5) / ''Galovac'' (5) ) 
|-
|}
&lt;small&gt; ''Ažurirano: 1. lipnja 2025.''&lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[2. ŽNL Zadarska 2024./25.]]
* [[3. NL – Jug 2024./25.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2024./25.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2024./25.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr]
* [https://hr-hr.facebook.com/IZNLZADARSKA/ ''I ŽNL Zadarska'', facebook stranica]
* [https://semafor.hns.family semafor.hns.family]
* [https://zadarskilist.novilist.hr/tag/1-znl/?meta_refresh=true zadarskilist.novilist.hr, ''1. ŽNL'']

== Izvori ==
* [https://nszz-zadar.hr/nszz-dokumenti/ nszz-zadar.hr, ''Dokumenti''] 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/89484349/1-znl-2425/ semafor.hns.family, ''2024/25 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 24/25 / 2024/2025''] 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/89484349/1-znl-2425/detaljno/ semafor.hns.family, ''2024/25 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 24/25 / 2024/2025 / Detaljno''] 
* [https://web.archive.org/web/20250601063256/https://semafor.hns.family/natjecanja/89484349/1-znl-2425/detaljno/ semafor.hns.family, ''2024/25 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 24/25 / 2024/2025 / Detaljno''], wayback arhiva od 1. lipnja 2025.  
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934#id:61217 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska / 24/25'']
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}} 

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2024-25]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>tql9ou09fmbtfam3ij86gkfhjkm7cep</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hari Vukas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>786507</id>
    <revision>
      <id>7520899</id>
      <parentid>7414841</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T04:40:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vukas Branimir</username>
        <id>366634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7520899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5121" sha1="ocldnln05oqavolhnz7ogb6isat9szt" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|nogometaš/trener/izbornik}}
[[File:Hari Vukas (cropped).jpg|mini|Hari Vukas]]
'''Hari Vukas''' ([[Split]], [[6. listopada]] [[1972.]]) hrvatski je [[Nogomet|nogometni]] trener i bivši igrač koji je trenutno trener druge momčadi [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] iz Splita

Nakon što je bio glavni trener [[NK Dugopolje|Dugopolja]], [[NK Zagora Unešić|Zagore Unešić]] i [[NK Dinara Knin|Dinare]], te pomoćni trener [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorca 1929]] i [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]], Vukas je angažiran kao privremeni trener Hajduka nakon ostavke [[Igor Tudor|Igora Tudora]] u veljači 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=7 February 2015|title=TKO JE HARI VUKAS? Bivšeg napadača Hajduka pamtimo po epizodi u Zagori iz Unešića|url=https://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/tko-je-hari-vukas-bivseg-napadaca-hajduka-pamtimo-po-epizodi-u-zagori-iz-unesica-473827|access-date=18 August 2020|website=Jutarnji list|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ubrzo je imenovan za stalnog trenera, ali u svibnju iste godine je smijenjen, a zamijenio ga je [[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31 December 2015|title=HAJDUKOVA 2015. GODINA: Damir Burić stabilizirao momčad nakon turbulentnog proljeća|url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/hajdukova-2015--godina--damir-buric-stabilizirao-momcad-nakon-turbulentnog-proljeca/9343|access-date=18 August 2020|publisher=Dalmatinski portal|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U razdoblju između 2016. i 2018. Vukas je radio kao pomoćni trener Igora Tudora u Karabüksporu, [[Galatasaray SK|Galatasarayu]] i [[Udinese Calcio|Udineseu]]. Dana 12. lipnja 2019. godine imenovan je glavnim trenerom [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)|bosanskohercegovačkog prvoligaša]] [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog iz Mostara]], nakon ostavke [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=12 June 2019|title=Hari Vukas je novi trener Zrinjskog!|url=https://plbih.ba/transferi/hari-vukas-je-novi-trener-zrinjskog/|access-date=18 August 2020|website=plbih.ba|language=bs|archive-date=28. lipnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220628212927/https://plbih.ba/transferi/hari-vukas-je-novi-trener-zrinjskog/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon poraza od 0-2 u gostima protiv [[FK Zvijezda 09 Etno selo Stanišići|Zvijezde 09]] 2. studenog 2019., Vukas je dva dana kasnije dobio otkaz u Zrinjskom.&lt;ref name=&quot;Klix&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=E.B.|date=4 November 2019|title=Zvanično: Zrinjski otpustio trenera Harija Vukasa|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zvanicno-zrinjski-otpustio-trenera-harija-vukasa/191020027|access-date=4 November 2019|publisher=Klix.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=4 November 2019|title=Hari Vukas dobio otkaz, više nije trener Zrinjskog|url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/530861/nogomet-ostale-lige/hari-vukas-dobio-otkaz-vise-nije-trener-zrinjskog/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225090217/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/530861/nogomet-ostale-lige/hari-vukas-dobio-otkaz-vise-nije-trener-zrinjskog/|archive-date=25 February 2021|access-date=18 August 2020|publisher=Sportnet.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. prosinca 2019. Tudor i Vukas vratili su se u Hajduk Split; Tudor je imenovan glavnim trenerom, a Vukas njegovim pomoćnim trenerom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=23 December 2019|title=POVRATAK NA KLUPU BIJELIH: IGOR TUDOR OD SIJEČNJA NOVI TRENER HAJDUKA!|url=https://hajduk.hr/vijest/povratak-na-klupu-bijelih-igor-tudor-od-sijecnja-novi-trener-hajduka-/12388|access-date=18 August 2020|publisher=[[HNK Hajduk Split]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana 21. kolovoza 2020., nakon imenovanja Tudora za pomoćnog trenera [[Juventus F.C.|Juventusa]], Vukas je imenovan privremenim trenerom Hajduka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21 August 2020|title=Hari Vukas vodi nogometaše Hajduka u Osijeku|url=https://hajduk.hr/vijest/hari-vukas-vodi-nogometase-hajduka-u-osijeku/12976|access-date=22 August 2020|publisher=[[HNK Hajduk Split]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana 8. rujna objavljeno je da će Vukas trajno preuzeti tu ulogu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=8 September 2020|title=HARI VUKAS POTVRĐEN ZA GLAVNOG TRENERA PRVE MOMČADI|url=https://hajduk.hr/vijest/hari-vukas-potvrden-za-glavnog-trenera-prve-momcadi/13044|access-date=8 September 2020|publisher=[[HNK Hajduk Split]]|language=hr}}&lt;/ref&gt; Nakon što je novoizabrani predsjednik Lukša Jakobušić smijenio savjetnika [[Mario Stanić|Marija Stanića]] i Ivana Kepčiju, Vukas je dobio otkaz u Hajduku 4. studenog 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HARI VUKAS VIŠE NIJE TRENER PRVE MOMČADI|url=https://hajduk.hr/vijest/hari-vukas-vise-nije-trener-prve-momcadi/13259|access-date=4 November 2020|publisher=[[HNK Hajduk Split]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Vukas, Hari}}
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Cibalije]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Segeste]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zadra]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>ocldnln05oqavolhnz7ogb6isat9szt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. HRL 2024./25.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>788252</id>
    <revision>
      <id>7520674</id>
      <parentid>7495644</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:31:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Jug */</comment>
      <origin>7520674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5060" sha1="7tk9yw7oaennn6su4kkps89s3ut2a8w" xml:space="preserve">'''[[Prva hrvatska rukometna liga]]''' je bila liga drugog stupnja [[Hrvatska|hrvatskog]] [[rukomet]]nog [[Hrvatska rukometna prvenstva|prvenstva]] u sezoni 2024./25., te sedamnaesta sezona ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]'' kao drugog ranga. &lt;br&gt; 
Liga je igrana u dvije skupine - ''&quot;Jug&quot;'' (12 klubova, prvak ''[[RK Umag|&quot;Umag&quot;]]'') i ''&quot;Sjever&quot;'' (14 klubova, prvak ''[[MRK Dugo Selo|&quot;Dugo Selo&quot;]]''). 

== Jug ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Umag|Umag]] ||22 ||18 ||0 ||4 ||659 ||573 ||36 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Ardiaei Čibača|Ardiaei Dubrovnik]] ||22 ||17 ||0 ||5 ||644 ||581 ||34 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Ribola Kaštela (Kaštel Gomilica)]] ||22 ||16 ||2 ||4 ||677 ||545 ||34 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[MRK Kozala Rijeka|Kozala Rijeka]] ||22 ||13 ||2 ||7 ||740 ||670 ||28 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Senj|Senj]] ||22 ||12 ||1 ||9 ||700 ||692 ||25 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|Dubovac-Gaza Karlovac ||22 ||11 ||1 ||10 ||574 ||604 ||23 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|Rovinj ||22 ||10 ||1 ||11 ||668 ||697 ||21 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Split|Split]] ||22 ||8 ||1 ||13 ||659 ||703 ||17 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Zadar|Zadar 1954]] ||22 ||7 ||0 ||15 ||651 ||663 ||14 
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Vodice|Vodice]] ||22 ||5 ||2 ||15 ||667 ||773 ||12 
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Buzet|Buzet]] ||22 ||5 ||1 ||16 ||622 ||696 ||11 
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Hrvatski dragovoljac Dugi Rat|Hrvatski dragovoljac Dugi Rat]] ||22 ||4 ||1 ||17 ||529 ||593 ||9 
|} 
&lt;small&gt; 
Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://hrs.hr/natjecanje/?natjecanje=1307 hrs.hr, ''1. HRL Jug - Muški'' (2024./25.)], pristupljeno 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; hrs.hr &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://web.archive.org/web/20250615060829/https://hrs.hr/natjecanje/?natjecanje=1307 hrs.hr, ''1. HRL Jug - Muški'' (2024./25.)], wayback arhiva od 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; hrs.hr, wayback &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://www.zrsizp.hr/1.hrl-jug.html zrsizp.hr, ''Zbor rukometnih sudaca Istarske županije Pula'', ''1.HRL - jug/sezona 2024/25.''], pristupljeno 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; zrisp.hr, ''Zbor rukometnih sudaca Istarske županije Pula'' &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://web.archive.org/web/20250615061402/https://www.zrsizp.hr/1.hrl-jug.html zrsizp.hr, ''Zbor rukometnih sudaca Istarske županije Pula'', ''1.HRL - jug/sezona 2024/25.''], wayback arhiva od 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; zrisp.hr, ''Zbor rukometnih sudaca Istarske županije Pula'', wayback &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/handball/croatia/1-hrl-jug/24898#id:71642 sofascore.com, ''1. HRL Jug / 24/25''], pristupljeno 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; sofascore
&lt;/small&gt;

== Sjever == 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[MRK Dugo Selo|Dugo Selo]] ||26 ||22 ||1 ||3 ||884 ||706 ||45 
|- 
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Sisak (2013.)|Sisak]] ||26 ||20 ||0 ||6 ||806 ||697 ||40 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Bjelovar|Bjelovar]] ||26 ||16 ||2 ||8 ||763 ||706 ||34 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Požega|Požega]] ||26 ||16 ||2 ||8 ||811 ||809 ||34 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[MRK Metalac Zagreb|Metalac Zagreb]] ||26 ||16 ||0 ||10 ||796 ||744 ||32 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Đakovo|Đakovo]] ||26 ||14 ||0 ||12 ||705 ||663 ||28 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[MRK Vidovec|Vidovec]] ||26 ||12 ||1 ||13 ||833 ||795 ||25 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Rudar Rude|Rudar 2 Rude]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||763 ||784 ||23 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[RK NEXE Našice|Nexe 2 Našice]] ||26 ||11 ||0 ||15 ||783 ||822 ||22 
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Maksimir Pastela Zagreb|Maksimir Pastela Zagreb]] ||26 ||10 ||2 ||14 ||783 ||787 ||22 
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Slatina|Slatina]] ||26 ||10 ||1 ||15 ||718 ||784 ||21 
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[MRK Zaprešić|Zaprešić]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||710 ||721 ||19 
|-
|13. ||align=&quot;left&quot;|[[RK KTC Križevci|KTC Križevci]] ||26 ||7 ||2 ||17 ||796 ||864 ||16 
|-
|14. ||align=&quot;left&quot;|[[RK Viro Virovitica|Viro-Virovitica]] ||26 ||1 ||1 ||24 ||651 ||920 ||3 
|} 
Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://hrs.hr/natjecanje/?natjecanje=1306 hrs.hr, ''1. HRL Sjever - Muški'' (2024./25.)], pristupljeno 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; hrs.hr &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/handball/croatia/1-hrl-sjever/24948#id:71844 sofascore.com, ''1. HRL Sjever / 24/25''], pristupljeno 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; sofascore.com &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://mrkzapresic.hr/rezultati/seniori/?natjecanje=1306 mrkzapresic.hr, ''1. HRL Sjever - Muški'' (2024./25.)]↑, pristupljeno 15. lipnja 2025. &lt;/ref&gt; mrkzapresic.hr


== Povezani članci ==
* [[Prva hrvatska rukometna liga]]
* [[2. HRL 2024./25.]]
* [[3. HRL 2024./25.]]
* [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2024./25.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hrs.hr/ hrs.hr] 

== Izvori ==
{{Izvori}} 

{{HRL sezone}}

[[Kategorija:Prva hrvatska rukometna liga (od 2008.)|2024-25]]
[[Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2024./25.|m-1]]</text>
      <sha1>7tk9yw7oaennn6su4kkps89s3ut2a8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Silvano Arieti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>790117</id>
    <revision>
      <id>7520632</id>
      <parentid>7461026</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:01:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1788" sha1="i92ppp0re1yjct4q0d8m8j3tlvs9f91" xml:space="preserve">
{{Infookvir liječnik
| ime               = Silvano Arieti
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[28. lipnja]] [[1914.]]
| mjesto rođenja    = [[Pisa]], [[Italija]]
| datum smrti       = [[7. kolovoza]] [[1981.]]
| mjesto smrti      ={{SAD grad|New York City|New York}}
| državljanstvo     = {{ZD+X|ITA}}&lt;BR&gt;{{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}


'''Silvano Arieti''' ([[Pisa]], [[Italija]], [[28. lipnja]] [[1914.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[7. kolovoza]] [[1981.]]) bio je [[psihijatar]] i stručnjak za [[Shizofrenija|shizofreniju]]. Arieti je napustio Italiju zbog antisemitske politike [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]].

Poznat kao psihoterapeut, Arieti je pružao psihoterapiju ljudima sa shizofrenijom, što se smatralo neobičnim. Arieti je prepisivao [[Antipsihotik|antipsihotike]], a nakon što bi osoba postala „prilagođena“, počeo bi sa psihoterapijom. Arieti je smatrao da ne treba zanemariti psihosocijalne faktore koji doprinose razvitku bolesti, poput teške tjeskobe i traume (traumatski model).

Premda neki doktora Arietija smatraju „antipsihijatrom“, Arieti nije bio dio antipsihijatrijskog pokreta te je podupirao upotrebu neuroleptika i elektrokonvulzivne terapije.
== Poveznice == 
*[http://www.silvanoarieti.it The Silvano Arieti Association]

{{GLAVNIRASPORED:Arieti, Silvano}}

[[Kategorija:Talijanski psihijatri]]
[[Kategorija:Američki psihijatri]]
[[Kategorija:Shizofrenija]]</text>
      <sha1>i92ppp0re1yjct4q0d8m8j3tlvs9f91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pušenje ubija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>790351</id>
    <revision>
      <id>7520946</id>
      <parentid>7281588</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6663" sha1="6owz518rm03fsr0bxl8p1ta5zjq9d13" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir album
|ime_albuma     = Pušenje ubija
|ime_glazbenika = [[Zabranjeno pušenje]]
|vrsta          = live album
|s_albuma       = 
|slika          = Pusenje-ubija-Cover.jpg
|žanr           = [[rock]]
|datum          = [[15. svibnja]] [[2025.]]
|snimanje       = [[7. lipnja]] [[2024.]], &lt;br&gt;ŠRC &quot;Šalata&quot;, [[Zagreb]]
|trajanje       = 2 sata, 48:24
|izdavač        = 
|producent      = [[Toni Lović]]
|recenzija      = 
|album_prije    = [[Karamba!]] 
|godina0        = 2022.
|godina         = 2025.
|album_poslije  = [[Uživo u Lisinskom]] 
|godina2        = 2025.
}}
'''''Pušenje ubija''''' je četvrti koncertni [[album]] bosanskohercegovačke rock skupine [[Zabranjeno pušenje]], objavljen [[15. svibnja]] [[2025.]] godine na [[streaming]] platformama. 

== Pozadina ==
Slavljenička turneja kojom je obilježeno 40 godina od izlaska kultnog albuma ''[[Das ist Walter]]'' obuhvatila je preko 40 gradova u regiji i svijetu, a zagrebački koncert u lipnju [[2024.]] bio je jedan od koncerata na toj turneji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zabranjeno pušenje ima novi live album: Pušenje ubija|url=https://kooltur.hr/glazba/zabranjeno-pusenje-ima-novi-live-album-pusenje-ubija/|access-date=2025-07-29|last=Čelig|first=Goran|date=2025-05-21|website=kooltur.hr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=“Pušenje ubija”: Novi live album Zabranjenog pušenja dostupan na platformama|url=https://www.urbanmagazin.ba/pusenje-ubija-novi-live-album-zabranjenog-pusenja-dostupan-na-platformama/|access-date=2025-07-29|date=2025-05-15|website=urbanmagazin.ba}}&lt;/ref&gt;

== Snimanje ==
Sve pjesme, ukupno 31, snimljene su [[7. lipnja]] [[2024.]] godine na koncertu na [[Šalata|Šalati]] u [[Zagreb]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zabranjeno pušenje ima novi album: „Pušenje ubija“|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/zabranjeno-pusenje-ima-novi-album-pusenje-ubija/|access-date=2025-07-29|date=2025-05-19|website=nova.rs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Zabranjeno pušenje ima novi album ‘Pušenje ubija’|url=https://ravnododna.com/zabranjeno-pusenje-ima-novi-album-pusenje-ubija/|access-date=2025-07-29|date=2025-05-15|website=ravnododna.com}}&lt;/ref&gt;

Debitanski nastup na koncertu imao je mladi i perspektivni klavijaturist Vito Sučić, sin pjevača Zabranjenog pušenja, [[Davor Sučić|Davora Sučića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Popis pjesama ==
&lt;small&gt;Izvor: {{URL|https://music.apple.com/us/album/pu%C5%A1enje-ubija/1814037002|Apple Music}}, {{URL|https://open.spotify.com/album/0FO66ieZYJltkbLIq3XRM8|Spotify}}&lt;/small&gt;

{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = 
| extra_stupac    = Album  
| ukupno_trajanje = 2:48:24

| skladba1 = Neću da budem Švabo u dotiranom filmu
| extra1 = ''[[Das ist Walter]]'', [[1984.]]
| trajanje1 = 4:31

| skladba2 = Anarhija All Over Baščaršija
| extra2 = ''Das ist Walter''
| trajanje2 = 1:47

| skladba3 = Otpor, Stoko!
| extra3 = ''[[Fildžan viška]]'', [[1997.]]
| trajanje3 = 5:17

| skladba4 = Čovjek starog kova
| extra4 = ''[[Karamba!]]'', [[2022.]]
| trajanje4 = 4:37

| skladba5 = Pos'o, kuća, birtija
| extra5 = ''[[Agent tajne sile]]'', [[1999.]]
| trajanje5 = 4:22

| skladba6 = Pišonja i Žuga u paklu droge
| extra6 = ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]'', [[1989.]]
| trajanje6 = 6:43

| skladba7 = Karabaja
| extra7 = ''[[Bog vozi Mercedes]]'', [[2001.]]
| trajanje7 = 6:20

| skladba8 = Selena, vrati se, Selena
| extra8 = ''Das ist Walter''
| trajanje8 = 5:54

| skladba9 = Možeš imat' moje tijelo
| extra9 = ''Fildžan viška''
| trajanje9 = 4:54

| skladba10 = Gospođa Brams
| extra10 = ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'', [[1985.]]
| trajanje10 = 6:37

| skladba11 = Stanje šoka
| extra11 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom''
| trajanje11 = 4:38

| skladba12 = Kažu mi da novog frajera imaš
| extra12 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom''
| trajanje12 = 3:43

| skladba13 = Polovni Fender i napuknuti Shure
| extra13 = ''Karamba!''
| trajanje13 = 4:13

| skladba14 = Balada o Pišonji i Žugi
| extra14 = ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'', [[1987.]]
| trajanje14 = 7:41

| skladba15 = Dok čekaš sabah sa šejtanom
| extra15 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom''
| trajanje15 = 6:23

| skladba16 = Halid 'mjesto Halida
| extra16 = ''Fildžan viška''
| trajanje16 = 5:34

| skladba17 = Lutka sa naslovne strane
| extra17 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom''
| trajanje17 = 7:19

| skladba18 = Djevojčice kojima miriše koža
| extra18 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom''
| trajanje18 = 3:55

| skladba19 =Boško i Admira
| extra19 = ''[[Radovi na cesti]]'', [[2013.]]
| trajanje19 = 4:46

| skladba20 = Guzonjin sin
| extra20 = ''Male priče o velikoj ljubavi''
| trajanje20 = 5:11

| skladba21 = Hadžija ili bos
| extra21 = ''Pozdrav iz zemlje Safari''
| trajanje21 = 4:34

| skladba22 = Abid
| extra22 = ''Das ist Walter''
| trajanje22 = 2:19

| skladba23 = Srce, ruke i lopata
| extra23 = ''Pozdrav iz zemlje Safari''
| trajanje23 = 4:53

| skladba24 = Jugo 45
| extra24 = ''Agent tajne sile''
| trajanje24 = 5:16

| skladba25 = Murga Drot
| extra25 = ''Pozdrav iz zemlje Safari''
| trajanje25 = 7:13

| skladba26 = Zenica Blues / Pamtim to kao da je bilo danas
| extra26 = ''Das ist Walter''
| trajanje26 = 3:51

| skladba27 = Fikreta (Posljednja oaza)
| extra27 = ''Pozdrav iz zemlje Safari''
| trajanje27 = 3:49

| skladba28 = Lijepa Alma
| extra28 = ''Bog vozi Mercedes''
| trajanje28 = 3:58

| skladba29 = Počasna salva
| extra29 = ''Bog vozi Mercedes''
| trajanje29 = 6:45

| skladba30 = Fildžan viška
| extra30 = ''Fildžan viška''
| trajanje30 = 9:51

| skladba31 = Ibro dirka
| extra31 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom''
| trajanje31 = 8:06
}}

== Izvođači i osoblje==
'''Zabranjeno pušenje'''
*[[Davor Sučić|Davor Sučić &quot;Sejo Sexon&quot;]] – [[Pjevanje|vokal]]
*[[Toni Lović]] – [[električna gitara]]
*[[Branko Trajkov|Branko Trajkov &quot;Trak&quot;]] – [[bubnjevi]], [[prateći vokal]]
*[[Robert Boldižar]] – [[violina]], [[klavijature]]
*[[Dejan Orešković|Dejan Orešković &quot;Klo&quot;]] – [[bas-gitara]]
*[[Anđela Zebec]] – vokal, prateći vokal, [[udaraljke]]
*[[Tomislav Goluban]] – [[usna harmonika]]

'''Gostujući glazbenici'''
* Vito Sučić – klavijature

'''Produkcija'''
* [[Toni Lović]] – produkcija
* [[Dario Vitez]] – izvršni producent, voditelj turneje

'''Dizajn'''
* [[Dario Vitez]] – dizajn omota

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://zabranjeno-pusenje.com/pusenje-ubija/|''Pušenje ubija''}} na zabranjeno-pusenje.com

{{Zabranjeno pušenje}}

[[Kategorija:Albumi iz 2025.]]
[[Kategorija:Albumi sastava Zabranjeno pušenje]]</text>
      <sha1>6owz518rm03fsr0bxl8p1ta5zjq9d13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pozdravi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>790609</id>
    <revision>
      <id>7520581</id>
      <parentid>7267219</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T12:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1303" sha1="8tbnwiddw8lhuovjso74o5leeyp72fv" xml:space="preserve">'''Pozdravi''' je kazališna predstava nastala [[1974.]] godine u okviru [[Kazališna radionica Pozdravi|Kazališne radionice Pozdravi]], u režiji [[Ivica Boban|Ivice Boban]]. Premijerno je izvedena na festivalu ''Dani mladog teatra'' u [[Teatar &amp;TD|Teatru &amp;TD]] u [[Zagreb|Zagrebu]], a potom i na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]]. Predstava se temelji na motivima dramskog pisca [[Eugène Ionesco|Eugènea Ionesca]], a oblikovana je kroz radionički proces i improvizaciju izvođača.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kazališna radionica Pozdravi |url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Kazali%C5%A1na_radionica_Pozdravi |access-date=5. kolovoza 2025.}}&lt;/ref&gt;

Predstava je doživjela međunarodni uspjeh te je izvedena više od 500 puta u preko 100 gradova, uključujući nastupe na više od 40 kazališnih festivala.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pozdravi Pozdravima |url=https://cekate.hr/program/pozdravi-pozdravima/ |access-date=5. kolovoza 2025. |archive-date=16. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250316070208/https://cekate.hr/program/pozdravi-pozdravima/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Glumci (1974.) ==

[[Mladen Vasary]]&lt;br&gt;
[[Željko Vukmirica]]&lt;br&gt;
[[Darko Srića]]&lt;br&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Hrvatsko kazalište]]
[[Kategorija:Kazališne predstave]]</text>
      <sha1>8tbnwiddw8lhuovjso74o5leeyp72fv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Loža &quot;Tri svjetla&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>791155</id>
    <revision>
      <id>7520970</id>
      <parentid>7447242</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:11:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <origin>7520970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5762" sha1="bga3fkq08mq2c2yi556rjkuey54y45p" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Tri svjetla&quot;
|izvorno ime =
|logo = TriSvjetla.png
|veličina  = 175px
|logo opis = 
|utemeljena =[[14. rujna]] [[1996.]] 
|prestala postojati = 
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|središte = [[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}
'''Loža &quot;Tri svjetla&quot;''' jedna je od modernih [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] u Hrvatskoj, sa sjedištem u [[Zagreb]]u. 

Loža je osnovana 1996. godine pod okriljem [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]], u čijem je okviru djelovala do studenoga 1997. godine. Od tada pa sve do danas radi u sastavu [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], gdje je uvrštena pod rednim brojem 3. Loža &quot;Tri svjetla&quot; pritom ima osobitu povijesnu važnost jer je bila jedna od tri osnivačke lože Velike lože Hrvatske, ključne institucije modernog [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|hrvatskog slobodnog zidarstva]].

== Naziv ==
Pojam ''tri svjetla'' u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] se odnosi na [[Simbolika slobodnog zidarstva#Tri mala svjetla|tri mala svjetla]] (tri stupa),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Three Grand Columns|url=https://www.sanpedromasons.org/post/three-grand-columns|access-date=2026-01-21|website=sanpedromasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; kao i na [[tri velika svjetla]] ([[svezak svetog zakona]], [[kutnik i šestar]]).

== Povijest ==
Nakon stjecanja hrvatske neovisnosti 1991. godine i postupnog obnavljanja [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|slobodnog zidarstva]], skupina hrvatskih slobodnih zidara, okupljenih najprije u [[Loža &quot;Ilirija&quot;|Loži &quot;Ilirija&quot;]] sa sjedištem u [[Beč]]u, pokrenula je inicijativu za osnivanje novih loža u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/web-stranice-velike-loze-hrvatske|title=Akcija Silvija Degena|access-date=2025-08-22|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt; Broj hrvatskih članova u &quot;Iliriji&quot; do sredine 1990-ih narastao je na sedamdesetak, od kojih je trideset i dvoje bilo podignuto u stupanj [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]]. U listopadu 1995. trideset hrvatskih slobodnih zidara zatražilo je dopuštenje od Lože &quot;Ilirija&quot; za osnivanje triju novih loža u Zagrebu. Tijekom studenoga iste godine održani su osnivački sastanci loža [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]], [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]] i &quot;Tri svjetla&quot;.&lt;ref name=&quot;v1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2025-08-22|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poceci-masonerije-u-hrvatskoj-tko-su-bili-poznati-hrvati-masoni-1379768|title=Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni|date=2020-02-17|access-date=2025-08-22|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2020/02/sve-o-hrvatskim-masonima-salabahter-za-razumijevanje-muskog-drustva-u-keceljama/|title=Sve o (hrvatskim) masonima: Šalabahter za razumijevanje muškog društva u keceljama|date=2020-02-20|access-date=2025-08-22|website=mojevrijeme.hr|last=Bogdanić|first=Siniša}}&lt;/ref&gt; 

[[Velika loža Austrije]] odobrila je 1. lipnja 1996. njihovo osnivanje, a svečano utemeljenje obavljeno je 14. rujna iste godine u Zagrebu. Na taj je način, nakon više od pola stoljeća prekida, ponovno obnovljen slobodnozidarski rad u Zagrebu. Loža &quot;Hrvatska vila&quot; od tada djeluje najprije pod okriljem Velike lože Austrije, a od 1997. pod okriljem novoosnovane [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], čija je bila jedna od triju osnivačkih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-hrvatskoj-danas-ima-350-masona-a-tito-je-stanovao-kod-jednog-koji-je-bio-komunist-1250275|title='U Hrvatskoj danas ima 350 masona, a Tito je stanovao kod jednog koji je bio komunist'|date=2018-06-10|access-date=2025-08-22|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2025-08-22|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2024-09-06|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=1999-10-22|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=slobodno zidarstvo. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/slobodno-zidarstvo|access-date=2025-08-22|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;

[[Starješina (slobodno zidarstvo)|Starješina]] lože od 2008. do 2010. godine bio je odvjetnik [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tko će naslijediti Hanžekovića u masonskoj loži?|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2018/02/01/tko-ce-naslijediti-hanzekovica-u-masonskoj-lozi/|access-date=2025-08-22|website=hamdocamo.wordpress.com}}&lt;/ref&gt;

== Poznati članovi ==
* [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] (1952. – 2018.), odvjetnik

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Tri]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]
[[Kategorija:Velika loža Austrije]]</text>
      <sha1>bga3fkq08mq2c2yi556rjkuey54y45p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijatelji (1. sezona)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>793947</id>
    <revision>
      <id>7520724</id>
      <parentid>7304511</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T17:40:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18443" sha1="k3wkgvhkm0yi0f32so2xx3qcteikzhj" xml:space="preserve">{{Infookvir TV sezona
| bg_colour          = #5C4FA7
| slika              = Prijatelji sezona 1.png
| natpis_pod_slikom  = DVD izdanje prve sezone 
| država             = {{Z+X|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| uloge              = [[Jennifer Aniston]]&lt;br&gt;[[Courteney Cox]]&lt;br&gt;[[Lisa Kudrow]]&lt;br&gt;[[Matt LeBlanc]]&lt;br&gt;[[Matthew Perry]]&lt;br&gt;[[David Schwimmer]]
| broj epizoda       = 24
| trajanje           = 
| mreža              = [[NBC]]
| premijera          = {{premijera|22|9|1994|link=da}}
| finale             = {{finale|18|5|1995|link=da}}
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 0108778
}}'''Prva sezona''' američkog televizijskog [[sitcom]]a ''[[Prijatelji]]'' premijerno se prikazivala od [[22. rujna]] [[1994.]] do [[18. svibnja]] [[1995.]] na [[NBC]]-u.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.rnz.co.nz/news/tv/528736/30-years-of-friends-how-the-us-sitcom-became-an-enduring-global-sensation|title=30 years of Friends: how the US sitcom became an enduring global sensation|date=23. rujna 2024.|access-date=5. listopada 2025.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://maltadaily.mt/friends-turns-30-years-old-premiered-22nd-september-1994|title=FRIENDS Turns 30 Years Old: Premiered 22nd September 1994|access-date=5. listopada 2025.|date=22. rujna 2024.|language=en}}&lt;/ref&gt; Sezonu je u [[SAD]]-u u prosjeku pratilo 24,8 milijuna gledatelja.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://dang.lovestoblog.com/friendsratings01.html|title=Friends Nielsen Ratings Archive|language=en|access-date=5. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251005124939/https://dang.lovestoblog.com/friendsratings01.html?i=1|archive-date=5. listopada 2025.}}&lt;/ref&gt;

Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazivala na [[HRT]]-u, a kasnije i na kanalima [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]], [[RTL Living]] i [[Doma TV]] te na platformama [[Netflix]] (do 2023.) i [[HBO Max]].&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/7644/prijatelji|title=Prijatelji - Tv Profil|access-date=5. listopada 2025.|website=tvprofil.hr|archive-date=9. svibnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509004406/https://tvprofil.com/serije/7644/prijatelji|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/friends|title=Prijatelji|access-date=5. listopada 2025.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20251005125547/https://hrflix.eu/detalji/friends|archive-date=5. listopada 2025.}}&lt;/ref&gt;

==Premisa==
Prva sezona uvodi šest glavnih likova: Chandlera, Phoebe, Monicu, Rossa, Rachel i Joeyja. Rachel napušta zaručnika na dan vjenčanja i seli kod Monice, dok Ross kroz tijek sezone pokušava priznati svoje osjećaje prema njoj. Na kraju sezone Rachel shvaća da i ona voli Rossa i odlazi na aerodrom kako bi mu to rekla, no on se vraća iz Kine s novom djevojkom – Julie.

Rossova bivša supruga Carol, koja je u vezi sa Susan, očekuje njegovo dijete. Nakon poroda, trojac se dogovara da će se dječak zvati Ben. Ostali likovi prolaze kroz niz neuspjelih spojeva, uključujući Monicu koja izlazi s maloljetnikom. Po prvi se puta također pojavljuje i Chandlerova bivša djevojka Janice, koja se pojavljuje i u slijedećim sezonama. 

==Uloge==
[[Datoteka:Central Perk set.jpg|thumb|right|280px|Set kafića Central Perk, u kojemu je, između ostalih brojnih scena, smještena i prva scena premijerne epizode ''Prijatelja'']]
===Glavne uloge===
* [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]]
* [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]]
* [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay
* [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]]
* [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]]
* [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]]

===Sporedne uloge===
* [[Anita Barone]]/[[Jane Sibbett]] kao Carol Willick
* [[Mitchell Whitfield]] kao Barry Farber
* [[Cosimo Fusco]] kao Paolo
* [[Maggie Wheeler]] kao Janice Hosenstein
* [[Jessica Hecht]] kao Susan Bunch
* [[Vincent Ventresca]] kao Fun Bobby
* [[Elliott Gould]] kao Jack Geller
* [[Christina Pickles]] kao Judy Geller
* [[Larry Hankin]] kao g. Heckles

===Gostujuće uloge===
{{stupci|3|razmak=1|
* [[Merrill Markoe]] kao Marsha, Rossov šef
* [[Jill Goodacre]] kao ona sama
* [[Hank Azaria]] kao David
* [[Morgan Fairchild]] kao Nora Bing
* [[Fisher Stevens]] kao Roger
* [[Jon Lovitz]] kao Steve
* [[Helen Hunt]] kao Jamie Buchman
* [[Leila Kenzle]] kao Fran Devanow
* [[George Clooney]] kao dr. Mitchell
* [[Noah Wyle]] kao dr. Rosen
* [[Jennifer Grey]] kao Mindy
* [[Claudia Shear]] kao Lažna Monica
* [[Leah Remini]] kao Lydia
* [[Jonathan Silverman]] kao dr. Franzblau
* [[Corinne Bohrer]] kao Melanie
* [[Lauren Tom]] kao Julie
* [[Sofia Milos]] kao Aurora
* [[Jennifer Grant]] kao Nina
* [[John Allen Nelson]] kao Paul
* [[Geoffrey Lower]] kao Alan
* [[Beth Grant]] kao Lizzy  
* [[Marianne Hagan]] kao Joanne
* [[Camille Saviola]] 
* [[June Gable]] kao medicinska sestra
* [[Lee Garlington]] kao Ronni Rapalano
* [[Brenda Vaccaro]] kao Gloria Tribbiani
* [[Robert Costanzo]]
}}
==Epizode==
{{vidi još|Popis epizoda serije Prijatelji}}
&lt;onlyinclude&gt;{{Epizode
|boja             = #5C4FA7
|članak           = Prijatelji (1. sezona)
|širina naslov    = 20
|širina naslovHR  = 20
|širina redatelj  = 15
|širina scenarist = 15
|širina datum     = 13

|izvor naslov = &lt;ref name=&quot;prijateljiEP&quot;&gt;{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends|title=Friends (1994) (a Titles &amp; Air Dates Guide)|language=en|access-date=5. listopada 2025.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20251005123742/https://epguides.com/Friends|archive-date=5. listopada 2025.}}&lt;/ref&gt;
|izvor datum = &lt;ref name=&quot;prijateljiEP&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|izvor naslovHR = &lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.hbomax.com/hr/hr/shows/prijatelji/52dae4c7-2ab1-4bb9-ab1c-8100fd54e2f9|title=Gledaj Prijatelji|publisher=[[HBO Max]]|access-date=5. listopada 2025.|website=hbomax.com}}&lt;/ref&gt;

|brojsve1   = 1.
|broj1      = 1.
|naslov1    = Pilot / The One Where Monica Gets a Roommate
|naslovHR1  = Ona u kojoj Monica dobiva cimericu
|redatelj1  = [[James Burrows]]
|scenarist1 = [[Marta Kauffman]] i [[David Crane]]
|datum1     = {{premijera|22|9|1994}}
|sadržaj1   = Rachel Green dolazi u kafić Central Perk u vjenčanici nakon što je ostavila zaručnika. Monica je prima kao cimericu. Ross je tužan jer mu se bivša supruga iselila, a Joey i Chandler ga tješe. Monica izlazi s Paulom, koji je lažirao tužnu priču da bi ju zaveo. Rachel reže svoje kreditne kartice i odlučuje postati financijski neovisna. Ross joj priznaje da je bio zaljubljen u nju, a ona pristaje na spoj. Na kraju, Rachel počinje raditi kao konobarica u kafiću.

|naslov2    = The One with the Sonogram at the End
|naslovHR2  = Ona sa sonogramom na kraju
|redatelj2  = James Burrows
|scenarist2 = Marta Kauffman i David Crane
|datum2     = {{premijera|29|9|1994}}
|sadržaj2   = Ross saznaje da je njegova bivša supruga Carol trudna, što ga šokira. Rachel izgubi [[zaruke|zaručnički]] prsten u Monicinoj lazanji, a Phoebe ga kasnije pronađe dok Joey jede ostatke. Kada Monicini i Rossovi roditelji dolaze u posjet, pokazuju jasnu naklonost prema Rossu, dok Monica trpi kritike. Ross se sukobljava s Carol i Susan oko odluka vezanih uz dijete, ali kasnije u bolnici ostaje gledati sonogram, dirnut prizorom.

|naslov3    = The One with the Thumb
|naslovHR3  = Ona s palcem
|redatelj3  = James Burrows
|scenarist3 = Jeffrey Astrof i Mike Sikowitz
|datum3     = {{premijera|6|10|1994}}
|sadržaj3   = Monica upoznaje prijatelje s dečkom Alanom, koji im se sviđa, ali ona ne osjeća povezanost pa ga ostavlja. Chandler ponovno počinje [[pušenje|pušiti]] dok pomaže Joeyju oko priprema za [[gluma|glumačku ulogu]], što smeta ostalima. Phoebe greškom dobiva uplatu od banke, a nakon niza neobičnih događaja, dobiva odštetu od 7.000 dolara. Na kraju epizode, taj novac odluči dati Chandleru pod uvjetom da prestane pušiti.

|naslov4    = The One with George Stephanopoulos
|naslovHR4  = Ona s Georgeom Stephanopoulosom
|redatelj4  = James Burrows
|scenarist4 = Alexa Junge
|datum4     = {{premijera|13|10|1994}}
|sadržaj4   = Rachel je razočarana svojom prvom plaćom, a nakon susreta s uspješnim starim prijateljicama, dodatno je obeshrabljena. Na utakmici Ross se zabavlja dok ne dobije pak u lice, pa završava u bolnici gdje otkriva da je Carol bila njegova jedina partnerica. Djevojke provode večer uz pizzu i špijuniranje Georgea Stephanopoulosa s balkona, što dovodi do međusobnih priznanja i svađa.

|naslov5    = The One with the East German Laundry Detergent
|naslovHR5  = Ona s istočnonjemačkim deterdžentom za rublje
|redatelj5  = Pamela Fryman
|scenarist5 = Jeff Greenstein i Jeff Strauss
|datum5     = {{premijera|20|10|1994}}
|sadržaj5   = Ross želi provesti vrijeme s Rachel pa joj se pridruži u praonici, gdje joj pomaže izboriti se za perilicu i naučiti prati robu; na kraju ga Rachel poljubi. Chandler pokušava prekinuti s Janice, ali je toliko nervozan da Phoebe mora to učiniti umjesto njega. Joey laže Monici da je na spoju s bratom svoje bivše cure, iako je to zapravo njezin dečko, pa Monica na kraju pristane pomoći Joeyju da ih razdvoji.

|naslov6    = The One with the Butt
|naslovHR6  = Ona s guzom
|redatelj6  = Arlene Sanford
|scenarist6 = Adam Chase i Ira Ungerleider
|datum6     = {{premijera|27|10|1994}}
|sadržaj6   = Joey glumi u užasnoj predstavi &quot;Freud!&quot;, ali dobiva posjetnicu od agentice Estelle koja mu kasnije osigura ulogu u filmu — kao duplić za stražnjicu [[Al Pacino|Al Pacina]]. Chandler izlazi s Aurorom, koja je u braku i ima dečka, ali želi viđati Chandlera samo radi seksa; isprva mu to odgovara, no kad sazna da viđa još jednog muškarca, prekida s njom. Monica pokazuje koliko je opsesivna oko [[čišćenje|čistoće]] kad ne može podnijeti kako je Rachel preuredila stan.

|naslov7    = The One with the Blackout
|naslovHR7  = Ona s nestankom struje
|redatelj7  = James Burrows
|scenarist7 = Jeffrey Astrof i Mike Sikowitz
|datum7     = {{premijera|3|11|1994}}
|sadržaj7   = [[New York City|New York]] ostane bez struje, a Chandler završi zaglavljen u bankomatu s Jill Goodacre, modelom Victoria's Secreta, gdje se skoro uguši žvakaćom i na kraju dobije poljubac. Ostali provode večer kod Monice uz svijeće, pričajući o neobičnim mjestima na kojima su imali seks.

|naslov8    = The One Where Nana Dies Twice
|naslovHR8  = Ona u kojoj baka umre dvaput
|redatelj8  = James Burrows
|scenarist8 = Marta Kauffman i David Crane
|datum8     = {{premijera|10|11|1994}}
|sadržaj8   = Chandler saznaje da ga kolegica želi spojiti s muškarcem jer je mislila da je [[gej]], što ga potpuno zbuni i potakne raspravu s ekipom o tome zašto ostavlja takav dojam. Monica i Ross odlaze u bolnicu jer im je baka Althea na samrti, no ona ih šokira kad se nakratko probudi prije nego što stvarno premine.

|naslov9    = The One Where Underdog Gets Away
|naslovHR9  = Ona u kojoj autsajder umakne
|redatelj9  = James Burrows
|scenarist9 = Jeff Greenstein i Jeff Strauss
|datum9     = {{premijera|17|11|1994}}
|sadržaj9   = Monica organizira večeru za [[Dan zahvalnosti]], dok Rachel planira put u Vail, ali nema dovoljno novca pa joj prijatelji kupuju kartu. Joey je izbačen iz obiteljske večere jer je na plakatima prikazan kao lice spolne bolesti, pa dolazi kod Monice.

|naslov10   = The One with the Monkey
|naslovHR10 = Ona s majmunom
|redatelj10 = Peter Bonerz
|scenarist10= Adam Chase i Ira Ungerleider
|datum10    = {{premijera|15|12|1994}}
|sadržaj10  = Ross upoznaje ekipu s Marcelom, svojim novim majmunom, dok Chandler predlaže da svi dočekaju [[Nova godina|Novu godinu]] bez pratnje – što nitko ne shvaća ozbiljno. Phoebe započinje vezu s Davidom, znanstvenikom koji je očaran njome, ali na zabavi saznaje da ipak mora otići u Minsk, pa mu slomljenog srca kaže da ode.

|naslov11   = The One with Mrs. Bing
|naslovHR11 = Ona s gospođom Bing
|redatelj11 = James Burrows
|scenarist11= Alexa Junge
|datum11    = {{premijera|5|1|1995}}
|sadržaj11  = Phoebe nagovori Monicu da zazviždi zgodnom muškarcu na ulici, no on se okrene i završi u komi jer ga udari hitna. Cure ga opsesivno njeguju u bolnici, zamišljajući ga kao savršenog muškarca, ali kad se probudi i pokaže nezahvalnost, odmah ga otpišu. Chandlerova majka, slavna spisateljica Nora Bing, dolazi u posjet, a Ross je iznerviran jer se Paolo vratio i Rachel mu posvećuje pažnju. Nakon nekoliko tekila, Ross poljubi Chandlerovu mamu, što vidi Joey, pa nastane drama.

|naslov12   = The One with The Dozen Lasagnas
|naslovHR12 =  Ona s tucetom lazanja
|redatelj12 = Paul Lazarus
|scenarist12= Jeffrey Astrof, Mike Sikowitz, Adam Chase i Ira Ungerleider
|datum12    = {{premijera|12|1|1995}}
|sadržaj12  = Paolo se neprimjereno ponaša prema Phoebe tijekom masaže, pa ga Rachel ostavlja i baca mu stvari s balkona.

|naslov13   = The One with the Boobies
|naslovHR13 = Ona sa sisama
|redatelj13 = Alan Myerson
|scenarist13= Alexa Junge
|datum13    = {{premijera|19|1|1995}}
|sadržaj13  = Chandler slučajno vidi Rachel golu nakon tuširanja, što stvori neugodu i pokrene lanac pokušaja da se &quot;izjednače.&quot; Joey saznaje da njegov tata ima ljubavnicu, Ronni, i pokušava spriječiti da se vide. Phoebe izlazi s psihijatrom Rogerom koji isprva djeluje simpatično, ali ubrzo počne analizirati sve oko sebe na neugodan način, pa ga ekipa zamrzi.

|naslov14   = The One with the Candy Hearts
|naslovHR14 = Ona sa slatkim srcima
|redatelj14 = James Burrows
|scenarist14= Bill Lawrence
|datum14    = {{premijera|9|2|1995}}
|sadržaj14  = Joey vodi Chandlera na spoj u paru, ali Chandler ne zna da će završiti s Janice. Sljedeći dan prekida s njom, no Janice je uvjerena da će se Chandler opet vratiti jer ju zapravo voli. Ross izlazi s zgodnom susjedom Kristen, ali večera završi neugodno jer za istim stolom sjede i Carol i Susan. Cure provode [[Valentinovo]] spaljujući uspomene na bivše, no Rachel slučajno zapali stan.

|naslov15   = The One with the Stoned Guy
|naslovHR15 = Ona s napušenim tipom
|redatelj15 = Alan Myerson
|scenarist15= Jeff Greenstein i Jeff Strauss
|datum15    = {{premijera|16|2|1995}}
|sadržaj15  = Monica pokušava impresionirati vlasnika restorana Stevea kako bi dobila posao kuhara, no plan propadne jer se Steve pojavi pod utjecajem droga. 

|brojsve16dio1  = 16.
|brojsve16dio2  = 17.
|broj16dio1     = 16.
|broj16dio2     = 17.
|naslov16       = The One with Two Parts
|naslovHR16     = Ona u dva dijela, 1. dio
|naslovHR16dio2 = Ona u dva dijela, 2. dio
|redatelj16     = Michael Lembeck
|scenarist16    = Marta Kauffman i David Crane
|datum16        = {{premijera|23|2|1995}}
|sadržaj16      = Chandler mora otpustiti kolegicu Ninu, ali umjesto toga izlazi s njom jer ne može odoljeti. Joey izlazi s Phoebinom blizankom Ursulom, zbog čega se Phoebe osjeća zapostavljeno, a njezini strahovi se potvrde kad Ursula otvori vrata Joeyevog stana polugola. Rachel i Monica se svađaju oko božićnih lampica, a Rachel padne s balkona i ugane gležanj. Ross se boji da neće biti dobar otac, ali razgovor s njegovim tatom i trenutak s Marcelom u bolnici pomažu mu da shvati koliko mu znači budući sin.

|brojsve18  = 18.
|broj18     = 18.
|naslov18   = The One with All the Poker
|naslovHR18 = Ona s pokerom
|redatelj18 = James Burrows
|scenarist18= Jeffrey Astrof i Mike Sikowitz
|datum18    = {{premijera|2|3|1995}}
|sadržaj18  = Dečki uče cure igrati [[poker]], ali ih u početku potuku. Monica stoga dovodi svoju tetu Iris, iskusnu igračicu, koja im pomogne da poboljšaju svoje vještine igranja pokera. Rachel odlazi na intervju za posao. 

|naslov19   = The One Where the Monkey Gets Away
|naslovHR19 = Ona u kojoj majmun pobjegne
|redatelj19 = Peter Bonerz
|scenarist19= Jeffrey Astrof i Mike Sikowitz
|datum19    = {{premijera|9|3|1995}}
|sadržaj19  = Rachel saznaje da se njezin bivši zaručnik Barry ženi s njezinom bivšom prijateljicom Mindy, što je navede da preispita svoju odluku o prekidu. Ross ostavi svog [[majmun]]a Marcela kod Rachel, ali on pobjegne dok ona čisti njegov izmet, pa svi kreću u potragu prije nego Ross sazna za njegov nestanak.

|naslov20   = The One with the Evil Orthodontist
|naslovHR20 = Ona sa zlim ortodontom
|redatelj20 = Peter Bonerz
|scenarist20= Doty Abrams
|datum20    = {{premijera|6|4|1995}}
|sadržaj20  = Chandler se izluđuje jer mu se žena koju voli ne javlja, no ispostavi se da je imala krivi broj. Rachel ponovno izlazi s Barryjem. 

|naslov21   = The One with the Fake Monica
|naslovHR21 = Ona s lažnom Monicom
|redatelj21 = Gail Mancuso
|scenarist21= Adam Chase i Ira Ungerleider
|datum21    = {{premijera|27|4|1995}}
|sadržaj21  = Monici netko ukrade karticu, ali kad s Rachel i Phoebe pronađe kradljivicu, umjesto da je prijavi, počne se družiti s njom jer je zabavna i inspirativna. Ross traži zoološki vrt koji će primiti Marcela. 

|naslov22   = The One with the Ick Factor
|naslovHR22 = Ona s bljak faktorom
|redatelj22 = Robby Benson
|scenarist22= Alexa Junge
|datum22    = {{premijera|4|5|1995}}
|sadržaj22  = Monica izlazi s Ethanom misleći da je student, no nakon seksa saznaje da je zapravo srednjoškolac, pa odmah prekida vezu. Chandler pokušava popraviti odnose s kolegama nakon promaknuća, ali Phoebe mu objasni da ga više ne vide kao prijatelja. Rachel ima erotske snove o dečkima, što jako smeta Rossu, pogotovo kad san uključuje Joeyja i Chandlera. 

|naslov23   = The One with the Birth
|naslovHR23 = Ona s rođenjem
|redatelj23 = James Burrows
|scenarist23= David Crane, Marta Kauffman i Jeff Greenstein, Jeff Strauss
|datum23    = {{premijera|11|5|1995}}
|sadržaj23  = Ross, Carol i Susan završavaju zaključani u ormaru dok se svađaju. U međuvremenu, Monica postaje potištena jer misli da nikad neće imati dijete, a Chandler je pokušava utješiti dogovorom da će imati dijete zajedno ako oboje ostanu sami u starijoj dobi. Carol rodi sina kojemu Susan i Ross daju ime Ben. 

|naslov24   = The One Where Rachel Finds Out
|naslovHR24 = Ona u kojoj Rachel sazna
|redatelj24 = Kevin S. Bright
|scenarist24= Chris Brown
|datum24    = {{premijera|18|5|1995}}
|sadržaj24  = Rachel napokon shvaća da joj je Ross stalno u mislima, čak i dok je na katastrofalnom spoju s Carlom. Nakon što ga vidi u fantaziji, odluči otići na aerodrom kako bi mu priznala osjećaje.
}}&lt;/onlyinclude&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Televizijske sezone]]</text>
      <sha1>k3wkgvhkm0yi0f32so2xx3qcteikzhj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis epizoda serije 911: Teksas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>794616</id>
    <revision>
      <id>7521049</id>
      <parentid>7520382</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:47:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>/* Druga sezona (2021.) */ ispravak</comment>
      <origin>7521049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15876" sha1="qx7ytdfz332kw38upk17ecu3qf5w91y" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu|string=911: Teksas}}'''''911: Teksas''''' ([[engleski]]: ''9-1-1: Lone Star'') je [[SAD|američka]] [[drama|dramska]] [[televizijska serija]] koja prati živote vatrogasaca i hitnih službenika u američkom gradu [[Austin (Teksas)|Austinu]] u [[Teksas]]u.

Serija se prikazivala od [[19. siječnja]] [[2020.]] do [[3. veljače]] [[2025.]] na američkom [[Fox Broadcasting Company|Foxu]], a u Hrvatskoj od [[3. veljače]] [[2020.]] do [[30. travnja]] [[2025.]] na kanalu [[Star Channel]].&lt;ref name=&quot;epguides&quot;&gt;{{citiranje weba|url=https://epguides.com/911LoneStar|title=9-1-1: Lone Star (a Titles &amp; Air Dates Guide)|language=en|access-date=15. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250907181341/https://epguides.com/911LoneStar|archive-date=7. rujna 2025.|website=epguides.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/8807031/911-teksas|title=911: Teksas - TvProfil|website=tvprofil.com|access-date=15. listopada 2025.|archive-date=17. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250417143546/https://tvprofil.com/serije/8807031/911-teksas|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Pregled serije==
&lt;onlyinclude&gt;{{Pregled serije
|boja1        = #332F26
|epizode1     = 10
|premijera1   = {{premijera|19|1|2020}}
|finale1      = {{premijera|9|3|2020}}
|premijeraHR1 = {{premijera|4|2|2020}}
|finaleHR1    = {{finale|7|4|2020}}

|boja2        = #8BADB9
|epizode2     = 14
|premijera2   = {{premijera|18|1|2021}}
|finale2      = {{premijera|24|5|2021}}
|premijeraHR2 = {{premijera|3|3|2021}}
|finaleHR2    = {{finale|16|6|2021}}

|boja3        = #28589C
|epizode3     = 14
|premijera3   = {{premijera|3|1|2022}}
|finale3      = {{premijera|16|5|2022}}
|premijeraHR3 = {{premijera|14|6|2022}}
|finaleHR3    = {{finale|11|10|2022}}

|boja4        = #A48EB3
|epizode4     = 14
|premijera4   = {{premijera|24|1|2023}}
|finale4      = {{premijera|16|5|2023}}
|premijeraHR4 = {{premijera|1|8|2023}}
|finaleHR4    = {{finale|2|10|2023}}

|boja5        = #4B4657
|epizode5     = 14
|premijera5   = {{premijera|23|9|2024}}
|finale5      = {{premijera|3|2|2025}}
|premijeraHR5 = {{premijera|12|2|2025}}
|finaleHR5    = {{finale|30|4|2025}}
}}&lt;/onlyinclude&gt;

==Epizode==
===Prva sezona (2020.)===
{{Epizode
|boja      = #332F26
|tekst naslov = Hrvatski i engleski naslov
|izvor naslov = &lt;ref name=&quot;epguides&quot;&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.starchannel-hr.com/serije/star/911-teksas#epizode-t5|title=911: Teksas - POČETNA STRANICA - STAR Channel|publisher=[[Star Channel]]|access-date=15. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250802223031/https://www.starchannel-hr.com/serije/star/911-teksas#epizode-t5|archive-date=2. kolovoza 2025.}}&lt;/ref&gt;

|brojsve1  = 1.
|broj1     = 1.
|naslov1    = Pilot 
|naslovALT1 = 
|redatelj1  = Bradley Buecker
|scenarist1 = Ryan Murphy, Brad Falchuk i Tim Minear
|datum1     = {{premijera|19|1|2020}}
|datumHR1   = {{premijera|4|2|2020}}
|sadržaj1   = Owen Strand, jedini preživjeli iz svoje postaje u New Yorku nakon terorističkih napada 11. rujna, dolazi u Austin kako bi pomogao obnoviti vatrogasnu postaju 126. Zajedno sa svojim sinom T.K.-om okuplja novu, raznoliku ekipu.

|naslov2    = Jahanje na valovima
|naslovALT2 = Yee-Haw
|redatelj2  = Bradley Buecker
|scenarist2 = Tim Minear i Rashad Raisani
|datum2     = {{premijera|20|1|2020}}
|datumHR2   = {{premijera|11|2|2020}}
|sadržaj2   = Ekipa iz postaje 126 hitno reagira na nesreću u bazenu s umjetnim valovima, a istovremeno se pojavljuje trovanje živom koje ljude ostavlja u gotovo beživotnom. Owen se mora suočiti s vlastitom bolešću i mogućim nuspojavama liječenja koje bi mogle utjecati na njegov izgled. Michelle dobiva novi trag o nestaloj sestri.

|naslov3    = Ponosni Teksašani
|naslovALT3 = Texas Proud
|redatelj3  = Jennifer Lynch
|scenarist3 = Kristy Lowrey
|datum3     = {{premijera|27|1|2020}}
|datumHR3   = {{premijera|18|2|2020}}

|naslov4    = Viša sila
|naslovALT4 = Act of God
|redatelj4  = Sharat Raju
|scenarist4 = Molly Green i James Leffler
|datum4     = {{premijera|3|2|2020}}
|datumHR4   = {{premijera|25|2|2020}}

|naslov5    = Frajeri
|naslovALT5 = Studs
|redatelj5  = Bradley Buecker
|scenarist5 = Carly Soteras
|datum5     = {{premijera|10|2|2020}}
|datumHR5   = {{premijera|3|3|2020}}

|naslov6    = Kakvi prijatelji
|naslovALT6 = Friends Like These
|redatelj6  = Marita Grabiak
|scenarist6 = John Owen Lowe
|datum6     = {{premijera|17|2|2020}}
|datumHR6   = {{premijera|10|3|2020}}

|naslov7    = Loš savjet
|naslovALT7 = Bum Steer
|redatelj7  = John J. Gray
|scenarist7 = Jill Snyder
|datum7     = {{premijera|24|2|2020}}
|datumHR7   = {{premijera|17|3|2020}}

|naslov8    = Unutarnje čudovište
|naslovALT8 = Monster Inside
|redatelj8  = Gwyneth Horder-Payton
|scenarist8 = Tonya Kong
|datum8     = {{premijera|2|3|2020}}
|datumHR8   = {{premijera|24|3|2020}}

|naslov9    = Buđenje
|naslovALT9 = Awakening
|redatelj9  = David Grossman
|scenarist9 = Rashad Raisani
|datum9     = {{premijera|9|3|2020}}
|datumHR9   = {{premijera|31|3|2020}}

|naslov10    = Austin, imamo problem
|naslovALT10 = Austin, We Have a Problem
|redatelj10  = Bradley Buecker
|scenarist10 = Rashad Raisani i Tim Minear
|datum10     = {{premijera|9|3|2020}}
|datumHR10   = {{premijera|7|4|2020}}
}}

===Druga sezona (2021.)===
{{Epizode
|boja       = #8BADB9
|izvor naslov = &lt;ref name=&quot;epguides&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|brojsve1   = 11.
|broj1      = 1.
|naslov1    = Back in the Saddle
|naslovALT1 = 
|datum1     = {{premijera|18|1|2021}}
|datumHR1   = {{premijera|3|3|2021}}

|naslov2    = 2100°
|naslovALT2 = 
|datum2     = {{premijera|25|1|2021}}
|datumHR2   = {{premijera|10|3|2021}}

|naslov3    = Hold the Line
|naslovALT3 = 
|datum3     = {{premijera|1|2|2021}}
|datumHR3   = {{premijera|17|3|2021}}

|naslov4    = Friends with Benefits
|naslovALT4 = 
|datum4     = {{premijera|8|2|2021}}
|datumHR4   = {{premijera|24|3|2021}}

|naslov5    = Difficult Conversations
|naslovALT5 = 
|datum5     = {{premijera|15|2|2021}}
|datumHR5   = {{premijera|31|3|2021}}

|naslov6    = Everyone and Their Brother
|naslovALT6 = 
|datum6     = {{premijera|22|2|2021}}
|datumHR6   = {{premijera|7|4|2021}}

|naslov7    = Displaced
|naslovALT7 = 
|datum7     = {{premijera|1|3|2021}}
|datumHR7   = {{premijera|14|4|2021}}

|naslov8    = Bad Call
|naslovALT8 = 
|datum8     = {{premijera|8|3|2021}}
|datumHR8   = {{premijera|21|4|2021}}

|naslov9    = Saving Grace
|naslovALT9 = 
|datum9     = {{premijera|19|4|2021}}
|datumHR9   = {{premijera|12|5|2021}}

|naslov10    = A Little Help from My Friends
|naslovALT10 = 
|datum10     = {{premijera|26|4|2021}}
|datumHR10   = {{premijera|19|5|2021}}

|naslov11    = Slow Burn
|naslovALT11 = 
|datum11     = {{premijera|3|5|2021}}
|datumHR11   = {{premijera|26|5|2021}}

|naslov12    = The Big Heat
|naslovALT12 = 
|datum12     = {{premijera|10|5|2021}}
|datumHR12   = {{premijera|2|6|2021}}

|naslov13    = One Day
|naslovALT13 = 
|datum13     = {{premijera|17|5|2021}}
|datumHR13   = {{premijera|9|6|2021}}

|naslov14    = Dust to Dust
|naslovALT14 = 
|datum14     = {{premijera|24|5|2021}}
|datumHR14   = {{premijera|16|6|2021}}
}}

===Treća sezona (2022.)===
{{Epizode
|boja      = #28589C
|izvor naslov = &lt;ref name=&quot;epguides&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|brojsve1  = 25.
|broj1     = 1.

|naslov1    = The Big Chill
|naslovALT1 = 
|datum1     = {{premijera|3|1|2022}}
|datumHR1   = {{premijera|14|6|2022}}

|naslov2    = Thin Ice
|naslovALT2 = 
|datum2     = {{premijera|10|1|2022}}
|datumHR2   = {{premijera|21|6|2022}}

|naslov3    = Shock &amp; Thaw
|naslovALT3 = 
|datum3     = {{premijera|24|1|2022}}
|datumHR3   = {{premijera|28|6|2022}}

|naslov4    = Push
|naslovALT4 = 
|datum4     = {{premijera|31|1|2022}}
|datumHR4   = {{premijera|5|7|2022}}

|naslov5    = Child Care
|naslovALT5 = 
|datum5     = {{premijera|7|2|2022}}
|datumHR5   = {{premijera|12|7|2022}}

|naslov6    = The ATX-Files
|naslovALT6 = 
|datum6     = {{premijera|14|2|2022}}
|datumHR6   = {{premijera|19|7|2022}}

|naslov7    = Red vs. Blue
|naslovALT7 = 
|datum7     = {{premijera|21|2|2022}}
|datumHR7   = {{premijera|26|7|2022}}

|naslov8    = In the Unlikely Event of an Emergency
|naslovALT8 = 
|datum8     = {{premijera|28|2|2022}}
|datumHR8   = {{premijera|2|8|2022}}

|naslov9    = The Bird
|naslovALT9 = 
|datum9     = {{premijera|7|3|2022}}
|datumHR9   = {{premijera|9|8|2022}}

|naslov10    = Parental Guidance
|naslovALT10 = 
|datum10     = {{premijera|14|3|2022}}
|datumHR10   = {{premijera|16|8|2022}}

|naslov11    = Prince Albert in a Can
|naslovALT11 = 
|datum11     = {{premijera|21|3|2022}}
|datumHR11   = {{premijera|23|8|2022}}

|naslov12    = Negative Space
|naslovALT12 = 
|datum12     = {{premijera|28|3|2022}}
|datumHR12   = {{premijera|30|8|2022}}

|naslov13    = Riddle of the Sphynx
|naslovALT13 = 
|datum13     = {{premijera|11|4|2022}}
|datumHR13   = {{premijera|6|9|2022}}

|naslov14    = Impulse Control
|naslovALT14 = 
|datum14     = {{premijera|18|4|2022}}
|datumHR14   = {{premijera|13|9|2022}}

|naslov15    = Down to Clown
|naslovALT15 = 
|datum15     = {{premijera|25|4|2022}}
|datumHR15   = {{premijera|20|9|2022}}

|naslov16    = Shift-Less
|naslovALT16 = 
|datum16     = {{premijera|2|5|2022}}
|datumHR16   = {{premijera|27|9|2022}}

|naslov17    = Spring Cleaning
|naslovALT17 = 
|datum17     = {{premijera|9|5|2022}}
|datumHR17   = {{premijera|4|10|2022}}

|naslov18    = A Bright and Cloudless Morning
|naslovALT18 = 
|datum18     = {{premijera|16|5|2022}}
|datumHR18   = {{premijera|11|10|2022}}
}}

===Četvrta sezona (2023.)===
{{Epizode
|brojsve1   = 43.
|broj1      = 1.
|boja       = #A48EB3
|izvor naslov = &lt;ref name=&quot;epguides&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|naslov1    = The New Hotness
|naslovALT1 = 
|datum1     = {{premijera|24|1|2023}}
|datumHR1   = {{premijera|1|8|2023}}

|naslov2    = The New Hot Mess
|naslovALT2 = 
|datum2     = {{premijera|31|1|2023}}
|datumHR2   = {{premijera|7|8|2023}}

|naslov3    = Cry Wolf
|naslovALT3 = 
|datum3     = {{premijera|7|2|2023}}
|datumHR3   = {{premijera|8|8|2023}}

|naslov4    = Abandoned
|naslovALT4 = 
|datum4     = {{premijera|14|2|2023}}
|datumHR4   = {{premijera|14|8|2023}}

|naslov5    = Human Resources
|naslovALT5 = 
|datum5     = {{premijera|21|2|2023}}
|datumHR5   = {{premijera|15|8|2023}}

|naslov6    = This Is Not a Drill
|naslovALT6 = 
|datum6     = {{premijera|28|2|2023}}
|datumHR6   = {{premijera|21|8|2023}}

|naslov7    = Tommy Dearest
|naslovALT7 = 
|datum7     = {{premijera|7|3|2023}}
|datumHR7   = {{premijera|22|8|2023}}

|naslov8    = Control Freaks
|naslovALT8 = 
|datum8     = {{premijera|14|3|2023}}
|datumHR8   = {{premijera|28|8|2023}}

|naslov9    = Road Kill
|naslovALT9 = 
|datum9     = {{premijera|21|3|2023}}
|datumHR9   = {{premijera|29|8|2023}}

|naslov10    = Sellouts
|naslovALT10 = 
|datum10     = {{premijera|28|3|2023}}
|datumHR10   = {{premijera|4|9|2023}}

|naslov11    = Double Trouble
|naslovALT11 = 
|datum11     = {{premijera|4|4|2023}}
|datumHR11   = {{premijera|5|9|2023}}

|naslov12    = Swipe Left
|naslovALT12 = 
|datum12     = {{premijera|11|4|2023}}
|datumHR12   = {{premijera|11|9|2023}}

|naslov13    = Open
|naslovALT13 = 
|datum13     = {{premijera|18|4|2023}}
|datumHR13   = {{premijera|12|9|2023}}

|naslov14    = Tongues Out
|naslovALT14 = 
|datum14     = {{premijera|25|4|2023}}
|datumHR14   = {{premijera|18|9|2023}}

|naslov15    = Donors
|naslovALT15 = 
|datum15     = {{premijera|2|5|2023}}
|datumHR15   = {{premijera|19|9|2023}}

|naslov16    = A House Divided
|naslovALT16 = 
|datum16     = {{premijera|9|5|2023}}
|datumHR16   = {{premijera|25|9|2023}}

|naslov17    = Best of Men
|naslovALT17 = 
|datum17     = {{premijera|16|5|2023}}
|datumHR17   = {{premijera|26|9|2023}}

|naslov18    = In Sickness and in Health
|naslovALT18 = 
|datum18     = {{premijera|16|5|2023}}
|datumHR18   = {{premijera|2|10|2023}}
}}

===Peta sezona (2024.–2025.) ===
{{Epizode
|brojsve1   = 61.
|broj1      = 1.
|boja       = #4B4657
|izvor naslov = &lt;ref name=&quot;epguides&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|naslov1    = Both Sides, Now
|naslovALT1 = 
|datum1     = {{premijera|23|9|2024}}
|datumHR1   = {{premijera|12|2|2025}}
|sadržaj1   = Ekipa iz postaje 126 mora brzo reagirati kad skupina maskiranih napadača presretne vozilo koje prevozi novac i napadne čuvare. Carlos, koji je sada rendžer u Teksasu, dobiva zadatak da istraži što se dogodilo. Owen ide na grupnu terapiju s Tommy kako bi se nosio s tugom zbog smrti svog brata Roberta. U međuvremenu, Marjan i Paul se prijavljuju za novo radno mjesto poručnika

|naslov2    = Trainwrecks
|naslovALT2 = 
|datum2     = {{premijera|30|9|2024}}
|datumHR2   = {{premijera|19|2|2025}}
|sadržaj2   = Ekipa iz postaje 126 mora brzo reagirati nakon što vlak iskoči iz tračnica i ozlijedi više ljudi. Wyatt moli Owena da vrati Juddu njegov stari posao, dok se Marjan i Paul i dalje natječu za slobodno radno mjesto.

|naslov3    = Cl2
|naslovALT3 = 
|datum3     = {{premijera|7|10|2024}}
|datumHR3   = {{premijera|26|2|2025}}
|sadržaj3   = Ekipa iz postaje 126 hitno reagira kako bi zaustavila opasan oblak otrovnog klora koji se proširio nakon što je vlak iskočio iz tračnica.

|naslov4    = My Way
|naslovALT4 = 
|datum4     = {{premijera|14|10|2024}}
|datumHR4   = {{premijera|5|3|2025}}
|sadržaj4   = Ekipa iz postaje 126 prvo dolazi u kuću prepunu smeća i štakora, gdje živi osoba koja godinama ništa ne baca. Nedugo zatim, zaglave u dizalu baš kad jedna žena počne rađati. U međuvremenu, Tommy i Trevor organiziraju večeru s njegovom bivšom suprugom Cassandrom, ali stvari brzo krenu po zlu.

|naslov5    = Thunderstruck
|naslovALT5 = 
|datum5     = {{premijera|21|10|2024}}
|datumHR5   = {{premijera|12|3|2025}}
|sadržaj5   = U pivovaru iznenada utrči konj s onesviještenim jahačem na leđima, a istovremeno autobus pun turista doživi masovne napadaje. Judd upoznaje Owena s Wyattovom majkom, dok Carlos i TK započinju terapiju za parove, jer Carlosova istraga u vezi s ubojstvom vlastitog oca počinje preuzimati cijeli njegov život.

|naslov6    = Naked Truth
|naslovALT6 = 
|datum6     = {{premijera|4|11|2024}}
|datumHR6   = {{premijera|19|3|2025}}
|sadržaj6   = Ekipa iz postaje 126 hitno dolazi pomoći muškarcu na kojeg je pao automat za grickalice. Owen se u međuvremenu muči s tvrdoglavim konjem kojeg je privremeno zbrinuo, a to ga napokon prisili da se suoči s istinom o smrti svog brata. Mateo i Nancy panično pokušavaju izbrisati njezinu slučajno poslanu golišavu fotografiju koja je završila kod cijele ekipe, dok Tommy primjećuje da Nancy možda ima ozbiljan zdravstveni problem.

|naslov7    = Kiddos
|naslovALT7 = 
|datum7     = {{premijera|11|11|2024}}
|datumHR7   = {{premijera|26|3|2025}}
|sadržaj7   = TK na svoj 30. rođendan doživi veliko iznenađenje kad u Austin stigne njegov očuh Enzo, i to s TK-ovim mlađim polubratom Jonahom. Owen ne skriva svoje nezadovoljstvo zbog Enzova dolaska, a napetost među njima uskoro preraste u fizički sukob.

|naslov8    = The Quiet Ones
|naslovALT8 = 
|datum8     = {{premijera|18|11|2024}}
|datumHR8   = {{premijera|2|4|2025}}
|sadržaj8   = Nakon ubojstva povezanog s bandom, Carlos dolazi do novih tragova u istrazi o ubojstvu svog oca.

|naslov9    = Fall from Grace
|naslovALT9 = 
|datum9     = {{premijera|2|12|2024}}
|datumHR9   = {{premijera|9|4|2025}}

|naslov10    = All Who Wander
|naslovALT10 = 
|datum10     = {{premijera|20|1|2025}}
|datumHR10   = {{premijera|16|4|2025}}

|naslov11    = Impact
|naslovALT11 = 
|datum11     = {{premijera|27|1|2025}}
|datumHR11   = {{premijera|23|4|2025}}

|naslov12    = Homecoming
|naslovALT12 = 
|datum12     = {{premijera|3|2|2025}}
|datumHR12   = {{premijera|30|4|2025}}
|sadržaj12   = Owen i ekipa iz postaje 126 suočavaju se s posljedicama udara asteroida koji je pao na Austin.
}}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Popisi epizoda američkih televizijskih serija|911: Teksas]]</text>
      <sha1>qx7ytdfz332kw38upk17ecu3qf5w91y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>795387</id>
    <revision>
      <id>7520754</id>
      <parentid>7517825</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:43:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povezani članci */</comment>
      <origin>7520754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13848" sha1="9te1nqa2h7gym28mc9y8w149vamr58a" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2025./26.#1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|l1=5. rang HNL-a 2025./26.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
| sezona                    = 2025./26.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Imotski|Imotski]]
| promovirani               = [[NK Imotski|Imotski]]
| degradirani               = [[RNK Split|Split]]
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        =  30 golova: &lt;br&gt; &lt;small&gt; Daniel Češljar ''([[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Proložac]])'' &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2026./27.|2026./27.]]
}}

'''[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometng prvenstva]]. U ligi sudjeluje četrnaest klubova. &lt;br&gt; 
Prvak lige je postao klub ''[[NK Imotski|Imotski]]''. &lt;ref&gt; [https://nszsd.hr/2026/05/24/hnk-jadran-ks-prvak-1-znl-copy/ nszsd.hr, ''Odigrano zadnje kolo 1. ŽNL, Imotski osvojio prvo mjesto''], objavljeno 24. svibnja 2026., pristupljeno 11. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [https://www.imotska-krajina.hr/19841-2/ imotska-krajina.hr, ''Imotski prvak!''], objavljeno 24. svibnja 2026., pristupljeno 11. lipnja 2026. &lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt; [https://radioimotski.hr/nk-imotski-prvak-1-znl-veliko-slavlje-na-gospinu-docu-nakon-pobjede-protiv-mracaja/ radioimotski.hr, ''NK Imotski prvak 1. ŽNL! Veliko slavlje na Gospinu docu nakon pobjede protiv Mračaja''], objavljeno 16. svibnja 2026., pristupljeno 11. lipnja 2026. &lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnim ligaškim sustavom (26 kola).

== Sudionici ==
* ''[[NK Čaporice|Čaporice-Trilj]]'' – [[Čaporice]], [[Trilj]]
* ''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]]
* ''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
* ''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]], [[Proložac]] &lt;small&gt; (''&quot;Mladost&quot;'' – Proložac) &lt;/small&gt;
* ''[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]'' – [[Runović]], [[Runovići]]
* ''[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac]]'' – [[Vranjic]], [[Solin]]
* ''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
* ''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]
* ''[[NK Primorac Stobreč (2001.)|Primorac]]'' – [[Stobreč]], [[Split]]
* ''[[NK Trogir 1912|Slaven]]'' – [[Trogir]] &lt;small&gt; (''&quot;Slaven Trogir&quot;'') &lt;/small&gt;
* ''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] &lt;small&gt; (''&quot;RNK Split&quot;'') &lt;/small&gt;
* ''[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac]]'' – [[Sinj]]
* ''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]]
* ''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' – [[Makarska]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team12=ČAP |name_ČAP=[[NK Čaporice|Čaporice-Trilj]]
|team4=PRI  |name_PRI=[[NK Primorac Stobreč (2001.)|Primorac Stobreč]]
|team3=URA  |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team1=IMO  |name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team5=MLA  |name_MLA=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team6=OML  |name_OML=[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]]
|team9=JDT  |name_JDT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team11=MRA |name_MRA=[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]
|team7=ORK  |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team2=OSK  |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]
|team8=TRO  |name_TRO=[[NK Trogir 1912|Slaven Trogir]]
|team13=TEK |name_TEK=[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac Sinj]]
|team14=SPT |name_SPT=[[RNK Split|Split]]
|team10=ZMM |name_ZMM=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]

|win_SPT=0  |draw_SPT=2  |loss_SPT=24 |gf_SPT=15  |ga_SPT=119
|win_MLA=13 |draw_MLA=6  |loss_MLA=7  |gf_MLA=72  |ga_MLA=39
|win_OML=12 |draw_OML=4  |loss_OML=10 |gf_OML=50  |ga_OML=38
|win_ZMM=9  |draw_ZMM=5  |loss_ZMM=12 |gf_ZMM=48  |ga_ZMM=45
|win_PRI=14 |draw_PRI=5  |loss_PRI=7  |gf_PRI=63  |ga_PRI=30
|win_OSK=20 |draw_OSK=4  |loss_OSK=2  |gf_OSK=65  |ga_OSK=18
|win_TRO=9  |draw_TRO=7  |loss_TRO=10 |gf_TRO=55  |ga_TRO=47
|win_ORK=9  |draw_ORK=8  |loss_ORK=9  |gf_ORK=54  |ga_ORK=59
|win_URA=20 |draw_URA=2  |loss_URA=4  |gf_URA=81  |ga_URA=22
|win_TEK=4  |draw_TEK=2  |loss_TEK=20 |gf_TEK=21  |ga_TEK=80
|win_ČAP=5  |draw_ČAP=3  |loss_ČAP=18 |gf_ČAP=30  |ga_ČAP=94
|win_JDT=10 |draw_JDT=3  |loss_JDT=13 |gf_JDT=38  |ga_JDT=46
|win_IMO=21 |draw_IMO=2  |loss_IMO=3  |gf_IMO=84  |ga_IMO=19
|win_MRA=6  |draw_MRA=7  |loss_MRA=13 |gf_MRA=31  |ga_MRA=51

|adjust_points_ČAP=-1
|hth_ČAP=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_SPT=-6
|hth_SPT=6 bodova oduzeto od saveza.

|status_IMO=P
|status_SPT=R

|col_R1=green1|text_R1=Kvalifikacije za [[3. NL – Jug 2026./27.|3. NL – Jug]]
|result1=R1
|col_W=red1|text_W=[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2026./27.|2. ŽNL]]
|result14=W

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
''Ažurirano: 11. lipnja 2026. (kraj sezone)''

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ČAPT !!IMO !!JAD !!MLA !!MRA !!OML !!ORK !!OSK !!PRI !!SLA !!SPL !!TEK !!URA !!ZMAJ 
|-
|'''ČAPT''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Čaporice-Trilj 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || '''1:3'''|| '''0:3'''|| 1:3 || 2:1 || 2:0 || 4:7 || 0:5 || '''0:5'''|| '''1:1''' || 4:0 || 0:2 || 0:8 p || '''0:2''' 
|-
|'''IMO''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Imotski 
| 10:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''3:0'''|| 3:1 || 4:1 || '''4:2''' || 5:1 || 0:2 || '''2:0'''|| '''4:1''' || 10:0 || '''4:0'''|| 1:0 || '''4:0'''
|-
|'''JAD''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Jadran Tučepi 
| 2:1 || 0:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''0:2''' || 4:0 || '''0:2'''|| 2:1 || '''0:2''' || 1:2 || '''2:4'''|| 3:0 p.f. || '''4:1'''|| '''0:2''' || '''0:0'''
|-
|'''MLA''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mladost Donji Proložac 
| '''3:1'''|| '''2:2'''|| 0:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:2'''|| 2:1 || '''10:2'''|| 2:4 || '''1:0'''|| 1:2 || '''2:1''' || 5:0 || '''3:1''' ||1:1 
|-
|'''MRA''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Mračaj Runović 
| '''2:2'''|| '''1:3''' || '''0:2'''|| 1:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:0'''|| '''1:1'''|| 1:2 || '''0:2'''|| 1:1 || 4:0 || 1:0 || '''1:1''' || 4:1 
|-
|'''OML''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Omladinac Vranjic 
| '''1:2'''|| 2:0 || 4:0 || '''4:1'''|| 2:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 0:2 || '''0:0''' || 2:2 || '''3:1'''|| '''1:0'''|| '''5:1'''|| '''0:4'''|| '''3:0'''
|-
|'''ORK''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Orkan Dugi Rat 
| '''4:2''' || '''0:2'''|| '''3:1'''|| 4:4 || 0:0 || '''1:1'''|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 1:1 || '''2:0'''|| '''0:0'''|| 5:0 || 5:3 || '''1:2'''||1:3 
|-
|'''OSK''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|OSK Otok 
| '''4:0'''|| '''1:1'''|| 1:2 || '''2:1'''|| '''4:0''' || 4:1 || '''3:1'''|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 2:1 || 4:1 || '''2:0''' || 3:0 || 3:2 ||1:0 
|-
|'''PRI''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Primorac Stobreč 
| 3:1 || 1:3 || '''3:1''' || 3:1 || 6:1 || '''2:0''' || 7:1 || '''2:2'''|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''3:1'''|| 3:0 p.f. || '''8:0'''|| 1:2 || '''1:1'''
|-
|'''SLA''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Slaven Trogir 
| 9:1 || 0:3 || 1:4 || '''2:1'''|| '''1:1'''|| 3:1 || 2:2 || '''1:2'''|| 1:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:2'''|| '''4:1''' || 0:2 || '''4:0'''
|-
|'''SPL''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Split 
| '''0:1'''|| '''0:6'''|| '''0:7'''|| 0:12 || '''0:2'''|| 1:8 || '''2:2'''|| 0:3 p.f. || '''1:4''' || 2:9 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 2:3 || '''0:4'''||2:8 
|-
|'''TEK''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Tekstilac Sinj 
| '''2:2'''|| 1:3 || 0:0 || '''0:6'''|| '''0:1''' || 0:2 || '''1:3''' || '''0:5'''|| 0:3 || 0:2 || '''2:0'''|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 0:2 || 3:0 
|-
|'''URA''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Urania Baška Voda 
| '''5:1'''|| '''2:1'''|| 6:0 || 2:2 || 6:2 || 2:3 || 2:0 || '''1:0'''|| '''4:0'''|| '''2:0''' || 9:1 || '''6:1'''|| style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:0''' 
|-
|'''ZMAJ''' ||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zmaj Makarska 
| 9:1 || 0:1 || 6:0 || '''0:2'''|| '''3:1'''|| 2:2 || '''1:4''' || '''0:3'''|| 0:0 || 3:2 || '''3:1'''|| '''4:0'''|| 1:2 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9. kola (1.  utakmica između klubova)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;''rezultat nakošen i smanjen * ''&lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;small&gt;&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;p - utakmica prekinuta &lt;br&gt;&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe&lt;br&gt;&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;n.i. - nije igrano&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Izvori: &lt;ref name=&quot;hns_semafor&quot;&gt; [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''], pristupljeno 14. svibnja 2026. (1.-10. kolo); 10. lipnja 2026. (11.-20. kolo), 11. lipnja 2026. (21.-26. kolo) &lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. NL – Jug ==
U kvalifikacijama za [[3. NL – Jug]] sudjelovali su:&lt;ref&gt;[https://semafor.hns.family/natjecanja/113711361/kvalifikacije-za-popunu-3nl-jug-2026/ Kvalifikacije za popunu 3.NL Jug 2026]&lt;/ref&gt;
*[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]] iz [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.|1. ŽNL Zadarske]]
*[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] iz [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.|ŽNL Šibensko-kninske]]
*[[NK Imotski|Imotski]] iz 1. ŽNL Splitsko-dalmatinske
*[[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]] iz [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske]]

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|3:5
|'''[[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]]'''
|3:0
|0:5
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|'''[[NK Imotski|Imotski]]'''
|3:0
|[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|2:0
|1:0
|}

* [[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]] i [[NK Imotski|Imotski]] kvalificirali su se za [[3. NL – Jug 2026./27.|3. NL – Jug]].

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]]
* [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.]]
* [[3. NL – Jug 2025./26.]]
* [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]]
* [[Hvarska nogometna liga 2025./26.|Hvarska liga 2025./26.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://nszsd.hr/ nszsd.hr – Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske]
* [http://nszsd.hr/1-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, 1. ŽNL]
* [https://www.facebook.com/Nogometni-savez-%C5%BDupanije-splitsko-dalmatinske-326424770855463/ facebook.com, 1. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije]
* [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/-1-i-2-znl-splitsko-dalmatinske-zupanije-180469/ sportnet.hr forum, 1. i 2. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije]
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] 
* [https://semafor.hns.family/ semafor.hns.family]

== Izvori ==
* [http://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Službeni glasnik – &quot;Balun&quot;'']
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026'']
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno'']
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-splitsko-dalmatinska/15979#id:83234 sofascore.com, ''1. ŽNL Splitsko-dalmatinska / 25/26'']
* [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2025/09/Balun-33-2025.pdf nszsd.hr, ''&quot;Balun&quot; – službeno glasilo NSŽSD'', br. 33/2025, objavljeno 19. rujna 2025., (''PPROPOZICIJE PRVE ŽNL NSŽSD ZA NATJECATELJSKU GODINU 2025./2026.'')], preuzeto 26. listopada 2026.
* [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2026/06/Balun-22-2026.pdf nszsd.hr, ''&quot;Balun&quot; – službeno glasilo NSŽSD'', br. 22/2026., objavljeno 2. lipnja 2026. (''1. ŽNL – 26. KOLO)''], (rezultati, ljestvica, najbolji strijelci), preuzeto 11. lipnja 2026.
{{izvori}}

{{1. ŽNL Splitsko-dalmatinska sezone}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Splitsko-dalmatinska-1]]
[[Kategorija:1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2025-26]]</text>
      <sha1>9te1nqa2h7gym28mc9y8w149vamr58a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. ŽNL Zadarska 2025./26.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>796253</id>
    <revision>
      <id>7520753</id>
      <parentid>7479115</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:41:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <comment>Kvalifikacije za 3. NL – Jug</comment>
      <origin>7520753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12924" sha1="gix92l92lboj4umajkkxwweg7dcohrg" xml:space="preserve">{{sporedni|5. rang HNL-a 2025./26.#1. ŽNL Zadarska|l1=5. rang HNL-a 2025./26.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[1. ŽNL Zadarska]]
| sezona                    = 2025./26.
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = V.
| prvaci                    = [[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta ]]
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 14
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 25 golova: &lt;br&gt; &lt;small&gt; Ante Jukić ''[[NK Raštane|Raštane (Gornje Raštane)]]'' &lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt;
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[1. ŽNL Zadarska 2024./25.|2024./25.]]
| sljedeća sezona           = [[1. ŽNL Zadarska 2026./27.|2026./27.]]
}}

'''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].&lt;br&gt;
U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola).&lt;br&gt;
Prvak je postao klub ''[[NK Abeceda sporta Murvica|&quot;Abeceda sporta&quot;]]'' iz [[Murvica (Poličnik)|Murvice]].&lt;ref&gt;[https://www.antenazadar.hr/clanak/2026/05/prvak-1-znl-povijesni-naslov-nk-abeceda-klub-koji-se-samofinancira-pokazao-kako-se-gradi-buducnost-nogometa/ antenazadar.hr, ''PRVAK 1. ŽNL Povijesni naslov NK Abeceda, klub koji se samofinancira pokazao – kako se gradi budućnost nogometa!''], objavljeno 31. svibnja 2026., pristupljeno 12. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[https://dalmatinskinogomet.hr/ispisana-nova-stranica-povijesti-abeceda-po-prvi-put-osvojila-1-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''SPISANA NOVA STRANICA POVIJESTI Abeceda po prvi put osvojila 1. ŽNL!''], objavljeno 31. svibnja 2026., pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola).

== Sudionici ==
* ''[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Poličnik]]
* ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]]
* ''[[NK Debeljak|Debeljak]]'' – [[Debeljak]], [[Sukošan]]
* ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]]
* ''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]]
* ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
* ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]]
* ''[[NK Polača|Polača]]'' – [[Polača]]
* ''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]], [[Sveti Filip i Jakov]]
* ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]
* ''[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]]
* ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]]
* ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team13=POL |name_POL=[[NK Polača|Polača]]
|team11=ŠKA |name_ŠKA=[[NK Škabrnja '91|Škabrnja '91]]
|team6=HAJ  |name_HAJ=[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]]
|team10=DRA |name_DRA=[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]]
|team4=SAB  |name_SAB=[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]]
|team12=ZLL |name_ZLL=[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka]]
|team1=ABE  |name_ABE=[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|team2=PAK  |name_PAK=[[NK Pakoštane|Pakoštane]]
|team8=VLB  |name_VLB=[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]
|team3=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team14=GAL |name_GAL=[[NŠK Galovac|Galovac]]
|team9=BIB  |name_BIB=[[NK Bibinje|Bibinje]]
|team5=DEB  |name_DEB=[[NK Debeljak|Debeljak]]
|team7=RAŠ  |name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]

|win_POL=7  |draw_POL=2  |loss_POL=17 |gf_POL=36 |ga_POL=75
|win_ŠKA=8  |draw_ŠKA=0  |loss_ŠKA=18 |gf_ŠKA=33 |ga_ŠKA=67
|win_HAJ=11 |draw_HAJ=7  |loss_HAJ=8  |gf_HAJ=43 |ga_HAJ=42
|win_DRA=9  |draw_DRA=7  |loss_DRA=10 |gf_DRA=53 |ga_DRA=52
|win_SAB=13 |draw_SAB=6  |loss_SAB=7  |gf_SAB=57 |ga_SAB=44
|win_ZLL=7  |draw_ZLL=3  |loss_ZLL=16 |gf_ZLL=46 |ga_ZLL=81
|win_ABE=18 |draw_ABE=3  |loss_ABE=5  |gf_ABE=92 |ga_ABE=32
|win_PAK=16 |draw_PAK=5  |loss_PAK=5  |gf_PAK=64 |ga_PAK=38
|win_VLB=10 |draw_VLB=6  |loss_VLB=10 |gf_VLB=53 |ga_VLB=46
|win_NVZ=14 |draw_NVZ=8  |loss_NVZ=4  |gf_NVZ=55 |ga_NVZ=35
|win_GAL=5  |draw_GAL=2  |loss_GAL=19 |gf_GAL=36 |ga_GAL=81
|win_BIB=11 |draw_BIB=3  |loss_BIB=12 |gf_BIB=59 |ga_BIB=60
|win_DEB=13 |draw_DEB=2  |loss_DEB=11 |gf_DEB=72 |ga_DEB=61
|win_RAŠ=11 |draw_RAŠ=4  |loss_RAŠ=11 |gf_RAŠ=74 |ga_RAŠ=59

|status_ABE=P
|status_GAL=R

|col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. NL – Jug 2026./27.|3. NL – Jug]]
|result1=QP
|col_R1=red1|text_R1=[[2. ŽNL Zadarska 2026./27.|2. ŽNL]]
|result14=R1

|update=complete
|source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/ HNS]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultatska križaljka ==
''Ažurirano: 12. lipnja 2026. (kraj sezone)''

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!ABS !!BIB !!DEB !!DRA !!GAL !!HAJ !!NOZ !!PAK !!POL !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZLL
|-
|'''ABS'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Abeceda sporta Murvica 
|style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot;| || 2:3 || 7:3 || '''3:2''' || '''10:1''' || 4:0 || 3:0 || 1:2 || 3:0 || '''5:1''' || '''6:1''' || '''2:0''' || '''3:0''' || '''5:1''' 
|-
|'''BIB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Bibinje 
| '''3:4''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 0:3 || '''1:3''' || 4:2 || 2:1 || '''5:5''' || 1:3 || 3:0 || 2:3 || 2:3 || '''3:1''' || '''1:0''' ||'''4:1''' 
|-
|'''DEB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Debeljak 
| '''1:3''' || '''2:0''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 5:6 || 2:4 || '''0:1''' || '''4:0''' || '''3:4''' || '''7:3''' || 3:1 || 5:4 || 3:2 || 0:4 || 0:2 
|-
|'''DRA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Dragovoljac Poličnik 
| 2:1 || 1:4 || '''1:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''3:0''' || '''1:3''' || '''1:1''' || '''2:2''' || '''1:3''' || '''3:1''' || '''2:0''' || 2:0 || 1:1 ||4:4 
|-
|'''GAL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Galovac 
| 0:3 || '''3:3''' || '''3:5''' || 1:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:1''' || 1:2 || '''2:1''' || '''2:3''' || '''1:8''' || '''1:2''' || 3:0 || 3:4 || 1:0 
|-
|'''HAJ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Hajduk Pridraga 
| '''0:0''' || '''1:8''' || 3:4 || 0:0 || 1:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''0:3''' || '''1:1''' || '''2:0''' || 5:3 || 0:1 || '''2:1''' || 3:0 || 2:2 
|-
|'''NOZ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Nova Zora Sveti Filip i Jakov 
| '''2:2''' || 5:2 || 1:0 || 3:2 || '''4:0''' || 2:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 0:3 || 3:0 || 2:2 || '''1:1''' || '''1:2''' || '''0:0''' || '''2:0''' 
|-
|'''PAK'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Pakoštane 
| '''3:2''' || '''4:0''' || 1:5 || 3:2 || 4:0 || 2:1 || '''1:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 4:0 || 3:1 || '''0:2''' || '''5:1''' || '''1:2''' || '''2:1''' 
|-
|'''POL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Polača 
| '''0:4''' || '''1:3''' || 4:1 || 1:3 || 2:1 || 0:1 || '''0:4''' || '''3:1''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || 3:2 || 2:2 || '''0:2''' || '''4:3''' ||2:2 
|-
|'''RAŠ'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Raštane (Gornje Raštane) 
| 1:1 || '''5:0''' || '''1:1''' || 3:1 || 3:0 || '''1:2''' || '''3:4''' || '''3:3''' || '''6:2''' || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''1:0''' || 5:0 || 7:0 || 6:2 
|-
|'''SAB'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Sabunjar Privlaka 
| 5:3 || '''4:2''' || '''4:3''' || 5:5 || 1:0 || '''1:1''' || 0:2 || 0:0 || '''3:1''' || 5:0 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''4:0''' || '''0:0''' || '''6:1''' 
|-
|'''ŠKA'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Škabrnja '91 
| 0:6 || 2:0 || '''1:2''' || '''3:1''' || '''5:2''' || 1:3 || 0:3 || 0:3 || 2:0 || '''2:5''' || 3:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''2:0''' || '''2:3''' 
|-
|'''VEL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Velebit Benkovac 
| 1:4 || 0:0 || '''1:2''' || '''2:0''' || '''8:3''' || '''2:2''' || 1:1 || 2:5 || 4:1 || '''5:0''' || 0:1 || 4:1 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; | || '''3:0''' 
|-
|'''ZLL'''||style=&quot;text-align: left;&quot;|Zlatna luka Sukošan 
| 0:5 || 1:3 || '''0:7''' || '''1:4''' || '''2.1''' || '''2:6''' || 1:3 || 2:3 || '''6:1''' || '''4:2''' || 3:1 || 4:0 || 1:6 || style=&quot;background: gainsboro; color: black;&quot; |
|-
!colspan=&quot;16&quot;|
|-
|colspan=&quot;16&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; rezultat smanjen *  &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref name=&quot;hns_semafor&quot;&gt; [https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''], pristupljeno 15. svibnja 2026. (1.-10. kolo); 10. lipnja 2026. (11.-20. kolo); 12. lipnja 2026. (21.-26. kolo) &lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;

== Kvalifikacije za 3. NL – Jug ==
U kvalifikacijama za [[3. NL – Jug]] sudjelovali su:&lt;ref&gt;[https://semafor.hns.family/natjecanja/113711361/kvalifikacije-za-popunu-3nl-jug-2026/ Kvalifikacije za popunu 3.NL Jug 2026]&lt;/ref&gt;
*[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]] iz 1. ŽNL Zadarske
*[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] iz [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.|ŽNL Šibensko-kninske]]
*[[NK Imotski|Imotski]] iz [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinske]]
*[[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]] iz [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske]]

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]
|3:5
|'''[[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]]'''
|3:0
|0:5
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|'''[[NK Imotski|Imotski]]'''
|3:0
|[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|2:0
|1:0
|}

* [[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]] i [[NK Imotski|Imotski]] kvalificirali su se za [[3. NL – Jug 2026./27.|3. NL – Jug]].

== Najbolji strijelci ==

== Povezani članci ==
* [[1. ŽNL Zadarska]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.]]
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]]
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]]
* [[3. NL – Jug 2025./26.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije'']
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr]
* [https://hr-hr.facebook.com/IZNLZADARSKA/ ''I ŽNL Zadarska'', facebook stranica] 
* [https://semafor.hns.family semafor.hns.family] 
* [https://zadarskilist.novilist.hr/tag/1-znl/?meta_refresh=true zadarskilist.novilist.hr, ''1. ŽNL''] 

== Izvori ==
* [https://nszz-zadar.hr/nszz-dokumenti/ nszz-zadar.hr, ''Dokumenti''] 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026''] 
* [https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] 
* [https://web.archive.org/web/20260612052951/https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''], wayback arhiva od 12. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934#id:80429 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska / 25/26''] 
{{izvori}}

{{1. ŽNL Zadarska}}

[[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2025-26]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Zadarska-1]]</text>
      <sha1>gix92l92lboj4umajkkxwweg7dcohrg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Na pažnju administratorima</title>
    <ns>4</ns>
    <id>799309</id>
    <revision>
      <id>7520782</id>
      <parentid>7517468</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T19:55:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NDG</username>
        <id>315262</id>
      </contributor>
      <comment>Reporting [[Special:Contributions/Jeremiahlogan|Jeremiahlogan]] ([[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]] v3.1c)</comment>
      <origin>7520782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11501" sha1="sxovi6rarwxs031q4yg8x25ywoo1yil" xml:space="preserve">{{/Zaglavlje}}

== [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam.
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET)

== [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET)

== [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET)

== '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET)

== '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET)

== [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:57, 9. ožujka 2026. (CET)

== [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== Unused interface messages ==

{{status prijave|RIJEŠENO}}
* '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used:
** [[MediaWiki:Watchdetails]]
** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]]
** [[MediaWiki:Wlhideshowown]]
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]]
* '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42
* '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]].

=== Komentari drugih suradnika ===
Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:56, 6. travnja 2026. (CEST)

=== Komentari administratora ===
{{Riješeno}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST)

== [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===

== [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam ==
{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' Vandalism
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] &lt;small&gt;[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]&lt;/small&gt;
* '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===</text>
      <sha1>sxovi6rarwxs031q4yg8x25ywoo1yil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kevin Curtain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>802208</id>
    <revision>
      <id>7520815</id>
      <parentid>7520333</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:42:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Svjetsko prvenstvo – Supersport - od 2002. do 2013.</comment>
      <origin>7520815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20689" sha1="mm1fxehmp1ygqcvhr92telj0g6992kt" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Kevin Curtain
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = Kevin Curtain
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[22. svibnja]] [[1966.]] 
| mjesto_rođenje         = [[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], {{Z|AUS}} [[Australija]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = Australac 
| državljantvo           = {{Z|AUS}} [[Australija]]  

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Kevin Curtain''' ([[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]], 22. svibnja 1976.), bivši [[Australija|australski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]   
* drugoplasirani: 2005., 2006. 

; Australsko prvenstvo – Superbike 
* trećeplasirani: 2000., 2003.  

; Australsko prvenstvo – Supersport 
* '''prvak:''' 1996., 2000., 2003., 2011.   
* drugoplasirani: 1999. 

; Australsko prvenstvo – Pro-Superbike &lt;ref name=&quot;ultimatemotorcycling_Curtain&quot;/&gt; 
* '''prvak:''' 1998. 

; Australsko prvenstvo – Formula Extreme &lt;ref name=&quot;ultimatemotorcycling_Curtain&quot;/&gt; 
* '''prvak:''' 1998., 1999., 2000., 2002.  

; Australsko prvenstvo – 250cc Production &lt;ref name=&quot;ultimatemotorcycling_Curtain&quot;&gt; {{en icon}} [https://ultimatemotorcycling.com/2014/03/28/yamahas-kevin-curtain-retires-road-racing/ ultimatemotorcycling.com, ''Yamaha’s Kevin Curtain Retires From Road Racing''], objavljeno 28. ožujka 2014., pristupljeno 21. ožujka 2026. &lt;/ref&gt; 
* '''prvak:''' 1996. 

; Australazijsko prvenstvo – FX-Superbike 
* '''prvak:''' 2010., 2011., 2012.  
* drugoplasirani: 2013. 

; Australazijsko prvenstvo – FX-Supersport &lt;ref name=&quot;ultimatemotorcycling_Curtain&quot;/&gt; 
* '''prvak:''' 2011., 2012.  

; Australazijsko prvenstvo – Formula Oz &lt;ref name=&quot;ultimatemotorcycling_Curtain&quot;/&gt; 
* '''prvak:''' 2010., 2013. 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;


&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|2000. ||&lt;small&gt; BKM Racing || [[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha R6 ||&lt;small&gt; 40 ||5 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||'''NC 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241124133107/https://www.worldsbk.com/en/rider/Kevin+Curtain/842 worldsbk.com, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;&gt;  {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619112102/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=842 sbk.perugiatiming.com, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2000 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2000''], pristupljeno 11. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;  
||&lt;small&gt;  
|-
|2001. ||&lt;small&gt; BKM Honda || [[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda CBR 600 ||&lt;small&gt; 11 ||11 ||'''2 ||2 ||0 ||0 ||102 ||'''5. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Curtain&quot;&gt; {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160901233902/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/kevin-curtain.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2001.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2001''], pristupljeno 11. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2001 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2001''], pristupljeno 11. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2002. ||&lt;small&gt; OPCM Racing ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 5 ||11 ||0 ||0 ||0 ||0 ||56 ||'''11. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2002.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2002''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2002 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2002''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2003. ||&lt;small&gt; Nikon Yamaha Racing &lt;br&gt; Yamaha Motor Deutschland ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 83 ||2 ||0 ||0 ||0 ||1 ||11 ||'''23. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2003.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2003''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2003 Supersport World Championship''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2004. ||&lt;small&gt; Yamaha Motor Deutschland ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 11 ||10 ||0 ||2 ||0 ||0 ||69 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2004.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2004''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2004 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2004''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2005. ||&lt;small&gt; Yamaha Motor Gerrmany ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 11 ||12 ||'''1 ||7 ||0 ||1 ||187 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2005.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2005''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2005 Supersport World Championship''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2006. ||&lt;small&gt; Yamaha Motor Gerrmany ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 11 ||12 ||'''1 ||9 ||2 ||2 ||187 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2006.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2006''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Supersport_World_Championship_Championship en.wikipedia.org, ''2006 Supersport World Championship''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2007. ||&lt;small&gt; Yamaha World SSP Racing Team ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 11 ||2 ||0 ||1 ||1 ||0 ||25. ||'''25. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2007.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2007''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2007 Supersport World Championship''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2013. ||&lt;small&gt; Yamaha Racing ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R6 ||&lt;small&gt; 12 ||1 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||'''NC 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Curtain&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2013 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2013''], pristupljeno 12. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Europska prvenstva u motociklizmu|Europsko prvenstvo – Supersport]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki || || || || || ||6 ||'''39. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201996%20600.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO / 1996 - SUPERSPORTS''], pristupljeno 21. ožujka 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|} 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Australsko prvenstvo – Superbike   
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1999. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha || ||'''1 || || || ||278 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SBK&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/1.-Australia-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''AUSTRALIAN SUPERBIKE SERIES (1980-86) / AUSTRALIAN ENDURANCE CHAMPIONSHIP (1987-88) / AUSTRALIAN SUPERBIKE CHAMPIONSHIP (since 1989)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 21. ožujka 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2000. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha || || || || || ||199 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SBK&quot;/&gt; 
|-
|2003. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha || ||'''7 || || || ||209 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SBK&quot;/&gt; 
|-
|2008. ||&lt;small&gt; ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda || || || || || ||157 ||'''8. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SBK&quot;/&gt; 
|-
|2009. ||&lt;small&gt; ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki || || || || || ||153 ||'''9. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SBK&quot;/&gt; 
|-
|} 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Australsko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R || || || || || ||126 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2026/01/2.-Australia-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''AUSTRALIAN SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], objavljeno u siječnju 2026., preuzeto 21. ožujka 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Australia&quot;&gt; {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160815020210/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/serien/national/australian-superbike-championship.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Australian Superbike Championship''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|1997. ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; || || || || || ||106 ||'''7. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;/&gt;  
|-
|1999. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha || || || || || ||176 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Australia&quot;/&gt; 
|-
|2000. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R6 || || || || || ||242 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Australia&quot;/&gt; 
|-
|2003. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R6 || ||'''6 || || || ||243 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Australia&quot;/&gt; 
|-
|2011. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R6 || || || || || ||187 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Australia&quot;/&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Australazijsko prvenstvo – FX-Superbike  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|2010. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R1 || ||'''12 || || || ||339 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_FXSBK&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2023/02/3.-Australasian-FX-SBK.pdf motorsporttop20.com, ''AUSTRALIAN FORMULA XTREME (2009); / AUSTRALASIAN FX-SUPERBIKE (2010-13 &amp; 2017); / AUSTRALASIAN SUPERBIKE (2013-16) CHAMPIONSHIP''], objavljeno u veljači 2023., preuzeto 21. ožujka 2026. &lt;/ref&gt;  
|-
|2011. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R1 || ||'''13 || || || ||352 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1.  
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_FXSBK&quot;/&gt;  
|-
|2012. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R1 || ||'''9 || || || ||331 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_FXSBK&quot;/&gt;  
|-
|2013. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R1 || ||'''4 || || || ||346 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_FXSBK&quot;/&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Kevin+Curtain/842 worldsbk.com, ''Kevin Curtain''] 

== Izvori i literatura == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160810034357/http://www.motogp.com/en/riders/Kevin+Curtain motogp.com, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241124133107/https://www.worldsbk.com/en/rider/Kevin+Curtain/842 worldsbk.com, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619112102/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=842 sbk.perugiatiming.com, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160901233902/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/kevin-curtain.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Kevin Curtain''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/kevin-curtain-motor-sport-spf511999.html the-sports.org, ''Supersport - Kevin Curtain''], pristupljeno 27. veljače 2026. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport.com/wsbk/news/yamaha-rider-kevin-curtain-retires/448156/ motorsport.com, ''Yamaha rider Kevin Curtain retires''], objavljeno 28. ožujka 2014., pristupljeno 27. veljače 2026. 
* {{en icon}} [https://www.motorcycledaily.com/2014/03/yamaha-rider-kevin-curtain-retires/ motorcycledaily.com, ''Yamaha rider Kevin Curtain retires''], objavljeno 28. ožujka 2014., pristupljeno 27. veljače 2026. 
* {{en icon}} [https://ultimatemotorcycling.com/2014/03/28/yamahas-kevin-curtain-retires-road-racing/ ultimatemotorcycling.com, ''Yamaha’s Kevin Curtain Retires From Road Racing''], objavljeno 28. ožujka 2014., pristupljeno 27. veljače 2026. 
* {{ita icon}} [https://www.moto.it/news/kevin-curtain-si-ritira-a-47-anni.html moto.it, ''Kevin Curtain si ritira a 47 anni''], objavljeno 31. ožujka 2014., pristupljeno 27. veljače 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20C.htm racingmemo.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. - C -''], pristupljeno 27. veljače 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/EUR%20C.htm racingmemo.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. - C -''], pristupljeno 27. veljače 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-biog-motociklist}}

{{GLAVNIRASPORED:Curtain, Kevin}} 
[[Kategorija:Australski športski motociklisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Sydney]]</text>
      <sha1>mm1fxehmp1ygqcvhr92telj0g6992kt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cornelia B. Wilbur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>802905</id>
    <revision>
      <id>7520619</id>
      <parentid>7435369</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:35:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2500" sha1="m05h9v8hj2l10hoqoduwfndtwwzpiaa" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Cornelia B. Wilbur
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Cornelia Burwell Wilbur
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    =
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| državljanstvo     = {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| alma mater        = [[Sveučilište u Michiganu]]
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Psihijatrija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Cornelia Burwell Wilbur''' ([[26. kolovoza]] [[1908.]] – [[9. travnja]] [[1992.]])&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dr. Cornelia B. Wilbur |url=https://www.newspapers.com/article/lexington-herald-leader-cornelia-wilbur/171571188/ |work=Lexington Herald-Leader|date=April 11, 1992 |page=C14}} [https://www.newspapers.com/article/lexington-herald-leader-wilbur/171571286/ obituary continued]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author1=Staff and Special Dispatches |title=Dr. Cornelia Wilbur, therapist noted for 'Sybil' case, dies |url=https://www.newspapers.com/article/the-courier-journal-cornelia-wilbur/171571433/ |work=The Courier-Journal |date=April 11, 1992 |page=A11}}&lt;/ref&gt; bila je američka [[Psihijatrija|psihijatrica]].&lt;ref&gt;{{cite web |first=Viswa |last=Vanapalli | url=https://thecinemaholic.com/who-was-billy-milligans-psychatrist-cornelia-wilbur-who-was-sybil-in-real-life-was-she-cured/ | title=Who Was Billy Milligan's Psychatrist Cornelia Wilbur? Who Was Sybil in Real Life? Was She Cured? |work=The Cinemaholic | date=September 23, 2021 }}&lt;/ref&gt;

Dr. Wilbur najpoznatija je kao [[psihoterapeut]] američke umjetnice [[Shirley Ardell Mason]] (Sybil Isabel Dorsett). Dijagnoza koju je Shirley Mason imala najvjerojatnije je bila [[Disocijativni poremećaji osobnosti|disocijativni poremećaj identiteta]].

Veza između psihijatrice i pacijentice bila je neobična. Postoji mnogo kritika dijagnoze i sumnja da je Mason „iskorištena“ od psihijatrice.

Dr. Wilbur bavila se psihijatrijom u [[Omaha (Nebraska)|Omahi]].

Kao pionir u svom polju rada, bila je mentorica spremna braniti djecu od roditelja. Članica Američke akademije psihoanalitičara, Wilbur je pisala o [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] [[Povijest muške homoseksualnosti|muške homoseksualnosti]].
== Izvori i bilješke==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Wilbur, Cornelia B.}}
[[Kategorija:Američki psihijatri]]</text>
      <sha1>m05h9v8hj2l10hoqoduwfndtwwzpiaa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacrt:Frano Vodopivec</title>
    <ns>118</ns>
    <id>805513</id>
    <revision>
      <id>7520921</id>
      <parentid>7517320</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:20:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Druidpepo</username>
        <id>3479</id>
      </contributor>
      <origin>7520921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15364" sha1="6b507zg99xejftkn989cpsvb7e4tw8f" xml:space="preserve">{{točnost}}
{{UI-članak}}
{{Filmski umjetnik
|ime             = Frano Vodopivec
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|nadimak       = Canci
|rođenje         = [[4. kolovoza]] [[1924.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]]
|smrt            = [[13. ožujka]] [[1998.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]]
|zanimanje       = snimatelj, redatelj, fotograf
|godine rada     = [[1943.]] – [[1987.]]
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = Velika zlatna arena za kameru [1955.]&amp; [1966.]]; Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo [1989]; Odlikovan Medaljom rada, Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom i Ordenom rada s crvenom zastavom
}}

'''Frano Vodopivec''' (Zagreb, 4. VII. 1924 – Zagreb, 13. III. 1998) bio je hrvatski i jugoslavenski snimatelj, redatelj, scenarist, fotograf&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Karlovac (Autor fotografija i ilustrator - Frano Vodopivec)
|url=https://books.google.hr/books/about/Karlovac.html?id=WA3HzQEACAAJ&amp;redir_esc=y|access-date=2026-04-08|website=books.google.hr/}}&lt;/ref&gt;, povremeno i skladatelj i pjesnik. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Frano Vodopivec|url=http://hrfilm.hr/baza_snimatelj.php?id=49|access-date=2026-04-08|website=hrfilm.hr/}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je u Zagrebu 1924. godine u obitelji činovnika. Već u srednjoj školi počeo je eksperimentirati s fotografijom i filmom te snimati u kinoklubu. Godine 1943. započeo je rad u [[Državni slikopisni zavod „Hrvatski slikopis”|Državnom slikopisnom zavodu]], isprva kao snimatelj propagandnih filmskih novosti (''Hrvatski slikopisni tjednik''), a potom i kao redatelj. U tom je razdoblju upoznao i surađivao sa stvaraocima kao što su Branko Marjanović, Oktavijan Miletić, Alfred Grünhut, Marijan Mikac, Franjo Ledić, Branko Blažina, Josip Kirigin i Sergije Tagatz.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata snimao je priloge za filmske novosti, a potom se zaposlio u Jadran filmu. Od kraja rata do smrti sudjelovao je u nastanku više od 200 igranih, dokumentarnih, namjenskih i obrazovnih filmova, kao i televizijskih i filmskih novosti. Za brojne dokumentarne filmove sam je pisao scenarije i režirao ih, a istaknuo se i kao snimatelj, odnosno direktor fotografije, na stranim koprodukcijama. Među njima se izdvaja film ''Score'', sniman u cijelosti u Jugoslaviji, u Bakru, u kojem je do izražaja došlo Vodopivčevo fotografsko i vizualno umijeće.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=''Score''(1974 film)|url=https://grokipedia.com/page/Score_(1974_film) |access-date=2026-04-09|website=grokipedia.com}}&lt;/ref&gt;  Uz Oktavijana Miletića prvi je snimatelj u hrvatskoj kinematografiji koji je skrenuo pozornost na važnost filmske fotografije kao umjetničkog djela. 

S takvim izrazito umjetničkim pristupom Vodopivec je od 1947. godine snimio oko 60 dokumentarnih filmova, a kao redatelj i koscenarist ostvario više od 50 kratkometražnih filmova. Od 1952. snima i cjelovečernje igrane filmove, kojih je ostvario više od dvadeset. Iako se nije kontinuirano i profesionalno bavio fotografijom kao zasebnim medijem, njegov fotografski senzibilitet, snažno prisutan u filmskom radu, bio je prepoznatljiv i u samostalnim fotografijama. U različitim je prigodama, često iz osobnog afiniteta i potaknut ugledom koji je uživao kao fotograf, snimao portrete istaknutih osoba zagrebačkoga kulturnog života.

Potkraj [[1960.]] godine, na poticaj izdavačke kuće ''[[Vjesnik]]'' i na izričitu želju [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], portretirao je slavnog pisca za ilustraciju feljtona ''Razgovor o demokraciji, o humanizmu i o socijalizmu'', koji je u nastavcima izlazio u tom dnevnom listu. Tom je prigodom Vodopivec u svome atelijeru snimio sedamdesetak fotografija, među kojima je Krleža odabrao portret sa šeširom i šalom. Nakon objave u ''Vjesniku'' [[1. siječnja]] [[1961.]] ta je fotografija postala najpoznatiji i najčešće reproducirani Krležin portret. Petnaest godina poslije, [[1975.]], u atelijeru [[Croatia film|Croatia filma]] Vodopivec je snimio još jednu seriju Krležinih portreta, ovaj put u boji, od kojih su neki također često objavljivani, a tada je Krležu snimio i filmskom kamerom. 

Važan dio njegova fotografskog opusa čine i urbane fotografije, osobito one objavljene u monografiji ''Karlovac'' Ive Butkovića iz 1968. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=''Karlovac'' monografija Ive Butkovića GZH, (1968.)|url=https://books.google.hr/books/about/Karlovac.html?id=WA3HzQEACAAJ&amp;redir_esc=y|access-date=2026-04-09|website=books.google.hr}}&lt;/ref&gt;.

Iako je cijeloga života pisao pjesme i povremeno ih objavljivao u periodici, njegova jedina pjesnička zbirka, ''Svjetlomjer'', objavljena je posthumno [[1999.]] godine u nakladi Meandra, s uvodnom bilješkom Dunje Detoni-Dujmić, uredništvom Branka Čegeca i oblikovanjem Vatroslava Kuliša. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vodopivec Frano - Svjetlomjer|url=https://meandar.hr/vodopivec-frano/|access-date=2026-04-08|website=meandar.hr/}}&lt;/ref&gt;,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Frano Vodopivec ''Svjetlomjer&quot; u katalogu Gradskih knjižnica Zagreb|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=11000342&amp;currentPage=2&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=4&amp;fv0=Meandar&amp;spid0=100&amp;spv0=stihovi&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0|access-date=2026-04-09|website=katalog.kgz.hr}}&lt;/ref&gt;

== Izabrana filmografija ==
===Hrvatski i jugoslavenski igrani filmovi i TV djela===
* &quot;[[U oluji (1952.)|U oluji]]&quot;, red. [[Vatroslav Mimica]], [[1952.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=''U oluji&quot;&quot;, Vatroslava Mimice])|url=https://kinotuskanac.hr/movie/u-oluji|access-date=2026-04-09|website=kinotuskanac.hr}}&lt;/ref&gt;.
* &quot;[[Lažni car (1955.)|Lažni car]]&quot;, red. Velimir Stojanović, [[1955.]]
* &quot;[[Djevojka i hrast (1955.)|Djevojka i hrast]], red. [[Krešo Golik]], [[1956.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Najteže je kad redatelj ne zna posao pa pita je li dobro |url= https://www.pobjeda.me/clanak/najteze-je-kad-reditelj-ne-zna-posao-pa-pita-je-li-dobro|access-date=2026-04-10|website=pobjeda.me}}&lt;/ref&gt;
* &quot;[[U mreži]]&quot;, red. Bojan Stupica, [[1956.]]
* &quot;[[Naši se putovi razilaze (1957.)|Naši se putovi razilaze]]&quot;, red. Šime Šimatović, [[1957.]]
* &quot;[[Kaja, ubit ću te! (1967.)|Kaja, ubit ću te!]]&quot;, red. [[Vatroslav Mimica]], [[1967.]]
* &quot;[[Tri sata za ljubav (1968.)|Tri sata za ljubav]]&quot;, red. [[Fadil Hadžić]], [[1968.]]
* &quot;[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]&quot;, red. [[Antun Vrdoljak]], [[1969.]]
* &quot;[[Sarajevski atentat]]&quot;, red. [[Fadil Hadžić]], [[1969.]] &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sarajevski atentat Fadila Hadžića|url=http://hrfilm.hr/baza_film.php?id=161|access-date=2026-04-10|website=hrfilm.hr}}&lt;/ref&gt;
* &quot;[[Hranjenik (1970.)|Hranjenik]], red. [[Vatroslav Mimica]], [[1970.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title= Pedeset godina ''Hranjenika&quot; Vatroslava Mimice|url=https://zonafilma.com/pedeset-godina-hranjenika-vatroslava-mimice/|access-date=2026-04-09|website=zonafilma.com}}&lt;/ref&gt;
* &quot;[[Idu dani (1970.)|Idu dani]]&quot;, red. [[Fadil Hadžić]], [[1970.]]
* &quot;[[Družba Pere Kvržice (1970.)|Družba Pere Kvržice]]&quot;, red. [[Vladimir Tadej]], [[1970.]]
* &quot;[[U gori raste zelen bor (1971.)|U gori raste zelen bor]]&quot;, red. [[Antun Vrdoljak]], [[1971.]]
* &quot;[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)|Poslijepodne jednog fazana]]&quot;, red. [[Marijan Arhanić]], [[1972.]]
* &quot;[[Letači velikog neba (1977.)|Letači velikog neba]]&quot;, red. [[Marijan Arhanić]] [[1977.]]

=== Inozemni igrani filmovi i TV djela ===
* &quot;Agi Murad il diavolo bianco/The White Warrior&quot;, red. Riccardo Freda, [[1959.]]
* &quot;Eagle in a Cage&quot; red. Fielder Cook [[1971.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Napoleon u pop kulturi – ko kosi, a ko slamku u nosu nosi? |url=https://www.danas.rs/zivot/napoleon-u-pop-kulturi-ko-kosi-a-ko-slamku-u-nosu-nosi/|access-date=2026-04-09|website=danas.rs}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Score&quot; red. Radley Metzger [[1974.]]

===Dokumentarni i namjenski filmovi===
* &quot;Predizborni govor Maršala Tita u Zagrebu&quot;, red. Kosta Hlavaty i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1946.]]
* &quot;Vlak 51&quot;, red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1947.]]
* &quot;San male balerine&quot;, red. Branko Bauer i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1954.]] &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lirska pojava Male balerine; Intervju: Đurđica Ludvig, baletna umjetnica
|url=https://www.baleti.klasika.hr/index.php?p=article&amp;id=2381|access-date=2026-04-09|website=baleti.klasika.hr}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Crne vode&quot;, red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1956.]]{{Citiranje weba|title=''Crne vode&quot; u kinu Tuškanac|url=https://kinotuskanac.hr/movie/crne-vode|access-date=2026-04-12|website=kinotuskanac.hr}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Svetkovina kamena&quot;, red. Branko Marjanović i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1957.]]
* &quot;Ukorak s vremenom: jugoslavensko selo&quot;, red. [[Rudolf Sremec]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1958.]]
* &quot;Ljudi na obali&quot; red. Branko Marjanović i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1958.]]
* &quot;U vrtu čelika: Zagreb - velesajamski grad&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1959.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Izložba ZAGREBAČKI VELESAJAM – PROPAGANDA I PUBLICITET 1956 – 1970. (17.9 – 7.10.2025.)|url=https://dizajn.hr/blog/izlozba-zagrebacki-velesajam-propaganda-i-publicitet/|access-date=2026-04-09|website=dizajn.hr}}&lt;/ref&gt;,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ante Peterlić: Bitno je zasukati rukave|url=https://www.matica.hr/vijenac/345/bitno-je-zasukati-rukave-6000/|access-date=2026-04-09|website=dizajn.hr}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Istina rođena u čeliku&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Dozvane vode&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Žute i plave poljane&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Na pragu grada&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Zaigrane osovine&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Žute i plave poljane&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Fasade na pragu grada&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Boje i leptiri&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1960.]]
* &quot;Mostovi druge obale&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]]
* &quot;Poslušne niti&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]]
* &quot;Sinteze i oblici&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]]
* &quot;Tragom šume&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1961.]]
* &quot;Naš auto&quot;, red. [[František Čáp]] i skladatelj F.Vodopivec, [[1962.]]
* &quot;Đuro Đaković&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1962.]]
* &quot;Akt jednog napredka&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]]
* &quot;Lice moga grada&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]]
* &quot;Zaustavite vrijeme, snimajte&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1963.]]
* &quot;Stvoreni da stvaraju&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1964.]]
* &quot;Sunčani Jadran&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1965.]]
* &quot;Južni Jadran&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1965.]]
* &quot;Ljudi s Neretve&quot; red. [[Obrad Gluščević]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1966.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ljudi s Neretve - Festival jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma, Beograd ’67. – Srebrna medalja za režiju|url=https://zagrebfilm.hr/filmovi/ljudi-s-neretve/|access-date=2026-04-09|website=zagrebfilm.hr/}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Varijacije na temu OKI&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1966.]]
* &quot;Košnica zdravlja&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1968.]]
* &quot;Drvosječe&quot;, red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]]
* &quot;Buna (Matija Gubec&quot;, red. [[Milica Borojević]]  i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]]
* &quot;Divlja stanica Prkos&quot;, red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1969.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vikend Hrvatske kinoteke: Klubaši nakon Kluba (povodom 90. godina Kinokluba Zagreb)|url=https://kinotuskanac.hr/cycle/vikend-hrvatske-kinoteke-klubasi-nakon-kluba-povodom-90-godina-kinokluba-zagreb|access-date=2026-04-08|website=kinotuskanac.hr/}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Sonet za maštu&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1970.]]
* &quot;Katolička crkva u Hrvata&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]]
* &quot;Prošlost i budućnost na tračnicama&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]]
* &quot;Dvije ruže u jednom ponedeljku&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1971.]]
* &quot;Izmedju jutra i grada&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1972.]]
* &quot;Berge Istra&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1972.]]
* &quot;Pod asfaltom je zemlja&quot;, red. [[Zlatko Sudović]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1975.]]
* &quot;Treći maj - brodogradilište (3. maj)&quot;, red. i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1976.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=A Very Complex Organism: Industrial Films on “3. maj” and “Brodosplit” Shipyards|url=https://contemporarysee.org/allfiles/documents/file-166-a-very-complex-organism-industrial-films-on-3-maj-and-brodosplit-shipyards.pdf|access-date=2026-04-09|website=contemporarysee.org/}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Titovi memoari&quot;, red. [[Veljko Bulajić]] i dir. fotografije F. Vodopivec, [[1980.]]

==Crtani filmovi==
* &quot;Svi na izbore - narod odlučuje&quot;, red. Norbert Neugebauer [[1945.]], snimatelj Frano Vodopivec &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svi na izbore (Narod odlučuje)|url=https://www.animafest.hr/hr/2022/film/read_all/let_everybody_vote|access-date=2026-04-08|website=animafest.hr/}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Veliki miting&quot; , red. Norbert Neugebauer [[1951.]], snimatelj Frano Vodopivec &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kino Tuškanac:''Veliki miting''|url=https://kinotuskanac.hr/movie/veliki-miting|access-date=2026-04-08|website=animafest.hr/}}&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bordo: ”65 je godina našeg animiranog filma. Zanima li to ikoga?!” |url=https://p-portal.net/bordo-65-godina-naseg-animiranog-filma-zanima-li-to-ikoga |access-date=2026-04-08|website=p-portal.net/}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* [[Zlatna arena za kameru]] [[1955.]] za film &quot;[[Djevojka i hrast (1955.)|Djevojka i hrast]]&quot; red. [[Krešo Golik|Kreše Golika]]
* I nagrada u Cannesu za film &quot;Crne vode&quot; red. [[Rudolf Sremec|Rudolfa Sremeca]], [[1956.]] &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vodopivec Frano - Filmski leksikon|url=https://film.lzmk.hr/clanak/vodopivec-frano|access-date=2026-04-08|website=film.lzmk.hr/}}&lt;/ref&gt;
* [[Zlatna arena za kameru]] [[1969.]] za filmove &quot;[[Kad čuješ zvona (1969.)|Kad čuješ zvona]]&quot; red. [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] &amp; &quot;[[Događaj (1969.)|Događaj]]&quot; red. [[Vatroslav Mimica]]
* [[Medalja rada]]
* [[Orden zasluga za narod]] sa srebrnom zvijezdom
* [[Orden rada]] sa crvenom zastavom
* Nagrada publike na festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Tuzli za film &quot;Titov most&quot; [[1982.]]
* [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo [[1989.]]

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{imdb ime|id=0900787|ime=Frano Vodopivec}}
*[http://www.filmski-programi.hr/baza_snimatelj.php?id=49 Frano Vodopivec životopis] na web stranici Filmski-Programi.hr 
{{Nacrt-kat}}{{GLAVNIRASPORED:Vodopivec, Frano}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski snimatelji]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]</text>
      <sha1>6b507zg99xejftkn989cpsvb7e4tw8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Calycanthoideae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813003</id>
    <revision>
      <id>7520707</id>
      <parentid>7473815</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T16:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ime */</comment>
      <origin>7520707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1275" sha1="br12nzg57q3y8a4m1vnktb169rdf5sa" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Calycanthoideae''
| slika        =
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Laurales]]
| familia      = [[Calycanthaceae]]
| subfamilia      = '''''Calycanthoideae'''''
| subfamilia_autorstvo = &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
| genus        = 
| genus_autorstvo = 
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Calycanthoideae''''', potporodica [[Kalikantovke|kalikantovki]], dio reda [[lovorolike]].  U nju spadaju “pravi kalikanti”, dakle grmoliki predstavnici porodice, a ne australski ''[[Idiospermum]]''.
== Ime ==
Ime potporodice dolazi od roda ''[[Calycanthus]]'': [[grč.]] kalyx = čaška i anthos = cvijet, dakle nešto kao “čaškasti cvijet”. Odnosi se na cvijet koji izgleda  kao mala mirisna čašica puna spiralnih listića.

== Rodovi ==
# '''Subfamilia ''[[Calycanthoideae]]''''' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
## ''[[Calycanthus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Chimonanthus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (5 spp.)

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Potporodice kalikantovki]]
[[Kategorija:Kalikantovke| ]]</text>
      <sha1>br12nzg57q3y8a4m1vnktb169rdf5sa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prava LGBT osoba na Malti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813806</id>
    <revision>
      <id>7520626</id>
      <parentid>7502763</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7520626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5111" sha1="o9jpmxc7dmkug5tq27qhauedyxpfn9q" xml:space="preserve">:::''Pogledajte također [[Prava interspolnih osoba na Malti]].''
'''Prava [[LGBTQ|LGBTIQ]] osoba''' vrlo su razvijena&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.timesofmalta.com/articles/view/20160216/local/malta-being-promoted-for-gay-travel.602639|title=Malta being promoted for gay travel|work=Times of Malta|date=16 February 2016|last=Leone-Ganado|first=Philip}}&lt;/ref&gt; na '''Malti'''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/385-fra-hdgso-part2-nr_mt.pdf |title=The social situation concerning homophobia and discrimination on grounds of sexual orientation in Malta |date=March 2009 |publisher=Danish Institute for Human Rights}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Staff |date=January 1, 2023 |title=LGBT Equality Index: The Most LGBT-Friendly Countries in the World |url=https://www.equaldex.com/equality-index |access-date=March 6, 2023 |website=Equaldex |language=en}}&lt;/ref&gt; te je javna potpora LGBT+ osobama na visokoj razini. U 20. i 21. st., prava su se dodatno razvila.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.osac.gov/Country/Malta/Content/Detail/Report/2b719828-2ae5-4d03-888b-1891e972b154 |title=Malta 2020 Crime &amp; Safety Report |date=April 30, 2020 |website=Overseas Security Advisory Council |access-date=February 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

[[Homoseksualnost|Istospolni seksualni odnosi]] legalni su na Malti&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maltastar.com/pages/r1/ms10dart.asp?a=11054 |title=maltastar.com |publisher=maltastar.com |date=6 August 2010 |access-date=20 January 2011 |archive-date=27. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170827044236/http://www.maltastar.com/pages/r1/ms10dart.asp?a=11054 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://patrickattard.blogspot.com/2009/03/lehen-is-sewwa-1972-ittra-pastorali.html |title=Dr Inġ. Patrick Attard: Library on Gay-Rights in Malta and Beyond: Leħen is-Sewwa 1973: Ittra Pastorali kontra d-Dekriminilazzjoni ta' l-Omosesswalità |date=23 March 2009 |publisher=Patrickattard.blogspot.com |access-date=20 January 2011}}&lt;/ref&gt; od 29. siječnja 1973. godine.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://timesofmalta.com/articles/view/blackmail-likely-motive-landmark-homosexuality-law-50-years-ago-today.1010124 | title=Blackmail was likely motive for landmark homosexuality law 50 years ago today | date=29 January 2023 }}&lt;/ref&gt; Dob pristanka jest 16 godina, što također datira iz 1973. 
[[Datoteka:LGBT flag map of Malta.svg|thumb|230px|lijevo]]
Malteški zakon zabranjuje diskriminaciju na temelju [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]], a od 2017. dopušteno je sklapanje [[Istospolni brak|istospolnog braka]].&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.maltatoday.com.mt/news/national/78874/malta_legalises_samesex_marriage_as_parliament_votes_in_favour_of_marriage_equality_bill|title=Malta legalises same-sex marriage, as parliament votes in favour of marriage equality bill|work=Malta Today|first=Yannick|last=Pace|date=12 July 2017|access-date=12 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170713023259/http://www.maltatoday.com.mt/news/national/78874/malta_legalises_samesex_marriage_as_parliament_votes_in_favour_of_marriage_equality_bill|url-status=live|archive-date=13 July 2017}}&lt;/ref&gt; Osoba u braku ima pravo posvojiti dijete te je zakon neutralan što se tiče roda ili spola.

Malta dopušta zakonsku identifikaciju [[Nebinarnost|nebinarnih osoba]]. 
== Povijest ==
„[[Sodomija]]“ jest dobro dokumentirana na Malti – [[Povijest muške homoseksualnosti|stupanje u muške istospolne odnose]] nekada se povezivalo s [[Talijani|Talijanima]] i [[Musliman|muslimanima]]. Malteški vitezovi često su tražili seksualne susrete s mladićima te katkada prakticirali [[Pederastija|pederastiju]].&lt;ref name=&quot;buttigieg&quot;&gt;{{cite book|last=Buttigieg|first=Emanuel|date=2011|title=Nobility, Faith and Masculinity: The Hospitaller Knights of Malta, c.1580-c.1700|url=https://books.google.com/books?id=DVqd_gb2tmMC&amp;pg=PA156|publisher=A &amp; C Black|isbn=9781441102430|page=156}}&lt;/ref&gt; Ipak, homoseksualni odnosi bili su viđeni kao tabu – postojale su predrasude prema onima koji su pokazivali homoerotsku žudnju.&lt;ref&gt;[http://staff.um.edu.mt/csav1/books/devotees.pdf Savona-Ventura, C. (2003). Devotees of Venus: a history of sexuality in Malta. Malta: DISCERN. str. 26. 9993263834]&lt;/ref&gt; Kao britanska kolonija, [[Malta]] je imala zakon koji je zabranjivao muške istospolne odnose.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=tLkYkutHlyAC&amp;q=gay+malta&amp;pg=PA365|title=Who's Who in Gay and Lesbian History Vol.1|isbn=9781134722150|last1=Aldrich|first1=Robert|last2=Wotherspoon|first2=Garry|date=25 October 2005|publisher=Routledge }}&lt;/ref&gt; 

Malta je postala neovisna 1964. te je tada bila vrlo tradicionalna država glede homoseksualnosti. Malo-pomalo, vremena su se mijenjala&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Wilson |first=Neil |url=https://books.google.com/books?id=RTNOAAAAMAAJ |title=Malta |date=2000 |publisher=Lonely Planet |isbn=978-1-86450-119-3 |language=en}}&lt;/ref&gt; te je Malta postala vrlo liberalna.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]]</text>
      <sha1>o9jpmxc7dmkug5tq27qhauedyxpfn9q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cupaniopsis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>814075</id>
    <revision>
      <id>7520813</id>
      <parentid>7516495</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6364" sha1="qq5wtqehbw792gkm7cx5a63bhheoloi" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Cupaniopsis''
| slika        = Cupaniopsis anacardioides 1.jpg
| slika_opis   = ''C. anacardioides'', tipna vrsta roda,
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Cupaniopsis'''''
| genus_autorstvo = [[Radlk.]]
}}
'''''Cupaniopsis'''''  je rod [[grm]]ova i [[Stablo|drveća]] iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]], u redu [[sapindolike]]..&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36348-1 Plants of the World online] Pristupljeno 22. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Ime roda ''Cupaniopsis'' znači “nalik na ''[[Cupania]]''”. Rod Cupania nazvan je u čast [[Francesco Cupani|Francesca Cupanija]], [[sicilija]]nskog franjevca i botaničara.

== Morfologija ==
''Cupaniopsis'' je rod [[grm]]ova ili malih do srednje velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Neke vrste imaju palmoidni habitus i često su nerazgranate. Stabla mogu narasti do oko 15–35 m visine.

[[Listovi]] su perasti. [[Cvat]]ovi su najčešće smješteni na granama ili u pazušcima listova; često su zbijeni prema vrhovima grančica. [[Cvjetovi]] su mali, bijeli ili ružičasti.

[[Plod]] je lokulicidna kapsula s dva ili tri pretinca. Izvana može biti zelena do smeđa, narančasta, crvena ili žuta. U plodu se razvija jedna do tri sjemenke. [[Sjemenke]] imaju sjajnu smeđu do crnu sjemenu lupinu i narančasti, crveni ili žuti ariloid, odnosno kod nekih vrsta sarkotestu. Vjerojatno ih rasprostranjuju ptice, iako za to nema mnogo izravnih opažanja.
== Rasprostranjenost ==
Rod obuhvaća četrdesetak vrsta. Rasprostranjen je pretežno u zapadnom [[Pacifik]]u i susjednim područjima. Vrste su zabilježene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]], [[Vanuatu]]u, [[Fidži]]ju, [[Samoa|Samoi]], na [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Solomonski Otoci|Salomonskim otocima]], [[Koraljno more|Koraljnom moru]] i [[Karolinski otoci|Karolinskim otocima]]. Istočni dio areala gotovo se ne preklapa s nekoliko srodnih rodova sapindovki, kao što su ''[[Alectryon]]'', ''[[Arytera]]'', ''[[Elattostachys]]'', ''[[Guioa]]'' i ''[[Harpullia]]''.
== Staništa ==
Vrste roda ''Cupaniopsis'' rastu u primarnim i sekundarnim kišnim šumama, često na rubovima [[šuma]], uz putove i obale [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], na poplavnim područjima i [[plaža]]ma. Obično rastu u nizini do nižih gorskih područja, a neke vrste dopiru do oko 1500–2700 m nadmorske visine. Najviše vrsta vezano je uz Novu Kaledoniju, gdje rod pokazuje veliku raznolikost.&lt;ref name=&quot;Pacific &quot;&gt;[https://repository.naturalis.nl/pub/509475/PPA1993005001004.pdf Pacific Plant Areas], pristupljeno 22. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Cupaniopsis-flagelliformis-SF22293-01.jpg|''[[Cupaniopsis flagelliformis|C. flagelliformis]]'', listovi i plodovi
Cupaniopsis-foveolata-SF24013-01.jpg|''[[Cupaniopsis foveolata|C. foveolata]]'', deblo
Cupaniopsis shirleyana foliage.jpg|''[[Cupaniopsis shirleyana|C. shirleyana]]'', listovi
Cupaniopsis wadsworthii flowers.jpg|''[[Cupaniopsis wadsworthii|C. wadsworthii]]''
Starr 031204-0010 Cupaniopsis anacardioides.jpg|''[[Cupaniopsis anacardioides|C. anacardioides]]''
&lt;/gallery&gt;

== Vrste ==
Prema Kewu rod obuhvaća 46 prihvaćenih vrsta, dok Hassler navodi 47 vrsta.
Kew:
{{stupci|3|
# ''[[Cupaniopsis acuticarpa]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis amoena]]'' &lt;small&gt;A.C.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis anacardioides]]'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis apiocarpa]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis azantha]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis baileyana]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis bilocularis]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis bullata]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis celebica]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis chytradenia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis cooperorum]]'' &lt;small&gt;P.I.Forst.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis crassivalvis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis curvidens]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis dallachyi]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis diploglottoides]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis euneura]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis flagelliformis]]'' &lt;small&gt;(F.M.Bailey) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis fleckeri]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis foveolata]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis grisea]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis hypodermatica]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis kajewskii]]'' &lt;small&gt;Merr. &amp; L.M.Perry&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis leptobotrys]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis mackeeana]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis macrocarpa]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis macropetala]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis megalocarpa]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis napaensis]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis newmanii]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis papillosa]]'' &lt;small&gt;P.I.Forst.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis parvifolia]]'' &lt;small&gt;(F.M.Bailey) L.A.S.Johnson&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis petiolulata]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis phalacrocarpa]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis phanerophlebia]]'' &lt;small&gt;Merr. &amp; L.M.Perry&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis platycarpa]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis rhytidocarpa]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis serrata]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis shirleyana]]'' &lt;small&gt;(F.M.Bailey) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis simulata]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis stenopetala]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis strigosa]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis sylvatica]]'' &lt;small&gt;Guillaumin&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis tomentella]]'' &lt;small&gt;(F.Muell. ex Benth.) S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis trigonocarpa]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis vitiensis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Cupaniopsis wadsworthii]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]</text>
      <sha1>qq5wtqehbw792gkm7cx5a63bhheoloi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Keiko Fujimori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815080</id>
    <revision>
      <id>7520836</id>
      <parentid>7518342</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7520836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21670" sha1="8aq3lz4rweqf7r1ulognv6ho7sz7l0p" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime                 = Keiko Fujimori
|slikastandarda      =
|veličinastandarda   =
|slika               = KeikoFujimori-Declaraciones (cropped 2).jpg
|veličina            = 
|opis slike          = Fujimori 2026. godine
|malaslika           = Keiko Fujimori signature.svg
|veličina male slike =
|opis male slike     = Potpis
|rođeno ime          = Keiko Sofía Fujimori Higuchi
|datum rođenja       = {{birth date and age|1975|5|25|df=y}}
|mjesto rođenja      = [[Lima]], [[Peru]]
|datum smrti         = 
|mjesto smrti        = 
|stranka             = [[Narodna sila]] (2010. – danas)
|bivše stranke       = [[Nova većina (Peru)|Nova većina]] (1992. – 2010.)
|supruga             = 
|suprug              = [[Mark Villanella]] (2004. – 2022.)
|partner             = 
|djeca               = 2
|obitelj             = [[Kenji Fujimori]] (brat)&lt;br/&gt;[[Santiago Fujimori]] (stric)
|roditelji           = [[Alberto Fujimori]]&lt;br/&gt;[[Susana Higuchi]]
|rođaci              = 
|zanimanje           = 

|položaj             = Predsjednica [[Popularna sila|Popularne sile]]
|mandat_start        = [[22. srpnja]] [[2009.]]
|mandat_kraj         = 
|potpredsjednik      = 
|potpremijer         = 
|zamjenik            = {{collapsible list|title=''Vidi popis''
  | [[Jaime Yoshiyama]]
  | [[Joaquín Ramírez]]
  | [[José Chlimper]]
  | [[Luz Salgado]]
  | [[Luis Galarreta]]
  }}
|premijer            = 
|predsjednik         = 
|prethodnik          = ''Dužnost uspostavljena''
|nasljednik          = 

|čin2                = Zastupnica u [[Kongres Republike Peru|Kongresu]]
|mandat_start2       = [[27. srpnja]] [[2006.]]
|mandat_kraj2        = [[26. srpnja]] [[2011.]]
|potpredsjednik2     = 
|potpremijer2        = 
|zamjenik2           = 
|premijer2           = 
|predsjednik2        = 
|prethodnik2         = 
|nasljednik2         = 

|čin3                = [[Prva dama Perua]]
|mandat_start3       = [[23. kolovoza]] [[1994.]]
|mandat_kraj3        = [[22. studenog]] [[2000.]]
|potpredsjednik3     = 
|potpremijer3        = 
|zamjenik3           = 
|premijer3           = 
|predsjednik3        = [[Alberto Fujimori]]
|prethodnik3         = [[Susana Higuchi]]
|nasljednik3         = [[Nilda Jara]]

|fusnote             = 
}}
'''Keiko Sofía Fujimori Higuchi''' ([[Lima]], [[25. svibnja]] [[1975.]]) peruanska je političarka i buduća [[Predsjednik Perua|predsjednica Perua]]. Najstarija je kći bivšeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], vodeća je figura [[Fujimorizam|fujimorizma]], konzervativnog političkog pokreta povezanog s njezinim ocem, te od 2010. vodi njegovu stranku, [[Popularna sila|Narodnu silu]]. Fujimori je obnašala dužnost [[Prve dame i gospoda Perua|Prve dame Perua]] od 1994. do 2000. te bila zastupnica u [[Kongres Republike Peru|Kongresu]] za Limu od 2006. do 2011. Nakon što je ušla u drugi krug, ali izgubila na predsjedničkim izborima [[Opći izbori u Peruu 2011.|2011.]], [[Opći izbori u Peruu 2016.|2016.]] i [[Opći izbori u Peruu 2021.|2021.]], pobijedila je na predsjedničkim izborima u četvrtom pokušaju [[Opći izbori u Peruu 2026.|2026.]] te preuzima dužnost 28. srpnja 2026. Fujimori je prva žena izabrana za predsjednicu Perua.

Rođena u Limi kao kći Alberta Fujimorija i [[Susana Higuchi|Susane Higuchi]], postala je Prva dama 1994. u dobi od 19 godina, nakon što je njezin otac uklonio njezinu majku s te uloge tijekom njihove rastave; tu je dužnost obnašala sve do pada njegove vlade 2000. Studirala je [[Poslovna administracija|poslovnu administraciju]] u Sjedinjenim Američkim Državama na sveučilištima [[Sveučilište Stony Brook|Stony Brook]] i [[Sveučilište u Bostonu|Boston]] te kasnije na [[Sveučilište Columbia|Columbiji]]. Fujimori je ušla u izbornu politiku [[Opći izbori u Peruu 2006.|2006.]], osvojivši mjesto u Kongresu s rekordnim brojem glasova.

==Rani život i obrazovanje==

Keiko Sofía Fujimori Higuchi rođena je 25. svibnja 1975. u četvrti Jesús María u [[Lima|Limi]].&lt;ref name=&quot;DiáriodeNotícias&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dn.pt/mundo/interior/keiko-quer-afastar-a-sombra-do-apelido-fujimori-e-chegar-a-presidencia-5002580.html |title=Keiko quer afastar a sombra do apelido Fujimori e chegar à presidência |website=dn.pt |publisher=[[Diário de Notícias]] |last=Salvador |first=Susana |date=28 January 2016 |access-date=20 September 2020 |language=Portuguese |archive-date=29 January 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129075440/http://www.dn.pt/mundo/interior/keiko-quer-afastar-a-sombra-do-apelido-fujimori-e-chegar-a-presidencia-5002580.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hojadevida2016&quot;&gt;{{Cite web |url=https://infogob.jne.gob.pe/Politico/FichaPolitico/keiko-sofia-fujimori-higuchi_historial-partidario_Q43AyhFWlVg=3h |title=Keiko Sofía Fujimori Higuchi |website=Jurado Nacional de Elecciones (Perú) |publisher=Infogob |access-date=20 September 2020 |language=es |archive-date=4 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201004064046/https://infogob.jne.gob.pe/Politico/FichaPolitico/keiko-sofia-fujimori-higuchi_historial-partidario_Q43AyhFWlVg=3h |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Najstarija je od četvero djece [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]] i [[Susana Higuchi|Susane Higuchi]], te ima troje mlađe braće i sestara, uključujući [[Kenji Fujimori|Kenjija]], koji je kasnije postao zastupnik u Kongresu.&lt;ref name=&quot;af&quot;&gt;{{Cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-16097439 |title=Alberto Fujimori profile: Deeply divisive Peruvian leader |work=[[BBC News]] |date=20 February 2020 |access-date=11 February 2021 |language=en-GB |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125225628/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-16097439 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Memorias de una Recoletana&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www2.caretas.pe/Main.asp?T=3082&amp;S=&amp;id=12&amp;idE=1255&amp;idSTo=0&amp;idA=75179 |title=Memorias de una Recoletana |work=[[Caretas]] |last=Crespo |first=Silvia |date=14 April 2016 |access-date=23 December 2017 |language=es |archive-date=21 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421224455/http://caretas.pe/Main.asp?T=3082&amp;S=&amp;id=12&amp;idE=1255&amp;idSTo=0&amp;idA=75179 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Brak njezinih roditelja bio je obilježen stalnim problemima, a ona je često posredovala između njih.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|p=21}} Ona i njezina braća i sestre pohađali su katoličku školu Colegio Sagrados Corazones Recoleta u Limi.&lt;ref name=&quot;Memorias de una Recoletana&quot;/&gt;{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|p=15}}

Godine 1993. Fujimori je završila srednju školu i preselila se u [[Sjedinjene Američke Države]], upisavši [[Sveučilište Stony Brook]] kako bi studirala [[Poslovna administracija|poslovnu administraciju]].&lt;ref name=&quot;cash&quot;&gt;{{Cite web |url=http://larepublica.pe/30-05-2009/keiko-fujimori-pagaba-estudios-al-cash |title=Keiko Fujimori pagaba estudios al &quot;cash&quot; |publisher=[[La República (Peru)|La República]] |date=30 May 2009 |access-date=22 February 2021 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180412140205/http://larepublica.pe/politica/401070-keiko-fujimori-pagaba-estudios-al-cash |archive-date=12 April 2018}}&lt;/ref&gt; Pohađala je i [[Sveučilište Boston]], koje je završila u svibnju 1997.&lt;ref name=&quot;Hojadevida2016&quot;/&gt;

==Prva dama i rana politička karijera (1994. – 2006.)==

Fujimorino školovanje prekinuto je 1994. godine, kada su se njezini roditelji rastali nakon što je njezina majka, [[Susana Higuchi]], javno optužila [[Alberto Fujimori|njezinog oca]] za korupciju i mučenje, što ga je potaknulo da ukloni Higuchi s ceremonijalne uloge [[Prva dama Perua|Prve dame Perua]].&lt;ref name=&quot;fp&quot;&gt;{{Cite web |date=24 February 2002 |title=Former Peruvian agent backs Fujimori's ex-wife on torture allegations |url=http://www.latinamericanstudies.org/peru/higuchi.htm |access-date=11 February 2021 |agency=[[Associated Press]] |language=en |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125092356/http://www.latinamericanstudies.org/peru/higuchi.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Pozvana kući sa Stony Brooka, Fujimori je preuzela dužnost 23. kolovoza 1994. u dobi od 19 godina, postajući najmlađom prvom damom u Amerikama.&lt;ref name=&quot;fp&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Reyes |first=Víctor |date=14 July 2017 |title=La historia de las primeras damas del Perú en el siglo XXI |url=https://rpp.pe/politica/gobierno/la-historia-de-las-primeras-damas-del-peru-en-el-siglo-xxi-noticia-1064156 |access-date=21 February 2021 |website=RPP |language=es |archive-date=7 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201007235333/https://rpp.pe/politica/gobierno/la-historia-de-las-primeras-damas-del-peru-en-el-siglo-xxi-noticia-1064156 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njezini biografi opisuju tu ulogu kao uglavnom ceremonijalnu i navode da ju je otac odabrao zbog njezine odanosti.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|p=26}} Vodila je Zakladu za djecu Perua, tijelo kojim po tradiciji rukovodi Prva dama, i osnovala dobrotvornu organizaciju koja pruža operacije srca djeci s [[Prirođena srčana mana|urođenim srčanim manama]].&lt;ref name=&quot;Hojadevida2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;experiencia laboral&quot;&gt;{{cite web |url=http://larepublica.pe/politica/903193-keiko-fujimori-admite-que-carece-de-una-experiencia-laboral-solida |title=Keiko Fujimori admite que carece de una experiencia laboral sólida |date=15 December 2015 |work=La República |access-date=23 December 2017 |language=es |archive-date=23 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223102123/http://larepublica.pe/politica/903193-keiko-fujimori-admite-que-carece-de-una-experiencia-laboral-solida |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Na inauguraciji [[brazil]]skog predsjednika [[Fernando Henrique Cardoso|Fernanda Henriquea Cardosa]] 1995. godine, Fujimori je prvi put izrazila ambiciju da postane prva predsjednica Perua, iako je rekla da nevoljko ulazi u politiku, za koju je smatrala da je poremetila njezinu obitelj i mladost.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=60–61}} Njezini roditelji razveli su se 1996.&lt;ref name=&quot;fp&quot;/&gt;

U studenom 2000. godine Alberto Fujimori pobjegao je u [[Japan]] i dao ostavku na predsjedničku dužnost usred velikog korupcijskog skandala; njegova kći pozivala ga je da se umjesto toga vrati i brani pred sudom.&lt;ref name=&quot;DiáriodeNotícias&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.elperiodico.com/es/internacional/20070922/la-huida-de-fujimori-duro-81-meses-5481684 |title=La huida de Fujimori duró 81 meses |agency=Agence France-Presse |publisher=[[El Periódico de Catalunya]] |date=22 September 2007 |access-date=25 October 2020 |language=es |archive-date=6 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201006094308/https://www.elperiodico.com/es/internacional/20070922/la-huida-de-fujimori-duro-81-meses-5481684 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Napustila je Vladin dvor 21. studenog 2000., kada ga je Kongres smijenio s dužnosti, te se — odbivši majčinu ponudu da žive zajedno — preselila k očevoj tetki.&lt;ref name=&quot;kf&quot;&gt;{{Cite web |last=Ortiz de Zárate |first=Roberto |date=6 June 2016 |title=Keiko Fujimori Higuchi |url=https://www.cidob.org/lider-politico/keiko-fujimori-higuchi |access-date=21 February 2021 |website=Barcelona Centre for International Affairs |language=en |archive-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913092753/https://www.cidob.org/lider-politico/keiko-fujimori-higuchi |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nakon posjeta ocu u [[Tokio|Tokiju]] 2001. godine, Fujimori se 2002. preselila u Sjedinjene Američke Države kako bi studirala magistarski studij poslovne administracije na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]], povukavši se iz politike, zapošljavanjem u [[General Motors]]u i usredotočivši se na brak.&lt;ref name=&quot;kf&quot;/&gt;{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=64–65}} Godine 2004. udala se za Marka Vita Villanellu u Limi, na ceremoniji kojom je predsjedao [[Nadbiskupija Lima|nadbiskup Lime]], [[Juan Luis Cipriani Thorne]], nakon čega se par vratio u [[New York City, New York|New York]].&lt;ref name=&quot;kf&quot;/&gt;

Godine 2005. Fujimorin otac rekao joj je da namjerava preseliti u [[Čile]] i kandidirati se na [[Opći izbori u Peruu 2006.|općim izborima 2006.]]{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=64–65}} Stigao je u [[Santiago de Chile|Santiago]] 6. studenog 2005., no ubrzo je uhićen od strane [[Interpol]]a i isključen iz utrke.&lt;ref name=&quot;kf&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=19 April 2011 |title=Candidata Fujimori 'jura' que não anistiará pai se eleita |url=https://oglobo.globo.com/mundo/candidata-fujimori-jura-que-nao-anistiara-pai-se-eleita-2794801 |access-date=21 February 2021 |website=O Globo |language=pt-BR |archive-date=10 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910041505/https://oglobo.globo.com/mundo/candidata-fujimori-jura-que-nao-anistiara-pai-se-eleita-2794801 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==Kongres Perua (2006. – 2011.)==
[[File:Keiko Fujimori 2.jpg|thumb|Fujimori 2010. godine]]
Nakon očevog uhićenja u Čileu 2005. godine, Fujimori je prekinula boravak u Sjedinjenim Američkim Državama i vratila se u Peru kako bi se kandidirala, dijelom i kako bi se zalagala za njegovo oslobađanje.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=64–65}} Budući da je Albertu bio zabranjen nastup na [[Opći izbori u Peruu 2006|izborima 2006.]], njegovi pristaše osnovali su [[Savez za budućnost (Peru)|Savez za budućnost]] (Alianza por el Futuro); Fujimori, tada 31-godišnjakinja i ustavno premlada za predsjedničku kandidaturu, predvodila je stranačku listu za [[Lima|Limu]].&lt;ref name=&quot;kf&quot; /&gt; Izabrana je sa 602.869 glasova — najviše od svih kandidata u zemlji i tada rekordnim brojem za peruanskog zastupnika — dok je predsjednička kandidatkinja koalicije, [[Martha Chávez]], završila na četvrtom mjestu, a savez je osvojio 13 od 120 mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29 January 2020 |title=Los más votados en estas elecciones y las votaciones históricas de los últimos 20 años |url=https://elcomercio.pe/politica/los-mas-votados-en-estas-elecciones-y-las-votaciones-historicas-de-los-ultimos-20-anos-onpe-noticia/ |access-date=21 February 2021 |work=El Comercio |language=es |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126142557/https://elcomercio.pe/politica/los-mas-votados-en-estas-elecciones-y-las-votaciones-historicas-de-los-ultimos-20-anos-onpe-noticia/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Elecciones Presidenciales, Congresales y de Parlamento Andino Perú 2006 |url=https://www.web.onpe.gob.pe/modElecciones/elecciones/resultados2006/1ravuelta/index.onpe |access-date=21 February 2021 |website=ONPE |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dok je bila u Kongresu, bila je zastupnica niskog profila, ali istaknuta glasnogovornica pokreta. Usredotočila se na mjere kaznenog pravosuđa, bezuspješno pokušavajući uvesti smrtnu kaznu za terorizam i druga teška kaznena djela te zagovarajući strože kazne za povratnike.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2011 |title=Keiko Fujimori: &quot;Ha llegado el momento de evaluar la pena de muerte&quot; |work=El Comercio |url=http://archivo.elcomercio.pe/politica/gobierno/keiko-fujimori-ha-llegado-momento-evaluar-pena-muerte-noticia-621389 |access-date=21 February 2021 |language=es |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910082527/http://archivo.elcomercio.pe/politica/gobierno/keiko-fujimori-ha-llegado-momento-evaluar-pena-muerte-noticia-621389 |archive-date=10 September 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ks&quot;&gt;{{Cite web |date=9 September 2017 |title=Keiko se ausentó 500 días del Congreso |work=La República |url=http://larepublica.pe/07-04-2011/keiko-se-ausento-500-dias-del-congreso |access-date=21 February 2021 |language=es |archive-url=https://web.archive.org/web/20170909233547/http://larepublica.pe/07-04-2011/keiko-se-ausento-500-dias-del-congreso |archive-date=9 September 2017}}&lt;/ref&gt; Podnijela je oko 20 prijedloga zakona u pet godina, od kojih je šest usvojeno, a kritizirana je zbog izostanaka s oko 500 sjednica tijekom mandata u kojem je koristila porodiljni dopust i putovala u inozemstvo, uključujući radi završetka studija na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Los cuatro momentos políticos de Keiko Fujimori |url=https://www.elespectador.com/noticias/elmundo/los-cuatro-momentos-politicos-de-keiko-fujimori-articulo-626506/ |access-date=21 February 2021 |website=El Espectador |language=es |archive-date=20 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920175428/http://www.elespectador.com/noticias/elmundo/los-cuatro-momentos-politicos-de-keiko-fujimori-articulo-626506 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ks&quot; /&gt; Godine 2008. osnovala je novu stranku, [[Sila 2011.]] (kasnije preimenovanu u Narodnu silu), kako bi ujedinila fujimorizam oko predsjedničke kandidature 2011.&lt;ref name=&quot;Britannica-KF&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Keiko Fujimori |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Keiko-Fujimori |access-date=2 July 2026 |language=en |archive-date=2 July 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260702202049/https://www.britannica.com/biography/Keiko-Fujimori |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==Predsjedničke kampanje==

Fujimori se kandidirala za predsjednicu na četiri uzastopna opća izbora ([[Opći izbori u Peruu 2011.|2011.]], [[Opći izbori u Peruu 2016.|2016.]], [[Opći izbori u Peruu 2021.|2021.]] i [[Opći izbori u Peruu 2026.|2026.]]) i jedina je kandidatkinja u modernoj peruanskoj povijesti koja je ušla u četiri uzastopna predsjednička druga kruga. Izgubila je prva tri s malom razlikom glasova prije nego što je pobijedila [[Roberto Sánchez (političar)|Roberta Sáncheza]] 2026., postajući prvom ženom izabranom za predsjednicu Perua i vraćajući [[fujimorizam]] na vlast 25 godina nakon pada vlade njezina oca. Njezini programi dosljedno su kombinirali stroge sigurnosne politike s obranom peruanskog tržišnog gospodarskog modela.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Taj |first=Mitra |last2=Glatsky |first2=Genevieve |date=29 June 2026 |title=Peru's Presidential Vote Gives the Right in Latin America Another Win |url=https://www.nytimes.com/2026/06/29/world/americas/peru-presidential-election-keiko-fujimori-conservative.html |work=The New York Times |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cepr2026&quot;&gt;{{cite web |title=Peru Election 2026: Key Candidates, Issues, and Concerns |url=https://cepr.net/publications/perus-run-off-presidential-election-what-you-need-to-know/ |publisher=Center for Economic and Policy Research |date=Lipanj 2026. |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Keiko Fujimori Presidente (2011).jpg|thumb|Mural u znak podrške Fujimori tijekom [[Opći izbori u Peruu 2011.|općih izbora 2011.]] godine.]]
Godine 2011., kandidirajući se za novoosnovanu [[Sila 2011.|Silu 2011.]], kampanjom se oslanjala na očev uspjeh u borbi protiv terorizma i gospodarske nestabilnosti, istovremeno pripisujući njegove zločine uglavnom [[Vladimiro Montesinos|Vladimiru Montesinosu]] i obećavši da ga neće pomilovati. U prvom krugu završila je na drugom mjestu s 23,6% glasova te izgubila drugi krug od [[Ollanta Humala]], 48,66% prema 51,34%. Stranka, preimenovana u ''Fuerza Popular'' 2013. godine, reorganizirala se na nacionalnoj razini uoči druge kandidature.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Elecciones Generales 2011 Segunda Elección Presidencial |url=https://www.web.onpe.gob.pe/ |publisher=ONPE |date=15 June 2011 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. uvjerljivo je pobijedila u prvom krugu s oko 40% glasova, a Narodna sila osvojila je 73 od 130 mjesta u Kongresu, no njezina prednost u drugom krugu se urušila usred optužbi za pranje novca protiv glavnog tajnika stranke [[Joaquín Ramírez|Joaquína Ramíreza]] i obnavljanja antifujimorističke mobilizacije; izgubila je od [[Pedro Pablo Kuczynski|Pedra Pabla Kuczynskoga]] za otprilike 41.000 glasova (49,88% prema 50,12%).&lt;ref&gt;{{Cite web |date=9 June 2016 |title=Após apuração de 100% dos votos no Peru, Kuczynski conquista 50,12% |url=https://www.rfi.fr/br/americas/20160609-com-502-kuczynski-vence-eleicoes-presidenciais-no-peru-fujimori-keiko |publisher=Radio France Internationale |language=pt-BR}}&lt;/ref&gt;

Godine 2021. prošla je iz prvog kruga s 13,4% glasova, svojim najnižim udjelom, te izgubila drugi krug od [[Pedro Castillo|Pedra Castilla]] za otprilike 44.000 glasova (49,87% prema 50,13%).&lt;ref name=&quot;ff&quot;&gt;{{Cite web |last=Collyns |first=Dan |date=8 June 2021 |title=Peru elections: Fujimori's fraud claims criticised as rival's narrow lead widens |url=http://www.theguardian.com/world/2021/jun/08/keiko-fujimori-claims-irregularities-peru-presidential-election-pedro-castillo |website=[[The Guardian]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Bibliografija==
* {{Cite book |last=Vásquez de Velasco |first=Valerie |title=Señora K: ni víctima, ni heroína |last2=Lira |first2=Ariana |last3=Llanos |first3=Beatriz |last4=Huertas |first4=Mabel |date=2020 |publisher=Página Once |isbn=978-612-48188-6-8 |edition=Primera edición |series=Colección Segunda vuelta |location=Lima |language=es |trans-title=Gospođa K: ni žrtva ni heroina}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}
* [https://www.youtube.com/@keikofujimorih Službeni Youtube kanal]
* [https://youtube.com/playlist?list=PLGYJ11EBxyi5UU40K-K2lNdGb8llZ7pDK&amp;si=i7b3mw5I8nONueg- Službeni podcast „Konfesiones”] (na španjolskom)

{{GLAVNIRASPORED:Fujimori, Keiko}}
[[Kategorija:Životopisi, Lima]]
[[Kategorija:Peruanski političari]]
[[Kategorija:Protukomunisti]]</text>
      <sha1>8aq3lz4rweqf7r1ulognv6ho7sz7l0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henrietta Engleska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815172</id>
    <revision>
      <id>7520927</id>
      <parentid>7520506</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:45:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Brak */</comment>
      <origin>7520927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2768" sha1="6syth4w8ctsviwdvlqnyp29zmirvpdx" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Henrijeta, orleanska vojvotkinja&lt;br&gt;&lt;small&gt;Henrijeta Ana Engleska&lt;/small&gt;
| slika                = Attributed to Jean Nocret - Portrait of Henriette of England as Pallas.jpg
| opis                 =Henrijeta Ana kao božica 
| titula               =vojvotkinja Orléansa
| vladavina            = 1661. — 1670.
| supruga              = 
| supruge              = 
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = 
| puno ime             = 
| postumno ime        = 
| dinastija            = 
| vladarska himna      =
| otac                 = 
| majka                = 
| datum rođenja        =1644.
| mjesto rođenja       =[[Kraljevina Engleska]]
| datum smrti          =1670.
| mjesto smrti         =Château de Saint-Cloud, [[Kraljevina Francuska]]
| vjera                =
}}
'''Henrijeta Engleska''' ('''Henrietta Ana Stuart''') ([[Exeter]], [[Engleska]], 1644. – Château de Saint-Cloud, Francuska, 30. lipnja 1670.) bila je [[princeza]] [[Kraljevina Engleska|Engleske]] i [[Orléans|orleanska]] vojvotkinja. Bila je najmlađe dijete [[Karlo I., kralj Engleske|engleskoga kralja Karla I.]] i njegove supruge Henrijete Marije Francuske.

Princeza Henrijeta bila je sestrična francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV. Velikog]]. 

Sa svojom je majkom Henrijeta bila iznimno bliska. Kraljičin je porod bio dosta težak – Henrijeta Ana rođena je u lipnju 1644. godine. U katedrali u Exeteru, Henrijeta je krštena.
== Bijeg u Francusku ==
[[Datoteka:Jean Petitot - Henrietta, Duchesse d'Orleans - Harley Gallery, Welbeck Abbey.png|197px|mini|lijevo|Henrijetin portret]]
Nakon što su Henrijeta i njena majka stigle u Kraljevinu Francusku, Henrijetu su nazvali „Ana“ u čast [[Ana Austrijska|Ane Austrijske]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fraser |first=Antonia |author-link=Antonia Fraser |title=Love and Louis XIV: The Women in the Life of the Sun King |publisher=Anchor Books |location=London |year=2006 |isbn=978-0-7538-2293-7}}&lt;/ref&gt; Tijekom [[Građanski rat|građanskoga rata]], Henrijeta je s majkom bila u Louvreu.

== Brak ==
Godine 1661., Lujev brat [[Filip I., vojvoda Orléansa|Filip, vojvoda orleanski]], oženio se Henrijetom, koja je bila poznata kao „''Madame'', vojvotkinja orleanska“. Prvo dijete vojvode Filipa i vojvotkinje Henrijete bila je [[Marija Lujza Orleanska]]. Henrijeta je rodila i [[Filip Karlo Orleanski|Filipa Karla]] Orleanskog, [[Grofovi i vojvode Valoisa|vojvodu Valoisa]]; Filip Karlo umro je kao dijete.

Dana 27. kolovoza 1669., Henrijeta rađa kćer, koja je poznata kao [[Ana Marija Orleanska]], a postala je kraljicom Sicilije.

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Engleske princeze]]
[[Kategorija:Francuske princeze]]
[[Kategorija:Stuarti]]</text>
      <sha1>6syth4w8ctsviwdvlqnyp29zmirvpdx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Marczaly</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815174</id>
    <revision>
      <id>7521079</id>
      <parentid>7519802</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T11:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lovro.milas</username>
        <id>323001</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7521079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1875" sha1="degpx004q5rnp0ey636phhunqvk4zby" xml:space="preserve">Ivan II. Marczaly (?-[[1459.|1459]].) bio je hrvatski [[plemić]] i [[Ban|slavonski ban.]]

{{Infookvir hrvatski plemić|ime=Ivan II. Marczaly|titula=Slavonski ban|otac=[[Nikola Marczaly]]|djeca=Katarina|datum_rođenja=?|datum_smrti=[[1459.]]|prethodnik=[[Ulrik II. Celjski]]|nasljednik=[[Ivan Vitovec]]&lt;br&gt;[[Nikola Iločki]]|vladavina=[[1457.]]-[[1457.]]|kuća=[[Marczaly]]}}

== Životopis ==
Bio je sin [[Erdelj|erdeljskog]] vojvode Nikole Marczalyja, braća su mu bili severinski [[ban]] Mirko, Stjepan i čanadski biskup Ladislav. Za života je obnašao dužnosti župana [[Virovitička županija|virovitičke]], [[Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)|šomodske]], [[Zalska županija|zalske]] i [[Tamiška županija|tamiške]] županije. Od [[1435.|1435]]. bio je kraljev glavni vratar, a [[1456.|1456]]. [[Kumani|kumanski]] sudac. Godine [[1457.|1457]]. postaje slavonski ban.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=MARCZALY - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marczaly|access-date=2026-07-11|website=hbl.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;

Mirko i Ivan su [[1429.|1429]]. stekli grad [[Virovitica|Viroviticu]], dotad kraljevski posjed, prvo kao zalog, a [[1437.|1437]]. i trajno, te su ondje oko [[1440.|1440]]. podigli utvrdu. Godine [[1449.|1449]]. darovao je [[Red svetog Pavla prvog pustinjaka|pavlinima]] iz [[Špišić Bukovica|Bakve]] žitne i vinske desetine koje su [[kmetovi]] dosad davali virovitičkoj utvrdi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Spremajući se na hdočašće u [[Rim]] i [[Sveta Zemlja|Svetu zemlju]], oporukom je 1455. darivao crkvene ustanove, među kojima [[Pavlini|pavlinski]] samostan u [[Špišić Bukovica|Bakvi]] i [[Dobra Kuća|Dobroj Kući]] te župnu crkvu, hospital, franjevački i dominikanski samostan u [[Virovitica|Virovitici]]. Imao je kćer Katarinu koja se udala za Jurja Schwampeka Ljutomerskoga.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==</text>
      <sha1>degpx004q5rnp0ey636phhunqvk4zby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1935./36.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815254</id>
    <revision>
      <id>7520916</id>
      <parentid>7520475</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:06:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Potiska skupina</comment>
      <origin>7520916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5778" sha1="f6ix33z7oryz1vrggbcbtzy5bhb4jts" xml:space="preserve">{{radovi}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza &lt;br&gt; I. razred    
| sezona                    = 1935./36. 
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] 
| stupanj lige              = Podsavez (I. / II.)   
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 16 &lt;br&gt; &lt;small&gt; (2 skupine) &lt;/small&gt;   
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.|1934./35. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (I. razred) &lt;/small&gt;]]  
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (I. razred) &lt;/small&gt;]]
}}

''I.B razred'' prvenstva [[Subotički nogometni podsavez|Subotičkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je 16 klubova u dvije skupine. &lt;br&gt; 
''I.B razred'' je formiran iz ''Provincijskih'' skupina ''I. razreda'' prvenstva ''Subotičkog podsaveza''. U ''I.A razredu'' je postojala ''&quot;Opće-Bačka skupina&quot;'', dok su u ''I.B razredu'' bile ''&quot;Srednjebačka&quot;'' i ''&quot;Potiska&quot;'' skupina. Iako drugi stupanj prvenstva, pobjednici skupina ''I.B razreda'' su također razigravali za prvaka ''Subotičkog podsaveza''. &lt;br&gt; 
Prvak ''Subotičkog podsaveza'' je bio ''[[ŽAK Subotica|&quot;ŽAK&quot;]]'' iz [[Subotica|Subotice]]. &lt;br&gt; 
Za sezonu 1936./37. je ukinut ''I.B razred'', ali je nanovo formiran za sezonu 1937./38. &lt;br&gt; 

== Sustav natjecanja == 
16 klubova je igralo skupine dvokružnim ligaškim sustavom (''&quot;Potiska&quot;'' i ''&quot;Srednjebačka&quot;'' skupina). Prvaci skupina ''I.A'' i ''I.B'' razreda su potom igrali dvokružnu ligu za prvaka ''Subotičkog podsaveza''. 

== Natjecanje po skupinama == 

=== Srednjebačka skupina === 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;|Vrbaški SC (Vrbas) ||16 ||12 ||1 ||3 ||47 ||14 ||25 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|Sivački SK (Sivac) ||16 ||11 ||2 ||3 ||36 ||18 ||24 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|Somborski AK (Sombor) ||16 ||7 ||3 ||6 ||26 ||40 ||17 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||16 ||6 ||3 ||7 ||33 ||30 ||15 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|Jugoslovenski SK Kula ||16 ||5 ||5 ||6 ||28 ||33 ||15 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Crvenka|Crvenački SK Crvenka]] ||16 ||6 ||2 ||8 ||29 ||25 ||14 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|ŽAK Sombor ||16 ||3 ||8 ||5 ||18 ||28 ||14 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||16 ||3 ||6 ||7 ||21 ||33 ||12 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|Slavija Sombor ||16 ||2 ||4 ||10 ||23 ||40 ||8 
|-
|}
* Bajmok – tadašnji naziv za [[Bajmak]] 
* ''Vrbaški SC'' – prvotno je ždrijeban u ''Potisku skupinu'', ali nakon žalbe prebačen u ''Srednjebačku skupinu'', te je sve utakmice odigrao u 1936. godini 

=== Potiska skupina === 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;|Jugosloven Senta ||12 ||8 ||3 ||1 ||32 ||17 ||19 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] ||12 ||7 ||3 ||2 ||25 ||15 ||17 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[FK AFK Ada|Plava Zvezda Ada]] ||12 ||7 ||1 ||4 ||26 ||23 ||15 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|Slavija Stari Bečej ||12 ||5 ||1 ||6 ||25 ||24 ||11 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|Molac (Mol) ||12 ||3 ||3 ||6 ||26 ||28 ||9 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|Obilić Novi Kneževac ||12 ||3 ||1 ||8 ||13 ||26 ||7 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Čantavir|Čantavirski AK (Čantavir)]] ||12 ||2 ||2 ||8 ||16 ||30 ||6 
|-
| ||align=&quot;left&quot;|Vrbaški SC (Vrbas) ||colspan=&quot;7&quot;|&lt;small&gt; ''ždrijebani u natjecanje 
|} 
* Stari Bečej – tadašnji naziv za naselje [[Bečej]] 
* ''Vrbaški SC'' – prvotno je ždrijeban u ''Potisku skupinu'', ali nakon žalbe prebačen u ''Srednjebačku skupinu''
* ''Čantavirski AK'' – započeli natjecanje pod imenom ''Triglav'' 

== Za prvaka Podsaveza ==

; Sudionici 

== Povezani članci == 
* [[Subotički nogometni podsavez]] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 379-381  
* [https://web.archive.org/web/20180805020421/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936 / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva 
* [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu exyufudbal.in.rs, Miroslav Novalović: ''Fudbal u Vrbasu 1899-1945'', Subotica, 2020.], {{ISBN|978-86-900942-2-6}}, str. 93-97, preuzeto 12. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt;  

{{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} 
{{YU nogomet 1935./36.}}

[[Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|1935-36 IB]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Subotica IB]]</text>
      <sha1>f6ix33z7oryz1vrggbcbtzy5bhb4jts</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520938</id>
      <parentid>7520916</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:05:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Za prvaka Podsaveza */</comment>
      <origin>7520938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6677" sha1="mdezyvp2izcj56e3jr0czdq2nswy1fh" xml:space="preserve">{{radovi}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza &lt;br&gt; I. razred    
| sezona                    = 1935./36. 
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] 
| stupanj lige              = Podsavez (I. / II.)   
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 16 &lt;br&gt; &lt;small&gt; (2 skupine) &lt;/small&gt;   
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.|1934./35. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (I. razred) &lt;/small&gt;]]  
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (I. razred) &lt;/small&gt;]]
}}

''I.B razred'' prvenstva [[Subotički nogometni podsavez|Subotičkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je 16 klubova u dvije skupine. &lt;br&gt; 
''I.B razred'' je formiran iz ''Provincijskih'' skupina ''I. razreda'' prvenstva ''Subotičkog podsaveza''. U ''I.A razredu'' je postojala ''&quot;Opće-Bačka skupina&quot;'', dok su u ''I.B razredu'' bile ''&quot;Srednjebačka&quot;'' i ''&quot;Potiska&quot;'' skupina. Iako drugi stupanj prvenstva, pobjednici skupina ''I.B razreda'' su također razigravali za prvaka ''Subotičkog podsaveza''. &lt;br&gt; 
Prvak ''Subotičkog podsaveza'' je bio ''[[ŽAK Subotica|&quot;ŽAK&quot;]]'' iz [[Subotica|Subotice]]. &lt;br&gt; 
Za sezonu 1936./37. je ukinut ''I.B razred'', ali je nanovo formiran za sezonu 1937./38. &lt;br&gt; 

== Sustav natjecanja == 
16 klubova je igralo skupine dvokružnim ligaškim sustavom (''&quot;Potiska&quot;'' i ''&quot;Srednjebačka&quot;'' skupina). Prvaci skupina ''I.A'' i ''I.B'' razreda su potom igrali dvokružnu ligu za prvaka ''Subotičkog podsaveza''. 

== Natjecanje po skupinama == 

=== Srednjebačka skupina === 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;|Vrbaški SC (Vrbas) ||16 ||12 ||1 ||3 ||47 ||14 ||25 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|Sivački SK (Sivac) ||16 ||11 ||2 ||3 ||36 ||18 ||24 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|Somborski AK (Sombor) ||16 ||7 ||3 ||6 ||26 ||40 ||17 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||16 ||6 ||3 ||7 ||33 ||30 ||15 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|Jugoslovenski SK Kula ||16 ||5 ||5 ||6 ||28 ||33 ||15 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Crvenka|Crvenački SK Crvenka]] ||16 ||6 ||2 ||8 ||29 ||25 ||14 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|ŽAK Sombor ||16 ||3 ||8 ||5 ||18 ||28 ||14 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||16 ||3 ||6 ||7 ||21 ||33 ||12 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|Slavija Sombor ||16 ||2 ||4 ||10 ||23 ||40 ||8 
|-
|}
* Bajmok – tadašnji naziv za [[Bajmak]] 
* ''Vrbaški SC'' – prvotno je ždrijeban u ''Potisku skupinu'', ali nakon žalbe prebačen u ''Srednjebačku skupinu'', te je sve utakmice odigrao u 1936. godini 

=== Potiska skupina === 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;|Jugosloven Senta ||12 ||8 ||3 ||1 ||32 ||17 ||19 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] ||12 ||7 ||3 ||2 ||25 ||15 ||17 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[FK AFK Ada|Plava Zvezda Ada]] ||12 ||7 ||1 ||4 ||26 ||23 ||15 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|Slavija Stari Bečej ||12 ||5 ||1 ||6 ||25 ||24 ||11 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|Molac (Mol) ||12 ||3 ||3 ||6 ||26 ||28 ||9 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|Obilić Novi Kneževac ||12 ||3 ||1 ||8 ||13 ||26 ||7 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Čantavir|Čantavirski AK (Čantavir)]] ||12 ||2 ||2 ||8 ||16 ||30 ||6 
|-
| ||align=&quot;left&quot;|Vrbaški SC (Vrbas) ||colspan=&quot;7&quot;|&lt;small&gt; ''ždrijebani u natjecanje 
|} 
* Stari Bečej – tadašnji naziv za naselje [[Bečej]] 
* ''Vrbaški SC'' – prvotno je ždrijeban u ''Potisku skupinu'', ali nakon žalbe prebačen u ''Srednjebačku skupinu''
* ''Čantavirski AK'' – započeli natjecanje pod imenom ''Triglav'' 

== Za prvaka Podsaveza ==
Igrali prvaci skupina ''I.a'' i ''I.B razreda''. &lt;br&gt; 
Igrano u svibnju 1936. godine. 

; Sudionici
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!razred !!skupina !!klub !!napomene 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|I.A razred ||Subotička ||[[ŽAK Subotica]] ||&lt;small&gt; 
|-
|Opće-Bačka ||[[FK Tekstilac Odžaci|Odžački SC (Odžaci)]] ||&lt;small&gt; 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|I.B razred |||Srednjebačka ||Vrbaški SC (Vrbas) ||&lt;small&gt; 
|-
|Potiska ||Jugosloven Senta ||&lt;small&gt; 
|-
|}

; Ljestvica
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align: center&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[ŽAK Subotica]] ||6 ||6 ||0 ||0 ||20 ||2 ||12 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[FK Tekstilac Odžaci|Odžački SC (Odžaci)]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||8 ||8 ||6 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|Jugosloven Senta ||6 ||2 ||0 ||4 ||9 ||18 ||4 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|Vrbaški SC (Vrbas) ||6 ||1 ||0 ||5 ||5 ||14 ||2 
|-
|}

== Povezani članci == 
* [[Subotički nogometni podsavez]] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 379-381  
* [https://web.archive.org/web/20180805020421/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936 / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva 
* [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu exyufudbal.in.rs, Miroslav Novalović: ''Fudbal u Vrbasu 1899-1945'', Subotica, 2020.], {{ISBN|978-86-900942-2-6}}, str. 93-97, preuzeto 12. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt;  

{{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} 
{{YU nogomet 1935./36.}}

[[Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|1935-36 IB]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Subotica IB]]</text>
      <sha1>mdezyvp2izcj56e3jr0czdq2nswy1fh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarcopteryx</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815267</id>
    <revision>
      <id>7520605</id>
      <timestamp>2026-07-12T13:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Sarcopteryx'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Sapindaceae]] | subfamilia   = [[Sapindoideae]] | tribus       = [[Cupanieae]] | genus        = '''''Sarcopteryx''''' | genus_autorstvo =[[Radlk.]] }} ''''...«.</comment>
      <origin>7520605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3332" sha1="ha2nffv4d3zl3kdor1b6sbwui8skxcl" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Sarcopteryx''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Sarcopteryx'''''
| genus_autorstvo =[[Radlk.]]
}}
'''''Sarcopteryx'''''  je biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]], prirodno rasprostranjen od [[Maluku]]a do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i istočne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36562-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
Rod ''Sarcopteryx'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; obuhvaća prividno poligamne [[grm]]ove ili [[Stablo|stabla]]. Biljke su obrasle jednostavnim dlačicama i crvenim žljezdastim dlačicama. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, sastavljeni od jednog do pet parova liski cjelovitog ruba, dok je krajnja liska zakržljala. [[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka, a mogu biti jednostavni ili građeni kao tirsovi.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini pet [[lap]]ova koji su pri osnovi srasli, dok se u [[pup]]u dodiruju rubovima. Vjenčić se sastoji od pet latica s jasno izraženim noktom. Iznad nokta svaka latica nosi dva razdijeljena ili nazubljena privjeska, koji ponekad imaju grebenaste izrasline. Nektarijski disk je prstenast, a cvijet ima osam prašnika. Peludna zrnca su sinkolporatna ili parasinkolporatna, sitno naborane do naborano-mrežaste površine.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

Plodnica je građena od triju plodnih listova, a u svakom se pretincu nalazi po jedan sjemeni zametak. Vrat [[Tučak|tučka]] je tanak i nitast. [[Plod]] je tropretinčasta, kožasto-drvenasta čahura koja se otvara uzduž sredine svakog pretinca. Svaki pretinac na leđnoj strani ima usko krilce.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

[[Sjemenke]] su potpuno obavijene arilodom, koji je otvoren na leđnoj strani i pri osnovi ima privjesak nalik funikulu. Sjemena ljuska tanka je i papirasta.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Rod obuhvaća dvanaest do trinaest vrsta rasprostranjenih u istočnoj Australiji, na Molučkim otocima i Novoj Gvineji.

== Vrste ==
# ''[[Sarcopteryx acuminata]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx brachyphylla]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx caudata]] &lt;''small&gt;Welzen&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx coriacea]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx crispata]]'' &lt;small&gt;Welzen&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx martyana]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx montana]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx reticulata]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx rigida]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx rubiginosa]]'' &lt;small&gt;Welzen&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx squamosa]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx stipata]]'' &lt;small&gt;(Benth.) Radlk.&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]</text>
      <sha1>ha2nffv4d3zl3kdor1b6sbwui8skxcl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520607</id>
      <parentid>7520605</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T13:22:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3370" sha1="161s1z20j2ulefm2ieazo5arim8lw0m" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Sarcopteryx''
| slika        = Sarcopteryx montana.jpg
| slika_opis   = ''S. montana''.
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Sarcopteryx'''''
| genus_autorstvo =[[Radlk.]]
}}
'''''Sarcopteryx'''''  je biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]], prirodno rasprostranjen od [[Maluku]]a do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i istočne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36562-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
Rod ''Sarcopteryx'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; obuhvaća prividno poligamne [[grm]]ove ili [[Stablo|stabla]]. Biljke su obrasle jednostavnim dlačicama i crvenim žljezdastim dlačicama. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, sastavljeni od jednog do pet parova liski cjelovitog ruba, dok je krajnja liska zakržljala. [[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka, a mogu biti jednostavni ili građeni kao tirsovi.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini pet [[lap]]ova koji su pri osnovi srasli, dok se u [[pup]]u dodiruju rubovima. Vjenčić se sastoji od pet latica s jasno izraženim noktom. Iznad nokta svaka latica nosi dva razdijeljena ili nazubljena privjeska, koji ponekad imaju grebenaste izrasline. Nektarijski disk je prstenast, a cvijet ima osam prašnika. Peludna zrnca su sinkolporatna ili parasinkolporatna, sitno naborane do naborano-mrežaste površine.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

Plodnica je građena od triju plodnih listova, a u svakom se pretincu nalazi po jedan sjemeni zametak. Vrat [[Tučak|tučka]] je tanak i nitast. [[Plod]] je tropretinčasta, kožasto-drvenasta čahura koja se otvara uzduž sredine svakog pretinca. Svaki pretinac na leđnoj strani ima usko krilce.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

[[Sjemenke]] su potpuno obavijene arilodom, koji je otvoren na leđnoj strani i pri osnovi ima privjesak nalik funikulu. Sjemena ljuska tanka je i papirasta.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Rod obuhvaća dvanaest do trinaest vrsta rasprostranjenih u istočnoj Australiji, na Molučkim otocima i Novoj Gvineji.

== Vrste ==
# ''[[Sarcopteryx acuminata]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx brachyphylla]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx caudata]] &lt;''small&gt;Welzen&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx coriacea]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx crispata]]'' &lt;small&gt;Welzen&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx martyana]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx montana]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx reticulata]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx rigida]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx rubiginosa]]'' &lt;small&gt;Welzen&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx squamosa]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcopteryx stipata]]'' &lt;small&gt;(Benth.) Radlk.&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]</text>
      <sha1>161s1z20j2ulefm2ieazo5arim8lw0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hill (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815268</id>
    <revision>
      <id>7520646</id>
      <timestamp>2026-07-12T14:19:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1354038282|Hill (crater)]]«</comment>
      <origin>7520646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2032" sha1="bcqlb1gaaxyvh1gc6yrcimpsfrtwshr" xml:space="preserve">
{{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Hill crater AS15-M-0385.jpg|image_size=|caption=[[Apollo 15]] image|coordinates={{coord|20.9|N|40.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=16 km|depth=3.24&lt;ref name=Croft_1978/&gt; km|colong=320|eponym=[[George William Hill|George W. Hill]]}}
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|desno|mini|Krater Hill (dolje desno) i krater Carmichael!! (gore lijevo) iz Apolla 15!!. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Hill_crater_AS15-P-9526.jpg|desno|mini|Kosi pogled na brdo također iz Apolla 15]]
'''Hill''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi zapadno od istaknutog kratera Macrobius!!, blizu istočnog ruba Sinus Amorisa!!. Njegov promjer je 16&amp;nbsp;km. Ime je dobio po američkom astronomu Georgeu Williamu Hillu!!. Prije je bio označen kao Macrobius B. Nalazi se sjevero-sjeveroistočno od Carmichaela!!, još jednog preimenovanog satelitskog kratera Macrobiusa.

Ovo je kružni krater u obliku zdjele s unutarnjim zidom koji ima relativno visok [[albedo]] u usporedbi s okolnim terenom. Unutarnji zidovi su simetričnog oblika i blago se spuštaju do malog dna u središnjoj točki, površine otprilike jedne četvrtine promjera kratera. Ova formacija nije značajno erodirana i inače se ne razlikuje od mnogih sličnih kratera na [[Mjesec|Mjesecu]].

== Izvori ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;&gt;{{Cite conference|title=Lunar crater volumes: Interpretation by models of impact cratering and upper crustal structure|last=Croft|first=S. K.|conference=Lunar and Planetary Science Conference, 9th, Houston, Tex., March 13-17, 1978, Proceedings (A79-39253 16-91)|volume=3|year=1978|page=3711–3733|location=New York|publisher=Pergamon Press, Inc.|bibcode=1978LPSC....9.3711C}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

=== Literatura ===
 

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c1_1/ LTO-43C1 Brdo] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI.
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>bcqlb1gaaxyvh1gc6yrcimpsfrtwshr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520654</id>
      <parentid>7520646</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:27:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7520654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5257" sha1="5klgknrzjmdq03g8o6mixc4820pp11p" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Hill crater AS15-M-0385.jpg
| slika_opis = Foto: [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|20.9|N|40.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 16 km
| dubina = 3.24 km&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;/&gt;
| kolongituda = 320
| nastanak = 
| eponim = [[George William Hill|George W. Hill]], američki astronom
}}
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|desno|mini|300px|Krater Hill (dolje desno) i krater [[Carmichael (krater)|Carmichael]] (gore lijevo) iz [[Apollo 15|Apolla 15]]. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Hill_crater_AS15-P-9526.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na brdo također iz Apolla 15]]
'''Hill''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi zapadno od istaknutog kratera [[Macrobius (krater)|Macrobius]], blizu istočnog ruba [[Sinus Amoris]]a. Njegov promjer je 16&amp;nbsp;km. Ime je dobio po američkom astronomu [[George William Hill|Georgeu Williamu Hillu]]. Prije je bio označen kao Macrobius B. Nalazi se sjevero-sjeveroistočno od Carmichaela!!, još jednog preimenovanog satelitskog kratera Macrobiusa.

Ovo je kružni krater u obliku zdjele s unutarnjim zidom koji ima relativno visok [[albedo]] u usporedbi s okolnim terenom. Unutarnji zidovi su simetričnog oblika i blago se spuštaju do malog dna u središnjoj točki, površine otprilike jedne četvrtine promjera kratera. Ova formacija nije značajno erodirana i inače se ne razlikuje od mnogih sličnih kratera na [[Mjesec]]u.

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=Croft_1978&gt;{{cite conference
 | title=Lunar crater volumes: Interpretation by models of impact cratering and upper crustal structure
 | last=Croft | first=S. K.
 | conference=Lunar and Planetary Science Conference, 9th, Houston, Tex., March 13-17, 1978, Proceedings (A79-39253 16-91)
 | volume=3 | year=1978 | page=3711–3733
 | location=New York | publisher=Pergamon Press, Inc.
 | bibcode=1978LPSC....9.3711C }}&lt;/ref&gt;
}}

=== Literatura ===
{{Refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{Refend}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c1_1/ LTO-43C1 Brdo] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI.

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>5klgknrzjmdq03g8o6mixc4820pp11p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520656</id>
      <parentid>7520654</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:28:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5253" sha1="1nk80dtkdcjvnpephbf9wtcs1wya9gu" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Hill crater AS15-M-0385.jpg
| slika_opis = Foto: [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|20.9|N|40.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 16 km
| dubina = 3.24 km&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;/&gt;
| kolongituda = 320
| nastanak = 
| eponim = [[George William Hill|George W. Hill]], američki astronom
}}
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|desno|mini|300px|Krater Hill (dolje desno) i krater [[Carmichael (krater)|Carmichael]] (gore lijevo) iz [[Apollo 15|Apolla 15]]. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Hill_crater_AS15-P-9526.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na brdo također iz Apolla 15]]
'''Hill''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi zapadno od istaknutog kratera [[Macrobius (krater)|Macrobius]], blizu istočnog ruba [[Sinus Amoris]]a. Njegov promjer je 16&amp;nbsp;km. Ime je dobio po američkom astronomu [[George William Hill|Georgeu Williamu Hillu]]. Prije je bio označen kao Macrobius B. Nalazi se sjevero-sjeveroistočno od Carmichaela!!, još jednog preimenovanog satelitskog kratera Macrobiusa.

Ovo je kružni krater u obliku zdjele s unutarnjim zidom koji ima relativno visok [[albedo]] u usporedbi s okolnim terenom. Unutarnji zidovi su simetričnog oblika i blago se spuštaju do malog dna u središnjoj točki, površine otprilike jedne četvrtine promjera kratera. Ova formacija nije značajno erodirana i inače se ne razlikuje od mnogih sličnih kratera na [[Mjesec]]u.

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=Croft_1978&gt;{{cite conference
 | title=Lunar crater volumes: Interpretation by models of impact cratering and upper crustal structure
 | last=Croft | first=S. K.
 | conference=Lunar and Planetary Science Conference, 9th, Houston, Tex., March 13-17, 1978, Proceedings (A79-39253 16-91)
 | volume=3 | year=1978 | page=3711–3733
 | location=New York | publisher=Pergamon Press, Inc.
 | bibcode=1978LPSC....9.3711C }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{Refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c1_1/ LTO-43C1 Brdo] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI.

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>1nk80dtkdcjvnpephbf9wtcs1wya9gu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520657</id>
      <parentid>7520656</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7520657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5285" sha1="rdv2r2wirvekok6k5ewsv9olnwtsy3j" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Hill crater AS15-M-0385.jpg
| slika_opis = Foto: [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|20.9|N|40.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = &lt;!-- 
| pushpin_map = Mjesec --&gt;
| promjer = 16 km
| dubina = 3.24 km&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;/&gt;
| kolongituda = 320
| nastanak = 
| eponim = [[George William Hill|George W. Hill]], američki astronom
}}
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|desno|mini|300px|Krater Hill (dolje desno) i krater [[Carmichael (krater)|Carmichael]] (gore lijevo) iz [[Apollo 15|Apolla 15]]. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Hill_crater_AS15-P-9526.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na brdo također iz Apolla 15]]
'''Hill''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi zapadno od istaknutog kratera [[Macrobius (krater)|Macrobius]], blizu istočnog ruba [[Sinus Amoris]]a. Njegov promjer je 16&amp;nbsp;km. Ime je dobio po američkom astronomu [[George William Hill|Georgeu Williamu Hillu]]. Prije je bio označen kao Macrobius B. Nalazi se sjevero-sjeveroistočno od Carmichaela!!, još jednog preimenovanog satelitskog kratera Macrobiusa.

Ovo je kružni krater u obliku zdjele s unutarnjim zidom koji ima relativno visok [[albedo]] u usporedbi s okolnim terenom. Unutarnji zidovi su simetričnog oblika i blago se spuštaju do malog dna u središnjoj točki, površine otprilike jedne četvrtine promjera kratera. Ova formacija nije značajno erodirana i inače se ne razlikuje od mnogih sličnih kratera na [[Mjesec]]u.

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=Croft_1978&gt;{{cite conference
 | title=Lunar crater volumes: Interpretation by models of impact cratering and upper crustal structure
 | last=Croft | first=S. K.
 | conference=Lunar and Planetary Science Conference, 9th, Houston, Tex., March 13-17, 1978, Proceedings (A79-39253 16-91)
 | volume=3 | year=1978 | page=3711–3733
 | location=New York | publisher=Pergamon Press, Inc.
 | bibcode=1978LPSC....9.3711C }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{Refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c1_1/ LTO-43C1 Brdo] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI.

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>rdv2r2wirvekok6k5ewsv9olnwtsy3j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520658</id>
      <parentid>7520657</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:31:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7520658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5285" sha1="e3ekqqff9h8g1nwnsm6px9d24hzv8tu" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Hill crater AS15-M-0385.jpg
| slika_opis = Foto: [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|20.9|N|40.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = &lt;!-- 
| pushpin_map = Mjesec --&gt;
| promjer = 16 km
| dubina = 3.24 km&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;/&gt;
| kolongituda = 320
| nastanak = 
| eponim = [[George William Hill|George W. Hill]], američki astronom
}}
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|desno|mini|300px|Krater Hill (dolje desno) i krater [[Carmichael (krater)|Carmichael]] (gore lijevo) iz [[Apollo 15|Apolla 15]]. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Hill_crater_AS15-P-9526.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na Hill također iz Apolla 15]]
'''Hill''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi zapadno od istaknutog kratera [[Macrobius (krater)|Macrobius]], blizu istočnog ruba [[Sinus Amoris]]a. Njegov promjer je 16&amp;nbsp;km. Ime je dobio po američkom astronomu [[George William Hill|Georgeu Williamu Hillu]]. Prije je bio označen kao Macrobius B. Nalazi se sjevero-sjeveroistočno od Carmichaela!!, još jednog preimenovanog satelitskog kratera Macrobiusa.

Ovo je kružni krater u obliku zdjele s unutarnjim zidom koji ima relativno visok [[albedo]] u usporedbi s okolnim terenom. Unutarnji zidovi su simetričnog oblika i blago se spuštaju do malog dna u središnjoj točki, površine otprilike jedne četvrtine promjera kratera. Ova formacija nije značajno erodirana i inače se ne razlikuje od mnogih sličnih kratera na [[Mjesec]]u.

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=Croft_1978&gt;{{cite conference
 | title=Lunar crater volumes: Interpretation by models of impact cratering and upper crustal structure
 | last=Croft | first=S. K.
 | conference=Lunar and Planetary Science Conference, 9th, Houston, Tex., March 13-17, 1978, Proceedings (A79-39253 16-91)
 | volume=3 | year=1978 | page=3711–3733
 | location=New York | publisher=Pergamon Press, Inc.
 | bibcode=1978LPSC....9.3711C }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{Refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c1_1/ LTO-43C1 Hill] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI.

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>e3ekqqff9h8g1nwnsm6px9d24hzv8tu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gereaua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815269</id>
    <revision>
      <id>7520647</id>
      <timestamp>2026-07-12T14:22:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Gereaua'' | slika        = | slika_opis   = | status       = LC | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Sapindaceae]] | subfamilia   = [[Sapindoideae]] | tribus       = [[Stadtmannieae]] | genus        = '''''Gereaua''''' | genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm. | spe...«.</comment>
      <origin>7520647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4212" sha1="h9o1gy7dh0vy7k41waqocaqzxnzx3e5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Gereaua''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = LC
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Gereaua'''''
| genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm.
| species      =''G. perrieri''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gereaua perrieri''
| dvoimeno_autorstvo =  (Capuron) Buerki &amp; Callm.
| karta_raspon =
}}

'''''Gereaua''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''G. perrieri''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77106576-1 of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.
== Povijest ==
Rod ''Gereaua'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; opisan je 2010. godine kao zaseban, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', endemičan za [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Gereaua perrieri'' &lt;small&gt;(Capuron) Buerki &amp; Callm&lt;/small&gt;., koja je ranije bila poznata kao ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;. Analize jezgrenih i plastidnih regija [[DNA]] pokazale su da ova malgaška vrsta nije blisko srodna afričkim predstavnicima roda ''[[Haplocoelum]]'' te da bi njezino zadržavanje u tom rodu učinilo ''Haplocoelum'' polifiletskim.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;
== Morfologija ==
Rod predstavljaju zimzelena, funkcionalno dvodomna [[Stablo|stabla]], najčešće visoka 7–15 m. Mlade [[Grana|grane]] prekrivene su smeđim dlačicama, ali s vremenom postaju gole. [[Listovi]] su naizmjenični, parno perasti i bez pravih palistića. Sastoje se od nekoliko parova sjedećih liski cjelovitog ruba, čiji je vrh obično plitko urezan. Najdonji par liski može biti smanjen i preobražen u strukture nalik palistićima, odnosno pseudopalistiće.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni i izraženo se razlikuju između muških i ženskih biljaka. Muški [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke grozdiće s više cvjetova, dok se ženski cvjetovi razvijaju u jako reduciranim, jednocvjetnim cvatovima pa izgledaju kao da su pojedinačni. Cvjetovi su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini četiri ili pet, ponekad šest slobodnih [[lap]]ova koji se u pupu djelomično preklapaju. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet latica, uškasto proširenih pri osnovi. Nektarijski disk je prstenast, a [[prašnik]]a je najčešće pet do sedam, rjeđe četiri. U ženskim cvjetovima prašnici su smanjeni i ne stvaraju pelud.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova i ima dva pretinca, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom. Vrat tučka završava dvama stigmatnim režnjevima. U muškim cvjetovima tučak je sveden na mali, zakržljali pistilod. [[Plod]] je okruglast i u početku nalik bobici, ali se pri dozrijevanju otvara od vrha. Vanjska mu je površina gusto prekrivena kratkim zlatnosmeđim dlačicama. Iako može imati jedan ili dva pretinca, obično razvija samo jednu sjemenku, obavijenu prozirnim i mesnatim arilodom koji je otvoren duž leđne ili vršne strane.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Od roda ''Haplocoelum'' rod ''Gereaua'' najlakše se razlikuje po spolno različitim cvatovima, dvopretinčastoj plodnici, prisutnosti [[latica]], zakržljalom pistilodu u muškim cvjetovima i dlakavom plodu. Jedina vrsta rasprostranjena je u vlažnim i poluvlažnim šumama istočnog i sjeverozapadnog Madagaskara, od obalnih šuma do približno 1.350 m nadmorske visine. Prema [[IUCN]]-ovoj procjeni vodi se kao najmanje zabrinjavajuća vrsta – LC. &lt;ref name=&quot;Systematic Botany &quot;&gt;[https://www.missouribotanicalgarden.org/Portals/0/staff/PDFs/callmander/Buerkietal._2010_1.pdf  Molecular Phylogenetic and Morphological Evidence Supports Recognition of Gereaua, a New Endemic Genus of Sapindaceae from Madagascar], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>h9o1gy7dh0vy7k41waqocaqzxnzx3e5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520648</id>
      <parentid>7520647</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Gereaua]] na [[Gereaua perrieri]]</comment>
      <origin>7520647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4212" sha1="h9o1gy7dh0vy7k41waqocaqzxnzx3e5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Gereaua''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = LC
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Gereaua'''''
| genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm.
| species      =''G. perrieri''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gereaua perrieri''
| dvoimeno_autorstvo =  (Capuron) Buerki &amp; Callm.
| karta_raspon =
}}

'''''Gereaua''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''G. perrieri''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77106576-1 of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.
== Povijest ==
Rod ''Gereaua'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; opisan je 2010. godine kao zaseban, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', endemičan za [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Gereaua perrieri'' &lt;small&gt;(Capuron) Buerki &amp; Callm&lt;/small&gt;., koja je ranije bila poznata kao ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;. Analize jezgrenih i plastidnih regija [[DNA]] pokazale su da ova malgaška vrsta nije blisko srodna afričkim predstavnicima roda ''[[Haplocoelum]]'' te da bi njezino zadržavanje u tom rodu učinilo ''Haplocoelum'' polifiletskim.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;
== Morfologija ==
Rod predstavljaju zimzelena, funkcionalno dvodomna [[Stablo|stabla]], najčešće visoka 7–15 m. Mlade [[Grana|grane]] prekrivene su smeđim dlačicama, ali s vremenom postaju gole. [[Listovi]] su naizmjenični, parno perasti i bez pravih palistića. Sastoje se od nekoliko parova sjedećih liski cjelovitog ruba, čiji je vrh obično plitko urezan. Najdonji par liski može biti smanjen i preobražen u strukture nalik palistićima, odnosno pseudopalistiće.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni i izraženo se razlikuju između muških i ženskih biljaka. Muški [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke grozdiće s više cvjetova, dok se ženski cvjetovi razvijaju u jako reduciranim, jednocvjetnim cvatovima pa izgledaju kao da su pojedinačni. Cvjetovi su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini četiri ili pet, ponekad šest slobodnih [[lap]]ova koji se u pupu djelomično preklapaju. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet latica, uškasto proširenih pri osnovi. Nektarijski disk je prstenast, a [[prašnik]]a je najčešće pet do sedam, rjeđe četiri. U ženskim cvjetovima prašnici su smanjeni i ne stvaraju pelud.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova i ima dva pretinca, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom. Vrat tučka završava dvama stigmatnim režnjevima. U muškim cvjetovima tučak je sveden na mali, zakržljali pistilod. [[Plod]] je okruglast i u početku nalik bobici, ali se pri dozrijevanju otvara od vrha. Vanjska mu je površina gusto prekrivena kratkim zlatnosmeđim dlačicama. Iako može imati jedan ili dva pretinca, obično razvija samo jednu sjemenku, obavijenu prozirnim i mesnatim arilodom koji je otvoren duž leđne ili vršne strane.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Od roda ''Haplocoelum'' rod ''Gereaua'' najlakše se razlikuje po spolno različitim cvatovima, dvopretinčastoj plodnici, prisutnosti [[latica]], zakržljalom pistilodu u muškim cvjetovima i dlakavom plodu. Jedina vrsta rasprostranjena je u vlažnim i poluvlažnim šumama istočnog i sjeverozapadnog Madagaskara, od obalnih šuma do približno 1.350 m nadmorske visine. Prema [[IUCN]]-ovoj procjeni vodi se kao najmanje zabrinjavajuća vrsta – LC. &lt;ref name=&quot;Systematic Botany &quot;&gt;[https://www.missouribotanicalgarden.org/Portals/0/staff/PDFs/callmander/Buerkietal._2010_1.pdf  Molecular Phylogenetic and Morphological Evidence Supports Recognition of Gereaua, a New Endemic Genus of Sapindaceae from Madagascar], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>h9o1gy7dh0vy7k41waqocaqzxnzx3e5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520650</id>
      <parentid>7520648</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Gereaua perrieri]] na [[Gereaua]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7520647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4212" sha1="h9o1gy7dh0vy7k41waqocaqzxnzx3e5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Gereaua''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = LC
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Gereaua'''''
| genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm.
| species      =''G. perrieri''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gereaua perrieri''
| dvoimeno_autorstvo =  (Capuron) Buerki &amp; Callm.
| karta_raspon =
}}

'''''Gereaua''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''G. perrieri''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77106576-1 of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.
== Povijest ==
Rod ''Gereaua'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; opisan je 2010. godine kao zaseban, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', endemičan za [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Gereaua perrieri'' &lt;small&gt;(Capuron) Buerki &amp; Callm&lt;/small&gt;., koja je ranije bila poznata kao ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;. Analize jezgrenih i plastidnih regija [[DNA]] pokazale su da ova malgaška vrsta nije blisko srodna afričkim predstavnicima roda ''[[Haplocoelum]]'' te da bi njezino zadržavanje u tom rodu učinilo ''Haplocoelum'' polifiletskim.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;
== Morfologija ==
Rod predstavljaju zimzelena, funkcionalno dvodomna [[Stablo|stabla]], najčešće visoka 7–15 m. Mlade [[Grana|grane]] prekrivene su smeđim dlačicama, ali s vremenom postaju gole. [[Listovi]] su naizmjenični, parno perasti i bez pravih palistića. Sastoje se od nekoliko parova sjedećih liski cjelovitog ruba, čiji je vrh obično plitko urezan. Najdonji par liski može biti smanjen i preobražen u strukture nalik palistićima, odnosno pseudopalistiće.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni i izraženo se razlikuju između muških i ženskih biljaka. Muški [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke grozdiće s više cvjetova, dok se ženski cvjetovi razvijaju u jako reduciranim, jednocvjetnim cvatovima pa izgledaju kao da su pojedinačni. Cvjetovi su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini četiri ili pet, ponekad šest slobodnih [[lap]]ova koji se u pupu djelomično preklapaju. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet latica, uškasto proširenih pri osnovi. Nektarijski disk je prstenast, a [[prašnik]]a je najčešće pet do sedam, rjeđe četiri. U ženskim cvjetovima prašnici su smanjeni i ne stvaraju pelud.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova i ima dva pretinca, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom. Vrat tučka završava dvama stigmatnim režnjevima. U muškim cvjetovima tučak je sveden na mali, zakržljali pistilod. [[Plod]] je okruglast i u početku nalik bobici, ali se pri dozrijevanju otvara od vrha. Vanjska mu je površina gusto prekrivena kratkim zlatnosmeđim dlačicama. Iako može imati jedan ili dva pretinca, obično razvija samo jednu sjemenku, obavijenu prozirnim i mesnatim arilodom koji je otvoren duž leđne ili vršne strane.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Od roda ''Haplocoelum'' rod ''Gereaua'' najlakše se razlikuje po spolno različitim cvatovima, dvopretinčastoj plodnici, prisutnosti [[latica]], zakržljalom pistilodu u muškim cvjetovima i dlakavom plodu. Jedina vrsta rasprostranjena je u vlažnim i poluvlažnim šumama istočnog i sjeverozapadnog Madagaskara, od obalnih šuma do približno 1.350 m nadmorske visine. Prema [[IUCN]]-ovoj procjeni vodi se kao najmanje zabrinjavajuća vrsta – LC. &lt;ref name=&quot;Systematic Botany &quot;&gt;[https://www.missouribotanicalgarden.org/Portals/0/staff/PDFs/callmander/Buerkietal._2010_1.pdf  Molecular Phylogenetic and Morphological Evidence Supports Recognition of Gereaua, a New Endemic Genus of Sapindaceae from Madagascar], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>h9o1gy7dh0vy7k41waqocaqzxnzx3e5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520652</id>
      <parentid>7520650</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:24:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7520652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4344" sha1="7wxqb9xg7y4uq4buesyothu1gz702pc" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Gereaua''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = LC
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Gereaua'''''
| genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm.
| species      =''G. perrieri''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gereaua perrieri''
| dvoimeno_autorstvo =  (Capuron) Buerki &amp; Callm.
| karta_raspon =
}}

'''''Gereaua''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''G. perrieri''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77106576-1 of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.
== Povijest ==
Rod ''Gereaua'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; opisan je 2010. godine kao zaseban, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', endemičan za [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Gereaua perrieri'' &lt;small&gt;(Capuron) Buerki &amp; Callm&lt;/small&gt;., koja je ranije bila poznata kao ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;. Analize jezgrenih i plastidnih regija [[DNA]] pokazale su da ova malgaška vrsta nije blisko srodna afričkim predstavnicima roda ''[[Haplocoelum]]'' te da bi njezino zadržavanje u tom rodu učinilo ''Haplocoelum'' polifiletskim.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;
== Morfologija ==
Rod predstavljaju zimzelena, funkcionalno dvodomna [[Stablo|stabla]], najčešće visoka 7–15 m. Mlade [[Grana|grane]] prekrivene su smeđim dlačicama, ali s vremenom postaju gole. [[Listovi]] su naizmjenični, parno perasti i bez pravih palistića. Sastoje se od nekoliko parova sjedećih liski cjelovitog ruba, čiji je vrh obično plitko urezan. Najdonji par liski može biti smanjen i preobražen u strukture nalik palistićima, odnosno pseudopalistiće.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni i izraženo se razlikuju između muških i ženskih biljaka. Muški [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke grozdiće s više cvjetova, dok se ženski cvjetovi razvijaju u jako reduciranim, jednocvjetnim cvatovima pa izgledaju kao da su pojedinačni. Cvjetovi su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini četiri ili pet, ponekad šest slobodnih [[lap]]ova koji se u pupu djelomično preklapaju. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet latica, uškasto proširenih pri osnovi. Nektarijski disk je prstenast, a [[prašnik]]a je najčešće pet do sedam, rjeđe četiri. U ženskim cvjetovima prašnici su smanjeni i ne stvaraju pelud.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova i ima dva pretinca, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom. Vrat tučka završava dvama stigmatnim režnjevima. U muškim cvjetovima tučak je sveden na mali, zakržljali pistilod. [[Plod]] je okruglast i u početku nalik bobici, ali se pri dozrijevanju otvara od vrha. Vanjska mu je površina gusto prekrivena kratkim zlatnosmeđim dlačicama. Iako može imati jedan ili dva pretinca, obično razvija samo jednu sjemenku, obavijenu prozirnim i mesnatim arilodom koji je otvoren duž leđne ili vršne strane.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Od roda ''Haplocoelum'' rod ''Gereaua'' najlakše se razlikuje po spolno različitim cvatovima, dvopretinčastoj plodnici, prisutnosti [[latica]], zakržljalom pistilodu u muškim cvjetovima i dlakavom plodu. Jedina vrsta rasprostranjena je u vlažnim i poluvlažnim šumama istočnog i sjeverozapadnog Madagaskara, od obalnih šuma do približno 1.350 m nadmorske visine. Prema [[IUCN]]-ovoj procjeni vodi se kao najmanje zabrinjavajuća vrsta – LC. &lt;ref name=&quot;Systematic Botany &quot;&gt;[https://www.missouribotanicalgarden.org/Portals/0/staff/PDFs/callmander/Buerkietal._2010_1.pdf  Molecular Phylogenetic and Morphological Evidence Supports Recognition of Gereaua, a New Endemic Genus of Sapindaceae from Madagascar], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; in Mém. Mus. Natl. Hist. Nat., B, Bot. 19: 134 (1969)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>7wxqb9xg7y4uq4buesyothu1gz702pc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520653</id>
      <parentid>7520652</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:26:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4640" sha1="j4ac7m8y5ghofumicsc9gdhktx52djg" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Gereaua''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = LC
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Gereaua'''''
| genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm.
| species      =''G. perrieri''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gereaua perrieri''
| dvoimeno_autorstvo =  (Capuron) Buerki &amp; Callm.
| karta_raspon =
}}

'''''Gereaua''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''G. perrieri''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77106576-1 of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.
== Ime ==
Ime roda je u čast Roya Emilea Gereaua (rođen 1947.), američkog botaničara i istraživača. Specifični latinski epitet perrieri nosi u čast Josepha Marie Henryja Alfreda Perriera de la Bâthieja (1873. – 1958.), francuskog botaničara koji je proučavao biljke [[Madagaskar]]a.
== Povijest ==
Rod ''Gereaua'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; opisan je 2010. godine kao zaseban, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', endemičan za [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Gereaua perrieri'' &lt;small&gt;(Capuron) Buerki &amp; Callm&lt;/small&gt;., koja je ranije bila poznata kao ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;. Analize jezgrenih i plastidnih regija [[DNA]] pokazale su da ova malgaška vrsta nije blisko srodna afričkim predstavnicima roda ''[[Haplocoelum]]'' te da bi njezino zadržavanje u tom rodu učinilo ''Haplocoelum'' polifiletskim.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;
== Morfologija ==
Rod predstavljaju zimzelena, funkcionalno dvodomna [[Stablo|stabla]], najčešće visoka 7–15 m. Mlade [[Grana|grane]] prekrivene su smeđim dlačicama, ali s vremenom postaju gole. [[Listovi]] su naizmjenični, parno perasti i bez pravih palistića. Sastoje se od nekoliko parova sjedećih liski cjelovitog ruba, čiji je vrh obično plitko urezan. Najdonji par liski može biti smanjen i preobražen u strukture nalik palistićima, odnosno pseudopalistiće.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni i izraženo se razlikuju između muških i ženskih biljaka. Muški [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke grozdiće s više cvjetova, dok se ženski cvjetovi razvijaju u jako reduciranim, jednocvjetnim cvatovima pa izgledaju kao da su pojedinačni. Cvjetovi su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini četiri ili pet, ponekad šest slobodnih [[lap]]ova koji se u pupu djelomično preklapaju. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet latica, uškasto proširenih pri osnovi. Nektarijski disk je prstenast, a [[prašnik]]a je najčešće pet do sedam, rjeđe četiri. U ženskim cvjetovima prašnici su smanjeni i ne stvaraju pelud.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova i ima dva pretinca, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom. Vrat tučka završava dvama stigmatnim režnjevima. U muškim cvjetovima tučak je sveden na mali, zakržljali pistilod. [[Plod]] je okruglast i u početku nalik bobici, ali se pri dozrijevanju otvara od vrha. Vanjska mu je površina gusto prekrivena kratkim zlatnosmeđim dlačicama. Iako može imati jedan ili dva pretinca, obično razvija samo jednu sjemenku, obavijenu prozirnim i mesnatim arilodom koji je otvoren duž leđne ili vršne strane.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Od roda ''Haplocoelum'' rod ''Gereaua'' najlakše se razlikuje po spolno različitim cvatovima, dvopretinčastoj plodnici, prisutnosti [[latica]], zakržljalom pistilodu u muškim cvjetovima i dlakavom plodu. Jedina vrsta rasprostranjena je u vlažnim i poluvlažnim šumama istočnog i sjeverozapadnog Madagaskara, od obalnih šuma do približno 1.350 m nadmorske visine. Prema [[IUCN]]-ovoj procjeni vodi se kao najmanje zabrinjavajuća vrsta – LC. &lt;ref name=&quot;Systematic Botany &quot;&gt;[https://www.missouribotanicalgarden.org/Portals/0/staff/PDFs/callmander/Buerkietal._2010_1.pdf  Molecular Phylogenetic and Morphological Evidence Supports Recognition of Gereaua, a New Endemic Genus of Sapindaceae from Madagascar], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; in Mém. Mus. Natl. Hist. Nat., B, Bot. 19: 134 (1969)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>j4ac7m8y5ghofumicsc9gdhktx52djg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520669</id>
      <parentid>7520653</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4647" sha1="g1dze98vsszn7wu4lqm0r5smlvfs1mz" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Gereaua''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = LC
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Gereaua'''''
| genus_autorstvo = Buerki &amp; Callm.
| species      =''G. perrieri''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gereaua perrieri''
| dvoimeno_autorstvo =  (Capuron) Buerki &amp; Callm.
| karta_raspon =
}}

'''''Gereaua''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''G. perrieri''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77106576-1 Plants of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.
== Ime ==
Ime roda je u čast Roya Emilea Gereaua (rođen 1947.), američkog botaničara i istraživača. Specifični latinski epitet perrieri nosi u čast Josepha Marie Henryja Alfreda Perriera de la Bâthieja (1873. – 1958.), francuskog botaničara koji je proučavao biljke [[Madagaskar]]a.
== Povijest ==
Rod ''Gereaua'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; opisan je 2010. godine kao zaseban, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', endemičan za [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Gereaua perrieri'' &lt;small&gt;(Capuron) Buerki &amp; Callm&lt;/small&gt;., koja je ranije bila poznata kao ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;. Analize jezgrenih i plastidnih regija [[DNA]] pokazale su da ova malgaška vrsta nije blisko srodna afričkim predstavnicima roda ''[[Haplocoelum]]'' te da bi njezino zadržavanje u tom rodu učinilo ''Haplocoelum'' polifiletskim.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;
== Morfologija ==
Rod predstavljaju zimzelena, funkcionalno dvodomna [[Stablo|stabla]], najčešće visoka 7–15 m. Mlade [[Grana|grane]] prekrivene su smeđim dlačicama, ali s vremenom postaju gole. [[Listovi]] su naizmjenični, parno perasti i bez pravih palistića. Sastoje se od nekoliko parova sjedećih liski cjelovitog ruba, čiji je vrh obično plitko urezan. Najdonji par liski može biti smanjen i preobražen u strukture nalik palistićima, odnosno pseudopalistiće.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni i izraženo se razlikuju između muških i ženskih biljaka. Muški [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke grozdiće s više cvjetova, dok se ženski cvjetovi razvijaju u jako reduciranim, jednocvjetnim cvatovima pa izgledaju kao da su pojedinačni. Cvjetovi su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno jednospolni. [[Čaška|Čašku]] čini četiri ili pet, ponekad šest slobodnih [[lap]]ova koji se u pupu djelomično preklapaju. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet latica, uškasto proširenih pri osnovi. Nektarijski disk je prstenast, a [[prašnik]]a je najčešće pet do sedam, rjeđe četiri. U ženskim cvjetovima prašnici su smanjeni i ne stvaraju pelud.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova i ima dva pretinca, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom. Vrat tučka završava dvama stigmatnim režnjevima. U muškim cvjetovima tučak je sveden na mali, zakržljali pistilod. [[Plod]] je okruglast i u početku nalik bobici, ali se pri dozrijevanju otvara od vrha. Vanjska mu je površina gusto prekrivena kratkim zlatnosmeđim dlačicama. Iako može imati jedan ili dva pretinca, obično razvija samo jednu sjemenku, obavijenu prozirnim i mesnatim arilodom koji je otvoren duž leđne ili vršne strane.&lt;ref name=&quot;Systematic Botany&quot;/&gt;

Od roda ''Haplocoelum'' rod ''Gereaua'' najlakše se razlikuje po spolno različitim cvatovima, dvopretinčastoj plodnici, prisutnosti [[latica]], zakržljalom pistilodu u muškim cvjetovima i dlakavom plodu. Jedina vrsta rasprostranjena je u vlažnim i poluvlažnim šumama istočnog i sjeverozapadnog Madagaskara, od obalnih šuma do približno 1.350 m nadmorske visine. Prema [[IUCN]]-ovoj procjeni vodi se kao najmanje zabrinjavajuća vrsta – LC. &lt;ref name=&quot;Systematic Botany &quot;&gt;[https://www.missouribotanicalgarden.org/Portals/0/staff/PDFs/callmander/Buerkietal._2010_1.pdf  Molecular Phylogenetic and Morphological Evidence Supports Recognition of Gereaua, a New Endemic Genus of Sapindaceae from Madagascar], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Haplocoelum perrieri'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; in Mém. Mus. Natl. Hist. Nat., B, Bot. 19: 134 (1969)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>g1dze98vsszn7wu4lqm0r5smlvfs1mz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gereaua perrieri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815271</id>
    <redirect title="Gereaua" />
    <revision>
      <id>7520651</id>
      <timestamp>2026-07-12T14:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Gereaua perrieri]] na [[Gereaua]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7520651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="axywrvpl3p5jilz9m92m10i2zqdm3rf" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Gereaua]]</text>
      <sha1>axywrvpl3p5jilz9m92m10i2zqdm3rf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carmichael (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815272</id>
    <revision>
      <id>7520659</id>
      <timestamp>2026-07-12T14:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1361223754|Carmichael (crater)]]«</comment>
      <origin>7520659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2923" sha1="3p20tgl258ai0plvep7k6h0vecngqa1" xml:space="preserve">
{{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Carmichael crater AS15-M-0385.jpg|caption=[[Apollo 15]] image|coordinates={{coord|19.6|N|40.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|19.73|km}}&lt;ref name=GPN/&gt;|depth={{cvt|2.75|km}}&lt;ref name=Croft_1978/&gt;|colong=320|eponym=[[Leonard Carmichael]]}} 
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|mini|Krater Carmichael (gore lijevo) i krater Hill!! (dolje desno) iz Apolla 15!!. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Carmichael_crater_AS15-P-9526.jpg|mini|Kosi pogled na Carmichaela također iz Apolla 15]]
'''Carmichael''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi uz istočni rub morske površine nazvane Sinus Amoris!!, u sjeveroistočnom kvadrantu bliže strane [[Mjesec|Mjeseca]].&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=LAC 43|url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_43_wac.pdf|access-date=2026-06-26|website=Gazeteer of Plantary Nomenclature}}&lt;/ref&gt; Njegov promjer je 20&amp;nbsp;km. Carmichael se nalazi unutar nekoliko promjera kratera jugo-jugozapadno od manjeg kratera Hill!!. Dalje istočno-sjeveroistočno nalazi se istaknuti krater Macrobius!!.&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot; /&gt;

Carmichael je uglavnom kružnog oblika, s malim dnom u sredini kosih unutarnjih zidova. Uz jugoistočni unutarnji zid nalazi se niski prag sipara!!. Krater nema značajnih udara duž ruba ili unutrašnjosti, iako se mali [[Udarni krater|krater]] nalazi u [[Mjesečeva mora|Mjesečevoj jami]] odmah izvan ruba prema jugozapadu.&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|page=43|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}&lt;/ref&gt;

Prije identificiran kao satelitski objekt Macrobius A, ovaj krater je nazvan po američkom psihologu Leonardu Carmichaelu (1898.-1973.). Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1973.

== Izvori ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;GPN&quot;&gt;{{gpn|1022|Carmichael}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;&gt;{{Cite conference}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|page=43|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=LAC 43|url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_43_wac.pdf|access-date=2026-06-26|website=Gazeteer of Plantary Nomenclature}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

=== Literatura ===
 

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline}}

* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c4_1/ LTO-43C4 Carmichael] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>3p20tgl258ai0plvep7k6h0vecngqa1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520660</id>
      <parentid>7520659</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T14:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7520660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2939" sha1="0cap36rktyy6jjkr8so0abekqel4oi9" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

{{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Carmichael crater AS15-M-0385.jpg|caption=[[Apollo 15]] image|coordinates={{coord|19.6|N|40.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|19.73|km}}&lt;ref name=GPN/&gt;|depth={{cvt|2.75|km}}&lt;ref name=Croft_1978/&gt;|colong=320|eponym=[[Leonard Carmichael]]}} 
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|mini|Krater Carmichael (gore lijevo) i krater Hill!! (dolje desno) iz Apolla 15!!. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Carmichael_crater_AS15-P-9526.jpg|mini|Kosi pogled na Carmichaela također iz Apolla 15]]
'''Carmichael''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi uz istočni rub morske površine nazvane Sinus Amoris!!, u sjeveroistočnom kvadrantu bliže strane [[Mjesec|Mjeseca]].&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=LAC 43|url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_43_wac.pdf|access-date=2026-06-26|website=Gazeteer of Plantary Nomenclature}}&lt;/ref&gt; Njegov promjer je 20&amp;nbsp;km. Carmichael se nalazi unutar nekoliko promjera kratera jugo-jugozapadno od manjeg kratera Hill!!. Dalje istočno-sjeveroistočno nalazi se istaknuti krater Macrobius!!.&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot; /&gt;

Carmichael je uglavnom kružnog oblika, s malim dnom u sredini kosih unutarnjih zidova. Uz jugoistočni unutarnji zid nalazi se niski prag sipara!!. Krater nema značajnih udara duž ruba ili unutrašnjosti, iako se mali [[Udarni krater|krater]] nalazi u [[Mjesečeva mora|Mjesečevoj jami]] odmah izvan ruba prema jugozapadu.&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|page=43|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}&lt;/ref&gt;

Prije identificiran kao satelitski objekt Macrobius A, ovaj krater je nazvan po američkom psihologu Leonardu Carmichaelu (1898.-1973.). Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1973.

== Izvori ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;GPN&quot;&gt;{{gpn|1022|Carmichael}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;&gt;{{Cite conference}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|page=43|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=LAC 43|url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_43_wac.pdf|access-date=2026-06-26|website=Gazeteer of Plantary Nomenclature}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

=== Literatura ===
 

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline}}

* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c4_1/ LTO-43C4 Carmichael] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>0cap36rktyy6jjkr8so0abekqel4oi9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520812</id>
      <parentid>7520660</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:32:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7520812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3669" sha1="hcvfym0p95e6o5p06iy7tbpab53fvmq" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Carmichael crater AS15-M-0385.jpg
| slika_opis = Foto: [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|19.6|N|40.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 19,73 km&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;
| dubina = 2,75 km&lt;ref name=&quot;Croft_1978&quot;/&gt;
| kolongituda = 320
| nastanak = 
| eponim = [[Leonard Carmichael]], američki psiolog
}}
[[Datoteka:Apollo_15_Craters_Carmichael_and_Hill.jpg|desno|mini|300px|Krater Carmichael (gore lijevo) i krater [[Hill (krater)|Hill]] (dolje desno) iz [[Apollo 15|Apolla 15]]. ''[[NASA|NASA-ina]] fotografija.'']]
[[Datoteka:Carmichael_crater_AS15-P-9526.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na Carmichaela također iz Apolla 15]]
'''Carmichael''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi uz istočni rub [[Mjesečeva mora|mjesečeve bazaltne ravnice]] [[Sinus Amoris]], u sjeveroistočnom kvadrantu bliže strane [[Mjesec]]a.&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot;/&gt; Njegov promjer je 20&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt; Carmichael se nalazi unutar nekoliko promjera kratera jugo-jugozapadno od manjeg kratera [[Hill (krater)|Hill]]. Dalje istočno-sjeveroistočno nalazi se istaknuti krater [[Macrobius]].&lt;ref name=&quot;LAC-43&quot; /&gt;

Carmichael je uglavnom kružnog oblika, s malim dnom u sredini kosih unutarnjih zidova. Uz jugoistočni unutarnji zid nalazi se niski prag [[Sipar (geomorfologija)|sipara]]. Krater nema značajnih udara duž ruba ili unutrašnjosti, iako se mali [[Udarni krater|krater]] nalazi u [[Mjesečeva mora|mjesečevom moru]] odmah izvan ruba prema jugozapadu.&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;

Prije naznačen kao satelitski objekt Macrobius A, ovaj krater je nazvan po američkom psihologu [[Leonard Carmichael|Leonardu Carmichaelu]] (1898.-1973.). Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1973.

== Izvori ==
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|1022|Carmichael}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Croft_1978&gt;{{cite conference
 | title=Lunar crater volumes: Interpretation by models of impact cratering and upper crustal structure
 | last=Croft | first=S. K.
 | conference=Lunar and Planetary Science Conference, 9th, Houston, Tex., March 13-17, 1978, Proceedings (A79-39253 16-91)
 | volume=3 | year=1978 | page=3711–3733
 | location=New York | publisher=Pergamon Press, Inc.
 | bibcode=1978LPSC....9.3711C }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Bussey_Spudis_2004&gt;{{cite book
 | last1=Bussey | first1=B.
 | author-link1=Ben Bussey
 | last2=Spudis | first2=P.
 | author-link2=Paul Spudis
 | date=2004 | page=43
 | title=The Clementine Atlas of the Moon
 | publisher=[[Cambridge University Press]]
 | location=New York
 | isbn=978-0-521-81528-4 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LAC-43&gt;{{cite web
 | title=LAC 43
 | work=Gazeteer of Plantary Nomenclature
 | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_43_wac.pdf
 | access-date=2026-06-26 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline}}
* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c4_1/ LTO-43C4 Carmichael] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>hcvfym0p95e6o5p06iy7tbpab53fvmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marina (slikarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815273</id>
    <revision>
      <id>7520662</id>
      <timestamp>2026-07-12T14:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>novi članak uglavnom sastavljen sa hr enciklopedije i en wiki</comment>
      <origin>7520662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2967" sha1="ja9kwny2kagiq0xkdekpvj9fzlfubun" xml:space="preserve">[[Image:Menci Clement Crnčić - Svjetionik - 1904.jpg|mini|[[Menci Klement Crnčić]], ''Svjetionik'', 1904.]]
'''Marina''' ([[talijanski|tal.]] ''marinus'' za „morski”) je vrsta [[Pejzaž (likovni motiv)|pejzaža]] na kojoj je prikazano [[more]], predjel uz [[obala|obalu]], [[luka]] s [[brod]]ovima i sl.&lt;ref name=LZMK&gt;''[https://enciklopedija.hr/clanak/marina-likovne-umjetnosti marina]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; U širem smislu, pojam često obuhvaća umjetničke i prikaze plovidbe [[rijeka]]ma ili [[estuarij]]ima, scene s [[plaža|plaže]] i svu umjetnost koja prikazuje brodove, čak i one nacrtane ili naslikane s kopna.&lt;ref&gt;David Cordingly, ''Marine Painting in England: 1700–1900'', Studio Vista, London, 1974., {{ISBN|9780289703779}} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Slikar marina naziva se ''marinist''.

Kao samostalni [[likovni motiv]] marina je dosegnula vrhunac u 17. st. u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] (obitelj slikara van de Velde ([[Esaias van de Velde|Esaias]], [[Jan van de Velde Mlađi|Jan]] i [[Willem van de Velde Stariji|Willem]]), [[Jan van Goyen]], [[Jan van de Capelle]], [[Jacob van Ruisdael]]). Iz deskriptivne fakture transformirala se kod engleskog slikara [[William Turner|W. Turnera]] u igru svjetlosti i boja, koja je dosegnula vrhunac kod francuskih [[impresionizam|impresionista]] ([[Claude Monet]], [[Georges Seurat]], [[Paul Signac]]). Marine skandinavskih i njemačkih slikara u 19. st. [[romantizam|romantična]] su izraza (npr. [[Caspar David Friedrich]], [[Ivan Konstantinovič Ajvazovski]]), a marine [[Gustave Courbet|G. Courbeta]] bile su izrazito [[realizam|realističke]]. Prvi hrvatski marinist bio je [[Menci Klement Crnčić]].&lt;ref name=LZMK/&gt;

==Primjeri u umjetnosti==

&lt;gallery&gt;
Slika:Carpaccio, Vittore - Arrivo a Colonia.jpg|[[Vittore Carpaccio]], ''Dolazak hodočasnika u Koln'', oko 1490.
Slika:Pieter Bruegel d. Ä. 031.jpg|[[Pieter Brueghel stariji]], ''Pomorska bitka u Napuljskom zaljevu'', oko 1558.
Slika:Salomon van Ruisdael Deventer.jpg|thumb|left|250px|[[Salomon van Ruysdael]], ''Pogled na Deventer sa sjeverozapada'' iz 1657.
Slika:Caspar David Friedrich - Der Mönch am Meer - Google Art Project.jpg|[[Caspar David Friedrich]], ''[[Monah na morskoj obali]]'', 1809.
Slika:Slave-ship.jpg|[[William Turner]], ''[[Brod s robljem]]'', 1840.
Datoteka:Hovhannes Aivazovsky - The Ninth Wave - Google Art Project.jpg|[[Ivan Konstantinovič Ajvazovski]], ''[[Deveti val]]'', 1850.
&lt;/gallery&gt;

==Literatura==

* James Taylor, ''Marine Painting. Images of Sail, Sea and Shore'', Conway Maritime, London, 2002., 1. izd. 1995., 160 str. {{ISBN|9780851778983}} {{eng oznaka}}

==Izvori==
{{commonscat|Paintings of seascapes|Slike morskih krajolika}}
{{izvori}}

{{likovni motivi}}

[[Kategorija:likovni motivi]]
[[Kategorija:Žanrovi likovne umjetnosti]]
[[Kategorija:Krajolik]]
[[Kategorija:More u kulturi]]</text>
      <sha1>ja9kwny2kagiq0xkdekpvj9fzlfubun</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520666</id>
      <parentid>7520662</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:00:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2952" sha1="tj0njc14jn6i5xbq1zhwm8szr1xlol3" xml:space="preserve">[[Image:Menci Clement Crnčić - Bonaca.jpg|mini|[[Menci Klement Crnčić]], ''Bonaca'', 1906.]]
'''Marina''' ([[talijanski|tal.]] ''marinus'' za „morski”) je vrsta [[Pejzaž (likovni motiv)|pejzaža]] na kojoj je prikazano [[more]], predjel uz [[obala|obalu]], [[luka]] s [[brod]]ovima i sl.&lt;ref name=LZMK&gt;''[https://enciklopedija.hr/clanak/marina-likovne-umjetnosti marina]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; U širem smislu, pojam često obuhvaća umjetničke i prikaze plovidbe [[rijeka]]ma ili [[estuarij]]ima, scene s [[plaža|plaže]] i svu umjetnost koja prikazuje brodove, čak i one nacrtane ili naslikane s kopna.&lt;ref&gt;David Cordingly, ''Marine Painting in England: 1700–1900'', Studio Vista, London, 1974., {{ISBN|9780289703779}} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Slikar marina naziva se ''marinist''.

Kao samostalni [[likovni motiv]] marina je dosegnula vrhunac u 17. st. u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] (obitelj slikara van de Velde ([[Esaias van de Velde|Esaias]], [[Jan van de Velde Mlađi|Jan]] i [[Willem van de Velde Stariji|Willem]]), [[Jan van Goyen]], [[Jan van de Capelle]], [[Jacob van Ruisdael]]). Iz deskriptivne fakture transformirala se kod engleskog slikara [[William Turner|W. Turnera]] u igru svjetlosti i boja, koja je dosegnula vrhunac kod francuskih [[impresionizam|impresionista]] ([[Claude Monet]], [[Georges Seurat]], [[Paul Signac]]). Marine skandinavskih i njemačkih slikara u 19. st. [[romantizam|romantična]] su izraza (npr. [[Caspar David Friedrich]], [[Ivan Konstantinovič Ajvazovski]]), a marine [[Gustave Courbet|G. Courbeta]] bile su izrazito [[realizam|realističke]]. Prvi hrvatski marinist bio je [[Menci Klement Crnčić]].&lt;ref name=LZMK/&gt;

==Primjeri u umjetnosti==

&lt;gallery&gt;
Slika:Carpaccio, Vittore - Arrivo a Colonia.jpg|[[Vittore Carpaccio]], ''Dolazak hodočasnika u Koln'', oko 1490.
Slika:Pieter Bruegel d. Ä. 031.jpg|[[Pieter Brueghel stariji]], ''Pomorska bitka u Napuljskom zaljevu'', oko 1558.
Slika:Salomon van Ruisdael Deventer.jpg|thumb|left|250px|[[Salomon van Ruysdael]], ''Pogled na Deventer sa sjeverozapada'' iz 1657.
Slika:Caspar David Friedrich - Der Mönch am Meer - Google Art Project.jpg|[[Caspar David Friedrich]], ''[[Monah na morskoj obali]]'', 1809.
Slika:Slave-ship.jpg|[[William Turner]], ''[[Brod s robljem]]'', 1840.
Datoteka:Hovhannes Aivazovsky - The Ninth Wave - Google Art Project.jpg|[[Ivan Konstantinovič Ajvazovski]], ''[[Deveti val]]'', 1850.
&lt;/gallery&gt;

==Literatura==

* James Taylor, ''Marine Painting. Images of Sail, Sea and Shore'', Conway Maritime, London, 2002., 1. izd. 1995., 160 str. {{ISBN|9780851778983}} {{eng oznaka}}

==Izvori==
{{commonscat|Paintings of seascapes|Slike morskih krajolika}}
{{izvori}}

{{likovni motivi}}

[[Kategorija:likovni motivi]]
[[Kategorija:Žanrovi likovne umjetnosti]]
[[Kategorija:Krajolik]]
[[Kategorija:More u kulturi]]</text>
      <sha1>tj0njc14jn6i5xbq1zhwm8szr1xlol3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Slavija Pivnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815274</id>
    <revision>
      <id>7520663</id>
      <timestamp>2026-07-12T14:51:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>n.č., početak</comment>
      <origin>7520663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3910" sha1="6fbo57z4m9uoh4921hjemm4ciy7yhp6" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Slavija           
| slika              = &lt;!--  --&gt; 
| puno ime           = Fudbalski klub Slavija Pivnice 
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 1926.   
| godina gašenja     =
| igralište          = , [[Pivnice (Bačka Palanka, Srbija)|Pivnice]], [[Bačka Palanka (općina)|Općina Bačka Palanka]], {{Z|SRB}} [[Srbija]] 
| kapacitet stadiona = 
| trener             = 
| liga               = PFL Sombor (V.)
| sezona             = 2025./26.   
| plasman            = 11.    
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
|pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= ||body1= ||rightarm1= ||shorts1= ||socks1= 
|pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= ||rightarm2= |shorts2= |socks2= |
}}

'''Fudbalski klub &quot;Slavija&quot;''' ('''''FK Slavija, FK Slavija Pivnice, Slavija, Slavija Pivnice''''', slovački: ''FK Slavia Pivnica'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Pivnice (Bačka Palanka, Srbija)|Pivnice]], [[Bačka Palanka (općina)|Općina Bačka Palanka]], [[Južnobački okrug]], [[Vojvodina]], [[Srbija|Republika Srbija]]. &lt;br&gt; 
U sezoni 2025./26. seniori ''&quot;Slavije&quot;'' se natječu u ''&quot;Područnoj fudbalskoj ligi Sombor&quot;'', ligi petog stupnja nogometnog prvenstva Srbije. 

== O klubu ==
''FK &quot;Slavija&quot;' je osnovana 1926. godine. &lt;br&gt; 
klupske boje su plava i bijela. 

== Stadion == 

== Uspjesi ==

== Pregled plasmana po sezonama == 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
|colspan=&quot;15&quot;| 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Slavija 
|-
|||||||||||||||||||||||||
--&gt; 

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci ==
* [[Pivnice (Bačka Palanka, Srbija)|Pivnice]] 
* [[Slovaci u Vojvodini]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/p/FK-Slavija-Pivnice-100057737316624/ ''FK Slavija Pivnice '', Facebook stranica] 
* [https://www.instagram.com/fk_slavija__/ ''fk_slavija__ / FK Slavija - Pivnice'', Instagram stranica] 
* [https://www.srbijasport.net/club/2471-slavija srbijasport.net, ''Slavija / Pivnice''] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/fk-slavija-pivnice/370313 sofascore.com, ''FK Slavija Pivnice''] 
* {{slk icon}} [https://www.pivnice.co.rs/ pivnice.co.rs] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/slavia-pivnice/startseite/verein/96618 transfermarkt.com, ''Slavia Pivnice''] 
* [https://somborsport.org/index.php/tag/fk-slavija-pivnice/ somborsport.org, ''FK Slavija Pivnice''] 
* [https://sportissimo.republika.rs/tema/95964/fk-slavija-pivnice sportissimo.republika.rs, ''FK Slavija Pivnice''] 
* [https://www.soinfo.org/vesti/tag/fk%20slavija%20pivnice/1/ soinfo.org, ''fk slavija pivnice''] 
* [https://backipetrovacvesti.com/tag/fk-slavija-pivnice/ backipetrovacvesti.com, ''FK Slavija Pivnice''] 
* {{sr icon}} [https://backapalankavesti.com/tag/fk-slavija-pivnice/ backapalankavesti.com, ''FK Slavija Pivnice''] 

== Literatura i izvori ==
* {{slk icon}} [https://www.pivnice.co.rs/ssport.htm pivnice.co.rs, ''Šport / FK SLAVIJA-PIVNICE''], pristupljeno 12. srpnja 2026. 
* [https://www./fk-slavija-pivnice-obelezava-vek-postojanja-turnirom-u-malom-fudbalu/ rtvbap.rs, ''FK Slavija Pivnice obeležava vek postojanja turnirom u malom fudbalu''], objavljeno 29. lipnja 2026., pristupljeno 12. srpnja 2026. 
* [https://sportissimo.republika.rs/fudbal/nize-lige/39425/slavija-pivnice-pfl-sombor-analiza-sezone-nizelige sportissimo.republika.rs, ''ZASLUŽENO U VIŠEM RANGU: Ekipa je pokazala da može stati rame uz rame i sa jačim protivnicima!''], obajvljeno 10. lipnja 2025., pristupljeno 12. srpnja 2026. 
{{izvori}}

{{Mrva-nogomet-klub-srbija}}

{{GLAVNIRASPORED:Slavija Pivnice, FK}} 
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Južnobačkom okrugu]]</text>
      <sha1>6fbo57z4m9uoh4921hjemm4ciy7yhp6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Omalocarpus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815275</id>
    <revision>
      <id>7520675</id>
      <timestamp>2026-07-12T15:34:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Omalocarpus'' | slika        = | slika_opis   = | status       = | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Sapindaceae]] | subfamilia   = [[Sapindoideae]] | tribus       = [[Stadtmannieae]] | genus        = '''''Omalocarpus''''' | genus_autorstvo = Choux | species...«.</comment>
      <origin>7520675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5465" sha1="43lw9wd9yn5nl5jtyj56676w3flch25" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Omalocarpus''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Omalocarpus'''''
| genus_autorstvo = Choux
| species      =''O. macrophyllus''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Omalocarpus macrophyllus''
| dvoimeno_autorstvo =  Choux
| karta_raspon =
}}

'''''Omalocarpus''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''O. macrophyllus''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36505-1 Plants of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.

== Morfologija ==
Rod ''Omalocarpus'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; opisan je [[1926.]] godine. Prema trenutačnom tretmanu baze Plants of the World Online predstavlja prihvaćen, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', ograničen na [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Omalocarpus macrophyllus'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt;.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Rod predstavljaju dvodomni [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], najčešće nerazgranata ili tek slabo razgranata pri vrhu. Biljke mogu biti vrlo niske, oko pola metra, ali ponekad izrastaju u mala stabla visoka do približno šest metara. [[Listovi]] su listopadni, vrlo veliki i skupljeni pri vrhu stabljike ili [[grana]]. Parno su perasti i obično sastavljeni od četiri do osam parova liski. Liske su kratko peteljkaste, naizmjenične ili gotovo nasuprotne, duguljaste do jajasto-duguljaste, s klinastom ili zaobljenom osnovom i ušiljenim, tupim ili rjeđe gotovo odsječenim vrhom. Kožaste su i dlakave, osobito na naličju, dok su lisna peteljka, os lista i peteljčice liski obrasle hrđastosmeđim ili žućkastim dlačicama. Cijeli list može biti duži od 50 cm.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su terminalne, gotovo sjedeće i gusto dlakave metlice sastavljene od cimoznih skupina cvjetova. [[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i jednospolni, pri čemu se muški i ženski cvjetovi razvijaju na različitim biljkama. [[Čaška]] je duboko podijeljena na pet širokih, udubljenih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u preklapaju. Lapovi su izvana dlakavi, a uz rub trepavičasti. Vjenčić se sastoji od pet latica s dobro razvijenim noktom. [[Latica|Latice]] su kapuljačaste i gusto dlakave uz rub, a iznad nokta nose po dvije izdužene, dugodlakave ljuske ili privjeska.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Nektarijski disk je visok, čašast i pri vrhu sužen. Muški cvjetovi imaju četrnaest do šesnaest prašnika smještenih unutar diska, što je razmjerno velik broj za ovu skupinu sapindovki. Plodnica je trorežnjevita i tropretinčasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrh [[Tučak|tučka]] je stigmatčan i rascijepljen na dva dijela.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

[[Plod]] je neotvarajući i građen od nekoliko potencijalnih kokusa, ali zbog zakržljavanja ostalih dijelova najčešće se razvija samo jedan. Razvijeni kokus je kuglast, u mladosti dlakav, a poslije gladak i sjajan, promjera približno 14–16 mm. [[Sjemenka]] je obavijena mesnatim, slobodnim i cjelovitim arilusom. Zametak je zakrivljen, a supke su smještene poprečno, jedna iznad druge.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Vrsta Omalocarpus macrophyllus endemična je za Madagaskar. Izvorni primjerci prikupljeni su na području [[Ankarafantsika|Ankarafantsike]], a povijesne zbirke poznate su i iz okolice [[Mahajanga|Mahajange]] te iz jugoistočnih i središnje-južnih dijelova otoka. U izvornim obradama zabilježena je znatna varijabilnost u gustoći dlakavosti, obliku liski i građi privjesaka na laticama.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;&gt;[https://bsi.gov.in/uploads/userfiles/file/Rare%20Books/Das%20Pflanzenreich%20Part.%204%2C%20165%20Heft.%2098%28E%29.pdf Das Pflanzenreich], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Taksonomska napomena ==
Capuron je 1969. godine rod ''Omalocarpus'' uključio u rod ''[[Deinbollia]]'', pri čemu je ''O. macrophyllus'' povezan s vrlo varijabilnom vrstom ''[[Deinbollia borbonica]]''. Taj tretman prihvaćen je u dijelu kasnije literature i još se može susresti u pojedinim taksonomskim izvorima. Ipak, Plants of the World Online danas ponovno prihvaća Omalocarpus kao zaseban rod, a ''O. macrophyllus'' kao njegovu jedinu vrstu.&lt;ref name=&quot;LBS &quot;&gt;[https://repository.naturalis.nl/pub/508210/LBS1990013001001.pdf?utm_source Nephelieae pollen (Sapindaceae): Form, function, and evolution], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

U velikoj filogenomskoj klasifikaciji Sapindaceae iz 2021. godine Omalocarpus nije bio zastupljen kao zasebno uzorkovan rod, dok je Deinbollia smještena u pleme Sapindeae. Iz toga se može zaključiti da samostalnost roda Omalocarpus, premda prihvaćena u aktualnoj taksonomskoj bazi, još nije neposredno potvrđena molekularnofilogenetskim podacima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/2021-08/010082451.pdf An updated infra-familial classification of Sapindaceae based on targeted enrichment data], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>43lw9wd9yn5nl5jtyj56676w3flch25</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520676</id>
      <parentid>7520675</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:34:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Omalocarpus]] na [[Omalocarpus macrophyllus]]</comment>
      <origin>7520675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5465" sha1="43lw9wd9yn5nl5jtyj56676w3flch25" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Omalocarpus''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Omalocarpus'''''
| genus_autorstvo = Choux
| species      =''O. macrophyllus''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Omalocarpus macrophyllus''
| dvoimeno_autorstvo =  Choux
| karta_raspon =
}}

'''''Omalocarpus''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''O. macrophyllus''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36505-1 Plants of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.

== Morfologija ==
Rod ''Omalocarpus'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; opisan je [[1926.]] godine. Prema trenutačnom tretmanu baze Plants of the World Online predstavlja prihvaćen, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', ograničen na [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Omalocarpus macrophyllus'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt;.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Rod predstavljaju dvodomni [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], najčešće nerazgranata ili tek slabo razgranata pri vrhu. Biljke mogu biti vrlo niske, oko pola metra, ali ponekad izrastaju u mala stabla visoka do približno šest metara. [[Listovi]] su listopadni, vrlo veliki i skupljeni pri vrhu stabljike ili [[grana]]. Parno su perasti i obično sastavljeni od četiri do osam parova liski. Liske su kratko peteljkaste, naizmjenične ili gotovo nasuprotne, duguljaste do jajasto-duguljaste, s klinastom ili zaobljenom osnovom i ušiljenim, tupim ili rjeđe gotovo odsječenim vrhom. Kožaste su i dlakave, osobito na naličju, dok su lisna peteljka, os lista i peteljčice liski obrasle hrđastosmeđim ili žućkastim dlačicama. Cijeli list može biti duži od 50 cm.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su terminalne, gotovo sjedeće i gusto dlakave metlice sastavljene od cimoznih skupina cvjetova. [[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i jednospolni, pri čemu se muški i ženski cvjetovi razvijaju na različitim biljkama. [[Čaška]] je duboko podijeljena na pet širokih, udubljenih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u preklapaju. Lapovi su izvana dlakavi, a uz rub trepavičasti. Vjenčić se sastoji od pet latica s dobro razvijenim noktom. [[Latica|Latice]] su kapuljačaste i gusto dlakave uz rub, a iznad nokta nose po dvije izdužene, dugodlakave ljuske ili privjeska.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Nektarijski disk je visok, čašast i pri vrhu sužen. Muški cvjetovi imaju četrnaest do šesnaest prašnika smještenih unutar diska, što je razmjerno velik broj za ovu skupinu sapindovki. Plodnica je trorežnjevita i tropretinčasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrh [[Tučak|tučka]] je stigmatčan i rascijepljen na dva dijela.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

[[Plod]] je neotvarajući i građen od nekoliko potencijalnih kokusa, ali zbog zakržljavanja ostalih dijelova najčešće se razvija samo jedan. Razvijeni kokus je kuglast, u mladosti dlakav, a poslije gladak i sjajan, promjera približno 14–16 mm. [[Sjemenka]] je obavijena mesnatim, slobodnim i cjelovitim arilusom. Zametak je zakrivljen, a supke su smještene poprečno, jedna iznad druge.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Vrsta Omalocarpus macrophyllus endemična je za Madagaskar. Izvorni primjerci prikupljeni su na području [[Ankarafantsika|Ankarafantsike]], a povijesne zbirke poznate su i iz okolice [[Mahajanga|Mahajange]] te iz jugoistočnih i središnje-južnih dijelova otoka. U izvornim obradama zabilježena je znatna varijabilnost u gustoći dlakavosti, obliku liski i građi privjesaka na laticama.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;&gt;[https://bsi.gov.in/uploads/userfiles/file/Rare%20Books/Das%20Pflanzenreich%20Part.%204%2C%20165%20Heft.%2098%28E%29.pdf Das Pflanzenreich], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Taksonomska napomena ==
Capuron je 1969. godine rod ''Omalocarpus'' uključio u rod ''[[Deinbollia]]'', pri čemu je ''O. macrophyllus'' povezan s vrlo varijabilnom vrstom ''[[Deinbollia borbonica]]''. Taj tretman prihvaćen je u dijelu kasnije literature i još se može susresti u pojedinim taksonomskim izvorima. Ipak, Plants of the World Online danas ponovno prihvaća Omalocarpus kao zaseban rod, a ''O. macrophyllus'' kao njegovu jedinu vrstu.&lt;ref name=&quot;LBS &quot;&gt;[https://repository.naturalis.nl/pub/508210/LBS1990013001001.pdf?utm_source Nephelieae pollen (Sapindaceae): Form, function, and evolution], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

U velikoj filogenomskoj klasifikaciji Sapindaceae iz 2021. godine Omalocarpus nije bio zastupljen kao zasebno uzorkovan rod, dok je Deinbollia smještena u pleme Sapindeae. Iz toga se može zaključiti da samostalnost roda Omalocarpus, premda prihvaćena u aktualnoj taksonomskoj bazi, još nije neposredno potvrđena molekularnofilogenetskim podacima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/2021-08/010082451.pdf An updated infra-familial classification of Sapindaceae based on targeted enrichment data], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>43lw9wd9yn5nl5jtyj56676w3flch25</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520678</id>
      <parentid>7520676</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T15:34:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Omalocarpus macrophyllus]] na [[Omalocarpus]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7520675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5465" sha1="43lw9wd9yn5nl5jtyj56676w3flch25" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Omalocarpus''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Stadtmannieae]]
| genus        = '''''Omalocarpus'''''
| genus_autorstvo = Choux
| species      =''O. macrophyllus''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Omalocarpus macrophyllus''
| dvoimeno_autorstvo =  Choux
| karta_raspon =
}}

'''''Omalocarpus''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Obuhvaća jednu vrstu, [[madagaskar]]ski endem ''O. macrophyllus''&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36505-1 Plants of the World online] Pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;, smješten u tribus 	''[[Stadtmannieae]]''.

== Morfologija ==
Rod ''Omalocarpus'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; opisan je [[1926.]] godine. Prema trenutačnom tretmanu baze Plants of the World Online predstavlja prihvaćen, monotipski rod porodice ''[[Sapindaceae]]'', ograničen na [[Madagaskar]]. Obuhvaća samo vrstu ''Omalocarpus macrophyllus'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt;.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Rod predstavljaju dvodomni [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], najčešće nerazgranata ili tek slabo razgranata pri vrhu. Biljke mogu biti vrlo niske, oko pola metra, ali ponekad izrastaju u mala stabla visoka do približno šest metara. [[Listovi]] su listopadni, vrlo veliki i skupljeni pri vrhu stabljike ili [[grana]]. Parno su perasti i obično sastavljeni od četiri do osam parova liski. Liske su kratko peteljkaste, naizmjenične ili gotovo nasuprotne, duguljaste do jajasto-duguljaste, s klinastom ili zaobljenom osnovom i ušiljenim, tupim ili rjeđe gotovo odsječenim vrhom. Kožaste su i dlakave, osobito na naličju, dok su lisna peteljka, os lista i peteljčice liski obrasle hrđastosmeđim ili žućkastim dlačicama. Cijeli list može biti duži od 50 cm.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su terminalne, gotovo sjedeće i gusto dlakave metlice sastavljene od cimoznih skupina cvjetova. [[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i jednospolni, pri čemu se muški i ženski cvjetovi razvijaju na različitim biljkama. [[Čaška]] je duboko podijeljena na pet širokih, udubljenih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u preklapaju. Lapovi su izvana dlakavi, a uz rub trepavičasti. Vjenčić se sastoji od pet latica s dobro razvijenim noktom. [[Latica|Latice]] su kapuljačaste i gusto dlakave uz rub, a iznad nokta nose po dvije izdužene, dugodlakave ljuske ili privjeska.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Nektarijski disk je visok, čašast i pri vrhu sužen. Muški cvjetovi imaju četrnaest do šesnaest prašnika smještenih unutar diska, što je razmjerno velik broj za ovu skupinu sapindovki. Plodnica je trorežnjevita i tropretinčasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrh [[Tučak|tučka]] je stigmatčan i rascijepljen na dva dijela.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

[[Plod]] je neotvarajući i građen od nekoliko potencijalnih kokusa, ali zbog zakržljavanja ostalih dijelova najčešće se razvija samo jedan. Razvijeni kokus je kuglast, u mladosti dlakav, a poslije gladak i sjajan, promjera približno 14–16 mm. [[Sjemenka]] je obavijena mesnatim, slobodnim i cjelovitim arilusom. Zametak je zakrivljen, a supke su smještene poprečno, jedna iznad druge.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;/&gt;

Vrsta Omalocarpus macrophyllus endemična je za Madagaskar. Izvorni primjerci prikupljeni su na području [[Ankarafantsika|Ankarafantsike]], a povijesne zbirke poznate su i iz okolice [[Mahajanga|Mahajange]] te iz jugoistočnih i središnje-južnih dijelova otoka. U izvornim obradama zabilježena je znatna varijabilnost u gustoći dlakavosti, obliku liski i građi privjesaka na laticama.&lt;ref name=&quot;Das Pflanzenreich &quot;&gt;[https://bsi.gov.in/uploads/userfiles/file/Rare%20Books/Das%20Pflanzenreich%20Part.%204%2C%20165%20Heft.%2098%28E%29.pdf Das Pflanzenreich], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Taksonomska napomena ==
Capuron je 1969. godine rod ''Omalocarpus'' uključio u rod ''[[Deinbollia]]'', pri čemu je ''O. macrophyllus'' povezan s vrlo varijabilnom vrstom ''[[Deinbollia borbonica]]''. Taj tretman prihvaćen je u dijelu kasnije literature i još se može susresti u pojedinim taksonomskim izvorima. Ipak, Plants of the World Online danas ponovno prihvaća Omalocarpus kao zaseban rod, a ''O. macrophyllus'' kao njegovu jedinu vrstu.&lt;ref name=&quot;LBS &quot;&gt;[https://repository.naturalis.nl/pub/508210/LBS1990013001001.pdf?utm_source Nephelieae pollen (Sapindaceae): Form, function, and evolution], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

U velikoj filogenomskoj klasifikaciji Sapindaceae iz 2021. godine Omalocarpus nije bio zastupljen kao zasebno uzorkovan rod, dok je Deinbollia smještena u pleme Sapindeae. Iz toga se može zaključiti da samostalnost roda Omalocarpus, premda prihvaćena u aktualnoj taksonomskoj bazi, još nije neposredno potvrđena molekularnofilogenetskim podacima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/2021-08/010082451.pdf An updated infra-familial classification of Sapindaceae based on targeted enrichment data], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Stadtmannieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>43lw9wd9yn5nl5jtyj56676w3flch25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Omalocarpus macrophyllus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815277</id>
    <redirect title="Omalocarpus" />
    <revision>
      <id>7520679</id>
      <timestamp>2026-07-12T15:34:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Omalocarpus macrophyllus]] na [[Omalocarpus]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7520679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="pqwovnm8lgcgc3t0kd2dba2kno2p12s" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Omalocarpus]]</text>
      <sha1>pqwovnm8lgcgc3t0kd2dba2kno2p12s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Austrijski psihijatri</title>
    <ns>14</ns>
    <id>815278</id>
    <revision>
      <id>7520732</id>
      <timestamp>2026-07-12T17:48:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Psihijatri po državama|Austrija]] [[Kategorija:Austrijski liječnici|Psihijatri]]«.</comment>
      <origin>7520732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95" sha1="flvqc6jrjoqkztxd424h0hn6b1ynssf" xml:space="preserve">[[Kategorija:Psihijatri po državama|Austrija]]
[[Kategorija:Austrijski liječnici|Psihijatri]]</text>
      <sha1>flvqc6jrjoqkztxd424h0hn6b1ynssf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Švicarski psihijatri</title>
    <ns>14</ns>
    <id>815279</id>
    <revision>
      <id>7520734</id>
      <timestamp>2026-07-12T17:49:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Psihijatri po državama|Švicarska]] [[Kategorija:Švicarski liječnici|Psihijatri]]«.</comment>
      <origin>7520734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97" sha1="otqatw6ghlqc483quw1qftm03b86qce" xml:space="preserve">[[Kategorija:Psihijatri po državama|Švicarska]]
[[Kategorija:Švicarski liječnici|Psihijatri]]</text>
      <sha1>otqatw6ghlqc483quw1qftm03b86qce</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815280</id>
    <revision>
      <id>7520744</id>
      <timestamp>2026-07-12T18:01:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute''' višestruko je nagrađivana predstava nastala prema istoimenoj drami [[Ivor Martinić|Ivora Martinića]] u režiji [[Aleksandar Švabić|Aleksandra Švabića]], a u produkciji [[ZKM|Zagrebačkog kazališta mladih]].  == Povijest ==  Praizvedba predstave održana je [[14. veljače]] [[2025.]] godine u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]]. Riječ je o trećoj drami Ivo...«.</comment>
      <origin>7520744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3496" sha1="2fbs47lclxd62u5b6a8lluq3dh2yfad" xml:space="preserve">'''Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute''' višestruko je nagrađivana predstava nastala prema istoimenoj drami [[Ivor Martinić|Ivora Martinića]] u režiji [[Aleksandar Švabić|Aleksandra Švabića]], a u produkciji [[ZKM|Zagrebačkog kazališta mladih]].

== Povijest ==

Praizvedba predstave održana je [[14. veljače]] [[2025.]] godine u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]]. Riječ je o trećoj drami [[Ivor Martinić|Ivora Martinića]] praizvedenoj u ZKM-u, nakon predstava ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'' u režiji [[Janusz Kica|Janusza Kice]] i ''[[Dobro je dok umiremo po redu]]'' u režiji [[Aleksandar Švabić|Aleksandra Švabića]]. Novi tekst režirao je [[Aleksandar Švabić]], a dramaturg predstave bio je [[Marin Lisjak]].

Predstava ''Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute'' dobila je izuzetno pozitivne kritike. Kritičarka [[Petra Jelača]] tako piše: ''&quot;Ivor Martinić napisao je još jednu kvalitetnu dramu koja tematizira uvijek
istu, ali i uvijek drugačije postavljenu, uvijek novu i neiscrpnu temu obiteljskih odnosa, sa stilskim pomakom u prepoznatljivom autorovu dramskom rukopisu. Predstava Aleksandra Švabića jasno ih ocrtava, u okviru tipičnom za uskovitlanu i nesigurnu suvremenost, te čini da o odlično prikazanim i nadasve kompleksnim obiteljskim odnosima
razmišljamo još dugo nakon predstave.''&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Članak u časopisu Kazalište|url=https://hrcak.srce.hr/file/495921/ |accessdate=12. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[11. rujna]] [[2026.]] godine svečano je održana jubilarna '''50.''' izvedba predstave.

== Autorski tim ==
Tekst: [[Ivor Martinić]]&lt;br&gt;
Režija: [[Aleksandar Švabić]]&lt;br&gt;
Dramaturg: [[Marin Lisjak]]&lt;br&gt;
Scenograf: [[Matija Blašković]]&lt;br&gt;
Kostimografija: [[Tea Bašić Erceg]]&lt;br&gt;
Suradnica za scenski pokret: [[Petra Hrašćanec]]&lt;br&gt;
Autor glazbe i glazbeni suradnik: [[Miodrag Gladović]]&lt;br&gt;
Oblikovatelj rasvjete: [[Anton Modrušan]]&lt;br&gt;
Inspicijentica: [[Dina Ekštajn]]&lt;br&gt;

Igraju:&lt;br&gt;
[[Doris Šarić-Kukuljica]] - Majka&lt;br&gt;
[[Sreten Mokrović]] - Otac&lt;br&gt;
[[Luka Knez]] - Sin&lt;br&gt;
[[Petra Svrtan]] - Kćer&lt;br&gt;

== Nagrade ==
'''33. [[Festival glumca]]''', [[Vukovar]]&lt;br&gt;
''- Nagrada &quot;Fabijan Šovagović&quot; za žensku ulogu: [[Doris Šarić-Kukuljica]]''&lt;br&gt;
'''36. [[Marulićevi dani]]''', [[Split]]&lt;br&gt;
''- Marul za najbolji dramski tekst: [[Ivor Martinić]]''&lt;br&gt;
''- Marul za najbolju ulogu: [[Doris Šarić-Kukuljica]]'' (također za ulogu u predstavi ''Matija''.) &lt;br&gt;
'''49. [[Dani satire Fadila Hadžića]]''', [[Zagreb]]&lt;br&gt;
''- Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini''&lt;br&gt;
''- Nagrada mladog žirija za najbolju predstavu u cjelini''&lt;br&gt;
''- Nagrada Zlatni smijeh za najbolji tekst: [[Ivor Martinić]]''&lt;br&gt;
''- Glavna nagrada Zlatni smijeh za najbolju žensku ulogu: [[Doris Šarić-Kukuljica]]''&lt;br&gt;
''- Nagrada Sabrija Biser mladom glumcu (do 30 godina) : [[Luka Knez]]''&lt;br&gt;

== Festivali ==
*33. Festival glumca, Vukovar – 10.05.2026.
*36. Marulićevi dani, Split – 22.04.2026.
*Slovensko mladinsko gledališče, Ljubljana, Slovenija – 25.11.2025.
*Haeundae Cultural Center u sklopu Busan International Performing Arts Market 2025., Busan, Južna Koreja – 26. i 27.9.2025.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.zekaem.hr/predstave/sin-majka-i-otac-sjede-za-stolom-i-dugo-sute-2/ - prikaz predstave] 

[[Kategorija:Hrvatsko kazalište]]
[[Kategorija:Kazališne predstave]]</text>
      <sha1>2fbs47lclxd62u5b6a8lluq3dh2yfad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mischocarpus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815281</id>
    <revision>
      <id>7520746</id>
      <timestamp>2026-07-12T18:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Mischocarpus'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Sapindaceae]] | subfamilia   = [[Sapindoideae]] | tribus       = [[Cupanieae]] | genus        = '''''Mischocarpus''''' | genus_autorstvo =[[Blume]] }} '''...«.</comment>
      <origin>7520746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4163" sha1="5az8ofafla0cfbevrqscf4f7ggsi3uz" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Mischocarpus''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Mischocarpus'''''
| genus_autorstvo =[[Blume]]
}}
'''''Mischocarpus'''''  je biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]], prirodno rasprostranjen od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] do [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331776-2 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
Rod ''Mischocarpus'' obuhvaća prividno poligamne [[grm]]ove i [[Stablo|stabla]]. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, dok je krajnja liska zakržljala. [[Cvat]]ovi su tirsastog tipa, a mogu se razvijati u pazušcima listova, na starijim granama ili prividno na vrhovima izbojaka.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, dvospolni ili funkcionalno jednospolni. [[Lap]]ovi čaške u pupu se preklapaju, a mogu biti slobodni ili pri osnovi srasli u kraterastu [[Čaška|čašku]] s pet približno jednakih režnjeva. [[Latica|Latice]] ponekad potpuno nedostaju, mogu biti jako reducirane ili nešto duže od [[lap]]ova, a uz rub nose privjeske. Nektarijski disk je prstenast ili poluprstenast. Cvjetovi najčešće imaju osam [[prašnik]]a, premda njihov broj može varirati od pet do devet. [[Pelud]]na zrnca uglavnom su sinkolporatna ili parasinkolporatna, rjeđe kolporatna, s naboranom do naborano-mrežastom površinom.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

Plodnica je građena od dva do četiri plodna lista, najčešće tri, s po jednim sjemenim zametkom u svakome. Njuška [[Tučak|tučka]] podijeljena je na tri režnja. [[Plod]] je kožasta čahura s jednim ili dvama razvijenim pretincima, koja se otvara uzduž sredine pretinaca. [[Sjemenke]] su potpuno obavijene arilodom, koji pri osnovi ima privjesak nalik funikulu.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Rod obuhvaća približno petnaest vrsta rasprostranjenih od jugoistočne Azije, preko cijele [[Malezija (biogeografska regija)|Malezijske biogeografske regije]], do Australije. Naziv ''Mischocarpus'' zaštićen je kao nomenklaturno očuvano ime, dok se nazivi ''Pedicellia'' i ''Mischocodon'' više ne prihvaćaju kao zasebni rodovi.

== Vrste ==
{{div col|cols=2}}
# ''[[Mischocarpus ailae]]'' &lt;small&gt;Guymer&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus albescens]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus anodontus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus australis]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus exangulatus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus flexuosus]]'' &lt;small&gt;(Lour.) Merr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus grandissimus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus hainanensis]]'' &lt;small&gt;H.S.Lo&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus lachnocarpus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus largifolius]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus macrocarpus]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus oppositifolius]]'' &lt;small&gt;(Lour.) Merr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus paradoxus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus pentapetalus]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus pyriformis]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus reticulatus]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) R.W.Ham&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus stipitatus]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus sundaicus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus triqueter]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Mischocodon'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 50: 79 (1913)
* ''Pedicellia'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; in Fl. Cochinch.: 655 (1790)
* ''Stelechospermum'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; in Fl. Javae 7-8: 7 (1829)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]</text>
      <sha1>5az8ofafla0cfbevrqscf4f7ggsi3uz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520750</id>
      <parentid>7520746</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T18:15:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4406" sha1="3xtp5er9ccdg2h4relyza1ur3x6an85" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Mischocarpus''
| slika        = Mischocarpus-grandissimus-SF24279-23.jpg
| slika_opis   = ''M. grandissimus''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Mischocarpus'''''
| genus_autorstvo =[[Blume]]
}}
'''''Mischocarpus'''''  je biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]], prirodno rasprostranjen od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] do [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331776-2 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
Rod ''Mischocarpus'' obuhvaća prividno poligamne [[grm]]ove i [[Stablo|stabla]]. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, dok je krajnja liska zakržljala. [[Cvat]]ovi su tirsastog tipa, a mogu se razvijati u pazušcima listova, na starijim granama ili prividno na vrhovima izbojaka.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, dvospolni ili funkcionalno jednospolni. [[Lap]]ovi čaške u pupu se preklapaju, a mogu biti slobodni ili pri osnovi srasli u kraterastu [[Čaška|čašku]] s pet približno jednakih režnjeva. [[Latica|Latice]] ponekad potpuno nedostaju, mogu biti jako reducirane ili nešto duže od [[lap]]ova, a uz rub nose privjeske. Nektarijski disk je prstenast ili poluprstenast. Cvjetovi najčešće imaju osam [[prašnik]]a, premda njihov broj može varirati od pet do devet. [[Pelud]]na zrnca uglavnom su sinkolporatna ili parasinkolporatna, rjeđe kolporatna, s naboranom do naborano-mrežastom površinom.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt; 

Plodnica je građena od dva do četiri plodna lista, najčešće tri, s po jednim sjemenim zametkom u svakome. Njuška [[Tučak|tučka]] podijeljena je na tri režnja. [[Plod]] je kožasta čahura s jednim ili dvama razvijenim pretincima, koja se otvara uzduž sredine pretinaca. [[Sjemenke]] su potpuno obavijene arilodom, koji pri osnovi ima privjesak nalik funikulu.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Rod obuhvaća 19 vrsta rasprostranjenih od [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], preko cijele [[Malezija (biogeografska regija)|Malezijske biogeografske regije]], do [[Australija|Australije]]. Naziv ''Mischocarpus'' zaštićen je kao nomenklaturno očuvano ime, dok se nazivi ''Pedicellia'' i ''Mischocodon'' više ne prihvaćaju kao zasebni rodovi.
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;
Mischocarpus-lachnocarpus-SF23006-01.jpg|''M. lachnocarpus''.
Mischocarpus pyriformis leaves.jpg|''M. pyriformis''.
&lt;/gallery&gt;
== Vrste ==
{{div col|cols=2}}
# ''[[Mischocarpus ailae]]'' &lt;small&gt;Guymer&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus albescens]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus anodontus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus australis]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus exangulatus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus flexuosus]]'' &lt;small&gt;(Lour.) Merr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus grandissimus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus hainanensis]]'' &lt;small&gt;H.S.Lo&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus lachnocarpus]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus largifolius]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus macrocarpus]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus oppositifolius]]'' &lt;small&gt;(Lour.) Merr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus paradoxus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus pentapetalus]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus pyriformis]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Radlk.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus reticulatus]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) R.W.Ham&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus stipitatus]]'' &lt;small&gt;S.T.Reynolds&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus sundaicus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Mischocarpus triqueter]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Mischocodon'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 50: 79 (1913)
* ''Pedicellia'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; in Fl. Cochinch.: 655 (1790)
* ''Stelechospermum'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; in Fl. Javae 7-8: 7 (1829)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]</text>
      <sha1>3xtp5er9ccdg2h4relyza1ur3x6an85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Patolozi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>815282</id>
    <revision>
      <id>7520771</id>
      <timestamp>2026-07-12T19:45:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Patologija]] [[Kategorija:Liječnici]]«.</comment>
      <origin>7520771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="3c9irn8vavujyp36kchcu7ksaebf9hl" xml:space="preserve">[[Kategorija:Patologija]]
[[Kategorija:Liječnici]]</text>
      <sha1>3c9irn8vavujyp36kchcu7ksaebf9hl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:SollS1</title>
    <ns>3</ns>
    <id>815283</id>
    <revision>
      <id>7520780</id>
      <timestamp>2026-07-12T19:55:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Dobro došli!</comment>
      <origin>7520780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3271" sha1="d31p283p0rcs6pifwy602bpgix5hecm" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''SollS1''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|SollS1]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:SollS1]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli!  &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 21:55, 12. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>d31p283p0rcs6pifwy602bpgix5hecm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Castanospora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815285</id>
    <revision>
      <id>7520799</id>
      <timestamp>2026-07-12T20:24:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Castanospora'' | slika        =  | slika_opis   =   | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Sapindaceae]] | subfamilia   = [[Sapindoideae]] | tribus       = [[Cupanieae]] | genus        = '''''Castanospora''''' | genus_autorstvo = F.Muell. | spe...«.</comment>
      <origin>7520799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2894" sha1="2fg4krn2ix91iw22psobpwmrwgp7ebm" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Castanospora''
| slika        = 
| slika_opis   =  
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Castanospora'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
| species      =''C. alphandii''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Castanospora alphandii''
| dvoimeno_autorstvo =  (F.Muell.) F.Muell.
| karta_raspon =
}}
'''''Castanospora''''' je monotipski rod [[Sapindovke|sapindovki]] iz potporodice ''[[Sapindoideae]]''. Jedina vrsta je stablo ''C. alphandii'' [[Australija|australski]] endem rasprostranjen od [[Queensland]]a do sjeveroistoka [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36322-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Morfologija ==
Rod ''Castanospora'' obuhvaća prividno poligamna stabla. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, bez palistića. Liske su cjelovitog ruba, raspoređene naizmjenično ili gotovo nasuprotno, dok je vršna liska zakržljala. [[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova, u obliku grozdova ili tirsova s bočnim dihazijima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno muški ili ženski. [[Čaška]] je čašasta, građena od pet jajastih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u gotovo dodiruju rubovima. Vjenčić ima pet [[latica]], a svaka pri osnovi nosi dva vrlo mala privjeska. Nektarijski disk je prstenast i režnjevit. Muški cvjetovi imaju osam prašnika. Peludna zrnca su parasinkolporatna, s prugasto-naboranom površinom.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i završava dvjema unatrag savijenim stigmatnim granama. [[Plod]] je neotvarajući, korasto-mesnat i dvokokusan, ponekad s tankom pregradom između kokusa. [[Sjemenke]] su velike, smeđe i izgledom nalik kestenu, a arilus im nedostaje.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Rod je monotipski i obuhvaća samo vrstu ''Castanospora alphandi'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt;, rasprostranjenu u istočnoj Australiji.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 10. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Ratonia alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
Heterotipski:
* ''Cupania alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
* ''Nephelium callarrie'' &lt;small&gt;F.M.Bailey&lt;/small&gt; in Queensland Agric. J. 5: 388 (1899)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>2fg4krn2ix91iw22psobpwmrwgp7ebm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520800</id>
      <parentid>7520799</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:25:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Castanospora]] na [[Castanospora alphandii]]</comment>
      <origin>7520799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2894" sha1="2fg4krn2ix91iw22psobpwmrwgp7ebm" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Castanospora''
| slika        = 
| slika_opis   =  
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Castanospora'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
| species      =''C. alphandii''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Castanospora alphandii''
| dvoimeno_autorstvo =  (F.Muell.) F.Muell.
| karta_raspon =
}}
'''''Castanospora''''' je monotipski rod [[Sapindovke|sapindovki]] iz potporodice ''[[Sapindoideae]]''. Jedina vrsta je stablo ''C. alphandii'' [[Australija|australski]] endem rasprostranjen od [[Queensland]]a do sjeveroistoka [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36322-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Morfologija ==
Rod ''Castanospora'' obuhvaća prividno poligamna stabla. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, bez palistića. Liske su cjelovitog ruba, raspoređene naizmjenično ili gotovo nasuprotno, dok je vršna liska zakržljala. [[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova, u obliku grozdova ili tirsova s bočnim dihazijima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno muški ili ženski. [[Čaška]] je čašasta, građena od pet jajastih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u gotovo dodiruju rubovima. Vjenčić ima pet [[latica]], a svaka pri osnovi nosi dva vrlo mala privjeska. Nektarijski disk je prstenast i režnjevit. Muški cvjetovi imaju osam prašnika. Peludna zrnca su parasinkolporatna, s prugasto-naboranom površinom.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i završava dvjema unatrag savijenim stigmatnim granama. [[Plod]] je neotvarajući, korasto-mesnat i dvokokusan, ponekad s tankom pregradom između kokusa. [[Sjemenke]] su velike, smeđe i izgledom nalik kestenu, a arilus im nedostaje.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Rod je monotipski i obuhvaća samo vrstu ''Castanospora alphandi'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt;, rasprostranjenu u istočnoj Australiji.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 10. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Ratonia alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
Heterotipski:
* ''Cupania alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
* ''Nephelium callarrie'' &lt;small&gt;F.M.Bailey&lt;/small&gt; in Queensland Agric. J. 5: 388 (1899)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>2fg4krn2ix91iw22psobpwmrwgp7ebm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520802</id>
      <parentid>7520800</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Castanospora alphandii]] na [[Castanospora]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7520799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2894" sha1="2fg4krn2ix91iw22psobpwmrwgp7ebm" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Castanospora''
| slika        = 
| slika_opis   =  
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Castanospora'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
| species      =''C. alphandii''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Castanospora alphandii''
| dvoimeno_autorstvo =  (F.Muell.) F.Muell.
| karta_raspon =
}}
'''''Castanospora''''' je monotipski rod [[Sapindovke|sapindovki]] iz potporodice ''[[Sapindoideae]]''. Jedina vrsta je stablo ''C. alphandii'' [[Australija|australski]] endem rasprostranjen od [[Queensland]]a do sjeveroistoka [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36322-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Morfologija ==
Rod ''Castanospora'' obuhvaća prividno poligamna stabla. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, bez palistića. Liske su cjelovitog ruba, raspoređene naizmjenično ili gotovo nasuprotno, dok je vršna liska zakržljala. [[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova, u obliku grozdova ili tirsova s bočnim dihazijima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno muški ili ženski. [[Čaška]] je čašasta, građena od pet jajastih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u gotovo dodiruju rubovima. Vjenčić ima pet [[latica]], a svaka pri osnovi nosi dva vrlo mala privjeska. Nektarijski disk je prstenast i režnjevit. Muški cvjetovi imaju osam prašnika. Peludna zrnca su parasinkolporatna, s prugasto-naboranom površinom.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i završava dvjema unatrag savijenim stigmatnim granama. [[Plod]] je neotvarajući, korasto-mesnat i dvokokusan, ponekad s tankom pregradom između kokusa. [[Sjemenke]] su velike, smeđe i izgledom nalik kestenu, a arilus im nedostaje.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Rod je monotipski i obuhvaća samo vrstu ''Castanospora alphandi'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt;, rasprostranjenu u istočnoj Australiji.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 10. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Ratonia alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
Heterotipski:
* ''Cupania alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
* ''Nephelium callarrie'' &lt;small&gt;F.M.Bailey&lt;/small&gt; in Queensland Agric. J. 5: 388 (1899)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>2fg4krn2ix91iw22psobpwmrwgp7ebm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520811</id>
      <parentid>7520802</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:31:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7520811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3430" sha1="k2tfhau9lt1ujpnkvybia9kqovmf4da" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Castanospora''
| slika        = Comprehensive catalogue of Queensland plants, both indigenous and naturalised. To which are added, where known, the aboriginal and other vernacular names; with numerous illustrations, and copious (14596084780).jpg
| slika_opis   =  ''C. alphandii'', ilustracija.
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Sapindaceae]]
| subfamilia   = [[Sapindoideae]]
| tribus       = [[Cupanieae]]
| genus        = '''''Castanospora'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
| species      =''C. alphandii''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Castanospora alphandii''
| dvoimeno_autorstvo =  (F.Muell.) F.Muell.
| karta_raspon =
}}
'''''Castanospora''''' je monotipski rod [[Sapindovke|sapindovki]] iz potporodice ''[[Sapindoideae]]''. Jedina vrsta je stablo ''C. alphandii'' [[Australija|australski]] endem rasprostranjen od [[Queensland]]a do sjeveroistoka [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36322-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

== Morfologija ==
Rod ''Castanospora'' obuhvaća prividno poligamna stabla. [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, bez palistića. Liske su cjelovitog ruba, raspoređene naizmjenično ili gotovo nasuprotno, dok je vršna liska zakržljala. [[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova, u obliku grozdova ili tirsova s bočnim dihazijima.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su pravilni, odnosno aktinomorfni, i funkcionalno muški ili ženski. [[Čaška]] je čašasta, građena od pet jajastih [[lap]]ova koji se u [[pup]]u gotovo dodiruju rubovima. Vjenčić ima pet [[latica]], a svaka pri osnovi nosi dva vrlo mala privjeska. Nektarijski disk je prstenast i režnjevit. Muški cvjetovi imaju osam prašnika. Peludna zrnca su parasinkolporatna, s prugasto-naboranom površinom.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Plodnica je građena od dvaju plodnih listova, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i završava dvjema unatrag savijenim stigmatnim granama. [[Plod]] je neotvarajući, korasto-mesnat i dvokokusan, ponekad s tankom pregradom između kokusa. [[Sjemenke]] su velike, smeđe i izgledom nalik kestenu, a arilus im nedostaje.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;/&gt;

Rod je monotipski i obuhvaća samo vrstu ''Castanospora alphandi'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt;, rasprostranjenu u istočnoj Australiji.&lt;ref name=&quot;Sapindaceae &quot;&gt;[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 10. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;
Castanospora-alphandii-SF25035-01.jpg|''C. alphandii'', stablo.
Castanospora alphandii.jpg|''C. alphandii'', krošnja.
Castanospora-alphandii-SF26038-02.jpg|''C. alphandii'', listovi.
Castanospora-alphandii-SF22333-01.jpg|''C. alphandii'', plod.
&lt;/gallery&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Ratonia alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
Heterotipski:
* ''Cupania alphandii'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 4: 158 (1864)
* ''Nephelium callarrie'' &lt;small&gt;F.M.Bailey&lt;/small&gt; in Queensland Agric. J. 5: 388 (1899)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Cupanieae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>k2tfhau9lt1ujpnkvybia9kqovmf4da</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Castanospora alphandii</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815287</id>
    <redirect title="Castanospora" />
    <revision>
      <id>7520803</id>
      <timestamp>2026-07-12T20:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Castanospora alphandii]] na [[Castanospora]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7520803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="ob5wks7pwelmuvfz5fblwuk8auhe46l" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Castanospora]]</text>
      <sha1>ob5wks7pwelmuvfz5fblwuk8auhe46l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mons Maraldi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815288</id>
    <revision>
      <id>7520814</id>
      <timestamp>2026-07-12T20:36:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1355787428|Mons Maraldi]]«</comment>
      <origin>7520814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="583" sha1="ilsh0jr2ypc31ektwyeyix4he08f83i" xml:space="preserve">
 {{Radovi24}}

'''Mons Maraldi''' je planina visoka 1,3 kilometra na Mjesecu na 20,3° sjeverne geografske širine, 35,3° istočne geografske širine, koja pokriva područje promjera oko 15 kilometara. Ime je dobila po obližnjem krateru Maraldi.
[[Datoteka:AS17-M-0443.jpg|desno|mini|Kontekstualna slika koja prikazuje kupolasti Mons Maraldi u središtu i poplavljeni krater Maraldi jugozapadno od Apolla 17. ''[[NASA]]-ina&amp;nbsp;fotografija''.]]

== Povezani članci ==

* Dodatak:Popis planina na Mjesecu

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Planine na Mjesecu]]</text>
      <sha1>ilsh0jr2ypc31ektwyeyix4he08f83i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520816</id>
      <parentid>7520814</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T20:43:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7520816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1971" sha1="b1c93eh48a9dujf7eds592o695alouw" xml:space="preserve">{{Infookvir planina na Mjesecu
| ime                = Mons Maraldi
| izvorno ime        = 
| vrsta              =
| etimologija        = 
| slika              = Mons Maraldi AS17-M-1216.jpg
| opis slike         = Foto: [[Apollo 17]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     =

| koordinate         = {{Lunar coords and quad cat|20.3|N|35.3|E}}
| koordinate_ref     = 
| smještaj           =
| dio gorja          = 

| vrh                = 1300
| ostali vrhovi      = 

| starost            = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Mjesec
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}
[[Datoteka:AS17-M-0443.jpg|lijevo|mini|300px|Kontekstualna slika koja prikazuje kupolasti Mons Maraldi u središtu i poplavljeni krater Maraldi jugozapadno od [[Apollo 17|Apolla 17]]. ''[[NASA]]-ina&amp;nbsp;fotografija''.]]
'''Mons Maraldi''' je planina visoka 1,3 kilometra na Mjesecu koja pokriva područje promjera oko 15 kilometara. Ime je dobila po obližnjem krateru [[Maraldi (mjesečev krater)|Maraldi]].&lt;ref&gt;{{gpn|3989}}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis planina na Mjesecu]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
*[https://the-moon.us/wiki/Mons_Maraldi Mons Maraldi at The Moon Wiki]
* {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = August 16, 2006 | url = http://www.lpod.org/?m=20060816 | title = A Mountain or a Molehill | publisher = Lunar Photo of the Day |url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614233616/http://www.lpod.org/?m=20060816|archivedate=June 14, 2011}}
* {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = May 24, 2006 | url = http://www.lpod.org/?m=20060624 | title = Mons of Mystery | publisher = Lunar Photo of the Day |url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614233616/http://www.lpod.org/?m=20060816|archivedate=June 14, 2011}}

[[Kategorija:Planine na Mjesecu|Maraldi]]</text>
      <sha1>b1c93eh48a9dujf7eds592o695alouw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sinus Amoris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815289</id>
    <revision>
      <id>7520820</id>
      <timestamp>2026-07-12T21:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1350390176|Sinus Amoris]]«</comment>
      <origin>7520820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1362" sha1="cjxtt0h9ii6wgfxrzswbrya1z8cmejw" xml:space="preserve">{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Sinus-amoris-clem1.jpg|caption=[[Clementine (spacecraft)|Clementine]] mosaic|coordinates={{coord|19.9|N|37.3|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=190 km|eponym=Bay of Love}}{{Izvori}}{{Commonscat}}
[[Datoteka:Sinus_Amoris_AS17-M-0934.jpg|desno|mini|Slika sjevernog Sinus Amorisa iz misije Apollo 17, s Römerom!! gore lijevo od centra.]]
'''Sinus Amoris''' ({{Lat.|sinus amōris|prijevod=zaljev ljubavi}}) proteže se prema sjeveru od sjeveroistočnog kraja Mora tišine ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}). Nalazi se na selenografskim koordinatama 19,9° N, 37,3° E, a promjera je 190&amp;nbsp;km. &lt;ref name=&quot;gpn&quot; /&gt; Sjeverno od zaljeva nalazi se gorje Montes Taurus!.

Blizu južnog kraja zaljeva, gdje se spaja s Morem tišine, nalazi se krater Theophrastus!!. Duž zapadne strane nalazi se poplavljeni krater Maraldi!! i Mons Maraldi!!. Istočnu stranu zaljeva omeđuju krateri Carmichael!! i Hill!!. U središnjem dijelu zaljeva nalaze se niski grebeni, ali inače je relativno bez značajki.

Na južnom izlazu gdje se zaljev spaja s morem leži Mons Esam!!, manje uzvišenje koje se nalazi među nekoliko malih mjesečevih kupola!!.

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}

* [https://the-moon.us/wiki/Sinus_Amoris Sinus Amoris na The Moon Wiki]
* 
* 
[[Kategorija:Mjesečeva mora]]</text>
      <sha1>cjxtt0h9ii6wgfxrzswbrya1z8cmejw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520823</id>
      <parentid>7520820</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T21:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7520823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2360" sha1="0uj877lh6eb9yc2tfd1q79jykczi5qg" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = Sinus Amoris
| slika = Sinus-amoris-clem1.jpg
| slika_opis = Mozaik [[Clementine (letjelica)|Clementine]]
| koordinate = {{coord|19.9|N|37.3|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 190 km
| dubina = 
| kolongituda = 
| nastanak = 
| eponim = Zaljev ljubavi
}}
[[Datoteka:Sinus_Amoris_AS17-M-0934.jpg|desno|mini|300px|Slika sjevernog Sinus Amorisa iz misije [[Apollo 17]], s [[Römer (krater)|Römerom]] gore lijevo od centra.]]
'''Sinus Amoris'''&lt;ref name=gpn&gt;{{gpn|5559}}&lt;/ref&gt; ({{Lat.|sinus amōris|prijevod=zaljev ljubavi}}) proteže se prema sjeveru od sjeveroistočnog kraja [[More tišine|Mora tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}). Nalazi se na selenografskim koordinatama 19,9°N, 37,3°E, a promjera je 190&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;gpn&quot; /&gt; Sjeverno od zaljeva nalazi se gorje [[Montes Taurus]].

Blizu južnog kraja zaljeva, gdje se spaja s Morem tišine, nalazi se krater [[Theophrastus (krater)|Theophrastus]]. Duž zapadne strane nalazi se poplavljeni krater [[Maraldi (mjesečev krater)|Maraldi]] i [[Mons Maraldi]]. Istočnu stranu zaljeva omeđuju krateri [[Carmichael (krater)|Carmichael]] i [[Hill (krater)|Hill]]. U središnjem dijelu zaljeva nalaze se niski grebeni, ali inače je relativno bez značajki.

Na južnom izlazu gdje se zaljev spaja s morem leži [[Mons Esam]], manje uzvišenje koje se nalazi među nekoliko malih [[Mjesečeva kupola|mjesečevih kupola]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
*[https://the-moon.us/wiki/Sinus_Amoris Sinus Amoris at The Moon Wiki]
* {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = May 27, 2005 | url = http://www.lpod.org/archive/LPOD-2005-05-27.htm | title = Is It Love or a Sinus Infection? | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2017-08-17 | archive-date = 2015-03-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150329133235/http://www.lpod.org/archive/LPOD-2005-05-27.htm | url-status = dead }}
* {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = August 10, 2006 | url = http://www.lpod.org/?m=20060810 | title = Is It Love or a Sinus Infection? (Repeat of 05/27/2005) | publisher = Lunar Photo of the Day |archiveurl=
https://web.archive.org/web/20110516191009/http://www.lpod.org/?m=20060810|archivedate=May 16, 2011}}

[[Kategorija:Mjesečeva mora|Amoris]]</text>
      <sha1>0uj877lh6eb9yc2tfd1q79jykczi5qg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Ublist</title>
    <ns>10</ns>
    <id>815290</id>
    <redirect title="Predložak:Unbulleted list" />
    <revision>
      <id>7520822</id>
      <timestamp>2026-07-12T21:27:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Predložak:Unbulleted list]]</comment>
      <origin>7520822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="ag1qdiabfkvm5ciu963khbnb0v5jsqg" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Predložak:Unbulleted list]]</text>
      <sha1>ag1qdiabfkvm5ciu963khbnb0v5jsqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mons Esam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815291</id>
    <revision>
      <id>7520825</id>
      <timestamp>2026-07-12T21:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1355787377|Mons Esam]]«</comment>
      <origin>7520825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1734" sha1="9k2sd6mc57svvsqqiyvzhtqbt21cp3u" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Mons_Esam_AS15-P-9853.jpg|desno|mini|240x240px|Kosi pogled na Mons Esam, okrenut prema sjeveru, pod visokim kutom sunca, iz Apolla 15]]
[[Datoteka:Mons_Esam_AS17-P-2295.jpg|desno|mini|240x240px|Kosi pogled na Mons Esam, okrenut prema jugu, pod niskim kutom sunca, iz Apolla 17]]
'''Mons Esam''' je mala, izolirana [[planina]] u sjevernom dijelu Mora tišine (Mare Tranquillitatis) . Nalazi se jugoistočno od kratera Vitruvius!! i zapadno-sjeverozapadno od Lyella!!. Sjeveroistočno od ovog grebena nalazi se zaljev [[Sinus Amoris]].

Selenografska [[Koordinatni sustav|koordinata]] ovog objekta je 14,6° N, 35,7° E, a maksimalni promjer mu je u podnožju 8&amp;nbsp;km. Naziv ovog objekta je [[Arapski jezik|arapsko]] muško ime, i nije odabran da predstavlja određenu osobu. Ovaj vrh je lunarni stožac koji je nastao tektonskim procesima, a uzdiže se otprilike 400 metara iznad okolnih ravnica. 

Par sićušnih kratera južno od Mons Esama dobio je imena od [[Međunarodna astronomska unija|IAU-a]]. Navedeni su u donjoj tablici. Krateri se nalaze na vrhovima dviju mjesečevih kupola, koje su najvjerojatnije vulkani i nisu nastale udarima.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; |Krater
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Promjer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Izvor imena
|-
|Diana
| align=&quot;right&quot; | 14,3° S
| align=&quot;right&quot; | 35,7° I
| align=&quot;right&quot; | 2&amp;nbsp;km
| [[Latinski jezik|Latinsko]] žensko ime
|-
|Grace
| align=&quot;right&quot; | 14,2° S
| align=&quot;right&quot; | 35,9° I
| align=&quot;right&quot; | 1&amp;nbsp;km
| [[Engleski jezik|Englesko]] žensko ime
|}

== Izvori ==
{{Izvori}} 
[[Kategorija:Planine na Mjesecu]]</text>
      <sha1>9k2sd6mc57svvsqqiyvzhtqbt21cp3u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520828</id>
      <parentid>7520825</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7520828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6739" sha1="gyder6xedq5bnfgnxt4a2kgiy00h35b" xml:space="preserve">{{Infookvir planina na Mjesecu
| ime                = Mons Esam
| izvorno ime        = 
| vrsta              =
| etimologija        = 
| slika              = Mons Esam AS17-M-0306.jpg
| opis slike         = [[Apollo 17]] Slika s kamere za mapiranje [[Apollo 17|Apolla 17]], s Monsom Esamom u sredini, Dianom dolje u sredini i Grace dolje desno od sredine
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     =

| koordinate         = {{Lunar coords and quad cat|14.6|N|35.7|E}}
| koordinate_ref     = 
| smještaj           = Sjeverni dio [[More kiša|Mora kiša]]
| dio gorja          = 

| vrh                = 6622&lt;ref name=61A2S1&gt;[https://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/topophoto/61A2S1/ 61A2S1(50)], ''Grace''. Lunar Topophotomap Series. Publisher: Defense Mapping Agency, Topographic Center. Scale: 1:50,000. Projection: Transverse Mercator.&lt;/ref&gt;
| ostali vrhovi      = 

| starost            = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Mjesec
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}
[[Datoteka:Mons_Esam_AS15-P-9853.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na Mons Esam, okrenut prema sjeveru, pod visokim kutom sunca, iz [[Apollo 15|Apolla 15]]]]
[[Datoteka:Mons_Esam_AS17-P-2295.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na Mons Esam, okrenut prema jugu, pod niskim kutom sunca, iz [[Apollo 17|Apolla 17]]]]
'''Mons Esam''' je mala, izolirana [[planina]] u sjevernom dijelu [[More tišine|Mora tišine]] (Mare Tranquillitatis) . Nalazi se jugoistočno od kratera [[Vitruvius (krater)|Vitruvius]] i zapadno-sjeverozapadno od [[Lyell (mjesečev krater)|Lyella]]. Sjeveroistočno od ovog grebena nalazi se zaljev [[Sinus Amoris]].

Selenografska [[Koordinatni sustav|koordinata]] ovog objekta je 14,6° N, 35,7° E, a maksimalni promjer mu je u podnožju 8&amp;nbsp;km. Naziv ovog objekta je [[Arapski jezik|arapsko]] muško ime, i nije odabran da predstavlja određenu osobu.&lt;ref&gt;{{gpn|3979}}&lt;/ref&gt; Ovaj vrh je lunarni stožac koji je nastao tektonskim procesima, a uzdiže se otprilike 400 metara iznad okolnih ravnica.&lt;ref name=61A2S1/&gt;

Par sićušnih kratera južno od Mons Esama dobio je imena od [[Međunarodna astronomska unija|IAU-a]]. Navedeni su u donjoj tablici. Krateri se nalaze na vrhovima dviju mjesečevih kupola, koje su najvjerojatnije vulkani i nisu nastale udarima.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; |Krater
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Promjer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; | Izvor imena
|-
|Diana
| align=&quot;right&quot; | 14,3° S
| align=&quot;right&quot; | 35,7° I
| align=&quot;right&quot; | 2&amp;nbsp;km
| [[Latinski jezik|Latinsko]] žensko ime
|-
|Grace
| align=&quot;right&quot; | 14,2° S
| align=&quot;right&quot; | 35,9° I
| align=&quot;right&quot; | 1&amp;nbsp;km
| [[Engleski jezik|Englesko]] žensko ime
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite journal
 |author       = Weitz, Catherine M.
 |author2      = Head III, James W.
 |title        = Spectral properties of the Marius Hills volcanic complex and implications for the formation of lunar domes and cones
 |journal      = Journal of Geophysical Research
 |date         = 1999
 |volume       = 104
 |issue        = E8
 |pages        = 18,933–18,956
 |url          = http://www.agu.org/pubs/crossref/1999/1998JE000630.shtml
 |access-date  = 2007-08-06
 |doi          = 10.1029/1998JE000630
 |bibcode      = 1999JGR...10418933W
 |s2cid        = 129797743
 |doi-access   = free
 |archive-date = 2012-02-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120218074248/http://www.agu.org/pubs/crossref/1999/1998JE000630.shtml
 |url-status   = dead
}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = Sterling Publishing Co
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Planine na Mjesecu|Esam]]</text>
      <sha1>gyder6xedq5bnfgnxt4a2kgiy00h35b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Peruanske političke stranke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>815292</id>
    <revision>
      <id>7520832</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat}} [[Kategorija:Političke stranke po državama|Peru]] [[Kategorija:Politika Perua]]«.</comment>
      <origin>7520832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96" sha1="hah8r9hmp0dq5zdel329127b0lc9m5d" xml:space="preserve">{{Commonscat}}
[[Kategorija:Političke stranke po državama|Peru]]
[[Kategorija:Politika Perua]]</text>
      <sha1>hah8r9hmp0dq5zdel329127b0lc9m5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Newcomb (mjesečev krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815293</id>
    <revision>
      <id>7520833</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1358034879|Newcomb (lunar crater)]]«</comment>
      <origin>7520833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3098" sha1="69jio8pq7sadpt873k1ndhm1hbthsm0" xml:space="preserve">
{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Newcomb crater 4074 h1.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|29.9|N|43.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=39 km|depth=2.2 km|colong=317|eponym=[[Simon Newcomb]]}} {{Commonscat|Newcomb (crater)}}
[[Datoteka:Newcomb_crater_AS15-91-12353.jpg|mini|Kosi pogled prema sjeveru s Apolla 15]]
[[Datoteka:Newcomb_crater_AS17-M-0931.jpg|mini|Kosi pogled prema sjeveru iz Apolla 17]]
'''Newcomb''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]], u planinskom lancu Montes Taurus, istočno od Mare Serenitatis. Leži sjeveroistočno od istaknutog kratera Römer i sjevero-sjeverozapadno od kratera Macrobius.

Ova formacija datira iz eratostenskog doba [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]].&lt;ref name=&quot;Tompkins_Pieters_1999&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Tompkins|first=Stefanie|last2=Pieters|first2=Carle M.|date=January 1999|title=Mineralogy of the lunar crust: Results from Clementine|journal=Meteoritics &amp; Planetary Science|volume=34|issue=1|pages=25–41|bibcode=1999M&amp;PS...34...25T|doi=10.1111/j.1945-5100.1999.tb01729.x}}&lt;/ref&gt; Ima oštrobridni i pomalo nepravilni rub koji se čini više [[Mnogokut|poligonalnim]] nego kružnim. Postoje terase duž unutarnjih strana, s nekim spuštanjima duž sjevernog i zapadnog unutarnjeg ruba. Jugozapadni dio ruba prekriva manji krater Newcomb A. Unutarnje dno je neravno, posebno blizu ruba Newcomba A. Odmah jugo-jugoistočno od kratera nalazi se satelitski krater Newcomb J. Ova značajka je nazvana po američkom astronomu [[Simon Newcomb|Simonu Newcombu]].

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Newcombu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Newcomb
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 29,4° S
| align=&quot;center&quot; | 43,5° I
| align=&quot;center&quot; | 19&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,4° S
| align=&quot;center&quot; | 45,6° I
| align=&quot;center&quot; | 23&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 29,1° N
| align=&quot;center&quot; | 45,3° I
| align=&quot;center&quot; | 29&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 31,4° S
| align=&quot;center&quot; | 42,5° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 28,2° S
| align=&quot;center&quot; | 44,6° I
| align=&quot;center&quot; | 16&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 28,9° S
| align=&quot;center&quot; | 42,4° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 28,7° N
| align=&quot;center&quot; | 44,3° I
| align=&quot;center&quot; | 23&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Q
| align=&quot;center&quot; | 30,3° S
| align=&quot;center&quot; | 42,8° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|}

== Povezani članci ==

* Asteroid [[855 Newcombia]]
* Newcomb (Marsov krater)

== Izvori ==

=== Literatura ===

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>69jio8pq7sadpt873k1ndhm1hbthsm0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520838</id>
      <parentid>7520833</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T22:33:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7520838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6437" sha1="9jd20lbwoem93cehns3nj2qpiwncvcu" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Newcomb crater 4074 h1.jpg
| slika_opis = Foto: [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|29.9|N|43.8|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 39 km
| dubina = 2.2 km
| kolongituda = 317
| nastanak = 
| eponim = [[Simon Newcomb]], američki astronom
}}
[[Datoteka:Newcomb_crater_AS15-91-12353.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled prema sjeveru s Apolla 15]]
[[Datoteka:Newcomb_crater_AS17-M-0931.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled prema sjeveru iz Apolla 17]]
'''Newcomb''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]], u planinskom lancu [[Montes Taurus]], istočno od [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}. Leži sjeveroistočno od istaknutog kratera [[Römer (krater)|Römer]] i sjevero-sjeverozapadno od kratera [[Macrobius (krater)|Macrobius]].

Ova formacija datira iz [[eratostenij]]skog doba [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]].&lt;ref name=&quot;Tompkins_Pieters_1999&quot;/&gt; Ima oštrobridni i pomalo nepravilni rub koji se čini više [[Mnogokut|poligonalnim]] nego kružnim. Postoje terase duž unutarnjih strana, s nekim spuštanjima duž sjevernog i zapadnog unutarnjeg ruba. Jugozapadni dio ruba prekriva manji krater Newcomb A. Unutarnje dno je neravno, posebno blizu ruba Newcomba A. Odmah jugo-jugoistočno od kratera nalazi se satelitski krater Newcomb J. Ovaj krater je nazvan po američkom astronomu [[Simon Newcomb|Simonu Newcombu]].&lt;ref&gt;{{gpn|4232}}&lt;/ref&gt;

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Newcombu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Newcomb
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 29,4° S
| align=&quot;center&quot; | 43,5° I
| align=&quot;center&quot; | 19&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,4° S
| align=&quot;center&quot; | 45,6° I
| align=&quot;center&quot; | 23&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 29,1° N
| align=&quot;center&quot; | 45,3° I
| align=&quot;center&quot; | 29&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 31,4° S
| align=&quot;center&quot; | 42,5° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 28,2° S
| align=&quot;center&quot; | 44,6° I
| align=&quot;center&quot; | 16&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 28,9° S
| align=&quot;center&quot; | 42,4° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 28,7° N
| align=&quot;center&quot; | 44,3° I
| align=&quot;center&quot; | 23&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Q
| align=&quot;center&quot; | 30,3° S
| align=&quot;center&quot; | 42,8° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|}

== Povezani članci ==
* Asteroid [[855 Newcombia]]
* [[Newcomb (krater na Marsu)]]

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=Tompkins_Pieters_1999&gt;{{cite journal
 | title=Mineralogy of the lunar crust: Results from Clementine
 | last1=Tompkins | first1=Stefanie | last2=Pieters | first2=Carle M.
 | journal=Meteoritics &amp; Planetary Science
 | volume=34 | issue=1 | pages=25–41 | date=January 1999
 | doi=10.1111/j.1945-5100.1999.tb01729.x
 | bibcode=1999M&amp;PS...34...25T }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>9jd20lbwoem93cehns3nj2qpiwncvcu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna sila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815294</id>
    <revision>
      <id>7520834</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir politička stranka |ime                        = Narodna sila |izvorno ime                = Fuerza Popular |logo                       = Logo of the Popular Force (2024).svg |veličina                   = 125px |logo opis                  =  |vođa                       =  |predsjednik                =  |glavni tajnik              =  |dužnosnik1 titula          = Predsjednica |dužnosnik1 ime             = [[Keiko Fujimori]] |dužnosni...«.</comment>
      <origin>7520834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12927" sha1="ns5d39nvw2006670bf8bqq5edwy41o9" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Narodna sila
|izvorno ime                = Fuerza Popular
|logo                       = Logo of the Popular Force (2024).svg
|veličina                   = 125px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = 
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = Predsjednica
|dužnosnik1 ime             = [[Keiko Fujimori]]
|dužnosnik2 titula          = Glavni tajnik
|dužnosnik2 ime             = [[Luis Galarreta]]
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = [[Carlos Tubino]]
|osnivač                    = [[Keiko Fujimori]]
|slogan                     = 
|osnovana                   = {{start date and age|df=yes|2010|3|9}}
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Nova većina (Peru)|Nova većina]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Lima]]
|država                     = {{Z|Peru}} [[Peru]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = 
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = {{ublist|class=nowrap
 | [[Fujimorizam]]&lt;ref name=&quot;mondo&quot;/&gt;
 | [[Konzervativizam]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://csis.org/blog/transition-lima-leftist-candidate-victory|first=Lisa|last=Manrique|title=Transition in Lima: Leftist Candidate Victory |work=CSIS [[Center for Strategic and International Studies]] |date=19 October 2010 |access-date=5 June 2011 |language=en |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221154607/http://csis.org/blog/transition-lima-leftist-candidate-victory |archive-date=21 February 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Brown |first1=Rich |title=Peru: Meet the Candidates 2026 |url=https://www.americasquarterly.org/article/peru-meet-the-candidates-2026-2/ |access-date=2 July 2026 |work=Americas Quarterly |date=24 February 2026 |quote=She has remained a powerful political operator as head of the conservative Fuerza Popular party. |language=en}}&lt;/ref&gt;
 | [[Neoliberalizam]]&lt;ref&gt;{{Cite web|date=1 March 2016|title=Elecciones en Perú, entre el neoliberalismo conservador y el neoliberalismo &quot;design&quot;|url=https://www.celag.org/elecciones-en-peru-entre-el-neoliberalismo-conservador-y-el-neoliberalismo-design-por-barbara-ester/|access-date=14 February 2021|website=CELAG|language=es}}&lt;/ref&gt;
 | [[Populizam]]{{refn|&lt;ref&gt;{{cite web|language=es|url=http://larepublica.pe/impresa/sociedad/760812-la-gente-ha-optado-por-la-corrupcion-por-eso-ha-preferido-votar-por-keiko-fujimori|title=Carlos Alza: &quot;La gente ha optado por la corrupción, por eso ha preferido votar por Keiko Fujimori&quot;|access-date=20 April 2016|last=Salcedo|first=José Víctor|date=18 April 2016|website=La República|quote=La derecha de Keiko es más populista, clientelar y autoritaria en algunos aspectos y menos dialogante; y la de PPK puede tener más capacidad técnica, pero igual privilegia el mercado}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|language=es|url=http://internacional.elpais.com/internacional/2016/05/10/actualidad/1462832476_269719.html|title=Fujimori refuerza su populismo con medidas conservadoras|access-date=20 April 2016|date=8 April 2016|website=El País|quote=La suma de aliados refuerza el populismo del fujimorismo. la lógica de la campaña de segunda vuelta de Fujimori es de “derecha populista” [...].}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.americatv.com.pe/noticias/actualidad/keiko-fujimori-cerro-su-campana-mitin-estadio-monumental-n226531|title=Keiko Fujimori cerró su campaña con mitin en el Estadio Monumental|access-date=13 April 2016|date=7 April 2016|website=América Televisión|quote=La campaña presidencial se cerró con los mítines de los tres principales candidatos en la elección del 10 de abril: la derechista Keiko Fujimori, favorita en los sondeos, y sus escoltas: el centroderechista Pedro Pablo Kuczynski y la izquierdista Veronika Mendoza, ambos empatados en los sondeos.|language=es}}&lt;/ref&gt;}}
}}
|položaj                    = [[Politička desnica|Desnica]]
|nacionalna skupina         = [[Demokratski blok (Peru)|Demokratski blok]]
|međunarodna skupina        = [[Unija latinoameričkih stranaka]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uplalatinoamerica.org/miembros/ |title=Miembros – Unión de Partidos Latinoamericanos |language=es}}&lt;/ref&gt;
|tijelo1                    = [[Zastupnički dom (Peru)|Zastupnički dom]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|41|130|#E9511B}}
|tijelo2                    = [[Senat Perua|Senat]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|22|60|#E9511B}}
|tijelo3                    = [[Andski parlament]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|5|#E9511B}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = {{Boja|#E9511B|border=silver}} Narančasta {{Boja|#1A1A1A|border=silver}} Crna
|zastava                    = 
|službena stranica          = https://fuerzapopular.com.pe/
|napomena                   = 
}}
'''Narodna sila''' ([[španjolski]]: ''Fuerza Popular'', '''FP'''),&lt;ref&gt;{{cite news|title=Fujimorismo solicitó cambio de denominación para llamarse Fuerza Popular|url=http://elcomercio.pe/politica/gobierno/fujimorismo-solicito-cambio-denominacion-llamarse-fuerza-popular-noticia-1448304|language=es|date=29 July 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ahora son Fuerza Popular|url=http://peru21.pe/2012/07/30/opinion/ahora-son-fuerza-popular-2035217|language=es|date=30 July 2012|access-date=5 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105230340/http://peru21.pe/2012/07/30/opinion/ahora-son-fuerza-popular-2035217|archive-date=5 November 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; poznata kao '''Sila 2011.''' ([[španjolski]]: ''Fuerza 2011'') do 2012. godine,&lt;ref&gt;{{cite news|title=Peru's Ex-President Convicted of Rights Abuses|url=https://www.nytimes.com/2009/04/08/world/americas/08fujimori.html|last=Romero|first=Simon|work=The New York Times |date=7 April 2009|access-date=24 June 2011|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Politička desnica|desničarska]] [[Populizam|populistička]] i [[Fujimorizam|fujimoristička]] politička stranka u [[Peru]]u.&lt;ref name=&quot;mondo&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.elmundo.es/america/2011/04/10/noticias/1302458184.html|title=La triste procesión de las larvas grises|first=Martín Santiváñez|last=Vivanco|date=10 April 2011|publisher=[[El Mundo (Španjolska)|El Mundo]]|language=es}}&lt;/ref&gt; Stranku vodi [[Keiko Fujimori]], kći bivšeg [[Predsjednik Perua|predsjednika]] [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]]. Neuspješno se kandidirala za predsjednicu na izborima [[Opći izbori u Peruu 2011.|2011.]], [[Opći izbori u Peruu 2016.|2016.]] i [[Opći izbori u Peruu 2021.|2021.]], izgubivši malom razlikom na sva tri, prije nego što je pobijedila na predsjedničkim izborima [[Opći izbori u Peruu 2026.|2026.]]

Stranka zagovara [[socijalno tržišno gospodarstvo]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Decálogo |url=https://fuerzapopular.com.pe/decalogo/ |access-date=2025-11-25 |website=Fuerza Popular |language=es}}&lt;/ref&gt; slično Albertu Fujimorijevom „pravom socijalno tržišnom gospodarstvu”,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=1990-07-29 |title=Fujimori Promises a Renewal in Peru (Published 1990) |url=https://www.nytimes.com/1990/07/29/world/fujimori-promises-a-renewal-in-peru.html |access-date=2025-11-25 |language=en}}&lt;/ref&gt; koje je, međutim, podupiralo reforme [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2011-12-08 |title=Alberto Fujimori profile: Deeply divisive Peruvian leader |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-16097439 |access-date=2025-11-25 |work=BBC News |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; uključujući [[Neoliberalizam|neoliberalne]] [[Gospodarska politika|ekonomske politike]] i [[Reforma|reforme]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SAIS Journal of Global Affairs |url=https://www.saisjournal.eu/article/89-Capturing-Peru.cfm |access-date=2025-11-25 |website=www.saisjournal.eu |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2024-09-14 |title=Alberto Fujimori: A Controversial Legacy that Shaped Modern Peru |url=https://latinamericanpost.com/life/alberto-fujimori-a-controversial-legacy-that-shaped-modern-peru/ |access-date=2025-11-25 |website=Latin American Post |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title=President Alberto Fujimori from 1990 to 2000 - LimaEasy | url=https://www.limaeasy.com/peru-guide/history-of-peru/political-history-of-peru/president-alberto-fujimori-from-1990-to-2000 | access-date=2025-12-03 | website=www.limaeasy.com | language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title=Care from Above and Care from Below. Urban Inequality and Community Collectivization of Care| url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-031-94235-8_24 | access-date=2025-12-03 | website=SpringerLink | language=en }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Introduction: Latin American Politics in the Era of Market Reform | url=https://www.brookings.edu/wp-content/uploads/2016/07/poststabilizationpoliticsinlatinamerica_chapter.pdf | language=en | archive-url=https://web.archive.org/web/20211017134935/https://www.brookings.edu/wp-content/uploads/2016/07/poststabilizationpoliticsinlatinamerica_chapter.pdf | archive-date=2021-10-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Haldar |first=Antara |date=2024-10-10 |title=Fujimori's Peru and the price of neoliberal success |url=https://www.bangkokpost.com/opinion/opinion/2881123/fujimoris-peru-and-the-price-of-neoliberal-success |access-date=2025-11-25 |work=Bangkok Post |language=en}}&lt;/ref&gt; poput [[Ekonomska liberalizacija|ekonomske liberalizacije]]&lt;ref&gt;{{Cite web | title=BTI 2024 Peru Länderbericht: BTI 2024 | url=https://bti-project.org/de/reports/country-report/PER | access-date=2025-12-03 | website=bti-project.org | language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web| title=The Country Study for Japan's Official Development Assistance to the Republic of Peru | url=https://openjicareport.jica.go.jp/pdf/11555737_01.pdf | language=en | archive-url=https://web.archive.org/web/20230923173839/https://openjicareport.jica.go.jp/pdf/11555737_01.pdf | archive-date=2023-09-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title=A choice between cancer and AIDS? | url=https://www.cmi.no/news/859-a-choice-between-cancer-and-aids | access-date=2025-12-03 | website=www.cmi.no | language=en}}&lt;/ref&gt; koja je razvila Peru u [[Tržišno gospodarstvo|slobodnotržišno gospodarstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web | title=Peru: Recovery from Crisis | url=https://www.everycrsreport.com/reports/RL30918.html | access-date=2025-12-03 | website=EveryCRSReport | language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Political Participation: Qualitative Study of Peru - Summary of Findings  |url=https://www.ifes.org/publications/political-participation-qualitative-study-peru-summary-findings |access-date=2025-11-25 |website=IFES |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title=Latin America and the Caribbean | url=https://www.mofa.go.jp/policy/other/bluebook/1991/1991-4-5.htm | language=en | archive-url=https://web.archive.org/web/20071211002207/http://www.mofa.go.jp:80/policy/other/bluebook/1991/1991-4-5.htm | access-date=2025-12-03 | archive-date=2007-12-11}}&lt;/ref&gt; U članku koji je napisala Keiko Fujimori, rekla je: „Predlažem model socijalnotržišnog gospodarstva, ne [[marksizam]] ni [[komunizam]]”.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Peru's Fujimori says election battle between 'markets and Marxism' |url=https://www.reuters.com/world/perus-fujimori-says-election-battle-between-markets-marxism-2021-04-19/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20240401173237/https://www.reuters.com/world/perus-fujimori-says-election-battle-between-markets-marxism-2021-04-19/ |archive-date=2024-04-01 |access-date=2025-11-25 |work=Reuters |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commons category|Fuerza Popular}}
* [https://fuerzapopular.com.pe/ Službena stranica (na španjolskom)]
* [https://escuelanaranja.pe/ Službena stranica „Escuela Naranja” [Narančaste škole] (na španjolskom)]
* [http://blog.pucp.edu.pe/blog/desarrollo-amblental/wp-content/uploads/sites/945/2016/05/Fuerza_2011.pdf Politički program za 2011. (na španjolskom)]
* [https://declara.jne.gob.pe/ASSETS/PLANGOBIERNO/FILEPLANGOBIERNO/16490.pdf Politički program „Spašavanje 2021.” (na španjolskom)]
* [https://mpesije.jne.gob.pe/docs/da4b943d-4344-4743-9362-a11ccf3054cb.pdf Politički program iz 2026. „Peru u redu” - prva verzija (na španjolskom)]
* [https://fuerzapopular.com.pe/wp-content/uploads/2026/02/Plan-de-Gobierno-Reforzado_V2.pdf Politički program iz 2026. „Peru u redu” - druga verzija (na španjolskom)]

[[Kategorija:Peruanske političke stranke]]
[[Kategorija:Desne stranke]]</text>
      <sha1>ns5d39nvw2006670bf8bqq5edwy41o9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popularna sila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815295</id>
    <redirect title="Narodna sila" />
    <revision>
      <id>7520835</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:24:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Narodna sila]]</comment>
      <origin>7520835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="0xy04sjfwhw1rvxk3u86zf4xv5981fz" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Narodna sila]]</text>
      <sha1>0xy04sjfwhw1rvxk3u86zf4xv5981fz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sila 2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815296</id>
    <redirect title="Narodna sila" />
    <revision>
      <id>7520837</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:26:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Narodna sila]]</comment>
      <origin>7520837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="0xy04sjfwhw1rvxk3u86zf4xv5981fz" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Narodna sila]]</text>
      <sha1>0xy04sjfwhw1rvxk3u86zf4xv5981fz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ainu (turski jezik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815297</id>
    <redirect title="Ainu (turkijski jezik)" />
    <revision>
      <id>7520843</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:41:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Etiktov premješta stranicu [[Ainu (turski jezik)]] na [[Ainu (turkijski jezik)]]: Pravopisno pogrešan naziv</comment>
      <origin>7520843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="61tihn1qwyl3szye1aoiw9lfq7yhzo3" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Ainu (turkijski jezik)]]</text>
      <sha1>61tihn1qwyl3szye1aoiw9lfq7yhzo3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Macrobius (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815298</id>
    <revision>
      <id>7520849</id>
      <timestamp>2026-07-12T22:52:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360143934|Macrobius (crater)]]«</comment>
      <origin>7520849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5143" sha1="6v3iriexoixbh6012vnhtompicsh994" xml:space="preserve">
{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Macrobius crater AS17-M-0296.jpg|image_size=|caption=[[Apollo 17]] mapping camera image|coordinates={{coord|21.26|N|45.97|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|62.79|km}}|depth=3.9 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c2_1/ LTO-43C2 Macrobius] &amp;mdash; L&amp;PI [[topographic map]]&lt;/ref&gt;|colong=314|formation=[[Lower Imbrian]]&lt;ref name=Wilhelms_et_al_1987/&gt;|eponym=[[Macrobius]]}} 
[[Datoteka:Macrobius_crater_AS17-M-0929.jpg|mini|Kosi pogled iz Apolla 17]]
[[Datoteka:Macrobius_sattelite_craters_map.jpg|mini|Macrobius i satelitski krateri]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_from_Earth.JPG|mini|Macrobius u sredini, blizu [[Sumračnica|terminatora]] gledano sa Zemlje, s Morem kriza desno]]
'''Macrobius''' je istaknuti [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od Mora kriza (Mare Crisium). &lt;ref name=&quot;Webb_1962&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Webb|first=Rev. T. W.|url=https://archive.org/details/celestialobjects00webb|title=Celestial Objects for Common Telescopes|date=1962|publisher=Dover|edition=6th revised|pages=110, 154–159|author-link=Thomas William Webb}} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}&lt;/ref&gt; Njegov promjer je 63&amp;nbsp;km. Ime je dobio po starorimskom piscu Makrobiju .  Nalazi se na jugoistočnom rubu Lacus Bonitatis, malog [[Mjesečeva mora|mjesečevog kratera]]. Nešto manji krater Tisserand nalazi se odmah istočno.

Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Macrobius datira iz donjeg (ranog) imbrijskog doba.&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}} Table 10.2.&lt;/ref&gt; Vanjski zid Macrobiusa ima višestruko terasastu unutarnju površinu, s nekoliko spuštanja duž vrha ruba. Mali satelitski krater Macrobius C leži preko zapadnog ruba, ali zid je inače relativno bez značajnijeg trošenja. U središtu dna nalazi se središnji planinski kompleks. U zapadnoj unutrašnjosti nalazi se niski greben, ali ostatak dna je relativno ravan.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Macrobiusu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Macrobius
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 20,8° S
| align=&quot;center&quot; | 45,0° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 18,7° S
| align=&quot;center&quot; | 46,8° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 22,5° S
| align=&quot;center&quot; | 48,5° I
| align=&quot;center&quot; | 11&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |K
| align=&quot;center&quot; | 21,5° S
| align=&quot;center&quot; | 40,2° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 41,0° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 22,8° S
| align=&quot;center&quot; | 40,8° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 39,5° I
| align=&quot;center&quot; | 18 godina&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Q
| align=&quot;center&quot; | 20,4° N
| align=&quot;center&quot; | 47,6° I
| align=&quot;center&quot; | 9&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 23,3° S
| align=&quot;center&quot; | 49,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,8° S
| align=&quot;center&quot; | 48,6° I
| align=&quot;center&quot; | 29&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,8° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 25,4° S
| align=&quot;center&quot; | 43,3° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 24,8° S
| align=&quot;center&quot; | 44,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 4&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 42,6° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]].&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50|title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy|last2=Rees|first2=Robin|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=978-1-139-49522-6|edition=2|pages=50–79|author-link=Patrick Moore}}&lt;/ref&gt;

* Makrobius A &amp;#x2014; ''Vidi'' Carmichael.
* Makrobius B &amp;#x2014; ''Vidi'' Hill .
* Makrobius D &amp;#x2014; ''Vidi'' Fredholm.
* Makrobius L &amp;#x2014; ''Vidi'' Esclangon.

== Izvori ==

=== Literatura ===

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>6v3iriexoixbh6012vnhtompicsh994</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520851</id>
      <parentid>7520849</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:14:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7520851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8426" sha1="bv2pmmzlpqfbrtrcm5xw0ablmtl3r7v" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Macrobius crater AS17-M-0296.jpg
| slika_opis = Foto: kamera za mapiranje [[Apollo 17|Apolla 17]]
| koordinate = {{coord|21.26|N|45.97|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 62,79 km
| dubina = 3.9 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c2_1/ LTO-43C2 Macrobius] &amp;mdash; L&amp;PI [[topografska karta]]&lt;/ref&gt;
| kolongituda = 314
| nastanak = [[Donji imbrij]]&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;/&gt;
| eponim = [[Macrobije]]
}}
'''Macrobius''' je istaknuti [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od [[More kriza|Mora kriza]] ({{lat.|Mare Crisium}}).&lt;ref name=&quot;Webb_1962&quot;/&gt; Njegov promjer je 63&amp;nbsp;km. Ime je dobio po starorimskom piscu [[Makrobije|Makrobiju]].&lt;ref name=GPN/&gt; Nalazi se na jugoistočnom rubu [[Lacus Bonitatis]], malog [[Mjesečeva mora|mjesečevog kratera]]. Nešto manji krater [[Tisserand (krater)|Tisserand]] nalazi se odmah istočno.

Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Macrobius datira iz [[donji imbrij|donjeg (ranog) imbrijskog]] doba.&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;/&gt; Vanjski zid Macrobiusa ima višestruko terasastu unutarnju površinu, s nekoliko spuštanja duž vrha ruba. Mali satelitski krater Macrobius C leži preko zapadnog ruba, ali zid je inače relativno bez značajnijeg trošenja. U središtu dna nalazi se središnji planinski kompleks. U zapadnoj unutrašnjosti nalazi se niski greben, ali ostatak dna je relativno ravan.

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Macrobius_sattelite_craters_map.jpg|mini|desno|300px|Macrobius i satelitski krateri]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_AS17-M-0929.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled iz Apolla 17]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_from_Earth.JPG|mini|desno|300px|Macrobius u sredini, blizu [[Sumračnica|terminatora]] gledano sa Zemlje, s [[More kriza|Morem kriza]] desno]]
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Macrobiusu.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Macrobius
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Promjer
|-
! scope=&quot;col&quot; | širina
! scope=&quot;col&quot; | dužina
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 20,8° S
| align=&quot;center&quot; | 45,0° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 18,7° S
| align=&quot;center&quot; | 46,8° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 22,5° S
| align=&quot;center&quot; | 48,5° I
| align=&quot;center&quot; | 11&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |K
| align=&quot;center&quot; | 21,5° S
| align=&quot;center&quot; | 40,2° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 41,0° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 22,8° S
| align=&quot;center&quot; | 40,8° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 39,5° I
| align=&quot;center&quot; | 18 godina&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Q
| align=&quot;center&quot; | 20,4° N
| align=&quot;center&quot; | 47,6° I
| align=&quot;center&quot; | 9&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 23,3° S
| align=&quot;center&quot; | 49,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,8° S
| align=&quot;center&quot; | 48,6° I
| align=&quot;center&quot; | 29&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,8° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 25,4° S
| align=&quot;center&quot; | 43,3° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 24,8° S
| align=&quot;center&quot; | 44,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 4&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 42,6° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]].&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Makrobius A &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Carmichael (krater)|Carmichael]].
* Makrobius B &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Hill (krater)|Hill]].
* Makrobius D &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Fredholm (krater)|Fredholm]].
* Makrobius L &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Esclangon (krater)|Esclangon]].

== Izvori ==
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|3560|Macrobius}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Webb_1962&gt;{{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962 | pages=110, 154–159
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Wilhelms_et_al_1987&gt;{{cite book
 | title=The geologic history of the Moon
 | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms
 | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask
 | series=[[USGS]] Professional Paper 1348
 | publisher=U.S. Government Printing Office
 | location=Washington | year=1987
 | doi=10.3133/pp1348 }} Table 10.2.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Moore_Rees_2014&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | authorlink2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | authorlink1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | authorlink2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | authorlink = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | authorlink = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | authorlink = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
  }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>bv2pmmzlpqfbrtrcm5xw0ablmtl3r7v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520852</id>
      <parentid>7520851</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:14:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Makrobius (krater)]] na [[Macrobius (krater)]] bez preusmjeravanja: Pravopisno pogrešan naziv</comment>
      <origin>7520851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8426" sha1="bv2pmmzlpqfbrtrcm5xw0ablmtl3r7v" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Macrobius crater AS17-M-0296.jpg
| slika_opis = Foto: kamera za mapiranje [[Apollo 17|Apolla 17]]
| koordinate = {{coord|21.26|N|45.97|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 62,79 km
| dubina = 3.9 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c2_1/ LTO-43C2 Macrobius] &amp;mdash; L&amp;PI [[topografska karta]]&lt;/ref&gt;
| kolongituda = 314
| nastanak = [[Donji imbrij]]&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;/&gt;
| eponim = [[Macrobije]]
}}
'''Macrobius''' je istaknuti [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od [[More kriza|Mora kriza]] ({{lat.|Mare Crisium}}).&lt;ref name=&quot;Webb_1962&quot;/&gt; Njegov promjer je 63&amp;nbsp;km. Ime je dobio po starorimskom piscu [[Makrobije|Makrobiju]].&lt;ref name=GPN/&gt; Nalazi se na jugoistočnom rubu [[Lacus Bonitatis]], malog [[Mjesečeva mora|mjesečevog kratera]]. Nešto manji krater [[Tisserand (krater)|Tisserand]] nalazi se odmah istočno.

Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Macrobius datira iz [[donji imbrij|donjeg (ranog) imbrijskog]] doba.&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;/&gt; Vanjski zid Macrobiusa ima višestruko terasastu unutarnju površinu, s nekoliko spuštanja duž vrha ruba. Mali satelitski krater Macrobius C leži preko zapadnog ruba, ali zid je inače relativno bez značajnijeg trošenja. U središtu dna nalazi se središnji planinski kompleks. U zapadnoj unutrašnjosti nalazi se niski greben, ali ostatak dna je relativno ravan.

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Macrobius_sattelite_craters_map.jpg|mini|desno|300px|Macrobius i satelitski krateri]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_AS17-M-0929.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled iz Apolla 17]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_from_Earth.JPG|mini|desno|300px|Macrobius u sredini, blizu [[Sumračnica|terminatora]] gledano sa Zemlje, s [[More kriza|Morem kriza]] desno]]
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Macrobiusu.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Macrobius
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Promjer
|-
! scope=&quot;col&quot; | širina
! scope=&quot;col&quot; | dužina
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 20,8° S
| align=&quot;center&quot; | 45,0° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 18,7° S
| align=&quot;center&quot; | 46,8° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 22,5° S
| align=&quot;center&quot; | 48,5° I
| align=&quot;center&quot; | 11&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |K
| align=&quot;center&quot; | 21,5° S
| align=&quot;center&quot; | 40,2° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 41,0° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 22,8° S
| align=&quot;center&quot; | 40,8° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 39,5° I
| align=&quot;center&quot; | 18 godina&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Q
| align=&quot;center&quot; | 20,4° N
| align=&quot;center&quot; | 47,6° I
| align=&quot;center&quot; | 9&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 23,3° S
| align=&quot;center&quot; | 49,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,8° S
| align=&quot;center&quot; | 48,6° I
| align=&quot;center&quot; | 29&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,8° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 25,4° S
| align=&quot;center&quot; | 43,3° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 24,8° S
| align=&quot;center&quot; | 44,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 4&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 42,6° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]].&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Makrobius A &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Carmichael (krater)|Carmichael]].
* Makrobius B &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Hill (krater)|Hill]].
* Makrobius D &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Fredholm (krater)|Fredholm]].
* Makrobius L &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Esclangon (krater)|Esclangon]].

== Izvori ==
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|3560|Macrobius}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Webb_1962&gt;{{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962 | pages=110, 154–159
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Wilhelms_et_al_1987&gt;{{cite book
 | title=The geologic history of the Moon
 | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms
 | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask
 | series=[[USGS]] Professional Paper 1348
 | publisher=U.S. Government Printing Office
 | location=Washington | year=1987
 | doi=10.3133/pp1348 }} Table 10.2.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Moore_Rees_2014&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | authorlink2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | authorlink1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | authorlink2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | authorlink = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | authorlink = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | authorlink = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
  }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>bv2pmmzlpqfbrtrcm5xw0ablmtl3r7v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520853</id>
      <parentid>7520852</parentid>
      <timestamp>2026-07-12T23:21:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Satelitski krateri */</comment>
      <origin>7520853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8419" sha1="htx10j66kzrqemuhc5izjhnqkn2ld6k" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Macrobius crater AS17-M-0296.jpg
| slika_opis = Foto: kamera za mapiranje [[Apollo 17|Apolla 17]]
| koordinate = {{coord|21.26|N|45.97|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 62,79 km
| dubina = 3.9 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c2_1/ LTO-43C2 Macrobius] &amp;mdash; L&amp;PI [[topografska karta]]&lt;/ref&gt;
| kolongituda = 314
| nastanak = [[Donji imbrij]]&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;/&gt;
| eponim = [[Macrobije]]
}}
'''Macrobius''' je istaknuti [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od [[More kriza|Mora kriza]] ({{lat.|Mare Crisium}}).&lt;ref name=&quot;Webb_1962&quot;/&gt; Njegov promjer je 63&amp;nbsp;km. Ime je dobio po starorimskom piscu [[Makrobije|Makrobiju]].&lt;ref name=GPN/&gt; Nalazi se na jugoistočnom rubu [[Lacus Bonitatis]], malog [[Mjesečeva mora|mjesečevog kratera]]. Nešto manji krater [[Tisserand (krater)|Tisserand]] nalazi se odmah istočno.

Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Macrobius datira iz [[donji imbrij|donjeg (ranog) imbrijskog]] doba.&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;/&gt; Vanjski zid Macrobiusa ima višestruko terasastu unutarnju površinu, s nekoliko spuštanja duž vrha ruba. Mali satelitski krater Macrobius C leži preko zapadnog ruba, ali zid je inače relativno bez značajnijeg trošenja. U središtu dna nalazi se središnji planinski kompleks. U zapadnoj unutrašnjosti nalazi se niski greben, ali ostatak dna je relativno ravan.

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Macrobius_sattelite_craters_map.jpg|mini|desno|300px|Macrobius i satelitski krateri]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_AS17-M-0929.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled iz Apolla 17]]
[[Datoteka:Macrobius_crater_from_Earth.JPG|mini|desno|300px|Macrobius u sredini, blizu [[Sumračnica|terminatora]] gledano sa Zemlje, s [[More kriza|Morem kriza]] desno]]
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Macrobiusu.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Macrobius
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Promjer
|-
! scope=&quot;col&quot; | širina
! scope=&quot;col&quot; | dužina
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 20,8° S
| align=&quot;center&quot; | 45,0° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 18,7° S
| align=&quot;center&quot; | 46,8° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 22,5° S
| align=&quot;center&quot; | 48,5° I
| align=&quot;center&quot; | 11&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |K
| align=&quot;center&quot; | 21,5° S
| align=&quot;center&quot; | 40,2° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 41,0° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 22,8° S
| align=&quot;center&quot; | 40,8° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 39,5° I
| align=&quot;center&quot; | 18&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Q
| align=&quot;center&quot; | 20,4° N
| align=&quot;center&quot; | 47,6° I
| align=&quot;center&quot; | 9&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 23,3° S
| align=&quot;center&quot; | 49,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,8° S
| align=&quot;center&quot; | 48,6° I
| align=&quot;center&quot; | 29&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 25,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,8° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 25,4° S
| align=&quot;center&quot; | 43,3° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 24,8° S
| align=&quot;center&quot; | 44,6° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 23,0° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 4&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 42,2° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 42,6° I
| align=&quot;center&quot; | 5&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]].&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Makrobius A &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Carmichael (krater)|Carmichael]].
* Makrobius B &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Hill (krater)|Hill]].
* Makrobius D &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Fredholm (krater)|Fredholm]].
* Makrobius L &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Esclangon (krater)|Esclangon]].

== Izvori ==
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|3560|Macrobius}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Webb_1962&gt;{{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962 | pages=110, 154–159
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Wilhelms_et_al_1987&gt;{{cite book
 | title=The geologic history of the Moon
 | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms
 | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask
 | series=[[USGS]] Professional Paper 1348
 | publisher=U.S. Government Printing Office
 | location=Washington | year=1987
 | doi=10.3133/pp1348 }} Table 10.2.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Moore_Rees_2014&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | authorlink2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | authorlink1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | authorlink2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | authorlink = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | authorlink = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | authorlink = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
  }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>htx10j66kzrqemuhc5izjhnqkn2ld6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Treća slovenska nogometna liga 2001./02.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815299</id>
    <revision>
      <id>7520903</id>
      <timestamp>2026-07-13T05:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga | sezona                    = 2001./02. | izdanje                   = 10. | država                    = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige              = III. | datum                     =  | prvaci                    =  | promovirani               =  | degradirani               =  | broj klubova              =  | utakmica                  =  | g...«.</comment>
      <origin>7520903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8435" sha1="i0t2k4iflvtgkblyauz7yed30xtfoxx" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2001./02.
| izdanje                   = 10.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2001./02.''' bilo je deseto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[MNK Izola|Izola]] ||27||20||5||2||63||18||+45||65
|-
|2. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||13||9||5||45||22||+23||48
|-
|3. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||11||7||9||45||37||+8||40
|-
|4. || [[NK Dekani|Jadran Rokava Dekani]] ||27||10||9||8||37||33||+4||39
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|5. || [[NK Postojna|Postojna]] ||27||8||9||10||32||45||–13||33
|-
|6. || [[NK Komen|Komen]] ||27||9||5||13||33||37||–4||32
|-
|7. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||7||7||10||34||32||+2||31
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|8. || [[NK Branik Šmarje|Radio Capris Šmarje]] ||27||6||13||8||26||40||–14||31
|-
|9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||6||6||15||25||58||–33||24
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Ilirska Bistrica|Transport Ilirska Bistrica]] ||27||5||7||15||23||41||–18||22
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Izola promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Bistrica je ispalo u Ligu MNZ
** Od natjecanja su odustali Postojna i Šmarje
* '''Novi članovi:'''
** Tabor Sežana (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Cerknica, Portorož Piran i Tolmin (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Grosuplje|GPG Grosuplje]] ||26||19||6||1||76||19||+57||63
|-
|2. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||26||14||5||7||41||24||+17||47
|-
|3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||13||8||5||45||32||+13||47
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||26||13||7||6||58||36||+22||46
|-
|5. || [[NK Interblock|Factor Ježica]] ||26||11||7||8||46||32||+14||40
|-
|6. || [[NK Britof|Britof]] ||26||9||12||5||50||38||+12||39
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||11||5||11||27||41||–14||35
|-
|8. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||26||10||3||13||30||45||–15||33
|-
|9. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||26||8||8||10||30||42||–12||32
|-
|10. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||26||10||1||15||43||50||–7||31
|-
|11. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||9||2||15||25||38||–13||29
|-
|12. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||26||8||4||14||32||54||–22||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||7||7||12||32||38||–6||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Litija|Litija]] ||26||1||5||20||18||64||–48||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Grosuplje promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Kresnice i Litija ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Elan (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Slovan i Žiri (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krško|Krško]] ||26||22||1||3||72||17||+55||67
|-
|2. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||21||2||3||62||21||+41||65
|-
|3. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||12||5||9||39||39||0||41
|-
|4. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||11||6||9||35||40||–5||39
|-
|5. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||12||1||13||52||51||+1||37
|-
|6. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||11||2||13||52||53||–1||35
|-
|7. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||9||8||9||28||31||–3||35
|-
|8. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje]] ||26||10||4||12||34||39||–5||34
|-
|9. || [[NK Šoštanj|Usnjar Šoštanj]] ||26||9||6||11||46||42||+4||33
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||8||8||10||31||42||–11||32
|-
|11. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||6||12||27||43||–16||30
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||8||4||14||41||45||–4||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ŠD Gerečja vas|Gerečja vas Unukšped]] ||26||8||2||16||30||55||–25||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Pobrežje|Pobrežje]] ||26||4||3||19||33||64||–31||15
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Krško promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Zreče, Gerečja vas i Pobrežje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Pohorje (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Brežice, Fužinar i Središče (iz MNZ Liga)

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[ŠD NK Križevci|Lesoplast Križevci]] ||26||17||6||3||66||20||+46||57
|-
|2. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||14||7||5||61||36||+25||49
|-
|3. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||14||7||5||62||41||+21||49
|-
|4. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|5. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||13||6||7||49||35||+14||45
|-
|6. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||8||9||9||46||49||–3||33
|-
|7. || [[NK Apače|Apače]] ||26||8||9||9||36||41||–5||33
|-
|8. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|(Srednja) Bistrica]] ||26||8||6||12||43||53||–10||30
|-
|9. || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||26||7||8||11||51||51||0||29
|-
|10. || [[NK Beltinci|Beltinci]] ||26||5||14||7||30||35||–5||29
|-
|11. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||7||8||11||35||47||–12||29
|-
|12. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||7||6||13||32||39||–7||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||5||6||15||32||56||–24||21
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Dobrovnik|Dobrovnik]] ||26||6||2||18||32||91||–59||20
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2002 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Križevci promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* '''Ispali:'''
** Rakičan i Sobrovnik ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bakovci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]), Panonija Gaberje i Tišina (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2001./02.|1. SNL 2001./02.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2001./02.|2. SNL 2001./02.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|Kup Slovenije 2001./02.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2001/02 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2001-02]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2001-02]]</text>
      <sha1>i0t2k4iflvtgkblyauz7yed30xtfoxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filip Karlo Orleanski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815300</id>
    <revision>
      <id>7520925</id>
      <timestamp>2026-07-13T06:42:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Filip Karlo Orleanski (''Philippe Charles'') (16. srpnja 1664. – 8. prosinca 1666.) bio je francuski princ, „unuk Francuske“ i [[Grofovi i vojvode Valoisa|vojvoda Valoisa]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Royal Renegades: The Children of Charles I and the English Civil Wars |page=356 |quote=In November 1666 the little duke of Valois was taken ill at Saint-Cloud and brought back to the Palais Royal to join his parents. At the beginning of December his...«.</comment>
      <origin>7520925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1323" sha1="lhoqewazqtl7loblkwoppdokkzo4pg2" xml:space="preserve">Filip Karlo Orleanski (''Philippe Charles'') (16. srpnja 1664. – 8. prosinca 1666.) bio je francuski princ, „unuk Francuske“ i [[Grofovi i vojvode Valoisa|vojvoda Valoisa]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Royal Renegades: The Children of Charles I and the English Civil Wars |page=356 |quote=In November 1666 the little duke of Valois was taken ill at Saint-Cloud and brought back to the Palais Royal to join his parents. At the beginning of December his condition worsened and he died. |last=Porter |first=Linda |publisher=[[Pan Macmillan]] |year=2016 |ISBN=9781447267584 }}&lt;/ref&gt; Titulu „unuka“ (franc. ''Petit-fils de France'') imao je jer je bio sin [[Popis francuskih vladara|kraljeva sina]].

Filip Karlo rođen je 1664. u palači [[Dvorac Fontainebleau|Fontainebleau]] kao sin orleanskoga vojvode Filipa i njegove supruge [[Henrietta Engleska|Henrijete]]. Filip je bio mlađi brat [[Luj XIV., kralj Francuske|francuskog kralja Luja XIV.]], a oženio se svojom sestričnom Henrijetom, kćerju engleskoga kralja [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]] Maleni je Filip Karlo nazvan po ocu i djedu.

Roditelji Filipa Karla imali su vrlo tešku vezu zbog ideje da je orleanski vojvoda biseksualan. Filip Karlo umro je u dobi od 2 god., a pokopan je u bazilici Saint-Denis.
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Burbonci]]</text>
      <sha1>lhoqewazqtl7loblkwoppdokkzo4pg2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520926</id>
      <parentid>7520925</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T06:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7520926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1329" sha1="hxrp1lmcvv1ocmcyhyjch9304swn9hy" xml:space="preserve">'''Filip Karlo Orleanski''' (''Philippe Charles'') (16. srpnja 1664. – 8. prosinca 1666.) bio je francuski princ, „unuk Francuske“ i [[Grofovi i vojvode Valoisa|vojvoda Valoisa]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Royal Renegades: The Children of Charles I and the English Civil Wars |page=356 |quote=In November 1666 the little duke of Valois was taken ill at Saint-Cloud and brought back to the Palais Royal to join his parents. At the beginning of December his condition worsened and he died. |last=Porter |first=Linda |publisher=[[Pan Macmillan]] |year=2016 |ISBN=9781447267584 }}&lt;/ref&gt; Titulu „unuka“ (franc. ''Petit-fils de France'') imao je jer je bio sin [[Popis francuskih vladara|kraljeva sina]].

Filip Karlo rođen je 1664. u palači [[Dvorac Fontainebleau|Fontainebleau]] kao sin orleanskoga vojvode Filipa i njegove supruge [[Henrietta Engleska|Henrijete]]. Filip je bio mlađi brat [[Luj XIV., kralj Francuske|francuskog kralja Luja XIV.]], a oženio se svojom sestričnom Henrijetom, kćerju engleskoga kralja [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]] Maleni je Filip Karlo nazvan po ocu i djedu.

Roditelji Filipa Karla imali su vrlo tešku vezu zbog ideje da je orleanski vojvoda biseksualan. Filip Karlo umro je u dobi od 2 god., a pokopan je u bazilici Saint-Denis.
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Burbonci]]</text>
      <sha1>hxrp1lmcvv1ocmcyhyjch9304swn9hy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:YR-Austria-Logo.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>815301</id>
    <revision>
      <id>7520940</id>
      <timestamp>2026-07-13T07:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <origin>7520940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7520942</id>
      <parentid>7520940</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T07:12:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <origin>7520942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="635" sha1="5lcixo3549fw40t669m4rtx5atldz80" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Logo Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji
|Izvor= york-rite.at
|Datum= 2011.
|Autor= Konvencija slobodnih zidara yorčkog obreda u Austriji
|Objašnjenje= 
~Slika je tu da ilustrira članak [[Velika loža Austrije]]&lt;br /&gt;
~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe&lt;br /&gt;
~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti&lt;br /&gt;
~Uporaba slike:Minimalna (1 članak)&lt;br /&gt;
~Slika je niske rezolucije
}}
== Licencija ==
{{Logo}}

[[Kategorija:Slike logo – slobodno zidarstvo]]</text>
      <sha1>5lcixo3549fw40t669m4rtx5atldz80</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tisserand (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815302</id>
    <revision>
      <id>7520969</id>
      <timestamp>2026-07-13T08:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360135463|Tisserand (crater)]]«</comment>
      <origin>7520969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3532" sha1="kpj0rntankpq9ppb6lfkv6bpbgmw5xn" xml:space="preserve">
{{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Tisserand crater AS17-M-0294.jpg|image_size=|caption=[[Apollo 17]] mapping camera image|coordinates={{coord|21.41|N|48.17|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|34.63|km}}|depth=2.8 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43c2_1/ LTO-43C2 Macrobius] &amp;mdash; L&amp;PI [[topographic map]]&lt;/ref&gt;|colong=312|formation=[[Nectarian]]&lt;ref name=Wilhelms_et_al_1987/&gt;|eponym=[[Félix Tisserand|François F. Tisserand]]}}'''Tisserand''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi istočno od većeg kratera [[Macrobius (krater)|Macrobius]], sjeverozapadno od Mora kriza (Mare Crisium). Krater je dobio ime po francuskom astronomu Françoisu Félixu Tisserandu!! 1935. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gazetteer of Planetary Nomenclature {{!}} Tisserand|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/6029|access-date=August 28, 2017|website=usgs.gov|publisher=[[International Astronomical Union]]}}&lt;/ref&gt;

Rub Tisseranda erodiran je udarima, s udubljenjima na južnoj i sjeveroistočnoj strani i vijugavom dolinom koja se urezuje u unutarnji zid duž sjeverozapada. Unutarnje dno je relativno ravno, s niskim grebenima u blizini istočnog i zapadnog unutarnjeg zida. Istočna polovica dna ima nešto niži [[albedo]] od zapadne polovice, a potonji dio je lagano prekriven materijalom sustava zraka iz Proclusa na jugu.

Tisserand je krater [[Nektarij|nektarijskog]] doba. &lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|page=180|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}}&lt;/ref&gt;

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Tisserandu.
[[Datoteka:Tisserand_crater_AS17-M-0927.jpg|desno|mini|Kosi pogled također iz Apolla 17]]
[[Datoteka:Tisserand_lunar_crater_map.jpg|desno|mini|Tisserand i njegovi satelitski krateri snimljeni sa Zemlje 2012. godine u opservatoriju Bayfordbury Sveučilišta Hertfordshire teleskopima Meade LX200 14&quot; i Lumenera Skynyx 2-1.]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Tisserand
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 20,4° N
| align=&quot;center&quot; | 49,4° I
| align=&quot;center&quot; | 24&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 20,7° S
| align=&quot;center&quot; | 51,3° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 21,7° S
| align=&quot;center&quot; | 49,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |K
| align=&quot;center&quot; | 19,8° S
| align=&quot;center&quot; | 50,4° I
| align=&quot;center&quot; | 11&amp;nbsp;km
|}

== Izvori ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;Wilhelms_et_al_1987&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|page=180|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

=== Literatura ===

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]
[[Kategorija:Stranice koje prikazuju WikiMiniAtlas]]</text>
      <sha1>kpj0rntankpq9ppb6lfkv6bpbgmw5xn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815303</id>
    <revision>
      <id>7521000</id>
      <timestamp>2026-07-13T08:40:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>70769</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir vjerski objekt | ime               = Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice | slika             = HR-Sibenik-Kirche-MariäHimmelfahrt.jpg | opis_slike        = Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku | prijašnja_imena   =  | lokacija          = [[Šibenik]] | dz                = HRV | koordinate        =  | pushpin_map       =  | pushpin_label     =  | cijena_izgradnje  = | posvećena         = Uspenja Presvete Bogorod...«.</comment>
      <origin>7521000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3698" sha1="oupe2b8099xag09ntfmlzk11d12a23u" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice
| slika             = HR-Sibenik-Kirche-MariäHimmelfahrt.jpg
| opis_slike        = Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Šibenik]]
| dz                = HRV
| koordinate        = 
| pushpin_map       = 
| pushpin_label     = 
| cijena_izgradnje  =
| posvećena         = Uspenja Presvete Bogorodice
| godine izgradnje  = 17. i 18. stoljeće
| godina završetka  = 
| arhitekt          = 
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[kršćanstvo]], [[pravoslavlje]]
| patron            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes
| naziv          = Crkva sv. Preobraženja
| slika          = 
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| reg. broj      = Z-2040
| lokacija       = 
| autor          = 
| koordinate     = 
| datacija       = 
| pravni status  = Zaštićeno kulturno dobro
| vrsta          = Nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = Sakralne građevine
}}
}}

'''Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku''' je katedrala [[Eparhija dalmatinska|Eparhije dalmatinske]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] smještena u staroj gradskoj jezgri [[Šibenik|Šibenika]]. Crkva je sagrađena u razdoblju [[Barok|baroka]] između 17. i 18. stoljeća na mjestu starije građevine iz 12. stoljeća u kojoj su boravili [[templari]]. U početku sagrađena kao [[Katolička Crkva|rimokatolička]] crkva i [[Benediktinci|benediktinski]] samostan, 1810. za vrijeme [[Napoleon|napoleonskog]] vladanja [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] građevina je prešla u vlasništvo pravoslavne crkve koju je u [[Dalmacija|Dalmaciji]] tada vodio [[Benedikt Kraljević]].

Crkvena riznica posjeduje značajnu zbirku kulturnih, povijesnih i umjetničkih artefakata, uključujući talijansko-kretske ikone, druge vjerske predmete i knjižnicu.&lt;ref name=&quot;Godinić&quot;&gt;{{cite thesis |last=Godinić |first=Patricia |date=2016 |title=Kulturno - povijesno nasljeđe Šibenika |url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:057729 |degree=diplomski rad |chapter= |publisher=[[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] |docket= |oclc= |access-date=13. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Njezino pročelje ukrašeno je baroknim zvonikom, koji je projektirao lokalni majstor Ivan Skoko početkom 18. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Godinić&quot;/&gt;

== Povijest ==
U 16. stoljeću pravoslavni Grci i Srbi u Šibeniku imali su zajedničku crkvu posvećenu svetom Julijanu.&lt;ref name=&quot;Novosti-vandalizam&quot;&gt;{{Cite web|url=https://portalnovosti.com/ljudsko-posrnuce-dovelo-je-do-provale-u-sibensku-crkvu |title=Ljudsko posrnuće dovelo je do provale u šibensku crkvu |publisher=[[Novosti (tjednik)]] |author=Marko Podrug |date=6 March 2021 |access-date=23 August 2024 }}&lt;/ref&gt; Do 1600. godine srpska je zajednica sagradila crkvu posvećenu Svetom Križu, a 1778. godine bodosluženje je preseljeno u novoizgrađenu crkvu sv. Spasa, koja je i danas u upotrebi.&lt;ref name=&quot;Novosti-vandalizam&quot;/&gt; Tijekom francuske vladavine u Dalmaciji 1810. godine, pravoslavna zajednica osnovala je i katedralu Uspenja Bogorodice u središtu grada.&lt;ref name=&quot;Novosti-vandalizam&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Church of the Assumption of Mary, Šibenik}}

{{Katedrale u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Pravoslavne katedrale u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkve u Šibeniku]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna Crkva u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>oupe2b8099xag09ntfmlzk11d12a23u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Profešur</title>
    <ns>3</ns>
    <id>815305</id>
    <revision>
      <id>7521010</id>
      <timestamp>2026-07-13T08:52:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>Dobrodošlica</comment>
      <origin>7521010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3203" sha1="t849s7831w9i73bvl41y96yxaodlo7k" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Profešur''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Profešur]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Profešur]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:52, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>t849s7831w9i73bvl41y96yxaodlo7k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521014</id>
      <parentid>7521010</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:54:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>prepisivanje1</comment>
      <origin>7521014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4145" sha1="trvckh78ejw7e04segu23heefk5delo" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Profešur''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Profešur]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Profešur]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:52, 13. srpnja 2026. (CEST)

== Prepisivanje ==
[[Image:Information.svg|25px]] Zahvalni smo na vašemu doprinosu Wikipediji, no molimo vas da ubuduće ne preuzimate sadržaj s interneta zaštićen [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] (''copyrightom''). Ako imate dopuštenje za preuzimanje sadržaja, ljubazno vas molimo da ga uvrstite među [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|postojeće dopusnice]] '''prije''' nego što počnete postavljati preuzeti sadržaj.

Sav zaštićeni sadržaj koji se postavi bez prethodno objavljene dozvole '''bit će obrisan bez dodatnog objašnjenja'''. Suradnik koji i nakon upozorenja nastavi postavljati zaštićene radove može biti &lt;!-- '''[[Wikipedija:Blokiranje|blokiran]]''' --&gt;'''blokiran'''. {{#if:|{{{1}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-copyright-tekst1 --&gt;--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:54, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>trvckh78ejw7e04segu23heefk5delo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521019</id>
      <parentid>7521014</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>test1</comment>
      <origin>7521019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5054" sha1="mqokhrbg85evgmo7fn65wwrcyhqlnxo" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Profešur''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Profešur]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Profešur]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:52, 13. srpnja 2026. (CEST)

== Prepisivanje ==
[[Image:Information.svg|25px]] Zahvalni smo na vašemu doprinosu Wikipediji, no molimo vas da ubuduće ne preuzimate sadržaj s interneta zaštićen [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] (''copyrightom''). Ako imate dopuštenje za preuzimanje sadržaja, ljubazno vas molimo da ga uvrstite među [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|postojeće dopusnice]] '''prije''' nego što počnete postavljati preuzeti sadržaj.

Sav zaštićeni sadržaj koji se postavi bez prethodno objavljene dozvole '''bit će obrisan bez dodatnog objašnjenja'''. Suradnik koji i nakon upozorenja nastavi postavljati zaštićene radove može biti &lt;!-- '''[[Wikipedija:Blokiranje|blokiran]]''' --&gt;'''blokiran'''. {{#if:|{{{1}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-copyright-tekst1 --&gt;--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:54, 13. srpnja 2026. (CEST)

== Test ==
[[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Vaše uređivanje {{#if:Strmendolac|na stranici [[:Strmendolac]]}} izgledalo je kao test ili nije zadovoljavalo [[WP:5S|Wikipedijina pravila]] o stilu i sadržaju pa je upravo uklonjeno. Ako želite isprobavati uređivanje, činite to na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]. Možete pogledati i kratki [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Ako mislite da Vam je ova poruka upućena greškom, ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. {{#if:|{{{2}}}|Ako se niste do sada prijavili, možete to učiniti &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[{{fullurl:Special:Userlogin|type=signup}} ovdje]&lt;/span&gt;. Hvala na razumijevanju.}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:56, 13. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>mqokhrbg85evgmo7fn65wwrcyhqlnxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815306</id>
    <revision>
      <id>7521013</id>
      <timestamp>2026-07-13T08:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir organizacija |ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; |izvorno ime = |logo = |veličina  = 160px |logo opis =  |utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja...«.</comment>
      <origin>7521013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6325" sha1="2d4l8rggn6xei0p1ef8a0swp15na9tw" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je Makso Mihalić, otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Starješine Lože ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}
{{Mrva-masoni}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>2d4l8rggn6xei0p1ef8a0swp15na9tw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521016</id>
      <parentid>7521013</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7521016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6309" sha1="bbpxj19ar94nflsae9xgrlba9246vri" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je Makso Mihalić, otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Starješine Lože ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>bbpxj19ar94nflsae9xgrlba9246vri</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521017</id>
      <parentid>7521016</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:56:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Starješine Lože */</comment>
      <origin>7521017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6309" sha1="fon321y2lk6r4uu5gyf6lfw1gok1a4y" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je Makso Mihalić, otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Starješine loža ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>fon321y2lk6r4uu5gyf6lfw1gok1a4y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521020</id>
      <parentid>7521017</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T08:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Loža u Sisku: 1872. – 1903. */</comment>
      <origin>7521020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6313" sha1="dr59flwylcg0cufcyejns0gzks5gyeo" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je [[Makso Mihalić]], otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Starješine loža ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>dr59flwylcg0cufcyejns0gzks5gyeo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521023</id>
      <parentid>7521020</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:02:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7521023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6337" sha1="36aw2qtlpntnyxvhbo5h3tibv6bg6p7" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je [[Makso Mihalić]], otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Starješine loža ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>36aw2qtlpntnyxvhbo5h3tibv6bg6p7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521048</id>
      <parentid>7521023</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:47:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Loža u Sisku: 1872. – 1903. */</comment>
      <origin>7521048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6946" sha1="cgpiqx0l8jw276sx0i5pel8cpeetrqk" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je [[Makso Mihalić]], otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada Lože &quot;Hrvatska vila&quot;, 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Treća zagrebačka loža: od 2024. ===
[[Velika loža Hrvatske]], jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u Hrvatskoj, je u listopadu 2024. godine osnovala Ložu &quot;Ljubav bližnjega&quot;, tada ukupno 18. pod svojim okriljem.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U Zagrebu izvanredan slobodnozidarski rad obnove svjetla nije mogao proci bez mnogobrojne delegacije iz Bosne i Hercegovine|url=https://vlbih.ba/u-zagrebu-izvanredan-slobodnozidarski-rad-obnove-svjetla-nije-mogao-proci-bez-mnogobrojne-delegacije-iz-bosne-i-hercegovine/|date=2024-10-30|access-date=2026-07-13|website=vlbih.ba}}&lt;/ref&gt;

== Starješine loža ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>cgpiqx0l8jw276sx0i5pel8cpeetrqk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521051</id>
      <parentid>7521048</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Loža u Sisku: 1872. – 1903. */</comment>
      <origin>7521051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6972" sha1="n8aptpcbda5ma87mmgds55i246msywl" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;
|izvorno ime =
|logo =
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[5. listopada]] [[1872.]]{{efn|name=sisak|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Sisku, od 1872. do oko 1903.}}&lt;br&gt;[[19. travnja]] [[1903.]]{{efn|name=zg1|Godina se odnosi na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1903. do oko 1919.}}&lt;br&gt;[[16. lipnja]] [[1926.]]{{efn|name=zg2|Odnosi se na razdovlje djelovanja lože u Zagrebu, od 1926. do oko 1938.}}&lt;br&gt;[[2024.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}}
|prestala postojati =[[18. studenoga]] [[1903.]]{{efn|name=sisak}}&lt;br&gt;[[1. srpnja]] [[1919.]]{{efn|name=zg1}}&lt;br&gt;[[20. studenoga]] [[1938.]]{{efn|name=zg2}}
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[Sisak]] &lt;small&gt;(1872. – 1903.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Zagreb]]
|lokacija =
|ključni ljudi =
|broj članova =
}}

'''Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;''' je hrvatska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] koja je djelovala prvo u [[Sisak|Sisku]] a zatim i u [[Zagreb]]u u više navrata:
* u Sisku od 1872. do 1903. godine pod okriljem [[Velika loža Ugarske|Velike svetoivanovske lože Ugarske]] (1872. – 1886.) i [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1886. – 1903.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* u Zagrebu:
** pod okriljem Velike simboličke lože Ugarske (1903. – 1918.) i [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1918. – 1919.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
** pod okriljem [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]] (1927. – 1938.), nepriznate velike lože sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}&lt;/ref&gt;
** od 2024. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, pod brojem 18.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-07-13|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Loža u Sisku: 1872. – 1903. ===
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] hrvatskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] 1795. godine, osnivane su u [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskom dijelu carstva]] tek poslije 1867. godine i [[Austro-ugarska nagodba|tadašnje podjele]] carstva u [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju Austro-Ugarsku]]. 

Tako je u [[Sisak|Sisku]] je 6. ožujka 1870. godine bio osnovan klub &quot;Vjenčić&quot;. Utemeljili su ga agent dunavskog parobrodarskog društva Sigismund Feigl, Matias Laxa i Aleksandar Friedrich, svi iz Siska, koji su prije toga primljeni u mađarsku Ložu &quot;Domoljublje&quot; u [[Baja|Baji]]. Njima se ubrzo pridružuju i šest sisačkih trgovaca i mještana. Radili su u Laxovoj kući. Dvije godine kasnije, 11. veljače 1872. godine oni podnose zamolbu za odobrenje osnivanja lože koji [[Velika loža Ugarske|Velikoj loži sv. Ivana Ugarske]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] odobravaju 5. listopada. Ovo loža je tada počela raditi pod imenom &quot;Ljubav bližnjega&quot; (''Loge Zur Nächstenliebe''). Odobrenje konstitucija, koja su bila napisana na njemačkom i prevedena na hrvatski jezik, potpisao je [[Makso Mihalić]], otac [[Adolf Mihalić|Adolfa Mihalića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-21|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože bio je Sigismund Feigel (do 1878.). U loži je radilo 19 članova. Ova loža u Sisku radila je zadnji put pod vodstvom starješine Emila Milinovića 22. veljače 1885. godine. Šest godina kasnije, 10. rujna 1891. godine, članovi lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; podnose molbu za registraciju [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] Istvánu Rakovszkom  u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Sisački slobodni zidari 19. travnja 1903. godine prenose sjedište Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; u [[Zagreb]]. Četiri mjeseca nakon prestanka rada [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|Lože &quot;Hrvatska vila&quot;]], 18. studenoga 1904. godine Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot; počinje s radom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

=== Treća zagrebačka loža: od 2024. ===
[[Velika loža Hrvatske]], jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u Hrvatskoj, je u listopadu 2024. godine osnovala Ložu &quot;Ljubav bližnjega&quot;, tada ukupno 18. pod svojim okriljem.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U Zagrebu izvanredan slobodnozidarski rad obnove svjetla nije mogao proci bez mnogobrojne delegacije iz Bosne i Hercegovine|url=https://vlbih.ba/u-zagrebu-izvanredan-slobodnozidarski-rad-obnove-svjetla-nije-mogao-proci-bez-mnogobrojne-delegacije-iz-bosne-i-hercegovine/|date=2024-10-30|access-date=2026-07-13|website=vlbih.ba}}&lt;/ref&gt;

== Starješine loža ==
Ložom upravlja [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]], biran na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Starješine Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Sigismund Feigl (1872. – 1878.)
* Emil Milinović (oko 1885.)

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}

{{VLH}}
{{SZuHR}}

[[Kategorija:Masonske lože|Ljubav]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Velika loža Hrvatske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]]</text>
      <sha1>n8aptpcbda5ma87mmgds55i246msywl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Treća slovenska nogometna liga 2002./03.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815307</id>
    <revision>
      <id>7521031</id>
      <timestamp>2026-07-13T09:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga | sezona                    = 2002./03. | izdanje                   = 11. | država                    = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige              = III. | datum                     =  | prvaci                    =  | promovirani               =  | degradirani               =  | broj klubova              =  | utakmica                  =  | g...«.</comment>
      <origin>7521031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8490" sha1="14o5oxfmqhgtna4p75nstrjuvhjvtx5" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Treća&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 2002./03.
| izdanje                   = 11.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = III.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]]
}}
'''Treća slovenska nogometna liga 2002./03.''' bilo je jedanaesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Korte|Avtoplus Korte]] ||27||17||2||8||60||25||+35||53
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||27||15||7||5||77||30||+47||52
|-
|3. || [[ND Bilje|Bilje]] ||27||14||6||7||41||21||+20||48
|-
|4. || [[NK Ankaran Hrvatini|Galeb Ankaran]] ||27||12||6||9||34||45||–11||42
|-
|5. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||27||11||7||9||50||49||+1||40
|-
|6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||27||10||7||10||35||36||–1||37
|-
|7. || [[NK Portorož Piran|Portorož Piran]] ||27||8||8||11||31||41||–10||32
|-
|8. || [[NK Tolmin|Tolmin]] ||27||8||5||14||29||43||–14||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|9. || [[NK Komen|Komen]] ||27||8||3||16||31||47||–16||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Cerknica|Šico Cerknica]] ||27||4||5||18||21||71||–50||17
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=301&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Zahod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Tabor Sežana promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Komen i Cerknica ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Bistrica, Košana i Vodice Šempas (iz MNZ Liga)

== Grupa Centar ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||25||19||5||1||76||23||+53||62
|-
|2. || [[NK Interblock|Factor Šmartno]] ||25||18||7||0||63||18||+45||61
|-
|3. || [[NK Šenčur|Šenčur Protect GL]] ||25||17||5||3||60||19||+41||56
|-
|4. || [[NK Dob|AvtoDebevc Dob]] ||25||12||4||9||52||37||+15||40
|-
|5. || [[NK Britof|Britof]] ||25||10||5||10||45||48||–3||35
|-
|6. || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||25||8||9||8||29||40||–11||33
|-
|7. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||25||9||5||11||32||35||–3||32
|-
|8. || [[ND Slovan Ljubljana|SLT Center Slovan]] ||25||8||5||12||45||42||+3||29
|-
|9. || [[NK Bled|Slaščičarna Šmon Bled]] ||25||7||7||11||27||54||–27||28
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|10. || [[NK Kolpa|Status Kolpa]] ||25||7||5||13||27||49||–22||26
|-
|11. || [[NK Žiri|Alpina Žiri]] ||25||6||7||12||36||45||–9||25
|-
|12. || [[NK Krka|Elan 1922 Novo mesto]] ||25||7||2||16||34||67||–33||23
|- style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;
|13. || [[NK Vrhnika|Vrhnika Blagomix]] ||13||2||4||7||16||26||–10||10
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||25||1||6||18||24||62||–38||9
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=287&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Center]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Svoboda promoviran je u [[Druga slovenska nogometna liga 2003./04.|2. SNL 2003./04.]]
* '''Ispali:'''
** Rudar Trbovlje je ispalo u Ligu MNZ
** Kolpa i Vrhnika odustali su od natjecanja
* '''Novi članovi:'''
** Jesenice, Medvode, Radomlje i Velesovo (iz MNZ Liga)

== Grupa Sjever ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||17||4||5||60||30||+30||55
|-
|2. || [[NK Bistrica|(Slovenska) Bistrica]] ||26||15||2||8||48||33||+15||48
|-
|3. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||26||13||8||5||58||29||+29||47
|-
|4. || [[NK Paloma|Paloma]] ||26||13||7||6||47||37||+10||46
|-
|5. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||13||3||10||41||35||+6||42
|-
|6. || [[NK Središče ob Dravi|Središče ob Dravi]] ||26||12||5||9||58||50||+8||41
|-
|7. || [[NK Hajdina|Hajdina]] ||26||11||6||9||63||46||+17||39
|-
|8. || [[NK Radlje|Kozjak Radlje]] ||26||11||4||11||36||36||0||37
|-
|9. || [[NK Stojnci|Stojnci]] ||26||10||6||10||38||23||+15||36
|-
|10. || [[NK Malečnik|Malečnik]] ||26||9||7||10||44||50||–6||34
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Brežice 1919|Krško Posavje]] ||26||9||6||11||35||38||–3||33
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Vransko|Vransko]] ||26||8||5||13||32||47||–15||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||26||3||5||18||31||69||–38||14
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||1||5||20||24||92||–68||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://mnzveza-ptuj.si/file/MNZ_Ptuj_30let_1.pdf 30 let MNZ Ptuj, str. 57.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=273&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Sever]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Nitko
* '''Ispali:'''
** Krško Posavje, Vransko, Fužinar i Mons Claudius ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Železničar Maribor (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]), Ormož, Pesnica i Zreče (iz MNZ Liga)
* '''Napomena:'''
** Prije početka sezone novonastali [[NK Brežice 1919|NK Brežice]] se fuzionirao s [[NK Krško]] registracijom svih igrača u [[Krško]] i natjecao se pod imenom ''Krško Posavje''. Ipak, utakmice su se igrale u [[Brežice|Brežicama]].

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||14||6||6||51||32||+19||48
|-
|2. || [[NK Beltinci|Beltinci]] ||26||14||6||6||62||30||+32||48
|-
|3. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||14||2||10||50||46||+4||44
|-
|4. || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|(Srednja) Bistrica]] ||26||11||10||5||43||29||+14||43
|-
|5. || [[NK Tišina|Tišina]] ||26||12||7||7||44||35||+9||43
|-
|6. || [[NK Bakovci|Bakovci]] ||26||11||9||6||47||31||+16||42
|-
|7. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||11||5||10||46||39||+7||38
|-
|8. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||11||4||11||50||42||+8||37
|-
|9. || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||26||11||4||11||51||49||+2||37
|-
|10. || [[NK Hotiza|Nograd Hotiza]] ||26||11||3||12||44||56||–12||36
|-
|11. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||8||8||10||39||43||–4||32
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Apače|Apače]] ||26||8||5||13||33||49||–16||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Puconci|Kema Puconci]] ||26||7||6||13||33||51||–18||27
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Panonija Gaberje|Panonija Gaberje]] ||26||0||3||23||9||74||–65||3
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=259&amp;id_sezone=2003 nzs, 3. SNL Vzhod]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

* '''Viši rang:'''
** Nitko
* '''Ispali:'''
** Apače, Kema Puconci i Panonija Gaberje ispali u Ligu MNZ
* '''Novi članovi:'''
** Nafta Lendava i Križevci (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]) i Radgona (iz MNZ Liga)

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2002./03.|1. SNL 2002./03.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2002./03.|2. SNL 2002./03.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|Kup Slovenije 2002./03.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2002/03 Slovenska nogometna enciklopedija]

{{Treća slovenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2002-03]]
[[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2002-03]]</text>
      <sha1>14o5oxfmqhgtna4p75nstrjuvhjvtx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Römer (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815308</id>
    <revision>
      <id>7521038</id>
      <timestamp>2026-07-13T09:27:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1358455466|Römer (crater)]]«</comment>
      <origin>7521038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4777" sha1="18d9h5t4xm5dd51nxy8d9tt1rx30tbf" xml:space="preserve">
{{Infookvir mjesečev krater ili more}} 
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|Kosi pogled na Römera iz Apolla 17 .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|Apollo 15 je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|Rimae Römer (foto: Lunar Orbiter 4)]]
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od Sinus Amorisa!! u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec|Mjeseca]]. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog Montes Taurus!!. Astronom Hugh Percy Wilkins!! ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se Montes Taurus!! (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]]!! na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev Le Monnier!!, na istočnom rubu Mora vedrine Mare Serenitatis.

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima sustav zraka!! i zbog tih zraka mapiran je kao dio Kopernicijskog sustava.

== Rimae Römer ==

== Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara. ==

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50|title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy|last2=Rees|first2=Robin|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=978-1-139-49522-6|edition=2|pages=50–79|author-link=Patrick Moore}}&lt;/ref&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' Franck (krater).
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' Brewster (krater) .

== Izvori ==

=== Literatura ===

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>18d9h5t4xm5dd51nxy8d9tt1rx30tbf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521043</id>
      <parentid>7521038</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:35:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7521043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8556" sha1="qae80dpdvujjwe7zmfzx3scsu5k4m2x" xml:space="preserve">{{Radovi24}}
{{Subst:mjesečev krater ili more
| image       = Römer crater 4073 h3.jpg
| image_size  = 
| caption     = Foto [[Lunar Orbiter 4]]
| coordinates = {{coord|25.4|N|36.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| diameter    = 40&amp;nbsp;km
| depth       = 3.5&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;&amp;nbsp;km
| colong      = 324
| eponym      = [[Ole Rømer]]
}}
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled na Römera iz Apolla 17 .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|desno|300px|Apollo 15 je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|Rimae Römer (foto: Lunar Orbiter 4)]]
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od [[Sinus Amoris]]a u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec]]a. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog [[Montes Taurus]]. Astronom Hugh Percy Wilkins!! ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se [[Montes Taurus]] (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]]!! na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev [[Le Monnier (krater)|Le Monnier]], na istočnom rubu [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}).

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima [[sustav zraka]] i zbog tih zraka mapiran je kao dio [[kopernicij]]skog sustava.

== Rimae Römer ==
Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na mjesečevim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' Franck (krater).
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' Brewster (krater) .

== Izvori ==
{{Izvori|ref=

&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>qae80dpdvujjwe7zmfzx3scsu5k4m2x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521046</id>
      <parentid>7521043</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:37:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7521046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8612" sha1="hr7ma01yin4vvq5fdrok8idos44onrs" xml:space="preserve">{{Radovi24}}
{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Römer crater 4073 h3.jpg
| slika_opis = Foto [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|25.4|N|36.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 40&amp;nbsp;km
| dubina = 3.5&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;&amp;nbsp;km
| kolongituda = 324
| nastanak = 
| eponim = [[Ole Rømer]]
}}
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled na Römera iz Apolla 17 .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|desno|300px|Apollo 15 je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|Rimae Römer (foto: Lunar Orbiter 4)]]
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od [[Sinus Amoris]]a u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec]]a. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog [[Montes Taurus]]. Astronom Hugh Percy Wilkins!! ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se [[Montes Taurus]] (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]]!! na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev [[Le Monnier (krater)|Le Monnier]], na istočnom rubu [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}).

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima [[sustav zraka]] i zbog tih zraka mapiran je kao dio [[kopernicij]]skog sustava.

== Rimae Römer ==
Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na mjesečevim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' Franck (krater).
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' Brewster (krater) .

== Izvori ==
{{Izvori|ref=

&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>hr7ma01yin4vvq5fdrok8idos44onrs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521057</id>
      <parentid>7521046</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:02:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7521057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9137" sha1="4o8lay3j55lnxb7v6o9apqrnlskhmsx" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Römer crater 4073 h3.jpg
| slika_opis = Foto: [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|25.4|N|36.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 40&amp;nbsp;km
| dubina = 3.5&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;&amp;nbsp;km
| kolongituda = 324
| nastanak = 
| eponim = [[Ole Rømer]], danski astronom
}}
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled na Römera iz [[Apollo 17|Apolla 17]] .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|desno|300px|[[Apollo 15]] je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|Rimae Römer (foto: [[Lunar Orbiter 4]])]]
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od [[Sinus Amoris]]a u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec]]a. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]&lt;ref&gt;{{gpn|5254}}&lt;/ref&gt;. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog [[Montes Taurus]]. Astronom [[Hugh Percy Wilkins]] ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se [[Montes Taurus]] (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]]!! na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev [[Le Monnier (krater)|Le Monnier]], na istočnom rubu [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}).

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima [[sustav zraka]] i zbog tih zraka mapiran je kao dio [[kopernicij]]skog sustava.&lt;ref&gt;The geologic history of the Moon, 1987, [[Donald Wilhelms|Wilhelms, Don E.]]; with sections by McCauley, John F.; Trask, Newell J. [[United States Geological Survey|USGS]] Professional Paper: 1348.  Plate 11: Copernican System ([https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348 online])&lt;/ref&gt;

== Rimae Römer ==
Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na mjesečevim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Franck (krater)|Franck]].
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Brewster (krater)|Brewster]].

[[Datoteka:Sinus Amoris + Lacus Bonitatis - LROC - WAC.JPG|mini|center|600px|Područje oko [[Sinus Amoris]] i [[Lacus Bonitatis]], Römer je gore lijevo.]]

== Izvori ==
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>4o8lay3j55lnxb7v6o9apqrnlskhmsx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521058</id>
      <parentid>7521057</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:02:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7521058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8612" sha1="hr7ma01yin4vvq5fdrok8idos44onrs" xml:space="preserve">{{Radovi24}}
{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Römer crater 4073 h3.jpg
| slika_opis = Foto [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|25.4|N|36.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 40&amp;nbsp;km
| dubina = 3.5&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;&amp;nbsp;km
| kolongituda = 324
| nastanak = 
| eponim = [[Ole Rømer]]
}}
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled na Römera iz Apolla 17 .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|desno|300px|Apollo 15 je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|Rimae Römer (foto: Lunar Orbiter 4)]]
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od [[Sinus Amoris]]a u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec]]a. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog [[Montes Taurus]]. Astronom Hugh Percy Wilkins!! ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se [[Montes Taurus]] (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]]!! na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev [[Le Monnier (krater)|Le Monnier]], na istočnom rubu [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}).

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima [[sustav zraka]] i zbog tih zraka mapiran je kao dio [[kopernicij]]skog sustava.

== Rimae Römer ==
Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na mjesečevim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' Franck (krater).
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' Brewster (krater) .

== Izvori ==
{{Izvori|ref=

&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>hr7ma01yin4vvq5fdrok8idos44onrs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521060</id>
      <parentid>7521058</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:02:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7521060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9137" sha1="4o8lay3j55lnxb7v6o9apqrnlskhmsx" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Römer crater 4073 h3.jpg
| slika_opis = Foto: [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|25.4|N|36.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 40&amp;nbsp;km
| dubina = 3.5&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;&amp;nbsp;km
| kolongituda = 324
| nastanak = 
| eponim = [[Ole Rømer]], danski astronom
}}
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled na Römera iz [[Apollo 17|Apolla 17]] .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|desno|300px|[[Apollo 15]] je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|Rimae Römer (foto: [[Lunar Orbiter 4]])]]
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od [[Sinus Amoris]]a u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec]]a. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]&lt;ref&gt;{{gpn|5254}}&lt;/ref&gt;. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog [[Montes Taurus]]. Astronom [[Hugh Percy Wilkins]] ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se [[Montes Taurus]] (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]]!! na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev [[Le Monnier (krater)|Le Monnier]], na istočnom rubu [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}).

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima [[sustav zraka]] i zbog tih zraka mapiran je kao dio [[kopernicij]]skog sustava.&lt;ref&gt;The geologic history of the Moon, 1987, [[Donald Wilhelms|Wilhelms, Don E.]]; with sections by McCauley, John F.; Trask, Newell J. [[United States Geological Survey|USGS]] Professional Paper: 1348.  Plate 11: Copernican System ([https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348 online])&lt;/ref&gt;

== Rimae Römer ==
Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na mjesečevim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Franck (krater)|Franck]].
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Brewster (krater)|Brewster]].

[[Datoteka:Sinus Amoris + Lacus Bonitatis - LROC - WAC.JPG|mini|center|600px|Područje oko [[Sinus Amoris]] i [[Lacus Bonitatis]], Römer je gore lijevo.]]

== Izvori ==
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>4o8lay3j55lnxb7v6o9apqrnlskhmsx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521063</id>
      <parentid>7521060</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:08:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7521063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9147" sha1="jzd8iik5ydujkpd1t6s3wlghrkjl531" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Römer crater 4073 h3.jpg
| slika_opis = Foto: [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|25.4|N|36.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 40&amp;nbsp;km
| dubina = 3.5&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;&amp;nbsp;km
| kolongituda = 324
| nastanak = 
| eponim = [[Ole Rømer]], danski astronom
}}
'''Römer''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverno od [[Sinus Amoris]]a u sjeveroistočnom dijelu [[Mjesec]]a. Ime je dobio po danskom astronomu [[Ole Rømer|Oleu Rømeru]]&lt;ref&gt;{{gpn|5254}}&lt;/ref&gt;. Nalazi se u jugozapadnom dijelu planinskog područja zvanog [[Montes Taurus]]. Astronom [[Hugh Percy Wilkins]] ga je neslužbeno nazvao [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] na svojoj karti Mjeseca, moguće zbog činjenice da se [[Montes Taurus]] (ili [[Taursko gorje|Toros Dağları]] na [[Turski jezik|turskom]]) nalazi u [[Turska|Turskoj]]. Zapadno-sjeverozapadno nalazi se krater-zaljev [[Le Monnier (krater)|Le Monnier]], na istočnom rubu [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{lat.|Mare Serenitatis}}).

Rub Römera ima relativno visoke zidove s terasastom unutarnjom površinom. Na sjevernom dijelu dna nalazi se mali krater, a u središnjoj točki veliki središnji vrh. Römer ima [[sustav zraka]] i zbog tih zraka mapiran je kao dio [[kopernicij]]skog sustava.&lt;ref&gt;The geologic history of the Moon, 1987, [[Donald Wilhelms|Wilhelms, Don E.]]; with sections by McCauley, John F.; Trask, Newell J. [[United States Geological Survey|USGS]] Professional Paper: 1348.  Plate 11: Copernican System ([https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348 online])&lt;/ref&gt;

== Rimae Römer ==
[[Datoteka:Rimae_Romer_4078_h3.jpg|mini|desno|270px|Rimae Römer (foto: [[Lunar Orbiter 4]])]]
Sjeverozapadno od kratera nalazi se istaknuti sustav [[Rille|brazda]] nazvan Rimae Römer. One slijede smjer prema sjeveru od zapadnog ruba kratera i imaju ukupnu duljinu od oko 110 kilometara.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na mjesečevim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Römeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Römer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | A
| align=&quot;center&quot; | 28,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,1° I
| align=&quot;center&quot; | 35&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | B
| align=&quot;center&quot; | 28,6° S
| align=&quot;center&quot; | 38,2° I
| align=&quot;center&quot; | 20&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 27,7° S
| align=&quot;center&quot; | 37,0° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | D
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 35,8° I
| align=&quot;center&quot; | 13&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | E
| align=&quot;center&quot; | 28,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,2° I
| align=&quot;center&quot; | 31&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | F
| align=&quot;center&quot; | 27,1° N
| align=&quot;center&quot; | 37,2° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | G
| align=&quot;center&quot; | 26,8° S
| align=&quot;center&quot; | 36,2° I
| align=&quot;center&quot; | 14&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 25,9° S
| align=&quot;center&quot; | 35,7° I
| align=&quot;center&quot; | 6&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | J
| align=&quot;center&quot; | 22,4° N
| align=&quot;center&quot; | 37,9° I
| align=&quot;center&quot; | 8&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | M
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 10&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |N
| align=&quot;center&quot; | 25,3° S
| align=&quot;center&quot; | 38,0° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 26,5° S
| align=&quot;center&quot; | 39,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | R
| align=&quot;center&quot; | 24,2° N
| align=&quot;center&quot; | 34,6° I
| align=&quot;center&quot; | 42&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 24,9° S
| align=&quot;center&quot; | 36,8° I
| align=&quot;center&quot; | 44&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 23,6° S
| align=&quot;center&quot; | 36,1° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | U
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 39,1° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | V
| align=&quot;center&quot; | 24,5° S
| align=&quot;center&quot; | 38,6° I
| align=&quot;center&quot; | 28&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |W
| align=&quot;center&quot; | 26,4° N
| align=&quot;center&quot; | 40,4° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | X
| align=&quot;center&quot; | 24,3° S
| align=&quot;center&quot; | 40,1° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 25,7° S
| align=&quot;center&quot; | 36,3° I
| align=&quot;center&quot; | 7&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; |Z
| align=&quot;center&quot; | 24,1° N
| align=&quot;center&quot; | 36,9° I
| align=&quot;center&quot; | 12&amp;nbsp;km
|}
Sljedeće kratere je preimenovala [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]:&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;/&gt;

* Römer K &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Franck (krater)|Franck]].
* Römer L &amp;#x2014; ''Vidi'' [[Brewster (krater)|Brewster]].

[[Datoteka:Sinus Amoris + Lacus Bonitatis - LROC - WAC.JPG|mini|center|600px|Područje oko [[Sinus Amoris]] i [[Lacus Bonitatis]], Römer je gore lijevo.]]

== Izvori ==
[[Datoteka:Romer_crater_AS17-M-0937.jpg|mini|desno|300px|Kosi pogled na Römera iz [[Apollo 17|Apolla 17]] .]]
[[Datoteka:AS15-91-12384_(21662969826).jpg|mini|desno|300px|[[Apollo 15]] je snimio ovaj prizor dok je prelijetao iznad Römera na maloj visini.]]
{{Izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Moore_Rees_2014&quot;&gt;{{cite book
 | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy
 | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore
 | first2=Robin | last2=Rees
 | edition=2 | publisher=Cambridge University Press
 | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6
 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&amp;pg=PA50 }}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | author-link2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | author-link1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | author-link2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | author-link = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | author-link = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | author-link = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | author-link = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
 }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>jzd8iik5ydujkpd1t6s3wlghrkjl531</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đuro Babić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815309</id>
    <revision>
      <id>7521053</id>
      <timestamp>2026-07-13T09:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39380-33</username>
        <id>366644</id>
      </contributor>
      <comment>novi članak</comment>
      <origin>7521053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5200" sha1="4tsg9dnyod3cdtxyqf91d5sju8km2e8" xml:space="preserve">'''Đuro Babić''', barun i general-potpukovnik austrougarske vojske, graditelj modernog [[Trebinje|Trebinja]] ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]).

Rođen 30. travnja [[1826.]] u vojničkoj obitelji u [[Lovinac|Lovincu]] kod Svetog Roka ([[Lika]]). Nakon više od 50 godina službe u austrougarskoj vojsci i niza vojnih odlikovanja, preminuo u Budimpešti 19. veljače 1890.

Već sa 11 godina započeo vojnu izobrazbu u Bečkom Novom Mjestu, a potom sudjelovao u brojnim vojnim operacijama austrougarske vojske: gušio [[Mađarska revolucija 1848.|Mađarsku revoluciju]] sa Banom Jelačićem, ratovao u Bohemiji, Trstu, Solferinu (1859.), Königgrätzu (1866.), a potom ga ratnički put dovodi u Hercegovinu.

== Dolazak u Hercegovinu i Trebinje ==
U studenom 1877. imenovan je zapovjednikom 32. budimpeštanske pješačke pukovnije. S tom jedinicom sudjelovao je u austrougarskoj [[Okupacija Bosne i Hercegovine (1878-1908)|okupaciji Bosne i Hercegovine 1878.]] Prelazi granicu kod Imotskog, napreduje kroz surov krajolik i žestoko se bori s ustanicima kod Stoca, uspijeva zauzeti prvo Stolac, a zatim Klobuk kod Ljubuškog.

Ta kampanja, krvava i iscrpljujuća, bila je uvertira onome što će postati Babićev životni zadatak: smiriti i organizirati Hercegovinu. U studenom 1878. imenovan je zapovjednikom 74. pješačke pukovnije stacionirane u Hercegovini, a 1880. postao je zapovjednik 2. brdske brigade i istovremeno upravitelj okruga [[Trebinje]]. To tada nije bila samo vojna, već i politička dužnost.

== Izgradnja modernog Trebinja ==
Dolaskom u [[Trebinje]] barun Babić zatiče zaostali i zapušteni turski gradić (kasabu) kojeg je odlučio transformirati u moderan i uređen austrougraski pogranični grad. Unatoč nesnosnim ljetnim vrućinama, odmah se primio posla i čvrstom rukom omogućio nevjerojatno brzu preobrazbu [[Trebinje|Trebinja]], a kojoj su svjedočili brojni tadašnji putopisci, uključujući slavnog [[Arthur Evans|Sir Arthura Evansa]].
Pod Babićevim nadzorom uvedeni su prvi urbanistički standardi, označavanje zgrada za rušenje, planiranje mjesta za gradsku tržnicu, drvoreda. Njegov najvidljiviji trag bili su platane, drveće koje je u ljetnim mjesecima donosilo hladovinu i simbolički pretvaralo orijentalni grad u srednjoevropski. Uz platane sađene su murve i kesteni, a lokalni vojnici i stanovnici poticani su na vrtlarstvo i sadnju povrća. Europska hortikultura imala i kulturno značenje, austrougarska vlada donijela je dalmatinski i bečki model urbanog života u unutrašnjost Hercegovine. Kao što su crijepovi iz Splita i Zadra zamijenili [[Osmansko Carstvo|osmanske]] krovove, tako su i platane iz Dalmacije bile dio novog krajolika. Prema suvremenicima, [[Trebinje]] je postalo “gradsko lice Monarhije” na granici s Crnom Gorom, iako lokalno muslimansko stanovništvo nije bez otpora prihvaćalo promjene i očiti napredak. S vremenom je Babić postao poznat kao &quot;željezni čovjek Hercegovine&quot;.

Do 1883. Babić je promaknut u general-bojnika, a godinu dana kasnije u [[Baron|baruna]]. Njegova najveća postignuća nisu bile vojne pobjede, već organizirani gradovi. Trebinje, [[Bileća]] i Stolac dobili su svoje prve planove, komunalne usluge i ceste. Izgradio je vojarne, mostove, trgove i naredio da se uz [[Trebišnjica|Trebišnjicu]] izgrade šetnice. “Grad mora biti u redu kao satnija u formaciji”, govorio je. I doista, pod njim je Trebinje postalo jedan od najuređenijih gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Smrt i zasluge ==
Nakon 10 godina službe u Hercegovini, Babić je [[1888.]] premješten u [[Budimpešta|Budimpeštu]], gdje je u rujnu iste godine, povodom 50 godina vojne službe, odlikovan posebnim carskim odlikovanjem i promaknut u čin feldmaršala-potpukovnika (Feldmarschalleutnant). Dvije godine kasnije, 19. veljače [[1890.]], umro je u vojnoj bolnici. Sprovodu su prisustvovali generali iz Beča i Budimpešte. U njegovu čast, 21. veljače 1890., u katoličkoj katedrali u Trebinju održana je svečana pogrebna misa kojoj su prisustvovali lokalni dužnosnici i građani, a gradski trg je tom prilikom nazvan Babićev trg (Babić Platz). U središtu grada, na novom trgu, 1890. godine postavljena je fontana od lijevanog željeza, spomenik samom Babiću. Na njoj je lik žene s uzdignutim rukama, iz čijih usta voda teče kroz lavlju glavu. Ugravirana posveta bila je ispisana trima pismima: [[Latinica|latinicom]], [[Ćirilica|ćirilicom]] i [[Arapski jezik|arapskim]].

U današnjem Trebinju (BiH, [[Republika Srpska]]) premalo se spominju ogromne zasluge baruna Babića, čovjeka koji je željeznom voljom i disciplinom od turske kasabe napravio moderan grad mediteranskog štiha, a koji se danas turistički predstavlja kao najljepši grad Bosne i Hercegovine. Takav epitet nikada ne bi mogao nositi da nije bilo vizije nepokolebljivog baruna Đure Babića.

== Izvori ==
&lt;ref&gt;https://bosna.hr/baron-djuro-babic-licanin-koji-je-podigao-moderno-trebinje/&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://www.hrvatski-fokus.hr/2026/01/70447/&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://nasahercegovina.com/?p=3346&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://www.index.hr/magazin/clanak/putopisac-tvrdi-ovo-je-10-najljepsih-gradova-u-bih/2429437.aspx&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>4tsg9dnyod3cdtxyqf91d5sju8km2e8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521056</id>
      <parentid>7521053</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T09:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39380-33</username>
        <id>366644</id>
      </contributor>
      <comment>manje izmjene prije objave</comment>
      <origin>7521056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5307" sha1="ozubgqdtc78eeq7ec3vhhx2vxgnbcwb" xml:space="preserve">'''Đuro Babić''', barun, general-potpukovnik austrougarske vojske i graditelj modernog [[Trebinje|Trebinja]] ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]).

Rođen 30. travnja [[1826.]] u vojničkoj obitelji u [[Lovinac|Lovincu]] kod Svetog Roka ([[Lika]]). Nakon više od 50 godina službe u austrougarskoj vojsci i niza vojnih odlikovanja, preminuo u [[Budimpešta|Budimpešti]] 19. veljače 1890.

Već sa 11 godina započeo vojnu izobrazbu u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], a potom sudjelovao u brojnim vojnim operacijama austrougarske vojske: gušio [[Mađarska revolucija 1848.|Mađarsku revoluciju]] sa Banom Jelačićem, ratovao u Bohemiji, Trstu, Solferinu (1859.), Königgrätzu (1866.), a potom ga ratnički put dovodi u Hercegovinu.

== Dolazak u Hercegovinu i Trebinje ==
U studenom 1877. imenovan je zapovjednikom 32. budimpeštanske pješačke pukovnije. S tom jedinicom sudjelovao je u austrougarskoj [[Okupacija Bosne i Hercegovine (1878-1908)|okupaciji Bosne i Hercegovine 1878.]] Prelazi granicu kod Imotskog, napreduje kroz surov krajolik i žestoko se bori s ustanicima kod Stoca, uspijeva zauzeti prvo [[Stolac (BiH)|Stolac]], a zatim [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]] kod Ljubuškog.

Ta kampanja, krvava i iscrpljujuća, bila je uvertira onome što će postati Babićev životni zadatak: smiriti i organizirati Hercegovinu. U studenom 1878. imenovan je zapovjednikom 74. pješačke pukovnije stacionirane u Hercegovini, a 1880. postao je zapovjednik 2. brdske brigade i istovremeno upravitelj okruga [[Trebinje]]. To tada nije bila samo vojna, već i politička dužnost.

== Izgradnja modernog Trebinja ==
Dolaskom u [[Trebinje]] barun Babić zatiče zaostali i zapušteni turski gradić (kasabu) kojeg je odlučio transformirati u moderan i uređen austrougraski pogranični grad. Unatoč nesnosnim ljetnim vrućinama, odmah se primio posla i čvrstom rukom omogućio nevjerojatno brzu preobrazbu [[Trebinje|Trebinja]], a kojoj su svjedočili brojni tadašnji putopisci, uključujući slavnog [[Arthur Evans|Sir Arthura Evansa]].
Pod Babićevim nadzorom uvedeni su prvi urbanistički standardi, označavanje zgrada za rušenje, planiranje mjesta za gradsku tržnicu, drvoreda. Njegov najvidljiviji trag bili su [[Vodoklen|platane]], drveće koje je u ljetnim mjesecima donosilo hladovinu i simbolički pretvaralo orijentalni grad u srednjoeuropski. Uz platane sađene su murve i kesteni, a lokalni vojnici i stanovnici poticani su na vrtlarstvo i sadnju povrća. Europska hortikultura imala i kulturno značenje, austrougarska vlada donijela je dalmatinski i bečki model urbanog života u unutrašnjost Hercegovine. Kao što su crijepovi iz Splita i Zadra zamijenili [[Osmansko Carstvo|osmanske]] krovove, tako su i platane iz Dalmacije bile dio novog krajolika. Prema suvremenicima, [[Trebinje]] je postalo “gradsko lice Monarhije” na granici s Crnom Gorom, iako lokalno muslimansko stanovništvo nije bez otpora prihvaćalo promjene i očiti napredak. S vremenom je Babić postao poznat kao &quot;željezni čovjek Hercegovine&quot;.

Do 1883. Babić je promaknut u general-bojnika, a godinu dana kasnije u [[Baron|baruna]]. Njegova najveća postignuća nisu bile vojne pobjede, već organizirani gradovi. Trebinje, [[Bileća]] i Stolac dobili su svoje prve planove, komunalne usluge i ceste. Izgradio je vojarne, mostove, trgove i naredio da se uz [[Trebišnjica|Trebišnjicu]] izgrade šetnice. “Grad mora biti u redu kao satnija u formaciji”, govorio je. Doista, pod barunom Babićem je Trebinje postalo jedan od najuređenijih gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Smrt i zasluge ==
Nakon 10 godina službe u Hercegovini, Babić je [[1888.]] premješten u [[Budimpešta|Budimpeštu]], gdje je u rujnu iste godine, povodom 50 godina vojne službe, odlikovan posebnim carskim odlikovanjem i promaknut u čin feldmaršala-potpukovnika (Feldmarschalleutnant). Dvije godine kasnije, 19. veljače [[1890.]], umro je u vojnoj bolnici. Sprovodu su prisustvovali generali iz Beča i Budimpešte. U njegovu čast, 21. veljače 1890., u katoličkoj katedrali u Trebinju održana je svečana pogrebna misa kojoj su prisustvovali lokalni dužnosnici i građani, a gradski trg je tom prilikom nazvan Babićev trg (Babić Platz). U središtu grada, na novom trgu, 1890. godine postavljena je fontana od lijevanog željeza, spomenik samom Babiću. Na njoj je lik žene s uzdignutim rukama, iz čijih usta voda teče kroz lavlju glavu. Ugravirana posveta bila je ispisana trima pismima: [[Latinica|latinicom]], [[Ćirilica|ćirilicom]] i [[Arapski jezik|arapskim]].

U današnjem Trebinju (BiH, [[Republika Srpska]]) premalo se spominju ogromne zasluge baruna Babića, čovjeka koji je željeznom voljom i disciplinom od turske kasabe napravio moderan grad mediteranskog štiha, a koji se danas turistički predstavlja kao najljepši grad Bosne i Hercegovine. Takav epitet nikada ne bi mogao nositi da nije bilo vizije nepokolebljivog baruna Đure Babića.

== Izvori ==
&lt;ref&gt;https://bosna.hr/baron-djuro-babic-licanin-koji-je-podigao-moderno-trebinje/&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://www.hrvatski-fokus.hr/2026/01/70447/&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://nasahercegovina.com/?p=3346&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://www.index.hr/magazin/clanak/putopisac-tvrdi-ovo-je-10-najljepsih-gradova-u-bih/2429437.aspx&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>ozubgqdtc78eeq7ec3vhhx2vxgnbcwb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521069</id>
      <parentid>7521056</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39380-33</username>
        <id>366644</id>
      </contributor>
      <comment>manja izmjena</comment>
      <origin>7521069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5262" sha1="k4ecviqmw1ghg1n5uezbdsnlzoposck" xml:space="preserve">'''Đuro Babić''', barun, general-potpukovnik austrougarske vojske i graditelj modernog [[Trebinje|Trebinja]] ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]).

Rođen 30. travnja [[1826.]] u vojničkoj obitelji u [[Lovinac|Lovincu]] kod Svetog Roka ([[Lika]]). Nakon više od 50 godina službe u austrougarskoj vojsci i niza vojnih odlikovanja, preminuo u [[Budimpešta|Budimpešti]] 19. veljače 1890.

Već sa 11 godina započeo vojnu izobrazbu u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], a potom sudjelovao u brojnim vojnim operacijama austrougarske vojske: gušio [[Mađarska revolucija 1848.|Mađarsku revoluciju]] sa Banom Jelačićem, ratovao u Bohemiji, Trstu, Solferinu (1859.), Königgrätzu (1866.), a potom ga ratnički put dovodi u Hercegovinu.

== Dolazak u Hercegovinu i Trebinje ==
U studenom 1877. imenovan je zapovjednikom 32. budimpeštanske pješačke pukovnije. S tom jedinicom sudjelovao je 1878. u austrougarskom osvajanju Bosne i Hercegovine. Prelazi granicu kod Imotskog, napreduje kroz surov krajolik i žestoko se bori s ustanicima kod Stoca, uspijeva zauzeti prvo [[Stolac (BiH)|Stolac]], a zatim [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]] kod Ljubuškog.

Ta kampanja, krvava i iscrpljujuća, bila je uvertira onome što će postati Babićev životni zadatak: smiriti i organizirati Hercegovinu. U studenom 1878. imenovan je zapovjednikom 74. pješačke pukovnije stacionirane u Hercegovini, a 1880. postao je zapovjednik 2. brdske brigade i istovremeno upravitelj okruga [[Trebinje]]. To tada nije bila samo vojna, već i politička dužnost.

== Izgradnja modernog Trebinja ==
Dolaskom u [[Trebinje]] barun Babić zatiče zaostali i zapušteni turski gradić (kasabu) kojeg je odlučio transformirati u moderan i uređen austrougraski pogranični grad. Unatoč nesnosnim ljetnim vrućinama, odmah se primio posla i čvrstom rukom omogućio nevjerojatno brzu preobrazbu [[Trebinje|Trebinja]], a kojoj su svjedočili brojni tadašnji putopisci, uključujući slavnog [[Arthur Evans|Sir Arthura Evansa]].
Pod Babićevim nadzorom uvedeni su prvi urbanistički standardi, označavanje zgrada za rušenje, planiranje mjesta za gradsku tržnicu, drvoreda. Njegov najvidljiviji trag bili su [[Vodoklen|platane]], drveće koje je u ljetnim mjesecima donosilo hladovinu i simbolički pretvaralo orijentalni grad u srednjoeuropski. Uz platane sađene su murve i kesteni, a lokalni vojnici i stanovnici poticani su na vrtlarstvo i sadnju povrća. Europska hortikultura imala i kulturno značenje, austrougarska vlada donijela je dalmatinski i bečki model urbanog života u unutrašnjost Hercegovine. Kao što su crijepovi iz Splita i Zadra zamijenili [[Osmansko Carstvo|osmanske]] krovove, tako su i platane iz Dalmacije bile dio novog krajolika. Prema suvremenicima, [[Trebinje]] je postalo “gradsko lice Monarhije” na granici s Crnom Gorom, iako lokalno muslimansko stanovništvo nije bez otpora prihvaćalo promjene i očiti napredak. S vremenom je Babić postao poznat kao &quot;željezni čovjek Hercegovine&quot;.

Do 1883. Babić je promaknut u general-bojnika, a godinu dana kasnije u [[Baron|baruna]]. Njegova najveća postignuća nisu bile vojne pobjede, već organizirani gradovi. Trebinje, [[Bileća]] i Stolac dobili su svoje prve planove, komunalne usluge i ceste. Izgradio je vojarne, mostove, trgove i naredio da se uz [[Trebišnjica|Trebišnjicu]] izgrade šetnice. “Grad mora biti u redu kao satnija u formaciji”, govorio je. Doista, pod barunom Babićem je Trebinje postalo jedan od najuređenijih gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Smrt i zasluge ==
Nakon 10 godina službe u Hercegovini, Babić je [[1888.]] premješten u [[Budimpešta|Budimpeštu]], gdje je u rujnu iste godine, povodom 50 godina vojne službe, odlikovan posebnim carskim odlikovanjem i promaknut u čin feldmaršala-potpukovnika (Feldmarschalleutnant). Dvije godine kasnije, 19. veljače [[1890.]], umro je u vojnoj bolnici. Sprovodu su prisustvovali generali iz Beča i Budimpešte. U njegovu čast, 21. veljače 1890., u katoličkoj katedrali u Trebinju održana je svečana pogrebna misa kojoj su prisustvovali lokalni dužnosnici i građani, a gradski trg je tom prilikom nazvan Babićev trg (Babić Platz). U središtu grada, na novom trgu, 1890. godine postavljena je fontana od lijevanog željeza, spomenik samom Babiću. Na njoj je lik žene s uzdignutim rukama, iz čijih usta voda teče kroz lavlju glavu. Ugravirana posveta bila je ispisana trima pismima: [[Latinica|latinicom]], [[Ćirilica|ćirilicom]] i [[Arapski jezik|arapskim]].

U današnjem Trebinju (BiH, [[Republika Srpska]]) premalo se spominju ogromne zasluge baruna Babića, čovjeka koji je željeznom voljom i disciplinom od turske kasabe napravio moderan grad mediteranskog štiha, a koji se danas turistički predstavlja kao najljepši grad Bosne i Hercegovine. Takav epitet nikada ne bi mogao nositi da nije bilo vizije nepokolebljivog baruna Đure Babića.

== Izvori ==
&lt;ref&gt;https://bosna.hr/baron-djuro-babic-licanin-koji-je-podigao-moderno-trebinje/&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://www.hrvatski-fokus.hr/2026/01/70447/&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://nasahercegovina.com/?p=3346&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;https://www.index.hr/magazin/clanak/putopisac-tvrdi-ovo-je-10-najljepsih-gradova-u-bih/2429437.aspx&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>k4ecviqmw1ghg1n5uezbdsnlzoposck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimae Römer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815310</id>
    <redirect title="Römer (krater)" />
    <revision>
      <id>7521064</id>
      <timestamp>2026-07-13T10:11:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Römer (krater)#Rimae Römer]]</comment>
      <origin>7521064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="m8mrken49vykol3pjkw474do8es1s40" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Römer (krater)#Rimae Römer]]</text>
      <sha1>m8mrken49vykol3pjkw474do8es1s40</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Theophrastus (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815311</id>
    <revision>
      <id>7521068</id>
      <timestamp>2026-07-13T10:18:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1350391172|Theophrastus (crater)]]«</comment>
      <origin>7521068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1540" sha1="fcmgprwtzg91oaxq3hatm1e0i2vnrxb" xml:space="preserve">
{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Theophrastus crater AS15-M-0963.jpg|caption=[[Apollo 15]] Mapping Camera image|coordinates={{coord|17.46|N|39.06|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|8.03|km}}|depth={{cvt|1.7|km}}&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d3_1/ LTO-43D3 Theophrastus] &amp;mdash; L&amp;PI [[topographic map]]&lt;/ref&gt;|colong=293|eponym=[[Theophrastus]]}} {{Izvori}}
[[Datoteka:Theophrastus_crater_AS17-P-2287.jpg|desno|mini|240x240px|Kosi pogled prema jugu s Apolla 17]]
'''Theophrastus''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] u južnom dijelu Sinus Amorisa!!, zaljeva u sjeveroistočnom dijelu Mora tišine ([[More tišine|Mare Tranquillitatis]]). Ime je dobio po starogrčkom filozofu [[Teofrast|Teofrastu]] 1973. godine.  Nalazi se jugoistočno od kratera Maraldi preplavljenog [[Lava|lavom]] i nosio je oznaku Maraldi M sve dok mu [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] nije dao sadašnje ime. Jugoistočno od Theophrastusa nalazi se poplavljeni krater Franz!!.

Ovo je kružni krater, s unutarnjim stijenkama koje se spuštaju prema sredini i rubom koji se blago uzdiže iznad okolnog [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]]. Krater ima gotovo isti nizak [[albedo]] kao i obližnja površina. Nema drugih karakterističnih obilježja i nije značajno erodiran.

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d3_1/ LTO-43D3 Teofrast] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>fcmgprwtzg91oaxq3hatm1e0i2vnrxb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521070</id>
      <parentid>7521068</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7521070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4715" sha1="45y4xl45nzst00gquhukmmi3puo9ewb" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Theophrastus crater AS15-M-0963.jpg
| slika_opis = Kamera za mapiranje, [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|17.46|N|39.06|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 8,03 km
| dubina = 1,7 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d3_1/ LTO-43D3 Theophrastus] &amp;mdash; L&amp;PI [[topografska karta]]&lt;/ref&gt;
| kolongituda = 293
| nastanak = 
| eponim = [[Teofrast]]
}}
[[Datoteka:Theophrastus_crater_AS17-P-2287.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled prema jugu s Apolla 17]]
'''Theophrastus''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] u južnom dijelu [[Sinus Amoris]]a, zaljeva u sjeveroistočnom dijelu Mora tišine ([[More tišine|Mare Tranquillitatis]]). Ime je dobio po starogrčkom filozofu [[Teofrast]]u 1973. godine.&lt;ref&gt;{{gpn|5966}}&lt;/ref&gt; Nalazi se jugoistočno od kratera [[Maraldi (mjesečev krater)|Maraldi]] preplavljenog [[Lava|lavom]] i nosio je oznaku Maraldi M sve dok mu [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] nije dao sadašnje ime. Jugoistočno od Theophrastusa nalazi se poplavljeni krater [[Franz (krater)|Franz]].

Ovo je kružni krater, s unutarnjim stijenkama koje se spuštaju prema sredini i rubom koji se blago uzdiže iznad okolnog [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]]. Krater ima gotovo isti nizak [[albedo]] kao i obližnja površina. Nema drugih karakterističnih obilježja i nije značajno erodiran.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | authorlink2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | authorlink1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | authorlink2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | authorlink = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | authorlink = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | authorlink = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | authorlink = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
  }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d3_1/ LTO-43D3 Teofrast] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>45y4xl45nzst00gquhukmmi3puo9ewb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7521072</id>
      <parentid>7521070</parentid>
      <timestamp>2026-07-13T10:31:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7521072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4817" sha1="rn530pem5yjz5o7d7kqwkqxq813tx9f" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Theophrastus crater AS15-M-0963.jpg
| slika_opis = Kamera za mapiranje, [[Apollo 15]]
| koordinate = {{coord|17.46|N|39.06|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 8,03 km
| dubina = 1,7 km&lt;ref&gt;[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d3_1/ LTO-43D3 Theophrastus] &amp;mdash; L&amp;PI [[topografska karta]]&lt;/ref&gt;
| kolongituda = 293
| nastanak = 
| eponim = [[Teofrast]]
}}
[[Datoteka:Theophrastus_crater_AS17-P-2287.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled prema jugu s Apolla 17]]
'''Theophrastus''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] u južnom dijelu [[Sinus Amoris]]a, zaljeva u sjeveroistočnom dijelu Mora tišine ([[More tišine|Mare Tranquillitatis]]). Ime je dobio po starogrčkom filozofu [[Teofrast]]u 1973. godine.&lt;ref&gt;{{gpn|5966}}&lt;/ref&gt; Nalazi se jugoistočno od kratera [[Maraldi (mjesečev krater)|Maraldi]] preplavljenog [[Lava|lavom]] i nosio je oznaku Maraldi M sve dok mu [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] nije dao sadašnje ime. Jugoistočno od Theophrastusa nalazi se poplavljeni krater [[Franz (krater)|Franz]].

Ovo je kružni krater, s unutarnjim stijenkama koje se spuštaju prema sredini i rubom koji se blago uzdiže iznad okolnog [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]]. Krater ima gotovo isti nizak [[albedo]] kao i obližnja površina. Nema drugih karakterističnih obilježja i nije značajno erodiran.

[[Datoteka:TheophrastusCraterLOC.jpg|mini|center|500px|Theophrastus (u sredini) i okolno područje]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
  | last1 = Andersson
  | first1 = L. E.
  | last2 = Whitaker
  | first2 = E. A.
  | authorlink2 = Ewen Whitaker
  | date = 1982
  | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
  | publisher = NASA RP-1097
  }}
* {{cite book
  | last1 = Bussey
  | first1 = B.
  | authorlink1 = Ben Bussey
  | last2 = Spudis
  | first2 = P.
  | authorlink2 = Paul Spudis
  | date = 2004
  | title = The Clementine Atlas of the Moon
  | publisher = [[Cambridge University Press]]
  | location = New York
  | isbn = 978-0-521-81528-4
  }}
* {{cite book
  | last1 = Cocks
  | first1 = Elijah E.
  | last2 = Cocks
  | first2 = Josiah C.
  | date = 1995
  | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
  | publisher = Tudor Publishers
  | isbn = 978-0-936389-27-1
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
  }}
* {{cite web
  | last = McDowell
  | first = Jonathan
  | date = July 15, 2007
  | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | title = Lunar Nomenclature
  | publisher = [[Jonathan's Space Report]]
  | access-date = 2007-10-24
  | archive-date = 2012-02-08
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
  | url-status = dead
  }}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
  | first = Patrick
  | last = Moore
  | authorlink = Patrick Moore
  | date = 2001
  | title = On the Moon
  | publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
  | isbn = 978-0-304-35469-6
  | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
  }}
* {{cite book
  | first = Fred W.
  | last = Price
  | date = 1988
  | title = The Moon Observer's Handbook
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-33500-3
  }}
* {{cite book
  | last = Rükl
  | first = Antonín
  | authorlink = Antonín Rükl
  | date = 1990
  | title = Atlas of the Moon
  | publisher = [[Kalmbach Books]]
  | isbn = 978-0-913135-17-4
  }}
* {{cite book
  | last = Webb
  | first = Rev. T. W.
  | authorlink = Thomas William Webb
  | date = 1962
  | title = Celestial Objects for Common Telescopes
  | edition = 6th revised
  | publisher = Dover
  | isbn = 978-0-486-20917-3
  | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
  }}
* {{cite book
  | first = Ewen A.
  | last = Whitaker
  | authorlink = Ewen Whitaker
  | date = 1999
  | title = Mapping and Naming the Moon
  | publisher = Cambridge University Press
  | isbn = 978-0-521-62248-6
  }}
* {{cite book
  | first = Peter T.
  | last = Wlasuk
  | date = 2000
  | title = Observing the Moon
  | publisher = Springer
  | isbn = 978-1-85233-193-1
  }}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

* [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d3_1/ LTO-43D3 Teofrast] &amp;#x2014; [[topografska karta]] L&amp;PI

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>rn530pem5yjz5o7d7kqwkqxq813tx9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Ultra Europe logo.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>815312</id>
    <revision>
      <id>7521078</id>
      <timestamp>2026-07-13T11:20:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis  = logo Ultra Europe
|Izvor =[https://festivalpro.com/festival-management/3220/news/2024/7/2/ULTRA-Europe-Festival-Croatia-Announce-Phase-3-Line-up-for-July-2024.html Festival Pro]
|Datum =[[2024.]]
|Autor =[https://ultraeurope.com ultraeurope.com]
|Objašnjenje =pravedna uporaba radi ilustracije članka
}}</comment>
      <origin>7521078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="362" sha1="k4gwsv424emk0j1yj874uglhsd8kyod" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis  = logo Ultra Europe
|Izvor =[https://festivalpro.com/festival-management/3220/news/2024/7/2/ULTRA-Europe-Festival-Croatia-Announce-Phase-3-Line-up-for-July-2024.html Festival Pro]
|Datum =[[2024.]]
|Autor =[https://ultraeurope.com ultraeurope.com]
|Objašnjenje =pravedna uporaba radi ilustracije članka
}}
== Licencija ==
{{Logo}}</text>
      <sha1>k4gwsv424emk0j1yj874uglhsd8kyod</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>